Strategija razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije 2011 - 2013

Lokalna partnerstva za zapošljavanje - Faza 3 Program Europske unije za Hrvatsku IPA Komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala EuropeAid/127435/D/SER/HR Trajanje projekta: 23. studenog 2009. - 22. srpnja 2011.

Ova publikacija izrañena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Gesellschaft für Versicherungswissenschaft und -gestaltung e.V. (GVG) i Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Bjelovarsko-bilogorske županije i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

SADRŽAJ:

1. Uvod 2. Sažetak 3. Socio ekonomska analiza Bjelovarsko bilogorske županije 3.1. Regionalni profil 3.1.1. Zemljopisni položaj 3.1.2. Stanovništvo i ljudski resursi 3.1.3. Gospodarstvo 3.2. Obrazovanje 3.2.1. Ključne karakteristike 3.2.2. Redovno obrazovanje 3.2.3. Kvaliteta redovnog obrazovanja 3.2.4. Cjeloživotno učenje 3.3. Analiza tržišta rada 3.3.1.Obrazovna struktura stanovništva 3.3.2.Mobilnost radne snage 3.3.3.Plaće 3.3.4.Razina ekonomske aktivnosti stanovništva 3.3.5.Zaposlenost 3.3.6. Nezaposlenost 3.3.7. Potrebe lokalnih poslodavaca 3.3.8. Aktivna tržišna politika rada 3.3.9. Uloga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 3.3.10. Rodna ravnopravnost 3.3.11. Rizične skupine za socijalnu uključenost 4. Swot analiza 5. Vizija i prioriteti 6. Razrada prioriteta i mjera 7. Financijski okvir implementacije SRLJP 8. Institucionalni okvir implementacije SRLJP 9. Praćenje i izvještavanje 10. Prilog; statistički pokazatelji

3 4 6 6 6 7 7 9 9 10 11 12 14 14 14 15 15 15 16 17 17 18 19 20 22 27 29 58 60 62 64

2

1. UVOD

Bjelovarsko-bilogorska županija osnovala je u prosincu 2010. godine Lokalno partnerstvo za zapošljavanje u sklopu projekta Lokalno partnerstvo za zapošljavanje – faza 3, koji se financira u sklopu 4. komponente IPA – Razvoj ljudskih potencijala. U partnerstvo je uključeno 18 predstavnika iz javnog, privatnog i civilnog sektora županije sa osnovnim ciljem smanjiti broj nezaposlenih gdje je osnovna pretpostavka da će lokalna sredina bolje odgovoriti na potrebe tržišta radne snage te će tako zapošljavanje postati učinkovitije.

Lokalni partneri Bjelovarsko-bilogorske županije najbolje prepoznaju, definiraju i rješavaju specifičnosti nezaposlenosti jer poznaju svoje podneblje, mentalitet ljudi, društvena i ekonomska kretanja te prednosti i prepreke s kojima se svakodnevno suočavaju na lokalnoj razini. Zajedničkom sinergijom doprinose razvoju zapošljavanja na lokalnim sredinama.

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Bjelovarsko-bilogorske županije ima za jedan od glavnih ciljeva, pripremu Strategije razvoja ljudskih potencijala na županijskoj razini. Nakon usvajanja Strategije od strane županijske skupštine, Lokalno partnerstvo za zapošljavanje osiguravati će sudjelovanje dionika u procesu planiranja i provedbe Strategije.

Lokalni razvoj ljudskih potencijala znatno doprinosi nacionalnim nastojanjima i ciljevima politike zapošljavanja, obrazovanja i smanjenja socijalne nejednakosti.

Upravo spomenuti lokalni tim po principu partnerstva, napravio je Strategiju razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije koja predstavlja koncentraciju svih relevantnih podataka o radnoj snazi, o potrebama radne snage na lokalnoj sredini, o društvenim i ekonomskim kretanjima, te o konkretnim mjerama i akcijama za smanjivanje nezaposlenosti i razvoj ljudskih potencijala. Predstavlja srednjoročni strateški dokument - akcijski plan koji na regionalnoj razini izgrañuje temelje za stvaranje novih projektnih ideja u skladu s prioritetima IV. komponente Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) Razvoj ljudskih resursa i Europskog socijalnog fonda koji će Hrvatskoj biti dostupan nakon ulaska u Europsku Uniju.

U njemu su definirani konkretni koraci koje je potrebno odraditi, sa jasno definiranim nosiocima i rokovima, sa izvorima i financijskim okvirima. Da bi cijeli dokument imao pravo značenje morao je biti napravljen po odreñenim standardima. Napravljen je prema suvremenim metodologijama izrade strategije koja je definirana Europskim vodičem za izradu strategije.

Strategije razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije oslanja se na nekoliko baznih dokumenata. To su Nacionalni strateški referentni okvir (2012-2013), Zajednički memorandum o situaciji u zapošljavanju, Zajednički memorandum o socijalnoj uključenosti, IPA Operativni program za razvoj ljudskih potencijala (2007-2009), Strategija za razvoj strukovnog obrazovanja (2008-2013), te Županijska razvojna strategija (2011-2013).

3

2. SAŽETAK

Strategija razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije sastoji se od slijedećih dijelova: Uvod, Sažetak, Osnovna analiza, SWOT, Vizija, Prioriteti i mjere, Razrada mjera, Financijski okvir, Institucionalni okvir, Nadzor i vrednovanje, Prilozi.

Svi dijelovi napravljeni su u radnim skupinama kroz cijeli niz radnih sastanaka po principu partnerstva, gdje je u rad uključeno 18 predstavnika iz javnog, privatnog i civilnog sektora. Prilikom izrade držali su se standarda za izradu strategija prema Europskom vodiču za izradu strategije i uputa konzultanta.

Osnovna analiza obuhvaća tri glavna područja: Regionalni profil, Obrazovanje, Analiza tržišta rada. Kroz ta tri područja odgovoreno je na sva bitna pitanja za kreiranje drugih dijelova strategije tj. oni čine bazu strategije. U Regionalnom profilu ukratko je opisana Bjelovarsko-bilogorska županija sa podacima o samom zemljopisnom položaju, stanovništvu i gospodarstvu. U dijelu koji se odnosi na obrazovanje govori se o karakteristikama i specifičnosti obrazovanja u Županiji. Analiza tržišta rada je najkompleksnija pa je u Osnovnoj analizi i najdetaljnije obrañena. Kroz ovaj dio dobivaju se informacije o mobilnosti radnoj snazi, plaćama, zaposlenosti, nezaposlenosti, potrebama poslodavaca, ulozi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i dr.

SWOT analiza obrañena je kao objektivna slika stanja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a uključuje snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje za područje razvoja ljudskih potencijala. Metodologija izrade SWOT analize temelji se na četiri prioritetne osi definirane u Operativnom programu za razvoj ljudskih potencijala za razdoblje 2011-2014. godine: Prioritetna os 1.: Potpora održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage, 2.: Pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama, 3.: Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju u istraživanju i razvoju, 4.: Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje. Članovi radne skupine za razvoj ljudskih potencijala izradili su SWOT analizu situacije na području Bjelovarsko-bilogorske županije, vezano uz četiri prioritetna područja: zapošljavanje, socijalna uključenost, obrazovanje i osposobljavanje, civilno društvo.

Kao rezultat zajedničkog rada, članovi radne skupine definirali su viziju razvoja ljudskih potencijala koju Bjelovarsko-bilogorska županija planira postići u razdoblju do 2013.. godine:

Do kraja 2013.. godine Bjelovarsko-bilogorska županija će unaprijediti kvalitetu života kroz razvoj poduzetništva i obrazovanja te suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora.

4

U nastavku je navedena razdioba na prioritete, mjere sa tabličnim razradama. Prioriteti su podijeljeni na četiri područja: Poticanje zapošljavanja i ulaganje u razvoj ljudskih potencijala, Poticanje uključivanja socijalno isključenih skupina, Unapreñenje formalnih i neformalnih oblika učenja u svrhu jačanja kompetencija radne snage za potrebe tržišta rada, Razvoj civilnog društva uz jačanje suradnje izmeñu javnog, privatnog i civilnog sektora, te intenziviranje meñunarodne suradnje.

Tabličnim razradama mjera navedene su pojedinačne aktivnosti za svaku mjeru te pokazatelji praćenja i aktivnosti. Za svaku mjeru prikazan je dio koji je kasnije detaljnije obrañen, a tiče se financijskog dijela gdje se opisuje od kuda i u kojoj količini se planiraju sredstva, što je jedan od ključnih dijelova za realizaciju cijele strategije.

5

3. SOCIO EKONOMSKA ANALIZA BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE

3.1. Regionalni profil 3.1.1. Zemljopisni položaj

Bjelovarsko-bilogorska županija obuhvaća prostor četiri karakteristične geografske cjeline: Bilogore (sjeverno i sjeveroistočno), rubnih masiva Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačke gore (jugozapadno), te pleistocenskih ravnjaka i dolina Česme i Ilove (zapadno, centralno i južno). Prostorno-funkcionalno gledano, nalazi se u istočnom dijelu grupe Županija Središnje Hrvatske („stara“ podjela po SPU RH), najrazvijenijeg dijela Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca. Po „novoj“ statističkoj podjeli Republike Hrvatske pripada Središnjoj i Istočnoj (Panonskoj) Hrvatskoj. Meñutim, obzirom na rubni položaj, te smještaj upravo izmeñu najznačajnijih prometnih pravaca (Posavskog i Podravskog koridora, te poprečnih koridora Srednja Europa-Jadran i Podunavlje-Jadran), dijelom je ostala izvan interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja. Jedna je od dvije županije koje nemaju kopnenu granicu s nekom drugom državom, a graniči: sa Koprivničko-križevačkom županijom, Virovitičko-podravskom županijom, Požeško-slavonskom županijom, Sisačko-moslavačkom županijom i Zagrebačkom županijom. Važno obilježje županije je da je jedna od dvije županije koja nema državnu granicu, ali je na udaljenosti od 50-100 km od susjednih zemalja (Mañarska, Slovenija, Bosnom i Hercegovinom). Sa površinom od 2.636,67 km2 (4,7% površine Republike Hrvatske) i 133.084 stanovnika (3,0% stanovništva Republike Hrvatske) jedna je od županija srednje veličine. Prometno geografski položaj Bjelovarsko-bilogorske županije je vrlo povoljan jer je na trasama ključnih europskih i regionalnih prometnica i čvorišta. Uz to je dobra prometna povezanost s gradom Zagrebom kao centrom gospodarske i političke aktivnosti u Republici Hrvatskoj. Bjelovarsko-bilogorska županija formirana je 29. prosinca 1992. godine donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” broj 90/92), a obuhvaćala je 2 grada i 15 općina. Danas, nakon dvije izmjene i dopune Zakona, obuhvaća 5 gradova (Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica i Grubišno Polje) i 18 općina (Berek, Dežanovac, ðulovac, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grñevac, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac). Sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije je grad Bjelovar.

6

3.1.2. Stanovništvo i ljudski resursi

Iz Popisa stanovništva 2001. godine vidljivo je kako na području Bjelovarsko-bilogorske županije živi 133.084 stanovnika koje stanovništvo čini 3% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Bjelovarsko- bilogorska županija prema broju stanovnika trinaesta je županija po veličini. Od ukupnog broja stanovnika Županije 64.375 su muškarci odnosno 48,37 % dok žene čine 51,63 % stanovništva odnosno 68.709. Iz tablice 1. (u privitku) je vidljivo kako je broj umrlih kontinuirano veći od broja roñenih. Slijedom navedenog, i indeks vitalnosti je za Županiju daleko ispod prosjeka Republike Hrvatske koji je u prosjeku oko 81. Promatarjući podatke obrazovne strukture stanovništva Županije, iz Popisa stanovništva 2001. godine, može se reći da ni u kom slučaju nije zadovoljavajuća, budući da je 55,6% stanovnika koji su bez škole, s nezavršenom ili samo završenom osnovnom školom, dok je visokoobrazovanih samo 6,4% (Tablica 2.). Prema Popisu stanovništva 2001. (Tablica 3.) udio mladih do 24 godine iznosi 30,5% (40.474 osoba), u dobi od 25 do 39 godina je 19,4% (25.703 osobe), od 40 do 59 godina je 26,6% (35.336 osoba), a u dobi iznad 60 godina je 23,5% ili (31.119 osoba). Prosječna starost stanovništva za Republiku Hrvatsku prema Popisu stanovništva 2001. iznosi 39,9 godina dok prosječna starost stanovništva Bjelovarsko-bilogorske županije je 40 godina što je neznatno više u odnosu na prosječnu starost države. Prosječna starost žena u Županiji je 41,9 godina, a za muškarce 37,9 godina. Indeks „starenja“ Županije iznosi 97,8; za žene 122,8 dok za muškarce 74,4. Koeficijent starosti Bjelovarsko-bilogorske županije iznosi 23,5 dok za Republiku Hrvatsku isti je 21,6. Udio stanovnika Županije u ukupnom broju stanovništva Republike Hrvatske smanjuje se već skoro 50 godina. Na takav tijek demografskih kretanja najznačajnije je utjecao proces urbane tranzicije, te iz njega proizašle promjene drušveno-gospodarskih, kulturno-obrazovnih, zdravstveno-socijalnih i drugih činitelja, a obzirom na dotadašnji izrazito ruralni karakter županije.

3.1.3. Gospodarstvo

Bjelovarsko-bilogorska županija, unutar NUTS 2 regije Panonska Hrvatska, nalazi se na 6. mjestu prema visini BDP-a po stanovniku. Prema podacima DZS-a za 2007. godinu, vidljivo je da je Bjelovarsko- bilogorska županija, čiji BDP iznosi 6.691 euro, ispod nacionalnog prosjeka Republike Hrvatske, koji iznosi 9.656 eura. Prema podacima FINE, teški uvjeti poslovanja utjecali su na financijske rezultate poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske županije u 2009. godini, koji se očituju u padu prihoda i rashoda, povećanju gubitaka te smanjenju dobiti, investicija i zaposlenih. Stoga je ostvaren negativni konsolidirani financijski rezultat od -15 milijuna kuna, koji je kao takav posljednji puta bio evidentiran 2003. godine.

Financijske izvještaje za 2009. godinu predalo je 1.355 pravnih osoba, obveznica poreza na dobit, koje su zapošljavale 15.739 djelatnika što je 3,9% manje nego godinu ranije. Osnovna je karakteristika za 2009. godinu velik broj poduzetnika koji posluju s gubitkom, gotovo svaki treći. Od ukupno 1.355 poduzetnika 381 poslovao je s gubitkom, dok je 974 poduzetnika poslovalo s dobiti. Iz tablice 4. (u privitcima)

7

vidljivo je da 974 poslovna subjekta poslovalo sa dobitkom, dok su 381 poslovna subjekta poslovala sa gubitkom. Razlike u poslovnim aktivnostima veoma su izražene po pojedinim područjima. Po sudjelovanju u ukupnom prihodu prednjači prerañivačka industrija s udjelom od 40,9%, slijedi trgovina s 24,9%, te grañevinarstvo s 10,8% i prijevoz s 8,5%. Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika oslikavaju stanje županijskog gospodarstva. Izvedeni financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu pokazuju smanjenu rentabilnost prometa, a u znatnom je padu i produktivnost rada po zaposlenom mjerena neto dobiti. Prihodi i rashodi smanjeni su u odnosu na 2008. te je koeficijent ekonomičnosti vrlo nizak. Ukupni prihodi po zaposlenom manji su za 12%, poslovni prihodi po zaposlenom manji su za 11,8%, dok su rashodi po zaposlenom manji za 9,8%. Neto dobit po zaposlenim iznosila je 2008. godine 10.000 kuna, u 2009. godini je u minusu 935 kuna. Jedan od važnijih pokazatelja kvalitete poslovanja je rentabilnost (neto učinak cjelokupnog gospodarstva s ukupno uloženim resursima). Dok je 2008. godine županijsko gospodarstvo ostvarilo 5,49% od vrijednosti kapitala koji je korišten u poslovanju tijekom godine u 2009. rentabilnost vlastitog kapitala iznosila je minus 0,48%. Na području likvidnosti stanje je zabrinjavajuće. U tržišnim uvjetima gospodarenja načelo likvidnosti temeljni je kriterij u poslovanju gospodarskih subjekata, jer nelikvidnost je pogubnija za egzistenciju poslovnih subjekata od poslovanja s gubitkom. Koeficijent ubrzane likvidnosti županijskog gospodarstva u 2009. godini iznosio je 0,64, a trebao bi biti barem 1,0. Ne zadovoljava ni koeficijent tekuće likvidnosti koji je iznosio 0,94 a trebao bi biti oko 2,0 prema u praksi usvojenim normama. To zaoštrava probleme u podmirivanju kratkoročnih obveza odnosno probleme meñusobnih plaćanja. Ukupan broj registriranih obrta prema Obrtnom registru (aktivni i obrti u mirovanju) na području Županije 31.12.2009. iznosio je 1.500, a godinu dana ranije 31.12.2008. bilo ih je 1.599, što predstavlja pad 6%. Prema Obrtnom registru aktivnih obrta po djelatnostima na dan 31.12.2009. vidljivo je da je najrazvijenija djelatnost trgovine (31,1%), zatim uslužne djelatnosti (21,1%), proizvodne djelatnosti (18,9%), grañevinarstvo (9,1%), poljoprivreda (6,8%), ugostiteljstvo (6,6%) te prijevoz (6,4%). Na području Županije vidljiv je negativan trend ukupne gospodarske aktivnosti. Najviše zaposlenih i najveći broj poslovnih subjekata je u prerañivačkoj industriji i trgovini, a najveći prihod po zaposlenom ostvaren je u trgovini. Najveći gubitaši su prerañivačka industrija i promet. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva usklañen je s nacionalnom strategijom razvoja poduzetničkih zona, kreditiranih po povoljnijim uvjetima. Postoje značajni, ali nedovoljno korišteni turistički resursi. Loša je tehnološka opremljenost i vidljiv je nedostatak novih tehnologija sukladno suvremenim standardima.

8

3.2. Obrazovanje

Školski sustav u Republici Hrvatskoj je strogo centraliziran: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa preuzelo je punu kontrolu i odgovornost nad provjerama i odobrenjima nastavnih planova i programa osnovnih i srednjih škola, kao i udžbenika koje preporučuju za uporabu. Meñutim, školama je dopušteno prihvaćanje školskih programa prema lokalnim uvjetima. Nastavni planovi odreñuju glavne ciljeve svakog programa, broj obveznih predmeta i poduka/sati po tjednu, materijali koji se koriste za nastavu, nastavne metode i ispiti. U Hrvatskoj je postojala, a u odreñenoj mjeri još uvijek postoji, pretjerana specijalizacija u strukovnom obrazovanju, posebice u trogodišnjim programima koji su ostatak iz prethodnih sistema. Obrazovni programi, koji nisu pratili promjene na tržištu rada, doveli su do toga da nezaposlene osobe nisu svojim znanjima, vještinama i kompetencijama konkurentne u ponudi radne snage. Sustav obrazovanja i osposobljavanja za odrasle mora unaprijediti vještine zaposlenih i nezaposlenih kako bi mogli prihvatiti nove prilike za zapošljavanje.

3.2.1. Ključne karakteristike

Predškolski odgoj traje od prve do polaska u osnovnu školu i ima tri razine: jaslička razina, vrtićka razina i predškolska razina ili ono što je poznato kao „mala škola“. Osnovno obrazovanje traje osam godina, a započinje sa šest ili sedam godina. Organizacijski postoje dvije razine: razredna nastava (jedan nastavnik predaje sve predmete) i predmetna nastava (gdje različiti nastavnici predaju različite predmete). Srednje obrazovanje održava se u srednjim školama, koje ovisno o vrsti nastavnog programa koji provode nazivamo:

‐ gimnazije (opće ili specijalizirane) u kojima se izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju školsku spremu ‐ strukovne škole su tehničke, industrijske i obrtničke. Trajanje obrazovanja u strukovnim školama ovisi o vrsti nastavnog plana i programa, a programi se dijele na: 1. programi četverogodišnjeg trajanja obrazovanja ( tehnički programi) 2. programi trogodišnjeg trajanja obrazovanja (obrtnički programi-JMO i industrijski programi) 3. posebni ili programi obrazovanja za stjecanje srednje ili niže stručne spreme za učenike s teškoćama u razvoju 4. programi do dvogodišnjeg trajanja obrazovanja za stjecanje niže stručne spreme ‐ umjetničke škole (glazbene, plesne, likovne i druge, što se odreñuje prema vrsti nastavnog plana programa) u kojima se izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu.

