SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE *** 241. ZAKON o porezima Hercegbosanske županije…………………………………….4 07 242.ODLUKAo privremenom

SKUPŠTINAHERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

***

241. ZAKON o porezima Hercegbosanskežupanije…………………………………….407

242. ODLUKA o privremenom financiranjuHercegbosanske županije za period od 01.siječnja do 31. ožujka 2010.godine………415

243. ODLUKA o davanju suglasnosti zapotpisivanje Podugovora o zajmu………….415

244. ODLUKA o davanju suglasnosti naizmjene i dopune financijskog planaŽupanijskog zavoda za upošljavanje za 2009.godinu …………………………………..415

245. ODLUKA o razrješenju (MarkoĐerek)…………………………………...416

246. ODLUKA o izmjeni i dopuniOdluke o imenovanjučlanova nadzornog odboraAgencije za privatizacijuHBŽ (Mario

Lončar)………………………………………416

VLADA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

247. ODLUKA o rasporedu financijskihsredstava prikupljenih po osnovi šumskogdoprinosa ................................................417

248. ODLUKA o rasporedu financijskihsredstava prikupljenih po osnovi šumskogdoprinosa ................................................417

249. ODLUKA o visini akontacije za topliobrok .....................................................418

250. ODLUKA o visini akontacije za isplatuplaća .......................................................418

251. ODLUKA o davanju suglasnosti zapotpisivanje Ugovora o korištenju poslovnogprostora...................................................418

NARODNE NOVINEHERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Službeno glasilo

GODIŠTE XIV BROJ 10 LIVNO, 30. PROSINCA 2009. godine

PREGLED SADRŽAJA

Str. 406 - Broj 10 NARODNE NOVINE 30. prosinca 2009.

HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

252. ODLUKA o odobravanju financijskihsredstava za potporu neprofitnimorganizacijama-Agencija za privatizaciju-zarazdoblje (tri) mjeseca (srpanj, kolovoz irujan) 2009. godine.................................419

253. ODLUKA o raspodjeli prihoda od davanjaprava na eksploataciju prirodnih resursa,patenata i autorskih prava, u informatičkomsustavu RAS-a ........................................419

254. ODLUKA o prihvaćanju prijedloga zanagodbu („GIFIKS“ d.o.o.) .....................420

255. ODLUKA o dopuni Odluke o signaturi akataVlade Hercegbosanske županije i tijelažupanijske uprave ...................................420

256. ODLUKA o prihvaćanju Izvješća oizvršenju izmijenjenog i dopunjenogProračuna Hercegbosanske županije zarazdoblje siječanj - rujan 2009. godine ....421

257. ODLUKA o prihvaćanju IzvješćaPovjerenstva za koncesije Hercegbosanskežupanije provedenom nadmetanju zadodjelu koncesije za izgradnju vjetroparka ucilju korištenja vjetropotencijala zaproizvodnju električne energije na lokalitetu"Derala 1" u općini Bosansko Grahovo,metodom poziva, odobravanju postupkapregovora dodjele koncesije i pripremanjuugovora o koncesiji .................................421

258. ODLUKA o davanju suglasnosti naprijedlog Ugovora, određivanju i ovlaštenjumjerodavnog Ministarstva za potpisivanjeUgovora o koncesiji s poduzećem"TEMPWIND" d.o.o. Drvar....................422

259. ODLUKA o prihvaćanju IzvješćaPovjerenstva za koncesije Hercegbosanskežupanije provedenom nadmetanju za dodjelukoncesije za izgradnju vjetroparka u ciljukorištenja vjetropotencijala za proizvodnjuelektrične energije na lokalitetu "Derala 2"u općini Bosansko Grahovo, metodompoziva, odobravanju postupka pregovoradodjele koncesije i pripremanju ugovora okoncesiji .................................................422

260. ODLUKA o davanju suglasnosti naprijedlog Ugovora, određivanju i ovlaštenjumjerodavnog Ministarstva za potpisivanjeUgovora o koncesiji s poduzećem"POTENTIALIS" d.o.o. Drvar ................423

261. ODLUKA o odobravanju financijskihsredstava za potporu neprofitnimorganizacijama Agencija za privatizaciju - zarazdoblje (tri) mjeseca (listopad, studeni iprosinac) 2009. godine............................423

262. ODLUKA o preraspodjeli sredstava izmeđukorisnika Proračuna Hercegbosanskežupanije za 2009. godinu.........................424

263. ODLUKA o visini akontacije za isplatuplaća .......................................................424

264. ODLUKA o visini akontacije za topliobrok ......................................................424

265. ODLUKA o vršenju popisa kod korisnikaProračuna Hercegbosanske županije........425

266. ODLUKA o imenovanju Središnjegpopisnog povjerenstva Hercegbosanskežupanije ..................................................426

267. ODLUKA o odobravanju financijskihsredstava iz Rebalansa ProračunaHercegbosanske županije za 2009.godine.....................................................426

268. ODLUKA o pokretanju postupka prodajeposlovnog prostora..................................427

269. ODLUKA o prihvaćanju Izvješća o raduPolicijskog odbora za policijske službenikeMinistarstva unutarnjih poslova...............427

270. ODLUKA o usvajanju Programa utroškasredstava s kriterijima raspodjele zapreostalih 30% sredstava tekućih transferautvrđenih Rebalansom ProračunaHercegbosanske županije za 2009. godinuMinistarstvu znanosti, prosvjete, kulture išporta......................................................428


272. ODLUKA o davanju suglasnosti naprednacrte zakona Federacije Bosne iHercegovine iz oblasti socijalne skrbi......430



275. ODLUKA o davanju suglasnosti naimenovanje ravnatelja Županijske bolnice"Dr. fra Mihovil Sučić" Livno .................433

276. ODLUKA o odobravanju financijskihsredstava iz Rebalansa ProračunaHercegbosanske županije za 2009.godinu.....................................................433

277. ODLUKA o davanju suglasnosti na Odlukuo komunalnoj djelatnosti .........................434

278. ODLUKA o otvaranju transakcijskog računa(Uprave za ceste) ....................................434

279. ODLUKA (usvajanje preporukePovjerenstva „PING“).............................435

30. prosinca 2009. NARODNE NOVINE Str. 407 - Broj 10


280. ODLUKA o izmjenama Odluke o usvajanjuPrograma utrošku sredstava tekućihtransfera "Poticaj poljoprivrednojproizvodnji" utvrđenih RebalansomProračuna Hercegbosanske županije za 2009.godinu ....................................................435

281. ODLUKA o izmjenama Odluke o utroškusredstava tekućih transfera "Subvencije zaveterinarstvo" utvrđenih RebalansomProračuna Hercegbosanske županije za 2009.godinu ....................................................436

282. ODLUKA o davanju suglasnosti naPravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinurada Zavoda za zdravstveno osiguranjeHercegbosanske županije ........................437

283. ODLUKA o davanju suglasnosti na Popislijekova koji se propisuju i izdaju nateret Zavoda za zdravstveno osiguranjeHercegbosanske županije - generičkaimena......................................................437

284. PRAVILNIK o izmjeni i dopuni Pravilnikao postupku izravnog sporazuma ..............438

MINISTARSTVO ZNANOSTI, PROSVJETE,KULTURE I ŠPORTA

285. POZIV za predlaganje projekata iprograma u oblastima kulture i športa za2010. godinu...........................................438

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

286. PRAVILNIK o programu i načinu polaganjastručnog ispita za obavljanje poslovaodržavanja vatrogasnih aparata ...............439

287. PRAVILNIK o održavanju i izboruvatrogasnih aparata .................................441

288. PRAVILNIK o ukapljenom naftnomplinu .......................................................449

289. PRAVILNIK o zapaljivim tekućinama...480290. PRAVILNIK o uvjetima za ispitivanje

funkcionalnosti instalacija za dojavu iligašenje požara i instalacija za dojavuprisutnosti zapaljivih plinova i para.........545

291. PRAVILNIK o postajama za opskrbuprijevoznih sredstava gorivom.................552

SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPA-NIJE***

Na temelju članka 26.e Ustava Hercegbosan-ske županije ("Narodne novine Hercegbosanskežupanije", broj: 8/96, 9/00, 9/04 i 10/05) i članka

98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske žu-panije ("Narodne novine Hercegbosanske župani-je", broj: 8/96, 9/00, 9/04 i 10/05), Skupština Her-cegbosanske županije na sjednici održanoj dana29. prosinca 2009. godine, donosi

ZAKONo porezima Hercegbosanske županije

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(Predmet)

(1) Ovim Zakonom uređuju' se izvori i vrstaporeza koje plaćaju pravne i fizičke osobe (u dalj-njem tekstu: porezi) na teritoriju Hercegbosanskežupanije (u daljnjem tekstu: Županija), osim pore-za na dohodak utvrđenog federalnim Zakonom oporezu na dohodak ("Službene novine FederacijeBiH", broj: 10/08), kojim se propisuje način utvr-đivanja i plaćanja poreza na dohodak fizičkihosoba i poreza propisanih drugim zakonima.

Članak 2.

(Raspored prihoda)

(1) Porezi propisani ovim Zakonom predstav-ljaju prihode Županije i jedinica lokalne samoup-rave (općina) u njenom sastavu, a uplaćuju se nadepozitni račun Jedinstvenog računa riznice HBŽ,kod banke kod koje je isti otvoren.

(2) Uplaćene poreze po ovom Zakonu, Sektorriznice Ministarstva financija HBŽ će rasporeditisukladno Zakonu o pripadnosti javnih prihodaHBZ.

II. VRSTE POREZA

Članak 3.

Porezi propisani ovim Zakonom su:· porez na imovinu;· porez na nasljedstva i darove;· porez na potrošnju alkoholnih i bezalko-

holnih pića.

a) Porez na imovinu

Članak 4.

(Obveznici poreza na imovinu)

(1) Obveznik poreza na imovinu je vlasnik sljede-će imovine:



· zgrade, odnosno stana za odmor i rekreaci-ju;

· poslovne prostorije, stambene zgrade ilistana koji se izdaje u zakup;

· garaže koja se izdaje u zakup;· putničkog motornog vozila, osim taksi-

vozila;· teretnog motornog vozila;· motocikla preko 50 cm³ radne zapremine

motora;· plovnog objekta preko 5 m dužine;(2) Obveznik poreza na imovinu je vlasnik ili

korisnik i sljedeće imovine:· stola u kasinu;· automata za igre na sreću;· automata za zabavne igre;

(3) Pod automatima za zabavne igre smatrajuse automati koji služe za priredivanje zabavnihigara na računalima, simulatorima, video-automatima, fliperima, bilijarima i drugim sličnimautomatima koji se stavljaju u pogon pomoću ko-vanog novca, žetona ili uz naknadu, a u kojimaigrač ne može ostvariti dobitak u novcu, stvarimaili pravima.

(4) Ako je imovina u vlasništvu više osoba ilise njome koristi više osoba, svako od njih je ob-veznik poreza razmjerno dijelu vlasništva, odnos-no korištenja.

Članak 5.

(Način i visina plaćanja poreza na imovinu)

(1) Porez na imovinu se plaća u godišnjempaušalnom iznosu i to:

· za zgradu, odnosno stan za odmor i rekrea-ciju 2,00 KM po mi;

· za poslovnu prostoriju, stambenu zgradu ilistan, koji se izdaje u zakup 2,50 KM pomi;

· za skladište i proizvodne prostore koji seizdaju u zakup 1 KM po mi;

· za garažu koja se izdaje u zakup 2,50 KMpo m²;

· za putnička motorna vozila:1. za putničko motorno vozila preko 1900 cm³

radne zapremine motora:- do 2 godine starosti u iznosu od 100 KM;- od 2-5 godina starosti u iznosu od 75 KM;- od 5-10 godina starosti u iznosu od 50 KM;2. za putničko motorno vozila do 1900 m³ zap-

remine motora:

- do 2 godine starosti u iznos od 80 KM;- od 2-5 godina starosti u iznosu od 20 KM;- od 5-10 godina starosti u iznosu od 10 KM;3. za teretna motorna vozila i autobuse:

- do3 tone nosivosti u iznosu od 100 KM;- od 3-8 t nosivosti u iznosu od 200 KM;

preko 8 t nosivosti u iznosu od 250 KM;- za autobuse u iznosu od 250 KM;f) za motocikle preko 50 cm³ radne zapremine

motora:· do dvije godine starosti u iznosu od 50

KM;· od 2 - 10 godina starosti u iznosu od 80

KM;g) za plovne objekte dužine preko 5 m u iznosu

od 120 KM;h) po stolu u kasinu u iznosu od 10.000,00 KMi) za automat za igru na sreću u iznosu od

1.500,00 KMj) za automat za zabavne igre u iznosu od

500,00 KM

(2) Porez iz stavka (1) točke e), f) i g) ovogčlanka plaća se prilikom registracije.

(3) Bez dokaza o plaćenom porezu na imovinuiz točke e), f) i g) stavka 1. ovog članka, vozilo sene može registrirati.

Članak 6.(Oslobađanje od plaćanja poreza na imovinu)

Porez na imovinu ne plaćaju:a) Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i

Hercegovine, Županija, Grad, općina, kao injihova tijela, organizacije i institucije;

b) strane države pod uvjetom reciprociteta;c) invalidne osobe na putnički automobil koji

je nabavljen uz porezne olakšice 1 osloba-đanja;

d) vjerske institucije za imovinu koja se koris-ti za vjerske namjene;

e) zdravstvene ustanove i vatrogasne jedinice;f) pravne osobe za poslovne prostorije koje

su rješenjem nadležnog općinskog tijeladodijeljene u zakup bez naknade;

g) fizičke osobe koje obavljaju usluge taxiprijevoza;

h) vlasnici zgrada ili stanova za odmor ili rek-reaciju koje u stambene svrhe koristi pore-zni obveznik ili članovi njegove obitelji,izbjegle ili raseljene osobe i vlasnici obje-kata koji su oštećeni preko 70%.

Članak 7.



(Plaćanje poreza na imovinu pri promjeni vla-snika)

1) Ako u tijeku kalendarske godine dođe dopromjena vlasništva nad imovinom novi vlasnikne plaća porez na imovinu, ako je taj porez napla-ćen od ranijeg vlasnika.

Članak 8.

(Razrez poreza na imovinu)

1) Porez na imovinu razrezuje se unaprijed ugodišnjem iznosu za imovinu zatečenu u vlasniš-tvu poreznog obveznika na dan 81. siječnja u go-dini za koju se vrši razrez, a za imovinu stečenu utijeku godine u visini koja odgovara vremenu odstjecanja te imovine do kraja godine.

Članak 9.

(Obveza dostavljanja podataka)

(1) Nadležna županijska, gradska i općinskatijela koja vode evidenciju o imovini iz članka 4.ovog Zakona na koju se plaća porez, dužna su do-staviti nadležnoj Poreznoj ispostavi Županijskogporeznog ureda podatke o vlasnicima i njihovojimovini najkasnije do 81. siječnja tekuće godine.

(2) Tijela nadležna za izdavanje odobrenja zagrađenje objekata dužna su o izdanim odobrenjima mjesečno izvješćivati nadležnu poreznu ispo-stavu na čijem području se vrši građenje i na či-jem je području prebivalište vlasnika objekta.

(3) Banke, tijela uprave, sudovi, notari i drugepravne i fizičke osobe dužne su na zahtjev nadlež-ne Porezne ispostave dostaviti podatke sa kojimaraspolažu, ako su ti podaci od značaja za utvrdi-vanje njihove porezne obveze ili poreznih obvezadrugih osoba sa kojima su u poslovnom odnosu.

Članak 10.

(Ugovor o zakupu imovine)

1) Ugovor o zakupu imovine, na koju se plaćaporez u skladu sa ovim Zakonom, mora se ovjeritikod nadležne Porezne ispostave prema mjestugdje se imovina nalazi.

b) Porez na nasljedstva i darove

Članak 11.

(Obveznik poreza)

(1) Obveznik poreza na nasljedstva i darove jefizička i pravna osoba koja na području Zupanijenaslijedi ili primi dar ili stekne po drugoj osnovibez naknade imovinu na koju se plaća porez nanasljedstva i darove.

(2) Obveznik poreza na nasljedstva i darove jei osoba koja naslijedi, odnosno primi na dar pravouživanja ili korištenja nekretnina.

(3) Obveznik poreza na nasljedstva i darove jei fizička osoba koja diobom naslijedi ili primi višeimovine nego što mu pripada po njegovom suvla-sničkom pravu na taj dio.

(4) Obveznik poreza na nasljedstva i darove jei pravna i fizička osoba koja je stekla imovinu nakoju se plaća porez na nasljedstva i darove, natemelju odluke tijela uprave ili suda o priznavanjuprava vlasništva na nekretnini stečenoj uzurpaci-jom, dospjelošću, ili po drugom temelju, osim akoje imovina stečena zajedničkim radom bračnihdrugova i kada se prenosi vlasništvo na nekretninisukladno propisima kojima se uređuje pretvorbadržavnog (društvenog) u druge oblike vlasništva.

(5) Ako se nasljednik, odnosno daroprimateljodrekne od nasljedstva ili dara ili ga ustupi, porezna nasljedstva i darove plaća osoba kojoj je nas-ljedstvo ili dar pripalo, ili joj je ustupi jeno.

Članak 12.

(Predmet plaćanja poreza)

(1) Porezu na nasljedstva i darove podliježuzemljišta, zgrade i ostala nepokretna imovina, kaoi pravo uživanja, odnosno korištenja na istoj ne-pokretnoj imovini, koju fizička osoba stječe nateritoriju Županije na temelju Zakona o nasljeđi-vanju, odnosno Ugovora o daru među živim ili zaslučaj smrti.

(2) Porezu na nasljedstva i darove podliježepokretna imovina čija vrijednost prelazi 2.000,00KM.

Članak 13.

(Nastajanje obveze plaćanja)

(1) Porezna obveza plaćanja poreza na nas-ljedstva i darove nastaje u trenutku pravomoćnostirješenja o nasljeđivanju, odnosno u trenutku pri-manja darova.



(2) Dar se smatra primljenim u trenutku potpi-sivanja ugovora o daru, a ako nije zaključen pisaniugovor, u trenutku faktičkog primitka dara.

(3) Ako se rješenje o nasljeđivanju ili ugovoro daru ne prijave ili se ne prijave pravodobno, po-rezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijed-nosti naslijeđene ili na dar primljene imovine nadan prijavljivanja ili otkrivanja porezne obveze.

(4) Ako je nepokretna imovina koja je pred-met nasljedstva, odnosno dara opterećena pravomuživanja, obveza nasljednika, odnosno daroprima-telja za plaćanje poreza na naslijeđe ili darovenastaje po prestanku prava uživanja.

Članak 14.

(Osnovica poreza)

(1) Osnovica poreza na nasljedstva ili daroveje tržišna vrijednost naslijeđene ili na dar primlje-ne imovine u trenutku nastanka porezne obvezepo odbitku dugova i troškova koji terete iJ;novinuna koju se plaća ovaj porez.

(2) Osnovica iz stavka (1) ovog članka uma-njuje se i za iznos sredstava koje je nasljednik ulo-žio u imovinu koja je predmet nasljedstva prijenastanka porezne obveze.

Članak 15.

(Utvrđivanje tržišne vrijednosti)

(1) Tržišnu vrijednost naslijeđene ili na darprimljene imovine iz članka 14. utvrđuje nadležnaPorezna ispostava, temeljem procjene Povjeren-stva za procjenu prometne vrijednosti naslijeđeneili na dar primljene imovine.

(2) Pod pojmom tržišne vrijednosti naslijeđe-ne ili na dar primljene imovine podrazumijeva secijena nekretnine ili pokretne imovine koja se pos-tiže ili može postići na tržištu u trenutku nastankaporezne obveze.

(3) Povjerenstvo iz točke 1. ovog članka ime-nuje Predstavničko tijelo jedinice lokalne samoup-rave ili tijelo koje oni ovlaste.

(2) Obveznik poreza mora se pozvati najmanjetri dana prije dana određenog za vršenje procjeneda sudjeluje kao stranka u postupku procjene. Ob-veznik poreza ima pravo da u postupku procjenestavlja prijedloge i primjedbe, a tijelo koje obavlja

procjenu dužno je prijedloge i primjedbe koje neusvoji unijeti u zapisnik. Procjena imovine možese obaviti i ako se obveznik poreza ne odazoveuredno dostavljenom pozivu.

Članak 16.

(1) Vrijednost svih darova primljenih tijekomjedne kalendarske godine od istog darodavateljačini jednu poreznu osnovicu.

(2) Ako se nasljedstva ili darovi sastoje odimovine na koju se plaća porez na nasljedstva ilidarove i iz imovine na koju se ovaj porez ne pla-ća, od vrijednosti imovine koja podliježe porezuodbija se razmjerni dio ukupnih dugova, tereta itroškova koji otpadaju na tu imovinu.

Članak 17.

(Stopa poreza)

(1) Porez na nasljedstva i darove se plaća postopi od 5 %.

Članak 18.

( Oslobadanje od poreza)

Porez na nasljedstva i darove ne plaća:a) nasljednik, odnosno daroprimatelj prvog

nasljednog reda, bračni drug ako je u dru-gom nasIjednom redu, roditelji kad naslje-đuju i primaju na dar imovinu od djece,maloljetna djeca bez oba roditelja;

b) nasljednik drugog nasljednog reda kojinasljeđuje jedan stan, pod uvjetom da je saostaviteljem u trenutku njegove smrti živiou zajedničkom kućanstvu i da on i . članovinjegove obitelji nemaju drugi stan u vlasni-štvu;

c) nasljednici, odnosno daroprimatelji braća isestre, pod uvjetom da se ta imovina nemože otuditi u roku od tri godine;

d) nasljednik koji nasljeđuje poljoprivrednozemljište, kome je poljoprivreda temeljnozammanJe;

e) Država Bosna i Hercegovina, FederacijaBosne i Hercegovine, Županija, Grad, op-ćina, njihova tijela, organizacije i instituci-je, vjerska institucija i humanitarna organi-zacija.

Članak 19.

(Oslobadanje predmeta od poreza)



(1) Porez na nasljedstva i darove ne plaća sena:

a) predmete kućanstva;b) na imovinu na koju nasljednik, odnosno

darodavatelj ne može steći pravo vlasniš-tva, pravo uživanja odnosno korištenja; .

c) na imovinu koja je naslijeđena ili na darprimljena, koju porezni obveznik ustupibez naknade državi BiH, Federaciji BiH,Županiji, Gradu ili općini, vjerskoj institu-ciji i humanitarnoj organizaciji, zdravstve-noj ustanovi i vatrogasnoj jedinici.

