STRATEGIJA RAZVOJA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 2021. …

STRATEGIJA RAZVOJA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

2021.-2027.

Mjesecxxxx i godina 20xx

Sadržaj

1.1 Situacijska analiza ................................................................................................................... 4

1.1.1 Zemljopisni položaj i prirodne karakteristike .................................................................. 4

1.1.2 Demografske karakteristike i kretanja uključujući stanje dijaspore ............................... 5

1.1.3 Pregled stanja i kretanja u ekonomiji uključujući i potencijale i sudjelovanje dijaspore 6

1.1.4 Vanjsko-trgovinska razmjena ........................................................................................ 13

1.1.5 Industrija ....................................................................................................................... 14

1.1.6 Poljoprivreda ................................................................................................................. 15

1.1.7 Šume u privredi ............................................................................................................. 17

1.1.8 Rudarstvo ...................................................................................................................... 18

1.1.9 Turizam.......................................................................................................................... 18

1.2 Pregled stanja i kretanja na tržištu rada ............................................................................... 20

1.2.1 Zaposlenost ................................................................................................................... 20

1.2.2 Nezaposlenost ............................................................................................................... 21

1.2.3 Plaće .............................................................................................................................. 23

1.2.4 Umirovljenici ................................................................................................................. 23

1.3 Pregled stanja i kretanja u oblasti društvenog razvoja ......................................................... 24

1.3.1 Obrazovanje .................................................................................................................. 24

1.3.2 Kultura i umjetnost ....................................................................................................... 27

1.3.3 Sport .............................................................................................................................. 28

1.3.4 Zdravstvo ....................................................................................................................... 29

1.3.5 Socijalna skrb i zaštita ................................................................................................... 30

1.3.6 Organizacije civilnog društva ........................................................................................ 31

1.3.7 Sigurnost građana ......................................................................................................... 31

1.3.8 Stanje javne infrastrukture i javnih usluga.................................................................... 33

1.4 Zaštita okoliša i životne sredine uključujući smanjenje rizika od katastrofa ........................ 36

1.4.1 Regulative i kapaciteti u oblasti okoliša ........................................................................ 36

1.4.2 Upravljanje vodama ...................................................................................................... 37

1.4.3 Zaštita zraka .................................................................................................................. 38

1.4.4 Zaštićeni dijelovi prirode ............................................................................................... 38

1.4.5 Šume visoke zaštitne vrijednosti ................................................................................... 39

1.4.6 Vodoopskrba ................................................................................................................. 39

1.4.7 Sustav odvođenja otpadnih voda ................................................................................. 40

1.4.8 Upravljanje otpadom .................................................................................................... 40

1.4.9 Kvaliteta okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima ................. 41

1.4.10 Stanje prostorno planske dokumentacije ..................................................................... 43

1.5 Analiza budžeta i projekcije finansiranja realizacije strategije razvoja ................................. 43

1.5.1 Pregled procjene po glavnim izvorima financiranja za razdobljle 2021.-2027. godine 44

1.5.2 Prijedlog okvirne raspodjele financiranja po razvojnim oblastima (stvarna raspodjela

će se utvrditi tokom izrade strategije razvoja HBŽ) ...................................................................... 44

1.6 SWOT analiza i strateško fokusiranje .................................................................................... 45

1.7 Strateško fokusiranje ............................................................................................................ 46

1.8 Vizija razvoja i strateški ciljevi, sa indikatorima .................................................................... 49

1.8.1 Vizija razvoja ................................................................................................................. 49

1.8.2 Strateški ciljevi, sa indikatorima .................................................................................... 49

1. Prioriteti i mjere sa indikatorima .................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

2. Ključni strateški projekti ................................................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

3. Provjera međusobne usklađenosti strateških dokumenataPogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

4. Indikativni financijski okvir ............................................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

5. Okvir za provođenje, praćenje, izvještavanje i evaluaciju strategije razvojaPogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

6. Prilozi ............................................................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

a. Sažeti pregled strategije razvoja ........................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

b. Detaljan pregled mjera ......................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

4

::::::::::::::

1.1 Situacijska analiza

::::::::::::::

1.1.1 Zemljopisni položaj i prirodne karakteristike

Hercegbosanska županija je smještena u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem Vlade

u Livnu i Skupštine u Tomislavgradu. Hercegbosanska županija graniči s četiri županije Federacije BiH

(na sjeveru Unsko-sanska, na istoku Srednjobosanska, jugoistoku Hercegovačko-neretvanska, na jugu

Zapadnohercegovačka županija), na sjeveroistoku s Republikom Srpskom, dok na zapadu graniči sa

susjednom Hrvatskom, time i Europskom Unijom (Slika 1).

Slika 1. Zemljopisni položaj Hercegbosanske županije u FBiH i BiH (slika lijevo), Karta županije (slika desno)

Hercegbosanska županija, odnosno Livno kao njeno sjedište, je podjednako udaljena od Sarajeva i

Banja Luke. Magistralni putevi ukupne dužine 366,3 km koji prolaze kroz ovu županiju, uglavnom je

povezuju sa sjeverom Bosne i Hercegovine. Najbliži aerodrom je Međunarodni aerodrom Mostar, dok

željeznički promet ne postoji.

S obzirom na činjenicu da Hercegbosanska županija graniči sa susjednom Hrvatskom, od izuzetnog

značaja za njen razvoj je dobra prometna povezanost sa srednjom Dalmacijom, kojoj ova županija

ekonomski i tradicionalno gravitira.

Hercegbosansku županiju čine Grad Livno i 5 općina: Bosansko Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres i

Tomislavgrad. Hercegbosanska županija ima vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te joj pripada niz

isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena

politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između županijske i federalne vlasti (zdravstvo,

socijalna zaštita, promet ).

Hercegbosanska županija dominantno je visinska županija što onemogućava određene vrste

proizvodnje ali s druge strane čini pogodno tlo za razvoj stočarstva, time i mljekarstva po čijim

proizvodima je poznata ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i Europi i šire.

Županija obiluje plodnim, prostranim poljima i nepreglednim pašnjacima, rijekama i jezerima,

stoljetnim listopadnim i zimzelenim šumama. Krška polja karakteristike su županije, od kojih su

najveće Livanjsko, Duvanjsko i Kupreško polje. U Hercegbosanskoj županiji se nalazi prva

https://bs.wikipedia.org/wiki/Ustav

https://bs.wikipedia.org/wiki/Skup%C5%A1tine_kantona_Federacije_Bosne_i_Hercegovine

https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastave_kantona_Federacije_Bosne_i_Hercegovine

https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ministarsvo_rada,_zdravstva,_socijalne_za%C5%A1tite_i_izbjeglica_Kantona_10&action=edit&redlink=1

5

vjetroelektrana u BiH, VE Mesihovina, koja je s radom počela u 2019. godini i predstavlja svijetli

primjer orIjentacije Hercegbosanske županije prema korištenju obnovljivih izvora energije.

Sve u svemu, ključni faktori za razvoj ovog kraja leže u ekološki čistoj i netaknutoj prirodi te umjerenoj

kontinentalnoj klimi koja pogoduje razvoju poljoprivrede, te geografskom položaju i dobrom

prometnom povezanošću sa susjednom Hrvatskom.

1.1.2 Demografske karakteristike i kretanja uključujući stanje dijaspore

Po rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine Hercegbosanska županija ima 84.127 stanovnika

(8. u Federaciji BiH) i gustoću naseljenosti 17 stanovnika/km2 (najrjeđe naseljene županije FBiH), dok

je s površinom od 4.934,9 km2 najveća županija Federacije, što čini 18,9% površine FBiH i 9,6%

teritorije Bosne i Hercegovine.

Hercegbosanska županija nije podjednako naseljena te tako Grad Livno i Tomislavgrad predstavljaju

najnaseljenije općine ove županije sa 34,3 i 32,7 stanovnika po km2. Gustoća naseljenosti Općine Drvar

je 11,9 stanovnika po km2, dok su Bosansko Grahovo, Glamoč i Kupres jako slabo naseljeni sa 3,1 do

8,9 stanovnika po km2.

Broj stanovnika na popisu iz 2013. godine je za 31.862 ili 27,5% manji u odnosu na popis iz 1991. godine

što govori o pogođenosti ovog područja ratnim događajima. Međutim, prema procjeni broja

stanovnika iz 2019. godine, Hercegbosanska županija ima 80.004 stanovnika, što je za 5% manje u

odnosu na popis iz 2013. godine, čime se nastavlja negativan trend u broju stanovnika, koji je posebno

izražen ako se promatra nivo Federacije BiH u kojem navedeni postotak iznosi 1,3%. Pored emigracija

stanovništva, koja je evidentna u svim dijelovima BiH, razlog navedenom trendu može biti činjenica

da Hercegbosanska županija posljednjih 7 godina bilježi negativan prirodni priraštaj, uz činjenicu da

broj rođenih kontinuirano pada od 2017. godine (Slika 2).

Prema dostupnim podacima organa uprave Hercegbosanske županije od 2013. do 2019. godine

ukupno 4.179 osoba sa područja Hercegbosanske županije je napustilo zemlju od čega njih 501 u

2019. godini (225 muškaraca i 276 žena). S druge strane, u istom periodu, prema istom izvoru, 2.355

osoba je doselilo u županiju, dok je njih 814 napustilo i živi u dijaspori.

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Slika 2. Pregled prirodnog priraštaja stanovništva u Hercegbosanskoj županiji za razdoblje od 2014.-2019. godine

Starosna struktura stanovništva pokazuje da Hercegbosanska županija ima starije stanovništvo u

odnosu na strukturu stanovnika FBiH (Tabela 1.). Prema podacima iz 2019. godine na području

Hercegbosanske županije mladog stanovništva od 0 do 14 godina je 11,1%, dok stanovništvo starosti

801869 852 844

776839

435 408 366 377 360 340

2014 2015 2016 2017 2018 2019

Broj umrlih Broj rođenih

https://hr.wikipedia.org/wiki/VE_Mesihovina

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska

6

65 i više godina čini 20,4%. Nešto više od 68% stanovništva županije pripada starosnoj grupi radno

sposobnog stanovništva od 15 do 64 godine.

Tabela 1. Starosna struktura stanovništva u Hercegbosanskoj županiji i Federaciji BiH u 2019. godini

Starosna dob Hercegbosanska županija Federacija BiH

Broj stanovnika % Broj stanovnika %

0-14 8.910 11,1 320.184 14,6

15-64 54.752 68,4 1.526.894 69,7

65+ 16.342 20,4 343.020 15,7

Ukupno 80.004 / 2.190.098 /

Izvor: Federalni zavod za statistiku

Zanimljivo je ukazati da je u 2012. godini, postotak stanovništva od 0 do 14 godina iznosio 17,1%, a

postotak stanovništva starijeg od 65 godina 14,2%. Od tada se bilježi nepovoljan trend u starosnoj

strukturi stanovništva, odnosno kontinuirani pad broja mladih stanovnika na području

Hercegbosanske županije, uz prateći rast udjela stanovnika od 65 godina starosti i više. Time se jasno

ukazuje na nepovoljnu promjenu u strukturi stanovništva, koja čini značajnu implikaciju za dalji razvoj,

odnosno potrebu za usmjeravanjem strateških intervencija ka zadržavanju stanovništva i poticanju

osnivanja porodice.

Ako se promatra etnička struktura stanovništva, prema posljednjim dostupnim podacima na osnovu

Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine na području Hercegbosanske županije najzastupljeniji su

Hrvati (76,9%), potom Srbi (13%) te Bošnjaci (9,6%).

1.1.3 Pregled stanja i kretanja u ekonomiji uključujući i potencijale i sudjelovanje dijaspore

1.1.3.1 Indeks razvijenosti, porezni prihodi i odabrani indikatori razvoja

Indeks razvijenosti županije i jedinica lokalne samouprave je ključni pokazatelj i komparativni indikator

razvoja koji se koristi u Federaciji BiH od strane Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Za izradu

indeksa razvijenosti se koriste sljedeći indikatori: prihodi od poreza na dohodak po stanovniku, stupanj

zaposlenosti, kretanje stanovništva, udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu i stupanj

obrazovanja radne snage. Prema podacima za 2019. godinu, Hercegbosanska županija se nalazi u grupi

izrazito nerazvijenih županija s indeksom 0,27 i zauzima posljednje mjesto od deset županija unutar

Federacije BiH, i to mjesto zauzima od 2016. godine.

Ako se promatraju porezni prihodi, u Hercegbosanskoj županiji u 2019. godini ostvareni su porezni

prihodi u iznosu od 7.592.527 KM što je u odnosu na prošlu godinu više za 5,1%. Naime, nakon pada

poreznih prihoda u Hercegbosanskoj županiji koji je zabilježen u 2017. godini (kada su porezni prihodi

iznosili 7.132.084 KM), od 2018. godine ovaj pokazatelj raste. Najveći porezni prihodi u 2019. godini

ostvareni su u Gradu Livno u iznosu od 3,9 miliona KM a najmanji u općini Bosansko Grahovo u iznosu

od 141.800 KM.

Tabela 2. Porezni prihodi Hercegbosanske županije i Federacije BiH za 2019. godinu

Županija Stanovništvo Prihodi u KM Prihodi/PC u KM Prihodi/PC u KM FBIH=100

Hercegbosanska županija

80.004 7.592.527 94,9 51

Federacija BiH 2.190.098 427.995.851 195,4 100 Izvor: Porezna uprava Federacije BiH

7

Porezni prihodi po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) u Hercegbosanskoj županiji u 2019.

godini iznosili su 94,9 KM (Tabela 2.). Posljedično, kao u slučaju ukupnog iznosa poreznih prihoda,

ohrabruje činjenica da je došlo do kontinuiranog rasta ovog pokazatelja od 2017. godine, a samo u

odnosu na 2018. godinu za 6,0%. Sa druge strane ovaj iznos poreza na na dohodak čini samo 48,6% od

prosjeka FBiH i ujedno najnižu vrijednost poreznog prihoda po glavi stanovnika od svih deset županija

Federacije BiH, što dodatno govori o nerazvijenosti ovog područja.

Tabela 3. Osnovni indikatori razvoja Hercegbosanske županije i Federacije BiH, u razdoblju 2016.-2019. godina

Elementi

Hercegbosanska županija Federacija BiH

2016. 2017. 2018. 2019. 2016. 2017. 2018. 2019.

Stanovništvo u hiljadama 82 81 81 80 2.206 2.201 2.196 2.190

Porezni prihodi po stan. u KM 91,5 88 90 95 156 163 181 195,4

Industrijska proizvod. - indeks 114,9 102,7 97,3 96,2 103 104 100,8 97,3

Pokrivenost uvoza izvozom u % 61,7 76,4 75,3 109,5 57 58 59,6 55

Trg. bilans u mili.KM (deficit) -59,5 -23,5 -31,3 9,1 -4.665,6 -5.180,6 -5.354,7 -6.224,7

Zaposlenost - prosjek 6.461 9.249 10.723 10.906 457.974 467.894 519.800 531.483

Stupanj regis. zaposle. u % 11,5 16,6 19,4 19,9 29,4 30,2 33,8 34,8

Stupanj aktivnosti u % 27,2 31,5 33 32,3 53,6 53,3 55,6 55,3

Nezaposlenost 8.867 8.282 7503 6.766 377.854 357.971 335.610 313.570

Stupanj registrirane nezaposlenosti u %

57,8 47,2 41,2 38,3 45 43 39,2 37,1

Neto plaća - prosječna u KM 848 873 884 890 839 860 889 928

Mirovina - prosječna u KM 344 350 376 341 370 372 399 416

Broj umirovljenika 6.549 6.627 6.712 6.772 404.165 409.100 416.828 424.009

Broj poslovnih subjekata 3.663 3.394 3.486 3.574 105.083 105.961 110.536 112.955 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Ukoliko se promatra kretanje osnovnih indikatora razvoja Hercegbosanske županije u periodu 2016.-2019. godina, može se zaključiti da Hercegbosanska županija bilježi pozitivan trend u većini indikatora uključujući iznos poreznih prihoda po stanovniku, pokrivenost uvoza izvozom, trgovinski bilans, zaposlenost, plaće, broj poslovnih subjekata, kako će biti elaborirano detaljnije u nastavku.

1.1.3.2 Poslovni subjekti Hercegbosanske županije

Nakon zabilježenog pada broja poslovnih subjekata u 2017. godini, od tada se na području

Hercegbosanske županije bilježi kontinuirano povećanje broja poslovnih subjekata, te je njihov broj u

2019. godini iznosio 3.574 što čini 3,2% broja poslovnih subjekata na području Federacije BiH. Trend

rasta broja poslovnih subjekata je zabilježen i na nivou FBiH, kontinuirano od 2016. godine te je u

promatranom periodu povećan za 6,9% (Tabela 4.).

Tabela 4. Kretanje broja poslovnih subjekata, pravnih lica i obrta na području Hercegbosanske županije i Federacije BiH u razdoblju 2016.-2019. godina

Godina Administrativna

jedinica

Ukupno poslovnih subjekata

Pravna lica Jedinice u

sastavu pravnih lica

Fizička lica – obrtnici

1 2=3+5 3 4 5

2019.


3.574 2.200 1.037 1.374

Federacija BiH 112.955 59.199 30.868 52.161

% Hercegbosanska županija

3,2% 3,7% 3,4% 2,6%

8

2018.


3.468 2.152 989 1.334

Federacija BiH 110.536 59.199 29.539 51.337


3,1% 3,6% 3,3% 2,6%

2017.


3.394 2.089 972 1.305

Federacija BiH 105.961 57.143 29.378 48.818


3,2% 3,7% 3,3% 2,7%

2016.


3.663 2.053 946 1.610

Federacija BiH 105.083 55.487 28.936 49.596


3,5% 3,7% 3,3% 3,2%


S druge strane, broj pravnih lica na području Hercegbosanske županije od 2016. godine kada je

iznosio 2.053 kontinuirano raste do 2019. godine kada se bilježi 2.200 pravnih lica na području ove

županije što je za 147 ili 7,2% više u odnosu na 2016. godinu. Broj pravnih lica u Hercegbosanskoj

županiji u 2019. godini sudjeluje u ukupnom broju pravnih subjekata u Federaciji BiH sa 3,6%, a u kojoj

se kao i u Hercegbosanskoj županiji bilježe pozitivni trendovi vezani za broj pravnih lica u promatranom

periodu. Isti trend prisutan je i ukoliko se promatraju jedinice u sastavu pravnih lica, kojih je na

području Hercegbosanske županije zabilježeno 1.037 u 2019. godini i što je povećanje za 4,8% u

odnosu na 2018. odnosno 9,6% u odnosu na 2016. godinu.

Ukoliko se pak promatraju obrtnici, iako je na području Hercegbosanske županije u 2019. godini

zabilježeno povećanje broja obrtnika za 3,0 % u odnosu na 2018. godinu, potrebno je ukazati na pad

broja obrtnika koji se dogodio od 2016. godine kada je broj obrta na području ove županije iznosio

1.610. Sličan trend prisutan je i u Federaciji BiH u kojoj je u 2019. godini zabilježen rad 52.161 obrtnika.

U ukupnom broju obrtnika na području ovog entiteta BiH, Hercegbosanska županija sudjeluje sa 2,6%.

Sektorskom strukturom obrta na području Hercegbosanske županije u 2019. godini prevladavaju

obrtnici koji djeluju u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (25,8%),

Poljoprivrede, lova i šumarstva (22,1%), te Trgovine na veliko i malo (21,6%) gdje prevladavajuće

djelatnosti obrta nisu mijenjale strukturu tokom promatranog perioda (Tabela 5.). Najveći broj

registriranih obrtnika u 2019. godini je na području Grada Livno (839), nakon čega slijedi Tomislavgrad

sa 742 obrtnika.

Tabela 5. Sektorska struktura obrta na području Hercegbosanske županije u razdoblju 2015.-2019. godina

Vrsta djelatnosti Broj obrta

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 486 385 276 290 303

Vađenje ruda i kamena 1 1 1 1 1

Prerađivačka industrija 112 106 89 95 98

Proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom i vodom 1 2 2 1 1

Snabdjevanje/opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda 0 0 0 0 1

9

Građevinarstvo 52 50 43 44 48

Trgovina na veliko i malo i održavanje 498 397 298 296 297

Prijevoz i skladištenje 80 75 57 57 55

Djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanja hrane 394 364 327 337 354

Financijsko posredovanje 5 5 6 6 6

Informacije i komunikacije 0 0 0 0 1

Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1 0 0 0 0

Poslovanje nekretninama 58 55 57 58 58

Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 13 13 12 12 12

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0 0 0 0 0

Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osigur. 23 19 13 13 13

Obrazovanje 14 16 15 16 16

Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 10 10 7 8 10

Umjetnost, zabava i rekreacija 122 112 102 100 100

Ukupan broj obrta 1.870 1.610 1.305 1.334 1.374 Izvor: Federalni zavod za statistiku

U ukupnom broju registriranih poduzeća na području Hercegbosanske županije dominiraju mala

poduzeća sa preko 85% od ukupnog broja koji, prema posljednje dostupnim podacima za 2018.godinu

iznosi 649 (Tabela 6.). Hercegbosanska županija kao i ostali dijelovi Federacije BiH, se suočavaju s

problemom nedostatka radne snage koji postaje sve izraženiji te su sve češći slučajevi da se radna

snaga uvozi iz ostalih dijelova Bosne i Hercegovine.

Tabela 6. Broj poduzeća prema broju zaposlenih u Hercegbosanskoj županiji u razdobljuu 2015.-2018. godina

Vrsta poduzeća 2015. 2016. 2017. 2018.

Mala 558 562 586 577 Srednja 64 59 59 62 Velika 9 10 10 10 Ukupno: 631 631 655 649

Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetištva i obrta

Na osnovu podataka iz TRON baze, ukupan broj poduzeća (gospodarskih društava) na području

Hercegbosanske županije koji su predali završni financijski izvještaj za 2019. godinu iznosi 642 i manji

je za 11 (1,7%) u odnosu na prethodnu godinu, kada je taj broj iznosio 653, i kada je zabilježen rast od

28 poduzeća u odnosu na 2017. godinu. U ukupnom broju poduzeća na području FBiH,

Hercegbosanska županija sudjeluje sa samo 2,7%. Sličan trend u kontekstu broja poduzeća bilježi se i

na nivou Federacije BiH u kojoj je u 2019. godini zabilježen rad ukupno 23.120 poduzeća ali i pad od

1.851 u odnosu na prethodnu godinu (Tabela 7.)