9

Visoko obrazovanje obavljaju visoka učilišta. Visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola. U okviru djelatnosti visokog obrazovanja sveučilište, fakultet i umjetnička akademija organiziraju i izvode sveučilišne, a mogu organizirati i izvoditi i stručne studije. Veleučilište i visoka škola osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja putem organizacije i izvoñenja stručnih studija te mogu obavljati stručnu, znanstvenu i umjetničku djelatnost. Stručni studiji obuhvaćaju dvije razine: stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij.

3.2.2. Redovno obrazovanje

Predškolsko obrazovanje - Danas na području Bjelovarsko-bilogorske županije djeluje 14 dječjih vrtića sa 9 podružnica. Podružnice imaju 3 dječja vrtića, dok ostalih 11 djelatnost provode samo u matičnim vrtićima. Jedinice lokalne samouprave su osnivači 11 dječjih vrtića, a 3 vrtića su privatna (sva tri u Bjelovaru). Prema posljednjim podacima u vrtiće je smješteno oko 1770 djece. U dječjim vrtićima zaposleno je ukupno 146 djelatnika.

Osnovno obrazovanje - Prema podacima Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport Bjelovarsko- bilogorske županije na području Županije djeluje 25 redovnih osnovnih škola kojima je osnivač Bjelovarsko-bilogorska županija. U njima je u školskoj godini 2010/2011. upisano ukupno 10.165 učenika. U sastavu osnovnih škola djeluje i 80 područnih škola. U podsustavu osnovnog školstva u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji djeluju i osnovne glazbene škole. Uz redovne osnovne škole na području Županije djeluju 2 školske ustanove za djecu s teškoćama u razvoju. To su V. osnovna škola Bjelovar i Centar „Rudolf Steiner“ u Daruvaru, koje pohaña ukupno 130 učenika. V. osnovnu školu Bjelovar pohaña 46 učenika. Daruvaru. Posebnost je osnovnog školstva u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji organiziranje odgojno-obrazovnog procesa za pripadnike češke nacionalne manjine, i to u osnovnim školama s nastavom na češkom jeziku. Tendencija je smanjivanja broja učenika osnovnih škola u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji već od 1993, tj. od njezina pravno-administrativnog ustrojavanja. Broj zaposlenih u osnovnom školstvu iznosi 1.294 prema podacima iz 2009. godine.

Srednjoškolsko obrazovanje - Na području Bjelovarsko-bilogorske županije djeluje 15 srednjih škola. U školskoj godini 2010/2011. u srednjim školama Županije ukupno se školuje 5.640 učenika (Tablica 5). Kako bi se ublažio problem nedostatka prostora u Bjelovaru, 2008. godine izgrañena je i otvorena nova zgrada za 4 srednje škole u Bjelovaru. Danas je u srednjim školama Županije zaposleno 540 djelatnika, od čega 416 nastavnika.

Visoko obrazovanje - U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je visoko obrazovanje organizirano kroz Visoku tehničku školu Bjelovar sa stručnim studijem mehatronike (baccalaureus ing. mehatronike) i stručnim studijem sestrinstva (baccalaureus sestrinstva), te podružnice Ekonomskog fakulteta Zagreb sa Sveučilišnim studijem „Poduzetništvo“ i Ekonomskog fakulteta Rijeka.

10

U akademskoj godini 2010/2011. u Bjelovaru studira oko 1.400 studenata i to: na Ekonomskom fakultetu Rijeka 780 studenata, Ekonomskom fakultetu Zagreb 230 studenata. Na Visokoj tehničkoj školi, kojoj je osnivač Grad Bjelovar studira 379 studenata od toga na Stručnom studiju mehatronike 217, a na Stručnom studiju sestrinstva 162 studenata. U suradnji s lokalnom razvojnom agencijom Poslovni park Bjelovar d.o.o. koja je pripremila dokumentaciju, curicculume i ishodila Dopusnice za dva stručna studija u pripremi je osnivanje trećeg stručnog studija, Procesno-energetskog inženjerstva. Za potrebe studiranja u Bjelovaru Grad Bjelovar ustupio je zgradu na Trgu Eugena Kvaternika Visokoj tehničkoj školi, koja je temeljito obnovljena, a nabavljena je i adekvatna oprema.

3.2.3. Kvaliteta redovnog obrazovanja

Kreatori obrazovne politike u Hrvatskoj posvećuju dosta pažnje kontinuiranom poboljšanju kvalitete i izvrsnosti obrazovanja. Očituju se kroz proces informatizacije osnovnog i srednjeg obrazovanja, usmjerenost na stručnost nastavnika i savjetovanje u školama. Kvaliteta obrazovanja ovisi o kvaliteti nastavnika i njihovom stručnom, obrazovnom i psihološkom usavršavanju, meñutim financijska ograničenja (nedovoljni proračuni gradova i Županije) ne omogućuju dovoljno ulaganje u njihov razvoj. Stručni suradnici (psiholozi, pedagozi, socijalni radnici, nastavnici za djecu s posebnim potrebama) su zaduženi za savjetovanje u osnovnim i srednjim školama. Savjetodavne usluge trebale bi biti sastavni dio svake obrazovne ustanove (vrtića, osnovne i srednje škole), meñutim evidentan je nedostatak stručnih suradnika, pedagoga i defektologa u predškolskom odgoju. Za potrebe predškolskog odgoja zaposlena su samo 2 pedagoga u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Manjak kvalitetne edukacije i stručnog usavršavanja odgojno obrazovnih djelatnika posljedica je nedostatka financija za ovu djelatnost. Istovremeno, nedostaje i kvalitetnih predavača za provoñenje navedenih edukacija. Nastavnici i stručni suradnici nedovoljno su educirani za rad s djecom s teškoćama u razvoju, nedovoljan je broj stručnih suradnika rehabilitatora zaposlenih u školama, a uz to su često zaposleni stručni suradnici neodgovarajućeg usmjerenja (logopedi ili socijalni pedagozi). Broj učitelja i profesora hrvatskog, engleskog, njemačkog jezika, matematike, fizike nije dostatan za potrebe osnovnih i srednjih škola. Trenutno, strukovno obrazovanje i osposobljavanje nisu dovoljno usmjereni na razvoj ključnih vještina primjerenih potrebama tržišta rada. Nastavni kadar u strukovnim školama nedovoljno je educiran o stvarnim potrebama tržišta rada i vještinama koje bi trebali poučavati učenike radi lakšeg ulaska u svijet rada. Programi srednjoškolskog obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju nisu dovoljno usklañeni s potrebama tržišta rada; školuju se za zanimanja koja jednim dijelom gotovo da i ne egzistiraju ili za zanimanja koja su niskoakumulativna. Neprilagoñenost prostora, neujednačena rasprostranjenost mreža ustanova, nedostatna i neodgovarajuća oprema i nedostatak udžbenika primjerenih potrebama osoba s različitim vrstama teškoća, takoñer su značajne prepreke primjerenom osposobljavanju osoba s invaliditetom za rad.

11

3.2.4. Cjeloživotno učenje

Suvremena strategija obrazovanja temelji se na načelu cjeloživotnog učenja, u sklopu kojeg obrazovanje odraslih postaje ključni pojam. Prema Zakonu o obrazovanju odraslih (NN br. 17/7), obrazovanje odraslih može se provoditi kao formalno, neformalno, informalno i/ili samousmjereno učenje. Najvažnija područja daljnje edukacije odraslih u Europi jesu stručno usavršavanje, edukacija za razvoj civilnog društva što uključuje odgoj za mir, grañanstvo i demokraciju, edukacija za zaštitu okoliša, učenje stranih jezika, obrazovanje za očuvanje zdravlja, obrazovanje starijih osoba, obrazovanje za integraciju ljudi s invaliditetom. Modernizacija (europeizacija) zemalja u tranziciji nezamisliva je bez razvoja ovih područja obrazovanja odraslih. Formalno obrazovanje odraslih provodi se na temelju programa koje je odobrio MZOŠ s ciljem stjecanja strukovnih znanja, vještina i sposobnosti. Ono uključuje osnovno obrazovanje odraslih, srednje obrazovanje odraslih kao i visoko obrazovanje odraslih. Formalno obrazovanje odraslih provodi se u skladu s posebnim propisima kojima se ureñuju ove djelatnosti, osim u pitanjima koja su ureñena Zakonom o obrazovanju odraslih. Prema Zakonu o obrazovanju odraslih, formalno obrazovanje odraslih mogu provoditi otvorena učilišta, osnovne škole, srednje škole, visoka učilišta, škole stranih jezika, ustanove za skrb o osobama s posebnim potrebama i invaliditetom, penološke i ostale ustanove, ako zadovoljavaju preduvjete navedene u Zakonu. Formalno obrazovanje odraslih vodi stjecanju javne isprave. Ustanove za obrazovanje odraslih provode programe za stjecanje prve kvalifikacije, dokvalifikacije, stručnog usavršavanja i prekvalifikacije. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji formalnim obrazovanjem odraslih, kao svojom redovnom djelatnošću ili kao djelatnošću koja prati redovnu, bave se: • pučka otvorena učilišta: POU Bjelovar, POU Daruvar, POU Signal, POU „Marinković“ Garešnica • srednje škole koje realiziraju programe obrazovanja odraslih: Obrtnička škola Bjelovar, Medicinska škola Bjelovar, Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar, Ekonomska I birotehnička škola Bjelovar, Tehnička škola Bjelovar, Tehnička škola Daruvar, Srednja škola Čazma, Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje • visoke škole: Visoka tehnička škola Bjelovar, podružnice Ekonomskog fakulteta Zagreb i Ekonomskog fakulteta Rijeka u Bjelovaru • privatne škole: IVORA - Obrazovni centar Bjelovar, UČILIŠTE ALGEBRA Algebra centar Bjelovar, JEKA d.o.o. škola stranih jezika, Gloria d.o.o. Centar za strane jezike Pučko otvoreno učilište Bjelovar provodi 24 verificirana programa Ministarstva znanosti, jedan verificiran program Ministarstva unutarnjih poslova te 6 ostalih neformalnih programa (za djecu, umirovljenike, pripremni ispiti za majstorske ispite). U suradnji s Ministarstvom znanosti, HZZ-om, poduzećima i Saborom Roma organiziran je verificirani program osnovnog obrazovanja odraslih, koje je pohañalo 48 osoba prosječne dobi 29 godina. Ukupno je u 2010. godini bilo 527 polaznika različitih programa. Programe stranih jezika pohañalo je 210 osoba (82% sa srednjom školom), informatičke programe 91 polaznik (34% sa OŠ, 56% sa srednjom), pripreme za polaganje ispita stručne osposobljenosti u suradnji s HOK-om 55 polaznika. U suradnji s HZZ PS Bjelovar (putem mjera APZ-a) provedeno je osposobljavanje za 89 osoba. IVORA - Obrazovni centar Bjelovar provodi slijedeće verificirane programe: Manager marketinga, Manager prodaje, knjigovodstveni operater, PR manager, grafički dizajner, web dizajner, Autocad

12

dizajner, 3D dizajner, računalni operater, računalni programer, mrežni administrator i serviser računala. U navedene programe u 2010. godini bilo je uključeno 119 polaznika. Učilište Algebra - Centar Bjelovar provodi slijedeće verificirane programe: računalni operater, ECDL operater, ECDL specijalist, knjigovoña, samostalni knjigovoña, web dizajner, grafički dizajner, specijalist za digitalnu fotografiju i obradu, specijalist za računalne mreže Cisco, serviser osobnih računala. U navedene programe u 2010. godini bilo je uključeno 136 polaznika. Ustanove za obrazovanje odraslih s kojima je HZZ PS Bjelovar organizirao stručno obrazovanje nezaposlenih osoba putem mjera APZ-a tijekom 2010. godine su: Pučko otvoreno učilište Bjelovar (89 osoba), POU Bjelovar u suradnji s Učilištem „LAS“ Zagreb (37 osoba), Medicinska škola Bjelovar (30 osoba), Kontrol biro Zagreb (17 osoba), Obrtnička škola Bjelovar (13 osoba), Pučko otvoreno učilište Zagreb (11 osoba) i Ivora - Obrazovni centar Bjelovar (3 osobe). Uz tradicionalni pojam pismenosti - vještine pisanja, čitanja i računanja, novi pojam „pismenosti 21. stoljeća“ razumijeva osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanja stranih jezika i korištenja suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije, omogućuju kvalitetno razumijevanje prirodnih i društvenih zbivanja, osposobljenost za rješavanje problema, vještine i spremnosti za timski rad, prihvaćanje drugih i drugačijih, osposobljenost za trajno učenje. Za ostvarivanje ovih zahtjeva, važna je uloga i neformalnog obrazovanja. Neformalnim obrazovanjem odraslih, organizacijom treninga za stjecanje odreñenih znanja i vještina kojima se ne stječe javna isprava, na području Županije bave se razvojne agencije I nevladine udruge i organizacije. Poslovni park Bjelovar d.o.o., za razvoj i ulaganja – lokalna razvojna agencija u vlasništvu grada Bjelovar, izmeñu ostalih aktivnosti kojima se bavi i provodi ih, organizira i provodi niz edukacija, seminara, treninga, radionica i tečajeva koji su namijenjeni poduzetnicima početnicima, onima koji to žele postati te poduzetnicima u fazi rasta i razvoja. Edukacije se provode pod motom „Znanjem do konkurentnosti“ i obuhvaćene su kroz sljedeće grupe programa: programi informatičke izobrazbe, programi za poduzetnike početnike, programi za poduzetnike u fazi rasta i razvoja i specijalističke edukacije. Značajno povećanje interesa, u odnosu na 2009. godinu, prisutno je u programima pripreme za poduzetništvo (Osnove poduzetništva i Poslovni plan) te osnovnim komunikacijskim i pregovaračkim vještinama. Pokazatelji su očekivani, obzirom na posljedice recesije kroz povećanje nezaposlenosti i prateće povećanje spremnosti na samozapošljavanje koje rezultiraju povećanjem interesa za stjecanje znanja i vještina koje su nužne za pokretanje vlastitog posla. Takoñer, iskazan je interes za edukacijom u turističkom području tako da su tijekom 2010. godine održane dvije edukacije vezane za razvoj turizma. Nevladine udruge i organizacije (informatičara, mladih, osoba s invaliditetom, branitelja, žena žrtava nasilja, za razvoj civilnog društva i dr.) nisu registrirane kao obrazovne organizacije, ali izvode obrazovanje kao svoje dodatne aktivnosti u svrhu osposobljavanja članstva za uspješnije ostvarivanje ciljeva organizacije.

13

3.3. Analiza tržišta rada 3.3.1. Obrazovna struktura stanovništva

Promatrajući podatke obrazovne strukture stanovništva Županije, iz Popisa stanovništva 2001. godine, 55,6% je stanovnika koji su niže razine obrazovanja (bez škole, nezavršena i završena osnovna škola), dok je visokoobrazovanih samo 6,4% (Tablica 2.). Činjenica da je udio žena niže razine obrazovanja (63,9% od ukupnog broja žena) veći od muške populacije (46,4% od ukupnog broja muškaraca) u navedenim kategorijama ukazuje na potrebu provoñenja različitih programa edukacija ženske populacije kako bi iste postale ne samo ravnopravne nego i konkurentne na tržištu rada. Obrazovna struktura nezaposlenih osoba takoñer nije zadovoljavajuća budući da je krajem 2010. godine 36,9% nezaposlenih bilo niže razine obrazovanja (bez škole, nezavršena i završena osnovna škola), dok je na državnoj razini udio navedene kategorije 28,4%. Udio visokoobrazovanih (viša škola, stručni studij, fakulteti, akademije) u ukupnom broju nezaposlenih u Županiji je 4,4%, dok je na državnoj razini 9,4%. Nepovoljna obrazovna struktura uzročno posljedično utječe na usvajanje novih znanja i vještina te suvremenih tehnologija. Zaostatak u razini obrazovanosti i nedostatno ulaganje u stvaranje obrazovanog stanovništva može postati ograničavajući čimbenik dugoročno održivog razvoja svakog područja, pa tako i Bjelovarsko- bilogorske županije.

3.3.2. Mobilnost radne snage

U migraciji Bjelovarsko-bilogorske s ostalim županijama bilježi se negativan trend, koji je bio prisutan i prethodnih godina. To se može tumačiti potragom za poslom, ostankom u mjestu studiranja po njegovom završetku zbog bolje ponude radnih mjesta, a i deruralizacija zahvaća velik dio stanovništva koji napuštaju svoja sela i preseljavaju se u veće gradove. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2009. godini negativan saldo migracije (više odseljenih nego doseljenih) meñu županijama ima trinaest županija, meñu kojima je i Bjelovarsko-bilogorska županija (-225 osoba). Što se tiče vanjske migracije, u 2009. godini Bjelovarsko-bilogorska županija bilježi negativan saldo migracije (-137 osoba), što znači da je više osoba odselilo u inozemstvo nego što ih je doselilo iz inozemstva.

14

3.3.3. Plaće

Prema podacima Državnog zavoda za zapošljavanje u 2008. godini je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iznosila 4.421,00 kunu, dok je u 2007. iznosila 4.107,00 kuna, što je povećanje za 7,6%. U Republici Hrvatskoj u 2008. godini je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila 5.161,00 kunu, dok je u 2007. iznosila 4.817,00 kuna, što je povećanje za 7,1%. Prema podacima FINA-e prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u Bjelovarsko- bilogorskoj županiji za 2009. godinu iznosila je 3.458 kuna dok je u Republici Hrvatskoj 4.634 kune, iz čega se zaključuje da je prosječna županijska plaća ispod prosjeka RH za 25,7%.

3.3.4. Razina ekonomske aktivnosti stanovništva

Stopa aktivnosti pokazuje postotni udio radne snage (zaposleni i nezaposleni) u ukupno radno sposobnom stanovništvu (osobe od 15 do 65 godina). Stopa aktivnosti u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji krajem 2009. godine iznosi 57,0%, dok je na državnom nivou 61,3%. Stopa zaposlenosti pokazuje postotni udio zaposlenih u ukupno radno sposobnom stanovništvu, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji krajem 2009. godine iznosi 42,2%, dok je na državnom nivou 51,5%.

3.3.5. Zaposlenost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za prosinac 2010. godine kod pravnih osoba je zaposleno 25.481 (75,5%), vlasnika obrta i njihovih zaposlenika je 3.914 (11,6%), osiguranika u individualnoj poljoprivredi je 3.589 (10,6%), osiguranika iz samostalne profesionalne djelatnosti i na temelju produženog osiguranja je 763 (2,3%). Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 31.12.2010. godine u odnosu na 31.12.2009. u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji se smanjila razina ukupno aktivnog stanovništva (za 783 osobe ili 1,7%) uz istodobno smanjenje broja zaposlenih za (1.031 ili 3,0%) te povećanje broja nezaposlenih osoba u evidenciji HZZ Područne službe Bjelovar za (248 osoba ili 2,0%). Županija u prosincu 2010. godine bilježi 46.155 radno aktivnih stanovnika, od kojeg broja 33.747 je zaposleno. U tablici 6. (u privitku) prikazano je kretanje zaposlenih u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji od 2004. do 2010. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (Statističko izvješće 1419), sa stanjem na dan 31. ožujka 2009., najveće udjele u ukupnoj zaposlenosti Županije imaju sljedeće djelatnosti: prerañivačka industrija, poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo te trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala. Prerañivačka industrija je važna djelatnost po pitanju zaposlenosti ljudskih potencijala, a u 2009. godini zauzima udio od 24,8% u ukupnoj zaposlenosti. Poljoprivreda je na drugom mjestu po udjelu u ukupnoj zaposlenosti, koji iznosi 16,8%. Posljednjih nekoliko godina bilježi se stalno smanjenje broja zaposlenih u djelatnosti poljoprivrede zbog smanjenja broja osiguranih individualnih poljoprivrednika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. U cilju povećanja broja zaposlenih u poljoprivredi potrebno je educirati poljoprivrednike iz stručnih znanja i voñenja poslovanja kako bi postali konkurentni na tržištu rada, a samim time bi se povećao i broj zaposlenih u poljoprivredi.

