1. Ouj ak 2011.Godina 1. broj 17Misija Alerta je informiranje o zatiti okolia, ouvanju prirodne i kulturne batine kao drutvenom i politikom pokretu.

2. I S T RA I VAN J EKAOS S OTROVIMA- DO PESTICIDA UH RVATSKOJ BEZ IKAKVIH PAPIRAPria je istraena i napisana zahvaljujui podrci danske mree za istraivako novinarstvo Scoopwww.i-scoop.orgNapisao: Kruno Kartus, Press centar za okoli RH,TportalZa kupnju pesticida poetkomDva odlagalita za 212 tisua hektara oranica, vrtova, vi-ove godine potrebno nam je bilo jedi- cijelu Osjeko-nograda i vonjaka, a pri tome pestici-no 55 kuna. Certifikat o znanju rukova- baranjsku upaniju dima unitavaju tetnike i bolestinja pesticidima, potvrda o biljaka te korove.registriranom obiteljskom poljopri- Svi koji u toj upaniji ambala-vrednom gospodarstvu ili poduzee,u od sredstava za zatitu bilja eleKupnja bez ikakvih do-osobna iskaznica, nita od toga u Hr- zbrinuti na siguran nain, moraju se kumenatavatskoj nije nuno prilikom kupnjeuputiti u Donji Miholjac ili u predgra-preparata kojima se moe otrovati lju- e Osijeka i predati svoja pakiranja Boice Chromgora 40, od 200de, kukce, pele i domae ivotinje.pesticida, iskljuivo radnim danom odml, i Calypsa, od 3 ml, predali smoOsjeka industrijska zona i Divaltova 9 do 14 sati. Postoji i druga mogu- mladiu iji je kolega ispunio i predaoulica broj 320. Na zgradi starog pogo-nost - u svom selu ekati dolazak po-potvrdni list te obeao da e nam pos-na pie "drvni centar", a u kancelariji sebnog kamiona CROCPA-a, udrugelati potvrdu o unitenju kemikalija.slubenica za kompjuterom vodi evi- proizvo aa sredstava za zatitu bilja,Tako smo se rijeili tekuina na ijimdenciju o prodaji parketa, dasaka i dr- koji e preuzeti ambalau, koju su nje-je ambalaama obljepljena etiketa sva za ogrjev izloenih u hrpi uzne lanice, agrokemijska poduzea, natpisom "Xn - tetno za ljude i orga-dvorinu ogradu. Na pitanje o odlagali- plasirale na hrvatsko trite. U udrugunizme koji ive u vodi, moe dugo-tu opasnog otpada upuuje nas uCROCPA ulanjeno je 11 kompanija trajno tetno djelovati u vodi. Otrovnostranji dio dvorita u kojem se nalazi koje proizvode i uvoze 89 posto svih za ivotinje i pele. Zapaljivo."desetak kontejnera ispunjenih nekom pesticida registriranih u Hrvatskoj.tekuinom.Svoju ambalau CROCPA prikupljaZa kupnju ovih tetnih tekui-zato jer ih na to prisiljava zakon o ot- na u jednoj od osjekih poljoprivred-Na ulazu u halu stoji natpis "CI- padu, ali predaja ambalae za poljopri-nih apoteka sredinom sijenja oveAK - odlagalite opasnog otpada". Od- vrednike jo je uvijek dobrovoljna.godine potrebno je bilo jedino 55 ku-lagalite CIAK-a na istonoj periferijina. Certifikat o znanju rukovanja pes-Osijeka jedno je od dvije lokacije u"Nitko seljake ovdje ne sprea-ticidima, potvrda o registriranomOsjeko-baranjskoj upaniji na kojima va da nakon upotrebe pesticida bocuobiteljskom poljoprivrednom gospo-se moe odloiti otpad poput boica bace u kanal, ko za smee ili zapaledarstvu ili poduzeu, osobna iskazni-Chromgora 40 i Calypsa, pesticida na hrpi.", posvjedoio nam je jedan se-ca - nita od toga u Hrvatskoj nijetetnih za ljude i okoli. Drugo mjesto ljak iz okolice Osijeka, koji je elio os- nuno prilikom kupnje preparata koji-nalazi se u Donjem Miholjcu, gradiutati anoniman kako se ne bi zamjerio ma se moe otrovati ljude, kukce,u zapadnom dijelu ove poljoprivrednonesavjesnim sumjetanima.pele i domae ivotinje. Ovakvanajintenzivnije hrvatske upanije. kupnja tetnih kemikalija nije iznimkaSamo 2009. godine u Hrvat- nego pravilo, potvr uje tportalu Fra-skoj je proizvedeno 3879 tona pestici- njo Plavi, ravnatelj Hrvatskog zavo-da, uvezeno 5760 tona, a neto vie od da za toksikologiju. "Danas, mislimtisuu tona izvezeno je iz zemlje, poda- da nema nikakvog nadzora naih ma-ci su Hrvatske gospodarske komore. lih poljoprivrednika. Ne postoji edu-Ni poljoprivrednika nije malo - premakacija, slab je nadzor maloprodaje, apopisu poljoprivrede iz 2003. godine koritenje naravno da nitko ne nadzi-u Osjeko-baranjskoj upaniji bilo jere.", objasnio nam je.41 tisua poljoprivrednih kuanstava,a posljednji podaci upanijske upraveGlavno vladino tijelo za regu-govore o 178 poljoprivrednih poduze- liranje problematike pesticida je Mi-a. Svi oni uzgojem bilja bave se na nistarstvo poljoprivrede, ribarstva i 2 3. Oujak 2011.Godina 2. broj 16ruralnog razvoja, u kojem za sada ne- tjeva struno znanje zama govora o izravnoj kontroli svih ko-risnika pesticida pri njihovoj kupnji urukovanje tim kemikalija-ma tetnim po ljude i oko- KOLIINE PESTICIDA U H RVATSKOJ -poljoprivrednim apotekama. Na naeli. "Prosjeno godinjepitanje kako izgleda kontrola prodaje i nau edukaciju pro e okoprimjene pesticida u Hrvatskoj, u Mi- 3500 osoba, a ukupnonistarstvu poljoprivrede kau da od2007. godine provode "ciljane inspek-smo kroz 13 godina izdalioko 40 tisua potvrda o REKORDNA 2007.cijske nadzore nad pravnim i fizikim edukaciji. Prije nego toU periodu unazad pet godinaosobama koje obavljaju promet sred- je objavljen Zakon o za- Hrvatska je najvie pesticida uvezla 2007.stvima za zatitu bilja". titi bilja, kod nas su se godine, pokazuju podaci Hrvatskemorali kolovati zaposle-gospodarske komore. Te godine u zemlju jeKrajem 2010. godine, 478 prav-nici u poljoapotekama, ali uvezeno 8198 tona pesticida, to je zanih i fizikih osoba obavljalo je pro-danas oni vie nisu na totrideset tona vie nego 2008. godine. Prijemet sredstvima za zatitu bilja, a uobvezni. Naravno da se-toga, 2006. godine uvezeno je 7738 tonazemlji je bilo 935 prodajnih mjesta. Uljaci nisu nikad dolazili na pesticida. Potronja je naglo opala u 2009.posljednje tri godine prodavanje pesti- nae teajeve.", otkriva godini kada je uvezeno 5760 tona.cida zbog krenja propisa zabranjenoPlavi.je u 48 pravnih i fizikih osoba, aNa primjeru rekordne 2007. godine2010. godine inspekcija nita pronalaVlasnik zagreba-moe se, okvirno, izraunati ukupna koliinanijedan neodgovarajui objekt iz oveke tvrtke Danon, koja na koja je te godine bila namjenjena hrvatskombrane. hrvatskom tritu zastupatritu. Zbrajanjem uvezene i proizvedeneest inozemnih proizvo a-koliine pesticida dobiva se 13020 tona.Upotreba pesticida sa pesticida Vladimir Da-Oduzimanjem izvezene koliine pesticida"praktinim iskustvom"non, smatra da jedobivamo da je naem tritu namjenjenoneobrazovanost korisnika bilo 10473 tona pesticida. Ove kemikalijeEuropske zemlje stroije kon- nedopustiva. "Hranu bi pakirane su u vea, od nekoliko decilitara, ili manja, od nekoliko mililitara, pakiranja kojatroliraju prodaju i upotrebu pesticida. trebao proizvoditi onajtreba posebno zbrinjavati kao opasni otpad,Henriette Christensen, strunjakinja utko ima barem srednjo- a to se u Hrvatskoj ne radi.europskom uredu Pesticide Actionkolsko obrazovanje iNetworka, tportalu je iznijela podatkepoznavanje pravila o kori-po kojima se vidi da je obuka poljopri- tenju pesticida, ali kodvrednika, odnosno potroaa pesticida nas to nije obavezno. Ko-u Europi sve rairenija. U Poljskoj ko- risnik mora znati primjerice to je ka- sko obrazovanje u Hrvatskoj je imalorisnik pesticida mora imati certifikatrenca.", upozorava Danon. tek osam tisua poljoprivrednika, a toza upotrebu otrovnih i vrlo otrovnihje manje od jedan posto ukupnog bro-pesticida, koji se mora obnavljati sva-Me utim, gotovo milijun poljo- ja ljudi koji se bave poljoprivredom.kih pet godina. Belgijski poljoprivred- privrednika u Hrvatskoj steklo je jedi- U Osjeko-baranjskoj upaniji, kojanici od lani moraju poloiti obuku ino "praktino iskustvo", pokazao je je me u poljoprivredno najintenzivni-dobiti certifikat za upotrebu pesticida.posljednji popis poljoprivrede 2003.jim dijelovima drave, tako er velikaTko god pesticide koristi u Velikoj Bri-godine. etverogodinje srednjokol-veina poljoprivrednika u svom radutaniji tako er mo-vlada samo praktinim iskustvom.ra posjedovatiIpak, imali ili neimali certifikat o zna-potvrdu o potreb- nju poljoprivrednici mogu kupiti inom znanju, a ta- tvari, poput onih zabranjenih u nekimko je i u vedskojzemljama zbog pogubnog utjecaja nagdje certifikat vri-pele, jedne od ljudima najkorisnijihjedi pet godina.kukaca. RavnateljPesticidi otrovni za ko-HZT-a Franjorisne kukce dostupniPlavi potvr uje svimaono to je rekao iseljak iz okoliceRadi se o pesticidima za kojeOsijeka - od kraj-je dokazano da su uzrokovali masovninjegkorisnika pomor pela u njemakoj pokrajinipesticida u Hrvat-Baden-Wrttemberg i koji su potomskoj nitko ne zah-zabranjeni za upotrebu u cijeloj Nje- nezavisni magazain za okoli3 4. I S T RA I VAN J Emakoj, a kasnije u Sloveniji i Francu-skoj. Proizvode i prodaju ih tvrtkaBayer pod nazivima Chinook (s aktiv-Ambalaa od pesticida -nim tvarima imidakloprid i beta ciflu-trin), Mesurol (metiokarb) i Poncho(klotianidin) te tvrtka Syngenta podopasni otpadkomercijalnim imenom Cruiser (tiame-Amba-toksam). Pored ovih otrova prodaje ilaa od iskori-upotrebljava se jo dvanaest sredstavatenihna osnovi imidakloprida, tiametoksa-pesticida pre-ma i metiokarba.ma uredbi okategorijama,Osim metiokarba, ove aktivnevrstama i klasi-tvari pripadaju u skupinu insekticida fikaciji otpadaneonikotinoida. U Njemakoj je 2008.predstavljagodine zabranjeno osam pesticida iz teopasni otpad.skupine nakon to su