Tabela 7. Broj poduzeća na području Hercegbosanske županije i Federacije BiH u razdoblju 2017.-2019. godina

Broj poduzeća Broj zaposlenih

2017. 2018. 2019. 2017. 2018. 2019.


625 653 642 5.392 5.738 5.971

FBiH 22.314 24.971 23.120 344.120 356.226 365.563

Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih osoba u FIA (FBiH), dostupni podaci za razdoblje

2017.-2019. godina

10

U 642 poduzeća na području Hercegbosanske županije u 2019. godini zaposleno je ukupno 5.971

osoba što čini više od polovice ukupnog broja zaposlenih na području ove županije. Naime, prema

posljednjim dostupnim informacijama, prosječan broj zaposlenih na području Hercegbosanske

županije iznosio je 10.906. Iako je zabilježen pad broja poduzeća u 2019. u odnosu na 2018. godinu za

11, broj zaposlenih u istim se povećao za 233, čime je nastavljen rast broja zaposlenih u ovim

gospodarskim subjektima zabilježen od 2017. godine. S druge strane, radi se o malim poduzećima,

odnosno poduzećima koje u prosjeku zapošljavaju 9 zaposlenih. Trend rasta broja zaposlenih u

poduzećima na području Hercegbosanske županije prati trend zabilježen na nivou Federacije BiH

(Tabela 7.).

Uz rast broja zaposlenih bilježi se i pozitivan trend rasta ukupnih prihoda od prodaje, prihoda od izvoza

i ukupne dobiti poduzeća na području Hercegbosanske županije. Samo ukupna dobit 642 poduzeća na

području Hercegbosanske županije u 2019. godini iznosila je 19.747.334 KM i veća je za 53% u odnosu

na 2018. godinu. Udio prihoda od izvoza u ukupnom prihodu od prodaje iznosio je 18,9% u 2019.

godini i nešto je manji u odnosu na prethodne godine (19,2% u 2018. i 19,6% u 2017. godini). Najveći

izvoznici, generalno s područja Hercegbosanske županije, su zastupljeni u drvnoj industriji koji izvoze

drvnu masu kao poluproizvod i najvećim dijelom kao sirovinu, nakon čeka slijedi izvoz prehrambenih

proizvoda, pri čemu je najzastupljeniji proizvod Livanjski sir.

U pogledu trenda kretanja prihoda od izvoza i dobiti, Hercegbosanska županija bilježi pozitivniji trend

u odnosu na FBiH (Tabela 8.) ako se radi o malom udjelu prihoda od prodaje, prihoda od izvoza i dobiti

ostvarenih od strane poduzeća s područja Hercegbosanske županije u ukupnim navedenim

pokazateljima poduzeća u Federaciji BiH.

Tabela 8. Kretanje ukupnih prihoda od prodaje, prihoda od izvoza i ukupne dobiti poduzeća u Hercegbosanskoj županiji i FBiH u razdoblju 2017.-2019. godina

Pokazatelj Godina Hercegbosanska

županija Federacija BiH

Udio Hercegbosanska

županija/FBiH (%)

Ukupan prihod od prodaje (u KM)

2017. 521.855.459 46.283.970.487 1,1

2018. 564.988.874 48.331.506.051 1,2

2019. 609.480.991 50.060.210.175 1,2

Ukupan prihod od izvoza (u KM)

2017. 102.310.581 725.3043.095 1,4

2018. 108.569.505 7.868.359.376 1,4

2019. 115.511.527 7.623.491.189 1,5

Ukupna dobit (u KM)

2017. 8.471.491 2.034.064.424 0,4

2018. 12.894.096 1.956.598.854 0,7

2019. 19.747.334 2.485.119.098 0,8 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih osoba u FIA (FBiH)

Ukoliko se promatra sektorska struktura poduzeća, u pogledu broja poduzeća i pokazatelja njihove

uspješnosti najpropulzivnije djelatnosti na području Hercegbosanske županije su Trgovina,

Prerađivačka industrija i Poljoprivreda.

U Tabeli 9. dat je pregled pokazatelja uspješnosti poduzeća na području Hercegbosanske županije u

2019. godini prema sektorskoj strukturi.

Tabela 9. Pregled pokazatelja uspješnosti poduzeća na području Hercegbosanske županije u 2019. godini

Djelatnost Broj

poduzeća Broj

zaposlenih

Ukupan prihod od prodaje

Prihod od izvoza

Ukupna dobit (u KM)

Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov

102 1.232 72.506.170 4.629.704 4.281.491

Vađenje ruda i kamena 12 43 3.547.972 1.840.612 96.629

Prerađivačka industrija 117 1.444 169.884.908 84.472.105 4.464.198

11

Proizvodnja i snabdijevanje el. energijom, parom..

15 17 137.208 0 -603.793

Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpad voda

12 211 9.875.118 2.939.609 -235.940

Građevinarstvo 44 423 45.787.426 1.356.750 1.943.101

Trgovina 171 1.146 222.278.060 6.204.434 8.805.321

Prijevoz i skladištenje 29 271 38.615.859 12.930.058 934.457

Hotelijerstvoo i ugostirte. 38 285 12.320.685 129.653 -363.611

Informacije i komunikacije 18 53 3.044.876 457.440 576.834

Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

1 1 0 0 -9.715

Poslovanje nekretninama 4 17 798.599 50.400 71.244

Stručne, naučne i tehničke djelatnosti

42 86 3.980.026 499.108 660.807

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

7 9 415.110 0 37.152

Javna uprava i odbrana 0 0 0 0 0

Obrazovanje 5 14 370.296 0 14.220

Zdravstvo i socijalni rad 14 671 23.631.809 1.654 -845.765

Umjetnost, zabava i rekreacija

4 41 2.029.990 1654 -41.558

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne aktivnosti

7 7 248.821 0 8.456

UKUPNO 642 5.971 609.480.991 115.511.527 19.747.334 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih osoba u FIA (FBiH)

Trgovina prednjači u svim pokazateljima, osim u pokazateljima visine prihoda od izvoza. Naime,

najveći broj poduzeća na području Hercegbosanske županije (171) djeluje u djelatnosti Trgovine, u

kojoj je zaposleno ujedno i najveći broj zaposlenih (1.146) te poduzeća iz ove djelatnosti ujedno

ostvaruju najveći ukupni prihod od prodaje (222.278.060 KM) te ukupnu dobit (8.805.321 KM).

Tabela 10. Osnovni pokazatelji poduzeća iz djelatnosti Trgovine Hercegbosanske županije u periodu 2017.-2019. godina

Pokazatelji 2017. 2018. 2019.

Broj poduzeća 174 182 171

Ukupan broj zaposlenih 1.090 1.140 1.146

Prosječan broj zaposlenih 6 6 7

Ukupan prihod od prodaje (KM) 192.534.594 213,515,947 222.278.060

Prihod od izvoza 6.983.107 8,533,175 6.204.434

Ukupna dobit (KM) 6.505.164 6.662.736 8.805.321 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

Ipak, u ovoj djelatnosti bilježi se i pad broja poduzeća tokom 2019. u odnosu na 2018. godinu kada je

ukupno 177 poduzeća poslovalo u ovoj djelatnosti, dok je u 2017. godini ukupan broj poduzeća iz

oblasti trgovine na području Hercegbosanske županije iznosio 174 Tabela 10.). Najuspješnija poduzeća

u oblasti trgovine djeluju na području gradova Livno i Tomislavgrad. U ukupnom broju poduzeća iz

oblasti trgovine u Federaciji BiH, Hercegbosanska županij sudjeluje sa 2,3%.

Kao i u slučaju trgovine, tako i prerađivačka djelatnost bilježi pad broja poduzeća u 2019. kada je ovaj

broj iznosio 117 u odnosu na 2018. godinu kada je broj poduzeća koja su registrirana za ovu djelatnost

iznosio 123. U prerađivačkoj industriji Hercegbosanske županije u 2019. godini uposlene su ukupno

1.444 osobe što je rast za 10,3% u odnosu na prethodnu godinu.

Tabela 11. Osnovni pokazatelji poduzeća iz djelatnosti Prerađivačke industrije Hercegbosanske županije u razdoblju 2017.-2019. godina

Pokazatelji 2017. 2018. 2019.

12


Ukupan broj zaposlenih 1.208 1.295 1.444


Ukupan prihod od prodaje (KM) 143.169.662 154.781.439 169.884.908

Prihod od izvoza 73.680.492 78.067.508 84.472.105

Ukupna dobit (KM) -2.479.015 2.810.576 4.464.198 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih osoba u FIA (FBiH)

Poduzeća prerađivačke industrije Hercegbosanske županije najveći su izvoznici s područja županije.

Prihod od izvoza u ovoj industriji se sa 73.680.492 KM u 2017. godini povećao na 84.472.105 KM u

2019. godini i čini čak 73% ukupnog izvoza poduzeća s ovog područja. Na području Hercegbosanske

županije posluje 3,2% poduzeća iz oblasti prerađivačke industrije Federacije BiH.

Područje Poljoprivrede bilježi kontinuiran rast iznosa pokazatelja uspješnosti poslovanja od 2017.

godine. U 2019. godini u 102 poduzeća koja su registrirana za djelatnost poljoprivrede uposlene su

ukupno 1.232 osobe, a prosječan broj zaposlenih u ovim poduzećima iznosi 12.

Iako prilično niski, udio prihoda od izvoza u ukupnim prihodima od prodaje u djelatnosti poljoprivrede

rastu od 2017. godine i u 2019. godini iznosili su 6,4%. Ohrabruje činjenica da ukupna dobit poduzeća

na nivou ove privredne grane kontinuirano raste te je u 2019. godini uvećana za čak 48% u odnosu na

prethodnu godinu. Naime, ukupna dobit iznosila je 2.223.109 KM u 2018. godini dok je navedeni iznos

u 2019. godini 4.281.491 KM.

U oblasti Poljoprivrede najzastupljenija su poduzeća iz oblasti biljne i stočarske proizvodnje, lova i

uslužnih djelatnosti u vezi s njima (63), a potom slijede poduzeća iz oblasti šumarstva i sječe drva (38),

dok u oblasti ribolova i akvakulture posluje samo jedno poduzeće.

Tabela 12. Osnovni pokazatelji poduzeća iz djelatnosti Biljna i stočarska proizvodnja, lova i uslužne djelatnosti u vezi s njima Hercegbosanske županije u razdoblju 2017.-2019. godina

Pokazatelji 2017. 2018. 2019.


Ukupan broj zaposlenih 149 141 148


Ukupan prihod od prodaje (KM) 17.970,348 20.804.866 19.551.403

Prihod od izvoza 4.817 150.267 261.880

Ukupna dobit (KM) 939.279 2.363,577 3.611.576 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih osoba u FIA (FBiH)

Iako je broj poduzeća iz oblasti biljne i stočarske prozvodnje, lova i uslužnih djelatnosti vezanih sa

njima na području Hercegbosanske županije manji za 4 poduzeća u 2019. godini u odnosu na 2018.

godinu, ohrabruje činjenica da je ukupna dobit ovih poduzeća veća za 1.247.999 KM odnosno za 50%

više u odnosu na prethodnu godinu te da je zabilježeno povećanje ukupnog broja zaposlenih, kao i

prihoda od izvoza (Tabela 12.).

Pozitivne trendove pokazatelja uspješnosti poslovanja bilježe i poduzeća iz oblasti Šumarstva i sječe

drva, kao što je prikazano u Tabeli 13.

Tabela 13. Osnovni pokazatelji poduzeća iz djelatnosti Šumarstvo i sječa drva Hercegbosanske županije u razdoblju 2017. - 2019. godina

Pokazatelji 2017. 2018. 2019.


Ukupan broj zaposlenih 870 968 1.084


Ukupan prihod od prodaje (KM) 42.914.103 51.393.384 52.954.767

Prihod od izvoza 3.192.213 4.122.622 4.367.824

Ukupna dobit (KM) -1.165.801 -140.468 817.155

13

Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih osoba u FIA (FBiH)

Iako je ukupan broj poduzeća iz ovog sektora u 2019. godini ostao nepromijenjen u odnosu na 2018.

godini, u 38 poduzeća došlo je do povećanja broja zaposlenih za 116 (12%) u odnosu na 2018. godinu

odnosno za 214 (24,6%) u odnosu na 2017. godinu te time prosječan broj zaposlenih u ovim

poduzećima iznosi 29, što implicira da se radi o malim poduzećima. Navedena poduzeća ostvarila su i

pozitivan trend u promatranom trogodišnjem periodu vezano za povećanje ukupnog prihoda od

prodaje, kao i prihoda od izvoza, dok je gubitak na nivou privredne grane iz 2017. i 2018. godine

anuliran te u 2019. godini ukupna ostvarena dobit navedenih poduzeća iznosi 817.155 KM.

1.1.4 Vanjsko-trgovinska razmjena

Nakon ostvarenog pada u 2017. godini, Hercegbosanska županija od tada bilježi rast izvoza, za razliku

od Federacije BiH u kojoj u 2019. zabilježen pad izvoza u odnosu na 2018. godinu (Tabela 14.). Naime,

ukupan izvoz na području Hercegbosanske županije u 2019. godini iznosi 105 miliona KM, a povećanje

izvoza zabilježeno je u polovini općina Hercegbosanske županije, najviše u gradu Livnu za 50,5% i

Bosansko Grahovo za 29,4%, dok je najveće smanjenje zabilježeno je općini Kupres za 19,5% i Glamoč

za 13,0%.

Tabela 14. Izvoz na području Hercegbosanske županije i Federacije BiH u razdoblju 2014.-2019. godina, u milionima KM

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.


79 85 96 76 95 105

Federacija BiH 5.779 6.142 6.260 7.255 7.912 7.620

Sudjelovanje Hercegbosanske županije

1,4% 1,4% 1,5% 1,0% 1,2% 1,4%


U ukupnom izvozu Federacije BiH u promatranom periodu (2014.-2019.godina), Hercegbosanska

županija u prosjeku sudjeluje sa 1,3%, dok je navedeni udio u 2019. godini iznosio 1,4%. U izvozu na

području Hercegbosanske županije u promatranom šestogodišnjem periodu prednjači prerađivačka

industrija. Gospodarski subjekti iz ove djelatnosti ostvarili su 92.535.000 KM izvoza u 2019. godini što

čini 88,2% ukupnog izvoza Hercegbosanske županije u navedenoj godini. Poduzeća sa područja

Hercegbosanske županije u najvećoj mjeri izvoze mašine/strojeve i transportna sredstva, kao i sirove

materije. Hrvatska i Austrija su najznačajniji izvozni partneri poduzeća sa područja Hercegbosanske

županije, a među najvećim izvoznicima na području županije jesu poduzeća RI sistem d.o.o. Livno,

Mljekara Livno d.o.o. Livno te Gradel d.o.o. Drvar.

Uz zabilježeni rast izvoza u 2019. godini, na području Hercegbosanske županije bilježi se smanjenje

uvoza u odnosu na 2018. godinu za 24,4%, dok u odnosu na 2014. godini navedeno smanjenje iznosi

35,5%. Sa druge strane, području Federacije BiH bilježi se kontinuirano povećanje uvoza od 2014.

godine, a u ukupnom uvozu Federacije BiH, Hercegbosanska županija sudjeluje sa 0,7 % (Tabela 15.).

Tabela 15. Uvoz na području Hercegbosanske županije i Federacije BiH u razdoblju 2014.-2019. godina, u milionima KM

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.


148 152 155 99 127 96

Federacija BiH 10.354 10.678 10.925 12.435 13.267 13.845

Sudjelovanje Hercegbosanske županije

1,4% 1,4% 1,4% 0,8% 1,0% 0,7%

14


Najveći udio uvoza županije zauzimaju proizvodi razvrstani prema materijalu te hrana i žive životinje,

što znatno otežava domaću proizvodnju i stvara veliku konkurenciju domaćim subjektima ponajviše u

dosta nižim cijenama proizvoda iz uvoza. Najveći uvoz vrši se iz Republike Njemačke i Hrvatske.

Hercegbosanska županija od 2014. do 2018. godine bilježio je trgovinski deficit koji se kretao od 68,7

miliona KM u 2014. godini do 31,3 miliona KM u 2018. godini, da bi usljed pada uvoza i povećanja

izvoza u 2019. godini došlo do ostvarenja trgovinskog suficita u iznosu od 9,1 miliona KM (Tabela 16.).

Tabela 16. Trgovinska bilanca Hercegbosanske županije i Federacije BiH u razdoblju 2014.-2019. godina, u milionima KM

2014 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.


-68,7 -66,8 -59,5 -23,4 -31,3 9,1

Federacija BiH -4.575,0 -4.536,0 -4.665,0 -5.180,0 -5.355,0 -6.225,0 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Za razliku od Hercegbosanske županije, Federacija BiH bilježi kontinuirano povećanje trgovinskog

deficita koji u 2019. godini iznosi 6.225 miliona KM. S tim u vezi, postotak pokrivenosti uvoza izvozom

u Federaciji BiH u 2019. godini iznosio je 55,0 % i niži je za 4,6 % u odnosu na 2018. godinu kada je

pokrivenost iznosila 59,6% odnosno za 0,8% u odnosu na 2014 . godinu kada je pokrivenost uvoza

izvozom iznosila 55,8% (Tabela 17.). S druge strane, postotak pokrivenosti uvoza izvozom u

Hercegbosanskoj županiji u 2019. godini iznosila je 109,4% što je za 34,2% više u odnosu na 2018.

godinu, odnosno za čak 55,9% više u odnosu na 2014. godinu.

Tabela 17. Pokrivenost uvoza izvozom Hercegbosanske županije i Federacije BiH u razdoblju 2014.-2019. godina

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.


53,6% 56,1% 61,7% 76,4% 75,3% 109,5%

Federacija BiH 55,8% 57,5% 57,3% 58,3% 59,6% 55,0% Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Zasigurno je da će na prethodno opisane pokazatelje i pozitivne ostvarene trendove u oblasti

gospodarstva Hercegbosanske županije negativan utjecaj imati COVID-19 pandemija koja se pojavila

u ožujku 2020. godine te uzrokovala privremene i/ili trajne obustave rada gospodarskih subjekata, a

usljed zatvaranja granica i otežane vanjsko-trgovinske razmjene dovela do smanjenja izvoznih

parametara poduzeća sa područja ove županije ali i cijele Federacije BiH.

1.1.5 Industrija

U 2019. godini u Federaciji BiH ostvaren je pad fizičkog obujma industrijske proizvodnje po stopi od

2,7%. U Hercegbosanskoj županiji ostvaren je pad fizičkog obujma industrijske proizvodnje po stopi od

3,8. (Strukturom industrijske proizvodnje Hercegbosanske županije prevladavaju intermedijarni

proizvodi (proizvodi koji se se upotrebljavaju kao sirovine ili poluproizvodi za proizvodnju drugih

dobara)) (Tabela 18.)

Tabela 18. Indeksi industrijske proizvodnje za Hercegbosansku županiju i Federaciju BiH u razdoblju 2014.-2019. godina

HERCEGBOSANSKA ŽUPANIJA FEDERACIJA BIH

2015 /2014

2016 /2015

2017/ 2016

2018 /2017

2019 /2018

2015 /2014

2016 /2015

2017 /2016

2018 /2017

2019 /2018

INDUSTRIJA UKUPNO 119,4 114,9 102,7 97,3 96,2 102,2 102,6 103,8 100,8 97,3

15

Intermedijarni proizvodi 114,9 120,1 102,9 98,6 96,3 107,2 102,3 103,8 98,7 95,5

Netrajni proiz. za široku potrošnju

150,6 94,6 101,8 88,9 94,9 96,4 101,7 105,5 101,3 100,2

Prerađivačka industrija

119,4 114,9 102,7 97,3 96,2 104,2 102,8 104,6 99,8 97,9


Zbog globalne pandemije virusa COVID-19 uvedene su mnogobrojne mjere prevencije širenja bolesti

u ožujku 2020. godine što će sigurno utjecati na pad prometa industrije Hercegbosanske županije

tokom 2020. godine, sa mogućim posljedicama i u godinama koje slijede.

1.1.6 Poljoprivreda

Prema Popisu iz 2013. godine na području Hercegbosanske županije ukupno je 7.239 domaćinstava

koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost, od čega 19,6% (1.420) imaju komercijalnu proizvodnju i

prodaju svoje proizvode na tržištu. Od ukupnog broja domaćinstava na području Hercegbosanske

županije samo je 6% njih koji imaju tržišnu orijentaciju poljoprivredne proizvodnje, što zabrinjava i

traži odgovarajuće akcije. Uz navedeno, Hercegbosanska županija karakterizira visoko sudjelovanje

poljoprivrednih gazdinstava s malom veličinom poljoprivrednog zemljišta. 1

Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta na području županije iznosi 317.145 ha, od čega je

površina obradivog zemljišta 123.519 ha, odnosno 38,89 %. Mogućnosti za bolje korištenje zemljišta

leže i u nepovoljnom omjeru između obradivog i neobrađenog zemljišta, s obzirom na činjenicu da se

koristi tek oko 45,7% obradivih površina dok prosjek za Federaciju BiH iznosi 46%. U strukturi

poljoprivrednih površina prevladavaju prirodni travnjaci, prirodne livade i pašnjaci i upućuju na njihov

ekstenzivni način iskorištavanja, uglavnom za potrebe stočarske proizvodnje.

U strukturi sjetvenih površina na području Hercegbosanske županije dominiraju žitarice, prije svega

pšenica i ječam, dok je udio raži i zobi nizak (Tabela 19.). Naglašena krška konfiguracija prostora

Hercegbosanske županije, njegova nadmorska visina i prisutna kvaliteta tla daje dosta specifične

mogućnosti za ozbiljniju proizvodnju žita.