15

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala je djelatnost koja zauzima udio od 10,9%. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promatrajući zaposlene u pravnim osobama prema stupnju stručnog obrazovanja, u Županiji prevladavaju osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem čiji je udio 50,8%, udio nekvalificiranih je 10,0%, dok je visokoobrazovanih 12,5%. Od ukupnog broja visokoobrazovanih zaposlenih u pravnim osobama, najviše ih je u sljedećim djelatnostima: obrazovanje - 37,4%, javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje - 11,7% i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 9,8%, dok je u prerañivačkoj industriji njihov udio je 8,4%. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promatrajući zaposlene u pravnim osobama prema godinama starosti, mladih do 29 godina je 19,8%, osoba u dobi od 30 do 39 je 26,9%, osoba u dobi od 40 do 49 godina je 28,8% i starijih od 50 godina je 24,4%.

3.3.6. Nezaposlenost

Stopa registrirane nezaposlenosti definira se kao postotni udio nezaposlenih u radnoj snazi (nezaposleni i zaposleni). Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u razdoblju od 31.12.2005. godine do 31.12.2008. godine uočen je trend porasta broja zaposlenih. Slijedom toga je i stopa nezaposlenosti u Županiji pala sa 25,6% krajem 2005. godine na 22,1% krajem 2008. godine (Tablica 7.). U razdoblju nakon 31.12.2008. bilježi se pad broja zaposlenih te je zabilježena stopa nezaposlenosti od 25,9% na dan 31.12.2009. godine. Negativan trend zapošljavanja nastavljen je i u 2010. godini pa je iz podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje razvidno kako je stopa nezaposlenosti na dan 31.12.2010. iznosila 26,9%, što se može pripisati utjecaju recesije i gospodarske krize. Krajem prosinca 2010. godine u Područnoj službi Bjelovar evidentirano je 12.408 nezaposlenih osoba, odnosno 213 osoba ili 1,7% više nego prethodni mjesec, a 248 osoba ili 2,0% više nego u prosincu 2009. godine. Udio nezaposlenih s evidencije PS Bjelovar u nezaposlenosti Republike Hrvatske u prosincu 2010. godine je 3,9%. U evidentiranoj nezaposlenosti u prosincu 2010. godine prevladavaju osobe sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (4.654 ili 37,5%), potom slijede osobe sa završenom osnovnom školom (3.625 ili 29,2%), osobe sa srednjom školom za zanimanja u trajanju 4 godine i gimnazijom (2.634 ili 21,2%) te osobe bez škole ili nezavršenom osnovnom školom (953 ili 7,7%). Najmanje je nezaposlenih osoba sa završenim fakultetom (240 ili 1,9%) te s višom školom ili stručnim studijem (302 ili 2,4%). Od ukupnoga broja nezaposlenih u prosincu 2010. bilo je 6.046 nezaposlenih žena, s udjelom od 48,7% naspram 51,3% ili 6.362 nezaposlena muškarca. Broj nezaposlenih žena povećao se 0,8% u usporedbi s prethodnim mjesecom, ali se smanjio 3,2% usporeñujući s istim mjesecom 2009. godine. Istodobno, broj nezaposlenih muškaraca povećao se 2,6% u odnosu na prethodni mjesec te za 7,5% u odnosu na prosinac 2009. godine. U prosincu 2009. godine udio žena je bio 51,3% (6.244), a udio muškaraca 48,7% (5.916). Gledano prema dobi, mlade osobe do 24 godine čine 22,6% ukupne registrirane nezaposlenosti (2.807 osoba), osobe srednje radne dobi od 25 do 49 godina 52,7% (6.544 osobe), a osobe od 50 i više godina

16

24,6% (3.057 osoba). U usporedbi s prethodnim mjesecom najveće se povećanje bilježi u dobnoj skupini od 30 do 34 godine (5,7%) i od 40 do 44 godine (4,4%).

3.3.7. Potrebe lokalnih poslodavaca

HZZ PS Bjelovar je tijekom 2010. godine zaprimio najviše prijava slobodnih radnih mjesta u sljedećim djelatnostima: trgovini (895 ili 22,8%), obrazovanju (614 ili 15,6%), prerañivačkoj industriji (589 ili 15,0%) i djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (449 ili 11,4%). Poslodavci su tijekom2010. godine najviše tražili: radnike uslužnih i trgovačkih zanimanja (1.225 ili 31,2%), radnike jednostavnih zanimanja (887 ili 22,6%) te stručnjake i znanstvenike (706 ili 18,0%). Djelatnosti u kojima je zaposleno najviše osoba s evidencije tijekom 2010. godine su: prerañivačka industrija (1.145 osobe ili 20,4%), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (867 osoba ili 15,4%), trgovina na veliko i malo (791 osoba ili 14,1%) i grañevinarstvo (563 osobe ili 10,0%).

Prema rezultatima Ankete poslodavaca 2010. godine, koju je proveo HZZ PS Bjelovar, 19,4% poslodavca je imalo poteškoća s pronalaženjem i zapošljavanjem radnika tijekom 2009. godine. Oni koji su imali poteškoća, kao najčešći razlog, naveli su nedostatak radnika traženog zanimanja, nezainteresiranost i nemotiviranost radnika za rad te problem nedostatka radnika s traženim radnim iskustvom. Nešto manji broj poslodavaca iskazao je poteškoće pri zapošljavanju zbog nedostatka radnika s potrebnim socijalnim vještinama, s traženim znanjem stranog jezika te s poznavanjem rada na računalu. Obzirom na granu djelatnosti, najviše poteškoća s pronalaženjem radnika imali su poslodavci u djelatnosti obrazovanja (21,9%), grañevinarstva (16,7%), prerañivačke industrije (15,6%) i trgovine (12,5%). Najbrojnija zanimanja za kojima iskazuju nedostatak su: stručnjaci i znanstvenici (profesor matematike, diplomirani inženjer grafičke tehnologije, profesor engleskog jezika, profesor njemačkog jezika, učitelj njemačkog jezika, učitelj glazbene kulture, diplomirani grañevinski inženjer, učitelj matematike), zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (zidar, tesar, zidar i tesar, ljevač kovina, instalater grijanja i klimatizacije), uslužna i trgovačka zanimanjima (konobar, njegovatelj starijih i nemoćnih osoba) i inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (medicinska sestra).

3.3.8. Aktivna politika tržišta rada

Provedbom Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja za 2008. godinu, u Područnoj službi Bjelovar od 25. ožujka do 30. studenog 2008. godine ukupno je zaposleno (odnosno uključeno u obrazovanje) 249 osoba, a od toga 77 žena ili 30,9% (Tablica 9.). U okviru obrazovnih aktivnosti za nepoznatog poslodavca Područna služba Bjelovar je organizirala programe stručnog osposobljavanja za zanimanja: knjigovodstveni operator (8 osoba), pedagoško-psihološka naobrazba (1 osoba), polagač keramičkih pločica (2 osobe), poslužitelj jela i pića (5 osoba), priprematelj bureka i pizza (3 osobe), priprematelj jednostavnih jela i slastica (16 osoba), rukovatelj CNC strojevima (8 osoba), rukovatelj viličarom (2 osobe), WEB dizajner (6 osoba), zaštitar (15 osoba), zavarivač (6 osoba). Provedbom Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. za 2008. godinu, do

17

kraja mjeseca studenog zaposleno je 7 osoba romske nacionalnosti, od čega 6 osoba po Mjeri J - Javni radovi i 1 osoba po Mjeri Z. - Subvencioniranje zapošljavanja Roma u trajanju od 24 mjeseca. Provedbom mjera aktivne politike u 2009. godini u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PS Bjelovar, ukupno je obuhvaćeno 446 osoba iz evidencije nezaposlenih. Od ukupnog broja osoba obuhvaćenih mjerama u 2009. godini bilo je 239 žena ili 53,6% (Tablica 10.). U okviru mjere obrazovanja za nepoznatog poslodavca PS Bjelovar organizirala je programe stručnog osposobljavanja za zanimanja: zaštitar (23 osobe), njegovateljica (19 osoba), spremačica (19 osoba), knjigovoña (10 osoba), operator CNC strojevima (8 osoba), maser (6 osoba) i rukovatelj viličarom (4 osobe). Mjerama namijenjenim za zapošljavanje i obrazovanje osoba romske nacionalne manjine u 2009. godini obuhvaćeno je 9 osoba te nacionalne manjine iz evidencije nezaposlenih osoba i to u programu javnih radova. Provedbom mjera aktivne politike u 2010. godini u PS Bjelovar, do kraja prosinca ukupno su obuhvaćene 652 osobe. Od ukupnog broja 318 je žena s udjelom od 48,8% (Tablica 11). Tijekom 2010. godine PS Bjelovar organizirala je stručna osposobljavanja nezaposlenih osoba za sljedeća zanimanja: zaštitar (37 osoba), priprematelj jednostavnih jela i slastica (32 osobe), njegovateljica (30 osoba), rukovatelj viličarom (17 osoba), sastavljač PVC stolarije (15 osoba), monter suhe gradnje (12 osoba), maser (11 osoba), keramičar (9 osoba), spremačica (9 osoba), rukovatelj brojčano upravljanim strojem za obradu kovina - CNC (8 osoba), priprematelj bureka i pizza (6 osoba), poslužitelj jednostavnih jela i pića (6 osoba), zavarivač (5 osoba), web dizajner (2 osobe) i serviser osobnih računala (1 osoba).

3.3.9. Uloga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Hrvatski zavod za zapošljavanje je vodeći sudionik u razvoju hrvatskog tržišta rada, poglavito u objedinjavanju cjelokupne ponude i potražnje rada da bi se postigla puna zaposlenost. Strateški ciljevi na kojima temelji razvoj: razviti usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje radi povećanja konkurentnosti radne snage i zadovoljenja potreba na tržištu rada, razviti ljudski potencijal i administrativni kapacitet Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kreiranju i davanju novih usluga na tržištu rada, ostvariti vodeću poziciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tržištu rada uspostavljanjem partnerskih odnosa i većim utjecajem na donošenje i provedbu javnih politike. U Područnoj službi Bjelovar na dan 31.12.2010. bila su zaposlena ukupno 44 zaposlenika, od čega je 37 žena i 7 muškaraca. Prema razini obrazovanja 24 zaposlenika (54,5%) ima završen fakultet, 4 (9,1%) višu školu, 13 (29,5%) srednju školu i 3 (6,8%) je sa završenom osnovnom školom. Na području Područne službe Bjelovar nalazi se pet ispostava, a to su Ispostava Bjelovar, Ispostava Čazma, Ispostava Daruvar, Ispostava Garešnica i Ispostava Grubišno Polje. Krajem prosinca 2010. godine najveći je udio nezaposlenih u Ispostavi Bjelovar (47,1% ili 5.849 osoba), zatim slijedi Daruvar (19,7% ili 2.446 osobe), Garešnica (11,5% ili 1.425 osoba), Čazma (11,4% ili 1.412 osoba) te Grubišno Polje (10,3% ili 1.276 osoba).

Hrvatski zavod za zapošljavanje podigao je kvalitetu svojih usluga korisnicima na tržištu rada kroz: • osnivanje Ureda za rad s poslodavcima – poseban Ured čiji je rad posvećen isključivo poslodavcima (upoznavanje kako novih registriranih poslodavaca tako i postojećih sa uslugama koje zavod nudi, prikupljanje potreba za radnicima)

18

uvoñenje redovite aktivnosti posjeta poslodavcima – Savjetnici za zapošljavanje na terenu posjećuju poslodavce iz grana djelatnosti za koju su specijalizirani i upoznaju ih sa novim uslugama koje Zavod nudi • uspostavljen je Odjel za provoñenje EU projekata – PS Bjelovar provodi projekt u sklopu IPA IV programa u kojem je nositelj, a uz to je i partner u više projekata • savjetnik za zapošljavanje osoba sa invaliditetom vodi kartoteku osoba sa invaliditetom za cijelu područnu službu i sudjeluje u provedbi aktivnosti iz projekata financiranih sredstvima EU • redovito godišnje istraživanje lokalnog tržišta rada – Anketa poslodavaca se godišnje provodi u svakoj od županija i obuhvaća reprezentativan uzorak prema kriterijima veličine poduzeća i djelatnostima koje su naviše zastupljene. • Odsjek profesionalnog usmjeravanja će kroz aktivnosti u projektu odraditi radionice za nezaposlene osobe na teme predstavljanje poslodavcima i vještine pisanja životopisa • svake godine PS Bjelovar organizira 2 okrugla stola/tribine gdje kao važan akter na tržištu rada potiče svijest javnosti o temama vezanim za razvoj tržišta rada. Svi savjetnici za zapošljavanje prošli su 3 modula/radionice kako bi poboljšali kvalitetu rada s nezaposlenim osobama ali i poslodavcima (nazivi modula: Trening za razvijanje savjetodavnih vještina, Marketinške vještine i Teške situacije).

•

3.3.10. Rodna ravnopravnost

Ravnopravnost spolova znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života, imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata. Novi Zakon o ravnopravnosti spolova donesen je u srpnju 2008. Njime se utvrñuju opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te definira i ureñuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce. Osim zabilježene izrazito visoke stope nezaposlenih žena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (28,5% u 2009. godini) postoji i velika nejednakost izmeñu muškaraca i žena na tržištu rada koja se očituje u sljedećim činjenicama: prosječna plaća žena 2008. godine dosegla je otprilike 89,9% plaće muškaraca, žene primaju manju plaću u svakom sektoru i svakoj obrazovnoj kategoriji, rad koji obavljaju žene obično se smatra manje vrijednim (kako u javnom, tako i u privatnom sektoru), iz tradicionalne podjele poslova na „ženske“ i „muške“ vidljivo je da žene uglavnom rade u djelatnostima koje se manje cijene i imaju niži status. Do visoke stope nazaposlenosti žena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji doveli su sljedeći problemi: nedostatak sredstava za dodatne oblike obrazovanja i usavršavanja (kojima bi stekle poduzetnička znanja i osnovno informatičko obrazovanje), neinformiranost o mogućnostima i poticajima za samozapošljavanje, nekompetentnost i nemotiviranost nezaposlenih žena za nastup na tržištu rada jer nemaju ili su im slabo razvijene vještine za traženje posla, predstavljanje potencijalnom poslodavcu, pisanje životopisa i sl. Mnoge nezaposlene žene su postale neaktivne po pitanju traženja zaposlenja, jer su zbog obiteljskih i društvenih okolnosti izgubile motivaciju ili smatraju da uopće nisu kompetentne za nastup na tržištu rada.

19

Uslijed recesije, otpuštanja i velikog priliva muškaraca na evidenciju, u 2009. i 2010. godini značajno je promijenjena cjelokupna struktura evidentiranih nezaposlenih osoba. Udio muškaraca je povećan sa 41,4% u prosincu 2008. godine na 48,7% u prosincu 2009., da bi u prosincu 2010. bio veći od udjela žena i popeo se na 51,3%.

Nezaposlenost je usko povezana s razinom obrazovanja pa tako najveći broj nezaposlenih žena u Županiji krajem prosinca 2010. godine čine žene srednjoškolske razine obrazovanja – 58,7% (37,5% s trogodišnjom, 18,7% s četverogodišnjom srednjom školom i 2,5% s gimnazijom). Nezaposlenih žena niže razine obrazovanja (bez škole, nezavršena i završena osnovna škola) je 36,9%, dok je svega 4,4% nezaposlenih žena više i visoke obrazovne razine.

3.3.11. Rizične skupine za socijalnu uključenost

Jedna od glavnih posljedica gospodarske pretvorbe u razdoblju poraća, a sada i svjetske gospodarske krize je povećani broj ljudi kojima prijeti socijalna isključenost. Ovaj problem je osobito izražen u skupinama dugotrajno nezaposlenih, razvojačenih hrvatskih branitelja, romskih grañana, osoba s invaliditetom, starijih osoba, grañana sa problemima uključivanja u društvo, obitelji sa više djece i samohranih roditelja, mladih osoba koje žive u socijalno nepovoljnim uvjetima. Velika većina ovih ljudi isključena je sa tržišta rada na duže vrijeme, te živi na rubu siromaštva i ovisna je o sustavu socijalne pomoći. Glavne karakteristike socijalne isključenosti u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji su slijedeće: • U skupini dugotrajno nezaposlenih osoba, nizak stupanj obrazovanja i razina kvalifikacija koja smanjuje njihove šanse za pronalazak zaposlenja, uzrokuju rizik od socijalne isključenosti. Na evidenciji HZZ PS Bjelovar u prosincu 2010. godine bilo je 6.267 dugotrajno nezaposlenih, što čini 50,5% od ukupnog broja nezaposlenih osoba. • U skupini osoba s invaliditetom, rizik socijalne isključenosti je očigledan. Bez obzira radi li se o privremenoj ili trajnoj invalidnosti, ove osobe imaju ograničen pristup obrazovanju što je uzročnik niske razine obrazovanja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Izvješća o osobama s invaliditetom Republike Hrvatske iz siječnja 2010. godine, na području Bjelovarsko-bilogorske županije evidentirano je 16.090 osoba s invaliditetom kojim brojem navedene osobe čine 12,1% ukupnog stanovništva Županije. Od ukupnog broja invalidnih osoba s područja Županije njih 7.427 odnosno 46% je radno aktivno. Zaposlene su 202 osobe s invaliditetom od kojih 69% čine muškarci. Oko 84% osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovno školsko obrazovanje. Oko 11% ima srednju stručnu spremu dok je 1% s višom ili visokom stručnom spremom. 4% invalidnih osoba se školuje prema specijalnom programu. Prema podacima HZZ PS Bjelovar u prosincu 2010. godine evidentirano je 270 osoba s invaliditetom. • U skupini starijih nezaposlenih osoba preko 50 godina starosti, glavni razlozi zapreka na tržištu rada su: skrivena dobna diskriminacija od strane poslodavaca, nizak stupanj atraktivnosti takvih osoba, njihov niži stupanj prilagodljivosti promjenjivim zahtjevima tržišta rada te neodgovarajuće kvalifikacije. Na evidenciji HZZ PS Bjelovar u prosincu 2010. bilo je 3.057 osoba (24,6%) starijih od 50 godina.

20

• Mladim osobama iz socijalno nepovoljne obiteljske sredine prijeti socijalna isključenost zbog njihovog obiteljskog okruženja i nedostatka pozitivne motivacije za zaposlenjem. Na evidenciji HZZ PS Bjelovar u prosincu 2010. bilo je 2.807 osoba (22,6%) u dobi od 15 do 24 godine. • Meñu osoba romske nacionalne manjine, glavni čimbenik socijalne isključenosti je nizak stupanj obrazovanja i djece i odraslih, niska razina kvalifikacija i zapošljivosti, značajna regionalna rasprostranjenost visoke stope nezaposlenosti, kao i ovisnost o sustavu socijalne pomoći. Na evidenciji HZZ PS Bjelovar u prosincu 2010. bilo je 325 osoba romske nacionalne manjine, od kojih je 167 žena. • Osobe s problemima uključivanja u društvo poput bivših zatvorenika, beskućnika, ovisnika o alkoholu i drogama suočavaju se s poteškoćama pri ulasku na tržište rada zbog njihove slabe zapošljivosti (gubitak kvalifikacija, loše radne navike i slaba disciplina, neprivlačnost za poslodavce i nedostatak socijalnih vještina). • Obiteljima s velikim brojem djece ili samohranim roditeljima prijeti socijalna isključenost uglavnom zbog njihovih niskih primanja. Većina osoba na marginama društva su duže vrijeme nezaposlene i imaju male izglede za reintegraciju. Zbog fenomena povezanosti izmeñu socijalne isključenosti i nezaposlenosti, Strategija razvoja ljudskih potencijala usredotočiti će se na pristup reintegracije socijalno isključenih skupina na tržište rada. Potpora usmjerena prema povećanju zaposlenosti i reintegraciji na tržište rada kroz mjere aktivne politike tržišta rada dovesti će naposljetku i do poboljšanja socijalne uključenosti ovih skupina.