(2) Porez uplaćen prije ustupanja nasljedstva ilidara ne vraća se.

Članak 20.

(Tijelo za utvrđivanje poreza)

(1) Porez na nasljedstva ili darove utvrđujenadležna Porezna ispostava na čijem području senalazi naslijeđena ili na dar primljena imovina. Uslučaju da naslijeđena imovina, odnosno dar sadr-ži samo pokretnu imovinu porez utvrđuje nadlež-na Porezna ispostava prema prebivalištu poreznogobveznika.

(2) Ako se naslijeđena imovina ili dar nalazina teritoriju dviju ili više općina, porez utvrđujenadležna Porezna ispostava prema mjestu gdje seimovina nalazi.

Članak 21.

(Tijela obvezna za dostavljanje rješenja i ugo-vora)

1) Nadležni sudovi, tijela uprave i notari dužnisu pravomoćna rješenja o nasljeđivanju i ugovoreo daru nepokretne imovine dostaviti nadležnojPoreznoj ispostavi u roku od 15 dana od dana pra-vomoćnosti rješenja, odnosno ovjere ugovora.

c) Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkohol-nih pića u ugostiteljstvu

Članak 22.

1) Na potrošnju svih alkoholnih, bezalkohol-nih pića i mineralnih voda, kave i čaja plaća seporez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pi-ća u ugostiteljstvu (u daljnjem tekstu: porez napotrošnju pića).

Članak 28.

(Obveznik poreza)

1) Porezni obveznik poreza na potrošnju alko-holnih, bezalkoholnih pića i mineralnih voda jepravna osoba ili samostalni gospodarstvenik kojipruža ugostiteljske usluge.

Članak 24.

(Osnovica poreza)

1) Osnovica za obračun poreza na potrošnjupića je prodajna cijena pića, umanjena za uračuna-ti PDV.

Članak 25.

(Stopa poreza)

1) Porez na potrošnju pića plaća se:- na potrošnju alkoholnih pića po stopi od 6

%,- na potrošnju bezalkoholnih pića po stopi

od 6 %.

III. POSTUPAK UTVRĐIVANJA INAPLATA POREZA

1. Porezne prijave

Članak 26.

(1) Obveznici poreza propisanih ovim Zako-nom dužni su pravilno i točno popunjenu poreznuprijavu podnijeti nadležnoj Poreznoj ispostavi.

(2) Obrasce poreznih prijava iz stavka (1)ovog članka propisuje ministar financija HBŽ.

Članak 27.

(Rok za podnošenje porezne prijave poreza naimovinu)

(1) Obveznici poreza na imovinu dužni sudostaviti nadležnoj poreznoj ispostavi ili područ-nom uredu poreznu prijavu podnijeti najkasnije doS 1. siječnja tekuće godine za koju se vrši utvrđi-vanje poreza.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka obvez-nici poreza na imovinu koja podliježe registracijine podnose poreznu prijavu, a porez plaćaju prili-kom registracije.

(3) Ako obveznik poreza na imovinu tijekomgodine stekne imovinu na koju se plaća porez naimovinu, dužan je podnijeti poreznu prijavu u ro-



ku od 15 dana od dana stjecanja imovine, odnosnopočetka korištenja imovine.

Članak 28.

(1) Obveznici poreza na imovinu iz članka 4.stavak (1) točke e), f) i g) poreznu prijavu podno-se prilikom registracije imovine.

(2) Bez dokaza o podnesenoj poreznoj prijavitijelo nadležno za registraciju odbit će izvršiti re-gistraciju imovine iz članka 4. stavak (1) točke e),f) i g).

Članak 29.

(Rok za podnošenje porezne prijave na nas-ljedstva i darove)

1) Obveznici poreza na nasljedstva i darovedužni su poreznu prijavu podnijeti u roku od 15dana od dana pravomoćnosti rješenja onasljewvanju, odnosno od dana zaključivanjaugovora.

Članak 30.

(Rok za podnošenje porezne prijave na potroš-nju pića)

1) Obveznici poreza na potrošnju alkoholnih,bezalkoholnih pića i mineralnih voda su dužnipodnijeti mjesečnu poreznu prijavu za razrez po-reza na potrošnju alkoholnih, bezalkoholnih pića imineralnih voda nadležnoj Poreznoj ispostavi do15-og dana u mjesecu za prethodni mjesec.

2) Pored mjesečne prijave obveznici poreza izprethodnog stavka dužni su podnijeti i godišnjukonačnu prijavu o obračunatom i plaćenom pore-zu. Samostalni gospodarstvenici poreznu prijavupodnose do 81. siječnja, a pravne osobe do 28.veljače tekuće godine.

3) Obrasce poreznih prijava propisuje ministarfinancija HBŽ.

Članak 31.(Razrez poreza na imovinu)

1) Porez na imovinu razrezuje nadležna Pore-zna ispostava na temelju podataka iz porezne pr-ljave.

Članak 32.

(Postupak uslijed netočnosti podataka u prija-vi)

1) Ako Porezna uprava F BiH u postupku raz-reza poreza ustanovi da podaci koje je obveznikporeza naveo u poreznoj prijavi ne odgovarajustvarnom stanju, utvrdit će osnovicu poreza posvojim nalazima na način utvrđen u Zakonu o po-reznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine("Sl. novine F BiH" br. 88/02 i 28/04, u daljnjemtekstu: Zakon o poreznoj upravi).

2. Utvrdivanje poreza

Članak 33.

(1) Porez na imovinu iz članka 5. stavak 1.točke a), b), c), d), h), i) ij) ovog Zakona utvrđujese unaprijed za tekuću godinu sa stanjem na dan 1.siječnja tekuće godine, a za imovinu stečemi tije-kom godine u iznosu razmjerno vremenu od danastjecanja te imovine do kraja godine.

(2) Porez na imovinu iz članka 5. stavak 1.točke e), f) i g) ovog Zakona utvrđuje se pri regis-traciji vozila.

(3) Porez na nasljedstva i darove utvrđuje se utrenutku prijema naslijeđa, odnosno dara.

Članak 34.

(Obračun i razrez poreza na potrošnju pića)

1) Obračun poreza na potrošnju alkoholnih,bezalkoholnih pića i mineralnih voda vrši porezniobveznik u trenutku izvršene potrošnje pića.

2) Razrez poreza na potrošnju alkoholnih, be-zalkoholnih pića i mineralnih voda vrši nadležnaPorezna ispostava.

3) Ako Porezna uprava F BiH u postupkuutvrdi da podaci koje je porezni obveznik pružio uprijavi ne odgovaraju stvarnom stanju utvrdit ćeosnovicu poreza po svojim nalazima.

3. Naplata poreza

Članak 35.

(Rok i mjesto plaćanja poreza na imovinu)

(1) Porez na imovinu, osim poreza na motornavozila, motocikle i plovne objekte koji se plaća prigodišnjoj registraciji, plaća se do Sl. ožujka (sva-ke godine) za tekuću godinu, prema mjestu gdjese imovina nalazi, a za pokretnu imovinu premasjedištu, odnosno prebivalištu obveznika.



(2) Porez na imovinu plaća se u roku 30 danaod dana podnošenja prijave, izuzev poreza na mo-torna vozila koji se plaća odmah pri registracijivozila.

Članak 36.

(Rok i mjesto plaćanja poreza na nasljedstva idarove)

1) Porez na nasljedstva i darove plaća se u ro-ku 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nas-ljedivanju, odnosno prijema dara i to za nepokret-nu imovinu prema mjestu gdje se imovina nalazi,a za pokretnu imovinu prema mjestu prebivalištaobveznika.

Članak 37.

(Rok i mjesto plaćanja poreza na potrošnjualkoholnih, bezalkoholnih pića i mineralnihvoda)

1) Uplatu poreza na potrošnju alkoholnih, be-zalkoholnih pića i mineralnih voda obavlja obvez-nik poreza.

2) Porez na potrošnju alkoholnih, bezalkohol-nih pića i mineralnih voda plaća se u roku od 5dana' po isteku roka za podnošenje mjesečne po-rezne prijave za razred poreza na potrošnju pićaprema sjedištu osobe, odnosno poslovne jedinicegdje je potrošnja pića izvršena

3) Razliku u razrez u poreza na potrošnju al-koholnih i bezalkoholnih pića podnosi porezniobveznik, pravna ili fizička osoba na kraju godineu rokovima utvrđenima ovim Zakonom i razlikuplača u roku od 80 dana od dana podnošenja pri-jave o.razlici.

IV. PRINUDNA NAPLATA, KAMATA,POVRAT, ŽALBA, ZASTARA IPREKRŠAJNI POSTUPAK

Članak 38.

1) Na pitanja koja nisu uređena ovim Zako-nom, a odnose se na: prinudnu naplatu poreza,zatezne kamate, povrat poreza, žalbeni postupak,zastaru i kaznene odredbe koje nisu uređene ovimZakonom, primjenjivati će se odredbe Zakona oporeznoj upravi Federacije BiH ("Službene novineF BiH" br: 88/02 i 28/04).

2) Na sva pitanja prekršajnog postupka, zaprekršaje predviđene ovim Zakonom primjenjivatće se odredbe Zakona o prekršajima ("Sl. novine FBiH", broj: 31/06).

V. JAMSTVO I OTPIS POREZA

Članak 39.

(Jamstvo zbog nemogućnosti naplate poreza)(1) Ako se porez ne može naplatiti iz imovine

poreskog dužnika, naplatit će se iz imovine člano-va njegovog domaćinstva koji su tu imovinu stekliod poreznog obveznika po bilo kojem temelju.

(2) Ako je porezni dužnik, da bi izbjegao ob-vezu plaćanja poreza pravnim poslom otumo imo-vinu u korist osobe koja nije član njegovog doma-ćinstva, Porezna uprava može takav pravni posaopobijati pred sudom, pod uvjetom da je kupacznao za takvu namjeru poreznog dužnika.

Članak 40.

(Slučajevi otpisa poreza)

(1) Dospjeli iznos poreza koji se ne može nap-latiti otpisuje se kao nenaplativ ako:

a) je porezni dužnik umro ili se odselio u ne-poznato mjesto, a nije ostavio pokretnu ilinepokretnu imovinu iz koje se može napla-titi dospjeli porez. Kada se dužnik vrati ilise sazna za njegovo boravište, ponovo ćese zadužiti otpisanim porezom.

b) (ako se nakon otpisanog poreza pojavi mo-gućnost naplate otpisanog poreza, poreznidužnik će biti ponovo zadužen otpisanimporezom, ako nije nastupila zastarjelostprava na naplatu.

Članak 41.

(Mogućpost naplate otpisanog poreza)

(1) Ne smatra se nenaplativim i ne može seotpisati dospjeli porez na koji postoji jamstvoprema odredbama ovog Zakona ili ako postojiimovina iz koje se porez može naplatiti.

(2) U iznimnim slučajevima, ako bi se napla-tom poreza dovelo u pitanje nužno izdržavanjeporeznog dužnika i članova njegovog kućanstva,porez se može otpisati u cijelosti ili djelomično.

(3) O otpisu poreza rješava Ministarstvo fi-nancija HBŽ na prijedlog nadležne Porezne ispos-tave.

Članak 42.



(Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem po-reza)

1) Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjemporeza utvrđenim ovim Zakonom vrši nadležnaPorezna ispostava.VI. KAZNENE ODREDBE ZA PRAVNUOSOBU, TIJELO ODNOSNO JAVNUSLUŽBU I FIZIČKU OSOBU

Članak 43.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravnaosoba:

a) ako ne dostavi podatke o vlasniku i njego-voj imovini (članak 9. stavak 1.)

b) na zahtjev porezne ispostave ne dostavipodatke kojima raspolaže (članak 9. stavak2. i 3.)

c) ako ne ovjeri ugovor o zakupu imovine(članak 10.)

d) ako u roku ne dostavi rješenje o nasljeđi-vanju i ugovor o daru (članak 21.)

e) ne podnese ili u roku ne podnese prijavu zarazrez poreza i ne izvrši uplatu poreza upropisanom roku (članci 29. i 30.)

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznitće se i odgovorna osoba pravne osobe od 200,00do 3.000,00 KM.

Članak 44.

Novčanom kaznom od 200,00 do 1.500,00KM kaznit će se za prekršaj obveznik poreza fi-zička osoba ako:

a) na zahtjev porezne ispostave ne dostavipodatke kojima raspolaže (članak 9. stavak3.)

b) ne ovjeri ugovor o zakupu imovine (članakla.)

c) ne podnese poreznu prijavu ili u roku nepodnese (članci 30. i 31.)

d) dne izvrši uplatu poreza u propisanom roku(članak 36. i 37.)

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 45.

(Obveze do stupanja na snagu ovog Zakona)

1) Porezne obveze nastale do dana stupanja nasnagu ovog Zakona izvršit će se sukladno propisi~koji su bili na snazi u trenutku nastanka porezneobveze.

Članak 46.

(Provedbeni propisi)(1) Ovlašćuje se Ministar financija HBŽ da u

roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovogZakona donese Pravilnik o obrascima poreznihprijava.

(2) Provedbeni propisi doneseni na temeljupropisa koji su u primjeni do dana stupanja nasnagu ovo Zakona primjenjivat će se do donošenjanovih sukladno ovom Zakonu.

Članak 47.

(Rok podnošenja porezne prijave za imovinukoja se oporezuje po ovom Zakonu)

(1) Porezni obveznici koji na dan stupanja nasnagu ovog Zakona imaju imovinu koja se opore-zuje po ovom Zakonu dužni su poreznu prijavupodnijeti u roku od 30 dana od dana stupanja nasnagu ovog Zakona.

Članak 48.

(Prestanak važenja propisa)

(1) Danom stupanja na snagu ovog Zakonaprestaje važiti Zakon o porezima Hercegbosanskežupanije ("Narodne novine HBŽ", broj: 12/01 i10/08).

Članak 49.

(Primjena federalnih propisa)

1) Na pojedina pitanja iz oblasti poreza kojanisu uređena ovim Zakonom primjenjivati će sefederalni propisi iz ove oblasti.

Članak 50.

(Stupanje na snagu)

1) Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana oddana objave u "Narodnim novinama Hercegbo-sanske županije", a primjenjivati će se od dana 01.siječnja 2010. godine.

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaSKUPŠTINABroj: 01-02-54.2/09Livno, 29. 12. 2009. godine



Predsjednik SkupštineDrago Stanić v.r.

***

Na temelju članka 21. Zakona o proračunimau Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene no-vine F BiH" broj: 19/06; 76/08 i 5109), te članka98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine HBŽ", broj: 8/03 ) SkupštinaHercegbosanske županije na sjednici održanojdana, 29.prosinca 2009. godine donijela je

ODLUKUo privremenom financiranju Hercegbosanske

županije za period od 01. siječnja do 31. ožujka2010. godine

I.

Do donošenja Proračuna Hercegbosanske žu-panije za 2010. godinu, financiranje rashoda zaperiod 01. siječnja do 31. ožujka 2010. godine,vršit će se privremeno.

II.

Privremeno financiranje Hercegbosanske žu-panije za period iz točke I. ove Odluke utvrduje seu iznosu od 12.700.000,00 KM.

III.

Ovlašćuje se ministar financija da izvrši ras-pored iz točke II. ove Odluke na korisnike Prora-čuna.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u"Narodnim novinama Hercegbosanske županije",a primjenjivat će se od 01. siječnja 2010. godine.

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaSKUPŠTINABroj: 01-02-64.2/09Livno, 29. 12. 2009. godine


***

Na temelju članka 98. i 100. PoslovnikaSkupštine Hercegbosanske županije ("Narodnenovine Hercegbosanske županije", broj: 8/03,

14/03, 1/04, 11/06, 5/08), članka 53. Zakona oustanovama ("Narodne novine Hercegbosanskežupanije", broj: 10/98), Skupština Hercegbosan-ske županije, na sjednici održanoj dana 29. 12.2009. godine donijela je

ODLUKUo davanju suglasnosti za potpisivanje Podugo-

vora o zajmu

I

Daje se suglasnost ministru financija VladeHercegbosanske županije za potpisivanje Podugo-vora o zajmu za Projekt Modernizacija bolnica uBosni i Hercegovini-Faza II sa Ministarstvom fi-nancija Federacije Bosne i Hercegovine.

II

Podugovor iz točke I. ove Odluke se odnosi nakreditno zaduživanje u iznosu od 1525 000,00 $Županijskoj bolnici "Dr. fra Mihovil Sučić" izLivna,- kreditni aranžman s Republikom Kore-jom.

IIIOva Odluka stupa na snagu danom donošenja,

a objavit će se u "Narodnim novinama Hercegbo-sanske županije".

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaSKUPŠTINABroj: 01-02-63.2/09Livno, 29. 12. 2009. godine Predsjednik Skupštine

Drago Stanić v.r.

***Temeljem članka 98. i 152. Poslovnika Skupš-

tine HBŽ ("Narodne novine HBŽ" broj: 8/03,14/03, 1/04,6/05 ,11/06 i 5/08 ), Skupština HBŽna sjednici održanoj dana, 29. prosinca 2009. go-dine donijela je

ODLUKUo davanju suglasnosti na izmjene i dopune fi-

nancijskog plana Županijskog zavoda za upoš-ljavanje za 2009. godinu

Članak 1.

Daje se suglasnost na izmjene i dopune finan-cijskog plana Županijskog Zavoda za upošljavanjeza 2009. godinu, donesenu od strane Upravnog



vijeća Zavoda broj: UV-9-2/2009,studeni 2009.godine.

Članak 2.

Odluka stupa na snagu danom donošenja i ob-javit će se u " Narodnim novinama HBŽ ".Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaSKUPŠTINABroj: 01-02-58.2/09Livno, 29. 12. 2009. godine


***

Temeljem članka 4. Zakona o sukobu interesau tijelima vlasti FBiH ("Službene novine FBiH",broj 70/08) te članka 184. Poslovnika o raduSkupštine HBŽ ("Narodne novine HBŽ", 8/03,14/03,1/04, 6/05, 11/06 i 5/08) Skupština HBŽ nasjednici održanoj dana 29.12.2009.godine donosi

ODLUKUo razrješenju

Članak 1.

Marko Đerek dipl. ekonomist iz Tomislavgra-da razrješuje se dužnosti člana Nadzornog odboraAgencije za privatizaciju HBŽ na osobni zahtjev -radi se o sukobu interesa člana Nadzornog odborai zastupnika u skupštini HBŽ.

Članak 2.

Odluka stupa na snagu danom donošenja, aobjavit će se u " Narodnom novinama HBŽ".

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaSKUPŠTINABroj: 01-02-65/09Livno, 29. 12. 2009. godine


***

Temeljem članka 15. Zakona o Agenciji zaprivatizaciju u Hercegbosanskoj županiji ("Naro-

dne novine HBŽ" broj: 2/98 ), te članka 12. Zako-na o ministarskim, vladinim i drugim imenova-njima ("Službene novine F B i H" broj: 12/03 ), tečlanka 98. Poslovnika Skupštine HBŽ ("Narodnenovine HBŽ" broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i5/08 ), Skupština Hercegbosanske županije nasjednici održanoj dana, 29.12.2009.godine donosi

ODLUKUo izmjeni i dopuni Odluke o imenovanju člano-va Nadzornog odbora Agencije za privatizaciju

HBŽ

Članak 1.

U Odluci o imenovanju članova Nadzornogodbora Agencije za privatizaciju HBŽ broj 01-02-8/08 od 20.03.2008. god. članak 1. se mijenja ustavku 1. točka 3. umjesto Marka Đereka imenujese:

Mario Lončar, dipl. kriminalist iz Tomislav-grada

Članak 2.

Mandat člana Nadzornog odbora istovjetan jemandatu zastupnika u Skupštini HBŽ izabranih naizborima u listopadu 2006. godine.

Članak 3.

Odluka stupa na snagu danom donošenja, aobjavit će se u " Narodnom novinama HBŽ".

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaSKUPŠTINABroj: 01-02-66/09Livno, 29. 12. 2009. godine


***

VLADA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske žu-panije ("Narodne novine Hercegbosanske žu-panije", broj 2/96), a svezi s člankom 62. Zakonao šumama ("Službene novine Federacije Bosne iHercegovine", broj: 20/02, 29/03 i 37/04, VladaHercegbosanske županije na sjednici održanoj 23.studenog 2009. godine, donijela je



ODLUKUo rasporedu financijskih sredstava prikuplje-

nih po osnovi šumskog doprinosa

Članak 1.Financijska sredstva u iznosu od 249.249,42

KM, prikupljena po osnovi šumskog doprinosa urazdoblju od 1. siječnja 2009. godine do 30. lipnja2009. godine, raspoređuju se po općinama napodručju Hercegbosanske županije i to usljedećim iznosima:

- Općina Kupres 16.741,89 KM- Općina Livno 10.702,43 KM- Općina Tomislavgrad 7.423,50 KM- Općina Glamoč 86.707,27 KM- Općina Bosansko Grahovo 48.969,89 KM- Općina Drvar 78.704,45 KM

Članak 2.

Transfer sredstava iz prethodnog članka izvršitće Ministarstvo financija Hercegbosanske žu-panije nakon što resorno Ministarstvo da suglas-nost na programe utroška sredstava dostavljenihod strane općina.

Članak 3.

Općine su dužne raspoređena financijska sred-stva trošiti namjenski, u skladu s odredbama Za-kona o šumama.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije".

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaVLADABroj: 01-02-216-2/09Livno, 23. studenog 2009. godine

Predsjednik VladeNediljko Rimac v.r.

***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske žu-panije ("Narodne novine Hercegbosanske žu-

panije", broj 2/96), a svezi s člankom 62. Zakonao šumama ("Službene novine Federacije Bosne iHercegovine", broj: 20/02, 29/03 i 37/04, VladaHercegbosanske županije na sjednici održanoj 23.studenog 2009. godine, donijela je

ODLUKUo rasporedu financijskih sredstava prikuplje-

nih po osnovi šumskog doprinosa

Članak 1.

Financijska sredstva u iznosu od 280.3683,57KM, prikupljena po osnovi šumskog doprinosa urazdoblju od 2008. godine do 31. prosinca 2008.godine, raspoređuju se po općinama na područjuHercegbosanske županije i to u sljedećimiznosima:

- Općina Kupres 12.481,93 KM- Općina Livno 18.863,51 KM- Općina Tomislavgrad 16.155,47 KM- Općina Glamoč 109.347,11 KM- Općina Bosansko Grahovo 29.680,06 KM- Općina Drvar 94.155,49 KM

Članak 2.