pelari prijaviliPrema zakonupomor dvije treine pela u pokrajini o otpadu svakiBaden-Wrttemberg. Analize pomrlihpela pokazale su da ih je 99 posto bi- proizvo a ilo otrovano klotianidinom. Tog prolje-uvoznik sredstava za zatitu bilja na vlastiti troak mora organizirati odvo-a ova aktivna tvar u preparatu jeno skupljanje otpadne ambalae. "U sluaju da se proizvo a otpada nePoncho masovno se koristila za tretira- pridrava propisanih obveza prijeti mu kazna propisana Zakonom o otpa-nje sjemena eerne repe u pokrajinidu.", istiu u Ministarstvu zatite okolia. U Danonu su, budui da tvrtkaBaden-Wrttemberg. Bayer je odbacio nije lan CROCPA, zato morali sklopiti izravno ugovor s poduzeem ovla-mogunost tako pogubnog utjecaja nji- tenim za prikupljanje opasnog otpada. "Kada ne bismo imali takav ugovorhova preparata na pele, ali ekoloke i propisno zbrinjavali ambalau od pesticida koje prodajemo smjesta biudruge i pelari zabrane su traili i u nam dola inspekcija i kaznila nas.", rekao nam je Vladimir Danon.drugim zemljama EU, kao u SAD-u.Imidakloprid, aktivna tvar u preparati- S druge strane krajnje korisnike pesticida jo uvijek nitko ne kontro-ma poput Chinook, zabranjen je ranije lira nego su preputeni samokontroli i uputama na boicama pesticida.za tretiranje sjemena eerne repe, alii suncokreta, u Francuskoj tako erzbog masovnih pomora pela. U ovu,oito problematinu skupinu pripadaneonikotinoida i sjemena kukuruza tre- tih aktivnih tvari u Republici Hrvat-tiakloprid, aktivna tvar u naem Calyp-tiranog fipronilom. U naoj regiji tije- skoj. Negativni utjecaji na okoli svo-su, pesticidu koji smo, onako, bez pre-kom oujka i travnja 2009. godine nije de se na najmanju moguu mjeru akodoenja ikakve dokumentacije kupili uprijavljen nijedan sluaj masovnog po- se korisnici sredstava za zatitu biljaOsijeku. mora pela. To se nije dogodilo od pridravaju ogranienja koja su nave- 1999. godine!", prenio je Greattievu iz- dena u rjeenjima o registraciji sred- Nakon pomora pela zabranajavu poetkom 2009. godine Europskistava za zatitu bilja iz grupeneonikotinoida uvedena je 2009. godi-istraivako-medijski centar Youris. neonikotionida.", odgovor je Minis-ne i u Italiji, a znanstvena istraivanja tarstvo poljoprivrede u prosincu nas usjevima netretiranim ovim pesticidi-Premda se i u drugim europ-nae pitanje da li e i Hrvatska zabra-ma pokazala su pozitivne rezultate.skim dravama provode ovakva istrai-niti neonikotinoide.Dr. Moreno Greatti s talijanskog Sve-vanja, u Hrvatskoj se institucijeuilita u Udinama neonikotinoide do-oslanjanju jedino na propise na razini "Pridravanje ogranienja" izvodi u izravnu vezu s pomorima Europske unije. "U Republici Hrvat-rjeenja, odnosno s boice tetne ke-pela. "Ovdje u regiji Friuli Veneziaskoj mogu se koristiti samo ona sred-mikalije, jedina je kontrola korisnika.Giulia i u drugim podrujima sjevernestva za zatitu bilja ije se aktivneTonije, oni se samokontroliraju bu-Italije s kukuruznim usjevima u peli- tvari nalaze na Popisu aktivnih tvaridui da potivanje primjene uputa snjim konicama nije zabiljeena depo-doputenih za uporabu u sredstvima pakiranja pesticida nitko ne nadzire -pulacija i smrtnost koincidirana saza zatitu u Republici Hrvatskoj, a ko-pravilnik za korisnike pesticida propi-sjetvom kukuruza ove godine. Do da-ji je uskla en sa Aneksom I Direktivesuje da se "sredstvo mora primjenji-nas, kolonije pela dobro napreduju. Vijea 91/414/EEC (s EU zakonodavs-vati u skladu s rjeenjem o registracijiPelari u sjevernoj Italiji i svim dijelo- tvom). Ukoliko do e do zabrane aktiv-ili dozvoli te u skladu s uputama, upo-vima zemlje potpuno se slau da to tre-nih tvari iz grupe neonikotinoida na zorenjima i obavijestima na etiketi".ba zahvaliti prestanku upotreberazini EU, tada e doi i do zabrane 4 5. Oujak 2011. Godina 2. broj 16ITAJKUNISPOD TEPIHA:RADISTINAPODMIIVAO SRPSKI PRODAVANJA SKUPLJE STRUJE H RVATSKOJ ELEKTROPRIVREDI Pria je istraena i napisana zahvaljujui podrci danske mree za istraivako novinarstvo Scoop www.i-scoop.org Napisala: Tihomila Jovanovi, Press centar za okoli RH Unato upozorenjima i zabrani plivalo ime Ive Sanadera, biveg hrvat-osumnjien je i za sklapanje nepovolj-gradnje, Republika Srpska nastavljaskog premijera. Samo godinu dana nih ugovora sa njemakim RWE-om,projekt Gornji horizonti. Rije je o poslije od premijerkine najave uslijedi- te dugogodinju kupovinu skupe stru-preusmjeravanju slivnih voda rijekelo je njegovo uhienje to je Europ- je i sklapanje tetnih ugovora sa kon-Neretve u sliv Trebinice viekilome-skoj uniji trebalo dokazati da se utraverznim srpskim poduzetnikomtarskim tunelima, te gradnji jo tri no- Hrvatskoj provodi ozbiljna borba pro-Vukom Hamoviem. Upravo prekove hidroelektrane uz ve tri postojee.tiv korupcije. Pa ipak, u Hrvatskoj jonjegovog EFT-a Mravak je kupioNo, time se direktno ugroava dolina nije podignula optunicu protiv njega. struju po najvioj cijeni od 83 eura zaNeretve, a strunjaci upozoravaju: hr- Razloga za otunicu kako se navodi,MWh,a ubrzo nakon potpisivanjavatska Kalifornija bit e pretvorena u ima mnogo, ali najee se spominjuugovora cijena je pala na 40 eura.slanu pustinju. Posljedice se ve sada afere Fimimedia iHEP. No, sluaj Skupa struja prodana je potom mos-oituju u zaslanjenosti tla i prodiranju HEP-a predstavlja najveu prijetnjutarskom Aluminiju za samo 20 eura.mora sve dublje u kopno. Neretva jeSanaderu.USKOK sumnja da su Vuk Hamovi isada slana do BIH. Zasadi mandarina njegovi partneri dobro profitirali odse sue, a u Neretvi umjesto jegulja, i-Sve je zapoelo razotkivanjemskupe prodaje struje HEP-u, a isplatilive lignje, kae ekologinja Ana Musa. malverzacija koje su se godinama provizije Ivanu Mravku i drugim oso-Hrvatska ne poduzima nita jer e pre- odvijale na relaciji HEP-a i njegovihbama koje su sudjelovale u sklapanjuutnim dogovorom s Republikom Srp- dobavljaa struje, to je rezultiralougovora.skom, zauzvrat dobiti hidroelektranu uhienjem biveg elnika HrvatskeDubrovnik 2. elektroprivrede (HEP) Ivana Mravka. Mravak se poslije nekoliko No, u pozadini viegodinjh malverza-mjeseci provedenih iza reetaka, odlu- Krajem 2009. godine predsjed- cija i tetnih ugovora provlai se jo io braniti istinom te dijelom kaonica vlade RH najavljila je otru bor- jedna pria koja se godinama skrivalaosumljienik, a dijelom kao svjedokbu protiv korupcije Nema milosti ni pred oima javnosti. istraiteljima USKOK-a ispriao sveza koga ni na jednoj razini, bez obzira detalje o spornim poslovima koji sukako se on zvao, isticala je tada. I do- Mravak je u svibnju prole go-se odvijali u HEP-u za vrijeme njego-maa i svjetska javnost bila je zapre- dine, uhien i osumnjien da je potpisi- va mandata, a biveg premijera izrav-patena kada je u antikorupcijskoj vanjem ugovora sa TLM-om otetio no prozvao u istrazi koja se vodi uborbi Jadranke Kosor. na povrinu is-HEP za 84 milijuna eura. Osim toga sluaju HEP-TLM.nezavisni magazain za okoli 5 6. I S T RA I VAN J EDogovor publika Srpska ve je izgradila tunel- pokree projekt vrijedan oko 350 mi-Sanader-Dodik?sko-kanalni kompleks u duini od lijuna eura ( kompletni projekt vrijedi15-ak kilometara Fatniko - Dabarsko 700 milijuna amerikih dolara). Zapo-Me utim, ono to je ostalo upolje kojim bi se ta voda trebala trans- inje drugu fazu u kojoj se planira sjeni istrage i analiza, ono za to sigur- portirati. prebacivanje voda iz Gatakog u Ne- no nee biti optueni ni Sanader ni vesinjsko polje, gradnja dvije brane Mravak. a to e tek iznjedriti katastro-Lokalni mediji optuili su ve radi formiranja akumulacija Zalomka falne posljedice po Hrvatsku je njiho- tada vlast Ive Sanadera da s Dodikom I Poenje u Nevesinjskom polju, te i va umijeanost u dogovor sasprema najveu ekoloku katastrofu u izgradnja jo tri nove hidroelektrane Republikom Srpskom oko projektaEuropi. Jer, ukoliko taj projekat saivi Nevesinje, Dabar i Bilea, ukupneGornji horizonti koji e prema pro- do kraja, gubitak Republike Hrvatske snage 260 megavata, ime e zaokru- cjeni strunjaka, ukoliko do e do nje- nee biti u nekoliko milijuna eura, veiti cijeli projekt. gove potpune realizacije, dolinu e biti katastrofalan. Hoe li ipak Re- Neretve pretvoriti u slanu pustinju. publika Hrvatska rtvovati svoje pri- Iako su ekolozi iz Hrvatske irodne resurse i izazvati ekoloku iBosne i Hercegovine vie puta trailiSmatram da je Ivo Sanader od-gospodarsku katastrofu u zamjenu zaobustavu projekta Gornji horizinti,govoran i da je odigrao kurvanjsku po-struju?Elektroprivreda Republike Srpske, za-litiku, ne samo kad je u pitanju dolinaNeretve , ve I Gornji horizontii cije-na struje. Postoji neki pakt izme uVlade Republike Hrvatske I Republi-ke Srpske, zato to s tom hidroelektra-nom Dubrovnik 2 Hrvatskakompenzira sve to nee da rjeavanormalnim putem, otvoreno optuujeStipe Gabri, gradonaelnik Metkovi-a I saborski zastupnik.I Mravak to potvr uje u svojojobrani kad tvrdi da je postupao, prijesvega, prema nalogu tadanjeg premi-jera. Na tu vezu ukazivali su i medijisusjedne nam Bosne i Hercegovinejo 2006. godine izvjetavajui oMravkovom sastanku s MiloradomDodikom, predsjednikom RepublikeSrpske. Nazonost eljka Tomia, ta-danjeg pomonika ministra za energe-tiku i rudarstvo jasno je svjedoila oUnosan businessjedno sa stratekim partnerom, britan-tome da se delegacija uputila u Banja strujom na raun skom tvrtkom Vuka Hamovia,Luku uz odobrenje hrvatskog drav- Energy FinancingTeam, nastavila jenog vrha. Kako je izvjestila agencija siromanih izgradnju viekilometarskih tunelaSRNA tom prilikom dogovorena sukojima preusmjerava slivne vode rije-zajednika ulaganja u planirane elek- Gornji horizonti naziv je me-ke Neretve, to nam je potvrdio Lju-troenergetske objekte na slivu rijeke gaprojekta gradnje energetskih objeka- bomir Zotovi, izvrni director zaTrebinjice koje bi vlastitim sredstvi- ta, umjetnih akumulacija i sustava proizvodnju i tehnike poslove Hidro-ma realizirale Elektroprivreda Republi- tunela kojim bi se vode iz sliva Nere- elektrane Trebinjice.ke Srpske i Hrvatska elektroprivreda, tve prevodile u sliv rijeke Trebinjice.a radi se o megaprojektu zvanom Gor- Prva faza projekta zapoetog jo 1960.