21

4. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je objektivna slika stanja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a uključuje snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje za područje razvoja ljudskih potencijala. Metodologija izrade SWOT analize temelji se na četiri prioritetne osi definirane u Operativnom programu za razvoj ljudskih potencijala za razdoblje 2011-2013. godine:

Prioritetna os 1.: Prioritetna os 2.: posebnim

Prioritetna os 3.: Prioritetna os 4.:

Potpora održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage Pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s

potrebama Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju u istraživanju i razvoju Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje

Članovi radne skupine za razvoj ljudskih potencijala/ Lokalnog partnerstva za zapošljavanje izradili su SWOT analizu situacije na području Bjelovarsko- bilogorske županije, vezano uz četiri prioritetna područja:

ZAPOŠLJAVANJE SOCIJALNA UKLJUČENOST OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE CIVILNO DRUŠTVO

22

4.1. ZAPOŠLJAVANJE

Snage

Prerañivačka industrija poljoprivreda glavne gospodarske grane 32 poduzetničke zone Dugogodišnja tradicija obrtništva Beneficije za poslodavce na PPDS područjima Regionalna razvojna agencija kao potpornainstitucijarazvoju poduzetništva Jesenski meñunarodni Bjelovarski sajam

Slabosti

Visoka stopa nezaposlenosti (26%) Niska obrazovna struktura stanovništva Smanjenje broja radno aktivnog stanovništva Smanjenje broja zaposlenih u poljoprivredi Nizak udio visokoobrazovanih u ukupnoj zaposlenosti Slaba mobilnost radne snage Visok udio žena u ukupnoj nezaposlenosti (54,6%) Najvišezaposlenihsasrednjoškolskim obrazovanjem Nerazvijena suradnja obrazovnih institucija sa privatnim sektorom Nedovoljno razvijene aktivne mjere na tržištu rada Manjak poduzetničkog duha Neusklañenost obrazovne strukture s potrebama gospodarstva Smanjenje gospodarskih aktivnosti Nerazvijena znanja i vještine kod poduzetnika Nerazvijena znanja i vještine zaposlenika

Prijetnje

Gospodarska kriza Odljev visokoobrazovane radne snage Siva ekonomija Depopulacija ruralnih prostora Nedostatak novih investicija

Mogućnosti

EU fondovi Primjena novih znanja i tehnologija Umrežavanje i povezivanje gospodarskih subjekata Nacionalni i lokalni programi za poticanje zapošljavanja i gospodarske aktivnosti Povećanje mobilnosti radne snage Zapošljavanje i samozapošljavanje u poljoprivredi i turizmu Nove visokoškolske institucije

23

4.2. SOCIJALNA UKLJUČENOST

Snage

Centar Rudolf Steiner koji pohaña 85 učenika s teškoćama u razvoju Provedba programa za pojačano socijalnouključivanjeosobau nepovoljnom položaju (pomoć u kući, dnevni boravak i pomoć u kući, programimeñugeneracijske solidarnosti) Dom za psihički bolesne odrasle osobe Bjelovar Dom za starije i nemoćne Bjelovar Velik broj nacionalnih manjina – multikulturalno društvo

Slabosti

Nepostojanje kvalitetne baze podataka sa jasnom identifikacijom i pokazateljima socijalno isključenih skupina Needuciranost socijalno isključenih skupina stanovništva o njihovim pravima Ovisnost u sustavu socijalne pomoći Nemotiviranost pojedinaca u sustavu socijalne pomoći za pronalaženje posla Nesenzibiliziranostposlodavacaza zapošljavanje osoba s invaliditetom Slaba povezanost institucija koje se bave problematikom socijalne isključenosti Dugotrajna nezaposlenost starijih osoba 84 % osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu 69% zaposlenih osoba s invaliditetom čine muškarci Integracija romske populacije (nizak stupanj obrazovanja, kvalifikacija i zapošljivosti) Nedostatak asistenata u nastavi Nedostatak financijskih sredstava za troškove asistenata u nastavi Nedovoljno razvijene izvaninstitucionalne usluge Nedovoljno programa za organiziranje slobodnog vremena djece i mladih, posebice u ruralnim područjima Nedovoljno educirani ljudski resursi u domeni socijalne skrbi i zdravstva Nedostatak financijskih sredstava za razvoj i pružanje socijalnih usluga

Prijetnje

Nedovoljno i neučinkovito korištenje EU i nacionalnih sredstava Gospodarska kriza Nedovoljno razvijen senzibilitet gospodarskih subjekatazazapošljavanjeosobau nepovoljnom položaju

Mogućnosti

Stipendijezaškolovanjesocijalno isključenih skupina Korištenje inovativnih oblika edukacija (multimedijsko, obrazovanje na daljinu) Senzibilizacija zajednice prema socijalno isključenim skupinama Razvoj socijalne ekonomije Lokalni poticaji za zapošljavanje socijalno isključenih skupina stanovništva Financiranje projekata iz EU fondova Zapošljavanja socijalno isključenih skupina Razvoj konkurentnosti žena na tržištu rada

24

4.3. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE

Snage

14 dječjih vrtića na području Županije 26 osnovnih škola Provedba nastave na češkom jeziku u OŠ 15 srednjih škola Visoka tehnička škola Bjelovar Podružnica Ekonomskog fakulteta Zagreb i Ekonomskog fakulteta Rijeka U pripremi osnivanje 3 stručnog studija u Bjelovaru Ulaganja u visokoobrazovanje Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru Razvijene institucije koje provode obrazovanjeodraslih(POU Bjelovar, POU Daruvar, POU Signal, POU Marinković, POU Garešnica) Stipendiranje učenika i studenata

Mogućnosti

Izgradnja i opremanje novih obrazovnih objekata Uvoñenje novih metoda učenja i poučavanja Stipendiranje učenika i studenata Razvoj obrazovnih programa za studente orijentiranih prema učenju za posao Razvoj stručnih službi u osnovnim školama (psiholozi, defektolozi, soc. radnici) Osposobljavanje i usavršavanje djelatnika u obrazovnom sustavu Razvoj cjeloživotnog obrazovanja Korištenje EU fondova Razvijanjemobilnosti učenika/studenatai obrazovnih djelatnika u EU Umrežavanjeisuradnja lokalnesamouprave, gospodarskih subjekata i obrazovnih institucija Uključivanje u Europsku mrežuinstitucijaza zapošljavanje

Slabosti

Centraliziran sustav školstva Smanjenje broja učenika u osnovnim školama Smanjenje broja učenika u srednjim školama Neusklañenost obrazovanja s tržištem rada Nedovoljan broj i neopremljenost obrazovnih institucija Nedostatak specijaliziranih učionica Nedovoljan broj predškolskih ustanova u manjim sredinama Nedovoljno usavršavanje obrazovnih djelatnika Nedostatni visokoškolski programi/institucije Nizak stupanj visokoobrazovanih u Županiji Nezainteresiranostinemotiviranost potencijalnih korisnika cjeloživotnog učenja Neusklañenostponudeipotražnje vještina/znanja na tržištu rada Slaba informatička pismenost Nedovoljno razvijeni programi prekvalifikacija i dokvalifikacija radne snage

Prijetnje

Gospodarska kriza Nedostatak financijskih sredstava za provedbu potrebnih reformi u obrazovnom sustavu

25

4.4. CIVILNO DRUŠTVO

Snage

Registrirano 1200 neprofitnih udruga Nacionalna strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva Sportaši s invaliditetom

Slabosti

Nedovoljna uključenost javnog i privatnog sektora u razvoj civilnog društva Nedovoljno obrazovana struktura članstva udruga Nedovoljna osviještenost i informiranost dionika o područjima djelovanja civilnog društva Neaktivnost većeg broja udruga Nedovoljno razvijen sustav volontiranja Nemotiviranost za volontiranje Nerazvijeni tehnički kapaciteti Slaba umreženost i suradnja udruga Financijska ovisnost udruga o općinskom/gradskom/županijskom proračunu

Prijetnje

Izgradnja sportsko rekreacijskog centra za osobe s invaliditetom Pojačana uključenost lokalne zajednice Intenzivnija suradnja sa lokalnim i regionalnim institucijama Socijalno ugovaranje Razvoj socijalnog dijaloga na lokalnoj i regionalnoj razini Veća zastupljenost civilnog društva u medijima

Nedostatak financijskih sredstava za provoñenje aktivnosti i projekata Nepovoljna gospodarska situacija Nedovoljna mogućnost utjecaja na promjenu zakonske regulative Nedovoljna podrška i financiranje od strane gospodarskih subjekata

Mogućnosti

26

5. VIZIJA I PRIORITETI RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA

Kako bi identificiralo viziju i prioritete razvoja, Lokalno partnerstvo za zapošljavanje uzelo je u obzir SWOT analizu, te raspoložive informacije o socio-ekonomskom okviru na području Županije. Kao rezultat zajedničkog rada, usaglašena je vizija razvoja ljudskih potencijala koju Bjelovarsko bilogorska županija planira postići u razdoblju do 2013.. godine.

Vizija razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko bilogorske županije:

Do kraja 2013.. godine Bjelovarsko-bilogorska županija će unaprijediti kvalitetu života kroz razvoj poduzetništva i obrazovanja, te meñusektorsku suradnju.

27

Shematski prikaz vizije i prioriteta razvoja ljudskih potencijala na području Bjelovarsko bilogorske županije:

Do kraja 2013.. godine Bjelovarsko-bilogorska županija će unaprijediti kvalitetu života kroz razvoj poduzetništva i obrazovanja te suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora.

Prioritet 1:

Poticanje zapošljavanja i ulaganje u razvoj ljudskih potencijala

Prioritet 2:

Poticanje uključivanja socijalno isključenih skupina

Prioritet 3:

Unapreñenje formalnih i neformalnih oblika učenja u svrhu jačaja kompetencija radne snage za potrebe tržišta rada

Mjera 3.1.; Jačanje sustava obrazovanja

Mjera 3.2.; Unapreñenje praktičnog dijela nastave u svrhu jačanja kompetencija radne snage za potrebe tržišta rada

Mjera 3.3. „Iz škole na tržište rada“

Mjera 3.4. Cjeloživotno učenje

Prioritet 4:

Razvoj civilnog društva uz jačanje suradnje izmeñu javnog, privatnog i civilnog sektora, te intenziviranje meñunarodne suradnje

Mjera 4.1.; Unapreñenje rada organizacija civilnog društva

Mjera 4.2.; Suradnja, potpora i koordinacija izmeñu tijela županijske lokalne samouprave i drugih JLS i civilnog društva

Mjera 4.3. Potpora civilnog društva skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju prema obrazovanju, zapošljavanju i tržištu rada

Mjera 4.4. Razvoj neprofitnih medija i jačanje transparentnog djelovanja

Mjera 1.1.; Potpora kreiranju poticajnog okruženja za ostanak i razvoj visokoobrazovanog kadra na području Županije

Mjera 1.2.; Promicanje poduzetništva i samozapošljavanja

Mjera 1.3.; Razvoj i usavršavanje ljudskih resursa u skladu s potrebama tržišta rada

Mjera 1.4.; Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojnim politikama

Mjera 1.5.; Poticanje mobilnosti radne

Mjera 2.1.; Poticanje aktivnog uključivanja socijalno isključenih osoba na tržište rada

Mjera 2.2.; Poboljšanje pristupa i sudjelovanja socijalno isključenih skupina na tržištu rada

Mjera 3.5. „Druga šansa“

Mjera 1.6.; Jačanje uloge lokalnih partnerstava u pripremi i provedbi aktivne politike zapošljavanja

28

6. RAZRADA PRIORITETA I MJERA

Razrañujući rezultate SWOT analize, Radna skupina definirala je prioritete i mjere koje je nužno provesti kako bi se doprinijelo ostvaranje vizije razvoja ljudskih potencijala na području Bjelovarko bilogorske županije.

PRIORITET 1; Poticanje zapošljavanja i ulaganje u razvoj ljudskih potencijala

Mjera 1.1. Potpora kreiranju poticajnog okruženja za ostanak i razvoj visokoobrazovanog kadra na području Županije

Opis mjere: Realizacijom predložene mjere planira se zadržavanje visokoobrazovanog kadra na području Županije na način da će se osigurati svi preduvjeti za ostanak mladih, stručnih i visokoobrazovanih ljudi, kroz stipendiranje istih od strane poduzetnika/poduzeća; sustavno informiranje o mogućnostima školovanja i zapošljavanja na području Županije, te konkretnim poticajnim mjerama.

U okviru predložene mjere planira se provedba slijedećih aktivnosti:

Informiranje o mogućnostima školovanja i zapošljavanja na području BBŽ Uvoñenje poticajnih mjera za zadržavanje i privlačenje visokoobrazovanih kadrova na području Županije Provoñenje edukacija gospodarstvenika o novim tehnologijama i njihovoj primjeni Promoviranje stipendiranja kao načina postizanja kvalitete u zapošljavanju i sprečavanju odlaska visokoobrazovnog kadra Poticanje poslodavaca na veća ulaganja u osposobljavanje i usavršavanje radne snage Poticanje zapošljavanja izvrsnih studenata u domaćim tvrtkama kao i njihovo uključivanje u rad visokoobrazovnih institucija Poticati sudjelovanje industrije u razvoju visokoškolskih programa Omogućiti privlačnu radnu okolinu i uvjete rada

Mjera 1.2. Promicanje poduzetništva i samozapošljavanja

Opis mjere: Provedbom predložene mjere će se razviti poduzetničke vještine onih dionika na tržištu rada kojima nedostaju potrebna znanja i kompetencije – mladi, dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, manjine i druge osobe u nepovoljnom položaju; utjecati na druge organizacije da podržavaju mlade poduzetnike i promiču poduzetništvo, promovirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te poticati inovativnost u poduzetništvu.

U okviru predložene mjere planira se provedba slijedećih aktivnosti:

Promicanje samozapošljavanja i poduzetništva mladih Savjetovanje i osposobljavanje za poduzetništvo Provoñenje edukacijskih programa namijenjenih jačanju poduzetničkih vještina Poticanje poduzetništva žena i samozapošljavanje žena Bespovratna sredstva za pokretanje vlastitog posla Samozapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba kroz socijalno partnerstvo

29

Poticanje modela stranog ulaganja uz zapošljavanje domaće radne snage Financiranje projekata razvoja i primjene inovacija Davanje olakšica za poslovanje u tehnološkim parkovima i poduzetničkim zonama Promocija i poticanje ulagačkih mogućnosti Informiranje i edukacija poduzetnika i poduzetnika početnika

Mjera 1.3. Razvoj i usavršavanje ljudskih resursa u skladu s potrebama tržišta rada

Opis mjere: Polazeći od činjenice da je ljudski kapital glavni izvor konkurentske sposobnosti poduzeća, zaposlenici, njihove potrebe, motivacija i zadovoljstvo postaju ili bi trebali biti prioritetni upravama poduzeća i menadžmentu ljudskih potencijala. Stoga je nužno intenzivno ulagati u učenje i razvoj pojedinaca kako bi znanja, vještine i sposobnosti zaposlenika bili u funkciji ostvarivanja strateških ciljeva poduzeća. Organizacije koje nisu spremne prihvatiti novu koncepciju učenja kao cjeloživotnog procesa izlažu se opasnosti da ostanu marginalizirane jer život u suvremenom društvu zahtijeva nova znanja, vještine, sposobnosti, vrijednosti i stavove odnosno nove kompetencije pojedinca koje stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralaštva, rješavanja problema, razvoj kritičkoga mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija. Cilj ove mjere je razvijanje programa obrazovanja i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada

U okviru predložene mjere planira se provedba sljedećih aktivnosti:

Analiza i planiranje potreba tržišta rada Prekvalifikacija, osposobljavanje i usavršavanje prema potrebama tržišta rada Profesionalno usmjeravanje, savjetovanje i informiranje za mladež i odrasle Razvoj strukovnog obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada Promicanje kompetencija i kvalifikacija obrazovanog kadra koje su tražene na tržištu rada

Mjera 1.4. Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojnim politikama

Opis mjere: Cilj ove mjere je smanjiti krupne socijalne i ekonomske nejednakosti i povećati konkurentnost regionalnog i lokalnog gospodarstva, te daljnje osposobljavanje i edukacija javnih službi i svih tijela uključenih u proces razvoja, a sve za bolje korištenje postojećih resursa nacionalnih i meñunarodnih razvojnih fondova.

U okviru predložene mjere planira se provedba sljedećih aktivnosti:

Jačanje kapaciteta javnih službi Jačanje administrativnih kapaciteta HZZ-a Povezivanje i umrežavanje svih javnih službi Izrada i provedba inovativnih projekata za osuvremenjivanje Područne službe HZZ-a, uključujući ergonomske novine i inovativne oblike rada

30

Podupiranje i razvoj partnerstava za provoñenje politika i strategija zapošljavanja koje bi uključivale glavne aktivne sudionike na tržištu rada – socijalne partnere, pružatelje početnog i kontinuiranog strukovnog obrazovanja, profesionalne udruge, privatne agencije za zapošljavanje Senzibilizacija problema nezaposlenosti u javnim službama Edukacija svih tijela uključenih u proces razvoja

Mjera 1.5. Poticanje mobilnosti radne snage

Opis mjere: Provedbom predložene mjere će se unaprijediti mobilnost radne snage, poticati aktivnost i mobilnost radne snage, te poticati promjene i promicanje pokretljivosti na tržištu rada što će doprinijeti konkuretnosti radne snage i razvoju tržišta rada u skladu sa potrebama gospodarstva.

Da bi se navedeno i ostvarilo, planirane su sljedeće aktivnosti:

Promoviranje mogućnosti rada izvan mjesta stanovanja i potrebe osobnog uključivanja u traženje posla Informiranje poslodavaca o mogućnostima angažiranja radne snage izvan lokalnog/regionalnog područja Osposobljavanje i prekvalifikacija za poboljšanje vještina lokalne radne snage razvojem mobilnosti Organiziranje zajedničkih sastanaka poslodavaca i nezaposlenih osoba iz različitih dijelova RH (sezonsko zapošljavanje) Stvaranje uvjeta za bolju organizaciju javnog prijevoza Organiziranje prijevoza „kuća - posao“ Osiguranje smještaja za osobe koje rade izvan mjesta prebivališta Sufinanciranje putnih troškova, te naknada za odvojeni život od obitelji

Mjera 1.6. Jačanje uloge lokalnih partnerstava u pripremi i provedbi aktivne politike zapošljavanja

Opis mjere: Lokalna i regionalna partnerstva čine vrlo značajan čimbenik u provedbi aktivne politike zapošljavanja kojom se želi u što većoj mjeri doprinijeti otklanjanju uzroka nezaposlenosti, smanjenju nezaposlenosti, te potaknuti zapošljavanje na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Predloženom mjerom će se ojačati sposobnosti za stvaranje lokalnih i regionalnih partnerstava za provedbu projekata, potaknuti suradnja i povezanost institucija, regionalnih razvojnih agencija, javnih službi i jedinica lokalne samouprave, ojačati društvena svijest o značaju lokalnih partnerstava izmeñu sva tri sektora, a sve sa ciljem uspješne implementacije aktivnih mjera na tržištu rada Bjelovarsko-bilogorske županije.

U okviru predložene mjere planirana je provedba slijedećih aktivnosti:

Jačanje meñusektorske suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini Kontinuirano istraživanje ponude i potražnje na tržištu rada Kreiranje i provedba programa i mjera zapošljavanja Kreiranje novih oblika radova kroz razvoj zdravstvenog, sportsko-rekreacijskog i ruralnog turizma – povezivanje povijesti kulture s turizmom i zapošljavanjem; povećanje korištenja prirodnih resursa sa sportskim turizmom i zapošljavanjem; razvoj lječilišnog i kongresnog turizma Aktivnosti za podizanje profesionalne motivacije i razvoja

31

PRIORITET 2; Poticanje uključivanja socijalno isključenih skupina

Mjera 2.1. Poticanje aktivnog uključivanja socijalno isključenih skupina na tržište rada

Opis mjere: Socijalno isključene skupine stanovništva diskriminirane su u pristupu tržištu rada u odnosu na ostale skupine stanovništva, zbog nedovoljno razvijene svijesti poslovne zajednice koja promišlja isključivo na način uvažavanja nemogućnosti obavljanja pojedinih zadataka ne odreñenim poslovima, pri tome ignorirajući sve prednosti koje pojedina osoba u nepovoljnom položaju posjeduje, a koje mogu doprinijeti uspješnijem poslovanju. Navedeno dodatno otežava iznalaženje zaposlenja za socijalno isključene skupine. Provedbom predloženih aktivnosti u sklopu ove mjere nastojat će se promijeniti percepcija poslovne zajednice o kompetencijama i kapacitetima socijalno isključenih skupina, te dodatnim mjerama i poticajima nastojati potaknuti njihovo uključivanje na tržište rada.