Transfer sredstava iz prethodnog članka izvršitće Ministarstvo financija Hercegbosanske žu-panije nakon što resorno Ministarstvo da suglas-nost na programe utroška sredstava dostavljenihod strane općina.

Članak 3.

Općine su dužne raspoređena financijska sred-stva trošiti namjenski, u skladu s odredbama Za-kona o šumama.

Članak 4.




***



Na temelju članak 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske žu-panije ("Narodne novine Hercegbosanske žu-panije", broj 2/96), i Rebalansa Proračuna Her-cegbosanske županije za 2009. godinu ("Narodnenovine Hercegbosanske županije", broj 7/09),Vlada Hercegbosanske županije na izvanrednojsjednici održanoj 23. studenoga 2009. godine,donijela je

ODLUKUo visini akontacije za topli obrok

I.

Utvrđuje se akontacija za topli obrok za koris-nike proračuna Hercegbosanske županije u iznosuod 8,00 KM (osamkonvertibilnihmaraka) po rad-nom danu.

II.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestajevažiti Odluka o visini naknade za topli obrok od20. listopada 2009. godine.

III.




***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članak 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske žu-panije ("Narodne novine Hercegbosanske žu-panije", broj 2/96), i Rebalansa Proračuna Her-cegbosanske županije za 2009. godinu, ("Narodnenovine Hercegbosanske županije", broj 7/09),Vlada Hercegbosanske županije na izvanrednojsjednici održanoj 23. studenoga 2009. godine,donijela je

ODLUKUo visini akontacije za isplatu plaća

I.

Ovom Odlukom se utvrđuje akontacija za is-platu bruto i neto osnovice za obračun plaća zakorisnike Proračuna Hercegbosanske županije zamjesec listopad 2009. godine na istoj razini kao iza mjesec rujan 2009. godine.

II.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestajevažiti Odluka o visini osnovice za obračun plaćaod 20. listopada 2009. godine.

III.




***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske žu-panije ("Narodne novine Hercegbosanske žu-panije", broj 2/96) i Mišljenja Županijskog javnogpravobranitelja Hercegbosanske županije broj: M-5/09 od 09. studenoga 2009. godine, Vlada Her-cegbosanske županije na sjednici održanoj dana23. studenoga 2009. godine, donijela je

ODLUKUo davanju suglasnosti za potpisivanje Ugovora

o korištenju poslovnog prostora

I.Daje se suglasnost Nediljku Rimcu, predsjed-

niku Vlade Hercegbosanske županije za pot-pisivanje Ugovora o korištenju poslovnog pros-tora u Ul. Trg domovinskog rata b.b. u Livnu

II.


Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županija



VLADABroj: 01-02-215-2/09Livno, 23. studenog 2009. godine


***

Na temelju članka 19. stavak 1. i 20. stavak 2.Zakona o Vladi Hercegbosanske županije(Narodne novine Hercegbosanske županije", broj2/96) i članka 28. Zakona o izvršavanju proračunaHercegbosanske županije ("Narodne novine Her-cegbosanske županije", broj 1/09.), na prijedlogMinistarstva gospodarstva Hercegbosanske žu-panije, Vlada Hercegbosanske županije na sjed-nici održanoj 23. studenoga 2009. godine, donijelaje

ODLUKUo odobravanju financijskih sredstava za potpo-

ru neprofitnim organizacijama-Agencija zaprivatizaciju-za razdoblje (tri) mjeseca (srpanj,

kolovoz i rujan) 2009. godine

I.

Odobrava se prijenos financijskih sredstava uiznosu od 24.999,99 KM s pozicije potpore ne-profitnim organizacijama – Agencija za privati-zaciju – sukladno Planu utroška sredstava Agenci-jeza privatizaciju broj: 15-01-14-68.7/09. od 1.listopada 2009. godine.

II.

Prijenos sredstava će se realizirati u jednakimmjesečnim ratama u iznosu od 8.333,33 KM(srpanj, kolovoz i rujan 2009. godine).

III.

Sredstva iz točke I. ove Odluke planirana su uRebalansu Proračuna Hercegbosanske županije za2009. godinu pod ekonomskim kodom 614 311 urazdjelu 15 glava 01 "Potpora neprofitnim organi-zacijama".

IV.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Min-istarstvo financija i Ministarstvo gospodarstva,svako u okviru svojih ovlasti.

V.




***

Na temelju članka 19. stavak 1. i 20. stavak 2.Zakona o Vladi Hercegbosanske županije("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj2/96.) i članaka 10.f) Zakona o pripadnosti javnihprihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine("Službene novine Federacije Bosne i Hercego-vine" broj 22/06, 43/08 i 22/09.) i točke 14. Pra-vilnika o načinu uplate javnih prihoda proračuna iizvanproračunskih fondova na teritoriji FederacijeBosne i Hercegovine ("Službene novine Fed-eracije Bosne i Hercegovine" broj 41/09.), VladaHercegbosanske županije na sjednici održanoj 23.studenog 2009. godine, donijela je

ODLUKUo raspodjeli prihoda od davanja prava na ek-

sploataciju prirodnih resursa, patenata i autor-skih prava, u informatičkom sustavu RAS-a

I.

Ovom Odlukom utvrđuje se automaskaraspodjela "Prihoda od davanja prava na ek-sploataciju prirodnih resursa, patenata i autorskihprava" u raznici u informatičkom sustavu RAS-a.

II.

Dnevni priliv na depozitni račun hercegbosan-ske županije prihoda iz točke I. ove Odlukerasporedit će se istog dana u Riznici u infor-matičkom sustavu RAS-a u sljedećom omjeru:

- 60 % pripada proračunu Hercegbosanskežupanije,

- 40 % pripada proračunu općine s područjaopćine gdje su prihodi ostvareni.



III.

Za primjenu ove Odluke zadužuje se ministar-stvo financija Hercegbosanske županije.

IV.




***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96), a u svezi s neizvršenim sudskim izvr-šenjima prema gospodarskom društvu "GIFIKS"d.o.o. Tomislavgrad, Vlada Hercegbosanske žu-panije na izvanrednoj sjednici održanoj 23. stude-noga 2009. godine, donijela je

ODLUKUo prihvaćanju prijedloga za nagodbu

I.Prihvaća se prijedlog gospodarskog društva

"GIFIKS" d.o.o. Tomislavgrada o isplati dugova-nja (glavnice, kamate i troškova postupka) kojeHercegbosanska županija ima prema navedenompravnom subjektu.

II.

Sva novčana sredstva imaju biti doznačenapravnom subjektu do 31. prosinca 2009. godine.

Nedostajuća sredstva na poziciji sudskih izvr-šenja namirit će se iz Tekuće pričuve.

III.

Sastavni dio ove Odluke je prijedlog gospo-darskog društva "GIFIKS" d.o.o. iz Tomislavgra-da.

IV.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Minis-tarstvo financija.

V.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja,

a objavit će se u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije".



***

Na temelju članka 19. stavak 1. i 20. stavak 2.Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Naro-dne novine Hercegbosanske županije" broj 2/96.),na prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave Her-cegbosanske županije, Vlada Hercegbosanske žu-panije na sjednici održanoj 23. studenoga 2009.godine, donijela je

ODLUKUo dopuni Odluke o signaturi akata Vlade Her-

cegbosanske županije i tijela županijske uprave

I.

U točki II. Odluke o signaturi akata VladeHercegbosanske županije i tijela županijske upra-ve ("Narodne novine Hercegbosanske županije"broj 12/08.), stavak 1. iza rednog broja 19. i riječi"Uprava za inspekcijske poslove 19", dodaju seriječi i redni broj 20. "Uprava za ceste 20".

II.




***



Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96), i članka 67. Zakona o proračunima uFederaciji Bosne i Hercegovine, ("Službene novi-ne Federacije BiH", broj 19/06), Vlada Hercegbo-sanske županije na sjednici održanoj 11. prosinca2009. godine, donijela je

ODLUKUo prihvaćanju Izvješća o izvršenju izmijenje-nog i dopunjenog Proračuna Hercegbosanske

županije za razdoblje siječanj - rujan 2009. go-dine

I.Prihvaća se Izvješće o izvršenju izmijenjenog

i dopunjenog Proračuna Hercegbosanske županijeza razdoblje siječanj - rujan 2009. godine broj 03-01-14248-4/09 od 27. studenog 2009. godine.

II.


Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaVLADABroj: 01-02-229-1/09Livno, 11. prosinca 2009. godine


***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96), i članka 30. Uredbe o postupku dodjelekoncesija ("Narodne novine Hercegbosanske žu-panije", broj 4/04), a na prijedlog Povjerenstva zakoncesije Hercegbosanske županije, Vlada Her-cegbosanske županije na sjednici održanoj 11.prosinca 2009. godine, donijela je

ODLUKUo prihvaćanju Izvješća Povjerenstva za konce-sije Hercegbosanske županije provedenom na-

dmetanju za dodjelu koncesije za izgradnjuvjetroparka u cilju korištenja vjetropotencijalaza proizvodnju električne energije na lokalitetu"Derala 1" u općini Bosansko Grahovo, meto-dom poziva, odobravanju postupka pregovora

dodjele koncesije i pripremanju ugovora okoncesiji

I.

Prihvaća se Izvješće Povjerenstva za koncesijeHercegbosanske županije Ministarstva gospodar-stva Hercegbosanske županije od 01. prosinca2009. godine, o provedenom postupku za dodjelukoncesije za izgradnju vjetroparka u cilju korište-nja vjetropotencijala za proizvodnju električneenergije na lokalitetu "Derala 1" u općini Bosan-sko Grahovo, metodom poziva.

II.Odobrava se Povjerenstvu za koncesije postu-

pak pregovora s ponuđačem "POTENTIALIS"d.o.o. Drvar o svim segmentima dodjele koncesi-je, sukladno s definiranim kriterijima iz Poziva zadodjelu koncesije.

III.Ovlašćuje se Ministarstvo gospodarstva da

pripremi i dostavi Vladi Hercegbosanske županijena uvid prijedlog Ugovora o dodjeli koncesijeKoncesionaru "POTENTIALIS" d.o.o. Drvar.

IV.




***Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.

stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96), članka 25. Zakona o koncesijama("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj14/03 i 8/08), a u skladu s točkom III. OdlukeVlada Hercegbosanske županije broj 01-02-142-3/09. od 11. prosinca 2009. godine, na prijedlogMinistarstva gospodarstva Hercegbosanske župa-nije, Vlada Hercegbosanske županije na sjedniciodržanoj 11. prosinca 2009. godine, donijela je



ODLUKUo davanju suglasnosti na prijedlog Ugovora,

određivanju i ovlaštenju mjerodavnog Minis-tarstva za potpisivanje Ugovora o koncesiji s

poduzećem "TEMPWIND" d.o.o. Drvar

I.Ovom Odlukom Vlada Hercegbosanske župa-

nije daje suglasnost na dostavljeni tekst prijedlogaUgovora o koncesiji poduzeću "TEMPWIND"d.o.o. Drvar u predmetu dodjele koncesije za iz-gradnju vjetroparka u cilju korištenja vjetropoten-cijala za proizvodnju električne energije na lokali-tetu Derala 2 općina Bosansko Grahovo.

II.

Određuje se i ovlašćuje Ministarstvo gospo-darstva Hercegbosanske županije da, u ime Kon-cesora - Vlade Hercegbosanske županije, zaključii potpiše Ugovor o koncesiji.

III.





stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96), i članka 30. Uredbe o postupku dodjelekoncesija ("Narodne novine Hercegbosanske žu-panije", broj 4/04), a na prijedlog Povjerenstva zakoncesije Hercegbosanske županije, Vlada Her-cegbosanske županije na sjednici održanoj 11.prosinca 2009. godine, donijela je

ODLUKUo prihvaćanju Izvješća Povjerenstva za konce-sije Hercegbosanske županije provedenom na-

dmetanju za dodjelu koncesije za izgradnjuvjetroparka u cilju korištenja vjetropotencijalaza proizvodnju električne energije na lokalitetu"Derala 2" u općini Bosansko Grahovo, meto-dom poziva, odobravanju postupka pregovora

dodjele koncesije i pripremanju ugovora okoncesiji

I.Prihvaća se Izvješće Povjerenstva za koncesije

Hercegbosanske županije Ministarstva gospodar-stva Hercegbosanske županije od 01. prosinca2009. godine, o provedenom postupku za dodjelukoncesije za izgradnju vjetroparka u cilju korište-nja vjetropotencijala za proizvodnju električneenergije na lokalitetu "Derala 2" u općini Bosan-sko Grahovo, metodom poziva.

II.

Odobrava se Povjerenstvu za koncesije postu-pak pregovora s ponuđačem "TEMPWIND" d.o.o.Drvar o svim segmentima dodjele koncesije, suk-ladno s definiranim kriterijima iz Poziva za dodje-lu koncesije.

III.

Ovlašćuje se Ministarstvo gospodarstva dapripremi i dostavi Vladi Hercegbosanske županijena uvid prijedlog Ugovora o dodjeli koncesijeKoncesionaru"TEMPWIND" d.o.o. Drvar.

IV.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja,

a objavit će se u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije".




stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96), članka 25. Zakona o koncesijama("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj14/03 i 8/08), a u skladu s točkom III. OdlukeVlada Hercegbosanske županije broj 01-02-140-3/09 od 11. prosinca 2009. godine, na prijedlogMinistarstva gospodarstva Hercegbosanske župa-nije, Vlada Hercegbosanske županije na sjedniciodržanoj 11. prosinca 2009. godine, donijela je



ODLUKUo davanju suglasnosti na prijedlog Ugovora,

određivanju i ovlaštenju mjerodavnog Minis-tarstva za potpisivanje Ugovora o koncesiji spoduzećem "POTENTIALIS" d.o.o. Drvar

I.

Ovom Odlukom Vlada Hercegbosanske župa-nije daje suglasnost na dostavljeni tekst prijedlogaUgovora o koncesiji poduzeću "POTENTIALIS"d.o.o. Drvar u predmetu dodjele koncesije za iz-gradnju vjetroparka u cilju korištenja vjetropoten-cijala za proizvodnju električne energije na lokali-tetu Derala 1 općina Bosansko Grahovo.

II.

Određuje se i ovlašćuje Ministarstvo gospo-darstva Hercegbosanske županije da, u ime Kon-cesora - Vlade Hercegbosanske županije, zaključii potpiše Ugovor o koncesiji.

III.




***Na temelju članka 19. stavak 1. i 20. stavak 2.

Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Naro-dne novine Hercegbosanske županije" broj 2/96.) ičlanka 28. Zakona o izvršavanju proračuna Her-cegbosanske županije ("Narodne novine Herceg-bosanske županije" broj 1/09), na prijedlog Minis-tarstva gospodarstva Hercegbosanske županije,Vlada Hercegbosanske županije na sjednici odr-žanoj 11. prosinca 2009. godine, donijela je

ODLUKUo odobravanju financijskih sredstava za potpo-

ru neprofitnim organizacijama Agencija zaprivatizaciju - za razdoblje (tri) mjeseca (listo-

pad, studeni i prosinac) 2009. godineI.

Odobrava se prijenos financijskih sredstava uiznosu od 24.999,99 KM s pozicije potpore nepro-fitnim organizacijama - Agencija za privatizaciju -sukladno Planu utroška sredstava Agencije za pri-vatizaciju broj: 15-01-14-68.4/09. od 13. svibnja2009. godine.

II. Prijenos sredstava će se realizirati u jednakimmjesečnim ratama u iznosu od 8.333,33 KM (lis-topad, studeni i prosinac 2009. godine).

III.

Sredstva iz točke I. ove Odluke planirana su uRebalansu Proračuna Hercegbosanske županije za2009. godinu pod ekonomskim kodom 614 311 urazdjelu 15 glava 01 "Potpora neprofitnim organi-zacijama - Agencija za privatizaciju".

IV.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Minis-tarstvo financija i Ministarstvo gospodarstva, sva-ko u okviru svojih ovlasti.

V.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u "Narodnim novinama Hercegbo-sanske županije".



***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96), i članka 33. stavak 2. Zakona o prora-čunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Služ-bene novine Federacije BiH", broj 19/06), te član-ka 19. stavak 2. Zakona o izvršavanju ProračunaHercegbosanske županije za 2009. godinu ("Na-rodne novine Hercegbosanske županije", broj1/09), i Zahtjeva za preraspodjelu novčanih sreds-tava, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede išumarstva broj 08-01-26-2164/09 od 30. studenog



2009. godine, Vlada Hercegbosanske županije nasjednici 11. prosinca 2009. godine, donijela je

ODLUKUo preraspodjeli sredstava između korisnika

Proračuna Hercegbosanske županije za 2009.godinu

I.

Odobrava se preraspodjela novčanih sredstavaizmeđu Ministarstva gospodarstva i Ministarstvapoljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kao kori-snika Proračuna Hercegbosanske županije.

II.

Preraspodjela sredstava iz točke I. ove Odlukeizvršit će se na način:

1. Da se u razdjelu 15 glava 01 kod Ministar-stva gospodarstva Hercegbosanske župani-je umanji pozicija ekonomski kod 614116(FAL 001) "Potpore općinama" u iznosuod 210.000,00 KM.

2. Da se u razdjelu 18 glava 01 kod Ministar-stva poljoprivrede, vodoprivrede i šumar-stva uveća pozicija na ekonomskom kodu614 116 (IAL 001) "Potpore općinama" uiznosu od 210.000,00 KM.

III.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Minis-tarstvo financija i navedena ministarstva, svako uokviru svoje nadležnosti.

V.




***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96), i Rebalansa Proračuna Hercegbosanske

županije za 2009. godinu, ("Narodne novine Her-cegbosanske županije", broj 7/09), Vlada Herceg-bosanske županije na sjednici održanoj 11. pro-sinca 2009. godine, donijela je

ODLUKUo visini akontacije za isplatu plaća

I.

Ovom Odlukom se utvrđuje akontacija za is-platu bruto i neto osnovice za obračun plaća zakorisnike Proračuna Hercegbosanske županije zamjesec studeni 2009. godine na istoj razini kao iza mjesec listopad 2009. godine.

II.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važi-ti Odluka o visini akontacije za isplatu bruto i netoosnovice za obračun plaća od 20. listopada 2009.godine.

III.




***

Na temelju članka 19. i članka 20. stavak 2.Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Naro-dne novine Hercegbosanske županije", broj 2/96),i Rebalansa Proračuna Hercegbosanske županijeza 2009. godinu, ("Narodne novine Hercegbosan-ske županije", broj 7/09), Vlada Hercegbosanskežupanije na sjednici održanoj 11. prosinca 2009.godine, donijela je

ODLUKUo visini akontacije za topli obrok

I.

Utvrđuje se akontacija, za topli obrok za kori-snike Proračuna Hercegbosanske županije, za



mjesec studeni 2009. godine, u iznosu od 8,00KM (osamkonvertibilnihmaraka) po radnom danu.

II.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važi-ti Odluka o visini akontacije za topli obrok od 20.listopada 2009. godine.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u "Narodnim novinama Hercegbo-sanske županije".Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaVLADABroj: 01-02-184-4/09Livno, 11. prosinca 2009. godine


***

Na temelju članka 19. stavak 1. i 20. stavak 2.Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Naro-dne novine Hercegbosanske županije" broj 2/96.)članka 69. Pravilnika o knjigovodstvu ("Službenenovine Federacije BiH" broj 2/96.), i članka 8.Pravilnika o popisu sredstava, sitnog inventara,novčanih sredstava, potraživanja i obveza kodkorisnika Proračuna Hercegbosanske županijebroj: 03-01-02-15/07 od 30. listopada 2007. godi-ne, Vlada Hercegbosanske županije na sjedniciodržanoj 11. prosinca 2009. godine, donijela je

ODLUKUo vršenju popisa kod korisnika Proračuna

Hercegbosanske županije

I.

Ovom Odlukom se pokreće vršenje popisakod korisnika Proračuna Hercegbosanske županijesa stanjem na dan 31. prosinca 2009. godine. Ko-risnici Proračuna Hercegbosanske županije su du-žni započeti popis 20. prosinca 2009. godine i vr-šit će ga sukladno Pravilniku o popisu sredstava,sitnog inventara, novčanih sredstava, potraživanjai obveza kod korisnika Proračuna Hercegbosanskežupanije.

II.

Svi korisnici Proračuna Hercegbosanske žu-panije imenovat će svoja popis na povjerenstva

sukladno Pravilniku. Korisnici Proračuna kojiimaju niže potrošačke jedinice su dužni koordini-rati popis kod istih.

III.

Popisna povjerenstva iz točke II. ove Odlukeće, nakon izvršenog popisa, rukovoditeljima kori-snika Proračuna dati prijedloge da po utvrđenimrazlikama iz računovodstvenih evidencija i stvar-nog stanja, utvrđenog popisom, donesu odluke oračunovodstvenom uknjižavaju viškova odnosnomanjkova. Donesene odluke se imaju dostavitiMinistarstvu financija na knjiženje najkasnije do15. veljače 2010. godine.

IV.

Popisna povjerenstva su dužna Izvješće o po-pisu i sve odluke donesene u svezi s popisom dos-taviti Središnjem popisnom povjerenstvu najkas-nije 15. veljače 2010. godine.

Središnje popisno povjerenstvo analizirat ćedostavljena izvješća o popisu i odluke, sačinit ćeElaborat o izvršenom popisu i isti dostaviti VladiHercegbosanske županije najkasnije do 15. ožujka2010. godine.

V.

Članovima popisnih povjerenstava, za obav-ljeni posao pripada naknada koju će Vlada odredi-ti posebnom Odlukom.

VI.




***Na temelju članak 19. stavak 1. i 20. stavak 2.

zakona o Vladi Hercegbosanske županije("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj2/96.) članka 10. stavak 2. Pravilnika o popisusredstava, sitnog inventara, novčanih sredstava,potraživanja i obveza kod korisnika proračuna



Hercegbosanske županije broj: 03-01-02-15/07 od30. listopada 2007. godine, Vlada Hercegbosanskežupanije na sjednici održanoj 11. prosinca 2009.godine, donijela je

ODLUKUo imenovanju Središnjeg popisnog povjeren-

stva Hercegbosanske županije

I.

Ovom Odlukom se imenuje Središnje popisnopovjerenstvo Hercegbosanske županije (udaljnjem tekstu Povjerenstvo), u sljedećemsastavu:

1. Stipan Šarac, predsjednik Povjerenstva;2. Tatjana Čečura, član;3. Kristina Mihaljević, član;4. Frano Krželj, član.

II.