Tabela 19. Proizvodnja žitarica na području Hercegbosanske županije u razdoblju 2015.-2019. godina

Žitarice

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

količina (u tonama)





Pšenica 11.678 13.051 12.837 13.234 14.381

Raž 2.565 3.443 3.419 3.342 3.452

Ječam 9.921 10.390 9.872 9.939 10.371

Zob 750 1.837 1.814 1.463 1.415

Kukuruz 85 31 141 20 18

Ukupno 24.999 28.752 28.083 27.998 29.637 Izvor: Federalni zavod za statistiku

Kada je riječ o povrtlarskim kulturama, daleko najznačajniji je krompir s prinosom od cca 14.000 tona

godišnje, dok drugo mjesto zauzima kupus s cca 2.000 tone godišnje (Tabela 20.). Ovo ne iznenađuje

uvažavajući činjenicu da je Glamočki krompir već poznat brend poljoprivrednog proizvoda u BiH, a

posebnim ga čini geografski smještaj i uzgoj na većoj nadmorskoj visini što dovodi do posebnijeg okusa

na temelju povećanja suhe materije.

1 Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Hercegbosanska županija za period 2018.- 2024. godina, str. 14-15.

16

Tabela 20. Proizvodnja povrća na području Hercegbosanske županije u razdoblju 2015.-2019. godina

Povrće

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.






Krompir 15.240 17.339 13.474 15.233 14.094

Rajčica 29 31 25 29 25

Paprika 26 25 23 24 21

Luk 296 263 234 230 210

Grah 55 41 39 40 83

Kupus 1.954 1.919 1.909 1.961 1.882

Krastavac 33 - 52 59 -

Ukupno 17.633 19.618 15.756 17.576 16.315 Izvor: Federalni zavod za statistiku

Područje Hercegbosanske županije karakterizira prisustvo ekstenzivnih i poluintenzivnih nasada

voćaka. U strukturi voćarskih kultura, kao što je prikazano u Tabeli 21., dominiraju šljive (cca. 120 tona

godišnje), jabuke (cca. 1.100 tona godišnje), te orasi (cca. 78 tona godišnje).

Tabela 21. Proizvodnja voća na području Hercegbosanske županije u razdoblju 2015.-2019. godina

Voće

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.






Jabuke 198 132 97 620 99

Kruške 51 35 27 154 34

Šljive 342 290 65 4.709 109

Orasi 231 123 60 364 78

Visnja 21 10 - 14 4

Tresnja 34 19 2 24 9

Ukupno 877 609 251 5.885 333 Izvor: Federalni zavod za statistiku

Ovdje je potrebno istaknuti specifičnost proizvodnje drenjina na području Hercegbosanske županije.

Naime, Hercegbosanska županija, posebno općina Drvar, prepoznatljiva je, između ostalog, po

proizvodnji drenjka i prerađevina od njega, prije svega čuvene rakije drenovine.

Biljna proizvodnja je manje zastupljena a glavni faktor ovakvom stanju treba tražiti u činjenici da je

područje cijele županije poprilično nepovoljan ambijent za povrtlarsku proizvodnju jer se najveći dio

oraničnih površina nalazi na 700 i više metara nadmorske visine.

Animalna proizvodnja ima daleko veću važnost za područje Hercegbosanske županije u odnosu na

biljnu proizvodnju. Ovo je sasvim logično, s obzirom na klimatske uvjete i raspoloživost prirodnih

resursa, a prije svega obilje prirodnih travnjaka kao ključnog preduvjeta za razvoj stočarstva. U

strukturi animalne proizvodnje na području Hercegbosanske županije najveći značaj imaju proizvodnja

mlijeka i mesa, čemu upravo pogoduju prirodne karakteristike područja.

Tabela 22. Brojno stanje stoke i stočna proizvodnja na području Hercegbosanske županije u razdoblju 2015.-2019. godina

Stočarstvo i peradarstvo 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Broj grla stoke 2.156 23.529 24.920 26.840 29.357

Broj grla ovaca 59.541 60.478 62.020 61.399 55.731

Broj koza 3.965 3.958 4.072 4.251 4.243

Broj svinja 7.674 6.974 7.513 6.462 6.409

Broj grla peradi 75.000 74.000 67.000 65.000 65.000

Broj košnica pčela 10.982 11.405 12.660 11.786 11.989

Proizvodnja jaja (000 kom) 10.404 10.131 9.121 8.856 8.454

Proizvodnja kravljeg mlijeka (000 litara) 37.370 37.543 37.726 38.116 39.056

17

Proizvodnja ovčijeg mlijeka (000 litara) 1.376 1.310 1.324 1.353 1.286

Proizvodnja kozijeg mlijeka (000 litara) 373 382 381 458 502

Proizvodnja meda (000 kg) 116 98 40 77 79

Proizvodnja vune (000 kg) 82 83 88 88 77 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Kao što se može zaključiti na osnovu podataka iz Tabele 22. animalna proizvodnja u promatranom

petogodišnjem periodu bilježi rast u brojevima grla stoke i koza, te posljedično i proizvodnje kravljeg i

kozjeg mlijeka. Broj koza je povećan za 7%, dok je proizvodnja kozijeg mlijeka povećana za 34% što

govori o pozitivnom trendu rasta mliječnosti odnosno produktivnosti po muznom grlu. S obzirom na

to da se kozje mlijeko smatra premium proizvodom u usporedbi s mlijekom kravljeg porijekla, upravo

se ono može dalje razvijati kao strateški brend poljoprivredne proizvodnje Hercegbosanske županije.

U prethodnom periodu je zabilježen rast broja košnica pčela što može predstavljati dodatni aspekt

razvoja poljoprivredne proizvodnje imajući na umu potencijale prodaje i benefita prirodnog meda.

Proizvodnja jaja i broj peradi bilježi negativan trend, isto kao i broj grla ovaca te proizvodnja vune. U

narednom periodu bi bilo korisno istražiti tržišne potencijale ovih proizvoda te usmjeriti resurse ka

revitalizaciji ovih grana animalne proizvodnje.

Proizvodnja kravljeg mlijeka na području Hercegbosanske županije, za razliku od Federacije BiH,

posljednjih godina bilježi rast, uz istovremeno smanjenje broja muznih grla, što ukazuje na pozitivan

trend rasta mliječnosti, odnosno produktivnosti po muznom grlu, iako je ona još uvijek jako niska i u

posljednjih šest godina prosječno iznosi 2.306 litara. U 2019. godini u ukupnim količinama

proizvedenog mlijeka na području Federacije BiH, Hercegbosanska županija sudjeluje sa 12,1%.

Za Hercegbosansku županiju posebno je značajno iskorištenje ovčjeg i kozjeg mlijeka koje se

industrijski jako malo prerađuje. Na području Hercegbosanske županije se vremenom izdvojio

tradicionalni Livanjski sir koji predstavlja regionalni/županijski brend za kojeg je na nivou BiH izdato

rješenje o zaštiti njegove izvornosti i zaštiti geografskog porijekla.

Identificirani rizici od prirodnih nesreća i utjecaj klimatskih promjena predstavljaju rizike za razvoj

poljoprivrede. Potencijalno negativan utjecaj mogu imati poplave, suše, požari i tuča/grad. Poplavama

je primarno izloženo poljoprivredno zemljište u Livanjskom, Glamočkom i Duvanjskom polju

(plavljenje krških polja, te uz rijeke Bistrica, Žabljak, Sturba, Šuica i Unac). Suše i požari na područjima

pogodnim za ispašu stoke ili pripremu sijena i silaže mogu vrlo negativno utjecati na stočarstvo.

Budžetska podrška poljoprivrednim proizvođačima na području Hercegbosanske županije dolazi

uglavnom sa dva nivoa: nivo Federacije BiH i nivo Hercegbosanske županije. Pri tome, podrška sa nivoa

Federacije je znatno veća i važnija, u odnosu na županijsku podršku. Analizirajući budžetsku podršku

sektoru poljoprivrede i ruralnom razvoju Hercegbosanske županije u periodu 2010.-2015. s

županijskog nivoa uočava se dosta ujednačena visina ukupnih izdvajanja koja se kreće oko jednog

miliona KM, pri čemu se najveći dio podrške odnosi na direktna plaćanja poljoprivrednim

proizvođačima.

1.1.7 Šume u privredi

Šume su jedan od važnijih resursa kojima raspolaže Hercegbosanska županija, a šumsko bogatstvo

svrstava Hercegbosansku županiju u šumovitija područja Federacije BiH i uopće Bosne i Hercegovine,

čije pejzaže karakteriziraju prirodni šumski ekosustavi i daju vrlo snažan pečat privrednom razvoju

županije i standardu njegovih građana, promatrano s ekonomskog, ekološkog i društvenog stajališta.

Šume i šumsko zemljište Hercegbosanske županije pokrivaju 72,74% ukupnog područja. Većina

šumskog fonda nalazi se u državnom vlasništvu, 192.489 ha površine, a najšumovitija općina županije

18

je Drvar. Temeljem baze podataka ŠGD Hercegbosanske šume, šumsko privrednih područja, koji su

sadržani u uređenim elaboratima važećih Šumsko gospodarskih osnova i šumsko sastojinskih karata,

s tolerantnom točnošću sumirani su i prikazani podaci šumskog fonda za Državne šume kojima

gospodari ŠGD „Hercegbosanske šume“ (Tabela 23.).

Tabela 23. Površine šuma u ha i šumski fond Hercegbosanske županije Šumarije POVRŠINE U ha ŠUMSKI FOND

Visoke šume

Izdaničke šume

Goleti Ukupno Drvna zaliha

Zapremnski prirast

(godišnji)

Sječivi etat

(ukupno)

Sječivi etat (godišnje)

Drvar 23.610 11.504 6.101 41.214 9.321.599 234.384 1.475.200 147.520

Glamoč 30.678 3.502 24.961 59.141 9.913.897 229.911 1.850.270 185.027

Grahovo 22.583 9.082 11.329 42.993 7.251.038 166.924 1.006.220 100.622

Kupres 17.115 1.943 7.973 27.031 5.312.292 116.826 672.400 67.240

Livno 7.152 16.876 34.004 58.032 4.354.827 102.409 325.000 32.500

Tomislavgrad 6.069 10.282 39.479 55.831 1.914.422 64.604 272.500 27.250

Ukupno 107.206 53.189 123.846 284.242 38.068.074 915.057 5.601.590 560.159

Izvor: ŠGD Hercegbosanske šume

Drvna zaliha četinara predstavlja oko 60 % ukupne drvne zalihe. Iz prethodne tabele vidljivo je da je

veliki postotak šuma i šumskog zemljišta neoraslo šumsko zemljište, odnosno goleti (43,5%), dok na

visoke šume od ukupnog šumskog zemljišta otpada (37,72%). Na cijelom području Hercegbosanske

županije izdaničke šume zauzimaju 18,7%. I pored značajnog šumskog resursa, kao i postojanja

tradicije u drvoprerađivačkoj industriji, korištenje šuma u privredne svrhe na području

Hercegbosanske županije je na niskom nivou. Ukupno se na području Hercegbosanske županije u

proteklih pet godina u prosjeku proizvede oko 400.000 m3 šumskih sortimenata uz nešto manji nivo

prodaje, s opadajućim pokazateljima proizvodnje i prodaje šumskih sortimenata u 2019. u odnosu na

2018. godinu.

Šumarstvo predstavlja vrlo značajnu gospodarsku djelatnost s aspekta razvoja ruralnih područja

Hercegbosanske županije. Dominantno šumska područja se odnose na rijetko naseljena područja

općina i ruralna područja u cijelosti. Zbog toga je potrebno ravnopravno uključivanje šumarstva u

planiranje razvoja Hercegbosanske županije.

1.1.8 Rudarstvo

Hercegbosanska županija bogata je i zalihama energetskih i mineralnih sirovina (ugalj, područja

Ćelebić i Kongora) ali i drugih sirovina kao što su kamen i boksit. Najznačajniji nivo eksploatacije

mineralnih sirovina je na području Livna i Tomislavgrada u kojima se eksploatira tehnički kamen

(vapnenac) uz nivo eksploatacije od 43.800 t u 2019. godini,a zatim slijede pijesak i šljunak uz

zabilježeni nivo eksploatacije od 35.887 tona u 2019. godini, ali i uz zabilježeni kontinuirani pad

eksploatiranih količina od 2017. godine.

1.1.9 Turizam

Uz ranije navedene prednosti položaja Hercegbosanske županije ali i prirodne resurse, turizam je

svakako jedna od grana koja može biti nositelj razvoja područja. Pregled turističke infrastrukture

odnosno objekata za smještaj turista ukazuju da na području Hercegbosanske županije nedostaju

drugi smještajni objekti, osim hotela.

19

Tabela 24. Smještajni turistički objekti na području Hercegbosanske županije, prosinac 2019. godine

Hoteli i sličan smještaj

Odmaralište i slični objekti za

kraći odmor

Ostali smještaj

Kampovi i prostori za kampiranje

Ostalo-specijalne vrste objekata

Livno 6 1 0 0 0

Tomislavgrad 5 0 0 0 0

Drvar 1 0 0 0 0

Kupres 5 0 0 0 0 Izvor: Federalni zavod za statistiku

Kao što je vidljivo iz Tabele 24., na području Hercegbosanske županije nalazi se ukupno 17 hotela i/ili

sličnih objekata u 4 lokalne zajednice županije, kao i 1 odmaralište na području grada Livno, dok ne

postoje ostali objekti za smještaj turista kao što su kampovi i sl. Ukupan broj ležaja u 17 hotela na

području Hercegbosanske županije je 1.141, te na potrebe unapređenja smještajne turističke

infrastrukture ukazuju i pozitivni trendovi evidentiranog rasta broja dolazaka i noćenja turista na

području Hercegbosanske županije. Tako je u prethodnom petogodišnjem periodu broj dolazaka

turista povećan za čak cca. 50%, dok je zabilježeni broj noćenja veći za 43% (Slika 3.). Od ukupnog broja

turista koji su došli na područje Federacije BiH u 2019. godini (1.226.975) njih 1,05% je boravilo na

području Hercegbosanske županije, dok od ukupnog broja noćenja turista u FBiH u 2019. godini

(2.379.701) njih 0,82% ostvareno je u smještaju na području Hercegbosanske županije. U ovom

entitetu BiH se, također, bilježe pozitivni trendovi povećanja broja dolazaka i noćenja turista od 2015.

godine.


Slika 3. Pregled broja noćenja i dolazaka turista u Hercegbosanskoj županiji u razdoblju 2015.-2019. godina

U strukturi noćenja turista u prethodnom petogodišnjem periodu na području Hercegbosanske

županije je došlo do porasta noćenja stranih turista i to sa 62,9% u 2015. godini na 73,3% u 2019.

godini. Najveći broj stranih turista dolazi iz Hrvatske, Njemačke, Francuske, Srbije i Slovenije. Ovdje je

primjetan utjecaj dijaspore jer su ovo zemlje u koje uglavnom emigrira stanovništvo sa ovog područja.

Prethodno opisanom pozitivnom trendu u prilog idu i podaci o pokazateljima poslovanja gospodarskih

društava iz ove djelatnosti. Naime, prema dostupnim podacima, u 2019. godini je u sektoru Smještaj

registrirano 12 poduzeća sa 106 zaposlenih, a ukupan ostvareni prihod je 4.807.998 KM. Ukupan

ostvareni prihod ovih poduzeća za 2019.godinu je bio 12.320.685 KM što je za 19,54% više od

ostvarenog prihoda u 2017.godini. Pored sektora Smještaja, i sektor Pripreme i usluživanja hrane i

pića, koji, također, pripada turizmu bilježi trend rasta prihoda. Tokom 2019. godine, 26 poduzeća iz

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

20000

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Dolasci turista 6911 7094 9449 9744 12949

Noćenja turista 11228 11199 17689 16563 19693

20

ovog sektora je ostvarilo prihod od 7.512.687 KM što je za 25,2% više od prihoda ostvarenog u 2017.

godini.

Nažalost, COVID 19 pandemija utjecala je i na turizam Hercegbosanske županije. Uz evidentni pad

broja dolazaka i noćenja turista, bilježe se i manji turistički prihodi, a precizni podaci dostupni krajem

2020. godine ukazati će na obujam negativnih posljedica na oblast turizma na području

Hercegbosanske županije.

Turistički potencijali županije su znatni i budući razvoj bi se, uz valorizaciju postojećih resursa, a

posebice rariteta (Skijalište Kupres, potencijali za lovni i ribolovni turizam na području Drvara, Buško

jezero, Blidinjsko jezero, i dr.) trebao jednim dijelom oslanjati i na eksploataciju mogućnosti koje nudi

postojanje receptivnog turizma na Jadranskoj obali. Intenzivnija suradnja sa turističkim agencijama na

Jadranskoj obali i preusmjeravanje jednog dijela turista u Hercegbosansku županiju, na jednodnevne

izlete, sa jedne strane, te umrežavanje domaćih ponuđača i turističkih aktera sa ciljem stvaranja

zaokružene ponude, sa druge strane, bi mogli dati zamah razvoju turizma u Hercegbosanskoj županiji.

1.2 Pregled stanja i kretanja na tržištu rada

1.2.1 Zaposlenost

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja u 2019. godini radno sposobno

stanovništvo u Hercegbosanskoj županiji broji 54.752 osobe. Na području Hercegbosanske županije je

tokom 2019. godine evidentirano u prosjeku 10.906 zaposlenih osoba, što rezultira stopom

zaposlenosti od 19,9%. Prosječna stopa zaposlenosti u istoj godini u Federaciji BiH iznosila je 34,8%, a

Hercegbosanska županija poslije Unsko-sanskog kantona ima najmanju prosječnu stopu zaposlenosti

u FBiH. U ukupnom broju zaposlenih na području Federacije BiH, Hercegbosanska županija sudjeluje

sa 2,05%.

Na osnovu prikaza sa Slike 4. vidljivo je da ukupan broj zaposlenih u Hercegbosanskoj županiji bilježi

rast u proteklom petogodišnjem periodu, te je u toku 2019. godine broj zaposlenih veći za 1.7%

odnosno za 183 osoba u odnosu na 2018. godinu. Trend rasta je izražen od 2016. godine, kao i na

nivou Federacije BiH s tim da zaposlenost žena raste znatno više u odnosu na zaposlenost muškaraca.

Bez obzira na rast zaposlenosti, udio žena u ukupnoj zaposlenosti je još uvijek niže u odnosu na

muškarce (41,7% u odnosu na 58,3% zaposlenih muškaraca u 2019. godini). Udio žena u ukupnom

broju zaposlenih u Hercegbosanskoj županiji približan je udjelu koji je zabilježen u Federaciji BiH u

kojoj je u 2019. godini udio žena u ukupnom broju zaposlenih iznosio 42,2%.

21


Slika 4. Broj zaposlenih na području Hercegbosanske županije u razdoblju 2014.-2019. godina

Promatrajući zaposlene po djelatnostima, najveći broj radnika zasposleno je u djelatnosti Trgovine na

veliko i malo (18%), a potom djelatnosti Javne uprave i odbrane (13,6%). Kada je u pitanju zaposlenost

žena, od ukupnog broja zaposlenih žena najveći broj radi u sektoru Trgovine na veliko i malo (21,6%)

a potom u Obrazovanju (17,8%).

1.2.2 Nezaposlenost

Prosječan registriran broj nezaposlenih lica u Hercegbosanskoj županiji kontinuirano pada od 2014.

godine, a u 2019. godini iznosio je 6.360 lica koja traže zaposlenje, što je manje za 1.028 ili 13,5% u

odnosu na prethodnu godinu. Međutim, imajući u vidu da je broj zaposlenih povećan za 183 lica u

istom periodu, smanjenje broja nezaposlenih u najvećoj mjeri nije rezultat pronalaska posla

nezaposlenih osoba.

U Federaciji BiH u 2019. godini registrirano je 307.864 nezaposlenih osoba, te je također i na nivou

ovog entiteta uočen kontinuiran trend pada broja nezaposlenih osoba. Hercegbosanska županija u

ukupnom broju nezaposlenih Federacije BiH sudjeluje sa 2,06%. Stopa nezaposlenosti na području

Federacije BiH u 2019. godini iznosila je 37,1% dok je na nivou Hercegbosanske županije u istoj godini

iznosila 38,3%2. Najveći broj nezaposlenih lica registriran je u Livnu i Tomislavgradu.

2 Prema registriranim podacima, u odnosu na radnu snagu

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000

M

T

Ž

M

T

Ž

M

T

Ž

20

14.

20

15.

20

16.

20

17.

20

18.

20

19.

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T

Broj zaposlenih 5069 3331 8400 5086 3351 8437 5062 3327 8389 4705 3371 8076 6253 4470 10723 6359 4547 10906

22


Slika 5. Broj nezaposlenih na području Hercegbosanske županije u razdoblju 2014.-2019. godina

Pored pada broja nezaposlenih osoba, na području Hercegbosanske županije uočava se i trend rasta

sudjelovanja žena u ukupnom broju nezaposlenih osoba te je u 2019. godini 53,5% žena u ukupnom

broju nezaposlenih osoba dok je tijekom 2014. godine njihovo sudjelovanje bilo 49,4% (Slika 5.).

Promatrajući udio nezaposlenih žena u Federaciji BiH, koji je u 2019. godini iznosio 58,2%, može se

zaključiti da je u Hercegbosanskoj županiji nešto povoljniji omjer u odnosu na prosjek u FBiH.

Analizom starosne strukture nezaposlenih osoba iz 2018. godine, prema starosnoj strukturi, uočava se

da osobe mlađe od 30 godina sudjeluju sa 26,7% u ukupnom broju nezaposlenih osoba pri čemu ne

postoji značajna razlika u spolnoj strukturi kako na području Hercegbosanske županije tako niti

Federacije BiH.