-Ta koncepcija sistema zasno-nji horizonti, prema procjeni strunja-godine, zavrena je gradnjom velikevana je jo 50-tih godina kada su pro-ka, izuzetno rizinom za dolinu akumulacije Bilea, te hidroelektranavedene i odre ene istrage po pitanjuNeretve. U sklopu tog projekta Hrvat- Trebinje I i II, Dubrovnik i apljina. Gornjih horizonata. Mi nismo odstu-ska bi dobila Hidroelektranu Dubrov-Ali projekt je zaustavljen zbog svojepali od toga koncepta. Okosnica jenik 2 ako zauzvrat "uti" o projektudokazane tetnosti. No, nakon vie odbrana Grnarevo , visine 123 metra iGornjim horizontima". Pozivajui se tri desetljea, u sadanjem siroma- ona oformljuje akumulaciju od mili-na dug HEP-a od 100 milijuna eura nom gospodarstvu Bosne i Hercegovi-jardu i dvjestoosamdeset milijuna ku-kao uporite za nastavak projekta, Re-ne, Republika Srpska ponovno bika vode, to je jedna vrlo znaajna6 7. Oujak 2011.Godina 2. broj 16akumulacija u Europi. Osim tosmo izgradili hidroelektranu,gradili smo i neke objekte kojie biti u funkciji sistema Gor-njih horizonata,, a izme u osta-log tunele koji e imatiderivaciju prevo enja tih voda.Tako je izgra en tunel koji spa-ja Dabar i Fatniko polje, a za-vren je 15,5 kilometarskitunnel koji spaja Fatniko poljei akumulaciju Bilea. Svi tiprojekti su traili odre ene su-glasnosti koje su dobijene, takoda taj projekt ima jedan legali-tet, tvrdi Zotovi.VladaRepublike Srpskedjeluje mimo odlu-ka Federacije BiHsredinje vlasti BiH, odbija preuzete institucijama, protiv BiH mogao biti A taj legalitet osigurala im jeobveze. pokrenut me unarodni spor.Vlada RS dajui zeleno svjetlo projek-tu, to je potvrdio ministar privre-- Moramo priznati da su svi oviStoga je Vlada FBiH zatrailade,energetike i razvoja RS Slobodan radovi koji su ra eni, ra eni jednostra-od Vijea ministara da se to hitnijePuhalac na strunom skupu u svibnju no, bez suglasnosti Republike Hrvat-ukljui u rjeavanje toga problema,2010. godine u Trebinju koji su organi- ske. , a to su dva hidrotehnika tunela to se ni do danas nije dogodilo.zirali Elektroprivreda Republike Srp- koja su ostala izvan funkcije, iako jeske i Hidroelektrane ne Trebinjici a zvanini dogovor iskljuivo bio, na -Problem je to imamo jednona kojem je istaknuo da na osnovu do- tom me udravnom povjerenstvu, da frankentajnsko ure enje koje na dr-kumenata kojima raspolae Vlada RSse ne mogu poduzimati nikakve aktiv- avnoj razini uope ne razmatra taji njenog opredjeljenja postoji otvorennosti. Preduvjet za to je bio izraditi cje-problem. Vijee ministara BiH do sa-prostor za poetak realizacije tog pro- lovitu studiju utjecaja na okoli a njuda se samo sporadino osvrtalo najekta.pak bazirati na realnim podacima izproblem Gornjih horizonata, to jemonitoringa. Nai strunjaci uspjeli sugotovo nevjerojatno. Jer ako na njegaO kojim je dokumentima rijese usaglasiti sa kolegama iz Federacijeukazuje itav prostor Hercegovine,nije poznato. Poznato je samo da je BiH I napravljen je zajedniki sustavsve ekoloke udruge BiH i Hrvatske,Parlament Federacije BIH zatraio damotrenja koliine i kvalietete vode, ako je taj problem spominjan u Sabo-se zaustave sve aktivnosti u vezi s re- dok Republika Srpska nije ukljuena uru RH, ako o tome govore svi mediji,alizacijom projekta Gornji horizontitu razmjenu podataka. Time smo na- onda je nelogino i nenormalno da Vi-dok se ne uradi monitoring voda sliva ravno uskraeni za one bitne podatke jee ministara, odnosno dravna Vla-Neretve zajedno s predstavnicima Re-koji trebaju biti kvalitetna podloga zada na dnevni red nikada nije stavilapublike Srpske i Republike Hrvatske.izradu studije utjecaja na okoli, kaeGornje horizonte, kao problem o ko-Zatraio je i da se, prije bilo kakvih ak-Sinia irac, zamjenik generalnog di-jem bi trebalo raspraviti. To je nedo-tivnosti, pa ak i onih pripremnih, na- rektora Hrvatskih voda.pustivo!, tvrdi , Enes Ratkui, bivipravi studija utjecaja na okoli, to je novinar TV Mostara.obveza preuzeta na zasjedanju Komisi-irac upozorava i da se radi oje za vodnu privredu Hrvatske i BiH.podruju kra, izuzetno osjetljivom i Umjesto jegulja uNa sastanku komisije dogovoreno jeda se formira zajedniki monitoringda svaki zahvat moe imati viestrukenegativne posljedice i da ukoliko se neNeretvi love lignjenad tim projektom unutar BiH, koji bi uspiju uskladiti svi podaci, Hrvatskojproveli predstavnici entitetskih institu- jedino preostaje zatraiti me unarod-U me uvremenu Vlada RS jecija te Vijea ministara BiH. No nitanu arbitrau. Iz Vlade RH u nekolikodobila ura enu reviziju odre ene do-se od toga nije realiziralo jer Republi-navrata je najavljeno da bi, ako se pro-kumentacije za taj projekt, koju je ra-ka Srpska, oito djelujui neovisno odjekt nastavi bez konzultacija s njenimdio beogradski Energoprojekt, ali nezavisni magazain za okoli7 8. I S T RA I VAN J E nitko osim vlasti RS nezna to je revi- je ve do granice s Bosnom I Hercego-Nikola Zovko: zija pokazala. Tek je na strunom sku-vinom, a umjesto jegulja u Neretvi se pu u Trebinju prezentirana studijalove lignje, upozorava Musa. -Posljedice bi mogle bitiAktuelizacija uticaja prevo enja vodaogromne. Hutovo Blato je upisano Gonjih Horizonta na reim podzemnih Naime, podruje delte Neretvekao me unarodno vano stanite ptica I nadzemnih voda po kojoj prevo e- , tree u Europi, ve danas trpi poslje- movarica. Tu je registrirano oko 240 nje voda nema veliki uticaj na rijeke dice nedostatka slatke vode i ulaska vrsta ptica,22 vrste riba, 640 biljnih Bunu, Bunicu I Bregavu. S tim se nika-mora sve dublje u kopno, to e deltuvrsta. To je jedna bioloka raznolikost ko ne slae Ana Musa, predsjednicaNeretve pretvoriti u pravu slanu pusti-i jedna prirodna snaga koje nema na Udruge Lijepa naa iz Ploa, a ija nju. Jedini spas za ovo podruje je pro- Mediteranu. I sad zamislite da ostane je udruga prva ukazala na pogubnost glaenje parka prirode Delta Neretve,bez vode, kae Zovko. toga projekta.to je planirano i na Saboru usvojeno u stratekim dokumentima RH joHamoviev lov u - To to stunjaci u RepubliciSrpskoj tvde da nema nikakvih poslje- 1999. godine. Ve sada je ugroeno 700 hektara mandarinskog nasada, amutnomdica za ovaj kraj, to su iste izmiljoti- zaslanjivanje pitke vode ima neslagle-ne. Trebalo bi sainiti jednodive posljedice za rijedak ptiji I ribljiPremda postojee elektrane name unarodno neovisno povjerenstvofond toga podruja.Neretvi ve pokrivaju potrebe potro-koje bi izradio studiju o utjecaju na aa, njegovim dovretkom do 2015.okoli. Republika Srpska je naruila Direktno je ugroen i Park pri-godine, Republika Srpska stei e po-dva elaborate, jedan jo iz vremena Ju-rode Hutovo blato u BiH, koji je Me- loaj najveeg izvoznika struje u regi-goslavije, u kojm je stajalo da je utje- unarodno vijee za zatitu ptica ji, a strateki partner londonska tvrtkacaj Gornjih horizonata na Neretvustavilo na popis vanih ptijih stanita EFT ,postat e "povlateni" kupac.jako veliki,a u ovoj novoj studiji, koju jer je ovaj rezervat najvei ovakve vr-Krade li Republika Srpska vodu Hr-su oni financirali nema niti truni opas- ste u ovom dijelu Europe kako povri-vatskoj kako bi proizvela elektrinunosti za Neretvu. A dolina Neretve ve nom, tako i raznolikou. Na njegovenergiju a onda ju preko EFT-a kojimsada trpi posljedice, slana voda dola potpuni nestanak upozorava i directorrukovodi srbijanski capitalist Vuk Ha-8 9. Oujak 2011. Godina 2. broj 16movi prodaje nazad BiH i RH.? Jerdan entitet donosi odluke bez obzirabivi premijer tijekom svog posjetajavno se ne objavljuje od koga se ku- na dravnu vlast, moe osigurati pro- Londonu potporu britanske vlade Hr-puje struja, niti po kojoj cijeni. Sama izvodnju elektrine energije. Pa je ta- vatskoj u pridruivanju Europskojkupoprodaja moe biti vrlo unosan po- ko odlukom Vlade Republike Srpske uniji morao pridobiti povlasticama zasao jer se nita ne vidi I prelazi grani- beogradski EFT dobio koncesiju za iz- britanske interese, a jedno od njih je ice bez carine, tvrde u Energetskomgradnju hidroelektrane Ulog na rije-izgradnja Gornjih horizonata u emuinstitutu Hrvoje Poar. Poznato je da ci Neretvi, vrijednu 100 milijuna eura, englesko sjedite EFT-a ima interes.HEP zadnjih godina kupuje oko 30a pojavljuje se i kao strateki partner u Zato se u Vladi RH o projektu Gor-posto potrebne elektrine energije, a izgradnji tunela Fatniko polje-Bilea. nji horizonti unato svim