Povjerenstvo iz točke I. ove Odluke obavit ćesljedeće poslove:

- Zaprimiti izvješća o popisu popisnihpovjerenstava korisnika Proračuna Her-cegbosanske županije;

- Izvršiti uvid u dostavljena izvješća iprovjeriti njihovu ispravnost:

- Sačiniti Elaborat o izvršenom popisu idostaviti ga Vladi Hercegbosanske žu-panije najkasnije do 15. ožujka 2010.godine.

III.

Povjerenstvo koordinira vršenje popisa i dajepopisnim povjerenstvima korisnika proračunasmjernice u vršenju popisa i načina izrade Iz-vješća o izvršenom popisu.

IV.

Članovima popisnih povjerenstava, zaobavljeni posao pripada naknada koju će Vladaodrediti posebnom odlukom.

V.




***

Na temelju članka 19. stavak 1. i 20. stavak 2.Zakona o Vladi Hercegbosanske županije("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj2/96) i članka 36. i 37. Zakona o izvršavanju Pro-računa Hercegbosanske županije za 2009. godinu("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj1/09.), razmatrajući zahtjev Ministarstva znanosti,prosvjete, kulture i športa, broj 06-05-14-2317/09od 4. studenog 2009. godine, Vlada Hercegbosan-ske županije, na sjednici održanoj 11. prosinca2008. godine, donijela je

ODLUKUo odobravanju financijskih sredstava iz Reba-lansa Proračuna Hercegbosanske županije za

2009. godine

I.

Odobrava se korištenje financijskih sredstavaGimnaziji Marka Marulića iz Tomislavgrada uiznosu od 11.552,10 KM za sufinanciranjesanacije dijela fasadnih zidova i lođa na objektunavedene škole.

II.

Sredstva iz točke I. ove Odluke planirana suna poziciji 821 610 – investicijsko održavanjezgrada kod proračunskog korisnika 16 03 0004Gimnazija Marka Marulića iz Tomislavgrada Re-balansa Proračuna Hercegbosanske županije za2009. godinu.

III.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Min-istarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa daizvrši nadzor nad utroškom sredstava iz točke I.ove Odluke za navedene namjene i o tom izvjestitiVladu Hercegbosanske županije.

IV.



Zadužuje se Ministarstvo znanosti, prosvjete,kulture i športa da ivrši nadzor nad utroškom sred-stava iz točke I. ove Odluke za navedene namjerei o tom izvjesti Vladu Hercegbosanske županije.

V.




***

Temeljem članka 19. stavak 1. i 20. stavak 2.Zakona o Vladi Hercegbosanske županije("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj2/96), Vlada Hercegbosanske županije, na sjedniciodržanoj 11. prosinca 2008. godine, donijela je

ODLUKUo pokretanju postupka prodaje poslovnog pro-

stora

Članak 1.

Ovom Odlukom pokreće se postupak prodajeposlovnog prostora površine P.P.ı = 47,10 m²,P.P.2 = 70,34 m² i P.P.3 = 74,11 m², koji se nalaziu stambeno-poslovnom objektu u Tomislavgradu,naselje Latice, sagrađenom na parceli k. č. 599/5,u vlasništvu Vlade Hercegbosanske županije.

Članak 2.

Maksimalnu visinu početne cijene četvornogmetra poslovnog prostora iz članka 1. ove Odluke,u postupku prodaje istog, utvrdit će Vlada Her-cegbosanske županijei to najkasnije u roku od 30dana od dana donošenja ove Odluke.

Članak 3.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Upravaza pitanja branitelja i stradalnika Domovinskograta HVO-a, i to na način da:

- uz suglasnost Vlade Hercegbosanske žu-panije osnuje povjerenstvo za provedbu

postupka prodaje, a koje će činiti 3 (tri)osobe (dva predstavnika Vlade i jedanpredstavnik Uprave),

- obaviti sve tehničke radnje, nužne za prov-edbu postupka iz članka 1. ove Odluke.

Prijedlog članova povjerenstva iz prethodnogstavka, ovog članka, Uprava je obvezna dostavitivladi Hercegbosanske županije na suglasnost na-jkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja oveOdluke.

Članak 4.

Postupak prodaje provest će se sukladno pra-vilima javne dražbe.

Članak 5.

Sredstva dobivena prodajom poslovnog pros-tora, iz članka 1. ove Odluke, koristit će se nam-jenski sukladno posebnoj odluci Vlade Herceg-bosanske županije i to za potrebe stradalnika Do-movinskog rata i stambeno zbrinjavanje.

Članak 6.





stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske žu-panije ("Narodne novine Hercegbosanske žu-panije", broj 2/96), Vlada Hercegbosanske žu-panije na sjednici održanoj 11. prosinca 2009.godine, donijela je

ODLUKUo prihvaćanju Izvješća o radu Policijskog od-

bora za policijske službenike Ministarstva unu-tarnjih poslova

I.



Prihvaća se Izvješće o radu policijskog odboraza policijske službenike Ministarstva unutarnjihposlova Kantona 10 broj 02-1-052-10345/2009.od 2. prosinca 2009. godinu.

II.




***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske žu-panije ("Narodne novine Hercegbosanske žu-panije", broj 2/96), i članka 29. Zakona o iz-vršavanju Proračuna Hercegbosanske županije za2009. godinu ("Narodne novine Hercegbosanskežupanije",, broj 1/09), na prijedlog Ministarstvaznanosti, prosvijete, kulture i športa, Vlada Her-cegbosanske županije na sjednici održanoj 11.prosinca 2009. godine, donijela je

ODLUKUo usvajanju Programa utroška sredstava s kri-terijima raspodjele za preostalih 30% sredsta-

va tekućih transfera utvrđenih RebalansomProračuna Hercegbosanske županije za 2009.

godinu Ministarstvu znanosti, prosvjete, kultu-re i športa

I.

Usvaja se Program utroška sredstava s kriteri-jima raspodjele sredstava tekućih transfera zapreostalih 30% utvrđenih Rebalansom ProračunaHercegbosanske županijeza 2009. godinu Min-istarstvu znanosti, prosvjete, kulture i športa urazdjelu 614 100.

II.

Transfer za šport

Kriteriji za raspodjelu sredstava ovog transferasu:

1. Dostavljanje osnovne dokumentacije:a) registraciji institucije, odnosno organi-

zacije,b) identifikacijski brojc) financijski plan predloženog programa i

projektad) plan i program rada kluba – društva u

2009. godinie) broj selekcija, broj članova kluba – društva

i broj stručnog kadraf) rang natjecanja i ostvareni rezultati.

III.

1. OPĆI DIO1. Škola skijanja i natjecanje osnovnih i

srednjih škola HBŽ-a5.000,00

2. Potpora natjecanjima invalidnih osobaHBŽ-a

9.500,00

3. Potpora za športsku infrastrukturu išportska natjecanja

133.500,00

UKUPNO 148.000,00

2. POSEBNI DIO1. RK “Livno” - Livno 2.000,002. ŽKK “Tomislav” - Tomislavgrad 4.000,003. HNK “Junak” Srđević - Livno 2.000,004. Ragbi klub “Tomislav” - Tomislavgrad 500,005. Karate klum “Delminium” - Tomislav-

grad500,00

6. KK “Borac 1972” - Drvar 1.500,007. NK “Croatia” - Tomislavgrad 2.000,008. KK “Livno” - Livno 2.500,009. Ski klub “Striž” - Tomislavgrad 1.000,0010. HNK “Kupres” - Kupres 3.000,0011. Skijaški savez Hercegbosanske žu-

panije2.000,00

12. Tekwandoi klub “Šujica” - Šujica 1.000,0013. Aero klub “Tomislav” - Tomislav 1.000,0014. Planinarsko ekološko društvo

“Kamešnica” - Livno500,00

15. Ski klub “Livno” - Livno 1.000,0016. NK “Bužan” Prisoje - Tomislavgrad 2.000,0017. NK “Troglav” - Livno 6.000,0018. NK “Šator” – Glamoč- 2.000,0019. ŽKK “Livno” - Livno 4.000,0020. Planinarsko društvo “Cincar” - Livno 500,0021. Športsko društvo “Medicinar” - Livno 500,0022. NK “Seljak” - Livno 2.000,0023. HNK “Tomislav” - Tomislavgrad 3.000,0024. MNK “Petar” - Tomislavgrad 2.000,0025. Odbojkaški klub “Troglav” - Livno 3.000,0026. RK “Delminium” - Tomislavgrad 2.000,0027. Kickboxing klub “Dragovoljac” - Livno 2.000,0028. Aero klub “Livno” - Livno 2.000,0029. Teakwando klub “Koryo” - Tomislav-

grad3.000,00

30. Teakwando klub “Magone” - Livno 4.000,0031. MNK “Seljak” - Livno 2.000,00



32. NK “Kamešnica” Podhum - Livno 3.000,0033. HNK “Hajduk” Orguz - Livno 2.000,0034. NK “Rujani-čelebić 92” Lištani - Livno 2.000,0035. Udruga “Jaruga” Prisap - Livno 1.000,0036. Osnovna škola “Fra Lovro Karaula” -

Livno2.000,00

37. HKK “Tomislav” - Tomislavgrad 2.500,0038. Općina Tomislavgrad 5.000,00

UKUPNO: 82.000,00

IV.

Transfer za kulturuKriteriji za raspodjelu sredstava ovog transfera

su:1. Dostavljanje osnovne dokumentacije:

a) registraciji institucije, odnosno organi-zacije

b) identifikacijski brojc) financijski plan predloženog programa i

projektad) plan i program rada u 2009. godinie) broj članova kluba i ostvareni rezultati

OPĆI DIO1. Potpora kulturnim manifestacijama 18.700,00

UKUPNO 18.700,00

POSEBNI DIO1. HKD “Napredak” - Glamoč 3.000,002. HKD “Fra Mijo Čujić” Bukovica -

Tomislavgrad4.000,00

3. Klapa “Delminium” - Tomislavgrad 2.000,004. Općina Tomislavgrad 5.000,005. Osnovna glazbena škola “Franjo S.

Vilhar” - Livno2.000,00

6. Radio “Studi N” - Livno 1.000,007. Općina Drvar 500,008. Osnovna škola Stjepana Radića Prisoje

- Tomislavgrad2.000,00

9. HKUD “Zlosela – Kupres” Suho polje -Kupres

1.000,00

10. HKUD “Dinara” - Livno 5.000,0011. Franjevački muzej i galerija Gorica -

Livno120.000,00

12. Župni ured Vidoši - Livno 1.000,0013. KUD “Drvar” - Drvar 1.000,0014. Udruženje građana “Grahovo” - Bosan-

sko Grahovo5.00,00

15. Narodno sveučilište - Livno 3.000,0016. Franjevački samostan - Livno 1.000,0017. Plesni klub “Paganini” - Livno 5.000,0018. HKUD “Fra Jozo Križić” - Tomislav-

grad1.000,00

19. RKT Župni ured “Sveti Josip” - Drvar 1.000,0020. Župa “Svetog Ilije Proroka” – Bosan-

sko Grahovo1.000,00

21. KUD “Kamešnica” Podhum - Livno 4.000,0022. Osnovna škola “Franjo Glavinić” -

Glamoč2.000,00

23. Ekološka udruga “Kologaj-Seget”-Tomislavgrad

1.500,00

24. Udruga za očuvanje povijesne i kul-turne baštine “Don Juraj Gospodnetić”–Bosansko Grahovo

500,00

25. Srednja škola “Tin Ujević” - Glamoč 2.000,0026. Franjevački muzej Tomislavgrad 52.800,0027. BZK “Preporod” Tomislavgrad 2.000,0028. Osnovna škola “Drvar” - Drvar 2.000,0029. RRS(Izbjeglički servis za povratnike) -

Drvar1.000,00

30. Mjesna zajednica Uništa – BosanskoGrahovo

500,00

31. Matica hrvatske - Livno 5.000,0032. HKD “Napredak” - Kupres 15.000,00

UKUPNO: 252.300,00

VI.

Za svaki izdatak iz tekućeg transfera premaProgramu utroška sredstava iz točke III. i V. oveOdluke ministrica znanosti, prosvjete, kulture išporta donosi posebnu odluku.

VII.

Ministrica znanosti, prosvjete, kulture i športaHercegbosanske županije sačinit će dinamikuraspodjele sredstava po mjesecima.

VIII.

Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture išporta Hercegbosanske županije izvješćivat će outrošenim sredstvima Vladu i Ministarstvo finan-cija Hercegbosanske županije, sukladno Zakonu oizvršavanju Proračuna Hercegbosanske županijeza 2009. godinu.

IX.




***



Na temelju članka 19. i članka 20. stavak 2.Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Naro-dne novine Hercegbosanske županije", broj 2/96),i članka 33. stavak 2. Zakona o proračunima uFederaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novineFederacije BiH", broj 19/06), te članka 19. stavak2. Zakona o izvršavanju proračuna Hercegbosan-ske županije za 2009. godinu ("Narodne novineHercegbosanske županije", broj 1/09), Vlada Her-cegbosanske županije na sjednici 11. prosinca2009. godine, donijela je



I.

Odobrava se preraspodjela sredstava izmeđukorisnika Proračuna Hercegbosanske županije uukupnom iznosu od 46.000,00 KM.

II.


- umanjuju se slijedeća konta:

korisnik konto Iznos u KMUprava za inspek-cijske poslove

611100 42.000,00 KM

Uprava za inspek-cijske poslove

612 100 4.000,00 KM

Ukupno 46.000,00 KM

- uvećavaju se slijedeća konta:

korisnik konto Iznos u KMUprava za šumar-stvo

611100 42.000,00 KM

Uprava za šumar-stvo

612 100 4.000,00 KM

Ukupno 46.000,00 KM

III.

Preraspodjela navedenih sredstava se vrši radiomogućavanja redovite isplate plaća, poreza i do-prinosa na plaće korisnika Proračuna Hercegbo-sanske županije za mjesec listopad 2009. godine.

IV.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Min-istarstvo financija i ministarstva/uprave, svako uokviru svoje nadležnosti.

V.





stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96), a u svezi s odredbom III. 2 e) UstavaFederacije Bosne i Hercegovine ("Službene novi-ne Federacije BiH" broj 1/94, 13/97, 16/02, 22/02,57/02, i 88/08), Vlada Hercegbosanske županijena sjednici održanoj 11. prosinca 2009. godine,donijela je

ODLUKUo davanju suglasnosti na prednacrte zakona

Federacije Bosne i Hercegovine iz oblasti soci-jalne skrbi

I.Daje se suglasnost na predložene prednacrte

zakona, uz obrazloženje da Vlada Hercegbosanskežupanije, u ovom trenutku, nije u stanju preuzetifinancijske obveze koje će proizići iz predloženihprednacrta zakona:

- Prednacrta Zakona o osnovama socijalnezaštite i minimumu socijalne sigurnostiFederacije Bosne i Hercegovine;

- Prednacrta Zakona o zaštiti obitelji s dje-com Federacije Bosne i Hercegovine;

- Prednacrta Zakona o zaštiti osoba s invali-ditetom Federacije Bosne i Hercegovine;

- Prednacrta Zakona o zaštiti civilnih žrtavarata Federacije Bosne i Hercegovine;

II.






***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije"broj 2/96.) i članka 33. Zakona o proračunima uFederaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH"broj: 19/06) te članka 19. stavak 2. Zakona o izvr-šavanju proračuna Hercegbosanske županije za2009. godinu ("Narodne novine Hercegbosanskežupanije" broj: 1/09), Vlada Hercegbosanske žu-panije, na sjednici održanoj 11. prosinca 2009.godine, donijela je



I.

Odobrava se preraspodjela sredstava izmeđukorisnika Proračuna Hercegbosanske županije uukupnom iznosu od 53.185,00 KM.

II.

Preraspodjela sredstava iz točke I. ove Odlukeizvršiti će se na način da se umanji ekonomskikod 614221 (JAM002)-"pomoć za upošljavanjepripravnika" kod korisnika Ministarstvo zdrav-stva, rada, socijalne skrbi i prognanih u iznosu od53.185,00 KM, i raspodijeli po ministarstvi-ma/upravama kako slijedi:

Rb

Min-istar-stvauprave

Brutoplaća

Dopri-nosiposlo-davca

Naknadetrošk-ovauposlenih

Posebni poreznaplaće

Ukupno

611110 612100 611200 613983

1 Min-istarstvounutarn-

8.500,00 900,00 1.650,00 50,00 11.100,00

jihposlova

2 Min-istarstvofinancija

5.400,00 600,00 1.000,00 25,00 7.025,00

3 Min-istarstvogospo-darstva

1.100,00 120,00 700,00 10,00 1.930,00

4 Min-istarstvoznanosti,prosvjete, kul-tureišporta

2.600,00 250,00 350,00 20,00 3.22,00

5 Minis-tarstvograditel-jstva,obnove,prostor-noguređenjai zaštiteokoliša

1.100,00 150,00 200,00 10,00 1.460,00

6 Min-istarstvopoljo-privrede, vodo-privredeI šumar-stva

13.200,00 1.400,00 2.000,00 50,00 16.650,00

7 Min-istarstvorada,zdravstva, soci-jalneskrbiiprog-nanih

7.500,00 800,00 2.000,00 40,00 10.340,00

8 Upravazageodet-ske iimovin-sko-pravneposlove

1.100,00 150,00 200,00 10,00 1.460,00

UKUPNO

40.500,00 4.370,00 8.100,00 215,00 53.185,00

III.

Ova Odluka će se primjenjivati od 01. stude-nog do 31. prosinca 2009. godine, sukladno mje-sečnom rasporedu rashoda proračunskih korisni-ka.

IV.

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Minis-tarstvo zdravstva, rada, socijalne skrbi i prognanihi Ministarstvo financija, svako u okviru svoje nad-ležnosti.

V.






***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96), i članka 33. stavak 2. Zakona o prora-čunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Služ-bene novine Federacije BiH", broj 19/06), te član-ka 19. stavak 2. Zakona o izvršavanju ProračunaHercegbosanske županije za 2009. godinu ("Na-rodne novine Hercegbosanske županije", broj1/09), Vlada Hercegbosanske županije na sjednicin. prosinca 2009. godine, donijela je



I.Odobrava se preraspodjela sredstava između

korisnika Proračuna Hercegbosanske županije uukupnom iznosu od 234.750,00 KM.

II.


- umanjuju se slijedeća konta:

korisnik konto Iznos u KMMinistarstvo fi-nancija

611200 14.000,00 KM

Ministarstvo pra-vosuđa i uprave

611200 12.000,00 KM

Ministarstvo gra-diteljstva, obnove,prostornog uređe-nja i zaštite okoli-ša

611200 7.000,00

Ministarstvo rada,zdravstva, socijal-ne skrbi iprogna-nih

611200 10.800,00

Uprava za geo-detske i imovin-sko-pravne poslo-

611200 1.200,00

veUprava za inspek-cijske poslove

611200 11.500,00

Ministarstvo gos-podarstva

821500 76.500,00


821500 30.550,00


821300 1.000,00

Ministarstvo po-ljoprivrede, vodo-privrede i šumar-stva

821500 70.000,00

Ukupno 234.750,00 KM

- uvećavaju se slijedeća konta:

korisnik konto Iznos u KMSkupština Her-cegbosanske žu-panije

611200 2.800,00 KM

Stručne službeVlade

611200 3.500,00 KM

Ured predsjednikaVlade

611200 250,00

Ministarstvo unu-tarnjih poslova

611200 110.000,00

Osnovna škols„Ivan Goran Ko-vačić“ Livno

611200 13.500,00

Osnovna škola„Fra Lovro Ka-raula“ Livno

611200 26.500,00

Osnovna školaIvana MažuranićaTomislavgrad

611200 8.500,00

Osnovna škola„Fra Franjo Gla-vinić“ Glamoč

611200 4.500,00

Osnovna školaFra MiroslavaDžaje Kupres

611200 4.500,00

Osnovna škola„Don Juraj Gos-podnetić“ Bosan-sko Grahovo

611200 350,00

Gimnazija Livno 611200 700,00Ekonomska školaLivno

611200 3.600,00

Srednja strukovnaškola Silvija Stra-himira Kranjčevi-ća Livno

611200 17.700,00

Gimnazija Markamarulića Tomis-lavgrad

611200 11.900,00

Srednja strukovnaškola Tomislav-grad

611200 6.800,00



Srednja školaDrvar

611200 2.150,00

Ministarstvo po-ljoprivrede i vo-doprivrede i šu-marstva

611200 6.600,00

Uprava za šumar-stvo

611200 8.800,00

Uprava za pitanjabranitelja i stra-dalnika HVO-a

611200 1.400,00

Ured za zakono-davstvo

611200 7.000,00

Ukupno 234.750,00 KM

III.

Preraspodjela navedenih sredstava se vrši radiomogućavanja redovite isplate plaća, naknade zatopli obrok i prijevoz korisnika Proračuna Her-cegbosanske županije za mjesec listopad 2009.godine.

IV.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Minis-tarstvo financija i navedena ministarstva/uprave,svako u okviru svoje nadležnosti.

V.




***

Na temelju članka 19. stavak 1. i 20. stavak 2.Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Naro-dne novine Hercegbosanske županije" broj 2/96.) ičlanka 44. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narod-ne novine Hercegbosanske županije" broj 11/05.),Odluke Upravnog vijeća Županijske bolnice "Dr.fra Mihovil Sučić" Livno o imenovanju ravnateljaŽupanijske bolnice Livno broj 01-2030/1-09 od u.prosinca 2009. godine, Vlada Hercegbosanskežupanije na Izvanrednoj sjednici održanoj 16.

prosinca 2009. godine donijela je

ODLUKUo davanju suglasnosti na imenovanje ravnate-lja Županijske bolnice "Dr. fra Mihovil Sučić"

Livno

I.

Daje se suglasnost na Odluku Upravnog vijećaŽupanijske bolnice "Dr. fra Mihovil Sučić" Livnoo imenovanju dr. Ivice Jozića za ravnatelja Župa-nijske bolnice Livno.

II.




***

Na temelju članka 19. stavak 1. i 20. stavak 2.Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Naro-dne novine Hercegbosanske županije", broj 2/96) ičlanka 36. i 37. Zakona o izvršavanju ProračunaHercegbosanske županije za 2009. godinu ("Na-rodne novine Hercegbosanske županije" broj1/09.), razmatrajući zahtjev Ministarstva znanosti,prosvjete, kulture i športa, broj 06-05-14-1231/09od 10. studenoga 2009. godine, Vlada Hercegbo-sanske županije, na sjednici održanoj 21. prosinca2008. godine, donijela je

ODLUKUo odobravanju financijskih sredstava iz Reba-lansa Proračuna Hercegbosanske županije za

2009. godinu

I.