Promatrajući nezaposlene osobe kroz obrazovnu strukturu kako na području Hercegbosanske županije

tako i FBiH, uočava se da je njihova raspodjela ujednačena kroz promatrani šestogodišnji period. U

2019. godini najveći udio nezaposlenih na području Hercegbosanske županije odnosilo se na KV

radnike (35,5%), 28,3% nezaposlenih ima SSS, te 24,3% lica su nekvalificirana lica. U ukupnom broju

nezaposlenih, visokoobrazovana lica sudjeluju sa 9,8% (VŠS i VSS). Sa druge strane, vrlo slična

obrazovna struktura nezaposlenih je na području FBiH: KV radnika je 31,5%, 29,8% su NK radnici dok

27,4% nezaposlenih ima SSS. U ukupnom broju nezaposlenih u Federaciji BiH u 2019. godini,

visokoobrazovane osobe sudjeluju sa 9,2% (VŠS i VSS).

Unutar Hercegbosanske županije u 2019. godini najveći broj nezaposlenih registriran je u Livnu (0,9%

od ukupnog broja nezaposlenih u FBiH) i Tomislavgradu (0,6%), dok je najmanji broj nezaposlenih

osoba registriran u općinama Glamoč i Kupres (0,1% od ukupnog broja nezaposlenih u FBiH).

Prema dužini čekanja na zaposlenje, od ukupnog broja nezaposlenih osoba u 2019. godini 58% njih

čeka na zaposlenje duže od 36 mjeseci, 7% između 25 i 36 mjeseci, 20% između 7 i 24 mjeseca dok

samo 15% čeka manje od 6 mjeseci. Ovakva struktura nezaposlenih prema dužini čekanja na

zaposlenje je ujednačena tokom prethodnog petogodišnjeg perioda, i ne postoje značajne razlike u

rodnoj pripadnosti.

U okviru analize potreba i kretanja na tržištu rada u Federaciji BiH 2019/2020. godina koju je proveo

Federalni zavod za zapošljavanje , od ukupno 1.290 poslodavaca koji su obuhvaćeni istraživanjem, 31

je poslodavac sa područja Hercegbosanske županije, od kojih je njih 24 (77,4%) iskazalo potrebu za

M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Broj nezaposlenih 4770 4670 9440 4623 4649 9272 4235 4503 8738 3862 4115 7977 3462 3926 7388 2998 3362 6360

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

23

zapošljavanjem novih 218 radnika u 2020. godini, pri čemu su najveće potrebe iskazane u

prerađivačkoj industriji (čak 122 nova radnika potrebna su u poduzećima iz ove industrije). Najviše su

potrebni KV/VKV radnici a većina poslodavaca je dodatno iskazala potrebu za obukom za konkretne

poslove na radnom mjestu. Također, značajna je implikacija i da broj poslodavaca sa područja

Hercegbosanske županije koji su obuhvaćeni istraživanjem a koji su spremni ponuditi praktičnu

nastavu za učenike i studente iznosi 21 ili 67,7%, pri čemu najviše za zanimanja konobar/kuhar,

prodavač/trgovac, stolar, frizer i knjigovođa.

1.2.3 Plaće

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Hercegbosanskoj županiji za 2019. godinu iznosi 890 KM

što je više za 0,7% u odnosu na 2018. godinu i što je 95,9% u odnosu na prosjek FBiH koji je u 2019.

godini iznosio 928 KM (Slika 6.).


Slika 6. Kretanje prosječne mjesečne neto plaće u Hercegbosanskoj županiji i Federaciji BiH u razdoblju

2015.-2019. godina

Uz prateći trend rasta iznosa mjesečne neto plaće u Federaciji BiH, u toku prethodnog petogodišnjeg

razdoblja, mjesečna neto plaća i u Hercegbosanskoj županiji se povećala za 5,6% (sa 839 KM u 2015.

godini na 890 KM u 2019. godini), a najznačajniji rast je primjećen u djelatnostima Građevinarstvo

(35%), Snadbijevanje vodom i upravljanje otpadom (18%), te Prerađivačkoj industriji (11,6%).

Nasuprot ovim industrijama, u djelatnosti Prijevoza i skladištenja došlo je do značajnog smanjenja

prosječne isplaćene neto plaće.

1.2.4 Umirovljenici

Na prostoru Hercegbosanske županije u 2019. godini je bilo ukupno 6.772 osobe koje primaju mirovinu, što je za 458 osoba ili 6,8% više u odnosu na broju umirovljenika u 2014. godini. Broj umirovljenika u Hercegbosanskoj županiji čini 1,9% od ukupnog broja umirovljenika u Federaciji BiH za 2019. godinu. Ovdje je potrebno spomenuti i da na području Hercegbosanske županije postoji značajan broj umirovljenika koji su mirovine ostvarili u Republici Hrvatskoj, Njemačkoj itd. Broj i iznos mirovina se ne zna ali sigurno ima bitan utjecaj na život.

Analizom vrsta isplaćenih mirovina tokom 2019. godine u Hercegbosanskoj županiji uočava se da 58%

umirovljenika prima starosnu mirovinu, 27% obiteljsku mirovinu i 14% invalidsku mirovinu. Tokom

2014. godine, struktura je bila drugačija s obzirom da je 32% umirovljenika primalo obiteljsku mirovinu

a 17% invalidsku te 51% starosnu mirovinu. Uočava se trend porasta broja umirovljenika koji primaju

839 839

873884 890

830848

860

889

928

2015 2016 2017 2018 2019

Kanton 10 Federacija BiH

24

starosnu mirovinu, te trend pada broja umirovljenika koji primaju invalidske i obiteljske mirovine

(Tabela 25.).

Tabela 25. Pregled visine mirovina po strukturi za Hercegbosansku županiju i Federaciju BiH za 2014. i 2019. godinu

Ukupna prosječna mirovina

Prosječna starosna mirovina

Prosječna invalidska mirovina

Prosječna obiteljska mirovina

2019. Hercegbosanska županija

396,1 450,9 340,6 310,4

FBiH 416,4 456,9 363,9 366,2

Indeks 0,951 0,987 0,936 0,848

2014. Hercegbosanska županija

330,9 383,8 292,2 265,6

FBiH 389,5 445,7 341,0 333,6

Indeks 0,849 0,861 0,857 0,796


Ukupna prosječna mirovina isplaćena u Hercegbosanskoj županiji za 2019. godinu je iznosila 396,1 KM

što je za 5% niže od prosjeka prosječne mirovine isplaćene u Federaciji BiH koja je iznosila 416 KM.

Analizom visine isplaćenih mirovina primjećuje se da se u prethodnom periodu povećao iznos mirovina

po svim vrstama, te da se Hercegbosanska županija približila prosjeku isplaćenih mirovina u FBiH

obzirom da je u 2014. godini prosječna mirovina isplaćena u Hercegbosanskoj županiji bila za 15% niža

od prosjeka FBiH dok je u 2019. godini niža za tek 5% dok je u strukturi starosne mirovine izjednačena

s prosjekom FBiH.

1.3 Pregled stanja i kretanja u oblasti društvenog razvoja

1.3.1 Obrazovanje

Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine oblast obrazovanja, odnosno donošenja i provođenja

obrazovne politike je u isključivoj nadležnosti županije. Na području Hercegbosanske županije

djelatnost obavlja ukupno 65 obrazovnih ustanova: 6 vrtića, 49 osnovnih škola i 10 srednjih škola.

Kolektivni ugovori u oblasti obrazovanja na nivou Hercegbosanske županije su definirani. Pedagoški

standardni i normativi su izrađeni ali još uvijek nisu usvojeni. Od samog početka pandemije

uzrokovane virusom COVID 19, škole su započele s organizacijom i izvedbom online nastave, a

usporedno s time organizirana je distribucija donirane računarske opreme koja je proslijeđena

školama i djeci slabijeg imovinskog stanja.

1.4.1.1. Predškolski odgoj i obrazovanje

Oblast predškolskog odgoja i obrazovanja na području Hercegbosanske županije regulirana je

Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj:

8/09.). Prema navedenom Zakonu, u godini prije polaska u osnovnu školu predškolski odgoj (program

"predškole") obavezan je za svu djecu predškolskog uzrasta, a provode ga nastavnici predškolskog

odgoja, ili posebno educirani nastavnici razredne nastave ukoliko se isti realizira pri osnovnoj školi.

Na području Hercegbosanske županije egzistira ukupno 6 ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje,

od čega 4 javne i 2 privatne ustanove. Broj djece obuhvaćene predškolskim odgojem i obrazovanjem

po programu 150 sati na području Hercegbosanske županije u 2019. godini iznosio je 390, što je isti

broj djece zabilježen u 2015. godini (Slika 7.). Manji porast djece zabilježen je u 2017. odnosno 2018.

godini ali je ponovo zabilježen pad broja djece u predškolskim ustanovama u 2019. godini.

25


Slika 7. Broj djece upisane u predškolske ustanove Hercegbosanske županije u razdoblju 2015.-2019. godina

Trend je suprotan od zabilježenom trendu na nivou Federacije BiH u kojoj broj djece koja pohađaju

ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje kontinuirano raste . Naime, na području Federacije BiH u

2015./2016. godini broj djece u predškolskim ustanovama iznosio je 13.268, dok taj broj u 2019/2020.

godini iznosi 16.756.

1.4.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Oblast osnovnoškolskog obrazovanja regulirana je Zakonom o osnovnom školstvu („Narodne novine

Hercegbosanske županije“, broj: 12/04. i 12/08.) prema kojem osnovno školovanje traje najmanje osam

godina. Osnovno školovanje obavezno je za svu djecu u pravilu od šest do petnaest godina života.

Obvezno osnovno obrazovanje i odgoj je besplatno za svu djecu što podrazumijeva postupno

osiguravanje uvjeta za slobodan pristup i sudjelovanje učenika u odgoju i obrazovanju, te postupno

osiguranje pristupa učenika besplatnim udžbenicima, priručnicima i drugom didaktičkom materijalu s

kojima škola raspolaže.

Na području Hercegbosanske županije postoji 49 osnovnih škola kao i 2 škole za djecu sa sa posebnim

potrebama. U Gradu Livnu i Tomislavgradu otvoren je najveći broj osnovnih škola, 22 i 21 respektivno,

dok su po 2 osnovne škole u Drvaru i Kupresu, a po jedna u Glamoču i Bosanskom Grahovu. U 2019.

godini osnovnu školu pohađa 4.055 učenika u 332 odjeljenja, od čega su 63 učenika djeca sa posebnim

potrebama, što je oko 1,5% od ukupnog broja učenika. Dvije osnovne škole za djecu sa posebnim

potrebama pohađaju 4 učenika.


Slika 8. Broj djece upisane u osnovne škole Hercegbosanske županije u razdoblju 2015.-2019. godina

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T

2015./2016. 2016./2017. 2017./2018. 2018./2019. 2019./2020

193 197

390

189 202

391

203 205

408

208 201

409

202 188

390

0

1000

2000

3000

4000

5000


2015/16 2016/17 2017/18 2018/19 2019/20

26

Na području Hercegbosanske županije bilježi se kontinuiran pad broja učenika od 2015. godine.

Naime, u ovoj godini osnovne škole je pohađalo 5.136 učenika dok je taj broj za 21% manji u 2019.

godini i iznosi 4.055 (Slika 8.).

Trend pada broja učenika u osnovnim školama bilježi se i na nivou Federacije BiH u kojem je broj

učenika u osnovnim školama u 2019. godini manji za cca. 6% u odnosu na 2015. godinu, i u 2019.

godini iznosi 179.050, te u ukupnom broju učenika u osnovnim školama na području Federacije BiH,

Hercegbosanska županija sudjeluje sa 2,3% (Tabela 26.)

Tabela 26. Broj djece u osnovnim školama Hercegbosanske županije i Federacije BiH u razdoblju 2015.-2019. godina

2015./2016. 2016./2017. 2017./2018. 2018./2019. 2019./2020.


5.136

4.930 4.602 4.298 4.055

FBiH 190.179 188.430 185.030 182.986 179.050


1.4.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Srednjoškolsko obrazovanje nije obavezno i obuhvaća populaciju učenika uzrasta od 15 godina do 19

godina. Na području Hercegbosanske županije postoji 9 srednjih škola od čega su 2 gimnazije, a

zastupljene su i tehničke i stručne škole te i 1 škola za djecu sa posebnim potrebama (Slika 9).


Slika 9. Broj djece upisane u srednje škole Hercegbosanske županije, prema vrsti škole

Ukupno 2.058 učenika u 2019./2020. godini pohađa srednju školu u 122 odjeljenja (Slika 9).


Slika 10. Broj djece upisane u srednje škole Hercegbosanske županije u razdoblju 2015.-2019. godina

0

500

1000

1500

2000

2500


2015/16 2016/17 2017/18 2018/19 2019/20

27

Nakon kontinuiranog pada broja učenika u srednjim školama od 2015. do 2018. godine, u 2019. godini

bilježi se porast broja učenika u srednjim školama Hercegbosanske županije i to za 141 što je svakako

ohrabrujući podatak (Tabela 27.).

Tabela 27. Broj djece u srednjim školama na području Hercegbosanske županije i Federacije BiH u razdoblju 2015.-2019. godina

2015./2016. 2016./2017. 2017./2018. 2018./2019. 2019./2020.


2.283 2.041 1.957 1.917 2.058

FBiH 87.852 82.816 81.470 76.463 73.029


Na području Federacije BiH je za isti period broj učenika smanjen za cca. 16 % te se ovaj negativni

trend smanjenja broja učenika prouzrokovan svakako smanjenjem nataliteta, smanjenjem broja

stanovnika i emigracija stanovništva nastavlja na području ovog entiteta BiH.

1.4.1.3. Visokoškolsko obrazovanje

Na području Hercegbosanske županije nema registriranih visokoškolskih ustanova. Većina studenata

pohađa studije na Sveučilištu u Mostaru. S tim u vezi Vlada Hercegbosanske županije izdvaja sredstva

za podršku studentima sa područja županije za studiranje na visokoškolskim ustanovama. U Tabeli 28.

nalazi se tabelarni prikaz budžetskih sredstava koji je izdvojen iz Budžeta Hercegbosanske županije za

stipendije studenata sa ovog područja u razdoblju u 2015.-2019. godina.

Tabela 28. Prikaz proračunskih sredstava koja se izdvajaju za stipendija studentima sa područja Hercegbosanske županije za razdoblje 2015.-2019.

Godina 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Godišnji iznos 9.000 16.800 19.500 36.000 37.000 Izvor: Godišnji izvještaji o razvoju s pregledom provedbe „Strategije razvoja 2016-2020“ Hercegbosanske županije i

Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanska županija

Kao što je moguće vidjeti iz Tabele 28. iznos sredstava za stipendije se kontinuirano povećavao u

razdoblju od 2015. kada je iznosio 9.000 KM do 37.000 KM koliko je izdvojeno za stipendije studenata

sa područja Hercegbosanske županije u 2019. godini.

U akademskoj 2019./2020. godini ukupno je 896 studenata sa područja Hercegbosanske županije

pohađalo visokoškolske ustanove u BiH, pri čemu najveći broj njih na Sveučilištu u Mostaru (675

studenata odnosno 75,3%). Međutim, ukoliko se uporedi broj studenata sa područja Hercegbosanske

županije u školskoj 2015./2016. godini, uočava se značajan pad broja studenata i to za 25%. Naime, u

akademskoj 2015/2016. godini 1.182 studenta sa područja Hercegbosanske županije pohađalo je

visokoškolske ustanove u BiH.

1.3.2 Kultura i umjetnost

Djelatnosti kulture i umjetnosti i dalje nisu u potpunosti zakonski regulirane. U tijeku su procedure

donošenja zakona u području kulturne baštine i umjetnosti. Za sada se ove djelatnosti financiraju na

temelju javnih potreba iz sredstava proračuna.

Od objekata kulture postoje kulturni centri u Glamoču, Kupresu, Livnu, Tomislavgradu i Drvaru, u

kojima se organiziraju kino projekcije, kazališne predstave, izložbe slika, književne večeri, itd. U

Bosanskom Grahovu postoji dom kulture koji je oštećen i potrebna mu je sanacija. Pored kulturnih

centara, postoje tri muzeja: Muzej Franjevačkog samostana Tomislavgrad u Tomislavgradu,

Franjevački muzej i galerija Gorica u Livnu i Muzej „25. maj 1944” u Drvaru. Većina objekata kulture

locirana je u općinskim središtima. Na Listi nacionalnih spomenika BiH nalazi se 30 objekata kulturno-

28

povijesnog naslijeđa s područja županije, a veći broj objekata je na Privremenoj listi nacionalnih

spomenika BiH i na Listi peticija nacionalnih spomenika BiH.

U gradu Livnu djeluje jedno amatersko kazalište, s prosječno jednom do dvije predstave mjesečno, a

godišnji broj posjetitelja je veći od 4000. U Tomislavgradu kazalište djeluje kao sekcija unutar KIC-a, te

je u evidenciji vidljivo smanjenje broja kazališta. Broj kina i radio postaja je konstantan, dok se broj

zaposlenih na radio postajama smanjio za 20% u promatranom periodu. Ključni pokazatelji razvoja

kulture i umjetnosti su prikazani u Tabeli 29.

Tabela 29. Ključni pokazatelji razvoja kulture i umjetnosti na području Hercegbosanske županije za razdoblje 2016-2019

2016. 2017. 2018.

Broj kazališta 2 1 1

Broj kazalištnih predstava np 18 26

Broj posjetitelja kazališnih predstava

np 4.940 4.437

Broj kina 1 1 1

Broj kino predstava 21 80 1

Broj posjetitelja kino predstava 258 400 306

Broj radio postaja 5 5 5

Sati emitiranog programa 43.800 43.800 43.800

Broj zaposlenih na radio postajama

35 31 28


Od aktivnijih kulturno-umjetničkih društava mogu se nabrojati HKUD Dinara Livno, KUD Kamešnica

Podhum, KUD Tribanj Bila, KUD Rudine Vidoši, KUD Ljubunčić i drugi. Na razini vlade se ne prati

evidencija zborova, ansambala i drugih kulturno-umjetničkih društava.

U Livnu postoji knjižnica u sklopu Narodnog sveučilišta, te knjižnica Hadži Jusuf Livnjak pri BZK

Preporod. Sustavna evidencija se vodi, ne postoji popis svih knjižnica.

Tabela 30. Financiranje aktivnosti u oblasti kulture na području Hercegbosanske županije za razdoblje 2016.-2019.

2016 2017 2018 2019

Godišnji iznos sredstava koji se izdvaja za oblast kulture

300.000 KM 383.926 KM 424.646 KM 180.000 KM

Izvor: Godišnji izvještaji o razvoju s pregledom provedbe „Strategije razvoja 2016-2020“ Hercegbosanske županije i Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanska županija

Ulaganja u kulturu tijekom posljednje tri godine rastu, ali su u 2019. godini značajno smanjena kao što

prikazuje Tabela 30., na 180.000 KM, što je dvostruko manje od planiranih 360.000 KM ciljanog iznosa

za 2020. godinu.

1.3.3 Sport

Na području Hercegbosanske županije se nalaze dvije sportske dvorane, u Livnu i Tomislavgradu, u

tijeku je izgradnja sportske dvorane u Kupresu, čije se dovršenje očekuje krajem 2020. godine. Dva

sportska aerodroma nalaze se u općinama Livno i Tomislavgrad. Od otvorenih sportskih terena u

nadležnosti sportskih društava postoje dva veća sportska centra u Drvaru i Livnu, hipodrom u općini

Kupres, uređeni tereni za zimske sportove na području općine Kupres i veliko nogometno igralište, s

tri pomoćna terena u općini Tomislavgrad. Postoji potreba za poboljšanjem infrastrukture putem

izgradnje sportskih dvorana i većih površina u urbanim sredinama za polivalentne sportske sadržaje

29

(pješačke i biciklističke-rolerske staze, trim staze, parkove itd.) i otvorenih bazena u Livnu i

Tomislavgradu.

Ministarstvo pravosuđa vodi evidenciju o udrugama i među njima su i športske udruge. Popis nije

pouzdan jer nema evidencije koje su udruge aktivne, a koje nisu.

Tabela 31. Financiranje aktivnosti u oblasti sporta na području Hercegbosanske županije za razdoblje 2016-2019

2016 2017 2018 2019

Godišnji iznos sredstava koji se izdvaja za oblast sporta

300.000 KM 205.621 KM 227.946 KM 180.000 KM

Izvor podataka: Godišnji izvještaji o razvoju s pregledom provedbe „Strategije razvoja 2016-2020“ Hercegbosanske županije i Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanska županija

Kao što je prikazano u Tabeli 31. ulaganja u sport tijekom posljednje tri godine značajno su smanjena,

s 300.000 KM na 180.000 KM.

1.3.4 Zdravstvo

Iznos ukupnih investicija koje se godišnje ulažu u tehničko i infrastrukturno opremanje zdravstvenih

ustanova i institucija izravno povezanih sa zdravstvom raste, sa 700.000 u 2016. na 1.000.020 u 2019.

godini.

Tabela 32. Iznos investicija u zdravstvu na području Hercegbosanske županije za period 2016-2019

2016 2017 2018 2019

Godišnji iznos investicija u zdravstvo 700.000 KM 924.756 KM 1.188.173 KM 1.000.020 KM

Izvor podataka: Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih HBŽ

Usluge zdravstvene zaštite obuhvaćaju primarnu, sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu:

Primarna zdravstvena zaštita pruža se u 5 ambulanti domova zdravlja i područnim ambulantama

obiteljske medicine,

Sekundarna zdravstvena zaštita se provodi djelomično u domovima zdravlja koji pružaju

konzultativno-specijalističke, dijagnostičke, stomatološke i laboratorijske usluge, u privatnim

ordinacijama specijalističke medicine i u okviru županijske bolnice "Dr. fra Mihovil Sučić",

U bolnici se pruža sekundarna i dio tercijarne zdravstvene zaštite u okviru sljedećih djelatnosti:

dijagnostika, bolničko liječenje, konzultativno-specijalistička zdravstvena zaštita. Pacijenti kojima

se ne može pružiti odgovarajući tretman, upućuju se u Sveučilišnu kliničku bolnicu u Mostaru i

klinički centar Banja Luka.