upitima nenajvie od Energy Financing Teama Nema nikakve dvojbe da je biznismen izjanjavaju, niti inzistiraju na me u-(EFT) kontraverznog Vuka Hamovia.takvog kalibra itekako zainteresiran za narodnoj arbitrai.Ve samo letimian pogled na njegovoulaganje u projekt Gornji Horizon-poslovanje trebao bi biti dovoljan mo-ti.S obzirom da uskoro poinje grad-Prema rijeima Mirele Holy,tiv za hrvatske istraitelje da pokrenu nja HE Dabar, ne bi bilo iznena ujue saborske zastupnice SDP-a i predsjed-istragu o poslovanju gospodara balkan-da se EFT ponovo pojavi kao strateki nice Savjeta za zatitu okolia, velikuske struje. Njegova tvrtka godinama jepartner.opasnost predstavlja to BiH nijebila pod istragom britanskog Ureda za stranka ESPO konvencije, pa time Hr-teke prijevare zbog sumnje u korup-Umijeanost politikevatska gubi jedan snaan mehanizamcijsku aferu u Elektroprivredi Republi- zaustavljanja projekta.ke Srpske. Istragu je pokrenuo i glavniPitanje je stranog novca i stra-inspector Amerike agencije za me u-nih ulagaa, i oito je dolo do neke vr- - S obzirom da je rije o do-narodni razvoj (USAID), te Tuilatvo ste direktive od strane visokih njem toku Neretve koji pripada ram-BiH I Srbije. Specijalni revizor kojegpolitikih struktura u Europi da se sarskom podruju, postoje dobrije postavio OHR otkrio je da su doma- ovaj projekt ne dotie, bez obzira koli-mehanizmi zaustavljanja jednog tak-e elektroprivrede prije svega Elektro- ko e negativno utjecati na deltu. Mis- vog projekta koji bi zasigurno vrloprivreda RS, sklapale ugovore salim da je razlog zato naa Vlada utinegativno utjecao na zatitu toga po-EFT-om koji su ili na tetu dravnih to e od toga projekta imati financij- druja. Niti Federalna Vlada BiH nijepoduzea. Zahvaljujui svojoj sprem-ske koristi. Vjerujem da se radi elek-entuzijastina prema tom projektu Inosti na rizik, te umjenosti u sklapa- trine energije rtvuje Neretva, ne radi se samo o me udravnimnju sloenih ugovora izme u nekolikosmatra voditeljica Zelene akcije Hrvat- odre enim prijeporima nego se radi Ipartnera, Hamovi je izgradio svoje ske Irma Popovi. o unutardravnim prijeporima oko re-carstvo, pa se kako pie sarajevski alizacije toga projekta, kae Holy,CIN naao na listi 100 najbogatijihOitovanje Vlade biveg premi- potvr ujui da je rije o politikomosoba post- komunistike Europe jo jera Ive Sanadera o projektu Gornjipitanju.2005. godine sa bogatstvom procijenje-horizonti zatraila je i najvea opozi-nim na 350 milijuna amerikih dolara. cijska stranka ali ga ni do danas nije Ekolozi i strunjaci za vodnoPo istom modelu kako je poslovao udobila. Na pitanje tadanjeg saborskoggospodarstvo jedinstveni su u svojojdrugim dravama bive Jugoslavije,zasupnika SDP-a Ivice Pania, biviocjeni. Rije je o projektu visokog ri-Hamovi oito posluje I u Hrvatskoj.premijer Ivo Sanader odgovorio je tek zika kojim se preusmjerava voda Ne-Samo u proloj godini EFT je Hrvat- kratko da e Hrvatska znati obranitiretve u slijev Trebinjice, to jeskoj prodao struju u vrijednosti prekosvoje interese. suprotno me unarodnim konvencija-sto milijuna eura. Istrauje li USKOK ma i me unarodnom ugovoru oposlovanje EFT-a nije poznato jer pre- Treba javno rei to je interes upravljanju vodama izme u RH Ima odgovoru Vuka uriia, glasnogo- Hrvatske i neka Vlada iza toga stane. BiH.vornika USKOK-a o bilo kojemUmjesto da informacije budu podastr-predmetu se ne moe govoriti prije do-te javnosti, Vlada je izabrala taktikuto je najgore zbog gradnjenoenja dravnoodvjetnike odluke. Askrivanja informacija, to je najgore est hidroelektrana u gornjem tokuprema pisanju Jutarnjeg lista hrvat-jer srpska strana i dalje nesmetano ra- Neretve te umjetne promjene reimaski istraitelji tek ispituju da li je vlas-di, ne obazire se ninato a mi koji bi- vode ,bez pitke vode ostat e vie odnik EFT-a podmitio Mravka kako bi smo trebali reagirati, ne reagiramo, a150 tisua stanovnika Dubrovako-ugovorio nabavku struje u trenutku ka-korist e na kraju imati oni koji su to neretvanske upanije. Crne slutnjeda je njena cijena bila izuzetno visoka.sve i dogovorili. Doga anja u HEP-u,ve se obistinjuju jer zbog niskog vo-Istina, protiv srpskog biznismena dopa nain kupovanja struje, spominja-dostaja Neretve presuuju kraka vre-sada nije podignuta niti jedna optuni- nje Vuka Hamovia, potvr uje da je bi-la i izvori u Prudu, s kojeg se napajaca niti u jednoj zemlji. Stoga Hamovilo igara ispod stola oko Gornjihvodovod Neretva-Peljeac-Korula-bezbrino nastavlja graditi svoje car-horizonata, kae Pani.Lastovo-Mljet, pa stanovnicima togastvo, posebice u Republici Srpskojpodruja iz slavina povremeno teagdje si, koristei situaciju u kojoj je- Pani je izrazio sumnju da je morska voda. nezavisni magazain za okoli 9 10. D O M O VI N O , T I S I KAO Z D RAVL J E EKAJUI SANACIJU RADIOAKTIVNOG OTPADA DOEKALI NAFTNI TEMINALNapisala: Dalma Luketin,Zeleni DalmacijeKatelanski je zaljev najvei zaljev na Broj stanovnika na ovom po-Prestankom rada industrije uJadranu. Njegovu ljepotu i blagodat i- druju u kratkom je vremenu utrostru- vrijeme rata zapoeo je proces purifi-vota ovdje prepoznali su davno Iliri, en, a komunalna infrastruktura sekacije Katela vie prirodnim putemGrci, Rimljani, hrvatski knezovi i kra- nije paralelno razvijala. Na podruju nego smiljenim aktivnostima. Zatvo-ljevi. Plodno poljoprivredno podruje Splita, Solina, Katela i Trogira najve-ren je Jugovinil, ali zaga ena podru-sa obiljem pitke vode iz Jadra, Panta-i dio otpadnih voda skupljao se u sep- ja nisu sanirana i prema procjenamane i mnotvo potoka, zajedno s mo-tike jame, ostale otpadne vode strunjaka 250-500 tona ive lei urem, bogatim ribom, blago je kojimdirektno su se ili indirektno bez proi- moru ispred tvornice. Azbest iz Salo-nam je priroda osigurala ivot, a kojeavanja isputale u more. Tako je ne- nita se zbrinjava nestruno u Mravi-ne znamo ouvati. kontrolirani razvoj doveo do toga danakoj kavi, opasni radioaktivni otpadna Giriiu se nas ne tie jer su ti pro-blemi u domeni drave.Danas su asocijacije na Kate-lanski zaljev nesre ena kanalizacija,guva, bespravna gradnja, oneie-nost, tvornice, prljavo more, rupe uKozjaku. Katela su sinonim zaga e-nja i svih ostalih oblika devastacijeprostora. Zapravo, uope ne znamokakvo je pravo stanje u Katelima jerZavod za javno zdravstvo mjeri zaga-enost tla i objavljuje rezultate mjere-nja godinu do dvije nakon svihdoga anja. Institut za oceanografiju iribarstvo kontrolira istou mora iproglaava ga istim iako svatko tkoima osjet njuha i vida moe zakljuitida je more vrlo daleko od onoga ko-jeg se sjeamo kao istog. Ministar-stvo zatite okolia postavilo jemjerne stanice za mjerenje kvalitetezraka na mnoga mjesta u HrvatskojPoetkom prolog stoljea Ge- danas imamo gotovo potpuno zaga en(Zagreb, Sisak, Rijeka) samo ne uorge Bernard Shaw usporedio je Kate- akvatorij zaljeva od otpadnih voda iz Splitu i Katelima.la s Azurnom obalom i ocijenio ih ak kanalizacijskih ispusta i industrijskihljepim. Ali, mi smo zapoeli industri- pogona. Velika je koncentracija rizinihjalizaciju. Dominacija Splita osigurala industrija i tehnologije u Katelima.je da se njemu u zale e, a opet dovolj- Moda je ve prekasno prepoz- udo je ili srea to smo jo uvijek i-no blizu, naikaju tvornice cementa, nata alarmantna situacija kada je Ka- vi. Osim to se ta mjesta treba saniratiplastinih masa, eljezara, klaonica, pi- telanski zaljev proglaen ekolokom i to ne samo rjeavanjem kanalizaci-vovara, luka rasutih tereta, brodogradi-crnom tokom i svrstan u najugroeni- je- nuno je potrebno sprijeiti daljnjulite. Smatrali smo to napretkom onda ja podruja na istonoj strani Jadrana. devastaciju i iznai dobru politikukad jo nismo znali to nam sve kao Zapoet je svima poznati Eko projektupravljanja kojom e se prostor ou-untu donosi Jugovinil, Salonit, e-zatite Katelanskog zaljeva za grado-vati. Me utim: planiraju se tuneli,ljezara, cementna industrija, rezalite ve Split, Solin, Katela i Trogir koji je mostovi, prometnice kojima e jo ve-bodova: ivu i druge teke metale, az-postao projekt od dravnog znaenja,i broj od 30000 automobila dnevnobest, ispune i staklenike plinove, bu-ali sve vie podsjea na zidanje Ska- ostavljati ispune plinove u Kateli-ku .Da ne zaboravimo: zaga ivai dra. Gdje mu je kraj? ma. Izgubit emo jo vie poljopri-su i marine, prometnice i aerodrom. vrednog zemljita. More e nam 10 11. Oujak 2011. Godina 2. broj 16zaga ivati jo i kruzeri. A sad emo do- Zeleni Dalmacije protive se vla- ljednjih nekoliko godina tisue ljudi.biti i naftni teminal kao spas u eko-dinom planu implementacije projektaMoraju li stanovnici Splita, Solina,nomskoj krizi u zaljevu koji jebez naela opreza. Ne protivimo se Trogira i Katela ivjeti na rubu neiz-zatvoren sa svih strana i time posebno investicijama i razvoju, ali drimo da vjesnosti od eko katastrofe svih raz-osjetljiv na mogue akcidente. Je li je naftni terminal potencijalna ekolo- mjera? Je li im vaan samo posao bezono to su politiari zamislili ne potu-ka bomba. Zeleni Dalmacije smatraju obzira na zdravlje? Zeleni sami nejui naelo opreza dobro i za gra ane? ga velikim dodatnim optereenjem i ri- mogu ovu suludu ideju sprijeiti bezGdje su studije utjecaja na okoli? Uzikom za sustav koji je ve sada suvi- gra ana koji ute i