Odobrava se korištenje financijskih sredstavaSrednjoj strukovnoj školi iz Tomislavgrada u iz-nosu od 14.222,00 KM za izmjenu otvora navede-ne škole.



II.

Sredstva iz točke I. ove Odluke u iznosu od14.222,00 KM planirana su na poziciji 821 610 -investicijsko održavanje zgrada kod proračunskogkorisnika 16 03 0005 Srednja strukovna škola izTomislavgrada, Rebalansa Proračuna Hercegbo-sanske županije za 2009. godinu.

III.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Minis-tarstvo financija, Ministarstva znanosti, prosvjete,kulture i športa i Srednja strukovna škola iz Tomi-slavgrada, svako u okviru svoje nadležnosti.

IV.

Zadužuje se Ministarstvo znanosti, prosvjete,kulture i športa da izvrši nadzor nad utroškomsredstava iz točke I. ove Odluke za navedenenamjere i o tom izvijesti Vladu Hercegbosanskežupanije.

V.




***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96.), i članka 35. Zakona o komunalnimdjelatnostima Hercegbosanske županije ("Narodnenovine Hercegbosanske županije", broj 2/09),Vlada Hercegbosanske županije na sjednici odr-žanoj 21. prosinca 2009. godine donijela je

ODLUKUo davanju suglasnosti na Odluku o komunalnoj

djelatnosti

I.

Daje se suglasnost na Odluku o komunalnojnaknadi Općinskog vijeća Glamoč, broj OV 01-05-01-341/09 od 2. prosinca 2009. godine s tim dase određivanje vrijednosti boda za izračunavanjekomunalne naknade odnosi na godišnji obračunnaknade.

II.





stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96.), te u svezi s člankom 11. stavkom 2.Uredbe o provedbi utemeljenja Uprave za cesteZakona Hercegbosanske županije ("Narodne no-vine Hercegbosanske županije", broj 3/09), a naprijedlog Uprave za ceste Hercegbosanske župani-je, Vlada Hercegbosanske županije na sjedniciodržanoj 21. prosinca 2009. godine donijela je

ODLUKUo otvaranju transakcijskog računa

Članak 1.Ovom Odluku daje se ovlaštenje za otvaranje

transakcijskog računa za potrebe rada Uprave zaceste Hercegbosanske županije.

Članak 2.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Upravaza ceste Hercegbosanske županije i Ministarstvofinancija Hercegbosanske županije, svako u okvi-ru svoje nadležnosti.

Članak 3.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja,


Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine



Hercegbosanska županijaVLADABroj: 01-02-241-1/09Livno, 21. prosinca 2009. godine


***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96), a u svezi s člankom 12. stavkom 1.Zakona o nabavama Bosne i Hercegovine", broj49/04, 10/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09;člankom 6. stavkom 1. točkom c) Naputka o prim-jeni Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercego-vine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine",broj 3/05), a imajući u vidu Preporuku Povjeren-stva od 26. studenog 2009. godine, Vlada Herceg-bosanske županije na sjednici održanoj 21. pro-sinca 2009. godine, donijela je

ODLUKU

I.

Usvaja se Preporuka Povjerenstva za proved-bu natječaja javne nabave " o izboru najpovoljni-jeg ponuđača za nabavu zajedničkog programakadrovske evidencije za korisnike Proračuna Her-cegbosanske županije". Za najpovoljnijeg ponu-đača (nabava zajedničkog programa kadrovskeevidencije za korisnike Proračuna Hercegbosan-ske županije) u postupku javne nabave, izabere seponuđač "PING" d.o.o. Sarajevo.

II.

Po okončanju roka za prigovor-žalbu, odnosnopo konačnosti Odluke o izboru ponuđača, ponu-đač iz točke I. ove Odluke bit će pozvan radi zak-ljučivanja odgovarajućeg ugovora kojim će se re-gulirati međusobna prava i obveze vezane za pre-dmetnu nabavu.

III.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja,





stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije"broj 2/96.) i članka 31. Zakona o izvršavanju Pro-računa Hercegbosanske županije za 2009. godinu("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj:1/09), Vlada Hercegbosanske županije, na sjedniciodržanoj 28. prosinca 2009. godine, donijela je

ODLUKUo izmjenama Odluke o usvajanju Programautrošku sredstava tekućih transfera "Poticaj

poljoprivrednoj proizvodnji" utvrđenih Reba-lansom Proračuna Hercegbosanske županije za

2009. godinu

I.

U Odluci o usvajanju Programa utroška sreds-tava tekućih transfera "Poticaj poljoprivrednojproizvodnji" utvrđenih Rebalansom ProračunaHercegbosanske županije za 2009. godinu ("Na-rodne novine Hercegbosanske županije" broj4/09) u točki I. stavku 1. riječi "u iznosu do 50%sredstava predviđenih Programom" zamjenjuje sebrojem "do 90% sredstava predviđenih Progra-mom".

U stavku 2. broj ,,1.300.000,00" zamjenjuje sebrojem ,,860.970,00".

II.

Točka II. Programa utroška sredstava tekućihtransfera "Poticaj poljoprivrednoj proizvodnji"utvrđenih u Proračunom Hercegbosanske županijeza 2009. godinu (u daljnjem tekstu: Program) mi-jenja se i glasi:

"Potpore u primarnoj poljoprivrednoj proizvo-dnji ostvaruju se za:

Red.broj

VRSTAPOTPORE

KM POJEDINICIMJERE

UKUPANOBUJAMPOTPORA

UKUPANIZNOSU KM

1. Proizvodnjasvježegkravljegmlijeka-Ivkvartal2008.g. i I,II i III kvar-tal 2009.godine

10,05 KM/lit 12.440,000lit.

622.000,00

2. Osnovnostado ovacai koza

5,00 KM/grlu 8.903 grla 44.515,00

3. Držanjepčelinjih

3,50KM/zajednici

8.130zajednica

28.455,00



zajednica4. Proizvodnja

krmnogbilja naoranicama

200,00 KM 30 ha 6.000,00

5. Subven-ciranjekamata nainvesticijskekredite uprimarnojpoljo-privrednojproizvodnji

120.000,000

6. Pomoćudrugama

10.000,00

7. Pomoćpojedincima

30.000,00

UKUPNO 860.970,00

IV.

Točka IILB. Programa mijenja se i glasi:

,,8 - POMOĆ POJEDINCIMA Potpore zapomoć pojedincima, mogu ostvariti fizičke osobekoje su pretrpjele štetu na životinjama, usjevima igospodarskim objektima, a koje su registriranekao poljoprivredni proizvođači i korisnici novča-nih potpora u Županijskom ministarstvu".

V.




***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije"broj 2/96.) i članka 31. Zakona o izvršavanju Pro-računa Hercegbosanske županije za 2009. godinu("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj:1/09), Vlada Hercegbosanske županije, na sjedniciodržanoj 28. prosinca 2009. godine, donijela je

ODLUKUo izmjenama Odluke o utrošku sredstava teku-ćih transfera "Subvencije za veterinarstvo"

utvrđenih Rebalansom Proračuna Hercegbo-sanske županije za 2009. godinu

I.

U Odluci o utrošku sredstava tekućih transfera"Subvencije za veterinarstvo" utvrđenih Rebalan-som Proračuna Hercegbosanske županije za 2009.godinu ("Narodne novine Hercegbosanske župani-je" broj 4/09) točka I. mijenja se i glasi:

"Ovom Odlukom odobravaju se financijskasredstva u iznosu do 80% od 500.000,00 KM Mi-nistarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumar-stva, koja će se utrošiti na slijedeći način:

- 90.000,00 KM za troškove provođenjamjera za sprječavanje širenja, suzbijanje iiskorjenjivanje bruceloze i drugih zaraznihbolesti,

- 20.000,00 KM za troškove dijagnostičkogispitivanja životinja na zarazne bolesti uodnosu na oboljenja ljudi,

- 40.000,00 KM za troškove dijagnostičkih idrugih ispitivanja (klinička pretraga, pata-loškoanatomska, sereološka, mikrobiološkai dr.) životinja kod prijave sumnje zaraznihbolesti koje se suzbijaju po zakonu, a kojese obavljaju radi odbacivanja ili potvrđiva-nja sumnje (TBC, bjesnoća, američka gnji-loća pčelinjeg legla i dr.),

- 25.000,00 KM za troškove neškodljivoguklanjan ja lešina životinja eutanaziranih ucilju suzbijanja zaraznih bolesti,

- 15.000,00 KM za troškove provedbe euta-nazije životinja kod kojih je utvrđena pozi-tivna reakcija na zarazne bolesti od straneveterinarske organizacije,

- 180.000,00KM za naknadu štete za životi-nje i predmete neškodljivo uništene pro-vedbom mjera suzbijanja zaraznih bolestinaloženih rješenjem veterinarskog inspek-tora,

- 150.000,00 KM - rezervna inventurna sred-stva".

II.

U točki III. broj ,,700.000,00" zamjenjuje sebrojem ,,500.000,00".

III.






***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96), i članka 97. Zakona o zdravstvenomosiguranju ("Službene novine Federacije Bosne iHercegovine", broj 30/97, 7/02 i 70/08) te članku18. Statuta Zavoda za zdravstveno osiguranje Her-cegbosanske županije, Vlada Hercegbosanske žu-panije na sjednici održanoj 28. prosinca 2009. go-dine, donijela je

ODLUKUo davanju suglasnosti na Pravilnik o unutar-

njem ustrojstvu i načinu rada Zavoda zazdravstveno osiguranje Hercegbosanske župa-

nije

I.

Daje se suglasnost na Pravilnik o unutarnjemustrojstvu i načinu rada Zavoda za zdravstvenoosiguranje Hercegbosanske županije (broj: 01-34-1-829/09 od 16. prosinca 2009. godine).

II.




***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije",broj 2/96), članka 83. stavak 1. Zakona o lijeko-vima ("Službene novine Federacije Bosne i Her-cegovine", broj 51/01, 29/05, 52/05, Vlada Her-cegbosanske županije na sjednici održanoj 28.prosinca 2009. godine, donijela je

ODLUKUo davanju suglasnosti na Popis lijekova koji sepropisuju i izdaju na teret Zavoda za zdrav-stveno osiguranje Hercegbosanske županije-

generička imena

I.

Ovom Odlukom daje se suglasnost na popis li-jekova koji se propisuju i izdaju na teret Zavodaza zdravstveno osiguranje Hercegbosanske župa-nije- generička imena istih.

II.

Zadužuje se Zavod za zdravstveno osiguranjeHercegbosanske županije da provede postupakodabira dobavljača lijekova za opskrbu lijekovimas Popisa lijekova koji se mogu propisati i izdavatina teret sredstava zdravstvenog osiguranja, odno-sno dodjele ugovora o javnim nabavama lijekovasukladno Zakonu o javnim nabavama Bosne iHercegovine, te važećim podzakonskim aktima izove oblasti.

III.




***

Na temelju članka 47. Zakona o javnim naba-vama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik



Bosne i Hercegovine", broj 49/04, 19/05, 52/05,8/06, 24/06 i 70/06 i 12/09; u nastavku Zakon), au svezi člankom 2. Zakona i člankom 1. stavkom2. Pravilnika o postupku izravnog sporazuma("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj53/06 i 20/09), Vlada Hercegbosanske županije nasjednici održanoj 23. studenoga 2009.godine, donijela je

PRAVILNIKo izmjeni i dopuni Pravilnika o postupku iz-

ravnog sporazuma

Članak 1.

U članku 2. stavku 1. Pravilnika o postupkuizravnog sporazuma ("Narodne novine Hercegbo-sanske županije" broj 3/08; u nastavku Pravilnik)brojka ,,3.000,00 KM" zamjenjuje se brojkom,,6.000,00 KM".

Članak 2.

U članku 3. stavku 2. Pravilnika iza riječi"osigura" dodaje se riječ "primjena".

Članak 2.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog danaod dana objave u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije".



***

MINISTARSTVO ZNANOSTI, PROSVJETE,KULTURE I ŠPORTA

Na temelju članka 25. stavak 2. Zakona o up-ravi HBŽ ("Narodne novine Hercegbosanske žu-panije", broj 4/98.), ministrica znanosti, prosvjete,kulture i športa objavljuje

POZIVza predlaganje projekata i programa u oblas-

tima kulture i športa za 2010. godinu

I.

Javne potrebe za koje se osiguravaju sredstvau Proračunu HBŽ jesu djelatnosti, poslovi, prog-rami, manifestacije, akcije i projekti u oblastimakulture i športa od značaja za Hercegbosanskužupaniju.

Sredstva tekućih transfera utvrđenih Proraču-nom HBŽ u okviru Županijskog ministarstva zna-nosti, prosvjete, kulture i športa koristit će se uskladu sa Zakonom o Proračunu, Zakonom o izvr-šenju Proračuna i Programom utroška transferaŽupanijskog ministarstva znanosti, prosvjete, kul-ture i športa za 2010. godinu koji će, na temeljuocjena, uvjeta i kriterija iz ovog Poziva, te prispje-lih prijava utvrditi Ministarstvo znanosti, prosvje-te, kulture i športa.

II.

U program javnih potreba uvrstit će se:

KULTURA

1. Stimuliranje kulturnih institucija i udruže-nja na području HBŽ;

2. Podrška muzejima i arhivima (muzejska iarhivska djelatnost);

3. Stimuliranje i potpora školama (knjižnice,arhivi, sekcije);

4. Stimuliranje likovnih djelatnosti (galerije,likovne kolonije);

5. Potpora kazališnoj i glazbenoj djelatnosti;6. Potpora sakralnim objektima;7. Potpora kulturnim manifestacijama na pod-

ručju Hercegbosanske županije;

ŠPORT

1. Izgradnja, adaptacija i opremanje športskihobjekata;

2. Potpora športskim manifestacijama na pod-ručju Hercegbosanske županije;

3. Projekt zaštite školske mladeži krozšportske aktivnosti "Športom protiv dro-ge";

4. Završna natjecanja osnovnih i srednjih ško-la;

5. Organiziranje škole skijanja;6. Potpora športskim klubovima i pojedinci-

ma;7. Potpora invalidnim osobama za natjecanja;

III.



Prijedlozi programa i projekata dostavljaju seMinistarstvu s točno naznačenom oblašću iz točkeII. ovog Poziva.

Predlagatelj je obvezan dostaviti:

- osnovnu dokumentaciju o registraciji;- identifikacijski broj;- financijski plan predloženog programa i

projekta s potpunom specifikacijom svihtroškova,

- sve izvore financiranja predloženog prog-rama;

- plan i program kluba-društva u 2010. godi-ni i financijski plan:

- broj sekcija, broj članova kluba-društva ibroj stručnog kadra;

- rang natjecanja i ostvareni rezultati kluba.- financijsko izviješće o utrošenim sredstvi-

ma klubova i društava koji su u 2009. go-dini koristili sredstva ovoga Ministarstva.

Prijedlozi programa i projekata čiji predlagate-lji nisu pravovremeno dostavili potrebnu doku-mentaciju neće biti razmatrani.

Prijedloge programa i projekata pripremljene uskladu sa sadržajem ovog Poziva poslati na adre-su:

Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i spor-ta HBŽ Stjepana II. Kotromanića bb 80101 LivnoRok za dostavljanje prijedloga je 30 dana od danaobjavljivanja u "Narodnim novinama

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaMinistarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športaBroj: 06-01-40-3066/09.Livno, 14. prosinca 2009. godine

MinistricaGordana Cikojević v.r.

***

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Na temelju članka 24. Zakona o unutarnjimposlovima ("Narodne novine Hercegbosanske žu-panije", broj: 3/02., 6/03., 11/03. i 1/05) i članka22. stavak 7. Zakona o zaštiti od požara (''Narodnenovine Hercegbosanske županije", broj: 7/02),ministar unutarnjih poslova Kantona 10., donosi:

PRAVILNIKo programu i načinu polaganja stručnog ispitaza obavljanje poslova održavanja vatrogasnih

aparata

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se program i na-čin pripremanja i polaganja stručnog ispita zazvanje stručne osobe za održavanje vatrogasnihaparata (u daljnjem tekstu: stručna osoba).II. STRUČNA OSOBA

Članak 2.

Djelatnici pravnih osoba, radnji i stručnih slu-žbi u tijeku priprema za polaganje stručnog ispitaza zvanje stručne osobe prolaze kroz stručnu obu-ku (u daljnjem tekstu: tečaj) koja traje najmanje78 sati.

Svrha tečaja je da se djelatnik osposobi zasavjesno i stručno obavljanje poslova održavanjavatrogasnih aparata i pripremi za polaganje struč-nog ispita.

Članak 3.

Tečaj mogu pohađati osobe koje su završilenajmanje IV. stupanj obrazovanja strojarske, ke-mijske, vatrogasne struke i sl.

Članak 4.

Tečaj mogu organizirati pravne osobe koje is-punjavaju uvjeti iz ovog Pravilnika kada dobijuodobrenje od Ministarstva unutarnjih poslova.

Članak 5.

Uvjeti za organiziranje tečaja su:1. materijalno-tehnički,2. posjedovanje školskih primjeraka svih vrs-

ta i tipova vatrogasnih aparata koji se nala-ze na korištenju,

3. odgovarajući radni prostor,4. da imaju najmanje jednog djelatnika, VSS

(VII/1 ), strojarske struke, s najmanje dvijegodine iskustva na tim ili sličnim poslovi-ma,

5. da imaju najmanje jednog djelatnika V.stupnja obrazovanja strojarske ili vatrogas-ne struke, s najmanje pet godina iskustvana održavanju vatrogasnih aparata,

6. izvedbeni program osposobljavanja.



Članak 6.

Pod materijalno-tehničkim uvjetima i odgova-rajućim radnim prostorom iz članka 5. ovog Pra-vilnika podrazumijeva se minimalna potrebnaoprema za održavanje vatrogasnih aparata i pros-tor za rad propisan Pravilnikom o održavanju va-trogasnih aparata.

Članak 7.

Program osposobljavanja sastoji se od teorij-skog i praktičnog dijela, a potpuno je jednak Prog-ramu za polaganje stručnog ispita za održavanjevatrogasnih aparata.

I. Teorijski dio (24 sata)

1. Temeljne zakonske regulative (Zakon o za-štiti od požara, Zakon o zaštiti na radu, Za-kon o zaštiti čovjekova okoliša, pravilnici inorme za mjerne jedinice, mjerila i meteo-rološke uvjete, propisi za posude za kom-primirane i pod tlakom otopljene plinove).

2. Osnove procesa gorenja i gašenja (klasifi-kacija tvari i roba, gorenje tvari, produktigorenja, klasifikacija požara, sredstva zagašenje, načini gašenja održavanje i skladi-štenje sredstava za gašenje).

3. Vatrogasni aparati (vrste i tipovi vatrogas-nih aparata, konstrukcija i principi rada va-trogasnih aparata, tehničke osobine vatro-gasnih aparata, rukovanje s vatrogasnimaparatima).

II. Praktični dio (54 sata)

Obuhvaća poznavanje i izvođenje radnji iz pe-riodičnog pregleda, kontrolnog ispitivanja i gaše-nja tipskog žarišta.

Članak 8.

Evidenciju polaznika tečaja vodi organizatortečaja, a nakon uspješnog završenog tečaja orga-nizator polaznicima o tome izdaje odgovarajućuispravu.

III. Stručni ispit

Članak 9.

Djelatnici pravnih osoba, radnji i stručnih slu-žbi koji su uspješno završili tečaj mogu pristupitipolaganju stručnog ispita za održavanje vatrogas-nih aparata (u daljnjem tekstu: stručni ispit).

Članak 10.

Polaganje stručnog ispita obavlja se pred ko-misijom.Komisiju za polaganje stručnog ispita iz članka 9.ovog Pravilnika imenuje ministar unutarnjih pos-lova.

Članak 11.

Komisija za polaganje stručnog ispita sastojise od predsjednika, dva člana.

Predsjednik i članovi komisije, imaju svojezamjenike, mogu se imenovati samo iz reda djela-tnika koji imaju visoku stručnu spremu.

Predsjednik i članovi komisije, odnosno nji-hovi zamjenici, imenuju se iz redova Ministarstvaunutarnjih poslova, a po potrebi drugih tijela up-rave i ovlaštene ustanove, koje se jave poslovimazaštite od požara.

Rješenjem o imenovanju članova komisije od-ređuje se koje će predmete ispitivati predsjednik ičlanovi komisije.

Članak 12

Za rad u komisiji za polaganje stručnog ispita,predsjednik, članovi komisije i tajnik, odnosnonjihovi zamjenici, imaju pravo na naknadu.Naknada se utvrđuje posebnim rješenjem ministra.Naknadu za rad komisije snosi pravna osoba, rad-nja ili stručna služba koja je kandidata uputila naispit.

Članak 13.

Prijavu za polaganje stručnog ispita podnosepravna osoba, radnja ili stručna služba, kod kojihje kandidat u radnom odnosu.

Prijava za polaganje stručnog ispita sadrži:

1. ime i prezime kandidata, datum i mjestorođenja, jedinstveni matični broj građana;

2. ispravu o završenom obrazovanju;3. ispravu o rasporedu na radno mjestu,4. ispravu o završenom tečaju za održavanje

vatrogasnih aparata,5. dokaz o uplaćenoj naknadi za polaganje

stručnog ispita.

Prijava se podnosi Ministarstvu unutarnjih pos-lova.

Članak 14.

Komisija utvrđuje da li kandidat ispunjava uv-jete za polaganje stručnog ispita i o tome donosirješenje.



Rješenjem se utvrđuju rok, mjesto i vrijemeispita te troškovi ispita.

Komisija je obvezna kandidata izvijestiti odanu i mjestu polaganja ispita najmanje 15 danaprije roka utvrđenog za polaganje ispita.

Članak 15.

O ispitu komisija vodi zapisnik s podacima očlanovima komisije i promjenljivim članovima,imenu i prezirnenu kandidata, datumu polaganja,pitanjima postavljenim kandidatu, te ocjenomkomisije o uspjehu kandidata.

Zapisnik potpisuje predsjednik i članovi ko-misije, odnosno promjenljivi članovi komisije na-zočni ispitu.

Članak 16.

Uspjeh kandidata na stručnom ispitu ocjenjujese ocjenom: položio ili nije položio.