Opremljenost bolnice nije usklađena s standardima EU-a. Financijske poteškoće uzrok su nedovoljne

materijalno-tehničke opremljenosti, nedovoljnog broja zdravstvenih radnika i česte fluktuacije

liječnika. Na području Hercegbosanske županije radi ukupno 95 liječnika, odnosno 1 liječnik na 825

stanovnika. Po ovom pokazatelju, Hercegbosanska županija je na 7. mjestu od svih županija u FBiH.

Provođenje preventivnih programa za rano otkrivanje bolesti, kao i osviještenosti stanovništva o

važnosti brige za zdravlje, provodi se na projektnoj razini, nema sustavnih planova, ali pojedine akcije

su kvalitetne i učinkovite. 2019. godine pokrenut je projekt prekogranične suradnje LAB-OP s ciljem

unapređenja laboratorijske dijagnostike, s partnerima iz Hrvatske i Crne Gore, vrijednosti investicije u

opremanje laboratorija dijagnostičkog sustava 321.398 KM.

30

Tabela 33. Stupanj obuhvata stanovnika Hercegbosanske županije zdravstvenim osiguranjem u razdoblju 2015.-2019. god.

2015 2016 2017 2018 2019

broj stanovnika 82.792 82.113 81.350 80.708 80.004

broj osiguranih osoba 45.529 48.335 47.653 46.270 45.456

obuhvat (%) 54,99 58,86 58,58 57,33 56,82

Izvor podataka: Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih HBŽ i Izvještaj Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ za 2019.g

Obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem najniži je u Federaciji, svega 58,58% u 2017. godini,

dok je prosjek u FBiH 89,74%. Broj stanovnika na jednog doktora stomatologije iznad je prosjeka, iznosi

3910 u 2016-toj, dok je prosjek 3864 u FBiH.

1.3.5 Socijalna skrb i zaštita

Na području Hercegbosanske županije djeluju 4 centara za socijalni rad u Livnu, Glamoču,

Tomislavgradu i Kupresu, te dvije službe za socijalni rad pri općinskom tijelu uprave; u Drvaru i

Bosanskom Grahovu. Broj zaposlenih u centrima ima porast od 10% (s 31 u 2016--toj na 34 u 2018.

godini). Do 2017. godine je broj prijavljenih slučajeva u centrima bio u kontinuiranom padu, ali u 2018.

godini bilježi se rast slučajeva obrađenih u centru za oko 30%. Prema podacima Federalnog zavoda za

statistiku broj obrađenih slučajeva za 2016. godinu iznosio je 4.636 slučajeva, a u 2018. godini iznosio

je 5.772. Još je veći porast broja intervencija, s 4.551 u 2016. na 7.870 u 2018. godini (Tabela 33.).

Tabela 34. Broj obrađenih slučajeva i broj intervencija pruženih u centrima za socijalni rad Hercegbosanske županije

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Broj slučajeva obrađenih u centrima za socijalani rad 6.531 5.272 4.636 4.379 5.772

Broj intervencija pruženih u centru 5.463 5.986 4.551 4.164 7.870


Broj intervencija socijalne zaštite ima tendenciju rasta, jer se zbog pogoršanja situacije u gospodarstvu

povećava broj osoba i obitelji u stanju socijalne potrebe. Socijalno ugrožene kategorije su prvenstveno

obitelji sa većim brojem djece, gdje su roditelji nezaposleni, umirovljenici i povratnici u ruralne

sredine.

Broj korisnika socijalne pomoći, svih oblika je u kontinuiranom porastu od 204. godine (6.925 u 2016.;

7.029 u 2018.). Iznos stalne novčane pomoći je fiksan i iznosi 100 KM mjesečno. Proračunom

Hercegbosanske županije od 2018. godine osigurana su sredstva za dječji doplatak koja se redovito

isplaćuju. Prihodi centara za socijalni rad su u razdoblju 2016-2019. godine povećani izdvajanjem iz

županijskog proračuna, upravo za iznos isplate dječjeg doplatka 172.000,00 KM. Broj djece u svibnju

2020. godine je 5.682.

Broj intervencija socijalne zaštite ima tendenciju rasta, jer se zbog pogoršanja situacije u gospodarstvu

povećava broj osoba i obitelji u stanju socijalne potrebe. Socijalno ugrožene kategorije su prvenstveno

obitelji s većim brojem djece, gdje su roditelji nezaposleni, umirovljenici i povratnici u ruralne sredine.

Na području županije djeluju tri Doma za starije osobe, Centar za djecu sa poteškoćama u razvoju,

Dnevni centar za djecu i mlade i dva Centra za rani rast i razvoj u Livnu i Tomislavgradu. Nema

uspostavljenih obiteljskih savjetovališta, prihvatilišta za hitne intervencije i žrtve nasilja.

31

1.3.6 Organizacije civilnog društva

Do 20.02.2016.godine u Ministarstvu pravosuđa i uprave registrirane su ukupno 583 organizacije

civilnog društva, koje su se vodile u dokumentu "Popis udruga registriranih u Ministarstvu pravosuđa

i uprave", dok je ukupan broj brisanih udruga za ovo razdoblje iznosio 26.

Od finalne uspostave Registra 21.05.2020. godine do danas registrirano je još 105 udruga, pa je

ukupan broj registriranih udruga 662, što uključuje i aktivne i neaktivne udruge. U sljedećem razdoblju

planirano je javnim pozivom od predstavnika Udruga zatražiti usklađivanje sa postojećim zakonskim

propisima prvenstveno sa Zakonom o fondacijama i udrugama u FBIH, radi prikupljanja točnih

informacija o aktivnim udrugama, kako bi se neaktivne brisale iz Registra.

Vlada Hercegbosanske županije svake godine iz proračuna izdvaja određena sredstva za realizaciju

projektnih aktivnosti udruga, ali ne postoji službeni sporazum o suradnji županijskih institucija s

nevladinim sektorom. Udruga Centar za građansku suradnju sa sjedištem u Livnu radi na jačanju i

razvoju nevladinih organizacija, te prati provođenje Sporazuma između organizacija civilnog društva i

općina.

Udruge aktivno sudjeluju u raspravama o pitanjima od društvenog interesa, a daljnji doprinos očekuje

se u sljedećim područjima:

sudjelovanje u izradi i provedbi javnih razvojnih politika

mjerenje efektivnosti i efikasnosti javnih službi i njihovog stavljanja u službu građana

organiziranost civilnog društva u sprečavanju i otkrivanju korupcije; sudjelovanje u razmjeni

informacija i uzajamnog izvještavanja između FBiH, županija, lokalnih organa uprave,

organizacija civilnog društva, privatnog sektora, akademske zajednice i medija

zajednički projekti podizanja svijesti o zaštiti okoliša i razvoja zelenih radnih mjesta od strane

civilnog društva i privrednih subjekata

promocija volonterstva i aktivog doprinosa pojedinaca zajednici.

Financiranje rada udruga provodi se iz niza izvora, većinom preko javnih poziva. Ne postoji evidencija

projekata organizacija civilnog društva.

Primjeri dobre prakse su Udruga žene Bistrica koja provodi akcije za prevenciju raka dojki, osiguravaju

opremu i obuku, Udruga žena Grahovo koja pomaže na razvoju ruralnog područja i polažaja žena.

Crveni križ, Vinkovska marijanska mladež i mnoge druge udruge organizirale su pomoć potrebitima u

vrijeme pandemije uzrokovane COVID-om 19.

1.3.7 Sigurnost građana

Ukupan broj kaznenih dijela u 2018. godini je iznosio 318, što je za 146 djela odnosno za 31,47 % manje

u odnosu na 2014 godinu. U isto vrijeme je postotak ukupne rasvijetljenosti povećan za 11,75% što

govori o efikasnijem radu policije na području županije u proteklom periodu (Tabela 34.).

32

Tabela 35. Kriminalitet i javni red i mir: stepen otkrivenosti na području Hercegbosanske županije za razdoblje 2014.-2018.

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Ukupan broj krivičnih djela 464 474 480 357 318

Ukupan broj prijavljenih počinitelja 403 428 425 341 310

Broj krivičnih djela po poznatom počinitelju 201 265 313 222 195

Broj krivičnih djela po nepoznatom počinitelju 263 209 167 135 123

Postotak ukupne rasvijetljenosti 68,8 73,0 79,2 79,0 80,5

Broj počinitelja maloljetnika 14 16 5 6 3 Izvor: Federalni zavod za statistiku

Po strukturi kriminaliteta, najznačajniji udio imaju imovinski delikti sa 78,2%, potom origanizirani i

gospodarskii kriminal sa 12,33% te ostala krivična djela sa 6,72%. Struktura kriminaliteta je

nepromijenjena u odnosu na 2014. godinu (Tabela 35). Maloljetnička delikvencija nije značajnije

izražena na području Hercegbosanske županije, te od ukupno 310 prijavljenih počinitelja u 2018.

godini tek 3-oje njih su bili malodobni počinitelji.

Tabela 36. Struktura kriminaliteta na području Hercegbosanske županije za razdoblje 2014.-2017.

Struktura kriminaliteta 2014. 2015. 2016. 2017.

Broj % Broj % Broj % Broj %

Krvni delikti 1 0,22 5 1,05 4 0,83 4 1,12

Organizirani i privredni kriminal

44 9,48 71 14,98 73 15,21 44 12,33

Imovinski delikti 378 81,47 341 71,94 329 68,54 279 78,15

Narkomanija 8 1,72 10 2,11 7 1,46 6 1,68

Trgovina ljudima-prostitucija 3 0,65 4 0,84 3 0,63 0 0,00

Ostala krivična djela 30 6,47 43 9,07 64 13,33 24 6,72

Ukupan broj/postotak 464 100 474 100 480 100 357 100,00

Maloljetnička delikvencija 14 3,01 16 3,38 5 1,04 6 1,68

Napomena: Kaznena djela iz oblasti organiziranog kriminaliteta i trgovine ljudima-prostitucije nisu u nadležnosti MUP-a Hercegbosanske županije.


U 2019. godini postavljena je vizija djelovanja i izgradnje Sustava zaštite i spašavanja na području

Hercegbosanske županije, projektiranog Zakonom o zaštiti i spašavanju i Zakonom o zaštiti od požara

i vatrogastvu, koji će biti u stanju osigurati zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u odgovoru

na opasnosti, prirodne i druge nesreće koje se mogu dogoditi na području Hercegbosanske županije.

Programski dio planiran je kroz realizaciju dva strateška cilja i programa koji su planirani u okviru njih

i to: Razvoj sustava zaštite od požara i vatrogastva na prostoru općina i Hercegbosanske županije i

Stvaranje povoljnijeg ambijenta za daljnji razvoj sustava zaštite i spašavanja.3

3 Izvješće o radu Uprave civilne zaštite Hercegbosanska županija za 2019. godinu

33

1.3.8 Stanje javne infrastrukture i javnih usluga

1.3.8.1 Prometna infrastruktura

Prema dostupnim podacima Hercegbosanska županija ima ukupno 1.139 km cestovne mreže, od toga

989 km kategoriziranih cesta. Magistralnih cesta je 512 km, regionalnih cesta 307 km i lokalnih cesta

170 km. Nadležnosti za upravljanje su podijeljene na federalnu (magistralne ceste), županijsku

(regionalne ceste) i općinsku (lokalne ceste) razinu. Magistralne ceste na području županije čine oko

15,8% ukupne mreže magistralnih cesta na području FBiH, a regionalne ceste na području županije

čine oko 13,4% ukupne mreže regionalnih cesta na području FBiH (2019)4. Lokalne ceste na području

Hercegbosanske županije imaju nezamjenjivu ulogu za razvoj i prometno povezivanje manjih naselja

– mjesnih zajednica i sela. Što se tiče sigurnosti prometa u promatranom razdoblju nazočan je trend

smanjenja broja prometnih nezgoda i stradanja u njima.

Tabela 37. Cestovna mreža: dužina po kategorijama i ukupno

Opis Dužina (km) % Stanje

(dobro/loše)

Nekategorizirani 150 13,17% Loše

Lokalni 170 14,93% Loše

Regionalni 307 26,95% dobro

Magistralni 512 44,95% dobro

Autocesta 0 0,00% nije primjenjivo

Ukupno 1139 100,0% 0 Izvor: Županijska uprava za ceste

Ulaganja u cestovnu infrastrukturu su kontinuirana, financiranje redovnog održavanja raste u skladu s

povećanjem cestovne mreže, dok su ulaganja i izgradnju i sanaciju u značajnom padu, 64% smanjenja

u 2019. godini u odnosu na 2014. godinu (Tabela 38).

Tabela 38. Cestovna mreža: financijska ulaganja iz županijskog proračuna

2014 2015 2016 2017 2018 2019

Za sanaciju i izgradnju cesta 4.688.598 3.014.883 1.591.018 642.196 2.206.335 1.673.228

Za redovno održavanje cesta 630.336 749.716 798.397 868.712 874.975 1.078.986

Ukupna financijska sredstva za izgradnju i sanaciju

prometne infrastrukture 5.318.934 3.764.599 2.389.415 1.510.908 3.081.310 2.752.214

Izvor: Županijska uprava za ceste

Željeznička infrastruktura je postojala do 1976. godine u općini Drvar, ali nikada nije obnovljena.

Međutim postoji potencijal za revitalizaciju iste na prostoru općine Drvar kako bi se njena

funkcionalnost usmjerila na razvoj turizma.

Hercegbosanska županija ima infrastrukturu za zračni promet. Sportski aerodromi u Livnu i

Tomislavgradu su u funkciji za sportske letjelice i zračne jedrilice. Projektom A-3 NET uspostavljena je

poboljšana mrežna infrastrukture malih letjelišta na sjevernom Jadranu i predalpskom području. Taj

projekt jedan je od svega nekoliko projekata koji se bave problematikom razvoja malih aerodroma, a

koji se sufinanciraju putem EU fondova. Aerodrom “Stipe Krišto” Livno, ima status sportskog

aerodroma za zrakoplove do 7500 kg težine i registriran je u BHDCA pod oznakom LQLV. Aerodrom

4 Federalni zavod za programiranje razvoja: Socioekonomski pokazatelji po općinama FBIH 2019.

34

raspolaže sa asfaltnom pistom dužine 850m, dvije travnate piste dužine 810m i 600m, asfaltnom

stajankom, te dva hangara sa pripadajućim aneksima.

1.3.8.2 Energetska infrastruktura

Bolje iskorištenje velikog energetskog potencijala, uz očuvanje životne sredine, otvara mogućnost za

intenzivniji razvoj županije. Prirodni resursi Hercegbosanske županije imaju velik ekonomski potencijal

za njihovu eksploataciju, posebno u sektoru biomase i energije vjetra. Nadalje, eksploatacija šuma,

kao i drvna industrija generiraju značajne količine otpada koji se može iskoristiti u energetske svrhe,

za sagorijevanje, npr. otpaci iz drvne industrije, ogrjevno drvo, šumski otpad, ostaci orezivanja

višegodišnjih nasada i sl. Postoji potencijal i za proizvodnju bioplina iz komunalnog otpada, stočarstva

i namjenskih usjeva za energetske potrebe. Projektirani kapaciteti energije vjetra u općini Kupres su

sada 300 MW što svrstava Kupres u najkvalitetniju zonu na Balkanu.

Na prostoru Hercegbosanske županije u funkciji su dvije vjertoelektrane: Mesihovina i Jelovača, obje

na području Tomislavgrada, ukupne snage 86,6 MW. Uz to, u Hercegbosanskoj županiji dodijeljeno je

još 13 koncesija za vjetroparkove te jedna koncesija za proizvodnju električne energije iz energije

sunca Solbus u Livnu).

Djelatnost distribucije električne energije do krajnjih kupaca obavlja Javno poduzeće Elektroprivrede

Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne Mostar.

U okviru planova za plinifikaciju BiH, a koji uključuju i Hercegbosansku županiju, predviđena je

uspostava novog južnog toka plinifikacije BiH sa Hrvatskom. Energetsko poduzeće BH-GAS d.o.o.

Sarajevo zajedno s konzultantima iz BiH i Hrvatske izradilo je preliminarno izvješće o okolišnom i

društvenom stanju na planiranoj ruti plinifikacije između dvije države. Plinovod kroz Hrvatsku išao bi

na relaciji Split – Zagvozd, dio plinovoda na relaciji između spomenutih država Zagvozd – Imotski –

Posušje te u BiH na relaciji Posušje – Tomislavgrad – Šujica – Kupres – Novi Travnik. Vlada FBiH je

također na sjednici održanoj 15. lipnja 2017. označila projekt od strateške važnosti za FBiH, ao projekt

je uključen i u desetogodišnji plan razvoja mreže plinifikacije (TYNDP2018) od strane Europske mreže

za transport plina (ENTSOG).

1.3.8.3 Energetska učinkovirtost

Hercegbosanska županija ima 69 županijskih javnih objekata, te preko 116 općinskih javnih objekata.

Većina ovih objekata je stara između tri i četiri desetljeća. Jedan dio ovih objekata je renoviran, u

cijelosti ili djelomično, u posljednjih nekoliko godina. Unatoč tome, potrošnja energenata u ovim

objektima i dalje je visoka i potrebno je provesti mjere energetske učinkovitosti na velikom broju

objekata. U posljednjih pet godina Ministarstvo gospodarstva HBŽ je sudjelovalo u tri projekta koja

su se odnosila na energetsku učinkovitost.

Godine 2014. u Hercegbosanskoj županiji se započelo s provedbom projekta naziva Zeleni ekonomski

razvoj, a koji je iniciran i implementiran od strane UNDP-a. Unutar projekta Zeleni ekonomski razvoj

napravljeni su detaljni energetski pregledi za sljedeće objekte: Dječji vrtić Drvar, Srednja škola Drvar,

OŠ Ivan Goran Kovačić Livno, Policijska stanica Glamoč, Dom zdravlja Glamoč, Srednja stručna škola

Silvije Strahimir Kranjčević Livno (4 objekta), Inkluzivni vrtić Sunčani most Livno, Osnovna škola Fra

Lovro Karaula Livno, Osnovna škola Fra Lovro Karaula Livno - područna škola Vidoši, Dječji vrtić

Tomislavgrad, Gimnazija Marka Marulića Tomislavgrad, Sportska dvorana Tomislavgrad , Osnovna

škola Fra Mije Čujića Tomislavgrad – područna škola Brišnik, Osnovna škola Fra Miroslava Džaje

Kupres, Dom zdravlja Kupres, te Srednja škola Kupres.

Nadalje, u 2015. godini unutar ovog projekta izrađena je Studija o energetskoj efikasnosti javnih

objekata u HBŽ, koja je sufinancirana od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Iste godine Vlada HBŽ je

donijela Odluku o obaveznom unosu podataka o potrošnji energenata u web aplikaciju EMIS. Tijekom

35

2015. godine za uposlenike u javnim objektima održana je obuka za korištenje web aplikacije EMIS,

koju UNDP stavlja na raspolaganje i korištenje javnim institucijama u BiH koje žele kontinuirano pratiti

i analizirati potrošnju energije u objektima.

Godine 2016. godine započelo se sa provedbom projekta naziva „Energetska efikasnost u BiH“ za F

BiH, a kojeg provodi Federalno ministarstvo prostornog uređenja u suradnji sa Svjetskom bankom i on

još uvijek traje. Unutar projekta „Energetska efikasnost u BiH“ za F BiH napravljeni su detaljni

energetski pregledi za sljedeće objekte: Osnovna škola Stjepan Radić – Prisoje, Tomislavgrad, Dom

zdravlja Drvar, Osnovna škola Ivan Goran Kovačić Zabrišće-Livno, Srednja škola Kupres, Osnovna škola

Fra Franjo Nevistić Šujica-Tomislavgrad, Osnovna škola Fra Lovro Karaula Podhum-Livno, Osnovna

škola Fra Lovro Karaula Priluka-Livno, Dječji vrtić Leptirići Glamoč, Osnovna škola Grahovo B. Grahovo,

Osnovna škola Drvar, Zgrada općine Drvar.

Godine 2017. Vlada HBŽ je ušla u kreditni aranžman sa Svjetskom bankom, te je realizirala kredit u

iznosu od 975.515,29 KM, a koji je iskorišten u svrhu unaprjeđenja energetske efikasnosti na objektima

zdravstvene zaštite: Dom zdravlja Tomislavgrad i Županijska bolnica „Dr fra Mihovil Sučić“ Livno.

Radovi su uspješno okončani. U 2018. godini nisu rađene posebne aktivnosti u okviru ovog projekta.

U 2019. godini donesene su dvije odluke o izdvajanju sredstava za implementaciju mjera energetske

efikasnosti na objektu Osnovna škola Drvar u ukupnom iznosu od 72.372,75 KM. Vrijednost cjelokupne

investicije iznosi 189.863,75 KM, a od čega se 117.491,00 KM odnosi na povrat PDV-a, koji se preostao

nakon dizanja kredita od Svjetske banke, a što je realizirano u okviru istog projekta.

Godine 2016. započelo se s projektom „Promocija energetske efikasnosti“, kojeg je provodio GIZ –

Njemačko društvo za međunarodnu suradnju u Bosni i Hercegovini. Unutar ovog projekta napravljen

je Plan energetske efikasnosti na području Hercegbosanske županije za razdoblje 2016.-2018., koji je

bio poslan na usvajanje Vladi HBŽ, no međutim koji ista nije usvojila.

Relevantni akti na razini EU-a su: Direktiva 2006/32/EC o energetskoj efikasnosti u finalnoj potrošnji

energije i energetskim uslugama, Direktiva 2010/30/EU o označavanju proizvoda koji koriste energiju,

Direktiva 2010/31/EU o energetskim karakteristikama zgrada i Direktiva 2012/27/EU o energetskoj

efikasnosti za potrošnju primarne energije.

Relevantni zakonski i podzakonski akti na razini BiH su: Okvirna energetska strategija BiH do 2035.

godine, Zakon o energetskoj učinkovitosti u F BiH („Službene novine F BiH“ br. 22/17), Pravilnik o

informacijskom sustavu energetske efikasnosti F BiH i Akcijski plan energetske učinkovitosti F BiH za

razdoblje 2016.-2018.