U okviru predložene mjere predviñene su sljedeće aktivnosti:

Senzibilizacija i poticanje poslodavaca na zapošljavanje socijalno isključenih osoba Dodjela lokalnih i regionalnih poticajnih mjera gospodarskim subjektima za zapošljavanje socijalno isključenih skupina Osigurati mjere zaštite od diskriminacije u području zapošljavanja socijalno isključenih skupina

Mjera 2.2. Poboljšanje pristupa i sudjelovanja socijalno isključenih skupina na tržištu rada

Opis mjere: Osim nejednakih mogućnosti u pristupu tržištu rada, socijalno isključene skupine na području Bjelovarsko-bilogorske županije suočavaju se i s nejednakim mogućnostima u pristupu obrazovanju iz razloga što postojeći sustav obrazovanja ne prati potrebe svih skupina stanovništva. Da bi socijalno isključene skupine stekle potrebne vještine i znanja, te stekle konkurentnost na tržištu rada, potrebno je osigurati uvjete za uključivanje istih u sustav obrazovanja. Ulazak na tržište rada socijalno isključenih osoba moguće je potaknuti i kroz samozapošljavanje, sukladno mogućnostima i afinitetima svakog pojedinca.

U okviru predložene mjere predviñene su sljedeće aktivnosti:

Uključivanje socijalno isključenih skupina stanovništva u sustav obrazovanja Poticanje samozapošljavanja socijalno isključenih skupina Omogućiti stjecanje prvog radnog iskustva Upoznavanje javnosti s problemima i potrebama socijalno isključenih skupina

32

PRIORITET 3;Unapreñenje formalnih i neformalnih oblika učenja u svrhu jačanja kompetencija radne snage za potrebe tržišta rada

Mjera 3.1. Jačanje sustava obrazovanja i neformalnih oblika obrazovanja

Opis mjere: Obrazovanje u skladu sa potrebama na tržištu rada u 21. stoljeću iziskuje suvremene nastavne programe, odgovarajuću opremu, kvalitetan i stručan kadar, te kreativne i inovativne metoda učenja i poučavanja. U nastojanjima ostvarenja društva znanja kojem teži Bjelovarsko-bilogorska županija, potrebno je prije svega prilagoditi cjelokupni koncept kako formalnih tako i neformalnih oblika obrazovanja potrebama, lokalnim resursima, te promjenama na tržištu rada. Osuvremenjivanje obrazovne vertikale preduvjet je kvalificirane i kompetentne radne snage na tržištu rada. U BBŽ-u će se uvesti izborni programi (novi kurikulumi) za obrtničke i strukovne škole prema potrebama tržišta rada. Izradit će se novi ili osuvremeniti postojeći programi prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja. Razvit će se Veleučilište u BBŽ-u u skladu s potrebama gospodarstva i infrastrukture. Osigurat će se i usavršavanje obrazovnog kadra u skladu s navedenim mjerama potreba BBŽ-a.

Sukladno navedenom, u okviru predložene mjere planira se provedba sljedećih aktivnosti:

Izrada i uvoñenje novih kurikuluma sukladno potrebama na tržištu rada Jačanje kapaciteta obrazovnog kadra i stručnih suradnika Razvoj visokoškolskog obrazovanja Usklañivanje sustava obrazovanja s potrebama gospodarstva Izrada i provedba neformalnih oblika obrazovanja usmjerenih ka konkretnim gospodarskim sektorima Izrada novih ili osuvremenjivanje postojećih programa prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja Poticanje inicijativa partnerstva izmeñu škola, visokih učilišta , sveučilišta i poduzeća Kvalitetno usmjeravanje i savjetovanje za olakšavanje prijelaza iz škole u aktivan život

Mjera 3.2. Unaprjeñivanje praktičnog dijela nastave u svrhu jačanja kompetencija radne snage za potrebe tržišta rada

Opis mjere: Praktični dio nastave uvodi polaznika/cu nastave u radno okružje kako bi stekao/la one vještine i sposobnosti nužne za obavljanje poslova na radnom mjestu. Uspješnost nastave ovisi o opremljenosti radnog mjesta za izvoñenje nastave. Namjera je da se potakne mentore stručne prakse za kvalitetnom obukom praktikanata. Ostvaruje se kroz poboljšanje materijalno tehničkih uvjeta prakse, te uvoñenjem stimulacije za praktikanta.

U okviru predložene mjere definirane su slijedeće aktivnosti:

Snimanje zatečenog stanja uvjeta praktičnog dijela nastave Odabir mjera poboljšanja uvjeta praktičnog dijela nastave Materijalno tehničko osuvremenjivanje praktičnog dijela nastave Praćenje obavljanja prakse praktikanta i stimuliranje Evaluacija uspješnosti praktičnog dijela nastave

33

Mjera 3.3. „Iz škole na tržište rada“

Opis mjere: Omogućavanje direktnog prelaska iz sustava obrazovanja na tržište rada, svakako je jedan od imperativa razvoja sustava obrazovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Unapreñenjem sustava obrazovanja kroz provedbu specifičnih obrazovnih programa koji će biti izrañeni u uskoj suradnji sa poslovnom zajednicom koja će omogućiti dodatno usavršavanje unutar poduzeća, kroz pripravništvo, te dragovoljni rad bez naknade u gospodarskim subjektima, uz kontinuirano savjetovanje i usmjeravanje učenika i studenata, uvelike će olakšati tranziciju iz statusa učenika/studenta u djelatnike na tržištu rada.

U okviru predložene mjere definirane su slijedeće aktivnosti:

Izrada i provedba obrazovnih programa za učenike i studente orijentirane prema učenju za posao Poticanje partnerskih inicijativa izmeñu, škola, visokoobrazovnih institucija i gospodarskih subjekata Savjetovanje i usmjeravanje za olakšan prijelaz iz škole na tržište rada

Mjera 3.4. Cjeloživotno učenje

Opis mjere: Cjeloživotno učenje je koncept koji uključuje nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja koje se provodi cijeli život. Ono uključuje sve oblike učenja u svim životnim okolnostima, te je postalo temeljna odrednica suvremenog društva kakvog poznajemo. Cjeloživotno učenje, osim što doprinosi razvoju individualnih potencijala, ono odgovara na probleme ekonomske krize i povećane nezaposlenosti, te pridonosi aktivnijoj ulozi pojedinca u društvu.

Navedeno je prepoznala i Bjelovarsko-bilogorska županija, te cjeloživotno učenje prepoznala kao jednu od mjera razvoja ljudskih potencijala na području Županije. U okviru predložene mjere planira se provedba sljedećih aktivnosti:

Podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja i svih oblika neformalnog obrazovanja Izrada analize dostupnosti i potreba provedbe programa za obrazovanje odraslih na području Županije Razvoj novih programa osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacija sukladno potrebama na tržištu rada Osposobljavanje i usavršavanje osoba i organizacija koje provede programe osposobljavanja, prekvalifikacija, dokvalifikacija i ostalih oblika nef.obrazovanja Potpora i financiranje različitih programa; informatičko opismenjavanje, strani jezici i sl. Osnivanje udruga grañana za cjeloživotno učenje

34

Mjera 3.5. „Druga šansa“

Opis mjere: Neki od ključnih čimbenika koji uvelike doprinose nekonkurentnosti na tržištu rada i otežanoj zapošljivosti su i prerano napuštanje obrazovanja, te samim time i niska razina obrazovanosti i kvalificiranosti. Mladim ljudima koji napuste obrazovanje, biti će onemogućen pristup i neformalnim oblicima obrazovanja jer neće posjedovati osnovne vještine i znanja za daljnji razvoj kompetencija. Provedbom sustavnih i kvalitetnih mjera, ova problematika može se svesti na izolirane slučajeve koji neće značajnije utjecati na radne snage na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

U okviru predložene mjere planirane su sljedeće aktivnosti:

Izrada detaljne analize ranog napuštanja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja na području Županije Izrada i provedba integriranih programa zadržavanja učenika u obrazovnom sustavu Izrada i provedba programa povratka učenika koji su napustili školovanje u obrazovni sustav Informiranje, usmjeravanje i savjetovanje učenika s ciljem sprečavanja ranog napuštanja obrazovanja Promoviranje kulture učenja

PRIORITET 4; Razvoj civilnog društva uz jačanje suradnje izmeñu javnog, privatnog i civilnog sektora, te intenzivnije meñunarodne suradnje

Mjera 4.1. Unapreñenje rada organizacija civilnog društva

Opis mjere: Uz javni i privatni, civilni sektor zauzima podjednako važnu ulogu u razvoju suvremenog društva. Aktivan civilni sektor može biti inicijator i doprinijeti brojnim promjenama u društvu, bilo da se radi o gospodarskom, socijalnom, humanitarnom, turističkom, kulturnom ili drugim aspektima djelovanja. Iako je na području Bjelovarsko-bilogorske županije registrirano 1.200 neprofitnih udruga i organizacija, tek nekolicina istih aktivno djeluje u društvu. Razvoj civilnog društva preduvjet je demokratskog i gospodarskog razvoja. Naša Županija ima veliki potencijal razvoja civilnog sektora što se vidi u velikom broju registriranih udruga, no nemaju osnovne uvjete za rad, te im nedostaje i profesionalizacija – financijska sredstva. Potrebno je napraviti diferencijaciju udruga prema značaju za širu društvenu zajednicu, te nakon toga osigurati edukaciju i financijska sredstva za programe i projekte koji su od visokog društvenog interesa. S obzirom da civilno društvo itekako može doprinijeti razvoju ljudskih potencijala na području BBŽ, u okviru predložene mjere definirane su slijedeće aktivnosti:

Umrežavanje civilnih inicijativa i razvoj unutar sektorske, meñusektorske i meñunarodne suradnje Stjecanje i razmjena znanja, vještina i iskustava potrebnih za aktivno i poduzetno djelovanje u zajednici i društvu

35

Poticanje održivog razvoja civilnog društva i njihovih aktivnosti kroz ostvarenje inovativnih, društveno korisnih programa značajnih za širu zajednicu Diferencijacija udruga prema značaju za širu društvenu zajednicu (razlikovanje hobističkih od udruga koje rade za zajednicu)

Mjera 4.2. Suradnja, potpora i koordinacija izmeñu tijela županijske lokalne samouprave i drugih JLS i civilnog društva (NVO)

Opis mjere: Osnivanje koordinacijskog odbora koji bi se bavio koordinacijom izmeñu tijela županijske lokalne samouprave i drugih JLS i civilnog društva, te osnivanje financijskog fonda za potporu udrugama i projektima.

U okviru predložene mjere planirane su sljedeće aktivnosti:

Uvoñenje standarda i dobre prakse u meñusektorskoj suradnji Osnivanje fonda za potporu udrugama i projektima koji su važni za zajednicu i/ili su prošli na domaćim i meñunarodnim natječajima

Mjera 4.3. Potpora civilnog društva skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju prema obrazovanju, zapošljavanju i tržištu rada

Opis mjere: Realizacijom predložene mjere civilno društvo na području Bjelovarsko-bilogorske županije planira se aktivirati kao čimbenik koji može doprinijeti razvoju tržišta rada na području Bjelovarsko- bilogorske županije i to na način omogućavanja lakšem pristupu obrazovanju i tržištu rada skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju. Razvoj udruga preko osiguravanja infrastrukture i financijske podrške za pokretanje socijalnog i neprofitnog poduzetništva

U okviru predložene mjere planira se provedba slijedećih aktivnosti:

Civilno društvo kao pokretač za stjecanje prvog radnog iskustva Razvoj udruga nezaposlenih osoba Socijalno ugovaranje (civilne organizacije u pružanju socijalnih usluga)

Mjera 4.4. Razvoj neprofitnih medija i jačanje transparentnog djelovanja

Opis mjere: Osigurati prisutnost informacija o djelovanju udruga u postojećim medijima i tako ojačati transparentnost.

U okviru predložene mjere planira se provedba sljedećih aktivnosti:

Podrška lokalne samouprave osnivanju neprofitnih medija Podrška udrugama da svoj rad prezentiraju u tim medijima Jačanje transparentnog djelovanja

36

Prioritet 1

Mjera 1.1

Opis mjere

Poticanje zapošljavanja i ulaganje u razvoj ljudskih potencijala Potpora kreiranju poticajnog okruženja za ostanak i razvoj visokoobrazovanog kadra na području Županije Realizacijom predložene mjere planira se zadržavanje visokoobrazovanog kadra na području Županije na način da će se osigurati svi preduvjeti za ostanak mladih, stručnih i visokoobrazovanih ljudi, kroz stipendiranje istih od strane poduzetnika/poduzeća; sustavno informiranje o mogućnostima školovanja i zapošljavanja na području Županije, te konkretnim poticajnim mjerama

- informiranje o mogućnostima školovanja i zapošljavanja na području BBŽ - uvoñenje poticajnih mjera za zadržavanje i privlačenje visokoobrazovanih kadrova na području Županije - provoñenje edukacija gospodarstvenika o novim tehnologijama i njihovoj primjeni - promoviranje stipendiranja kao načina postizanja kvalitete u zapošljavanju i sprečavanju odlaska visokoobrazovanog kadra - poticanje poslodavaca na veća ulaganja u osposobljavanje i usavršavanje radne snage - poticanje zapošljavanja izvrsnih studenata u domaćim tvrtkama kao i njihovo uključivanje u rad visokoobrazovnih institucija - poticati sudjelovanje industrije u razvoju visokoškolskih programa - omogućiti privlačnu radnu okolinu i uvjete rada

JL(R)PS, poslodavci, HZZ, HGK, HOK, potporne institucije Poslodavci, nezaposlene osobe, učenici, studenti

EU Nacionalni nivo/ Lokalna razina

Ostali Ukupno

Aktivnosti

Sudionici Korisnici / Ciljane skupine Financijski plan

2011. – 2013.. Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Pokazatelj

Broj programa (aktivnosti) usmjerene na razvoj sustava upravljanja ljudskim potencijalima. Broj razvijenih i provedenih programa za razvoj kompetencija. Broj edukacija namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu

Izvor podataka

HZZ, pod centa., RRA SIB, HGK, LPZ, Obrazovne institucije,

Osnova studije Godišnja izvješća o radu

Cilj

Provedeno 5 programa usmjerenih na razvoj sustava upravljanja ljudskim potencijalima. Kreirano i provedeno 5 novih programa za razvoj kompetencija. Provedeno 5 edukacija namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. 10 poduzeća malog i srednjeg poduzetništva uključeno u programe upravljanja ljudskim potencijalima . Minimalno 50 osoba se uključilo u programe za

Rezultat (praćenja) Broj poduzeća malog i srednjeg poduzetništva koja su se uključila u programe za razvoj sustava upravljanja ljudskim potencijalima. Broj osoba koje su se uključile u programe za razvoj kompetencija. Broj poduzeća malog i srednjeg poduzetništva koja su se uključila u edukacije.

HZZ, RRA SIB, HGK LPZ,

Godišnja izvješća o radu

37

razvoj kompetencija. 10 poduzeća malog i srednjeg poduzetništva uključilo se u edukacije .

Učinak (ocjenjivanja) % aktivnih poduzeća na području upravljanja ljudskim potencijalima

HZZ, Pod centar, RRA SIB, HGK, LPZ

Godišnja izvješća o radu

10% poduzeća razvilo sustav upravljanja ljudskim potencijalima

Prioritet 1

Mjera 1.2

Opis mjere

Poticanje zapošljavanja i ulaganje u razvoj ljudskih potencijala Promicanje poduzetništva i samozapošljavanja

Provedbom predložene mjere će se razviti poduzetničke vještine onih dionika na tržištu rada kojima nedostaju potrebna znanja i kompetencije – mladi, dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, manjine i druge osobe u nepovoljnom položaju; utjecati na druge organizacije da podržavaju mlade poduzetnike i promiču poduzetništvo, promovirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te poticati inovativnost u poduzetništvu.

‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐

promicanje samozapošljavanja i poduzetništva mladih savjetovanje i osposobljavanje za poduzetništvo provoñenje edukacijskih programa namijenjenih jačanju poduzetničkih vještina poticanje poduzetništva žena i samozapošljavanje žena bespovratna sredstva za pokretanje vlastitog posla samozapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba kroz socijalno partnerstvo poticanje modela stranog ulaganja uz zapošljavanje domaće radne snage financiranje projekata razvoja i primjene inovacija davanje olakšica za poslovanje u tehnološkim parkovima i poduzetničkim zonama promocija i poticanje ulagačkih mogućnosti informiranje i edukacija poduzetnika i poduzetnika početnika

Aktivnosti

Sudionici Korisnici / Ciljane skupine Financijski plan

2011. – 2013..

Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

JL(R)PS, poslodavci, HZZ, HGK, HOK, potporne institucije Poslodavci, nezaposlene osobe EUNacionalni nivo/ Lokalna razina

Ostali Ukupno

Pokazatelj

Povećano ulaganje i zapošljavanje na području Županije

Osnovani novi obrti i poduzeća, povećan broj zaposlenih

Izvor podataka

HZZ, HOK, HGK, JLS

HZZ, HOK, HGK, JLS

Osnova studije

Cilj

Povećati zapošljavanje i samozapošljavanje , te investicije Povećati broj zaposlenih i samozaposlenih otvaranje novih obrta/ poduzeća te povećana strana ulaganja Smanjenje stope

Rezultat (praćenja)

Smanjena stopa nezaposlenosti za HZZ, HOK, HGK,

38

Učinak (ocjenjivanja) 20% JLS nezaposlenosti

Prioritet 1

Mjera 1.3

Opis mjere

Poticanje zapošljavanja i ulaganje u razvoj ljudskih potencijala Razvoj i usavršavanje ljudskih resursa u skladu s potrebama tržišta rada

Polazeći od činjenice da je ljudski kapital glavni izvor konkurentske sposobnosti poduzeća, zaposlenici, njihove potrebe, motivacija i zadovoljstvo postaju ili bi trebali biti prioritetni upravama poduzeća i menadžmentu ljudskih potencijala. Stoga je nužno intenzivno ulagati u učenje i razvoj pojedinaca kako bi znanja, vještine i sposobnosti zaposlenika bili u funkciji ostvarivanja strateških ciljeva poduzeća. Organizacije koje nisu spremne prihvatiti novu koncepciju učenja kao cjeloživotnog procesa izlažu se opasnosti da ostanu marginalizirane jer život u suvremenom društvu zahtijeva nova znanja, vještine, sposobnosti, vrijednosti i stavove odnosno nove kompetencije pojedinca koje stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralaštva, rješavanja problema, razvoj kritičkoga mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija. Cilj ove mjere je razvijanje programa obrazovanja i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada ‐ analiza i planiranje potreba tržišta rada

‐ prekvalifikacija, osposobljavanje i usavršavanje prema potrebama tržišta rada ‐ profesionalno usmjeravanje, savjetovanje i informiranje za mladež i odrasle ‐ razvoj strukovnog obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada ‐ promicanje kompetencija i kvalifikacija obrazovanog kadra koje su tražene na tržištu rada

Učenici, studenti, cjelokupna radna snaga, poslodavci, obrazovne instutucije, HZZ

EU Nacionalni nivo/ Lokalna razina

Ostali Ukupno

Aktivnosti

Sudionici Korisnici / Ciljane skupine Financijski plan

2011. – 2013.. Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Rezultat (praćenja)

Pokazatelj

Redovni godišnji izvještaji o stanju na županijskom tržištu rada

Jačanje partnerstva, Suvremeno opremljene obrazovne institucije, Radna snaga obrazovana u skladu s potrebama tržišta rada

Prevladavanje nesrazmjera u ponudi i potražnji zanimanja, te obrazovnih deficita

Izvor podataka

HZZ, poslodavci, JL(P)RS

HZZ, poslodavci, obrazovne institucije

Osnova studije

Cilj

Pokrenuti partnerstvo i provesti istraživanje

Partnerstvo izmeñu poslodavaca i obrazovnih institucija, usklañivanje ponude i potražnje radne snage, povećanje broja zaposlenih Povećanje % zaposlenosti, radna snaga obrazovana u skladu s potrebama tržišta rada

HZZ, poslodavci Učinak (ocjenjivanja)

39

Prioritet 1

Mjera 1.4

Opis mjere Cilj ove mjere je smanjiti krupne socijalne i ekonomske nejednakosti i povećati konkurentnost regionalnog i lokalnog gospodarstva, te daljnje osposobljavanje i edukacija javnih službi i svih tijela uključenih u proces razvoja, a sve za bolje korištenje postojećih resursa nacionalnih i meñunarodnih razvojnih fondova.