trpe da im politia-sluaju akcidenta hoe li nam vatrogas-e optereen. Mi jesmo za investicije iri serviraju projekte koji mogu jo vi-ni brodi Sv. Florijan ita pomoi i ka- napredak, ali onaj koji moe nositi ra-e ugroziti okolinu. Ovakvi projektikav e to utjecaj imati na morskuzvoj i zapoljavanje uz zatitu okolia. trebali bi biti referendumsko pitanje.floru i faunu? Zelena ekonomija zaposlila je u pos- H RVATSKA TRAI OTROVE U TEPISIMA I TEKSTILU Autor: Kruno Kartus, Press centar za okoli ,prihvatila je Nacionalni implementacijski plan (NIP) za Tportaldaljnji rad na procjeni rizika za kemikalije prema planu iprogramu tokholmske konvencije. U tom planu je i rad na Europska Opa uprava za okoli najavila je zabranu procjeni rizika za ljudsko zdravlje i okoli tih tzv. novih devet opasnih kemikalija iz skupine postojanih organskih za- POP-sova, kau u Ministarstvu zdravstva. Ono to se tek ga ivaa. Hrvatska tek treba utvrditi rairenost ovih tetnihtreba napraviti prema NIP-u, istie ovo ministarstvo, identi- kemikalija u proizvodima i naem otpadu. U skupine posto-fikacija je tih tvari u proizvodima i otpadu jer o tome nema janih organskih zaga ivaa (POPs) pripadaju mnogobrojnidovoljno podataka. otrovni organski spojevi ija su zajednika svojstva postoja- nost, nakupljanje u ivim organizmima, prijenos na velikeInae, provedba tokholmske konvencije u Hrvat- udaljenosti te tetna djelovanja na ljude i okoli. Dio ovih skoj razvuena je u nekoliko resora. Krovno tijelo je Minis- tvari podijeljenih u dvanaest skupina iz upotrebe se izbacujutarstvo zatite okolia, a Ministarstva poljoprivrede izdaje od 2001. godine, od prihvaanja me unarodne tokholmskedozvole, propisuje uvjete upotrebe pesticida i registrira ih. konvencije koju je potpisala i Hrvatska. Veinom se radi o Za sredstva koja se upotrebljavaju u podruju poljoprivrede pesticidima, ali Europska unija sada trai ukidanje upotrebe i umarstva nadlean je Zavod za zatitu bilja u poljoprivre- tvari koji se nalaze i u drugim grupama proizvoda. di i umarstvu, a za podruje veterine istraivanja uinkovi-tosti pesticida obavlja Veterinarski fakultet Sveuilita uDio tih tvari koristi se u nepromoivim tekstilima, te- Zagrebu. Zatim, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pisima i vatrogasnim pjenama, u avio i fotografskoj industri-(MZ) nadleno je za izdavanje dozvola za uvoz aktivnih ji. Devet kemikalija iju je zabranu Europa najavila u tvari od kojih se formuliraju razni pesticidi ako su to opasne prosinakom broju svog biltena Okolia za Europljane su -tvari, dozvola za uvoz gotovih pesticida u podruju javnog polibromirani difenil eteri, heksabromirani bifenili, klorde-zdravstva razvrstanih kao opasne kemikalije, rjeenja kojim kon, alfa heksaklorcikloheksan, beta heksaklorcikloheksan, se odobrava stavljanje biocidnih pripravaka na trite. pentaklorbenzen, perfluoroktan sulfonska kiselina, njezine soli i perfluoroktan sumporni fluorid. Dijelom tih tvari, pri-Ministarstvo zdravstva odre uje i maksimalno do- mjerice, tretirao se tapecirani namjetaj, automobilski i elek-zvoljene koliine (MDK) pesticida koje se smiju nalaziti u troniki dijelovi, ali nedavno je na kalifornijskom sveuilituproizvodima u trenutku stavljanja u promet te dozvole za Berkeley utvr eno da njihovo nakupljanje u enskom tijeluuporabe pesticida u domainstvu. Nadalje, Hrvatske vode moe uzrokovati neplodnost.izdaju dozvole za tvari koje mogu dospjeti u vode. Gospo-darenje ure ajima i tekuinama koji sadre PCB-e u nadle-U Ministarstvu zdravstva kau da u Hrvatskoj nije ut- nosti je Dravnog inspektorata i Ministarstva zatite okolia, vr eno zaga enje ovim tvarima ili vee zalihe tih tvari. Pre- prostornog ure enja i graditeljstva. Kontrolu i nadzor nad ma podacima Hrvatskog zavoda za toksikologiju iure ajima koji sadre PCB-e provode inspektori zatite na antidoping i prema podacima iz Ministarstva zatite okolia, radu, unutar Dravnog inspektorata. prostornog ure enja i graditeljstva, u Republici Hrvatskoj ne- ma zaliha tih kemikalija ni kontaminiranih mjesta, stoji u od-Kontrola emisija PCDD/PCDF-a, HCB-a i PCB-a u govoru na pitanje tportala.nadlenosti je Ministarstva zatite okolia, prostornog ure- enja i graditeljstva i Ministarstva gospodarstva, rada i po-Na ovoj problematici radi se od 2004. godine, ali re- duzetnitva. zultati se jo oekuju. U 2004. godini Republika Hrvatska nezavisni magazain za okoli 11 12. O B RAZ O VAN J E Z A O D R I VI RAZ VO J WALDORFSKA PEDAGOGIJA-ODLIAN NAINOBRAZOVANJA ZA ODRIVI RAZVOJ Napisala:Ljiljanka Mito Svoboda U tijeku je javno razmatranjeNacrta prijedloga Akcijskog plana zaobrazovanje za odrivi razvitak 2011.-2015., kao dijela Strategije za odrivirazvoj. U mnogobrojnim prijedlozimato-kako-zato-gdje nije se nalomjesto za alternativne naine obrazo-vanja djece, omladine i roditelja. A al-ternativne metode, poput waldorfskepedagogije ili Montesorri odgoja iobrazovanja kao izgradnje odrivogsustava obrazovanja, a na kraju i dru-tva u cjelini, svakako bi dobrodole uhrvatskom obrazovanju za odrivi ra-zvitak i pomoglo da mlade generacijeodrastaju u miroljubivosti, solidarnos-ti i ljubavi, razvijajui se na etiki i in-telektualno viim razinama nego to todanas imaju prilike, da se okrenu pre-ma drutvenim vrijednostima i suivo-tu sa okoliem, sa manje nih i crkvenih vlasti i vo a prosvjetar- vjetnika. Tadanje njemako ministar-antropocentrinog stava prema ekosus-skog ministarstva. ak je izvjesni stvo obrazovanja zakonski je odobrilotavu u kojem ive. Josip Blaevi u Veritasu, glasniku fra- rad waldorfskih kola kao samostal- njevaca iz reda Sv. Antuna, broj 476/nih ustanova. Prva waldorfska kola Da je u s naeg podruja potek- 2004,zakljuio da katolika djeca neuz tvornicu Waldorf-Astoria u poet-lo u svijet mnogo priznatih znanstveni-mogu poha ati waldorfsku kolu zbogku je prihvaala samo djecu radnika,ka, ija djela nisu ba naila na plodno promicanja Steinerovog svjetonazora, no ubrzo se otvorila za javnosttlo u Hrvatskoj, dokazuje ime i djelokoji nije u skladu s onim u katolikoj ukljuujui sve zaintresirane. Odgoj-Rudolfa Steinera. Taj me imurac-aus- crkvi. Laganom preobrazbom puans-no-obrazovni proces odvijao se onakotrijanac, ro en 27.veljae 1861. godi- tva u gra anstvo, danas u Hrvatskojkako je Steiner zamislio: da uitelji ine u me imurskom mjestu Kraljevcu (djeluju dvije waldorfske kole (u Za-uiteljice imaju puni nadzor nad svo-koje je tada bilo pod Austrijom),grebu i Rijeci) i osam waldorfskih dje-jim radom, te da su u najmanjoj mo-znanstvenik, pisac i knjievnik, uteme-jih vrtia (Zagreb, Rijeka, Split). No, guoj mjeri ovisni o utjecaju drave iljitelj je waldorfske pedagogije, te sei dalje se ovoj metodi zamjera da otu- raznih tvrtki. Naalost, tijekom Dru-smatra jednim od velikana prolog sto- uje djecu od svijeta, to, naravno,gog svjetskog rata, sve su waldofskeljea. Osim mnogo radova i inovacija uope nije tono.kole rasputene, zatvorene a mnogeu medicini (antropozofska medicina),unitene u ratnim divljanjima. No, vepoljoprivredi (biodinamika poljopri-Nekoliko godina prije smrti1945.g. nakon prvih mirnih mjeseci uvreda), arhitekturi (organska arhitektu- (umro je 1925.g.) Rudolf Steiner jeEuropi, mnoge su poele sa radom.ra) i pedagogiji, utemeljio je danas odrao u Austriji, Njemakoj i vicar-vrlo cijenjenu vrstu umjetnosti- eurit-skoj niz javnih predavanja o potrebi Trenutno postoji vie od 2.000miju. Waldorfsku pedagogiju postavio drugaijeg ustroja drutva i promjeneWaldorf osnovne kole, srednje koleje na principima antropozofije, te raz-dotadanjeg naina obrazovanja u dru-i visoke kole i vie od 1.900 pred-radio cjeloviti sustav kolovanja od gaije, sveobuhvatne obrazovne usta- kolske ustanove u vie od 90 zemaljanajranijih dana do duhovno-duevne nove. Radnici tvornice cigaretasvijeta, u manje razvijenim zemljamazrelosti osobe.Waldorf-Astoria, sa eljom da njihovapoput Brazila, Ekvadora, Perua, Ko- djeca poha aju takvu kolu, obratili sulumbije, Afrike ,zemljama u Europi U Hrvatskoj je prije petnaestak se vlasniku i upravitelju tvornice Emi-kao Rumunjska, razvijenim zemljamagodina poetna inicijativa za otvara-lu Moltu, koji je objeruke prihvatiopoput Japana, vicarske, Njemake,njem waldorsfih vrtia i malih ko-Steinerovu ideju te osnovao waldorf- Engleske, Rusije, zemalja Skandina-la, doekana vrlo posprdno i sku kolu za djecu svojih radnika, a vije, SAD, Kanade i Australije... Uneprijateljski od strane tadanjih civil-Steinera namjestio kao pedagokog sa-vicarskoj je pedagogija Rudolfa Ste- 12 13. Oujak 2011. Godina 2. broj 16inera ula i u dravne kole. Osim vrti-Osim umjetnitnosti u praksi i godine, a u nastavu se uvode predmet-a i kola u Europi ima oko 120 usta- teoriji, u viim razredima waldorf- ni sati. Maturanti poha aju i posebannova za osobe s posebnim potrebama, ske kole djeca se upoznaju sa poj- trinaesti razred, koji je priprema zai 68 obrazovnih ustanova za uitelje. mom organske arhitekture, filozofijedravnu maturu van waldorfske kole.Waldorfske metode primjenjuju se i ukoja promovira harmoniju izme u U takvom nainu rada oituje se odr-mnogim ostalim privatnim i drugim ljudske nastambe i prirodnog svijetaivost.kolama.kroz projektantski pristup maksimalnoprilago en lokaciji, tako da objekt, nje-Religija proima