Potencijalni Izvori financiranja za provođenje mjera energetske učinkovitosti višestruki su:

preferencijalni krediti; ino krediti; komercijalni krediti; subvencije; ESCO - Privredno društvo za

energetske usluge (engl. Enercy Services Company); JPP; redovne proračunske linije; proračunsko

financiranje uz otplatu investicija kroz smanjenje budućih proračunskih izdataka ("Budget capturing")

1.3.8.4 Telekomunikacije i IKT infrastruktura

U odnosu na prošlo plansko razdoblje, nije vidljiv veliki napredak u razvoju informacijsko-

komunikacijske infrastrukrure u BiH. IKT infrastruktura je na niskom stupnju razvoja u usporedbi sa

zemljama regije i svijeta. To slabi konkurentnost zemlje, a istraživanja pokazuju da je to jedan od

veoma slabih konkurentnih faktora BiH. Primjera radi, prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti

2018. godine, Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je u oblasti IKT rangirana na 86. mjestu od 140

zemalja svijeta. Prema ovom izvještaju BiH je u regionu Zapadnog Balkana na posljednjem mjestu, a

rangirana mjesta ostalih zemlja su: Hrvatska 53., Crna Gora 58., Srbija 60. i Albanija 74. 5

5 Izvor: WEF, Global Competitiveness Report 2018

36

Strategija razvoja informacijskog društva Bosne i Hercegovine definira viziju razvoja informacijskog

društva u BiH, kao: "Bosna i Hercegovina-digitalna država, koja je prepoznala društveni i ekonomski

potencijal IKT-a i širokopojasnog pristupa", te definiranim osnovnim ciljevima koji se žele postići ovom

strategijom, a to su:

- definiranje pravaca daljeg i ubrzanog razvoja IKT sektora i širokopojasnosti i ostvarivanje preduvjeta za realiziranje istih;

- osiguravanje investicija i povećavanje zainteresiranosti za IKT sektor i širokopojasnost; - poticanje konkurencije na tržištu elektronskih komunikacija; - osiguravanje dostupnosti za širokopojasni pristup Internetu; - poticanje krajnjih korisnika, građana i poslovnih subjekata da koriste dostupne IKT alate i - servise u svakodnevnom životu i poslovanju; - osiguravanje primjene najsavremenijih tehnoloških rješenja; - promoviranje zelenog IKT-a koji čuva čovjekov okoliš; - razvoj kapaciteta softverske industrije BiH.

Analizirajuću statističke podatke u vezi IKT infrastrukture kod zamelja u regiji, Europi i svijetu vidljiv je

da BiH/FBiH zaostaje i da su potrebni veliki napori da stigne barem zemlje u regiji u kratkom

vremenskom periodu. Nove usluge zahtjevaju širokopojasne mreže i brzi internet,a što je neophodno

za ukupni razvoj ID. Za izgradnju i modernizaciju IKT infrastrukture potrebno je, prema državnoj Politici

razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine za period 2017.-2021. poduzeti slijedeće mjere:

- Usvojiti i implementirati legislativu za širokopojasnost; - Osigurati sredstva za širokopojasni pristup velike brzine; - Razviti akcioni plan za implementaciju širokopojasnosti; - Uspostaviti smjernice za olakšavanje ulaganja u širokopojasnost; - Uspostaviti okvira interoperabilnosti i standarda; - Uspostaviti brzi i ultra brzi pristup Internetu; - Poticati ulaganja u istraživanje i inovacije; - Jačati digitalnu pismenost, znanje i eUključivanje, - Koristiti fondove EU za finansiranje mreža velike brzine; - Dati preporuka o zaštiti otvorenog Interneta za potrošače i - Smanjiti troškove implementacije brzih elektronskih komunikacijskih mreža.

1.4 Zaštita okoliša i životne sredine uključujući smanjenje rizika od katastrofa

1.4.1 Regulative i kapaciteti u oblasti okoliša

Hercegbosanska županija ima relativno čist okoliš. Ne postoje kvantitativni pokazatelji o zagađenju, tj.

ne postoje sustavi za mjerenje zagađenja tla, zraka i vode. Na temelju raspoloživih podataka

Hercegbosanska županija se može okarakterizirati kao područje kvalitetne životne sredine, ali ipak su

prisutna lokalna zagađenja vodotokova, zraka i zemljišta koja treba kontrolirati.

Zbog nerazvijenog gospodarstva, neformiranja struktura za razvoj te sve većeg odlaska mladih obitelji,

obim realizacije sredstava je bio značajno manji u oblasti okolišnog razvoja sa svega 9% od ukupno

sredstava planiranih Strategijom razvoja 2016.-2020. Slijedom toga u jačanju zakonske regulative od

planiranih aktivnosti ostvareno je donošenje Zakona o građenju6 i usvojene su izmjene i dopune

Zakona o komunalnoj djelatnosti7, a nisu doneseni kantonalni Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o

zaštiti okoliša, kao niti županijski plan zaštite okoliša (KEAP). Kapacitete za kontinuirano praćenje

zagađenja i stanja okoliša je potrebno značajno ojačati, što uključuje suradnju vlade s komunalnim

poduzećima i drugim subjektima u ovoj oblasti.

6 Narodne novine HBŽ, broj: 3/16

7 Narodne novine HBŽ, broj: 13/18

37

Praćenje realiziranja važećih propisa i javnih politika otežava činjenica da na području Hercegbosanske

županije nisu uspostavljeni sustavi za kontinuirano praćenje zagađenja i stanja okoliša.

Prema Ustavu FBiH politika zaštite okoliša je u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i županije. Na

razini BiH djeluje Odjel za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Federalno ministarstvo za okoliš i turizam dijeli je određene nadležnosti sa županijskom razinom (npr.

upravljanje otpadom, zaštita okoliša), a Fond za zaštitu okoliša na razinu Federacije BiH ima zadatak

financijski podržavati projekte iz područja zaštite okoliša. Na području Županije za pitanja zaštite

okoliša nadležno je Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša, a za

sektor voda i upravljanje šumama nadležno je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Posebni zakonski propisi kojima se definira zaštita okoliša na razini FBiH su većinom usvojeni8, te

predstavljaju temelj za izradu planske dokumentacije na razini Hercegbosanske županije. Međutim, u

oblasti zaštite okoliša nije donesen niti jedan županijski zakon20, što predstavlja problem za rad

općinskih organa.

Županije su sudjelovale u izradi i usvajanju Strategije aproksimacije propisa sa pravnom stečevinom

EU (EAS - Environmental Approximation Strategy), koja ima karakteristike državne strategije za okoliš.

U procesu EU integracija, još je urađena i Lista prioritetnih infrastrukturnih projekata iz okoliša, u SRG

za izradu su sudjelovale i županije. Na općinskoj razini pitanja zaštite okoliša tretiraju se u okviru

lokalnih ekoloških akcijskih planova – LEAP-a, a izrađene su za općine Livno, Glamoč, Kupres i

Tomislavgrad, kao i u okviru lokalnih razvojnih strategija – sektorskog plana za zaštitu okoliša. Općina

Livno ima razvijen Akcijski plan održivog energetskog razvitka (SEAP - Sustainable Energy Action Plan).

Zadnjih nekoliko godina, intenzivirane su aktivnosti oko izrade Plana upravljanja otpadom 2018.-

2023., kojim se određuju i usmjeravaju ciljevi upravljanja otpadom, u skladu s ukupnim razvojem


1.4.2 Upravljanje vodama

Krovni planski dokument predstavlja federalna Strategija upravljanja vodama za razdoblje 2010- 2022.

godina. Hercegbosanska županija je 2015. godine usvojila županijski Zakon o vodama, a upravljanje

vodama je u nadležnosti Sektora vodoprivrede u sastavu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i

šumarstva.

Vodni resursi Hercegbosanske županije su bogati. Čine ih prirodna i umjetna jezera, energetski i

hidromelioracijski kanali, močvare (tresetišta), manje planinske rijeke i potoci, te veći broj planinskih

i krških vrela koji zajedno imaju veliki značaj u reguliranju vodnog režima. Prije svega za opskrbu

naselja vodom za piće, za proizvodnju električne energije i obranu od poplava. Ujedno, direktno utječu

na stanje flore i faune na ovom području. Uslijed neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada i upotrebe

kemijskih sredstava na farmama, vodotokovi i jezera trpe lokalna zagađenja.

Izrađeni su projektni zadaci za navodnjavanje i odvodnju Livanjskog i Duvanjskog polja, a projekti su

kandidirani i na listu Infrastrukturnih za sektor okoliša u IPA II te je u planu izrada projektne

dokumentacije za navedene projekte.

8 Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03, 38/09); Zakon o zaštiti prirode („Službene novine Federacije BiH“

broj: 33/03); Zakon o zaštiti zraka („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine

Federacije BiH“ broj: 33/03, 72/09); Zakon o fondu za zaštitu okoliša („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); -Zakon o vodama

(„Službene novine Federacije BiH“ broj: 70/06)

38

1.4.3 Zaštita zraka

Zaštita zraka definirana je Zakonom o zaštiti zraka FBiH, a Federalna strategija zaštite zraka usvojena

je kao dio Federalne strategije zaštite okoliša.

Ne postoji institucioaliziran monitoring kvalitete zraka. Potrebno je izvršiti barem povremena mjerenja

u najvećim naseljenim mjestima s ciljem utvrđivanja procjene stanja kvaliteta zraka. Opći

prirodnozemljopisni uvjetii su povoljni tokom cijele godine te se pretpostavlja da je kvalitet zraka

zadovoljavajući na najvećem dijelu teritorije županije.

Monitoring kvaliteta zraka Federacije BiH nije reguliran na odgovarajući način, ne postoje definirani

parametri praćenja zraka, propisi nisu usklađeni s zakonodavstvom Europske unije. Ne raspolaže se

podacima potrebnim za planiranje mjera smanjenja zagađenosti zraka, a mjere koje se provode

neodgovarajuće su.9 U FBiH još uvijek nije uspostavljen Registar emisija u zrak, a dostupni podaci o

emisijama pojedinačnih zagađivača zraka nisu pouzdani. Sukladno tome, isti problemi postoje i u

Hercegbosanskoj županiji i praćenje kvalitete zraka nije zadovoljavajuće. U svim županijama, odnosno

u cijeloj federaciji BiH potrebno je raditi na uspostavljanju detaljnog katastra izvora emisija koji bi osim

postrojenja uključivao i domaćinstva i promet, kao i studije o sudjelovanju pojedinih vrsta izvora

emisije u zagađenju zraka.

Monitoring zraka u Federaciji BiH je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) i

nadležnih organa županije i jedinica lokalne samouprave koji trebaju osigurati mjerna mjesta i mjerne

stanice za fiksna mjerenja u federalnoj i lokalnim mrežama za monitoring kvaliteta zraka. FHMZ planira

osigurati mjernu stanicu u Livnu, realizacijom jednog od tekućih međunarodnih projekata.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira zagađenost zraka kao najveći ekološki rizik za

zdravlje ljudi i, prema njenim podacima, BiH spada među četiri države s najzagađenijim zrakom na

svijetu sa velikim brojem smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenim zrakom. Potrebno je aktivno

informirati nadležne institucije i javnost o kvaliteti zraka i štetnom utjecaju zagađenog zraka na

zdravlje.

Potrebno je izraditi županijski plan zaštite okoliša, čiji je sastavni dio županijski plan zaštite zraka i

osigurati efikasnu realizaciju mjera iz plana. Planovi trebaju sadržavati realne i provedive mjere za

smanjenje zagađenosti zraka, usmjerene na sve izvore zagađenja, jasno utvrđene nositelje aktivnosti,

rokove, izvore financiranja i indikatore učinka mjera. Potrebno je propisati i obavezu praćenja

realizacije mjera iz kantonalnih planova i dinamiku izvještavanja, prijenos, obradu, provjeru validnosti

i analizu dobivenih rezultata te provjeru kvaliteta mjernih postupaka i održavanje i servisiranje mjernih

stanica.

1.4.4 Zaštićeni dijelovi prirode

Prema evidenciji Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta, formirana je

lista zaštićenih prirodnih vrijednosti na teritoriju Hercegbosanske županije. U nacrtu Prostornog plana

Hercegbosanske županije posebice je naglašena potreba zaštite sljedećih područja: Nacionalni parkovi

Prenj, Čvrsnica, Čabulja i Vran, Park prirode Blidinje, Ramsarsko područje i Planina Krug.

Ramsarska (močvarna) područja u BiH su naročito karakteristična po specifičnoj flori i fauni, a posebno

se izdvajaju zbog migratornih vrsta ptica. To su: Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje. Važna

područja za ptice (engl. Important Bird and Biodiversity Areas – IBAs) u BiH su: Livanjsko polje, Boračko

jezero, Bardača i Hutovo blato. Urađeno je stručno obrazloženje za Livanjsko polje.Također bi trebalo

na listu zaštićenih područja uvrstiti krške fenomene Kupresa.

9 Ured za reviziju institucija u FBiH: „Izvještaj revizije učinka Aktivnosti nadležnih institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine na smanjenju zagađenosti zraka“

39

Nadležnosti za planiranje zaštićenih područja i veći dio nadzora nad njima ima Ministarstvo okoliša i

turizma FBiH. Najveći problemi su uništavanje prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina te neprilagođena

zaštita, korištene i održavanje spomenika prirode.

Postojeća zaštićena područja ne provode u cijelosti sistem zaštite, monitoringa i održivog korištenja.

Uzrok tome leži u nedovoljnom izdvajanju budžetskih sredstava, neadekvatnoj strukturi zaposlenih,

nepostojanju planova upravljanja, neimenovanju institucije nadležne za upravljanje zaštićenim

područjem i dr. U većini slučajeva budžetska sredstva se koriste za plaće, tekuće troškove i

održavanje.10

1.4.5 Šume visoke zaštitne vrijednosti

Hercegbosanska županija ima značajno šumsko bogatstvo. Šumsko gospodarsko društvo

„Hercegbosanske šume“ su u 2020. godini ispunili sve uvjete za dobivanje pozitivne ocjene u

poštivanju FSC standarda, temeljem redovnog godišnjeg nadzora koje se provodi od kad je Društvo

steklo FSC certifikata, još 2012. godine.

Time je potvrđeno da se šumama gospodari u skladu s međunarodnim prihvaćenim standardima i

pozitivan je primjer Federacije BiH. Na razini Federacija BiH postoji potreba usklađivanja šumarske

politike Federacije BiH s drugim nacionalnim sektorskim politikama i međunarodnim obvezama, kao i

harmonizacije nacionalne legislative s pravnom stečevinom Europske unije kao temelj razvoja

šumarstva Federacije BiH.

FSC certifikat bio je preduvjet da ŠGD „Hercegbosanske šume“ pristupi izradi HCVF24HCVF elaborata,

(High Conservation Value Forests), na osnovu kojih je na prostoru Hercegbosanske županije izdvojeno

ukupno 10.937,26 ha površine u kategoriju „visoke zaštitne vrijednosti“. To predstavlja 3,848 % od

ukupne površine kojom ŠGD „Hercegbosanske šume“ gospodari. Visoke zaštitne vrijednosti

pravovremeno je definirao Savjet za Upravljanje Šumama (FSC) za korištenje prigodom certifikacije

šuma, ali se uporaba tog koncepta proširila i u druge svrhe, uključujući zaštitu, planiranje i zastupanje

prirodnih resursa, kartiranje krajolika i izradu politika velikih kompanija.

Redovni monitoring izdvojenog područja se vrši najmanje jednom godišnje. U sljedećem razdoblju

potrebno je revidirati izdvojene površine sukladno Pravilniku o načinu izrade, sadržaja i postupka

odobrenja i revizije programa gospodarenja zaštitnim šumama i šumama s posebnom namjenom koji

još nije donesen od strane Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

1.4.6 Vodoopskrba

Opskrba stanovništva i gospodarenje vodom za piće u Hercegbosanskoj županiji vrši se sa velikog broja

izvorišta, prostorno vrlo neujednačeno raspoređenih. Javnim sustavom vodoopskrbe obuhvaćeno je

oko 40% stanovništva, što je znatno manje od prosjeka stanovništva koje je obuhvaćeno javnim

vodovodima u FBiH (60%)11. U gradskim naseljima vodoopskrba stanovništva se vrši putem 6 općinskih

vodovodnih sustava, od kojih su najveći sustavi u Livnu i Tomislavgradu. Vodovod «Josip Jović» ima

karakteristike regionalnog vodovoda (opskrbljuje vodom i općinu Aržano u Hrvatskoj). Na ruralnom

području postoji veći broj seoskih vodovoda, kojima se opskrbljuje 60% stanovnika, ali o njima se ne

vodi precizna evidencija.

Kvaliteta vode na izvorištima je, u većini slučajeva, zadovoljavajući tako da se provodi samo

dezinfekcija vode. U općinama Livno, Tomislavgrad i Kupres, na svim vodozahvatima uspostavljena je

i zaštitna zona, dok je jedino za izvorište Mukišnica urađen Projekat zaštite izvorišta. Potrebno je u

10 Strategija i akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine (2015-2020) 11 Strategija upravljanja vodama FBiH

40

najskorije vrijeme izvršiti istraživanja za definiranje zaštitnih zona izvorišta u smislu važećih zakonskih

odredbi.

Kvaliteta vodoopskrbe, obzirom na visok postotak gubitaka u mreži (69%), može se ocijeniti kao

neodgovarajuća i vremenu i potrebama potrošača, iako manja od prosjeka FBiH (70-80%). Česte

redukcije, veliki gubici vode, nedovoljan kapacitet izvorišta, dotrajala distributivna mreža u cijelosti ili

djelomično, karakteristike su skoro svih vodovoda.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije sufinanciralo je

2017.godine općini Tomislavgrad izgradnju distribucijske vodovodne mreže u naselju Bukovica u

Tomislavgradu.

Na prostoru Federacije BiH javnom vodoopskrbom su uglavnom opsluženi stanovnici općinskih

središta, eventualno sa prigradskim naseljima priključenim na gradske vodovode. Prosječno, za

Federaciju BiH ovaj postotak obuhvaća je oko 60% .

1.4.7 Sustav odvođenja otpadnih voda

Najveći broj naseljenih mjesta Hercegbosanske županije karakterizira nepostojanje objedinjenog

sustava za prikupljanje i tretman otpadnih voda te činjenica da se otpadne i oborinske vode najčešće

prihvaćaju mješovitim sustavom kanalizacije i najkraćim mogućim putem odvode do najbližeg

primatelja.

Prikupljanje i odvođenje otpadnih voda za sada se donekle organiziranim kanalizacijskim sustavima

vrši jedino u općinskim centrima, dok se u ostalim naseljenim mjestima ispuštanje otpadnih voda vrši

izravno u vodotoke ili septičke jame. Kanalizacijskim sustavom u urbanim sredinama je obuhvaćeno

svega oko 26% ukupnog stanovništva Hercegbosanske županije, tj. oko 23.600 stanovnika. To znatno

zaostaje za prosjekom u BiH koji se kreće oko 33%, odnosno ovim sustavima je ukupno obuhvaćeno

oko 761 000 stanovnika. Van urbanih naselja nisu rađeni kanalizacijski sustavi. Najveći problem je

nedostatak financijskih sredstava, nedostatak projektne dokumentacije i razuđenost naselja.

Komunalne otpadne vode se gotovo u potpunosti u recipijente ispuštaju bez prethodnog tretmana.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije sufinanciralo je

2017.godine općini Livno izgradnju glavnog kanalizacijskog kolektora za prikupljanje fekalnih otpadnih

voda u naseljima Žabljak i Rapovine -Faza I.

1.4.8 Upravljanje otpadom

U cilju uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, izrađen je Prednacrt Plana upravljanja otpadom. Plan je usmjeren k realizaciji i ostvarenju okolišno održivog ekonomskog razvoja i jačanje cjelovitog pristupa u rješavanju problema upravljanja otpadom određivanjem prioriteta na održivoj osnovi. Plan je u prednacrtu, upućen u redovnu proceduru usvajanja (2020).

Općine Glamoč i Bosansko Grahovo imaju Planove upravljanja otpadom, a Livno, Kupres i Tomislavgrad su predvidjeli određene aktivnosti u lokalnim ekološkim akcijskim planovima.

Na području Hercegbosanske županije godišnje se stvori 18.000 t otpada. Problem je što o otpadu ne postoje točni podaci i evidencije o količinama otpada. Ne vrši se selektirano odlaganje i prikupljanje otpada, tako da cjelokupna količina otpada iz kućanstava opterećuje okoliš. Procjenjuje se da oko 60% kućanstava nije uključeno u sustav prikupljanja otpada28 i njihov otpad završava na divljim odlagalištima, za koje se procjenjuje da ih je oko 140 na području Hercegbosanske županije (Tabela 36.). U općinama se komunalni otpad odlaže na privremene općinske deponije koje ne zadovoljavaju minimalne standarde sanitarnog zbrinjavanja otpada, dok pojedine koriste i nelegalna odlagališta otpada.

41

Sredstva Fonda za zaštitu okoliša usmjeravaju se na aktivnosti uklanjanja nelegalnih odlagališta i sanaciju područja na kojem su se nalazila. Broj divljih deponija smanjeno je za 30% u 2018. godini, u odnosu na 2013. godinu (Tabela 36).

Tabela 39. Pregled okvirnog broja divljih deponija na području Hercegbosanske županije u razdoblju 2013.-2018. godina

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Okvirni broj divljih deponija 200 170 150 145 140 140

Izvor: Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša

Utvrđena je lokacija regionalne sanitarne deponije, na teritoriji općine Glamoč-lokacija Korićina, koja

je dobila sve potrebne suglasnosti i dozvole ali još nije u funkciji. Općina Drvar je u vezi s

problematikom uvođenja sustava upravljanja otpadom pripojena regiji Bihać sve dok ne

profunkcionira deponija Korićina.