- jačanje kapaciteta javnih službi, - jačanje administrativnih kapaciteta HZZ-a - povezivanje i umrežavanje svih javnih službi - izrada i provedba inovativnih projekata za osuvremenjivanje Područne službe HZZ-a, uključujući ergonomske novine i inovativne oblike rada - podupiranje i razvoj partnerstava za provoñenje politika i strategija zapošljavanja koje bi uključivale glavne aktivne sudionike na tržištu rada – socijalne partnere, pružatelje početnog i kontinuiranog strukovnog obrazovanja, profesionalne udruge, privatne agencije za zapošljavanje - senzibilizacija problema nezaposlenosti u javnim službama - edukacija svih tijela uključenih u proces razvoja

Javne službe, potporne institucije.... EUNacionalni nivo/ Lokalna razina

Poticanje zapošljavanja i ulaganja u razvoj ljudskih potencijala Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojnim politikama

Aktivnosti

Sudionici Korisnici / Ciljane skupine Financijski plan

2011. – 2013. Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Ostali Ukupno

Pokazatelj

Educirani kadrova koji se bave razvojem, Veća iskorištenost razvojnih fondova

Izvor podataka

JL(P)RS, HZZ, potporne institucije

Osnova studije

Cilj

Educirati kadrove koji se bave razvojem, povući više sredstava iz fondova, te time pridonijeti smanjenju nezaposlenosti. Porast BDP-a Županije Manji % nezaposlenih osoba

Porast BDP-a Županije, Rezultat (praćenja)

Smanjenje nezaposlenosti Učinak (ocjenjivanja

DZS,

HZZ

40

Prioritet 1

Mjera 1.5

Opis mjere Provedbom predložene mjere će se unaprijediti mobilnost radne snage, poticati aktivnost i mobilnost radne snage, te poticati promjene i promicanje pokretljivosti na tržištu rada što će doprinijeti konkurentnosti radne snage i razvoju tržišta rada u skladu sa potrebama gospodarstva

- promoviranje mogućnosti rada izvan mjesta stanovanja i potrebe osobnog uključivanja u traženje posla - informiranje poslodavaca o mogućnostima angažiranja radne snage izvan lokalnog/regionalnog područja - osposobljavanje i prekvalifikacija za poboljšanje vještina lokalne radne snage razvojem mobilnosti - organiziranje zajedničkih sastanaka poslodavaca i nezaposlenih osoba iz različitih dijelova RH (sezonsko zapošljavanje) - stvaranje uvjeta za bolju organizaciju javnog prijevoza - organiziranje prijevoza „kuća - posao“ - osiguranje smještaja za osobe koje rade izvan mjesta prebivališta - sufinanciranje putnih troškova, te naknada za odvojeni život od obitelji

HZZ, HGK, poslodavci, obrazovne institucije Nezaposlene osobe EUNacionalni nivo/ Lokalna razina

Poticanje zapošljavanja i ulaganja u razvoj ljudskih potencijala Poticanje mobilnosti radne snage

Aktivnosti

Sudionici Korisnici / Ciljane skupine Financijski plan

2011. – 2013.. Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Ostali Ukupno

Pokazatelj

Broj aktivnosti koje potiču mobilnost radne snage

Izvor podataka

HZZ, HOK, HGK , PORA, Obrazovne institucije

HZZ, HOK, HGK, PORA, Obrazovne institucije

Osnova studije Godišnja izvješća o radu

Godišnja izvješća o radu

Cilj

Provedeno 10 aktivnosti s ciljem poticanja mobilnosti radne snage

500osoba obuhvaćeno aktivnostima s ciljem informiranja i senzibiliziranja sciljem poticanja mobilnosti radne snage 10 % više osoba obuhvaćenih aktivnostima o mobilnosti

Rezultat (praćenja) Broj institucija koje razvijaju i potiču i mobilnosti radne snage

Učinak (ocjenjivanja % osoba obuhvaćenih aktivnostima o cjeloživotnom učenju i mobilnosti

HZZ, HOK, HGK ŽK , PORA, Obrazovne institucije

Godišnja izvješća o radu

41

Prioritet 1

Mjera 1.6

Opis mjere

Poticanje zapošljavanja i ulaganja u razvoj ljudskih potencijala Jačanje uloge lokalnih partnerstava u pripremi i provedbi aktivne politike zapošljavanja

Lokalna i regionalna partnerstva čine vrlo značajan čimbenik u provedbi aktivne politike zapošljavanja kojom se želi u što većoj mjeri doprinijeti otklanjanju uzroka nezaposlenosti, smanjenju nezaposlenosti, te potaknuti zapošljavanje na području Bjelovarsko- bilogorske županije. Predloženom mjerom će se ojačati sposobnosti za stvaranje lokalnih i regionalnih partnerstava za provedbu projekata, potaknuti suradnja i povezanost institucija, regionalnih razvojnih agencija, javnih službi i jedinica lokalne samouprave, ojačati društvena svijest o značaju lokalnih partnerstava izmeñu sva tri sektora, a sve sa ciljem uspješne implementacije aktivnih mjera na tržištu rada Bjelovarsko-bilogorske županije.

- jačanje meñusektorske suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini - kontinuirano istraživanje ponude i potražnje na tržištu rada - kreiranje i provedba programa i mjera zapošljavanja -kreiranje novih oblika radova kroz razvoj zdravstvenog, sportsko-rekreacijskog i ruralnog turizma – povezivanje povijesti kulture s turizmom i zapošljavanjem; povećanje korištenja prirodnih resursa sa sportskim turizmom i zapošljavanjem; razvoj lječilišnog i kongresnog turizma - aktivnosti za podizanje profesionalne motivacije i razvoja

HZZ, JLS, HGK, UO, obrazovne institucije, poslodavci

EU Nacionalni nivo/ Lokalna razina

Ostali Ukupno

Aktivnosti

Sudionici Korisnici / Ciljane skupine Financijski plan

2011. – 2013.. Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Pokazatelj

Broj mjera za poticanje zapošljavanja, samozapošljavanja i obrazovanja nezaposlenih osoba, teže zapošljivih skupina i osoba s invaliditetom.

Broj analiza učinkovitosti mjera za poticanje zapošljavanja.

Broj osoba uključenih u mjere.

Izvor podataka

HZZ, LPZ, PORA,KPC, JLS

Osnova studije Godišnja izvješća o radu

Cilj

Razvijeno 5 novih mjera

Provedene minimalno 2 analize učinkovitosti mjera za poticanje zapošljavanja. Minimalno 50 osoba uključenih u mjere. Za 10 % povećan broj zaposlenih i obrazovanih osoba kroz mjere.

Rezultat (praćenja)

% zaposlenih i obrazovanih nezaposlenih osoba, osoba u nepovoljnom položaju i osoba s invaliditetom kroz mjere

HZZ, Udruge osoba s invaliditetom

HZZ,HGK Udruge osoba s invaliditetom

Godišnja izvješća o radu

Godišnja izvješća o radu

Učinak (ocjenjivanja

42

Prioritet 2 Poticanje uključivanja socijalno isključenih skupina

Mjera 2.1

Opis mjere

Aktivnosti

Sudionici

Korisnici / Ciljane skupine

Financijski plan

2011. – 2013.

Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Poticanje aktivnog uključivanja socijalno isključenih skupina na tržište rada Socijalno isključene skupine stanovništva diskriminirane su u pristupu tržištu rada u odnosu na ostale skupine stanovništva, zbog nedovoljno razvijene svijesti poslovne zajednice koja promišlja isključivo na način uvažavanja nemogućnosti obavljanja pojedinih zadataka ne odreñenim poslovima, pri tome ignorirajući sve prednosti koje pojedina osoba u nepovoljnom položaju posjeduje, a koje mogu doprinijeti uspješnijem poslovanju. Navedeno dodatno otežava iznalaženje zaposlenja za socijalno isključene skupine. Provedbom predloženih aktivnosti u sklopu ove mjere nastojati će se promijeniti percepcija poslovne zajednice o kompetencijama i kapacitetima socijalno isključenih skupina, te dodatnim mjerama i poticajima nastojati potaknuti njihovo uključivanje na tržište rada - senzibilizacija i poticanje poslodavaca na zapošljavanje socijalno isključenih osoba - dodjela lokalnih i regionalnih poticajnih mjera gospodarskim subjektima za zapošljavanje socijalno isključenih skupina - osigurati mjere zaštite od diskriminacije u području zapošljavanja socijalno isključenih skupina HZZ, JLS, poslodavci

Žene, dugotrajno nezaposleni, mladi bez radnog iskustva, osobe s posebnim potrebama, starije nezaposlene osobe, Romi

EU Nacionalni nivo/ Lokalna razina

Ostali Ukupno

Pokazatelj

Broj aktivnosti provedenih s ciljem edukacije i senzibilizacije okruženja za zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju i osoba s invaliditetom; Broj programa osposobljavanja i prekvalifikacije prilagoñenih osobama s invaliditetom; Broj aktivnosti provedenih s ciljem edukacije i senzibilizacije okruženja za socijalno poduzetništvo

Izvor podataka

HOK, HZZ Udruge osoba s invaliditetom Županija, Gradovi, Obrazovne institucije

Osnova studije Godišnja izvješća

Cilj

Provedeno 15 aktivnosti ciljem edukacijei senzibilizacije okruženja za zapošljavanje osoba nepovoljnom položaju i OSI;

43

Rezultat (praćenja) Broj poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom; Broj poslodavaca koji koriste usluge Fonda za zapošljavanje i rehabilitaciju OSI; Broj zaposlenih osoba sinvaliditetom;Brojosobas invaliditetom koji se uključuju u povremene i sezonske poslove; Broj OSI kojima je pružena psihološka potpora; Broj institucija zainteresiranih za soc. poduzetništvo

Udruge osoba s invaliditetom Obrazovne institucije, HZZ, HGK, Obiteljski centar, Fond za zapošljavanje i rehabilitaciju osoba s invaliditetom

Godišnja izvješća

Najmanje 10 poslodavaca koji zapošljavaju OSI;20 zaposlenih osoba invaliditetom; 20 OSI se uključilou povremene i sezonske poslove; 30 % OSI pružena je psihološka potpora;5 institucija zainteresirano zasocijalno poduzetništvo 10% povećana zaposlenost osoba s invaliditetom

% zapošljavanja osoba s invaliditetom Učinak (ocjenjivanja)

Udruge osoba s invaliditetom, HZZ

Godišnja izvješća

44

Prioritet 2 Poticanje uključivanja socijalno isključenih skupina

Poboljšanje pristupa i sudjelovanja socijalno isključenih skupina na tržištu rada Mjera 2.2

Opis mjere Osim nejednakih mogućnosti u pristupu tržištu rada, socijalno isključene skupine na području Bjelovarsko-bilogorske županije suočavaju se i sa nejednakim mogućnostima u pristupu obrazovanju iz razloga što postojeći sustav obrazovanja ne prati potrebe svih skupina stanovništva. Da bi socijalno isključene skupine stekle potrebne vještine i znanja, te stekle konkurentnost na tržištu rada, potrebno je osigurati uvjete za uključivanje istih u sustav obrazovanja. Ulazak na tržište rada socijalno isključenih osoba moguće je potaknuti i kroz samozapošljavanje, sukladno mogućnostima i afinitetima svakog pojedinca - uključivanje socijalno isključenih skupina stanovništva u sustav obrazovanja - poticanje samozapošljavanja socijalno isključenih skupina - omogućiti stjecanje prvog radnog iskustva - upoznavanje javnosti s problemima i potrebama socijalno isključenih skupina HZZ, JLS, obrazovne institucije

Žene, dugotrajno nezaposleni, mladi bez radnog iskustva, osobe s posebnim potrebama, starije nezaposlene osobe, Romi EU Nacionalni nivo/ Ostali Ukupno

Lokalna razina

Aktivnosti

Sudionici

Korisnici / Ciljane skupine

Financijski plan

2011. – 2013.

Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Pokazatelj

Broj aktivnosti koje potiču uključenost osoba s invaliditetom u svakodnevni život lokalne zajednice; Broj razvijenih usluga odgoja i obrazovanja koje podupiru uključivanje OSI u život lokalne zajednice; Broj aktivnosti koje potiču osobe na volonterski radkaopripremaza zapošljavanje; Broj aktivnosti s ciljempružanjapsihološke potpore osobama s invaliditetom

Izvor podataka

Županija,gradovi Udruge osoba s invaliditetom Udruga volontera Obiteljski centar

Osnova studije Godišnja izvješća Strategije OSI

Cilj

20 % više aktivnosti koje potiču uključenost OSIu svakodnevni život lokalne zajednice; Razvijeno 10 usluga odgoja i obrazovanja koje podupiru uključivanje OSI u život lokalne zajednice;

45

Rezultat (praćenja) Broj osoba s invaliditetom uključenih u svakodnevni život lokalne zajednice; Broj osoba s invaliditetom koje koriste usluge odgoja i obrazovanja koje podupiru uključivanje osoba s invaliditetom u život lokalne zajednice;Broj volontera u Županiji

Udruge osoba s invaliditetom CZSS HZZ

Godišnja izvješća Strategije osoba s invaliditet om

20%veća uključenost osobas invaliditetom u život lokalne zajednice; 20% osoba s invaliditetom koriste usluge odgojai obrazovanja koje podupiru uključivanje osobas invaliditetom u život lokalne zajednice; Za 15 % povećan broj volontera 15 % više osoba s invaliditetom ima razvijene kompetencije usklañene sa potrebama tržišta rada

Učinak (ocjenjivanja) % osoba s invaliditetom sa razvijenim kompetencijama usklañenim sa potrebama tržišta rada

Županija, gradovi,CZSS, Udruge osoba s invaliditetom, HZZ

Godišnja izvješća Strategije OSI

Prioritet 3 Unaprjeñenje formalnih i neformalnih oblika učenja u svrhu jačanja kompetencija radne snage za potrebe tržišta rada

Jačanje sustava obrazovanja i neformalnih oblika obrazovanja Mjera 3.1

Opis mjere Obrazovanje u skladu s potrebama na tržištu rada u 21. stoljeću iziskuje suvremene nastavne programe, odgovarajuću opremu, kvalitetan i stručan kadar, te kreativne i inovativne metoda učenja i poučavanja. U nastojanjima ostvarenja društva znanja kojem teži Bjelovarsko-bilogorska županija, potrebno je prije svega prilagoditi cjelokupni koncept kako formalnih tako i neformalnih oblika obrazovanja potrebama, lokalnim resursima, te promjenama na tržištu rada. Osuvremenjivanje obrazovne vertikale preduvjet je kvalificirane i kompetentne radne snage na tržištu rada. U BBŽ-u će se uvesti izborni programi (novi kurikulumi) za obrtničke i strukovne škole prema potrebama tržišta rada. Izradit će se novi ili osuvremeniti postojeći programi prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja. Razvit će se Veleučilište u BBŽ-u u skladu s potrebama gospodarstva i infrastrukture. Osigurat će se i usavršavanje obrazovnog kadra u skladu s navedenim mjerama potreba BBŽ-a.

‐ izrada i uvoñenje novih kurikuluma sukladno potrebama na tržištu rada ‐ jačanje kapaciteta obrazovnog kadra i stručnih suradnika ‐ razvoj visokoškolskog obrazovanja ‐ usklañivanje sustava obrazovanja s potrebama gospodarstva

46

Aktivnosti

izrada i provedba neformalnih oblika obrazovanja usmjerenih ka konkretnim gospodarskim sektorima ‐ izrada novih ili osuvremenjivanje postojećih programa prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja ‐ poticanje inicijativa partnerstva izmeñu škola, visokih učilišta , sveučilišta i poduzeća ‐ kvalitetno usmjeravanje i savjetovanje za olakšavanje prijelaza iz škole u aktivan život

‐

Sudionici

Korisnici / Ciljane skupine

Financijski plan

2011. – 2013..

Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Pokazatelj

Broj novih kurikuluma u izradi, Broj novih programa prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja u izradi, Broj osuvremenjenih programa prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja u izradi, Broj novih Visokih učilišta ili Sveučilišta prijedlogu osnivanja, Broj predloženih podržanih partnerskih inicijativa

Izvor podataka

- Izvješće Tematske radne skupine

- Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport BBŽ

Osnova studije Razvojna strategija BBŽ

Cilj

Uključivanje strukovnih škola u izradi novih kurikuluma, Uključivanje obrazovnih institucija i ustanova za obrazovanje odraslih za izradu novih ili ažuriranje postojećih programa, Iniciranje Visokog učilišta ili Sveučilišta , Nove partnerske inicijative

HZZ, obrazovne ustanove, Obrtnička komora, Gospodarska komora, poslodavci, Zavod za školstvo Nezaposlene osobe, učenici, studenti, nastavnici, poslodavci, savjetnici

EU Nacionalni nivo/ Lokalna razina

Ostali Ukupno

47

Rezultat (praćenja) Realizirani koraci u izradi novih kurikuluma, Realizirani koraci u izradi novih ili osuvremenjenih programa prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja, Realizirani koraci u stvaranju novih Visokih učilišta ili Sveučilišta ,Aktivnosti podržanih partnerskih inicijativa, Broj učenika kojima je pružena pomoć u prijelazu iz škole u programe aktivnog života, Broj savjetovanih učenika o novim programima

- Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport BBŽ

- Javni dio baze podataka obrazovanja odraslih ASO/AOO

- Izvješće Tematske radne skupine

- Izvješće Područne službe HZZZ

Razvojna strategija BBŽ

Strukovne škole koje razvijaju nove kurikulume, Novi ili osuvremenjen i programi učenja prekvalifikaci je, osposobljavan ja i usavršavanja, Partnerske inicijative, Savjetovanja učenika o novim programima 2 nova kurikuluma u strukovnim školama, 5 novih ili osuvremenjen ih programa učenja prekvalifikaci je, osposobljavan ja i usavršavanja, 4 podržanih partnerskih inicijativa, 100% učenika podržano u prijelazu iz škole u aktivni život

Učinak (ocjenjivanja) Broj eksperata uključenih u izradu novih kurikluma

Broj eksperata uključenih u izradu novih ili osuvremenjenih programa učenja prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja

Broj partnerskih inicijativa

Broj savjetovanih učenika o novim programima

- Upravni odjel za društvene djelatnosti, zdravstvo i socijalnu skrb - Hrvatska gospodarska komora – županijska komora - Područna služba HZZ-a

Razvojna strategija BBŽ

48

Prioritet 3

Mjera 3.2

Opis mjere

Unapreñenje formalnih i neformalnih oblika učenja u svrhu jačanja kompetencija radne snage za potrebe tržišta rada

Unaprjeñivanje praktičnog dijela nastave u svrhu jačanja kompetencija radne snage za potrebe tržišta rada Praktični dio nastave uvodi polaznika/cu nastave u radno okružje kako bi stekao/la one vještine i sposobnosti nužne za obavljanje poslova na radnom mjestu. Uspješnost nastave ovisi o opremljenosti radnoga mjesta za izvoñenje nastave. Mjera potiče mentore stručne prakse za kvalitetnom obukom praktikanta. Ostvaruje se kroz poboljšanje materijalno tehničkih uvjeta prakse te uvoñenjem stimulacije za praktikanta. • snimanje zatečenog stanja uvjeta praktičnog dijela nastave • odabir mjera poboljšanja uvjeta praktičnog dijela nastave • materijalno tehničko osuvremenjivanje praktičnog dijela nastave • praćenje obavljanja prakse praktikanta i stimuliranje • evaluacija uspješnosti praktičnog dijela nastave Strukovne škole, ustanove za obrazovanje odraslih, HOK, HGK, Visoka učilišta , Fakulteti

Učenici strukovnih škola, studenti, nezaposlene osobe, mentori stručne prakse

EU Nacionalni nivo/ Lokalna razina

Ostali Ukupno

Aktivnosti

Sudionici

Korisnici / Ciljane skupine

Financijski plan

2011. – 2013.

Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Pokazatelj

Broj gospodarskih subjekata voljnih za unaprjeñivanje praktičnog dijela nastave

Izvor podataka

- Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport BBŽ

- Izvješće Tematske radne skupine

Osnova studije Razvojna strategija BBŽ

Cilj

Uključivanje strukovnih škola, obrazovnih institucija i ustanova za obrazovanje odraslih u unaprjeñivanju praktičnog dijela nastave Osuvremeniti uvjete praktičnog dijela nastave Rezultat (praćenja)

Materijalno tehničko osuvremenjivanje praktičnog dijela nastave

- Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport BBŽ

- Izvješće Tematske radne skupine - HGK, županijska komora - Područna služba HZZZ-a

Razvojna strategija BBŽ

Broj praktikanata Učinak (ocjenjivanja)

Razvojna strategija BBŽ

Povećane sposobnosti i vještine praktikanata

49

Prioritet 3 Unaprjeñenje formalnih i neformalnih oblika učenja u svrhu jačanja kompetencija radne snage za potrebe tržišta rada

„Iz škole na tržište rada“ Omogućavanje direktnog prelaska iz sustava obrazovanja na tržište rada, svakako je jedan od imperativa razvoja sustava obrazovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Unapreñenjem sustava obrazovanja kroz provedbu specifičnih obrazovnih programa koji će biti izrañeni u uskoj suradnji sa poslovnom zajednicom koja će omogućiti dodatno usavršavanje unutar poduzeća, kroz pripravništvo, te dragovoljni rad bez naknade u gospodarskim subjektima, uz kontinuirano savjetovanje i usmjeravanje učenika i studenata, uvelike će olakšati tranziciju iz statusa učenika/studenta u djelatnike na tržištu rada

- izrada i provedba obrazovnih programa za učenike i studente orijentirane prema učenju za posao - poticanje partnerskih inicijativa izmeñu, škola, visokoobrazovnih institucija i gospodarskih subjekata - savjetovanje i usmjeravanje za olakšan prijelaz iz škole na tržište rada

HZZ, obrazovne ustanove, Obrtnička komora, Gospodarska komora, poslodavci

Učenici, studenti, nastavnici, poslodavci, savjetnici

EU Nacionalni nivo/ Lokalna razina

Ostali Ukupno

Mjera 3.3

Opis mjere

Aktivnosti

Sudionici

Korisnici / Ciljane skupine

Financijski plan

2011. – 2013..

Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Pokazatelj

Zastupljenost stručnih djelatnika u obrazovnom sustavu Razvijene kompetencije u korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija Razvijenost komunikacijskih vještina i timskog rada Potreba za primjenom suvremenih metoda poučavanja Mobilnosti u obrazovnom sustavu

Izvor podataka

Županija Operativni planovi i programi Agencija za strukovno obrazovanje Agencija za mobilnost i programe EU

Osnova studije Izvješća o broju stručnih usavršava nja

Cilj

- stručna zastupljenost djelatnika u obrazovnom sustavu - trajno usavršavanje usmjereno ka podizanju kvalitetnije razine znanja - povećana mobilnost i razvijanje interkulturalno sti

50

Rezultat (praćenja) Broj stručno zastupljenih djelatnika u obrazovnom sustavu Analiza provedenih anketa o informacijsko-komunikacijskim kompetencijama dionika u obrazovnom sustavu Procjena ozračja u obrazovnim ustanovama

Županija MZOŠ Obrazovne ustanove

rezultati istraživanj a

- povećanje broja stručnog kadra - reprezentativn ost uzorka - dobivanje realne slike ozračja u obrazovnim ustanovama % stručnog kadra o % stručno zastupljenih djelatnika

u obrazovnom sustavu % dionika koji su sudjelovali u provedbi ankete o informacijsko- komunikacijskim kompetencijama dionika u obrazovnom sustavu

Županija MZOŠ Obrazovne ustanove

baza podataka škola

Prioritet 3 Unaprjeñenje formalnih i neformalnih oblika učenja u svrhu jačanja kompetencija radne snage za potrebe tržišta rada

Cjeloživotno učenje Cjeloživotno učenje je koncept koji uključuje nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja koje se provodi cijeli život. Ono uključuje sve oblike učenja u svim životnim okolnostima, te je postalo temeljna odrednica suvremenog društva kakvog poznajemo. Cjeloživotno učenje, osim što doprinosi razvoju individulanih potencijala, ono odgovara na probleme ekonomske krize i povećane nezaposlenosti, te pridonosi aktivnijoj ulozi pojedinca u društvu

- podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja i svih oblika neformalnog obrazovanja - izrada analize dostupnosti i potreba provedbe programa za obrazovanje odraslih na području Županije - razvoj novih programa osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacija sukladno potrebama na tržištu rada - osposobljavanje i usavršavanje osoba i organizacija koje provede programe osposobljavanja, prekvalifikacija, dokvalifikacija i ostalih oblika nef.obrazovanja - potpora i financiranje različitih programa; informatičko opismenjavanje, strani jezici i sl. - osnivanje udruga grañana za cjeloživotno učenje

HZZ, obrazovne ustanove, Obrtnička komora, Gospodarska komora, poslodavci

Mjera 3.4

Opis mjere

Aktivnosti

Sudionici

Korisnici / Ciljane skupine

Financijski plan

2011. – 2013..

Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

EU Nacionalni nivo/ Lokalna razina

Ostali Ukupno

Pokazatelj

Broj održanih edukacija, radionica, prezentacija i treninga

Izvor podataka

-evaluacijske liste - liste prisutnosti

Osnova studije Godišnja izvješća HZZ-a

Cilj

Educirati djelatnike HZZ-a kroz specifične programe tj.

51

edukacije kako bi se poboljšala kvaliteta usluga HZZ-a

Broj educiranih djelatnika Rezultat (praćenja)

Broj osposobljenih savjetnika

-Područna služba HZZ-a

Godišnja izvješća

% educiranih djelatnika za svakodnevni rad sa korisnicima usluga HZZ-a

% djelatnika koji su prošli edukacije

% sudjelovanja djelatnika u kontinuiranom educiranju

- Područna služba HZZ-a - evaluacijske i validacijekse liste

Izvješća

Prioritet 3 Unaprijeñenje formalnih i neformalnih oblika učenja u svrhu jačanja kompetencija radne snage za potrebe tržišta rada

„Druga šansa“ Neki od ključnih čimbenika koji uvelike doprinose nekonkurentnosti na tržištu rada i otežanoj zapošljivosti su i prerano napuštanje obrazovanja, te samim time i niska razina obrazovanosti i kvalificiranosti. Mladim ljudima koji napuste obrazovanje, biti će onemogućen pristup i neformalnim oblicima obrazovanja jer neće posjedovati osnovne vještine i znanja za daljnji razvoj kompetencija. Provedbom sustavnih i kvalitetnih mjera, ova problematika može se svesti na izolirane slučajeve koji neće značajnije utjecati na radne snage na području Bjelovarsko- bilogorske županije

- izrada detaljne analize ranognapuštanja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja na području Županije - izrada i provedba integriranih programa zadržavanja učenika u obrazovnom sustavu - izrada i provedba programa povratka učenika koji su napustili školovanje u obrazovni sustav -iInformiranje, usmjeravanje i savjetovanje učenika s ciljem sprečavanja ranog napuštanja obrazovanja - promoviranje kulture učenja

HZZ, obrazovne ustanove, Obrtnička komora, Gospodarska komora, poslodavci

Mjera 3.5

Opis mjere

Aktivnosti

Sudionici

Korisnici / Ciljane skupine

Financijski plan

2011. – 2013.

Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (nadgledanja)

EU Nacionalni nivo/ Lokalna razina

Ostali Ukupno

Pokazatelj

Broj aktivnosti koje omogućuju i promoviraju besplatno završavanje osnovne škole Broj aktivnosti koje potiču uključivanje u srednjoškolsko obrazovanje

Izvor podataka

HZZ, Obrazovne institucije, Županija, Gradovi

Osnova studije Godišnja izvješća o radu

Cilj

Provoñenje besplatnog programa za završavanje osnovne škole u minimalno dvije

52

Broj programa za prevenciju napuštanja obrazovanja Broj aktivnosti koje potiču uključivanje u studijske programe Broj programa obrazovanja za zaposlene prema zahtjevima radnog mjesta Broj aktivnosti s ciljem podizanje kvalitete svih razina obrazovanja i osposobljavanja prema nacionalnom kvalifikacijskom okviru Broj osoba uključenih u osnovnoškolsko obrazovanje; Broj osoba uključenih u srednjoškolsko obrazovanje;Brojosoba uključenih u studijske programe; Broj zaposlenih uključenih u programeobrazovanja;Broj obrazovnih programa i programa osposobljavanjaunaprijeñeno premanacionalnom kvalifikacijskom okviru.

institucije;

Rezultat (nadgledanja) HZZ, Obrazovne institucije, Županija, Gradovi

Godišnja izvješća o radu

Učinak (ocjenjivanja) Udio osoba bez završene OŠ i sa završenom OŠ u ukupnoj nezaposlenosti

HZZ Godišnja izvješća o radu

100 osoba uključeno u osnovnoškolsko obrazovanje; 40 osoba uključeno u srednjoškolsko obrazovanje; 20 osoba uključeno u studijske programe; 20 zaposlenih osoba uključeno u programe obrazovanja; 100% obrazovnih programa i programa usavršavanja unaprijeñeno prema NKO 10% smanjen udio osoba bez i sa završenom OŠ

53

Prioritet 4

Mjera 4.1

Opis mjere

Razvoj civilnog društva uz jačanje suradnje izmeñu javnog, privatnog i civilnog sektora te intenziviranje meñunarodne suradnje Unapreñenje rada organizacija civilnog društva

Uz javni i privatni, civilni sektor zauzima podjednako važnu ulogu u razvoju suvremenog društva. Aktivan civilni sektor može biti inicijator i doprinijeti brojnim promjenama u društvu, bilo da se radi ogospodarskom, socijalnom, humanitarnom, turističkom, kulturnom ili drugim aspektima djelovanja. Iako je na području Bjelovarsko-bilogorske županije registrirano 1.200 neprofitnih udruga i organizacija, tek nekolicina istih aktivno djeluje u društvu. Razvoj civilnog društva preduvjet je demokratskog i gospodarskog razvoja. Naša Županija ima veliki potencijal razvoja civilnog sektora što se vidi u velikom broju registriranih udruga, no nemaju osnovne uvjete za rad, te im nedostaje i profesionalizacija – financijska sredstva. Potrebno je napraviti diferencijaciju udruga prema značaju za širu društvenu zajednicu, te nakon toga osigurati edukaciju i financijska sredstva za programe i projekte koji su od visokog društvenog interesa.

- umrežavanje civilnih inicijativa i razvoj unutar sektorske, meñusektorske i meñunarodne suradnje - stjecanje i razmjena znanja, vještina i iskustava potrebnih za aktivno i poduzetno djelovanje u zajednici i društvu - poticanje održivog razvoja civilnog društva i njihovih aktivnosti kroz ostvarenje inovativnih, društveno korisnih programa značajnih za širu zajednicu - diferencijacija udruga prema značaju za širu društvenu zajednicu (razlikovanje hobističkih od udruga koje rade za zajednicu)

Udruge, Razvojne agencije, JLS, Obrazovne institucije, Županija, Udruge, učenici, volonteri, savjetnici EU Nacionalni nivo/ Ostali Ukupno Lokalna razina

Aktivnosti

Sudionici Korisnici / Ciljane skupine Financijski plan

2011. – 2013..

Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Pokazatelj

Broj programa za edukaciju nevladinih organizacija; Broj podržanih partnerskih inicijativa; Broj dostupnih savjetnika Broj osposobljenih savjetnika; Broj savjetovanih dionika; Broj udruga stručno osposobljenih za PCM; Broj udruga razdijeljenih prema aktivnostima i rezultu. 20% više edukacija za savjetnike za PCM; 50% više razdijeljenih udruga prema aktivnostima i rezultatima

Izvor podataka

Institucije za edukacije i izvješća udruga; Izvješća tematske radne skupine za razvoj ljudskih potencijala Institucije za edukacije; Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport Županije; Udruge

Rezultat (praćenja)

Osnova studije Broj programa za razdoblje; Zapisnici sa održanih sjednica Izvješća udruga i institucija

Cilj

5 programa učenja; 10 podržanih partnerskih inicijativa

20 udruga

Učinak (ocjenjivanja) Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport Županije; Udruge

Izvješća udruga i institucija

20% više savjetnika za PCM; 50% udruga razdijeljenih prema aktivnostima i rezultatima

54

Prioritet 4

Mjera 4.2

Opis mjere

Razvoj civilnog društva uz jačanje suradnje izmeñu javnog, privatnog i civilnog sektora te intenziviranje meñunarodne suradnje Suradnja, potpora i koordinacija izmeñu tijela županijske lokalne samouprave i drugih JLS i civilnog društva (NVO)

Osnivanje koordinacijskog odbora koji bi se bavio koordinacijom izmeñu tijela županijske lokalne samouprave i drugih JLS i civilnog društva, te osnivanje financijskog fonda za potporu udrugama i projektima

- uvoñenje standarda i dobre prakse u meñusektorskoj suradnji - osnivanje fonda za potporu udrugama i projektima koji su važni za zajednicu i/ili su prošli na domaćim i meñunarodnim natječajima

Udruge, Razvojne agencije, JLS, Obrazovne institucije, Županija

Udruge, učenici, volonteri, savjetnici

EU Nacionalni nivo/ Lokalna razina

Ostali Ukupno

Aktivnosti

Sudionici

Korisnici / Ciljane skupine

Financijski plan

2011. – 2013.

Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Pokazatelj

Koordinacijsko tijelo na razini Županije; koordinacijsko tijelo na lokalnoj razini; formiran fond za potporu udrugama

Broj udruga koje su uključene u meñusektorsku koordinaciju

% zajedničkih inicijativa % zajedničkih projekata

Izvor podataka

Županija

JLS

Osnova studije Zapisnici i izvještaj i sa održanih sjednica

Zapisnici i izvještaj i sa održanih sjednica Zapisnici i izvještaj i sa održanih sjednica

Cilj

1 Koordinacijsko tijelo na razini Županije; 5 koordinacijskih tijela na lokalnoj razini 20 udruga

Rezultat (praćenja) Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport Županije

Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport Županije

Učinak (ocjenjivanja) 20% povećan broj zajedničkih projekata

55

Prioritet 4

Mjera 4.3

Opis mjere

Razvoj civilnog društva uz jačanje suradnje izmeñu javnog, privatnog i civilnog sektora te intenziviranje meñunarodne suradnje Potpora civilnog društva skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju prema obrazovanju, zapošljavanju i tržištu rada

Realizacijom predložene mjere civilno društvo na području Bjelovarsko- bilogorske županije planira se aktivirati kao čimbenik koji može doprinijeti razvoju tržišta rada na području Bjelovarsko-bilogorske županije i to na način omogućavanja lakšem pristupu obrazovanju i tržištu rada skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju. Razvoj udruga preko osiguravanja infrastrukture i financijske podrške za pokretanje socijalnog i neprofitnog poduzetništva

civilno društvo kao pokretač socijalnog i neprofitnog poduzetništva i stjecanja prvog radnog iskustva, - razvoj udruga nezaposlenih osoba - socijalno ugovoranje (civilne udruge u pružanju socijalnih usluga) Udruge, Razvojne agencije, JLS, Obrazovne institucije,

Udruge, učenici, volonteri, savjetnici

EU Nacionalni nivo/ Lokalna razina

Ostali Ukupno

- Aktivnosti

Sudionici

Korisnici / Ciljane skupine

Financijski plan

2011. – 2013..

Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Pokazatelj

Osigurana edukacija infrastruktura za razvoj socijalnog poduzetništva

Izvor podataka

JLS, Županija, Institucije zadužene za edukaciju

Rezultat (praćenja) Broj udruga kojima su osigurani uvjeti za razvoj socijalnog poduzetništva

Udruge

Učinak (ocjenjivanja) % zaposlenih % obrazovanih

HZZ, Institucije za obrazovanje

Osnova studije Odluke sa sjednica vijeća, Izvješća o radu Institucija za obrazovan je Odluke sa sjednica vijeća, upravnih tijela udruga Statistički bilten HZZ, Izvješća o radu Institucija za obrazovan je

Cilj

2 osigurane infrastrukturne jedinice 5 edukacija

8 udruga kojima su osigurani uvjeti za razvoj socijalnog poduzetništva 10% povećana zaposlenost 30% povećan broj educiranih pojedinaca

56

Prioritet 4

Mjera 4.4

Opis mjere

Razvoj civilnog društva uz jačanje suradnje izmeñu javnog, privatnog i civilnog sektora, te intenziviranje meñunarodne suradnje

Razvoj neprofitnih medija i jačanje transparentnog djelovanja

Osigurati prisutnost informacija o djelovanju udruga u postojećim medijima i tako ojačati transparentnost.

- - -

Podrška lokalne samouprave osnivanju neprofitnih medija Podrška udrugama da svoj rad prezentiraju u tim medijima Jačanje transparentnog djelovanja

Aktivnosti

Sudionici

Korisnici / Ciljane skupine

Financijski plan

2011. – 2013.

Pokazatelji praćenja i ocjenjivanja

Razina intervencije

Neposredni rezultat (praćenja)

Udruge, Razvojne agencije, JLS, Obrazovne institucije,

Udruge, učenici, volonteri, savjetnici

EU Nacionalni nivo/ Lokalna razina

Ostali Ukupno

Pokazatelj

Veća zastupljenost informacija o djelovanju udruga

Povećanje broja članaka i priloga u medijima

Povećanje broja neprofitnih medija

Izvor podataka

Mediji i udruge

Osnova studije Članci, emisije, izvješća

Izvješća udruga i institucija

Cilj

10 udruga zastupljene informacijama u medijima 5 neprofitnih medija

100 članaka udruga

Rezultat (praćenja) Strukovne novinarske organizacije

Učinak (ocjenjivanja) 20% više informacija u medijima

20% više promoviranih projekata udruga

Mediji i udruge Članci, emisije, izvješća

20% više informiranih o radu i djelovanju udruga

57

7. FINANCIJSKI OKVIR IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA

Financijski okvir, kao jedan sastavni dio Strategije razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije, ima za cilj utvrditi prioritete, izvore financiranja, potrebna sredstva, aktivnosti, nositelje i rokove u pogledu implementacije svih navedenih mjera usmjerenih ka razvoju ljudskih potencijala. Takoñer, financijski okvir omogućava učinkovito praćenje i kontrolu provedbe Strategije RLJP-a. Njegova svrha je povezivanje financiranja provedbe mjera koje su utvrñene u Strategiji razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije sa županijskim proračunom kao i mogućnošću financiranja istih mjera iz sredstava Europske unije, pretpristupnog programa IPA, Europskog socijalnog fonda, te Kohezijskog fonda Europske unije. Financijski okvir Strategije razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije županije, kao indikativan plan financiranja provedbe mjera, a u sklopu njih i razvojnih projekata i aktivnosti, utvrñen je za razdoblje 2011. - 2013.. godine. On sadrži okvirni pregled i stratešku raspodjelu financijskih sredstava po ciljevima, prioritetima odnosno mjerama. Osnovni elementi financijskog okvira su sljedeći: • izvori financijskih sredstava (županijski i lokalni proračuni, državni proračun, pretpristupni fondovi EU – IPA IV, Europski socijalni fond, Kohezijski fond Europske unije) • financijski raspored sredstava prema vremenskim razdobljima (ukupno razdoblje Strategije)

Europski socijalni fond predstavlja glavni financijski instrument EU za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Jedna od važnih mjera je financiranje jačanja administrativne sposobnosti u državnoj upravi i javnom sektoru u području gospodarstva, zapošljavanja, socijalne politike. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogoñene visokom stopom nezaposlenosti. Neke od mjera navedenih u Strategiji razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije koje je moguće financirati iz ESF fonda su: • Poticanje ulaganja u ljudske resurse unaprjeñivanja vještina radne snage kroz cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT (informatičko društvo) i usavršavanje vještina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima i sl. • Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, stjecanje novih znanja i vještina, zapošljavanje i obuka • Poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim mjerama zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), uključenje žena i mladih, socijalno isključenih osoba • Socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje, relevantnu pomoć i usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije • Podržati rad službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim centrima, provoditi studije o potrebama za odreñenim profilom radne snage • Partnerstvomdoreformi(dijalogisuradnjaupolicy-makingprocesu) za područja odreñena u Cilju 1: jačanje administrativne sposobnosti u državnoj upravi i javnom sektoru u području gospodarstva, zapošljavanja, socijalne politike); reforma obrazovanja; jačanje ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju; mjere cjeloživotnog učenja

Mjere i projekti koje je moguće financirati iz pretpristupnog programa u okviru IPA IV komponente

58

mogu se odnositi isključivo na razvoj ljudskih potencijala i to u okviru područja zapošljavanja, edukacije i socijalnog uključivanja. Zasad je trećim prioritetom Strategije razvoja ljudskih potencijala predviñena mjera Cjeloživotno učenje, tako da je cjeloživotno učenje zasigurno jedan od prioriteta u programu IPA. Potrebno je definirati koje će se sve aktivnosti financirati u sklopu ove mjere. Što se tiče mogućnosti financiranja edukacije dugotrajno nezaposlenog stanovništva, neke bi se skupine nezaposlenih mogle tretirati kao socijalno isključene, primjerice neobrazovane žene u ruralnim područjima, a u tom smislu bi se takvi programi mogli financirati kroz mjere predviñene u trećem prioritetu. Kohezijski fond Europske unije i mjere koje bi se mogle financirati iz navedenog fonda: • Obrazovanje i znanost specifično se navode kod Europskog socijalnog fonda, no recimo djelatnici Sveučilišta ( Ekonomski fakultet Rijeka s dislociranim programima u Bjelovaru, Visoka škola sestrinstva i Visoka tehnička škola u Bjelovaru) svojim stručnim znanjima mogu pridonijeti ostvarivanju projekata financiranim iz Kohezijskog fonda.