svakodnevanU emu je kvaka?gov namjetaj i oprema, te okoli pos-waldorfski odgoj, ali ne nain kako jetanu dio jedinstvene, kompozicije.uvrijeeno kroz klasine i stroge sate Ono to privlai roditelje, stru- Upravo je Steiner tvorac organske arhi- vjeronauka. Uitelji i uiteljice nasto-njake, dravne blagajne i privatne fon-je postii uivljava-dacije ka waldorfskim vrtiima i nje djece u vjerskeosnovnim i srednjim kolama jest prin- predodbe na teme-cip slobodnog pristupa odgojno-obra- lju univerzalne reli-zovnom procesu bez obzira na njihovo gije, bilo da jekulturno, socijalno, financijsko ili vjer- slubena ili nekasko podrijetlo. Waldorfska pedagogijapaganska. Tako sezauzima posve drugaije stajalite odjednako obiljeavaklasine pedagogije, ije se metode pri- dolazak proljea,mjenjuju u dravnim obrazovno-od-smjene solsticija igovjnim sustavima. Glavni cilj ove ekvinocija, dan kru-pedagoke metode je tenja za uskla i- ha, boini blagdani,vanjem djetetovog duhovnog i zemalj- pokladni dani, koriz-skog dijela, kroz mnogo veu slobodu ma i drugi narodni iu odgoju, uz usku suradnju sa roditelji- vjerski obiaji.ma. Djetetu se pristupa kao pojedincuiji se razum, emocije, i htijenje nasto- tekture. Godine 1913. projektirao jeIzvo enjem specifinih slikar-je oplemeniti i razviti kao cjelovito bi- zgradu Goethenaum koja je 1914. go- skih i kiparskih vjebi razvija se kre-e,a djeca se odgajaju i ue ivjeti udine izgra ena u vicarskom Dornac- ativnost, ime se pokuava uspostavitiskladu sa ritmom prirode, i svemira,hu.Ta iznimno monumentalnacjelovit razvoj osobe kao duevno du-uskla ujui svoje dnevne zadatke sa gra evina postala je sjedite tisua an-hovnog bia. Izvorne antropozofskeritminim mjenama u prirodi i u ljud- tropozofa, znanstvenika i znastvenica,vjebe imaju za cilj i poticanje zdrav-skom tijelu.intelektualki i intelektualaca i ugled- lja u ljudskom organizmu. Po znans-nih ljudi i ena iz cijelog svijeta. No,tvenom ispitivanju, antropozofskiU waldorskim kolama se dje-iskompleksirani zloinac kaplar Hitlerobrazovana djeca obolijevaju 20%ca i roditelji od poetka upoznaju sa te- i njegova nacional-socijalistika parti-manje od alergija, od uenika ostalihmeljima ivota, prehrane i potovanja ja vidjeli su u djelu Rudolfa Steineraobrazovnih ustanova. Svi uporabnisvih ivih bia. Vegetarijanski nain glavnog neprijatelja Reicha, pa su na-predmeti moraju biti od prirodnog dr-prehrane je uvaeno pravilo. Obziromcisti su novu godinu 1923. zapalili Go- veta, kreativno oblikovanog. Trai se ida svi odgojno-obrazovni objekti wal- ethenaum. ure enje arhitekture kroz zaobljene li-dorfskog usmjerenja imaju dvorita inije i nepravilne, pokretne plohe.vrtove, djeca, uitelji i uiteljice, zajed-Upotreba elektronskih Uenici waldorfskih ustanova stjeuno sa roditeljima slijede vlastita pravi- pomagala-da, ali oprez- znanje kroz praktinu primjenu teorij-la uzgoja povra i voa, ne koristei no i umjereno skog sadraja. Uenici izvode i eurit-tretirano sjeme, mineralna gnojiva i ke-mijske vjebe. Iako uenici ne uemijska sredstva. Kroz bioloko dina-Odgoj i nastava po waldorfskojantropozofiju kao predmet, njeno pro-miko vrtlarstvo upoznaju se sa pedagogiji ne razlae se na teoriju i uavanje se savjetuje onima koji radeantropozofskim postavkama, kojih je praksu, nema odvojenog uenja zaseb-s djecom u koli.zaetnik RudolfSteiner.Za takav je uz-nih predmeta, ve se nastava odvija pogoj karakteristino prilago avanje sa-takozvanim epohama: jedan pred-Iako uenici imaju raunarstvoenju i ubiranju plodova Mjeseevimmet ili tema se obra uju dvaput godi-kao redovan predmet, ne potie se do-mijenama te poloaju Sunca i Mjese- nje, u trajanju od tri do etiri tjedna.dir sa elektronskim medijima posebi-ca. U biodinamici polje je zatvoreniJedan uitelj ili uiteljica prati djecuce sa televizijom. Djeca se najprijesustav, u kojem nema strojeva ni meha-svih osam godina kolovanja, koje jeue shvatiti nain djelovanja stvarinizacije, nego se u poslu koriste ruke iukupno podijeljeno u 12 razreda. Ovokojima se koriste. Upoznaju principrune alatke, kako bi kontakt izme ukolstvo objedinjuje osnovnu i srednjurada raunala, kako bi se izbjegaoovjeka i zemlje bio to vri.kolu zajedno. Nakon osmog razre- mogu negativni ili nepoznati utjecajda, nastavlja se kolovanje jo etiritehnologije na ovjeka. nezavisni magazain za okoli13 14. O B RAZ O VAN J E Z A O D R I VI RAZ VO J ZELENOM GRADNJOM DO UTEDE VODEPriredila: Jelena Liki, Biologija.com.hrDo 2025. dvostruko e porastima se voda niti ne upotrebljava, negovietrajne biljke umjesto engleske tra-potreba za pitkom vodom, a ve sad u njima stoji kemijska tekuina, a re- ve ili posuti vrt komadiima drva ka-su nam dostupna jednostavna rjeenja ciklirana voda upotrebljava se i u sus-ko bi se sprijeilo isparavanje.za utedu vode u zgradarstvu i kuans- tavu hla enja. Za hla enje slue itvima koja treba to vie iskoristiti, re- podzemne vode, rekao je Gero. Sve"Zelena zgrada nije scienceeno je ovoga tjedna na simpoziju ozgrade, pa i mala kuanstva, mogufiction, a sa svega pet posto dodatnihzelenoj gradnji u Hrvatskoj koji je podznatno utedjeti vodu pametnom vanj- ulaganja moemo ostvariti znatnenazivom "Uinkovito upravljanje i ko-skom i unutarnjom upotrebom te kori- utede", dodao je. Na simpoziju o ze-ritenje vode u gra evinama" upriliio tenjem tehnoloke vode, rekao jelenoj gradnji bilo je vie rijei i oSavjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj u Hrvoje Kvasnika iz tvrtke "Tehnika" uporabi oborinskih voda i ure aju zaDrutvu arhitekata Zagreba.Predsjed- i lan upravnog odbora Savjeta za zele-iskoritavanje kinice te o uporabinik Savjeta za zelenu gradnju u Hrvat- nu gradnju. Potrebno je, dodao je, rabi- proiene komunalne otpadne vode.skoj Mark Gero iznio je pozitivanti ve postojea rjeenja, poputprimjer jedne od najviih zgrada u vodokotlia s dvije tipke jer se takoSavjet za zelenu gradnju ne-New Yorku "Bank of Manhattan", utedi 67 posto vode, intersense zaho- profitna je organizacija koja okupljagdje se na godinu utedi 30 milijuna li- da s manjim protokom vode te pisaore 20 javnih i privatnih ustanova, od gra-tara vode i znatno smanji emisija stak-bez vode. Stare slavine koje potroe ditelja i cehovskih organizacija dolenikih plinova.15 litara vode u minuti trebalo bi zami- kolskih institucija, dravnoga i diplo- jeniti novima koje troe est litara, amatskog zbora. Kljuni cilj tog savje-Neboder zahvaa gotovo svaku najbolje slavinama koje se same uklju- ta jest voditi transformaciju domaegkap kie, a kinica se uvodi u sustavuju i iskljuuju. Vano je, napominje,trita graditeljstva prema odrivostigdje "slobodnim padom", umjestorabiti i recikliranu vodu. U vrtovima, promovirajui programe zelene grad-elektrinim pumpama, dolazi do zaho- gdje potronja vode za zalijevanje mo- nje i tehnologije te integraciju dostup-da. Osim toga, tuevi i slavine su sae premaiti godinju potronju ukua- nih i steenih znanja u projektiranje ismanjenim protokom vode, u pisoari-na, vano je odabrati domae ili funkcioniranje gra evina. 14 15. Oujak 2011. ONAK USPUT Godina 2. broj 161 2 DANA EUROPSKE SRAMOTEgrafikon prikazuje izvoz nafte iz Libijenezavisni magazain za okoli 15 16. O B RAZ O VAN J E Z A O D R I VI RAZ VO JDVIJE DOBRE KNJIGENapisao: Zoran Otri, slobodni novinar i okolini aktivistDragocjeni prirunik onalaze na listi doputenih za upotrebu u Hrvatskoj premaprehrambenim aditivimaPravilniku o prehrambvenim aditivima iz 2010. godine. Svr-stani su po E-broju, te je za svaki spoj navedena kemijskaStrunjaci koji nastoje suzbiti "strah od nepoznatog",formula, osnovna svojstva, prihvatljiv dnevni unos (PDU) uvole isticati kako su neke vrste prehrambenih aditiva postoja-miligramima, te u kojim je proizvodima doputena upotre-le od pamtivijeka. Oduvijek su ljudi nastojali raznim dodaci- ba. Popis koritene literature protee se na 30 stranica. Do-ma sauvati hranu od kvarenja, poboljati okus idr..dano je kazalo naziva aditiva te objanjenje formule zaSuvremani aditivi, me utim, uvelike su novi fenomen. Imaizraun maksimalne koliine nekog prehrambenog proizvo-ih golem broj, proizvod su kemijske industrije i uglavnom da koja se smije konzumirati, a da se ne premai PDU.povezani s industrijskom pro-izvodnjom hrane. (Ipak, i u eko-lokom uzgoju neki su aditividozvoljeni.) Postoji konkurenci-ja na tritu i komercijalni inte-res proizvo aa da se njihovproizvod to vie koristi.Suvremena organizacijapoljoprivrede i prehrambene in-dustrije postavlja znatno sloe-nije zahtjeve u pogledutrajnosti, lijepog izgleda, okusai mirisa. Nema sumnje da se ucjelini hranimo obilnije i boljenego nai pradjedovi, ali s vre-menom su postali oiti i ranijezanemarivani problemi. Jaa-njem brige o javnom zdravlju,aditivi su prepoznati kao poten-cijalni izvor problema. Od1960-ih godina, poeli su bivatizabranjivani neki ranije korite-ni aditivi.Okolina aktivistica Da-da Leroti i kemiarka dr.sc. Ivana Vinkovi Vrek prvi su Uz knjiicu, kao dodatak je tiskan kartoni veliineput prije sedam godina ponudile hrvatskoj javnosti cjelovit i posjetnice, na kojem su otiskani E-brojevi, oznaeni raznimsaet prikaz problematike i prirunik za potroae u brouribojama. Zeleno su oznaeni oni, ije svakodnevno konzumi-"to se krije iza E-brojeva?". Broura je doivjela tri izdanja ranje ne ugroava zdravlje pojedinca, utom oni za koje se2004.