Kandidat se ocjenjuje ocjenom položio ako jeiz svih predmeta zadovoljio odgovorima i pokazaozadovoljavajuće poznavanje praktičnih radnji.

Članak 17.

Kandidat koji na stručnom ispitu ne zadovoljiiz jednog predmeta ili jednog predmeta i praktič-nog rada ili samo praktičnog rada, može polagati ipopravni ispit u roku koji odredi komisija. Taj rokne može biti dulji od dva mjeseca od dana polaga-nja stručnog ispita.

Kandidat koji ne položi stručni ispit, možepristupiti na novi rok po isteku 30 dana od zad-njeg polaganja.

Kandidat može odustati ili odgoditi ispit, ali otome mora izvijestiti komisiju najmanje dva danaprije ispita, i predočit valjan razlog za odgodu.

Članak 18.

Kandidat koji je položio stručni ispit stiče zva-nje stručne osobe o čemu se izdaje Isprava.

Ispravu o položenom stručnom ispitu potpisu-je nadležni ministra i predsjednik komisije.

Članak 19.

O kandidatima koji su položili ispit Ministar-stvo unutarnjih poslova vodi evidenciju.

Evidencija sadrži podatke: ime i prezime kan-didata, datum i mjesto rođenja, jedinstveni matičnibroj građana, stupanj i smjer završenog obrazova-nja, naziv pravne osobe, radnje ili stručne službekod koje je kandidat u radnom odnosu, datum po-

laganja ispita, ocjenu komisije, datum ponovnogpolaganja ispita i ocjenu te napomene.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Djelatnici pravnih osoba, radnji ili stručnihslužbi koji obavljaju poslove održavanja vatroga-snih aparata moraju položiti stručni ispit u roku odšest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pra-vilnika.

Članak 21.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana oddana objave u ''Narodnim novinama Hercegbosan-ske županije".

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaMinistarstvo unutarnjih poslovaBroj: 02-1-02-9526/09Livno, 05.11. 2009. godine

MinistarFilip Zrno v.r.

***

Na temelju članka 24. Zakona o unutarnjimposlovima („Narodne novine Hercegbosanske žu-panije“, broj: 3/02., 6/03., 11/03. i 1/05) i članka22. stavak 3. Zakona o zaštiti od požara (“Narod-ne novine Hercegbosanske županije”, broj: 7/02)ministar unutarnjih poslova Kantona 10., donosi:

PRAVILNIKo održavanju i izboru vatrogasnih aparata

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom određuju radnje, roko-vi, minimalno potrebna oprema i uvjeti za održa-vanje vatrogasnih aparata, uvjeti za osposobljava-nje djelatnika za obavljanje poslova održavanjavatrogasnih aparata, te izbor vrste i količine apara-ta za zaštitu objekata i vozila koja obavljaju javniprijevoz.

Članak 2.



Pojedini izrazi i pojmovi upotrijebljeni uovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

- vatrogasni aparat je prijenosni ili prijevo-zni aparat koji sadrži sredstvo za gašenjekoje se pod tlakom izbacuje iz spremnikaaparata;

- vatrogasni aparat s bočicom je aparat u či-jem spremniku dolazi do stvaranja radnogtlaka ispuštanjem pogonskog plina iz boči-ce u trenutku aktiviranja;

- vatrogasni aparat pod stalnim tlakom jeaparat kod kojeg se spremnik stalno nalazipod radnim tlakom;

- spremnik je posuda iz koje se sredstvo zagašenje izbacuje pod tlakom;

- sredstvo za gašenje je tvar koja gasi vatru,a čija primjena je odobrena i ispitana uzodređeni vatrogasni aparat tijekom atesti-ranja;

- zatvarač je strojni dio koji brtvi otvorspremnika kroz koji se puni sredstvo za ga-šenje;

- spojna cijev je savitljiva cijev s priključci-ma, pomoću koje se sredstvo za gašenjeusmjerava na vatru;

- bočica je spremnik pogonskog plina kojase nalazi unutar spremnika ili na spremnikuaparati i koja prilikom aktiviranja dovodiaparat pod radni tlak;

- mlaznica je naprava koja služi za usmjera-vanje mlaza sredstva za gašenje;

- sigurnosti ventil je uređaj koji sprečavaprekoračenje dopuštenog tlaka u spremnikuaparata;

- usponska cijev je cijev kroz koju sredstvoza gašenje izlazi iz spremnika aparata;

- uzbudna cijev je cijev kroz koju pogonskiplin ulazi u spremnik aparata;

- stručna osoba je djelatnik koji je završioobuku i položio stručni ispit za održavanjevatrogasnih aparata;

- ovlaštena pravna osoba, radnja ili stručnaslužba je pravna osoba, radnja ili stručnaslužba koja ima odobrenje za obavljanjeposlova održavanja vatrogasnih aparatapropisano ovim Pravilnikom;

- javni prijevoz je prijevoz (gradski, međug-radski i dr.) koji je pristupačan svim koris-nicima prijevoznih usluga pod jednakimuvjetima;

- prijevoz za vlastite potrebe je prijevoz (ro-be i osoba) što ga obavljaju pravne osobe,radnje ili stručne službe radi zadovoljenjapotreba u obavljanju svoje djelatnosti i

- suhi zatvoreni prostor je zatvoreni prostoru kojem relativna vlažnost zraka nije većaod 80%.

II. RADNJE I ROKOVI ODRŽAVANJA

Članak 3.

Održavanje vatrogasnih aparata obuhvaća:1. redovni pregled;2. periodični pregled i3. kontrolno ispitivanje.

Članak 4.

Redovni pregled može obavljati korisnik apa-rata, ovlaštena pravna osoba, ovlašteno tijelo dr-žavne uprave ili ovlašteni obrtnik, a periodičnipregled i kontrolno ispitivanje ovlaštena pravnaosoba, ovlašteno tijelo državne uprave ili ovlašte-ni obrtnik.

Članak 5

Redovnim se pregledom utvrđuje:1. uočljivost aparata i dostupnost aparatu;2. opće stanje aparata;3. kompletnost aparata i4. stanje plombe odnosno ventila.Redovni pregled se obavlja najmanje jednom u

tri mjeseca, ovisno o uvjetima smještaja aparata.Vlasnik ili korisnik vatrogasnih aparata dužan

je o održavanju aparata voditi evidenciju.Evidencija iz stavka 3. ovog članka sadrži po-

datke o tipu, tvorničkom broju, datumu pregleda,nazivu pravne osobe, tijelu državne uprave iliobrtnika koji su održavali vatrogasni aparat, te ouočenim nedostacima i njihovom otklanjanju.

Članak 6.

Uočene nedostatke korisnik je obvezan odmahukloniti sam, a ako su nedostaci takvi da ih nemože sam otkloniti, mora ih odmah otkloniti pu-tem ovlaštene pravne osobe, ovlaštenog tijela up-rave ili ovlaštenog obrtnika.

Članak 7.

Periodični pregled se mora obaviti najmanjejednom u godinu dana, a po potrebi i češće, ovis-no o uvjetima smještaja, o čemu odluku donosikorisnik.

Članak 8.



Periodični pregled aparata pod stalnim tlakomobuhvaća:

1. vanjski pregled općeg stanja aparata s ob-zirom na koroziju i oštećenja;

2. vanjski pregled stanja i kompletnosti svihdijelova aparata;

3. pregled glede uporabivosti natpisa i uputaza rukovanje na aparatu;

4. kontrolu radnog tlaka u aparatu (osimCO2 aparata);

5. kontrolu ispravnosti manometra (ako jeomogućena);

6. izvlačenje osigurača i ponovno plombira-nje;

7. pregled stanja spojne cijevi i mlaznice uzpropuhivanje zrakom i obvezatnu zamje-nu oštećenih ili dotrajalih dijelova i britvi;

8. provjeru mase sredstava za gašenje vaga-njem, te upisivanje na samoljepivu nalje-pnicu ( slika 1 u prilogu) i lijepljenjem naspremnik aparata i

9. protresanje aparata u obrnutom položaju usvrhu rastresanja praha.

Kod periodičnog pregleda aparata punjenimprahom nakon isteka druge godine od dana proda-je i kod svakog slijedećeg periodičnog pregledaobaviti sve radnje propisane stavkom 1. ovogčlanka a umjesto radnje propisane člankom 4. na-vedenog stavka treba smanjiti tlak pogonskog pli-na u aparatu na tlak okoline i provjeriti stanje pra-ha glede sipkosti, pojave grudica i stranih tijela.

Izvršeni periodični pregled, sukladno stavku 2.ovog članka, potvrditi ljepljivom samoljepljivenaljepnice koja mora biti takve kvalitete da zado-volji ispitivanje prema BHN N.M1.001. točke7.14. (slika 1. u prilogu), na usponsku cijev.

Članak 9.

Periodični pregled aparata s bočicom obuhva-ća radnje pod 1., 2., 3., 6. i 7. iz članka 8. i sljede-će radnje:

1. skidanje zatvarača, provjeru rada mehani-zma za aktiviranje i svih brtvi;

2. provjeru usponske i uzbudne cijevi;3. provjeru mase pogonskog plina vaganjem;4. upisivanje izvagane mase bočice i datuma

vaganja na samoljepivu naljepnicu (slika2 u prilogu) i lijepljenje na bočicu, a na-ljepnica mora biti takve kvalitete da zado-volji ispitivanje prema BHN N.M1.001.točke 7.14 bočice starije od 20 godina od-bacuju sa ako proizvođač bočice nije pro-pisao duž vijek trajanja bočice i

5. kod aparata punjenih prahom provjeritistanje praha glede sipkosti, pojave grudicai stranih tijela.

Kod prijenosnih aparata začepiti otvor sprem-nika, protresti prah preokretanjem i trešnjom apa-rata.

Prijevozne aparate polegnuti i protresti. Neu-potrebljiv prah zamijeniti u cijelosti istovrsnimnovim.

Prosijavanje praha nije dopušteno. Navedeneradnje izvršiti u suhoj zatvorenoj prostoriji i u štokraće vrijeme, da se izbjegne vlaženje praha vla-gom iz zraka.

6. aparat za gašenje sa sredstvom na bazi vo-de isprazniti, izvršiti provjeru unutrašnjos-ti spremnika na koroziju, te u slučaju dazadovoljava ponovno napuniti.

Članak 10.

Nakon izvršenog periodičnog pregleda na apa-rat postaviti oznaku (naljepnica, zaštitna traka,boja i sl.) bez čijeg oštećenja se aparat ne možerastaviti, te aparat označiti naljepnicom (slika 3. uprilogu). Bušenjem rupa na naljepnici označitimjesec i godinu kada je potrebno izvršiti ponovniperiodični pregled i oznaku (šifru) stručne osobekoja je izvršila pregled.

Prilikom zamjene naljepnica, kod periodičnogpregleda na novu naljepnicu, prenijeti godinu ukojoj je potrebno izvršiti ponovno kontrolno ispi-tivanje. Ukoliko je periodični pregled obavila ov-laštena pravna osoba koja nije obavila kontrolnoispitivanje naljepnica na kojoj je označeno kon-trolno ispitivanje ne skida se s aparata, osim akonije tako oštećena da nije moguće čitanje podata-ka s naljepnice.

Članak 11.

Uočene nedostatke stručna osoba je obvezna upotpunosti otkloniti, odnosno neispravne dijelovezamijeniti isključivo istovrsnim rezervnim dijelo-vima proizvođača aparata i sredstvom za gašenje,odnosno rezervnim dijelovima odobrenim za upo-rabu od strane proizvođača aparata. U svakomdrugom slučaju aparat se mora ukloniti iz upora-be.

Članak 12.

Kontrolnom ispitivanju prema ovom Pravilnikupodliježu vatrogasni aparati čiji je radni tlak manjiod 2,5 MPa.

Članak 13.



Kontrolno ispitivanje vatrogasnih aparata mo-ra se obaviti najmanje svake pete godine, a obuh-vaća sve radnje predviđene periodičnim pregle-dom, uz dodatak sljedećih radnji:

1. kod aparata pod stalnim tlakom oslobađa-nje tlaka iz aparata i otvaranje spremnika;

2. rasklapanje zatvarača ili ventila, provjeramehanizma za aktiviranje i zamjena svihbrtvi;

3. provjeru usponskih cijevi;4. iz aparata napunjenih prahom isprazniti

prah uz provjeru stanja u pogledu sipkostii pojave grudica;

5. iz aparata napunjenih halonom prepumpa-ti halon iz spremnika;

6. pregled unutrašnjosti spremnika;7. punjenje spremnika vodom čija tempera-

tura ne smije biti viša od 20 °C (stupnjevacelzijusovih) ni niža od 5 °C (stupnjevacelzijusovih) uz dodatak inhibitora koro-zije, te tlačno ispitivanje čvrstoće sprem-nika ispitnim tlakom za 50% većim oddopuštenog radnog tlaka, ili najmanje 5bara većim od tog tlaka. Povećanje ispit-nog tlaka na zadanu vrijednost mora seizvršiti u vremenu od 30 sekundi. Ako seprilikom ispitivanja uoče oštećenja, pro-puštanje ili trajne deformacije, spremnikobvezno odbaciti i onemogućiti njegovudaljnju uporabu;

8. sušenje ispitanog spremnika izvana i iznu-tra;

9. utiskivanje na dno spremnika oznake go-dine ispitivanja i znaka ovlaštenog podu-zeća koje je ispitivanje, izvršilo osim zaspremnike aparata s prahom;

10. prije ponovnog punjenja spremnika apara-ta s prahom na dno spremnika staviti prs-ten, izrađen od metala otpornog na koro-ziju (slika 4. u prilogu), na kojem treba naneizbrisiv način označiti godinu u kojojtreba izvršiti ponovno kontrolno ispitiva-nje. Brojčano označavanje na neizbrisivnačin drugog i sljedećih kontrolnih ispiti-vanja treba izvršiti na istom prstenu utis-kivanjem dviju zadnjih znamenki godineu kojoj ispitivanje treba obaviti pri čemune smije doći do deformacije prstena;

11. provjera tlaka otvaranja ventila sigurnostiosim kod rasprskavajućih membrana i

12. izmjena rasprskavajućih membrana naventilima sigurnosti.

Članak 14.

Nakon izvršenih ispitivanja aparat napunitiprema uputi proizvođača istovrsnim sredstvom zagašenje, odnosno istovrsnim pogonskim plinom.

Članak 15.

Nakon izvršenog kontrolnog ispitivanja naaparat postaviti oznaku (naljepnica, zaštitna traka,boja i sl.) bez čijeg se oštećenja ne može rastaviti,te aparat označiti naljepnicom (slika 3. u prilogu).Bušenjem rupa na naljepnici označiti mjesec i go-dinu kada je potrebno izvršiti ponovno ispitivanjei šifru (oznaku) stručne osobe koja je izvršila pre-gled.

Članak 16.

Boce za CO2, volumena većeg od 0,5 lit., ispi-tuje ustanova ovlaštena od strane Inspekcije zapostrojenja pod tlakom.

Članak 17.

Kod aparata starijih od 15 godina, osim zaaparate sa CO2, sve radnje predviđene kontrolnimispitivanjima potrebno je izvršiti svake dvije go-dine.

Članak 18.

Ovlaštena pravna osoba, radnja ili stručna slu-žba obvezna je o izvršenim periodičnim pregledi-ma i kontrolnim ispitivanjima voditi evidenciju.Evidencija sadrži podatke o tipu, tvorničkom bro-ju i korisniku aparata, o uočenim nedostacima injihovom otklanjaju te o datumu izvršene radnje.

III. UVJETI ZA IZDAVANJE ODOBRENJAZA ODRŽAVANJE APARATA

Članak 19.

Ovlaštena pravna osoba, radnja ili stručna slu-žba za obavljanje periodičnog pregleda i kontrol-nog ispitivanja vatrogasnih aparata mora posjedo-vati odgovarajući prostor za rad, imati u stalnomradnom odnosu najmanje jednu stručnu osobu iminimalnu opremu.

Djelatnici koji nemaju status stručne osobemogu obavljati pojedine poslove održavanja vat-rogasnih aparata samo pod nadzorom stručne oso-be.

Poslove održavanja ne smiju obavljati djelat-nici koji nisu u stalnom radnom odnosu u ovlašte-noj pravnoj osobi, tijela državne uprave ili kodobrtnika za koje obavljaju radove.



Članak 20.

Prostor za rad treba biti takav da se u svimvremenskim uvjetima svi predviđeni radovi mogunesmetano i sigurno obaviti, bez opasnosti za dje-latnika i životnu sredinu. Za punjenje i pražnjenjeaparata prahom treba biti osiguran suhi zatvoreniprostor.

Poslove održavanja mogu se obavljati samo uprostoru za koji je pribavljena isprava iz članka24. stavak 1. alineja 1. ovog Pravilnika ili je nak-nadno rješenje Ministarstva unutarnjih poslovaKantona 10. odobreno da se njemu mogu obavljatiodređeni poslovi održavanja.

Članak 21.

Minimalna oprema za održavanje aparata:1. alat opće namjene (ključevi, kliješta, škri-

pac, itd.), po količini i vrsti prilagođen jepredviđenom opsegu rada;

2. kliješta za plombiranje s identifikacijskomoznakom ovlaštenog poduzeća;

3. moment ključ s potrebnim nastavcima zapritezanje;

4. vaga za kontrolu bočica razreda točnostiIII., s podjelom 1 gram;

5. vaga za kontrolu mase punjenja i maseprijenosnih aparata razreda točnosti III., spodjelom 10 grama;

6. vaga za kontrolu mase punjenja i maseprijevoznih aparata razreda točnosti III.,podjelom 100 grama;

7. pumpa za pretakanje CO2 s opremom zapunjenje aparata i napravom za punjenjebočica;

8. pumpa, priključci i naprave za hidrauličnoispitivanje pojedinih tipova i vrsta sprem-nika aparata;

9. naprava za ispitivanje i regulaciju sigur-nosnih ventila;

10. uređaj za pražnjenje i punjenje aparataprahom;

11. uređaj za punjenje i stavljanje pod tlakaparata pod stalnim tlakom;

12. katalozi rezervnih dijelova proizvođačeveupute za pregled i održavanje;

13. vlagomjer i14. set žigova s oznakama od 0 do 9.

Članak 22.

Oprema za održavanje vatrogasnih aparata,koja podliježe pod odredbe propisa o zadovoljenjumeteoroloških uvjeta, mora imati pripadajuću is-

pravu kojom se dokazuje da je redovno pregleda-na i baždarena.

IV. IZDAVANJE ODOBRENJA

Članak 23.Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje

poslova održavanja vatrogasnih aparata podnosise Ministarstvu unutarnjih poslova.

Članak 24.

Zahtjev za izdavanje odobrenja mora sadrža-vati:

1. ispravu o posjedovanju odgovarajućeg ra-dnog prostora izdanu od nadležnog općin-skog tijela uprave;

2. popis opreme za održavanje;3. ispravu o položenom stručnom ispitu za

stručnu osobu;4. ispravu kojom se dokazuje stalni radni

odnos sa stručnim osobama i5. ispravu o uplaćenoj propisanoj upravnoj

pristojbi.Zahtjev iz stavka 1. ovog članka odbit će se

ako podnosilac zahtjeva ne udovolji odredbe izčlanka 19., 20., 21., 22. i 24. ovog Pravilnika.

V. OSPOSOBLJAVANJE STRUČNIHOSOBA

Članak 25.

Status stručne osobe dobiva osoba koja jeizvršila tečaj za osposobljavanje za održavanjevatrogasnih aparata i položila stručni ispit predkomisijom koju imenuje ministar unutarnjih pos-lova.

Članak 26.

Tečaj mogu pohađati osobe koje su završilenajmanje IV. Stupanj obrazovanje tehničke ili vat-rogasne struke.

Članak 27.

Osposobljavanje stručnih osoba mogu organi-zirati poduzeće i druge pravne osobe koje ispu-njavaju uvjete iz ovog Pravilnika i za to dobijuodobrenje od Ministarstva unutarnjih poslova.

Članak 28.

Uvjeti za organiziranje tečaja za osposoblja-vanje su:

- materijalno-tehnički iz članka 21;



- posjedovanje svih vrsta i tipova školskihprimjeraka vatrogasnih aparata koji senalaze na korištenju;

- odgovarajući radni prostor;- jedan djelatnik VSS (VII/1), strojarske

struke, s najmanje dvije godine iskustvana tim ili sličnim poslovima;ž

- najmanje jednog djelatnika V stupnja ob-razovanja strojarske ili vatrogasne struke,s najmanje pet godina iskustva za održa-vanje vatrogasnih aparata;

- izvedbeni program osposobljavanja.

Članak 29

Program osposobljavanja sastoji se od teorij-skog i praktičnog dijela, a potpuno je jednak Prog-ramu za polaganje ispita za održavanje vatrogas-nih aparata.

I.Teorijski dio (24):1. Osnove zakonske regulative (Zakon o zaš-

titi od požara, Zakon o zaštiti na radu, Za-kon o zaštiti čovjekove okoliša, pravilnici inorme za mjerne jedinice, mjerila i meteo-rološke uvjete, propisi za posude za kom-primirane i pod tlakom otopljene plinove).

2. Osnove procesa gorenja i gašenja (klasifi-kacija tvari i roba, gorenje tvari, produktigorenja, klasifikacija požara, sredstva zagašenje, način gašenja, održavanje i skladi-štenje sredstava za gašenje).

3. Vatrogasni aparati (vrsta i tipovi vatrogas-nih aparata, konstrukcije i princip rada vat-rogasnih aparata, tehničke osobine vatro-gasnih aparata, rukovanje s vatrogasnimaparatima).

II. Praktičan dio (54 sata):Obuhvaća poznavanje i izvođenje radnji iz pe-

riodičnog pregleda, kontrolnog ispitivanja i gaše-nje tipskog žarišta.

Članak 30.

Evidenciju polaznika tečaja vodi organizatortečaja. Nakon uspješnog završenog tečaja organi-zator polaznicima izdaje odgovarajuću ispravu.

VI. IZBOR VRSTE I KOLIČINEVATROGASNIH APARATA ZA ZAŠTITUGRAĐEVINA

Članak 31.

Potreban broj, vrstu i veličinu vatrogasnihaparata treba odrediti u skladu s klasom požara

koji može nastati na građevini i proračunom po-žarnog opterećenja objekta.

Članak 32.

U objekte se moraju postaviti vatrogasni apa-rati i u slučaju kad imaju ugrađenu stabilnu insta-laciju za gašenje požara i hidrantsku mrežu.

Članak 33.