Na razini BiH i FBiH postoje planovi za zbrinjavanje posebnih vrsta otpada – industrijskog otpada,

medicinskog otpada i otpada životinjskog podrijetla29, koji podrazumijevaju regionalni pristup i velika

sredstva. Vlada Hercegbosanska županija prepoznala je važnost rješavanja navedenih problema i

namjerava podržati projekte za poboljšanja u suradnji sa svim razinama vlasti.

I na razini Federacije BiH, otpad je jedan od najvećih problema okoliša jer se odlaže na neadekvatan

način i kao takav predstavlja rizik po okoliš i zdravlje ljudi. Recikliranje se slabo prakticira.

1.4.9 Kvaliteta okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima

Na području Hercegbosanske županije stanje zagađenosti zraka, vode i tla varira tijekom godine, a

najčešći uzroci zagađenosti su požari, zimska sezona grijanja domaćinstava,temperaturne inverzije,

porast vodostaja rijeka,otpad kod klanja stoke, divlje deponije,ispuštanje otpadnih tvari i kanalizacije

u rijeke, ispušni plinovi automobila i dr.)

Sustav praćenja zagađenja zraka je neadekvatan. Nije osigurano sveobuhvatno praćenje (monitoring)

kvaliteta zraka na području FBiH. Postoje područja koja nisu pokrivena monitoringom kvaliteta zraka.

Postoji nezadovoljstvo sveopće javnosti zbog nedostatka lako dostupnih službenih informacija o

kvaliteti zraka, utjecaju zagađenog zraka na zdravlje, kao i mjerama koje poduzimaju nadležne

institucije kako bi se tokom cijele godine osigurao zadovoljavajuća kvaliteta zraka.

Upravljanje vodama u uskoj je vezi s rizicima od prirodnih nezgoda i klimatskih promjena. Deficit vode

(suša) utječe na održivost bio-raznolikosti, a posebno u krškim poljima gdje je povećan i rizik od požara

(naročito u Livanjskom polju).

Prema nalazima Zavoda za javno zdravstvo, laboratorijskom analizom vode (fizikalno-kemijska i mikro-

biološka analiza vode) dokazano je da je vode koja je pod upravljanjem javnih komunalnih poduzeća

na području županije,a kojom se opskrbljuje stanovništvo u gradskim i ruralnim sredinama ispravna za

piće i vrlo dobre kvalitete. Pozitivni mikrobiološki rezultati imaju uglavnom uzorci vode iz seoskih

vodovoda i bunara koji su nepropisno građeni te dolazi do miješanja s otpadnim i fekalnim vodama

što je uzrok neispravnosti vode za piće.

Niti jedna općina nije riješila pitanje propisnog odlaganja komunalnog otpada, otpada kod klanja

stoke, a prisutne su mnoge takozvane „ divlje deponije“ uz prometnice,nepropisno izvedene septičke

jame i kanalizacije koje su izravno priključene u riječne vodotoke zbog čega dolazi do kontaminacije

voda i zemljišta štetnim organskim i anorganskim materijama, a što pričinjava veliku opasnost za biljni

i životinjski svijet i zdravlje ljudi.

U slučaju potresa katastrofalnih razmjera, pretpostavlja se da bi moglo doći do oštećenja brane na

akumulaciji Buško jezero. Poplave se ponavljaju periodično, često u istim područjima Hercegbosanske

42

županije, izazivajući velike materijalne štete, a ponekad i ljudske žrtve. U skladu s prostornim planom

FBiH, u okviru zaštite od poplava, u Hercegbosanskoj županiji planira se izgradnja kanala i ustava u

Livanjskom polju, kojima bi se prikupile vode i poboljšao sustav obrane od poplava. Kvaliteta

površinskih voda na prostoru Federacije BiH je, generalno govoreći s gledišta opće zdravstvene

situacije stanovništva, ugrožena, a na nekim vodotocima ili dijelovima vodotoka opasno narušena, a

isto vrijedi i za područje Hercegbosanske županije.

Postojeći Registar postrojenja i zagađivača trenutno (2019.) sadrži nepotpune podatke o emisiji

zagađenja, ne postoje precizne liste operatera postrojenja koji su dužni dostaviti podatke o emisiji

zagađujućih materija u zrak, ne postoje kriteriji za odabir metode mjerenja emisije zagađujućih

materija u zrak u zavisnosti od vrste, tipa i kapaciteta postrojenja, te kontrole mjerenja emisija

zagađujućih materija u zrak nisu dovoljno efikasne.

Prema izvješću Uprave civilne zaštite, HBŽ predstavlja područje bogato šumama (170,9 km2 ), pa su

požari izazvani sušom i visokim temperaturama, permanentna opasnost na području cijele županije, u

općinama B. Grahovo, Glamoč, Livno, Tomislavgrad, Kupres i Drvar. Ovdje se u prvom redu misli na

šumske i druge požare na otvorenom prostoru koji mogu poprimiti razmjeru prirodnih i drugih

nesreća.

Zaštita od neeksplodiranih ubojitih sredstava – NUS-a provodi se na temelju potpisanog

Memoranduma o razumijevanju koje je potpisan 1998. godine između Delegacije europske komisije i

Vlade Federacije BiH o stvaranju održivih TUN- timova civilne zaštite za razminiranje, a u suradnji sa

BH MAC-om (Centrom za uklanjanje mina u BiH), Vladinim stručnim operativnim tijelom za

rukovođenje akcijama razminiranja.

Zaštita i spašavanje od rušenja koja mogu nastati uslijed potresa, odrona odnosno klizanja tla i olujnog

nevremena, provode se u koordinaciji velikog broja subjekata. Odgovarajuće aktivnosti provode se od

strane građana u okviru samozaštite, građevinskih, komunalnih, rudarskih, prijevoznih i drugih

gospodarskih društava, vatrogasnih postrojbi kao i drugih pravnih osoba koje raspolažu odgovarajućim

materijalno-tehničkim sredstvima, opremom, znanjem i radnom snagom, postrojbi civilne zaštite,

općinskih tijela i drugi sudionici zaštite i spašavanja. Hercegbosanska županija pripada seizmički

aktivnom prostoru Dinarskog masiva, a samo 2019. godine bilo je pet potresa, jačine od 2,4 do 4,0

prema Richterovoj ljestvici.

Opasnost od poplava uzrokuje hidrografsko i hidrološko stanje u Hercegbosanskoj županiji, a

uvjetovano je klimatskim značajkama koje određuju vodnu masu, zatim geološkim odnosno hidro

geološkim uvjetima i reljefom teritorija odnosno kraškim poljima okruženim visokim planinskim

masivima Dinare , Cincara , Golije, Malovana, Ljubuše, Vrana. Zbog obilnih oborina u jesenjem i

proljetnom dijelu godine i otapanja snijega u planinama dolazi do izlijevanja vode iz vodotoka rijeka

te zbog djelovanja podzemnih voda dolazi do nepovoljne hidrološke situacije i plavljenja zemljišta u

kraškim poljima( Livanjsko, Duvanjsko, Glamočko ) te pričinjavaju znatne štete u poljoprivredi, a mogu

ugroziti i naseljena mjesta na obodima polja. Poplave su zbog gore navedenih razloga redovita pojava.

U 2019. godini prema podacima Meteorološke postaje Livno u mjesecu studenom zabilježena je

rekordna količina oborina (kiša), čak 424 l po metru četvornom.

Zaštitu i spašavanje životinja i namirnica životinjskog podrijetla provode vlasnici i posjednici životinja,

kako pravne, tako i fizičke osobe, te stručne veterinarske službe i tijela uprave nadležne za stočarstvo.

Aktiviranje struktura civilne zaštite u ovoj oblasti vrši se onda kada obim opasnosti po zdravlje i živote

ljudi i životinja preraste mogućnost veterinarskih službi i resornih organa uprave.

Poseban problem u Hercegbosanskoj županiji predstavlja pojava pasa lutalica koji ugrožavaju

sigurnost građana te predstavljaju opasnost od zarazne bolesti (bjesnila).

43

Asanaciju terena se sastoji u poduzimanju sanitarno-higijenskih i sanitarno-tehničkih mjera na terenu

sa ciljem sprječavanja širenja zaraze, epidemija i drugih štetnih posljedica po ljude i materijalna dobra,

a obuhvaća organiziranje i provođenje slijedećih radnji: uklanjanje leševa uginulih životinja, potom

dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju objekata i terena (DDD - dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija)

te otklanjanju otpadnih i štetnih tvari koje ugrožavaju zdravlje i život ljudi i okoliša. sustavna DDD nije

provođena godinama, osim pojedinačnih mjera, određenih objekata, ali od strane ovlaštenih privatnih

firmi. Za provođenje Plana DDD osim financijskih sredstava potrebno je stručno osoblje i odgovarajuća

oprema, tako da se formiranjem Zavoda za hranu i veterinarstvo i njihove Službe DDD i zaštite okoliša

u suradnji sa općinama očekuje rješavanje i ove važne oblasti u cilju provedbe sustavnog plana DDD

na području cijele županije.

1.4.10 Stanje prostorno planske dokumentacije

Prostorni plan Hercegbosanske županije je u fazi nacrta i redovnoj proceduri usvajanja dok je na

korigirani Nacrt Federalno ministarstvo prostornog uređenje je dalo pozitivno mišljenje.

1.5 Analiza budžeta i projekcije finansiranja realizacije strategije razvoja

Vezano za financiranje razvojnih prioriteta i/ili značajnih kapitalnih investicija u proteklih 5 godina

potrebno je istaći da je od ukupno planiranih sredstava za razvojne prioritete i/ili

kapitalne/infrastrukturne investicije u proteklih 5 godina, od 63,8 mil KM, realizirano cca 89 % ( s

procjenom za 2020. godinu) ukupno planiranih sredstava. Strukturom planiranih sredstava bilo je

predviđeno financiranje od 87% iz budžeta i financiranje iz eksternih izvora od 13 %. Usljed

nesigurnosti i oklijevanja u uspostavljanju Razvojne agencije Hercegbosanske županije, planirane

2016. godine i pojedinačne prijave ministarstava u Vladi na Javne pozive prekogranične suradnje,

ostvareno je 75% planiranih sredstava iz IPA i drugih fondova i svega 14 % planiranih kreditnih i

entitetskih/državnih sredstava. Struktura realiziranih sredstava nije značajno izmijenjena u odnosu

na inicijalni plan, gdje je 9 % ostvareno iz vanjskih izvora a 79 % iz budžeta. Kada je riječ o strukturi

financiranja po oblastima razvoja, u proteklih 5 godina za oblast ekonomskog razvoja izdvojeno je 44

%, za društveni razvoj 46,2 % a za razvoj okoliša / zaštite životne sredine 9,8 %. Zbog nerazvijenog

gospodarstva, ne formiranja struktura za razvoj te sve većeg odlaska mladih obitelji obim realizacije

sredstava je bio značajno manji u oblasti okolišnog razvoja sa svega 9% od ukupno planiranih sredstava

Strategijom razvoja 2016.-2020., dok je u gospodarstvo uloženo 39% planiranih sredstava a u

društveni razvoj 41 % u odnosu na ukupno planirana sredstva Strategijom razvoja 2016-2020. Isti trend

se ne očekuje u narednom periodu.

Obrazloženje „grube“ procjene sredstava za period 2021.-2027. godine: Procjena financiranja

strategije razvoja Hercegbosanske županije za period 2021. -2027. godine pripremljena je uzimajući u

obzir (i) trend izdvojenih sredstava u prethodnih 5 godina; (iii) budžet za tekuću godinu i projekcije

budžeta (DOB-a) za naredne 2020.- 2022. godinu (iii) očekivana dopunska sredstva iz ostalih eksternih

izvora; (iv) očekivani blagi rast prosječnih izdvajanja od 17-20 % godišnje; (vi) ograničenja u pogledu

akumuliranih obaveza i zaduženosti kao i drugih rizika.

U periodu prethodnih 5 godina (2016.-2020. godine), za implementaciju razvojnih prioriteta i/ili

kapitalnih/infrastrukturnih investicija se ukupno izdvojilo 56,65 mil KM iz budžetskih i eksternih

izvora, i to prosječno 11,3 mil. KM godišnje. Iz budžeta je izdvojeno ukupno 50,57 miliona KM,

godišnje u prosjeku 10,1 milion KM, iz eksternih izvora 6 miliona KM, prosječno 1,2 miliona mil.

U pogledu budžeta za 2020. godinu, za implementaciju razvojnih prioriteta i/ili

kapitalnih/infrastrukturnih investicija je okvirno predviđeno 20,7 millijuna KM dok je iz eksternih

izvora predviđeno 730.640 KM. Na osnovu operativnih evidencija, iz Budžeta 2020. je do izrade ove

procjene kao i zbog nemogućnosti procjene utjecaja COVID-a, a budući da je procjena rađena u

44

trenutku rebalansa Proračuna za 2020. godinu, bez usvojenog izvršenja za prvih pola godine

nepoznato koliko je za ove namjene realizirano. Trenutni podaci ukazuju da tokom 2020. godine je

došlo do značajnih izmjena trenda realizacije izdvajanja za financiranje razvojnih prioriteta i/ili

kapitalnih/infrastrukturnih investicija u odnosu na prethodne godine. U pogledu projekcije DOB-a za

2021. i 2023. godinu, za kapitalne projekate i ostale investicijski značajne projekte je okvirno

predviđeno xxxxxxxxx KM (dodati podatak).

Kada je riječ o financijskom stanju Hercegbosanske županije, akumulirane obaveze su na dan 31.12.

2018. godine u iznosu od 14.930.652,00 KM. Za servisiranje kreditnih obaveza u narednih 7 godina će

biti potrebno godišnje izdvajati oko xxxxxx KM . U pogledu ostalih mogućih financijskih obaveza koje

mogu uticati na mogućnosti financiranja strategije razvoja najviši rizik se odnosi na xxxxxxxxx.

(Potrebno je pričekati usvajanje i pokazatelje iz DOB za 2021-2023)

1.5.1 Pregled procjene po glavnim izvorima financiranja za razdobljle 2021.-2027. godine

Izvori financiranja strategije razvoja HBŽ

Okvirna procjena po godinama UKUPNO

2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. 2027. (milionima KM)

PRORAČUN HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (u KM)

12,0 12,5 13,00 13,5 14,00 14,00 14,00 93,00

VANJSKI IZVORI 1,0 1,0 1,5 1,5 2,0 2,0 2,5 11,5

Iz eksternih izvora(krediti, entiteti, kantoni, država, javna poduzeća i privatni izvori) (u KM)

0,3 0,3 0,5 0,5 1,0 1,0 1,0 4,6

Iz eksternih izvora(IPA, donatori i ostalo) (u KM)

0,7 0,7 1,0 1,0 1,0 1,0 1,5 6,9

UKUPNO (u KM) 13,0 13,5 14,5 15,0 16,0 16,0 16,5 104,5

1.5.2 Prijedlog okvirne raspodjele financiranja po razvojnim oblastima (stvarna raspodjela će se utvrditi tokom izrade strategije razvoja HBŽ)

Ekonomski razvoj Društveni razvoj Razvoj okoliša / zaštite životne sredine

Ukupno

41.800.000KM 41.800.000 KM 20.900.0000 KM 104.500.000 KM

Napomene /obrazloženja

Iz Proračuna HBŽ xxxxx

- npr. očekivana x koncesija za xxxxxxxx, na x godina, na osnovu xxxxxxxxx (godine x, x)

- npr. rast neporeskih budžetskih prihoda po osnovu primjene xxxxx (sve godine)

- xxxx

Eksterni izvori (krediti,

entiteti, kantoni, država, javna poduzeća i privatni izvori, sl.)

- Npr. kredit za xxxxxxxxxxx, na x godina, zaključen sa xxxxxxxxx (godine x -x)

- Npr. sporazum o JPP (godina xxxx) - Npr. pismo namjere o zajedničkim projektima (godina xxxxx) - Npr. pripremljeno X detaljnih projektnih prijedloga za xxxxxxxx - Xxxxx

Iz ekternih izvora(IPA,

donatori i ostalo) (u KM)

- Xxxxxx

45

Napomene se obavezno unose u slučajevima značajnijih odstupanja „očekivanih“ izvora financiranja u pojednim godinama u odnosu na trend ostvarenih izvora financiranja u proteklom periodu implementacije.

1.6 SWOT analiza i strateško fokusiranje

Pregled unutrašnjih i vanjskih faktora – SWOT analiza.

Ekonomski razvoj

SNAGE (Strengths – S) SLABOSTI (Weaknesses - W)

UN

UTR

AŠN

JE O

KR

UŽE

NJE

- Prirodni resursi (vode, šume, mineralna nalazišta) kao i tlo koje pogoduje razvoju stočarstva

- Povoljan zemljoppisni položaj i blizina EU tržišta (granica sa Hrvatskom, EU):

- Potencijal za ruralni razvoj, naročito razvoj ruralnog poduzetništva, turizma i outdoor turizma;

- Razvijeni i priznati brendovi prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda (Glamočki krompir, Livanjski sir, Drvarska drenjina i dr.)

- Izražen potencijal razvoja šumarstva i poljoprivrede (biljne i animalne proizvodnje);

- Veliki potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (vjetro, solarna, hidro);

- Nepovoljni demografski trendovi (negativan prirodni priraštaj, povećanje udjela starijeg stanovništva u ukupnom broju stanovnika, smanjenje broja stanovnika na području županije)

- Visoka stopa nezaposlenosti mladih - Veliko oslanjanje na trgovinu kao primarnu

privrednu djelatnost na području županije - Nedovoljno korištenje šumskih sortimenata za

privredne svrhe

PRILIKE (Opportunities - O) PRIJETNJE (Threats – T)

VA

NJS

KO

OK

RU

ŽEN

JE

- Rastući trend potražnje za zdravom hranom i tradicionalnim proizvodiima, ljekovitim i aromatičnim biljem

- Rastući trendovi razvoja outdoor turizma – turizma na otvorenom (biciklizam, planinarenje, pješačenje, posmatranje biljnog i životinjskog svijeta...)

- Blizina EU tržišta za izvoz proizvoda i usluga - Dostupnost domaćih i međunarodnih fondova za

sufinanciranje strateških intervencija - Potencijal firmi bh. dijaspore za umrežavanje,

institucionalna partnerstva, prijenos znanja i investiranje sa domaćim poduzećima

- Negativne posljedice COVID 19 pandemije na privredu Hercegbosanske županije

- Politička i sigurnosna nestabilnost u BiH - Niska kupovna moć stanovništva - Blokada EU fondova uslijed neispunjavanja uslova u

procesu EU integracija - Starenje stanovništva - Zakonska regulativa u zemljama EU koja olakšava i

potiče zaposlenje stranih radnika

Društveni razvoj


UN

UTR

AŠN

JE O

KR

UŽE

NJE

- Spremnost posebno mlađih kadrova na kontinuirano učenje i prilagođavanje novim tehnologijama

- Sve veći broj mladih ljudi koji participiraju na globalnom tržištu rada

- Jasan organizacijski model nivoa zdravstvene zaštite, ustanovljen sistem obaveznoga zdravstvenoga osiguranja

- Postoje sportski objekti za ljetne i zimske sportove

- Aktivnost volontera u organizacijama civilnog društva

- Emigracija i smanjenje radno sposobne radne snage - Zastarjelost tehnologije kojom su opremljene

odgojno-obrazovne i zdravstvene ustanove - Nekvalitetno uvezana praktična nastava sa tržištem

rada tj. poslodavcima - Nedostatak Master plana optimizacije i koordinacije

zdravstvenoga sektora, nema IKT strategije - Nepotpuna implementacija zakona iz oblasti

obrazovanja, nedostaju podzakonski akti u obrazovanju odraslih

- Nedovoljan i neravnomjeran obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem

- Izostanak sustavne koordinacije organizacija civilnog društva i Vlade, loša evidencija, registar udruga nije aktualan, nema podataka o aktivnim udrugama, niti pregleda po djelatnosti (kultura, sport, itd)

46

VA

NJS

KO

OK

RU

ŽEN

JE - Podrška i projekti međunarodnih institucija i

međunarodna suradnja - razvoj civilnog društva sudjelovanjem na

projektima financiranima iz EU fondova - Unapređenje praktične nastave u srednjem i

visokom obrazovanju, kroz unapređenje saradnje sa poslodavcima i opremanje školskih radionica

- Trend razvoja informatizacije i digitalizacije u svijetu

- Povećana korupcija i siva ekonomija - Nastavak emigracija kvalificirane radne snage - Zatvaranje školskih objekata i gašenje radnih mjesta

u oblasti obrazovanja - Dalje smanjenje broja i starenje stanovništva (pad

stope nataliteta, emigracija) - Nastavak pada interesa učenika za određena stručna

zanimanja - Visoka stopa nezaposlenosti, narastajuće siromaštvo

Okolišni razvoj


UN

UTR

AŠN

JE O

KR

UŽE

NJE

- Bogati prirodni resursi (vode, šume, rude, tlo,

geotermalni izvori energije, vjetar i sunce) - Značajan potencijal proizvodnje hrane, ekološki

uzgoj

- Upravljanje otpadom nije regulirano; o otpadu ne postoje točni podaci i evidencije o količinama otpada; procjena je da više od 50% kućanstava nije uključeno u sustav prikupljanja otpada

- Nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije - Ne vrši se selektirano odlaganje i prikupljanje

otpada, tako da cjelokupna količina otpada iz kućanstava opterećuje okoliš, Velik broj divljih deponija

- Nedovoljni institucionalni kapaciteti za upravljanje okolišem

- Vodni resursi nisu zaštićeni, visok postotak gubitaka u vodovodnoj mreži, navodnjavanje i odvodnja nisu adekvatno uspostavljeni

- Slab obuhvat stanovništva javnim sustavom vodoopskrbe kao i odvodnje otpadnih voda

- Nepripremljenost projekata za javne pozive za dodjelu sredstava za realizaciju projekata iz područja zaštite okoliša

PRILIKE (Opportunities - O) PRIJETNJE (Threats – T)

VA

NJS

KO

OK

RU

ŽEN

JE

- Korištenje međunarodnih grant sredstava i fondova EU u projektima zaštite okoliša i infrastrukture

- razvoj turizma, uključujući seoski i eko turizam te akvakultura povećavaju interes za razvoj transportne infrastrukture i usluga u transportu

- Promjena zakonodavstva (promjena regulative vezano za okoliš)

- Razvoj novih tehnologija obrade i ponovnog korištenja otpada

- Sklonost korupciji - Kašnjenje i zastoj u EU integracijama - Šumski požari i ilegalna sječa - Regionalna politička nestabilnost i utjecaj

drugih država djeluje negativno na strane investitore

1.7 Strateško fokusiranje

Uspješnost razvoja Hercegbosanske županije mjeriti će se sposobnošću da se prevladaju uočene

slabosti i prijetnje bržem rastu, ali isto tako i da se iskoriste razvojni potencijali koji nesumnjivo

postoje. U tom smislu predložena su sljedeća strateška i dugoročna opredjeljenja Hercegbosanske

županije, odnosno strateški fokusi:

Tabela 40. Strateški fokusi

1. Ekonomski razvoj Hercegbosanske županije baziran na ključnim potencijalima rasta

2. Osigurana visoka razina javnih usluga

3. Očuvan okoliš, razvijeno kružno gospodarstvo, mobilnost i digitalna infrastruktura

47

4. Staviti javnu upravu u službu građana

Strateški fokus 1. Ekonomski razvoj Hercegbosanske županije baziran na ključnim potencijalima

rasta

Značajne komparativne prednosti i ekonomski potencijali županije nisu dovolјno iskorišteni, što

nameće potrebu za strateškim intervencijama koje će se fokusirati na efikasnije korištenje ključnih

resursa i potencijala rasta na području Hercegbosanske županije. Poljoprivredna proizvodnja

Hercegbosanske županije, u kojoj postoji bogata tradicija i razvijena sirovinska baza, naročito u

stočarstvu, doživljava uspon proteklih godina ali i dalje je prisutna rascjepkanost poljoprivrednih

proizvođača i visoko učešće poljoprivrednih gazdinstava sa malom veličinom poljoprivrednog

zemljišta. Za snažniju ekspanziju i unapređenje konkuretnosti brendova poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda Hercegbosanske županije (Livanjsi sir, Glamočki krompir, drvarska drenjina i dr.) neophodno

je jačati prerađivačke kapacitete, snažnije organizovati proizvođače u svrhu organizovanog otkupa te

osigurati plasman na tržište po povolјnijim cijenama za proizvođače. Hercegbosanska županija

karakterizira privredna struktura bazirana na malim i srednjim poduzećima sa rastućim pokazateljima

uspješnosti poslovanja, kvalitetna prometna povezanost sa razvijenim tržištima Europske Unije te

tradicija drvoprerađivačke proizvodnje i prerađivačke industrije, što je doprinijelo pozitivnim

trendovima, posebno u oblasti izvoza. Međutim, i dalje visok udio zauzimaju intermedijarni proizvodi

(proizvodi koji se upotrebljavaju kao sirovine ili poluproizvodi za proizvodnju drugih dobara), te bi uz

veći stupanj obrade proizvoda kao i veće iskorištenje bogatog šumskog potencijala Hercegbosanske

županije, osiguralo se zadržavanje konkurentne radne snage sa specifičnim znanjima kao i snažniji

ekonomski zamah.