-2007. godine, a postavljen je i internet portal "Savjeto- ne preporua esto konzumiranje, te crvenom oni, koje bivalite o E-brojevima", http://e-brojevi.udd.hr/. Stalni rad na trebalo izbjegavati.dopunjavanju i poboljanju prirunika okrunjen je nedavnotiskanjem knjige "Aditivi u hrani : Vodi kroz E-brojeve" uTako je autor ovoga teksta, provjerivi prvu namirni-izdanju zagrebake "kolske knjige".cu koju redovno kupuje, jednu vrstu kobasica, ustanovio dasadri zgunjiva E407, karogen, oznaen crveno. Istraiva- Knjiga manjeg formata, na 280 stranica, sadri uvod- nja pokazuju da u nekim sluajevima moe izazvati alergiju;ni dio u kojem su koncizno objanjeni osnovni pojmovi i i- u nekim se proizvodima moe kontaminirati etilen-oksidomnjenice o tome to su prehrambeni aditivi, kojih ima vrsta, zbog ega nastaju etilen-klorohidrini, izrazito kancerogenikako je regulirana njihova upotreba u raznim vrstama pro- spojevi; te su istraivanja na eksperimentalnim ivotinjamaizvoda idr..pokazala da razgradni produkti karagena, koji nastaju podutjecdajem visoke temperature i kiselina, mogu izazvati ne-Veinu opsega ini prirunik o svim aditivima koji se ke bolesti. 16 17. Oujak 2011. Godina 2. broj 16Na ovom se primjeru vide opi problemi. Ponekad se U Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu je 24.javljaju alergije, a uz velik broj koritenih kemijskih spoje- veljae predstavljena knjiga Ruralni turizam u Hrvatskoj va, raste i mogunost, da na neto budete alergini. Lijenici-s hrvatskim primjerima dobre prakse i europskim iskustvi-ma je vrlo teko pronai koji tono spoj izaziva alergiju. ma. Autori su dr.sc. Damir Demonja, znanstveni suradnik naAutorice su na predstavljanju knjige proitale pismo zahvale Institutu za me unarodne odnose u Zagrebu, i dr. sc. Pavlejedne majke, koja je proitavi prethodnu brouru, uspjela Rui, vii znanstveni suradnik u Institutut za poljoprivreduukloniti zdravstvene probleme svojeg trogodinjeg djeteta. i turizam Pore. Zanimljivo je da su se autori prvi put osob- no sreli na predstavljanju zajednikog rada; sva suradnja re-esto nije problem sam spoj, nego drugi spojevi koji alizirana je internetom. Izdava je Izdavaka kuanastaju njegovom razgradnjom. Osobiti problem mogu bitiMeridijani, a ovo je etrdeseta knjiga u biblioteci Ge-interakcije dvaju ili vie spojeva, koji sami po sebi nisu tet- ographia Croatica.ni. (Filmofili e se sjetiti da je taj motiv upotrebljen u prvom"Betmenu" s kozmetikim sredstvima.) to vie raznih spoje-Ruralni turizam privlai znatnu panju u Europskojva, to je vie mogunosti za nepredvi ene uinke.uniji, kao jedan od vitalnih imbenika odrivog razvoja ru- ralnih predjela. Ove se godine u Francuskoj obiljeava 60 Zdrav razum nalae da pregledamo listu dozvoljenihgodina organiziranog ruralnog turizma. Toj je temi posvee-aditiva, te izbacimo "duplikate", reducirajui je na zaista ko-no vie me unarodnih istraivako-znanstvenih projekata, arisne, najbolje poznate i lako dostupne spojeve. Ali to se pro-posljednjih je godina u Hrvatskoj tridesetak studenata i is-tivi interesima industrije. Zato se doga a upravo obrnuto; traivaa na tu temu napisalo radove, od seminarskih doprimjer je zabrana upotrebe prirodnih sladila proizvedenih doktorata. Ova je publikacija kruna 15 godina razvoja rural-od biljke stevije: njena je "mana" to, to ju se ne moe paten-nog turizma u Hrvatskoj, istakli su recenzenti dr. sc. Sanjatirati. Pri njihovoj kontroli koriteni su stroi kriteriji nego Tima i Robert Baac.za umjetna sladila. Tek nakon 20 godina, zabrana je ukinuta2008. u SAD i 2010. u Europskoj uniji. Knjiga je podijeljena na sedam dijelova. Nakon uvodnog prikaza osnova ruralnog turizma, obra eni su aktu-Ovaj je knjiga vrlo koristan prirunika za svakoga, aalno stanje u Hrvatskoj, dosadanji razvoj, marketing i uin-za drutvene aktiviste koji se bave okoliem, zdravljem i za-ci ruralnog turizma u Hrvatskoj. Sljedi kratki prikaztitom potroaa, poticaj da ovu temu prate i zagovaraju bo- ruralnog turizma u Europi, te Zakljuci i preporuke za odr-lja rjeenja za zdravlje i okoli. ivi razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj.Ruralni turizam u Hrvatskoj Stanje u Hrvatskoj razmatra se u sedam zemljopisnih ruralnih sredina. Ministarstvo turizma poelo je s prvim ak- tivnostima u tom smjeru 1995. godi- ne, a 2007. odran je Prvi hrvatski kongres o ruralnom turizmu. Broj registriranih turistikih seljakih obiteljskih gospodarstva (TSOG) porastao je od 32 godine 1998. na 352 godine 2007. Razvoj je vrlo ne- ravnomjeran: preko 50 TSOG ima u Dubrovako-neretvanskoj, Istarskoj i Osjeko-baranjskoj upaniji, dok u sedam upanija nema nijednog. To je jo simboliko u odnosu na europska iskustva; u Austriji npr. svaki peti farmer prua usluge agro- turizma. Osobita zanimljivost knjigesu izabrani primjeri dobre prakseiz raznih krajeva Hrvatske, koji mo-gu posluiti kao konkretan poticajseljakim domainstvima i malimpoduzetnicima. Dodajmo da je knjiga lijepoopremljena fotografijama koje jesnimio Josip Gr an.nezavisni magazain za okoli 17 18. O B RAZ O VAN J E Z A O D R I VI RAZ VO J "N OVINARSTVOM PO OKOLIU "knjiga sa prirunikom, autorica Ljiljanka Mito Svoboda Okolinim novinarstvom mogu se baviti one i oni ko-Svakako da e me u itateljstvom biti onih koji eji razumiju vie naina izraavanja i vie vrsta govora: jezi-rei da u ovoj knjizi nema nieg novog, a bogme ni starog.ke znanosti, stvarnosti i prakse, ulice i establimenta,Ali, znam da e knjiga ipak koristiti, jer niti jedan uradakzakona, prava, politike i civilnog drutva, industrije, trita i novinara i novinarki koji su pisali o temama s podruja za-zaljubljenika u prirodu, konzervativaca i liberalaca, lopova itite okolia nije ostao nezapaen. Kad tad, njegov je sadrajsudaca. Okolino novinarstvo zahtijeva poznavanje povijes-ponovno aktualiziran, donosei rezultate u korist zatitenih doga aja, sposobnost percepcije i logikog zakljuiva-okolia, ouvanja prirode, bioraznolikosti i ekosustava.nja. Uza sve to, okolini novinari i novinarke moraju imativisoku etiku razinu i visok stupanj razumijevanja u koristiRecenzije za knjigu "Novinarstvom po okoliu" na-najugroenijih i najslabijih ivotinja, biljnog svijeta i onogpisali su novinarka Lidija Toi i novinari Saa Lekovi idijela ovjeanstva koje je postalo rtva beskrupuloznimDamir Svoboda.unitavaima prirodnih dobara. I na kraju, tko se bavi okoli-nim novinarstvom mora imati sposobnost za komunikaciju i Prilog knjizi je autorinin praktini prirunik za pisa-prenoenje javnosti svih informacija na takav nain da ih senje okolinih pria namjenjen novinarima poetnicima.moe lako razumjeti, unato svoj svojoj sloenosti. razglednica s bliskog istoka 18 19. Oujak 2011.SVI JETGodina 2. broj 16N EMIRI NA BLISKOM I STOKU STVARAJU PRITISAK NA CIJENU HRANE U SVIJETUNapisao: Jonathan Wats,Guardian/Andrea Lunt/IPS; priredila: Ljiljanka Mito Svoboda Ako se pobuna u podruju sje-Kini koja je zaprijetila ozimoj peni-Na ovo posljednje ve dueverne Afrike nastavi iriti dalje, moe-ci. Uz promjene klime tu je i val soci- vrijeme upozoravaju me unarodnemo oekivati ne samo rast cijenejalnih protesta koji trese trite, a nevladine organizacije koje trae odnafte nego i dratian skok cijena hra-razliiti oblici potronje energije rastu vlada vre dravne kontrole regula-ne, pogotov penice. Sudbina pukovni- zahvaljujui rastu globalne populacijecija cijena hrane, tvrdei da su finan-ka Gadaffija u Libiji i cijena kruha ui gospodarstava u Kine i Indije.cijske kue u Chicagu, New Yorku iEuropi na prvi pogled nemaju puno Londonu ve spremne na kockanje naveze jedno drugim. Slino tome, mno-gi ljudi ne bi povezati pad HosnijaSvijetu dolazi glad glad.Mubaraka s trokovima zdjele rie u U doba masovne potronje naFrancuski predsjednik NicolasKini. Ali pobune u Libiji, Egiptu i mo- Zapadu, svijet ulazi u svoju drugu kri- Sarkozy tako er je izrazilo zabrinu-gue irenje na druge drave sjeverne ze gladi u tri godine, s novim podaci-tost, optuujui pekulante na trituAfrike ne samo da nose promjene rei- ma iz Svjetske banke koji pokazujuhrane za "ucjene i pljake". Upravoma na Bliskom istoku, oni jako dopri- da su poveanja cijena hrane prisililitaj problem oko odre ivanja cijenanose na ve intenzivan pritisak na44 milijuna ljudi na ivot u sve teimosnovnih prehrambenih proizvoda bitglobalnom tritu hrane. Karika kojaekonomskim uvjetima, u odnosu nae tema sastanka ministara poljopri-nedostaje izme u politike pobune i tr- lipnjanj prole godine. Vie od milijar-vrede zemalja G20, u Parizu u lipnjugovine hrane je nafta, ije cijena vrto-du ljudi, estina svjetske populacije,ove godine.glavo raste i dan za danom postej sada ima lice kronine gladi i situaci-nestabilnija, a kree se sve blie re-ja e se vjerojatno pogorati ove godi-Mnogi politiari ali i direktorikordnoj razini od $ 147 ( 91), koju je ne, smatra strunjak David Nabarro, prehrambenih instituta, poput kalifor-dosegla neposredno prije financijskekoordinator tajnika UN-a na visokoj nijskog , smatraju da uspostavljanjepropasti u 2008. godini.razini u Upravi za sigurnost i krizevre kontrole trita hrane neehrane . "Dvije milijarde kuanstava za- funkcionirati. Izvrni direktor spome- Cijena nafte je malo iznena e- ra