Mjesto postavljanja vatrogasnog aparata uprostorijama čija površina je veća od 50 m2 morase označiti naljepnicom najmanjih dimenzija150x150 mm, s oznakom vatrogasnog aparata.

Naljepnica iz stavka 1. ovog članka mora bitipostavljena dovoljno visoko da njena uočljivost neometa sadržaj prostora.

Članak 34.

Broj potrebnih jediničnih vatrogasnih aparatas obzirom na požarno opterećenje i površinu gra-đevine prikazan je u tablici 1. (u prilogu).

Članak 35.

Jedinični aparati iz tablice 1. su : prah 9 (kg), ha-lon 6 (kg) pjena 9 (l) litara, voda 9 (l) litara i uposebnim uvjetima CO2 -5 (kg).

Članak 36.

U građevinama visokog požarnog opterećenjana svakih 500 m2 broju aparata iz tablice 1. trebadodati po jedan prijevozni aparat na prah 50 (kg)ili halon 25 (kg) ili zračnu pjenu 50 (l).

Članak 37.

Poduzeća i druge pravne osobe koje su premaodredbama Zakona o zaštiti od požara obveznedonijeti „Plan zaštite od požara”, izbor vatrogas-nih aparata obavljaju na temelju procjene ugrože-nosti od požara i tog normativnog akta.

Članak 38.

Vatrogasni aparati moraju se postaviti na uoč-ljivim i lako dostupnim mjestima, u blizini mogu-ćeg izbijanja požara (za prijenosne aparate ručkaza nošenje ne smije biti na visini većoj od 1,5 m).

VI. IZBOR I VRSTE MINIMALNEKOLIČINE VATROGASNIH APARATA ZA



ZAŠTITU MOTORNIH VOZILA KOJAOBAVLJAJU JAVNI PRIJEVOZ

Članak 39.

Minimalni broj potrebnih vatrogasnih aparataza zaštitu motornih vozila koja obavljaju javniprijevoz prikazan je u tablici 2. (u prilogu).

Članak 40.

Broj, vrsta i veličina vatrogasnih aparata zazaštitu prilikom prijevoza opasnih tvari određujese prema propisima o prijevozu tih tvari.

Članak 41.

Aparate na vozila treba ugraditi s nosačima zavozila, tako da budu lako dostupni i zaštićeni odatmosferilija.

VII. KAZNENE ODREDBE

Članak 42.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna oso-ba, radnja ili stručna služba:

1. ako obavlja periodični pregled ili kontrol-no ispitivanje bez ovlasti (članak 4.);

2. ako ne obavlja redovne preglede u propi-sanom roku ili o tome ne vodi evidenciju,ili je ne vodi na propisani način (članak 5.stavak 2., 3. i 4.);

3. ako ne obavlja periodične preglede u pro-pisanom roku (članak7.);

4. ako periodični pregled ne obavlja na pro-pisan način (članak 8. i 9.);

5. ako nakon periodičnog pregleda na nalje-pnicu ne unese propisane podatke ili une-se neistinite podatke (članak 10.);

6. ako dotrajale dijelove i/ili sredstva za ga-šenje ne zamjenjuje istovrsnim rezervnimdijelovima i/ili sredstvima za gašenje, od-nosno dijelovima i/ili sredstvima za gaše-nje odobrenim od proizvođača (članak11.);

7. ako kontrolno ispitivanje ne obavi najma-nje svake pete godine i/ili ga obavi na ne-propisan način (članak 13.);

8. ako aparat napuni neispravnim sredstvomza gašenje požara odnosno neispravnimplinom (članak 14.);

9. ako nakon kontrolnog ispitivanja na na-ljepnicu ne unese propisane podatke iliunese neistinite podatke (članak 15.) i

10. ako periodični pregled ili kontrolno ispiti-vanje za ovlaštenu pravnu osobu, radnjuili stručnu službu obavi djelatnik koji nijeu stalnom radnom odnosu sa istima (član-kom 19.).

Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka kaznit ćese novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do1.000,00 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi,radnji ili stručnoj službi.

Članak 43.Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna oso-ba, radnja ili stručna služba:

1. ako ne vodi evidenciju o izvršenim perio-dičnim pregledima i kontrolnim ispitiva-njima ili ako je ne vodi na propisani način(članak 18.);

2. ako prilikom održavanja vatrogasnih apa-rata prema odredbama ovog Pravilnikakoristi opremu koja nije periodički preg-ledana i baždarena (članak 22.) i

3. ako mjesto postavljanja vatrogasnog apa-rata ne označi naljepnicom (članak 27.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit ćese novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do1.000,00 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi,radnji ili stručnoj službi.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 44.

Pravne osobe, radnje ili stručne službe koje sebave održavanjem vatrogasnih aparata moraju, uroku od 6 (šest) mjeseci od dana stupanja na sna-gu ovog Pravilnika, ishoditi odobrenje od Minis-tarstva unutarnjih poslova iz članka 23. ovog Pra-vilnika.

Pravne osobe, radnje ili stručne službe koje suishodile ovlasti za održavanje vatrogasnih aparatapo dosadašnjim propisima moraju uskladiti opre-mu sukladno članku 15. ovog Pravilnika u roku odmjesec dana od dana stupanja na snagu ovog Pra-vilnika.

Pravne osobe, radnje ili stručne službe morajuoznačiti mjesto postavljanja vatrogasnog aparatasukladno odredbi članka 27. Pravilnika u roku od6 (šest) mjeseci od dana stupanja na snagu ovogPravilnika.

Članak 45.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od

dana objave u „Narodnim novinama Hercegbo-sanske županije”.

Bosna i Hercegovina



Federacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaMinistarstvo unutarnjih poslovaBroj: 02-1-02-9529/09Livno, 05.11. 2009. godine


***Tablica

Požarno opterećenje

Površi-na ob-jekta(m2) do

Niskodo 1

GJ/m2

srednjedo 2

GJ/m2

Visokopreko 2GJ/m2

20 1* 1* 150 2 2 2

100 2 2 3150 2 3 3200 3 3 4300 3 3 5400 3 4 6500 3 4 7750 4 6 91000 5 7 122000 6 9 173000 7 12 224000 10 17 325000 12 22 426000 15 27 527000 17 32 628000 20 37 729000 22 42 82

*- jedinični aparat u predmetnom slučaju je prah 6 (kg),pjena 6 (l), voda 6 (l), i u posebnim uvjetima CO2-5 (kg).

NAZIV OVLAŠTENOG PODUZEĆA ( RADNJE )

1 2 3 5 6 7 8 9 0455

85

2005 20062004

A

Vrsta vozila Vrsta i veličinaaparat

Broj komada

Osobni automobili za javni prijevoz prah ABC –2 kg 1Osobni automobili u vlasništvu pravnih osoba,radnji ili stručnih službi koji služe u prijevozu zavlastite potrebe

prah ABC –1 kg 1

Kombi vozila, vozila registrirana za više od 5 oso-ba i tramvajska motorna vozila

prah ABC –2 kg 1

Autobusi javnog gradskog prometa i kamion do prah ABC –3 kg 1



2,5 t nosivostiMeđugradski autobusi i kamioni preko 2,5 t nosi-vosti

prah ABC –6 kg 1

Kamioni s prikolicom i tegljači prah ABC –6 kg 2

NAZIVOVLAŠTENOGPODUZEĆA ILI RADNJE

Masa u kg

Punjenje UkupnoSpremniks ventilom

Tv.broj/god

128

32

OVLAŠTENOPODUZEĆE

DATUM

40

30

Na temelju članka 24. Zakona o unutarnjim poslovima („Narodne novine Hercegbosanske županije“,broj: 3/02., 6/03., 11/03. i 1/05), članka 6. stavka 5. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima („Narodnenovine Hercegbosanske županije”, broj: 7/02), članka. 51. stavka 2. Zakona o zaštiti od požara („Narodnenovine Hercegbosanske županije”, broj: 7/02), ministar unutarnjih poslova uz suglasnost ministra graditelj-stva, prostornog uređenja i zaštite okoliša, donosi:

PRAVILNIKo ukapljenom naftnom plinu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija pri izgradnji gra-đevina i postrojenja te skladištenju, držanju i prometu ukapljenog naftnog plina.

Članak 2.

Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju sljedeća značenja:– Ukapljeni naftni plin (u daljnjem tekstu: UNP) su naftni ugljikovodici (propan, propen, butan, buten i nji-hovi izomeri i drugi ugljikovodici) i njihove smjese u tekućem ili plinovitom stanju, čiji parni tlak prelazi1,25 bar pri 40 °C, koji odgovaraju hrvatskim normama;- Parni tlak je tlak para UNP-a pri 40 °C u uravnoteženom stanju s tekućinom;- Najveći radni tlak je najveći dozvoljeni unutrašnji tlak pri 40 °C, za koji je posuda konstruirana ili najvećiunutrašnji radni tlak koji odobrava nadležna inspekcija;– Ispitni tlak je unutrašnji tlak koji je za 50 % veći od najvećeg dozvoljenog radnog tlaka pri 40 °C;– Spremnik za UNP je svaka zatvorena posuda izrađena i odobrena za punjenje UNP-om u skladu s propi-sima o tlačnoj opremi;- Stabilni spremnik za UNP je spremnik za UNP volumena iznad 6,4 m3;- Mali spremnik za UNP je stabilni spremnik za UNP volumena do 6,4 m3;– Prijenosni spremnik je spremnik za UNP specijalno izgrađen i opremljeni za prijevoz i uskladištavanjeUNP-a;



– »SKID« jedinica je spremnik UNP-a postavljen na zajedničko postolje s agregatom za istakanje i potreb-nom opremom na način da se može sigurno transportirati i koristiti;– Boca za UNP je prijenosna posuda izrađena u skladu s propisima o tlačnoj opremi;- Oprema spremnika UNP-a je skup uređaja izrađenih i odobrenih u skladu s propisima o tlačnoj opremikoji zajedno sa spremnikom UNP-a predstavljaju jednu tehnološku cjelinu;– Zapremina spremnika je slobodni unutarnji prostor spremnika (koji bi popunila voda) pri normalnom tla-ku atmosfere Pn=1013,25 mbar i temperaturi Tn= 0 °C i izražava se u kubičnim metrima (m3) ili litrama (l);– Isparivač je uređaj za isparavanje UNP-a;- Pokazivalo razine je uređaj koji pokazuje razinu tekuće faze UNP-a u posudi;- Primarni regulacijski krug su uređaji na instalaciji ili postrojenju za UNP, koji su pod tlakom jednakim ilivećim od tlaka u spremniku;– Sekundarni regulacijski krug su svi uređaji na instalaciji ili postrojenju na UNP, iza prvostupanjske regu-lacije tlaka, koji su pod tlakom manjim od tlaka u spremniku;– Prvostupanjska regulacija tlaka su uređaji za regulaciju tlaka UNP-a, koji mogu reducirati tlak u tekućojili parnoj fazi UNP-a;- Drugostupanjska redukcija i regulacija tlaka su uređaji za regulaciju tlaka na radni tlak trošila;- Uređaj za miješanje je postrojenje koje se rabi za miješanje isparenog UNP-a sa zrakom prije njegove dis-tribucije i potrošnje;- Stupanj punjenja je postotni odnos težine UNP-a u posudi i težine vode, što bi je ta posuda sadržavala natemperaturi od 15 °C;- Pretakalište je posebno uređeno mjesto za pretakanje opremljeno trajno postavljenom opremom za preta-kanje i na kojem se ograničeni broj auto cisterni, vagon cisterni, prijenosnih spremnika i/ili tankera puni i/iliprazni po točno određenim postupcima;- Pristupni put je put odnosno kolosijek predviđen za pristup prijevoznih cisterni pretakalištu, koji je sastav-ni dio pretakališta;- Mjesto za istakanje UNP-a je prostor na kojem se obavlja istakanje UNP-a iz jedne auto cisterne u sprem-nike za koje nije potrebna trajno postavljena oprema za pretakanje;– Hvatač iskri je odobren odnosno ispitan uređaj za sprječavanje iskri iz ispušnih plinova motora s unutar-njim izgaranjem;- Sigurnosni uređaj je sigurnosni ventil ili druga naprava koja štiti dijelove postrojena od tlaka iznad propi-sanih vrijednosti;- Tlak otvaranja sigurnosnog ventila je tlak pri kojemu počinje otvaranje ventila i ispuštanje UNP-a. onmora biti do 10% veći od najviše dozvoljenog radnog tlaka posude odnosno cjevovoda na kojemu je sigurno-sni ventil instaliran;– Zaporni organ je ventil za zatvaranje, zasun, slavina ili slični uređaj postavljen na postrojenju za zatvara-nje tekuće ili parne faze UNP-a;- Ventil protiv loma cijevi je ventil što odvaja dijelove postrojenja (posude i cjevovode) automatskim zatva-ranjem protoka UNP-a u slučaju loma spoja ispred njega i ne može se smatrati zapornim ventilom;- Pokazivalo protoka je uređaj za pokazivanje protoka tekuće faze UNP-a;- Regulator razine je uređaj koji regulira visinu razine tekuće faze UNP-a;– Djelotvorna ventilacija je ventilacija na otvorenom kao i u prostoru koja u normalnom pogonu onemogu-ćava stvaranja koncentracije UNP-a u zraku većeg od 10% od donje granice eksplozivnosti gdje se isključujeneposredna okolica sekundarnog izvora;- Moguće mjesto istjecanja UNP-a je svaki otvor na spremniku, isparivaču ili boci koji nije trajno zatvorenčepom ili prirubnicom i koji je moguće otvoriti bez upotrebe alata;- Sigurnosno-ispusni ventili (SIV) su uređaji koji se kod prekoračenja radnog tlaka aktiviraju ispuštanjemUNP-a do ponovnog uspostavljanja radnog tlaka;– Sigurnosno-zaporni ventili (SZV) su uređaji koji su u normalnom pogonu otvoreni i imaju zadatak da au-tomatski zatvore dotok UNP-a u slučaju da tlaku štićenom sustavu dostigne gornju ili donju vrijednost aktiviranja i oni se ne otvaraju automatski nakon zat-varanja;- Dobavljač UNP-a je pravna osoba ili obrtnik koji korisnika opskrbljuje UNP-om putem vagon i/ili autocisterni i/ili boca, a koji je registriran, opremljen i kadrovski osposobljen za obavljanje te djelatnosti;- Prodavač UNP-a u bocama je pravna osoba ili obrtnik koja prodaje boce po ovlaštenju i pod nadzoromdobavljača;



- Korisnik je svaka pravna ili fizička osoba ili obrtnik koja koristi UNP u postrojenju za UNP;- Zaštitni pojas je površina određena sigurnosnim udaljenostima mjerenim vodoravno u svim pravcima odpostrojenja za UNP;- Ventil za zatvaranje u slučaju opasnosti služi za blokadu sustava cjevovoda u opasnim situacijama;- Postrojenje za UNP je sustav koji se sastoji od spremnika i/ili posuda te instalacija i uređaja za proizvod-nju, preradu, prijenos, pretakanje i/ili uporabu UNP-a, sustava za upravljanje i nadziranje sigurnog odvijanjatehnološkog procesa, stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara i drugih instalacija i uređaja što zajednočine tehnološku cjelinu.

Članak 3.

Postrojenja za UNP postavljaju se na mjesto i na način koji osigurava sprječavanje prenošenja požaraizmeđu postrojenja i susjednih građevina i prostora.

Uvjet iz stavka 1. ovog članka je ispunjen ukoliko su osigurane sigurnosne udaljenosti do susjednih ob-jekata, javnog puta ili javne površine određene ovim Pravilnikom, a način postavljanja sukladan je odredba-ma ovog Pravilnika i uputama proizvođača.

Postupak izdavanja odobrenja za postavljanje postrojenja za UNP provodi se sukladno propisima o pros-tornom uređenju i gradnji i drugim posebnim propisima.

Postrojenja za UNP moraju imati mjernu i sigurnosnu opremu koja osigurava sprječavanje nastajanja i ši-renja požara unutar postrojenja i smanjenje njegovih posljedica na najmanju moguću mjeru.

Na postrojenju za UNP uređaji, sustavi i drugi elementi za mjerenje, upravljanje i nadziranje tehnološkogprocesa, sprječavanje nastanka i širenja požara i eksplozije ili drugih akcidenata te za vatrodojavu i gašenje,moraju biti pouzdani, tj. ugrađeni i održavani u ispravnom stanju sukladno propisima, normama i uputamaproizvođača, o čemu mora postojati popis i dokumentacija o pouzdanosti.

Uvjet iz stavka 5. ovog članka je ispunjen ukoliko su postrojenje za UNP i njegovi dijelovi projektirani,izrađeni, odobreni i korišteni sukladno posebnim propisima, odredbama ovog Pravilnika kao i specifikaciji iuputama proizvođača.

Unutar zaštitnog pojasa postrojenja za UNP ne smiju se nalaziti tvari koje su prema svojim osobinamapogodne za nastanak ili širenje požara i izvori paljenja te se mora osigurati zabrana pristupa neovlaštenimosobama na što mora upućivati vidljiv i dobro čitljiv natpis.

U slučaju da se na vlastitom zemljištu ne može osigurati cjeloviti zaštitni pojas ili je to u interesu viševlasnika ili korisnika postrojenja UNP, uvjeti iz stavka 1., 2. i 7. ovoga članka mogu se osigurati utvrđiva-njem zajedničkog zaštitnog pojasa u posebnim postupcima koji se vode prema propisima o prostornom ure-đenju i gradnji, odnosno pravno obvezatnim ugovorom ako propisima o prostornom uređenju i gradnji nijepropisan posebni postupak.

Zaštitni pojas moguće je smanjiti pod uvjetima određenim ovim Pravilnikom.U postrojenju za UNP postoje zone opasnosti određene ovim Pravilnikom.Za postrojenje za koje ovim Pravilnikom nisu određene zone opasnosti, one se moraju odrediti poseb-

nom raščlambom i izračunom prema posebnom propisu.Zone opasnosti moguće je smanjiti pod uvjetima određenim ovim Pravilnikom i posebnim propisima.Postrojenje za UNP, oprema i instalacije unutar zona opasnosti moraju biti izvedeni i održavani sukladno

posebnim propisima o protueksplozijskoj zaštiti.Postrojenje za UNP mora biti propisno uzemljeno i zaštićeno od udara munje prema posebnim propisi-

ma.

Članak 4.

Ako se na temelju znanstvenih spoznaja ili prihvaćene tehničke prakse odnosno propisa u razvijenimzemljama svijeta utvrdi da se isti stupanj sigurnosti glede zaštite od požara i eksplozija može ostvariti nadrugi način, može se odstupiti od odredbi ovog Pravilnika samo uz predočenje dokaza o tome i ukoliko toodobri nadležno tijelo za nadzor zaštite od požara Ministarstva unutarnjih poslova u sjedištu.

II.SPREMNICI



II.1.STABILNI SPREMNICI

Članak 5.

Stabilni spremnik može biti nadzemni ili podzemni.Stabilni spremnik prema obliku može biti:

– valjkasti (ležeći ili stojeći) i– kuglasti.

Podzemni stabilni spremnik može biti samo ležeći valjkastog oblika.Sigurnosne udaljenosti stabilnih spremnika određuju se prema tablici 1.

Ukupna zapreminaspremnika (m³)

Sigurnosna udaljenost spremnika dosusjednih objekata, javnog puta ilijavne površine mjerena od gabarita

nadzemnog ili okna podzemnogspremnika (m)

Sigurnosna udaljenost izme-đu spremnika (m)

Nadzemni Podzemni nadzemni podzemni

6,4 –100101 – 500

500 – 10001001 – 3000

5205075

5152025

2,02,02,52,5

1,01,02,02,0

II.1.1. Nadzemni spremnici

Članak 6.

Nadzemni spremnici se, u pravilu, postavljaju izvan građevnih objekata.Nadzemni spremnici ne smiju se postavljati ispod razine zemljišta.Ako ukupna zapremina dvaju ili više nadzemnih stabilnih spremnika prelazi 3.000 m3, spremnici moraju

biti grupirani u skupine spremnika zapremine do 3.000 m3 tako da međusobna udaljenost skupina spremnikabude najmanje 50 m.

Stabilni nadzemni spremnici moraju imati temelje vatro-otpornosti od najmanje 2 sata.Nadzemni spremnik mora biti poduprt tako da se spriječi koncentracija suvišnog tereta na plaštu sprem-

nika, a mjesto dodira plašta spremnika s temeljem mora biti na odgovarajući način zaštićeno od korozije.Nadzemni spremnici moraju biti stalno obojani svijetlom reflektirajućom bojom.Nadzemni spremnici valjkastog oblika postavljaju se najmanje na dva temelja, od kojih je jedan s nagi-

bom od 0,5% do 1% u smjeru drenažnog otvora i moraju biti pričvršćeni na način koji im omogućuje toplin-sku dilataciju.

Članak 7.

Na nadzemnim stabilnim spremnicima odušne cijevi sigurnosnih uređaja moraju biti toliko duge da senjihov svršetak nalazi na 2 m iznad gornje razine plašta spremnika.

Odušne cijevi ne smiju se zatvarati poklopcima, a UNP se ne smije usmjeravati prema dolje.Nadzemni stabilni spremnici moraju biti zaštićeni od udara vozila na mjestima na kojima su takvi udari

mogući.Ako postoji opasnost od mehaničkih oštećenja, uređaji i oprema nadzemnih stabilnih spremnika moraju

biti odgovarajuće zaštićeni.Nadzemni stabilni spremnici valjkastog oblika moraju biti postavljeni tako da podnice spremnika u slu-

čaju eksplozije ne ugrožavaju susjedne spremnike i objekte u kojima se okuplja veći broj osoba, kao i hidran-te s opremom i druge elemente sustava za gašenje požara.



Oborine i voda za hlađenje nadzemnih stabilnih spremnika moraju se odvoditi tehnološkom kanalizaci-jom ili moraju slobodno otjecati, tako da se spriječi taloženje vode oko temelja spremnika.

Priključci za punjenje i pražnjenje stabilnih nadzemnih spremnika moraju imati postavljene natpise izkojih se vidi da li su spojeni s parnom ili tekućom fazom spremnika.

Nadzemni stabilni spremnici pregledavaju se sukladno propisanim postupcima najmanje dva puta godiš-nje od strane korisnika o čemu se vodi dokumentacija.

Članak 8.

Stabilni nadzemni spremnici od izvora topline i požara štite se stabilnom instalacijom za hlađenje, hid-rantskom mrežom i vatrogasnim aparatima.

Stabilni nadzemni spremnici do pojedinačne ili ukupne zapremine 15 m3 štite se samo vatrogasnim apa-ratima.