Iznosi financijskih sredstava su tek orijentacijski i zahtijevat će usklañivanje nakon što budu načinjene projekcije županijskog proračuna do 2013.. godine. Financijski okvir Strategije RLJP-a bit će usklañen s Planom razvojnih programa iz Županijske razvojne strategije Bjelovarsko-bilogorske županije za razdoblje 2011-2013. Prilikom izrade i dovršenja Strategije razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko--bilogorske županije, a u sklopu toga i financijskog okvira za 2011.-2013., dostupni su bili Planovi razvojnih programa Bjelovarsko-bilogorske županije i JLS-a. Stoga su Županijska razvojna strategija i njezin financijski okvir poslužili kao osnova za izradu plana provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala. Za sredstva predpristupnih fondova Europske unije iskazana su samo očekivanja budući da su projekti ili u fazi izrade, kandidiranja ili će tek proći kroz natječaj.

59

8.INSTITUCIONALNIOKVIRIMPLEMENTACIJE STRATEGIJE RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA

Institucionalni okvir sadrži popis svih uključenih dionika, opis njihovih uloga i zadaća vezano uz provedbu Strategije razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije.

Iz tog razloga trebaju se provesti odreñene aktivnosti kako bi se povećao kapacitet samih dionika i poboljšala suradnja izmeñu različitih institucija.

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Bjelovarsko-bilogorske županije nalazi se u središtu provedbe Mjera Strategije razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije. Nakon, usvajanja Strategije, Lokalno partnerstvo će redovito razmatrajući godišnja i druga izvješća pratiti njezinu provedbu. Takoñer planskim će dokumentima koje donosi osigurati provedbu te poduzimati mjere iz svoje nadležnosti usmjerene poboljšanju provedbe. Lokalno partnerstvo za zapošljavanje u smislu provedbe ove Strategije djelovati će kroz dijalog i postizanje konsenzusa izmeñu različitih skupina dionika. Takoñer, Partnerstvo je odgovorno i za prepoznatljivost Strategije kao referentnog dokumenta u planiranju aktivnosti razvoja ljudskih potencijala cijele Bjelovarsko-bilogorske županije.

Županija Bjelovarsko-bilogorska, gradovi i općine

Skupština Bjelovarsko-bilogorske županije usvaja Strategiju. Čelnici regionalne i lokalne uprave usklañuju aktivnosti svih upravnih tijela i drugih dionika provedbe strategije donošenjem provedbenih akata, predlaganjem mjera njezine provedbe, nadzorom nad izvršenjem tih mjera, sudjelovanjem u postupku odabira razvojnih projekata.

Javni sektor

Javni sektor u ovom kontekstu uključuje potporne poduzetničke institucije (Regionalna razvojna agencija, Lokalne razvojne agencije, Poduzetničke inkubatore), institucije i organizacije javnog sektora (Hrvatski zavod za zapošljavanje, osnovne, srednje i visoke škole, Pučka učilišta), kao i sve ostale javne ustanove sa područja Bjelovarsko-bilogorske županije koje će imati važnu ulogu u pripremi i provedbi projekata sa područja razvoja ljudskih potencijala.

Privatni sektor

Privatni sektor u svakoj je zajednici glavni pokretač razvoja i stvaranja novih radnih mjesta. Kroz Strategiju razvoja ljudskih potencijala žele se stvoriti preduvjeti za što kvalitetniji razvoj i djelovanje privatnog sektora. Ovo će se prije svega ostvariti djelovanjem i utjecajem javnog sektora na obrazovni sustav, tržište rada, neformalno obrazovanje i sl. Na ovaj se način i djelovanje javnog sektora kontinuirano usklañivati sa potrebama privatnog sektora.

60

Civilni sektor Organizacije civilnog sektora značajan su suradnik pri izradi Strategije razvoja ljudskih potencijala zbog iskustva kojeg imaju na realizaciji projekata unutar zajednice u kojoj djeluju. Organizacije civilnog sektora imaju posebno značajnu ulogu u razvoju ljudskih resursa, a takoñer mogu aktivno sudjelovati u privlačenju financijskih sredstava iz nacionalni i EU fondova i to za inicijative koje ne pokrivaju ostali dionici implementacije Strategije.

61

9. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

Uspostavljanjem sustava praćenja, vrednovanja i izvještavanja o provedbi Strategije razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije omogućiti će se njezina efikasna i transparentna provedba. Glavni ciljevi provoñenja mjere praćenja i izvještavanja su: - opravdanost: provjera postojanja potrebe za odreñenom mjerom - efikasnost: sigurnost da su dostupni resursi optimalno iskorišteni - odgovornost: potvrda do koje mjere su odreñeni ciljevi ostvareni - provedba: nužna je dobra i efikasna provedba i upravljanje - stvaranje novog znanja: povećanje razumijevanja o tome što funkcionira, u kojim uvjetima i kako poboljšati učinke pojedinih mjera

U okviru sustava praćenja provedbe i implementacije Strategije razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko- bilogorske županije, Lokalno partnerstvo za zapošljavanje će koordinirati, prikupljati, obrañivati i analizirati informacije, podatke i pokazatelje te izrañivati ocjenu pokazatelja realizacije ciljeva, prioriteta i mjera, kao i uspješnosti upravljanja cjelokupnom provedbom Strategije. Osim Lokalnog partnerstva za zapošljavanje ključnu ulogu u provedbi Strategije imati će i Bjelovarsko-bilogorska županija, gradovi i općine te potporne institucije, privatni, javni i civilni sektor. Temeljem navedenog pratit će se: - stupanj ostvarenja utvrñenih, ciljeva, prioriteta i mjera - ostvareni rezultati i učinci na razvoj - učinkovitost i uspješnost korištenja dostupnih financijskih sredstava - ostvarivanje plana prema utvrñenom financijskom okviru

Osim navedenih, pratit će se i pokazatelji vezani uz sudjelovanje i doprinos partnerstva, učinkovitost rukovoñenja kao i vidljivost Strategije u Javnosti. Praćenje provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županijei izvještavanje održava se kontinuirano tijekom čitave provedbe.

Grafički prikaz praćenja i vrednovanja projekta:

ULAZ IZLAZ REZULTAT UČINAK

Pokazatelji ulaza mjere financijske, administrativne i regulativne resurse. Da bi procjena uspješnosti provedenih akcija bila zadovoljavajuća potrebno je uspostaviti vezu izmeñu sredstava koja se koriste i postignutih rezultata. Pokazatelji izlaza mjere neposredne i konkretne posljedice poduzetnih mjera i iskorištenih resursa. Pokazatelj rezultata mjeri rezultata na razini korisnika. Pokazatelji učinka mjere posljedice rezultata, odnosno mjere opće ciljeve u smislu razvoja šire lokalne zajednice. Detaljno praćenje i vrednovanje rezultata pojedinih projekata te analiza provedbe Strategije temelje se na što većem broju ulaznih podataka. Temeljni podaci predstavljaju ključnu ulaznu vrijednost u sustavu, a moraju biti dovoljno pouzdani da omoguće prosudbu i dovoljno precizni da bi promjene bile vidljive što

62

ranije. Evaluacija treba biti neovisna i mora se obaviti planirano unaprijed, srednjoročno i naknadno. Ona će presuditi je li izrañeni mehanizam doveo do očekivanih rezultata, a ako nije što se mora promijeniti da bi se postigli rezultati koji su navedeni u Strategiji.

63

11. PRILOG; Statistički pokazatelji

Tablica 1. Prirodno kretanje stanovništva u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 2004.-2008.

Roñeni

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

1.132

1.249

1.184

1.174

1.199

1.211

Umrli

1.843

1.866

1.799

1.866

1.821

1.892

Prirodni prirast

-711

-617

-615

-692

-622

-681

Vitalni indeks

61,4

66,9

65,8

62,9

65,8

64,0

Izvor: Državni zavod za statistiku

Tablica 2. Obrazovna struktura stanovništva

Razina obrazovanja

Nepismeni

Bez škole

1 - 3 razr. OŠ

4 - 7 razr. OŠ

OŠ

SSS

VŠS

VSS I/II

Dr

Nepoznato

Ukupno

Ukupno

2.737

3.928

6.384

20.263

29.587

42.207

2.919

4.300

30

661

113.016

%

2,42

3,47

5,64

17,92

26,17

37,34

2,6

3,8

0,02

0,58

100,0

Muški

536

835

2.040

7.804

13.403

24.372

1.528

2.206

21

335

53.080

Ženski

2.201

3.093

4.344

12.459

16.184

17.835

1.391

2.094

9

326

59.936

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. godine

64

Tablica 3. Struktura stanovništva prema dobi i spolu

Dob

do 19 godina

20 do 24

25 do 39

40 do 59

60 i više

Žene

15.390

4.140

12.555

17.467

18.892

Muškarci

16.443

4.501

13.148

17.869

12.227

Ukupno

31.833

8.641

25.703

35.336

31.119

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. godine

Tablica 4. Poslovanje poduzetnika po djelatnostima 2009. (s dobiti i gubitkom)

Djelatnost

A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

B – Rudarstvo i vañenje

C – Prerañivačka industrija

D – Opskrba elekt. energ., plinom, parom i klimatizacija

E – Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom

F – Grañevinarstvo

G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i mot.

H – Prijevoz i skladištenje

I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

J – Informacije i komunikacije

K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

L – Poslovanje nekretninama

M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

P – Obrazovanje

Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

R – Umjetnost, zabava i rekreacija

S – Ostale uslužne djelatnosti

UKUPNO

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Bjelovar

65

Broj poduzetnika koji su poslovali

S dobiti

84

4

202

2

10

83

276

38

33

26

4

7

128

20

5

21

5

26

974

S gubitkom

35

2

77

2

4

46

123

14

18

9

3

3

24

4

2

4

3

8

381

Broj učenika u srednjim školama Bjelovarsko-bilogorske županij u šk.god. 2010./2011. SREDNJE ŠKOLE U BBŽ 1.razred 2.razred 3.razred 4.razred Ukupno

GIMNAZIJA BJELOVAR

Opća gimnazija

Prirodoslovno-matematička Jezična gimnazija MEDICINSKA ŠKOLA BJELOVAR

Medicinska sestra/medicinski tehničar Zdravstveno-laboratorijski tehničar Farmaceutski tehničar Zubotehničar Fizioterapeutski tehničar KOMERCIJALNA I

TRGOVAČKA ŠKOLA BJELOVAR

Komercijalist Prodavač EKONOMSKA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA

BJELOVAR Ekonomist Upravni referent TEHNIČKA ŠKOLA BJELOVAR Računalni tehničar za strojarstvo Elektrotehničar Tehničar za računalstvo Grañevinski tehničar

OBRTNIČKA ŠKOLA BJELOVAR

Elektroinstalater-JMO Elektromehaničar-JMO

Obrañivač na numerički upravljanim alatnim strojevima Bravar Instalater grijanja i klimatizacije-

127

83 24 20

124

32

31

32

31 30

112

56 56

101

73 28

120

30 30 30 30

149

10 9

28

11 9

66

146

89 29 28

96

64

153

92 32 29

78

47

15

141

89 24 28

87

58

567

353 109 105

385

201

46

29

16

61 47 30

476

327 149

465

344 121

419

103 115 119 82

375

33 33

79

19 27

117

87 30

117

87 30

110

28 28 30 24

136

11 10

28

8 9

125

92 33

125

92 33

113

23 32 30 28

90

12 14

23

9

122

92 30

122

92 30

76

22 25 29

JMO

Plinoinstalater-JMO Vodoinstalater-JMO Mehaničar poljoprivredne mehanizacije-JMO Automehaničar-JMO Autolimar-JMO Elektroničar-mehaničar-JMO Soboslikar-ličilac-JMO Autolakirer-JMO Pomoćni bravar-TES TURISTIČKO- UGOSTITELJSKA I

PREHRAMBENA ŠKOLA BJELOVAR

Hoteljersko-turistički tehničar Turističko hoteljerski komercijalist Kuhar-JMO Konobar-JMO Pekar Konditor Mljekar Pomoćni kuhar i slastičar-TES Pomoćni vrtlar-TES GLAZBENA ŠKOLA VATROSLAVA LISINSKOG

BJELOVAR

Glazbenik-program srednje škole Glazbenik-pripremna naobrazba

SREDNJA ŠKOLA ČAZMA

Opća gimnazija Tehničar cestovnog prometa Strojobravar-JMO Plinoinstalater-JMO Autolimar-JMO Automehaničar-JMO Bravar-JMO Stolar-JMO Prodavač TEHNIČKA ŠKOLA

9 10

9 10

5 6

3

31 10 9 10

3

178

23 32 33 35 16

16 23

13

23

18 5

89

14 29 6 6

12

78

22 23

59

20 15

35

11 24

22 3 8 6 6 6

154

33 28 29 22

29

18

23 26

3

71 13 17 16 6 9

94

34 60

592

122 174 92 78 23 36 16 38 13

23

18 5

261

67 91 6 6 4 26 2 12 47

532

166

32 54 30 21 7 7

15

4 9

6 14

177

22

165

67

5 2 6 11

145 45

DARUVAR

Elektrotehničar Tehničar za računalstvo Tehničar cestovnog prometa Instalater grijanja i klimatizacije- JMO Plinoinstalater-JMO Vodoinstalater-JMO Elektroinstalater-JMO Elektromehaničar-JMO Vozač motornog vozila Tokar-JMO Strojobravar-JMO Automehaničar-JMO Pomoćni kuhar i slastičar-TES Pomoćni stolar-TES Pomoćni soboslikari ličilac-TES

SREDNJA ŠKOLA DARUVAR

Ekonomist Hoteljersko-turistički tehničar Fizioterapeutski tehničar Prodavač Kuhar-JMO Konobar-JMO Slastičar-JMO

GIMNAZIJA DARUVAR

Opća gimnazija Opća gimnazija (nastava na češkom jeziku) SREDNJA ŠKOLA "AUGUST ŠENOA" GAREŠNICA Opća gimnazija Turističko hoteljerski komercijalist Instalater grijanja i klimatizacije- JMO Stolar-JMO Kuhar-JMO Konobar-JMO Frizer-JMO Prodavač

20 28 27

9

21 27 29

10

13 16 34

6

2 5 13 6 14 6

14 10 3 3

104

23 22 28 17 14

20 25

74 96 90

25

2 5 33 28 72 6 8 43 30 11 9

9 13 28

3 15 7 3 3

138

28 28

27 37 9 9

57

42

15

179

26 33

17

8 31 11 25 28

68

11 9 30

5 14 13 5 3

137

30 32 29 22 24

39

21 18

418

102 100 57 66 75 9 9

207

168

39

519

91 114

39

23 79 31 68 74

50

45

5

162

27 31

8

7 28 11 23 27

44

35

9

138

20 28

14

8 20 9 20 19

56

46

10

40

18 22

SREDNJA ŠKOLA BARTOLA KAŠIĆA GRUBIŠNO POLJE Opća gimnazija Tehničar za računalstvo Instalater grijanja i klimatizacije- JMO Automehaničar-JMO Elektroničar-mehaničar-JMO Autolimar-JMO Kuhar-JMO Konobar-JMO Zidar-JMO Cvjećar Poljoprivredni gospodarstvenik GLAZBENA ŠKOLA BRUNE BJELINSKOG DARUVAR Glazbenik-program srednje škole Glazbenik-pripremna naobrazba

UKUPNO

89

20 28

9

8

108

29 28

4

6 6 6 19 5

107

23 26

4

11 7

16 10 4 6

8

8

1455

46

18 28

350

90 110

17

25 13 6 49 25 4 6 5

14 10

5

21

13 8

1672

18

9 9

1606

4

4

907

51

34 17

5640

Izvor: Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport Bjelovarsko-bilogorske županije

Tablica 6. Kretanje zaposlenih u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji od 2004. do 2010. (stanje 30. lipanj)

Opis

Pravne osobe

Vlasnici obrta i njihovi zaposlenici Zaposleni u slobodnim profesijama i ostali Osiguranici u individualnoj poljoprivredi

UKUPNO

Broj zaposlenih po godinama

2004.

25.531

5.050

428

5.774

36.783

2005.

25.591

5.016

435

5.385

36.427

2006.

26.051

5.131

468

5.033

36.683

2007.

27.646

5.065

454

4.639

37.804

2008.

28.121

4.993

487

4.264

37.865

2009.

27.083

4.703

508

3.965

36.259

2010.

25.964

4.097

680

3.616

34.357

Izvor: http://www.mirovinsko.hr - Statisticke informacije HZMO-a srpanj 2004.-srpanj 2010.

69

Tablica 7. Stope nezaposlenosti u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Godina

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

ožujak

26,2

24,3

25,8

25,6

24,2

22,6

24,1

28,1

lipanj

23,9

22,4

24,0

23,4

22,0

20,6

23,3

25,7

rujan

23,1

23,8

24,5

24,1

22,1

20,7

23,9

25,9

prosinac

24,3

25,1

25,6

24,8

22,8

22,1

25,9

26,9

Izvor: Izračun autora, http://www.mirovinsko.hr - Statisticke informacije HZMO-a svibanj 2003.-veljača 2011., Hrvatski zavod za zapošljavanje

Tablica 8. Prosječan broj nezaposlenih od 2006. do 2010. godine u PS Bjelovar

Razina obrazovanja

Bez škole i nezavršena OŠ

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 godine, škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju 4 i više godina i gimnazija Viša škola, 1. stupanj fakulteta i stručni studij Fakultet, akademija, magisterij, doktorat UKUPNO

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Tablica 9. Zaposlene/obrazovane osobe po mjerama aktivne politike iz Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja za 2008. godinu u PS Bjelovar

Mjera

Sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba Sufinanciranje zapošljavanja starijih nezaposlenih osoba

70

2006.

1.012

3.606

4.392

2.442

236

146

11.834

2007.

991

3.542

3.922

2.341

222

154

11.172

2008.

937

3.299

3.616

2.126

202

136

10.316

2009.

1.000

3.553

4.086

2.408

241

148

11.436

2010.

972

3.715

4.608

2.640

283

197

12.415

Broj osoba

Ukupno

17

33

13

Žene

6

16

7

Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba

Sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca

Sufinanciranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca Javni radovi

Javni radovi – Pojedinačni projekti

UKUPNO

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

8

38

71

69

0

249

1

4

31

12

0

77

Tablica 10. Zaposlene/obrazovane osobe po mjerama iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. u 2009. godini u PS Bjelovar

Mjera

Sufinanciranje prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba

Sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba

Sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca

Financiranje obrazovanja Sufinanciranje/financiranje zapošljavanja u javnom radu

UKUPNO

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Broj osoba

Ukupno

4

7

6

1

111

100

217

446

Žene

0

7

2

0

81

62

87

239

71

Tablica 11. Zaposlene/obrazovane osobe po mjerama iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu u 2010. godini u PS Bjelovar

Mjera

Sufinanciranje prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža

Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba Sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina starosti Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba Sufinanciranje samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba

Sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca

Financiranje obrazovanja

Javni radovi

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

UKUPNO

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Broj osoba

Ukupno

9

20

13

5

7

17

200

352

29

652

Žene

4

10

4

0

3

17

80

179

21

318

72

Europsku uniju èini 27 država èlanica koje su odluèile postupno povezivati svoja znanja, resurse

i sudbine. Zajedno su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu

stabilnosti, demokracije i održivog razvoja zadržavajuãi pritom kulturalnu raznolikost,

toleranciju i individualne slobode. Europska unija posveãena je dijeljenju svojih postignuãa i

vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

Ovaj projekt financira Europska unija. Projekt provodi Gesellschaft für Versicherungswissenschaft und -gestaltung e.V. (GVG)