Uz pozitivne trendove rasta dolazaka turista na područje Hercegbosanske županije, tradicionalnu

povezanost sa srednjom Dalmacijom, turističke potencijale i raritete Hercegbosanske županije

(Skijalište Kupres, potencijali za lovni i ribolovni turizam na području Drvara, Buško jezero, Blidinjsko

jezero, i dr.) te potencijale ruralnog razvoja, turizam može biti jedna od oblasti koja će poticati

ekonomski razvoj županije.

Strateški fokus 2. Osigurana visoka razina javnih usluga

Kvaliteta života stanovnika Hercegbosanske županije uvelike je određena kvalitetom javnih usluga.

Kvalitetan odgoj i obrazovanje podrazumijeva stjecanje znanja i vještina za cjeloživotno učenje jer je

dinamika promjena u svim sferama živora i rada velika, tempo promjena je brz i ključno je pratiti

razvoj, ali i aktivno ga poticati i sudjelovati u izgradnji kvalitetnijeg životnog okruženja, kako poslovnog,

tako i privatnog.

Za takvo obrazovanje potrebno je usmjeriti se na osuvremenjivanje nastave koja potiče aktivno

sudjelovanje učenika u odgojno-obrazovnom procesu, mobilnost učenika i nastavnika ostvarenu

međunarodnom suradnjom, osiguravanjem informatičke podrške i dobru mrežnu povezanost, što sve

treba biti podržano zakonskom regulativom i ulaganjima, kako u infrastrukturu, tako i u razvoj ljudskih

potencijala, primarno odgajatelja i nastavnika, ali i upravljačkih struktura u sustavu obrazovanja.

Uz obrazovanje, potrebno je promicati razvoj i sudjelovanje u aktivnostima kulture i umjetnosti, sporta

i aktivnom doprinosu zajednici kroz djelovanje organizacija civilnog društva. Potencijal za razvoj ovih

segmenata društvenog djelovanja je velik, a potrebno je usmjeriti se na sustavniju komunikaciju

vladinog i nevladinog sektora, osigurati ažuran registar evidencije, te sustavnu financijsku podršku

razvoju organizacija civilnog društva i ustanovama u kulturi i umjetnosti.

48

Kako je cilj kvalitetnih javnih usluga zadržati mlade i radno aktivne osobe u županiji, a umirovljenicima

osigurati dostojanstveno starenje, od iznimne su važnosti kvalitetna zdravstvena zaštita i socijalna

skrb. Glavne razvojne potrebe su: osuvremenjivanje tehnološke opreme za dijagnostiku i liječenje,

informatizacija sustava i smanjenje fluktuacije zaposlenih. Obuhvat stanovništva koji imaju

zdravstveno osiguranje treba povećati, i uravnotežiti jer je postojeći obuhvat neravnomjerno

raspoređen na području županije.

Strateški fokus 3. Očuvan okoliš, razvijeno kružno gospodarstvo, mobilnost i digitalna infrastruktura

Bogati prirodni resursi Hercegbosanske županije imaju velik potencijal za rast gospodarstva

temeljenog na održivoj upotrebi resursa, kako prirodnih resursa i obnovljivih izvora energije, tako i na

ponovnoj upotrebi sirovina iz sustava odgovornog upravljanja otpadom.

Razvojne potrebe u području zaštite okoliša su uspostava sustava za praćenje kvalitete zraka, tla,

biološke raznolikosti, kao i sustava za reguliranje i praćenje gospodarskih subjekata kao zagađivača i

utjecaja postrojenja na okoliš, a sve kako bi se očuvao okoliš i smanjila izloženost ekološkim rizicima.

Potrebno je kontinuirano raditi na izdvajanju površina u kategoriju visoke zaštitne vrijednosti, kako bi

se sačuvala bioraznolikost i ekološki sustavi visoke vrijednosti. Istovremeno sa zaštitom, postoji

potencijal korištenja u svrhu turizma koji se zasniva na usluzi pristupa očuvanoj prirodnoj baštini, kao

npr. avanturistički i biciklistički turizam. Potencijal čistog okoliša moguće je razviti kroz eko-turizam i

eko poljoprivredu ekološkom proizvodnjom hrane.

Značajna infrastruktura za stanovništvo je komunalna infrastruktura. Potrebno je povećati obuhvat

stanovništva javnim sustavom vodoopskrbe kao i sustavnom odvodnje otpadnih voda. Mrežu treba

širiti, a postojeću infrastrukturu sanirati i smanjiti velike gubitke vode koji postoje u sustavu. Sustav

navodnjavanja i odvodnje je nužno unapređivati kako bi se smanjio rizik od suša i poplava i drugih

klimatskih opasnosti.

Razvojne potrebe u području upravljanja otpadom trebaju biti usmjerene na povećanje obuhvata

kućanstava koje uključenih u sustav prikupljanja otpada, razdvajanje otpada i odgovorno ponašanje

kojim se teži smanjenju nastanka otpada, ponovnoj uporabi i recikliranju. U gospodarstvu treba

povećati korištenje sirovina dobivenih odvojenim prikupljanjem otpada.

Cestovni promet je ključna sastavnica prometne infrastrukture Hercegbosanske županije. Iako se

kontinurano ulaže u razvoj cestovne infrastrukture, potrebe za širenjem cestovne mreži i dalje postoje,

granični prijelazi su neadekvatni. Potrebno je razvoj cestovne mreže uravnotežiti na svim dijelovima

Kantona, te uložiti u uspostavu efikasnijeg graničnog prijelaza i carinske kontrole. Velik potencijal leži

u razvoju turizma temeljenom na biciklističkom prijevozu, pa je biciklistička infrastrukture jedan od

mogućih fokusa razvoja prometne infrastrukture.

Poseban fokus treba biti na digitalnoj infrastrukturi. Ona je temelj za modernizaciju sustava

obrazovanja, zdravstva i ostalih javnih usluga, ali jednako tako i za gospodarstvo temeljeno na znanju,

koje je konkurentno na lokalnom, regionalnom, državnom i međunarodnom okruženju.

Strateški fokus 4. Staviti javnu upravu u službu građana

Identificirani nepovoljni demografski trendovi (negativan prirodni priraštaj, povećanje udjela starijeg

stanovništva u ukupnom broju stanovnika, smanjenje broja stanovnika na području županije) mogu se

adresirati i kroz jačanje institucionalnih kapaciteta i reformu javne uprave Hercegbosanske županije

koja bi bila u funkciji poboljšanja kvaliteta života stanovnika županije.

Poboljšanje kvaliteta života se može postići uspostavom efikasnijeg pružanja javnih usluga kroz

reformu, informatizaciju i optimizaciju rada organa uprave na nivou Hercegbosanske županije. S tim u

vezi od posebnog značaja je i unapređenje kvaliteta i transparentnosti javne uprave, te uspostava

49

racionalne i funkcionalne organizacije javne uprave koja će otkloniti nepotrebno trošenje resursa, a

istovremeno biti sposobna raditi na realizaciji identificiranih i definiranih prioriteta razvoja


U ovom kontekstu, nužno je promovirati projektno-orijentirano ostvarivanje ciljeva u javnoj upravi te

osigurati procjene kvalitete rada uposlenika na osnovu učinka po kojem će biti definiran i sistem

nagrađivanja, ali i odgovornosti za rad uposlenika.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti unapređenju pružanja javnih usluga građanima, kroz

transparentno objavljivanje načina provođenja procedura, uvjeta, bodovanja, rokova postupanja i dr.,

uz unapređenje efikasnosti procedure odgovora na zahtjeve fizičkih i pravnih osoba (unapređenje i

ubrzanje realizacije upravnih i administrativnih postupaka na nivou tijela uprave Hercegbosanske

županije).

1.8 Vizija razvoja i strateški ciljevi, sa indikatorima

U ovom dijelu Strategije razvoja Hercegbosanske županije za period 2021.-2027. godina daje se

razvojna perspektiva Hercegbosanske županije ogledana u viziji županije i izvan vremenskog horizonta

ove strategije. Strateški cilj je cilj najvišeg nivoa koji utječe na sveukupni pravac razvoja i predstavlja

jasan smjer kretanja u dugoročnom periodu. Strateška platforma razvoja Hercegbosanske županije

temelji se na tri strateška cilja, koji osiguravaju sinergijske efekte između ekonomskog i društvenog

razvoja te zaštite okoliša.

1.8.1 Vizija razvoja

Vizija razvoja predstavlja težnju, dugoročnu namjeru, pravac djelovanja i poželjno stanje u budućnosti.

Članovi Županijskog odbora za razvoj i partnerske grupe razmatrali su Viziju razvoja Hercegbosanske

županije za period 2016.-2020. godina i zaključili da je tada definirana Vizija u svim svojim elementima

i dalje aktualna i da odgovara postojećem stanju i promjenama u okruženju, te prihvaćeno da u

strateškom periodu 2021.-2027. godina ostane nepromijenjena. U tom smislu, Vizija razvoja

Hercegbosanske županije je predstavljena kao:

1.8.2 Strateški ciljevi, sa indikatorima

1. Ubrzan ekonomski razvoj

2. Unapređenje društvene infrastrukture

3. Moderna infrastruktura i očuvani okoliš

1.8.2.1 Strateški cilj 1. Ubrzan ekonomski razvoj

Ubrzan ekonomski razvoj Hercegbosanske županije će se temeljiti na efikasnijem korištenju ključnih

resursa i potencijala rasta na području Hercegbosanske županije. Kroz strateške intervencije u oblasti

privrede, posebno unapređenje efikasnosti i kapaciteta poljoprivredne proizvodnje i prerađivačke

industrije sa posebnim naglaskom na drvoprerađivačku industriju osiguraće se stvaranje dodatne

vrijednosti i unapređenje produktivnosti, povećanje zaposlenosti odnosno otvaranje kvalificiranih i

visokokvalificiranih i adekvatno plaćenih radnih mjesta za dostojanstven rad zaposlenika te time

zadržavanje konkurentne radne snage na području Hercegbosanske županije.

Moderna zajedica temeljena na načelima održivog gospodarstva u kojoj žive poduzetni i zadovoljni ljudi, županija koja optimalo iskorištava svoje potencijale i pozitivno utječe na poslovno okruženje sa očuvanim okolišem i kulturim naslijeđem koji ju čine privlačnom za investicije, život i turističku posjetu

50

Ubrzani ekonomski razvoj Hercegbosanske županije biti će zasnovan na korištenju naprednih

tehnologija u proizvodnji i potrošnji sa čim će se osigurati jači i brži prelaz sa tradicionalnog, opipljivog

i fizičkog u moderno, virtuelno i neopipljivo.

Ruralni razvoj kao i razvoj turizma snažno će doprinositi ekonomskom razvoju županije, oslanjajući se

na konkurentske prednosti Hercegbosanske županije kao što su povoljan geografski položaj i blizina

EU posebno Hrvatske, razvijeni i priznati brendovi prehrambeno-pojoprivrednih proizvoda (Glamočki

krompir, Livanjski sir, Drvarska drenjina i dr.), potencijali za razvoj outdoor turizma (Skijalište Kupres,

Buško jezero, Blidinjsko jezero i dr.).

Kako bi se potakao dalji rast sektora malih i srednjih poduzeća koji prevladavaju privrednom

strukturom Hercegbosanske županije, sprovoditi će se aktivnosti na unapređenju poslovnog

okruženja, posebno regulatornog okvira za poslovanje, ali i osiguranje lakšeg pristupa kapitalu za

investiranje, rast i razvoj ovog sektora.

Pametan rast podrazumijeva striktnu primjenu pravnih i ekonomskih zakona u svim sferama

društvenog života, pametno upravljanje prirodnim resursima uz korištenje čiste energije i veću

otpornost na prirodne i druge katastrofe. Također, podrazumijeva i uklanjanje rodnih dispariteta,

stvaranje jednakih mogućnosti za sve, uklanjanje dubokih sektorskih i regionalnih disbalansa kao i

disbalansa ruralnih i urbanih područja, odnosno podrazumijeva bolje integriranje sektora, regija i

generacija.

Sve strateške intervencije u okviru ovog strateškog cilja kao vodilju će imati nastojanje osigurati

ravnomjeran ekonomski razvoj svih dijelova županije, zasnovano na posebnostima svake lokalne

zajednice unutar županije.

Prilikom izrade strateških ciljeva sa indikatorima, nakon što se alatom za provjeru usklađenosti „snime“ poveznice sa akceleratorima i pokretačima iz SDG okvira za BiH, saznanja se razmatraju i inkorporiraju u relevantne strateške ciljeve. Pri tome se preuzimaju relevantni indikatori iz SDG okvira BiH, koji su reflektirani u strateškim dokumentima višeg nivoa vlasti, kako bi se napravile poveznice sa SDG indikatorima).

1.8.2.2 Strateški cilj 2. Unapređenje društvene infrastrukture

Unapređenje društvene infrastrukture postići će se djelovanjem u sljedećim područjima: obrazovanje,

zdravstvena zaštite i socijalna skrb, kao i kulturi i umjetnosti, sportu i djelovanju organizacija civilnog

društva.

Unapređenje obrazovanja postiže se s fokusom na razvoj kapaciteta nastavnika, modernizaciju škola i

nastavnih metoda, kao i efikasan sustav cjeloživotnog učenja koji će biti podrška nezaposlenima i

ranjivim skupinama za uključivanje na tržište rada, poštujući načela društva jednakih mogućnosti i

inkluzije.

Unapređenje pristupa i kvaliteti usluga zdravstvene zaštite i socijalne skrbi temelji se učinkovitijoj

organizaciji rada sustava podržanoj informatizacijom poslovnih procesa, boljom opremljenošću

medicinskom tehnologijom i ulaganje u strateški pristup zadržavanju postojećeg osoblja.

Integralni dio ovog cilja je aktiviranje boljeg dijaloga Vlade s organizacijama civilnog društva i

uspostave sustavne podrške za djelovanje udruga u ulozi praćenja transparentnosti rada javne uprave

i borbe za jednaka prava svih građana, uključujući prava ranjivih skupina.

Sve navedene sastavnice moguće je brže i efikasnije ostvariti ako se unaprijedi sistem rada javne

uprave, s naglaskom na osiguranje boljeg regulatornog okvira i usmjerenost na kvalitetu usluga

građanima.

51

1.8.2.3 Strateški cilj 3. Moderna infrastruktura i očuvan okoliš

U cilju očuvanja okoliša uz istovremeno korištenje velikog potencijala prirodnih resursa u svrhu

održivog razvoja, jačanja gospodarstva i konkurentnosti, Hercegbosanska županija će uspostaviti

cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama i komunalnom infrastrukturom, te razviti kružno

gospodarstvo temeljeno na upravljanju otpadom, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima

energije.

Prelazak na kružno gospodarstvo ima za cilj smanjiti potrošnju resursa, onečišćenje okoliša i nastanak

otpada te povećati konkurentnost. Upravljanje otpadom zahtijeva uspostavu sustava odvojeno

prikupljanje otpada, recikliranje i ponovnu uporabu sirovina. Sustav treba omogućiti adekvatno

praćenje podataka, donositi mjere kojima će se poticati smanjenje nastanka otpada, povećati udio

otpada koji je moguće reciklirati, te smanjiti broj divljih odlagališta, a postojeća ilegalna odlagališta

otpada sanirati uz remedijaciju tla na kojima su postojali.

Za ostvarenje cilja nužno je jačati institucionalne kapacitete za uspostavu i upravljanje kružnim

gospodarstvom koji još nisu razvijeni, i treba ih jačati istovremeno s jačanjem kapaciteta za

uspostavom sustava praćenja kvaliteta zraka, biološke raznolikosti i ostalih komponenti okoliša, kao i

kontrolu gospodarskih subjekata i njihov utjecaj na okoliš.

Moderna infrastruktura komunalnih usluga ima za cilj širenje mreže i saniranje postojeće, smanjivanje

gubitaka u vodovodnoj mreži i smanjivanje količine otpadnih voda koje nekontrolirano i bez

pročišćavanja završavaju u okolišu.

Visokovrijedna područja od velikog značaja za eko sustav treba valorizirati i zaštiti.

Cestovna infrastruktura i njen ravnomjerni razvoj na području cijelog Kantona od vitalne je važnosti za

stanovništvo, ulaganja je potrebno intenzivirati.

I kao vrlo važan segment moderne infrastrukture je informacijsko-komunikacijska infrastruktura.

Potrebno je jačati infrastrukturu u oblasti digitalnih tehnologija.

52

1.8.2.4 Indikatori za praćenje osvarenja strateških ciljeva

Ostvarenje postavljenih strateških ciljeva pratit će se kroz odabrane indikatore (uticaja) nakon kojih

će se moći ocijeniti vrsta i stupanj promjena u okruženju. Tabela 38 sumira indikatore za koje su

definirane početne i ciljne vrijednosti ostvarenja strateških ciljeva.

Tabela 41. Indikatori(utjecaja) realizacije strateških ciljeva

STRATEŠKI CILJ 1

UBRZANI EKONOMSKI

RAZVOJ

Indikator (utjecaja) Izvor Polazna vrijednost

(2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

Nivo razvijenosti - indeks FZZPR 0,27 (2019)

Radno sposobno stanovništvo (15-64)

FZZPR 54.752 (2019)

Prosječan broj zaposlenih FZZPR 10.906 (2019)

Neto plaća - prosječna u KM FZZPR 890 (2019)

Broj poslovnih subjekata – broj sa stanjem 31.12.

FZZPR 3.574 (2019)

Pokrivenost uvoza izvozom (%) FZZPR 75,3 (2018)

Industrijska proizvodnja - indeks

FZZPR 96,2 (2019)

STRATEŠKI CILJ 2

UNAPREĐENJE DRUŠTVENE

INFRASTRUKTURE

Indikator (utjecaja) Izvor Polazna vrijednost

(2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

% obuhvata predškolskim obrazovanjem (3-6 god)

Vlada K 10

Broj korisnika socijalne zaštite FZS 7.127 (2018)

% stanovništva obuhvaćeno zdravstvenim osiguranjem

Vlada K 10

broj provedenih programa obrazovanja odraslih (prva kvalifikacija/prekvalifikacija)

Vlada K 10 0

broj provedenih programa potpore razvoju civilnog društva

Vlada K 10 0

STRATEŠKI CILJ 3

MODERNA INFRASTRUKTURA I

OČUVAN OKOLIŠ

Indikator (utjecaja) Polazna vrijednost

(2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

Broj zaštićenih područja 1 (Blidinje)

Bruto dodana vrijednost šumarstva, % (Oblast KD-a 02 - Šumarstvo i sječa drva (iskorištavanje šuma))

0

Količine prikupljenog komunalnog otpada, tona odložene na regionalni deponij (tona)

0

Emisija CO2, Mt izmjerena na mjernoj stranici Livno/Mostar

1

Energetska efikasnost, u MW energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije (OIE)

86,6 MW 200 MW

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 2021. …