uju manje od dva dolara dnevno, anutog instituta Eric Holt-Gimenez,nje za vozae automobila, koji su u potrebno im jesmatra da spekulacije poljoprivred-posljednjih nekoliko desetljea navik-oko tri etvrtineli na posljedice sukoba u arapskomsvojih prihodasvijetu i uspone i padove cijene gori-samo za hranu,"va koju radi ratova plaaju na benzin-rekao je Nabar-skim pumpama. Ali na dulji rok, ro, naglaavajuiutjecaj moe biti vidljiv i na cijene da za svoje os-rukova i veera, jer cijena nafte svenovno prehranji-vie prati cijenu zrna ita.vanje sada Veze su oite. Prvo, moderna moraju platitipoljoprivreda je strano ovisna o fosil-15% vie negonim gorivima, koja se koriste za poljo- to su to moraliprivredne strojeve, proizvodnju prole godine, agnojiva i prijevoz proizvoda. Drugo,nemaju vie mo-proizvodnja biogoriva, koje bi moglogunosti zaraditizamijeniti naftu, znai da su mnogi tih 15%.prehrambeni usjevi u izravnoj borbi Nabarroza zemljite sa nasadama za proizvod- smatra da su po-nju etanola!mijeani faktori koji utjeu na povea-nje cijena hrane: od politikenim tritima trebao jednostavno za- No, ima jo neto: klimatski nestabilnost u aprapskim dravama i braniti, a prvi korak za to je da seimbenici. Najnoviji val poskupljenja nemirnog sjeveraAfrike, preko klimat- poljoprivreda iz WTO izbaci jer onacijena penice, kukuruza i soje - to skih promjena, do podinvestiranosti u ne pripada tamo. Tako er je potrebnoje izazvalo UN-ovo upozorenje o pri-poljoprivredi radi prelaska na pro- reinvestirati u poljoprivredu i kontro-bliavanju kritinoj toki- nastao je izvodnju biogoriva, do pojave ratnihlirati preotimanje poljoprivrednogzbog prologodinjeg sunog razdob- pekulanata koji kreu u osvajanja tr-zemljita namjenjenog prozvodnjilja u Rusiji i poplava u Australiji, od-ita hrane u trustnim podrujima.hrane od strane onih koji ele na brzi-nosno moguim posljedicama sue u nu proizvoditi etanol. nezavisni magazain za okoli 19 20. SVI JETPRVA U SVEMU : DOKTORICA VETERINE SELMA FILIPOVIAutorica: Ljiljana Piroli/Deutche WelleSj eam se, imala sam sa- i lj udi, ne biraj u kada e se raz-tim otila u London gdj e sam namo sedam godina kad sam prvi bolj eti. Naj vanij e j e da volite Abingdon klinici volontirala j ed-put u ivotu pomoglo j ednoj bok-ono to radite, j er naj vei dio i- nu godinu kod privatnika u nj e-serici da se oteni. Moj otac, ve- vota ipak, provodimo na radnomgovoj maloj ordinacij i (maleterinar, nij e j oj mogao pomoi namj estu. Naj gore j e onima koj i mr- ivotinj e, op. aut.). Poslij e togaprirodan nain da se okoti j er j ezovolj ni idu na posao i j edva e- sam se vratila u Saraj evo, prim-j edno tene zapelo u kanalu.kaj u da se vrate kui. Ja idem lj ena sam kao asistentica na Ve-Jednostavno, on ga svoj im veli- sretna na posao i elim da danterinarskom fakultetu i tako samkim rukama nij e mogao izvadiri ito due traj e, kae Selma Fili-poela raditi na Klinici za kirur-tako su moj e male ruke pomo-povi.gij u, kae doktorica Filipovi igle, kae docentica i doktorica naglaava da j e odmah upisalaveterinarstva Selma Filipovi, vo- Na praksi kod oca postdiplomski studij , a magistri-ditelj ica Klinike Veterinarskog fa- rala na sluaj u koj i j e svoj edob-kulteta u Saraj evu. Osim katedre Odluuj ua j e bila obitelj-no j ako zabrinuo stoare u BiH.za kirurgij u, pod nj enim vod-ska tradicij a. Cij elog ivota, odstvom j e j o osam katedri, a tokada znam za sebe, rasla sam uz Magistrirala sam na za-znai i 50 zaposlenih. Ona prvamog oca i veterinarske poslove iraznoj bolesti koza i ovaca koj adolazi na posao i poslj ednj a odla- to j e bilo odluuj ue da nakonse zove keratokonj uktivitis. Ta j ezi. Nj en radni dan ponekad traj e srednj e kole upiem veterinu. Bi- bolest u BiH prenesena s Novog1 2 ili 1 6 sati, ovisno o tome ko-la sam j edan od naj bolj ih studena- Zelanda. Bolest j e vrlo ozbilj na iliko ima hitnih sluaj eva na Kli- ta, s prosj ekom ocj ena 9,2. ivotinj ama stradaj u oi. Potpu-nici budui da ivotinj e, ba kao Nakon studij a sam se udala, a za-no pobij ele i to j e vrlo tuno za 20 21. Oujak 2011.Godina 2. broj 16vidj eti. Ila sam po cij eloj BiH i lj iv i odan. Lj ubav ivotinj a j elene su opine. Ja sam proleobilazila stada, nosei esto moj euvij ek bezuvj etna i one znaj ugodine sterilizirala 200 enki.sedmomj eseno dij ete u naruj u, to j e red. Ja nemam proble-ivotinj e nisu krive to su seda bih uzela uzorke. Kroz mojma sa ivotinj ama, imam proble-nale na ulici. Neodgovorni vlas-magistarski rad pronala sam rj e- ma s vlasnicima. Volim lij eitinici su ih izbacili na ulicu i kri-enj e za ovu bolest koj u smo trkae konj e, ali naj vie imamve su vlasti j er nema izgra enihuglavnom suzbili, iako se u ma-problema s nj ihovim vlasnicima,azila za ivotinj e. Svi smo unj em opsegu ipak ponekad opet koj i su esto neodgovorni i ne vo- opasnosti j er ti psi nisu cij eplj e-poj avi, kae Selma.de rauna o svoj im ivotinj ama. ni u emu nitko ne vidi problem Poslij e, kad se neto dogodi, tra- sve dok se nee dogoditi nekaSam(a) svoj(a)e nemogue. U Kantonu Saraj e- nezgoda, dok netko ne bude na- majstor(ica) vo ima oko 50 trkaih konj a. Oni padnut na ulici. Doga a se da di- trpe od poslj edica raznih trauma,j ete bude ugrieno, me utim neAli, kako znanj e iz podru-povreda kopita, povreda tetiva... zna se da li j e ta ivotinj a bij es-j a bilo koj e znanosti nij e naue-Nedavno sam se mj esec dana bo- na ili nij e. Lij enik ne zna da lino ili usavreno j ednom rila kako bih spasila konj a j ed-mora primj eniti serum protivzauvij ek, i Selma Filipovi se unog naeg odvj etnika i uspj elabj esnoe ili ne. A svako cij epivosvoj oj struci usavravala i posj e- sam, kae Selma i naglaava da moe imati neelj ene poslj edi-uj ui i sudj eluj ui na europskim u pravilu nij e zadovolj na odno- ce, kae Selma Filipovi. Saraj-i svj etskim kongresima. Nj ezinisom lj udi prema ivotinj ama u lij e znaj u o emu govorimo.referati su bili veoma zapaeni, o ovoj zemlj i.emu svj edoe broj na priznanj a, Vrij edna doktorica veteri-obj eena na zidu radne sobe.Prisj eamo se kako j e ne- ne uskoro e se protiv ovog iIpak, kako kae, vanij e od togadavno snimak dj evoj ice iz Bu-slinih problema moi boritij e nastava i kolovanj e koj e j egoj na, koj a baca tenad u rij eku,kroz institucij e vlasti. Zastupni-prola i koj e j e sama financirala. obiao svij et. Ne znam kakvica j e u novom sazivu kantonalne smo to lj udi kada dj ecu uimo daSkuptine. Mnogi su me pitaliZavrila j e izobrazbu i zabudu zloesti prema ivotinj ama. to u j a u politici kad sam sveanesteziologa, stomatologa kao i Nedavno sam ula da su dj eca zavrila to sam htj ela. Ja se ni-dodatno kolovanj e za rekonstruk- j ednoj maki stavila petardu u sam politiki angairala da bihtivnu kirurgij u. Prva j e u BiH po- analni otvor i zapalili j e da vide rij eila stambeno pitanj e, da bihela raditi CT dij agnostiku kod ta e se desiti. Druga grupa dj e- nala bogatog mua, da bih stek-ivotinj a, a pionir j e i u trans-ce j e uzela maie i stavila ih ula zvanj e ili imanj e. Imam sveplantacij i kostij u. Uspj eno j erupu u zemlj i, a onda su ih zapa-materij alno i duhovno to mi tre-transplantirala kost kunia, to j e lili novinom. Maii su se narav- ba, ali mislim da mogu pomoibila tema nj ezine doktorske rad-no uguili; oni su se okupili oko oko rj eavanj a nekih problema,nj e. Svaki ovj ek koj i ulae u rupe da vide rezultat te svoj e su- kae Filipovi i pokazuj e mi pla-sebe i svoj e znanj e, imat e rezul-rove igre. Onda, imate sluaj eva nove nove, moderne klinike natate j ednoga dana. Moj i rezultatida lj udi siluj u ivotinj e, kuj ice si- Veterinarskom fakultetu, kakvusu sada, nakon toliko godina, do- luj u u Damij skoj ulici u centrusanj a.I groblj e za ivotinj e, kak-li do izraaj a. Imam dvij e asisten-Saraj eva. Veu icama noice. To vo nigdj e u BiH ne postoj i. Uztice koj e koluj em za ovaj posao.j e strano, strano ta se deava! posao na klinici, politiki anga-Napisala sam knj igu iz ortopedi-Mislim da kole ne rade dovolj no man, obitelj ske obveze (udataj e malih ivotinj a i tako ispunila na poduavanj u dj ece po ovom pi-j e i ima dvij e keri), ostane lii poslj ednj i preduvij et za zanima-tanj u, uasnuta j e Selma Filipo- vremena za obine, male ivotnenj e izvanrednog profesora na Sve- vi.radosti? Ja sam hiperaktivnauilitu, kae Selma Filipovi. osoba i nita mi nij e teko. Vo- Kuni ljubimci posta- lim nae planine. Nedavno samDoktorica Selmali ulini ljubimcikupila motorne sanj ke i uivamdefinitivno voli na snij egu. Ali, ipak, moete ku-ivotinje A to mislite o ovim opo-piti to hoete, naj vanij e j e ono rima pasa koj i lutaj u slobodno sa-unutranj e zadovolj stvo. Ako Osim to j e na klinici po ci-raj evskim ulicama? pitam. To niste ispunj eni iznutra, nita vamj eli dan s nj ima, kod kue ima j e posebno strano. Ja pokua- ne moe pomoi, ree Selma Fi-psa, zlatnog retrivera, sij amskog vam mnogo pomoi sa svoj e stra-lipovi odlazei u operacij skumaka i j o j ednog obinog ( ne, ali prevelik j e to problem dadvoranu gdj e j e ve eka j ednamaka). Kae da bi lj udi od ivo- bi ga rij eio poj edinac. To j e pita- uspavana maka. Prave ene ni-tinj a mogli nauiti kako biti strp- nj e koj e treba rij eiti vlast, nad-kad ne odustaj u.nezavisni magazain za okoli21