Stabilni nadzemni spremnici od 15 do 30 m3 štite se samo hidrantskom mrežom i vatrogasnim aparatima.Stabilna instalacija izvedena kao sustav za raspršenu vodu, mora imati kapacitet vode od 10 l/min na m3

pojedinog spremnika, s tlakom vode od najmanje 3,5 bar, u trajanju od najmanje 2 sata.Za dva ili više spremnika ukupan kapacitet vode za hlađenje spremnika u slučaju požara računa se tako

da se uzme u obzir kapacitet vode od 10 l/min/m najvećeg spremnika i 50% kapaciteta vode susjednihspremnika.

Hidrantska mreža mora imati kapacitet vode od 10 litara u sekundi u trajanju od najmanje 2 sata.Za jedan nadzemni stabilni spremnik, hidrantska mreža mora imati najmanje dva nadzemna hidranta me-

đusobne udaljenosti ne više od 55 m.Za dva ili više nadzemnih stabilnih spremnika broj hidranata određuje se prema rasporedu spremnika, ali

tako da hidranti ne budu međusobno udaljeni više od 50 m.Hidranti se ne smiju postavljati bliže od 25 m niti dalje od 35 m od gabarita spremnika.Pristup vatrogasnih vozila stabilnim nadzemnim spremnicima kao i priključenje na hidrante mora se osi-

gurati iz najmanje dva smjera.Broj vatrogasnih aparata za početno gašenje požara određuje se prema broju nadzemnih stabilnih sprem-

nika:– za jedan nadzemni stabilni spremnik – jedan vatrogasni aparat mase punjenja 50 kg praha ili drugog

odgovarajućeg sredstva za gašenje požara;– za dva ili više stabilnih nadzemnih spremnika – po jedan vatrogasni aparat mase punjenja 50 kg praha

ili drugog odgovarajućeg sredstava za gašenje požara na svaka dva spremnika.Ventili za aktiviranje stabilne instalacije za hlađenje moraju biti pristupačni, na mjestu sigurnom za ru-

kovanje i u slučaju požara.Od aktiviranja sustava za hlađenje do početka polijevanja spremnika na najudaljenijem mjestu ne smije

proći više od pet minuta.

II.1.2. Podzemni spremnici

Članak 9.

Pod podzemnim spremnicima podrazumijevaju se ukopani spremnici ili spremnici postavljeni u komore,kojih se razina plašta nalazi najmanje 60 cm ispod razine zemljišta, kao i spremnici smješteni u prirodnepodzemne šupljine u kojima geološki uvjeti to dopuštaju.

Svi spremnici bez obzira na razinu postavljanja na okolno tlo smatraju se podzemnim spremnicima akosu u potpunosti natkriveni slojem pijeska i zemlje ukupne debljine 60 cm, izuzev okna spremnika.

Spremnik se oblaže slojem nabijenog pijeska debljine 20 cm, koji mora pri polaganju spremnika biti suh,bez kamenja i šljunka. Spremnik mora biti osiguran od pomicanja i uzgona podzemnih voda.

Pri određivanju dubine ukopavanja mora se voditi računa i o dubini smrzavanja tla.

Članak 10.



Ako ukupna zapremina dvaju ili više podzemnih spremnika prelazi 3.000 m3, spremnici moraju biti gru-pirani u skupine spremnika, zapremine do 3.000 m3, na međusobnoj udaljenosti skupina spremnika od naj-manje 50 m.

Prije ukapanja podzemnog spremnika, moraju biti ispunjeni ovi uvjeti:- da je spremnik izrađen i opremljen za podzemnu ugradnju,- da je spremnik ispitan nakon postavljanja,- da su vanjske površine spremnika zaštićene od korozije.

Prije zatrpavanja pijeskom podzemnog spremnika u komore, moraju biti ispunjeni ovi uvjeti:– da je spremnik izrađen i opremljen za podzemnu ugradnju,– da je spremnik ispitan nakon postavljanja,– da su vanjske površine spremnika zaštićene od korozije,- da je komora izvedena nepropusno na spoju dna i okomitih zidova,- da je dno komore izvedeno u nagibu od najmanje 1% prema taložniku,– da je u komori osigurano djelotvorno provjetravanje ukoliko komora nije zapunjena pijeskom.

Podzemni spremnici moraju na plaštu imati zavarene ušice za dizanje, koje se postavljaju na spremnikprije njegova ispitivanja.

Članak 11.

Iznad podzemnih spremnika ne mogu se graditi objekti i putovi.Podzemni spremnici ne smiju se postavljati jedan iznad drugoga.Svi priključci na podzemnom spremniku moraju se nalaziti na gornjoj strani spremnika, u pravilu, na

ulaznom otvoru ili na posebnom pristupačnom mjestu, osim usisnog priključka za pumpu koji se može nala-ziti i s donje strane spremnika.

Oprema podzemnih spremnika postavlja se u zaštitno okno odnosno prostoriju osiguranu tehničkim rje-šenjem od neovlaštenog pristupa.

Ako se radi o zaštitnom oknu dubina ne smije prelaziti 100 cm i ne smije imati slobodnog prostora većegod 1,0 m3.

Krajevi odušne cijevi sigurnosnih ventila podzemnih spremnika moraju se nalaziti na visini od najmanje2,0 m iznad okolnog zemljišta odnosno iznad najviše točke iznad spremnika.

Podzemni spremnik mora biti štićen od požara hidrantskom mrežom i vatrogasnim aparatima za početnogašenje požara, koji moraju ispunjavati uvjete iz članka 8. stavka 6. do stavka 11. ovog Pravilnika.

II.2. MALI SPREMNICI

Članak. 12.

Mali spremnici UNP-a namijenjeni su za skladištenje i potrošnju UNP-a.Iznimno, mali spremnici UNP-a smiju se koristiti i za punjenje boca za UNP količine do 5 kg (kamp bo-

ce) sukladno ovom Pravilniku ili za punjenje spremnika prijevoznih sredstava sukladno posebnim propisima.

Članak 13.

Mali spremnici UNP-a pune se na mjestu postavljanja, iz auto-cisterne, prema uvjetima iz ovog Pravilni-ka i uputama dobavljača.

Članak 14.

Korisnik malih spremnika UNP-a obvezan je osigurati mjesto punjenja spremnika i cjelovito provođenjepropisanih mjera zaštite od požara i eksplozija o čemu mora posjedovati dokumentaciju.

Dobavljač UNP-a obvezan je korisnicima malih spremnika UNP-a dati pisane upute o postupcima za si-guran rad, održavanje i sprječavanje nastanka i širenja požara i eksplozije pri uporabi, te upute o postupcimagašenja i spašavanja.



II.2.1. Lokacija i postavljanje malih spremnika

Članak 15.

Nadzemni mali spremnici UNP-a postavljaju se, u pravilu, na otvoreni prostor ili na prostor pokriven la-ganim krovom, pojedinačno ili u grupi, pod uvjetom da njihova ukupna zapremnina nije veća od 15 m3.

Iznimno, nadzemni mali spremnici UNP-a postavljaju se u za to namijenjen objekt, pojedinačno ili u pa-ru, pod uvjetom da njihova ukupna zapremnina nije veća od 6,4 m3.

Oprema podzemnog malog spremnika UNP-a mora biti postavljena u zaštitnom oknu koji je zaštićenrešetkom ili pokrovom, s mogućnošću zaključavanja ako je spremnik dostupan javnosti.

Podzemni spremnici postavljaju se izvan građevina i prilaza građevinama i mjesto njihovog postavljanjamora biti označeno trajnim i dobro vidljivim znakom zabrane odlaganja ili skladištenja bilo kojeg materijalai prolaza vozila.

Članak 16.

Mali spremnici moraju biti uzemljeni tako da je, prije početka punjenja, moguće izjednačavanje električ-nog potencijala auto-cisterne i spremnika.

Podzemni spremnici, štićeni pasivnom katodnom zaštitom, ne smiju biti neposredno uzemljeni niti spo-jeni na zajedničko uzemljenje, ali moraju imati priključak za izjednačavanje električnog potencijala s auto-cisternom.

Krajevi odušne cijevi sigurnosnih ventila trebaju se nalaziti na visini od najmanje dva metra iznad okol-nog zemljišta osim kod spremnika koji imaju odobrena drugačija tehnička rješenja.

Električne, vodovodne, kanalizacijske, plinske i druge instalacije ili uređaji koji ne pripadaju malomspremniku moraju biti udaljeni najmanje 1 m od podzemnog spremnika.

Članak 17.

Sigurnosne udaljenosti od nadzemnog spremnika određuju se prema tablici 2.:

Tablica 2.

Sigurnosna udaljenostod priključaka isigurnosnih ven-

tila (m)od plašta spremnika (m)

Ulaza u zgradu potrošača ili ulaza susjednih zgrada 3 1,5Granice susjednog zemljišta 3 3Otvora prostora koji su ispod razine zemljišta 3 3Otvora kanalizacije koji nisu štićeni vodenim zaporom 3 3otvorenog plamena ili drugog izvora topline 3 3Auto cisterne pri pretakanju UNP-a 3 1,5Okna podzemnog spremnika za naftne derivate 3 1,5Javnog puta, vodenog puta 3 3

Članak 18.

Sigurnosne udaljenosti iz tablice 2. mogu se umanjiti za 50% postavljanjem zaštitnog zida koji ispunjavauvjete iz članka 20. ovog Pravilnika.

Nadzemni spremnik UNP-a može se postaviti na udaljenosti od najmanje 0,6 m od zida građevineukoliko su ispunjeni uvjeti iz tablice 2. i ukoliko građevina ne predstavlja požarnu opasnost.

Sigurnosne udaljenosti navedene u tablici 2., umanjene za 50%, odgovarajuće se primjenjuju i na pod-zemne male spremnike.



Podzemni mali spremnik može se postaviti na udaljenosti od najmanje 1 m od građevine ukoliko ta gra-đevina ne predstavlja požarnu opasnost za spremnik, a zidovi temelja su puni i plinsko nepropusni.

Članak 19.

Ukoliko se izvan zaštitnog pojasa malog spremnika nalaze nadzemni skladišni prostori zapaljivih plinovai tekućina ili građevine takve konstrukcije ili namjene koje, u slučaju požara predstavljaju požarnu opasnostza mali spremnik, mali spremnici se postavljaju izvan zaštitnih pojaseva tih građevina ili štite od topline iisijavanja zaštitnim zidom.

Obiteljske kuće čvrste izrade (beton, opeka) i druge slične građevine s malim požarnim opterećenjem nesmatraju se građevinama iz stavka 1. ovog članka te u smislu ovog Pravilnika ne predstavljaju požarnu opas-nost za male spremnike.

Uobičajeni drveni krov na visini najmanje 3 m od najviše točke malog spremnika ne predstavlja požarnuopasnost za mali spremnik u smislu ovog Pravilnika.

Članak 20.

Zaštitni zid iz članka 18. stavka 1. i članka 19. stavka 1. ovog Pravilnika mora biti izveden od ne gorivihmaterijala (Klasa A prema BHN DIN 4102) takovih dimenzija da prikriva spremnik na način da se spremnik,gledajući iz smjera mogućeg požara po visini i širini plamena, nalazi u sjeni (visina zaštitnog zida na udalje-nosti od 0,6 m od spremnika, mora nadvisiti za 0,5 m visinu spremnika odnosno priključke i sigurnosni ven-til, a dužina zida mora biti tolika da i najveća pretpostavljena širina požara ostavlja spremnik u sjeni).

Radi učinkovitog provjetravanja mali spremnik smije biti okružen s najviše dva zaštitna zida.

Iznimno, mali spremnik može biti okružen s više razdvojenih zidova, od najmanje 0,6 metara što se sma-tra djelotvornim provjetravanjem.

Članak 21.

Oko malih spremnika UNP-a u svim slučajevima treba osigurati slobodan prostor širine najmanje 0,6 m(npr. rastojanje između spremnika, udaljenost od zaštitnog zida, zida zgrade bez otvora i dr.), a ispod sprem-nika visine najmanje 0,1 m.

Članak 22.

Oko malih spremnika UNP-a jedinstvena je zona opasnosti – zona 2, i iznosi 1 m vodoravno oko ventilai priključaka te 1 m sferno iznad i kupasto ispod do kružnice na tlu polumjera 3 m (prema skici).

Tijekom pretakanja prostor oko ventila za pretakanje je zona I (prema skici).U zoni opasnosti malih spremnika koji koriste plinsku fazu nije potrebno organizirati tehničko nadgle-

danje u smislu propisa o protueksplozijskoj zaštiti.



II.2.2. Punjenje malih spremnika UNP-a

Članak 23.

Punjenje malih spremnika UNP-a obavlja se na mjestu postavljanja iz dostavnog vozila (auto-cisterne)dobavljača UNP-a, koje mora biti ispravno i tehnički opremljeno za namjenu pretakanja UNP, o čemu vozačmora posjedovati dokumentaciju pri svakom punjenju.

Punjenje malog spremnika može se obavljati neposrednim priključkom na spremniku ili preko posebnoizvedenoga fiksnog priključka koji mora biti izveden kada nije zajamčena sigurnost i potpuna kontrola pu-njenja.

Fiksni priključak za punjenje mora biti udaljen najmanje 1 m od ruba javnog puta i zaštićen u nezapalji-vom zaključanom kućištu, osiguran nepovratnim ventilom od nekontroliranog istjecanja UNP-a slučaju ošte-ćenja cijevi.

Punjenje spremnika obavlja se do 85% tekuće faze njegove zapremnine, preko savitljive cijevi najvećedužine do 50 m i periodički ispitane na vodeni tlak od 25 bara (svakih 6 mjeseci).

Punjenje se smije obavljati ako spremnik ima odobrenje za uporabu izdano prema posebnim propisima iako je ispravan i pregledan u rokovima sukladno propisima za posude pod tlakom, o čemu korisnik moraposjedovati dokumentaciju.

Prije početka te za vrijeme i nakon punjenja, sve dok auto-cisterna nije potpuno spremna za daljnji prije-voz, oko mjesta punjenja mora se osigurati prostor od najmanje 3 m slobodan od zapaljivih tvari i opreme ioznačiti vidljivim znakovima upozorenja da je u tijeku punjenje spremnika.

Iznimno, dobavljač UNP-a može izvršiti punjenje malog spremnika korisnika i s javne prometnice u uv-jetima normalne vidljivosti i uz obvezno pridržavanje dodatnih sigurnosnihmjera. Iza i ispred auto cisterne postavlja se trokut i žuto upozoravajuće trepeće svjetlo. Udaljenost između znakova obilježavanja i auto-cisterne je minimalno 100 metara na ravnom dijelu ces-te, odnosno na krajnjoj točki vidljivosti.

Za vrijeme punjenja moraju se u pripravnosti držati najmanje 2 vatrogasna aparata S-6.Kontrolu uvjeta sigurnosti iz ovog Pravilnika pri punjenju malih spremnika UNP-a obavljaju osposoblje-

ni djelatnici dobavljača UNP-a koji neposredno priključuju i rastavljaju spojne uređaje i koji moraju biti stal-no nazočni punjenju.

Punjenje UNP-a neće se obaviti ako nisu ispunjeni uvjeti sigurnosti propisani ovim Pravilnikom.



II.3. PRIJENOSNI SPREMNICI

Članak 24.

Prijenosni spremnici UNP-a su spremnici namijenjeni za skladištenje i potrošnju UNP-a.Iznimno, prijenosni spremnici UNP-a smiju se koristiti i za punjenje boca za UNP količine do 5 kg (kamp

boce) sukladno ovom Pravilniku ili za punjenje spremnika prijevoznih sredstava sukladno posebnim propi-sima.

Članak 25.

Prijenosni spremnici UNP-a pune se kod dobavljača UNP-a ili na mjestu postavljanja prema uvjetima izovog Pravilnika.

Ostale odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na spremnike UNP-a odgovarajuće se primjenjuju i naprijenosne spremnike UNP-a.

II.4. ”SKID” JEDINICE

Članak 26.

”SKID” jedinice koriste se za opskrbu UNP-om:– vozila na postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom,– vozila na postajama namijenjenim isključivo za opskrbu UNP-om,– vozila u krugu tvrtki za vlastite potrebe (viličari i dr.),– plovila u nautičkim marinama i– manjih gospodarskih i športskih zrakoplova.

”SKID” jedinice pune se na mjestu postavljanja, iz auto-cisterne, prema uvjetima iz ovog Pravilnika.Na ”SKID” jedinicu mogu se serijski vezati do dva dodatna spremnika UNP-a tako da ukupna zapremina

spremnika nije veća od 15 m3.

Članak 27.

Vlasnik, odnosno korisnik ”SKID” jedinice obvezan je osigurati mjesto punjenja te cjelovito provođenjepropisanih mjera zaštite od požara i eksplozija o čemu mora posjedovati dokumentaciju prema posebnimpropisima.

II.4.1. Mjesto i način postavljanja ”SKID” jedinice

Članak 28.

”SKID” jedinica na benzinskim postajama postavlja se sukladno posebnom propisu.Postavljanje i učvršćivanje ”SKID” jedinica izvodi se:

– na mjestu koje osigurava propisani zaštitni pojas,– na način da je isključena mogućnost oštećivanja, neovlaštenog pristupa i korištenja izvođenjem za-

štitne ograde min. visine 2 m na granicama zaštitnog pojasa ili šire ili 24-satnim nadzorom ovlaš-tenog osoblja te postavljanjem znakova upozorenja.

Članak 29.

Postolje i elementi ”SKID” jedinice moraju biti uzemljeni uz osiguranje priključnog mjesta za izjedna-čenje potencijala, u postupku punjenja spremnika auto-cisternom za distribuciju UNP-a.

Izvan prostora sigurnosnih i zaštitnih udaljenosti ”SKID” jedinica mora biti postavljeno tipkalo za is-ključivanje električne energije u nuždi kojim se istovremeno isključuje napajanje pumpe i zatvara elektroma-gnetni ventil na izlazu tekuće faze iz spremnika.



Članak 30.

Sigurnosne udaljenosti ”SKID” jedinica određuju se prema tablici 3. Tablica 3.

Sigurnosne udaljenosti

spremnikUNP-a

priključakza punjenjespremnik

pumpaza UNP

agregat zaUNP

vozilo koje sepuni

1. Spremnik UNP-a – Nema (1*) Ne-ma(1*) 0,5 m 3 m

2. Priključak za punjenjespremnika nema – nema 1,0 m 3 m

3. Pumpa za UNP nema (1*) nema nema 1,5 m4. Agregat za UNP 0,5 m 1 m nema nema5. M/V koje se puni 3 m 3 m 1,5 m nema

6.

Ulazni otvor (okno) spriključkom za punjenje– na ukopanom spremni-

ku goriva

7,5 m 7,5 m 7,5 m 7,5 m nema

7.

Ulazni otvor (okno) bezpriključka za punjenje

– na ukopanom spremnikugoriva

3 m 3 m 3 m 3 m nema

8. Agregati za dizel gorivo uprotueksplozijskoj izvedbi 3 m 3 m nema nema nema

(1*) – ne dozvoljava se postavljanje ispod spremnika

Članak 31.

Oko ”SKID” jedinica prostiru se zone opasnosti kako slijedi:1.– zona 1 obuhvaća sljedeće prostore:

a.unutrašnjost zaštitnih kućišta agregata za UNP, odnosno unutrašnjost zaštitnih kućišta dobavnih, tran-sportnih i mjernih jedinica i prostor vodoravno do udaljenosti 0,2 m oko zaštitnih kućišta i visine odgornjeg ruba kućišta, odnosno od nepropusne pregrade iznad koje je smješten elektronički dio mjernejedinice do tla;

b. pri istakanju UNP-a iz auto-cisterne, prostor oko priključnog uređaja na ”SKID” jedinici kao i priklju-čnog uređaja na auto-cisterni, od priključka za pretakanje na auto-cisterni 1 m, kao i prostor 0,5 m povisini;

2. – zona 2 obuhvaća sljedeće prostore:a. prostor vodoravno do udaljenosti 1 m oko zone 1 iz točke 1.a. ovog članka i visine od gornjeg ruba

zone 1 do tla;b. pri istakanju UNP-a iz auto-cisterne, prostor vodoravno od priključka za pretakanje 2 m vodoravno,kao i prostor 0,5 m po visini, oko zone 1.;c. područja djelovanja pipca za istakanje, odnosno ventila za istakanje do visine radnog djelovanja pipcaza istakanje, odnosno ventila za istakanje na površini kruga ili odsječka kruga polumjera koji odgovaradužini savitljive cijevi uvećanom za 2 m.

Članak 32.

Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na mjesto, način postavljanja i punjenja malih spremnika UNP-a odgovarajuće se primjenjuju i na ”SKID” jedinice.



II.4.2. Konstrukcija i opremanje ”SKID” jedinice

Članak 33.

”SKID” jedinica mora biti odobrena sukladno posebnim propisima o posudama pod tlakom i o protuek-splozijskoj zaštiti.

Članak 34.

Na prostoru ”SKID” jedinice, u blizini uređaja za istakanje, moraju biti postavljena najmanje dva vatro-gasna aparata za gašenje požara tipa S-9.

III. DRŽANJE I SKLADIŠTENJE UNP-a

III.1. DRŽANJE BOCA UNP-a

Članak 35.

Boce za UNP drže se sukladno odredbama ovog Pravilnika.U kućanstvima se mogu držati najviše tri boce kapaciteta punjenja do 10 kg.Osim količine i broja boca za UNP iz stavka 2. ovog članka, može se držati još jedna boca čiji kapacitet

punjenja ne prelazi 5 kg UNP-a.U prostoriji u kojoj se nalazi trošilo za kuhanje ili grijanje može se držati samo jedna boca kapaciteta pu-

njenja do 10 kg UNP-a.U poslovnoj prostoriji obujma do 30 m3 može se držati samo jedna boca kapaciteta punjenja do 10 kg, a

u poslovnoj prostoriji obujma većeg od 30 m3, na svakih daljnjih 30 m3 obujma još po jedna boca kapacitetapunjenja do 10 kg.

Ako se UNP upotrebljava za laboratorijske potrebe na malim laboratorijskim plamenicama, u istoj pros-toriji mogu se koristiti više boca kapaciteta punjenja manjeg od 10 kg, ali ukupna količina UNP-a ne smijeprelaziti 30 kg.

Boce se ne smiju držati u spavaćim prostorijama i prostorijama koje su niže od razine okolnog terena.U prostoru za smještaj pričuvnih boca mora se osigurati provjetravanje.Boce se ne smiju držati na mjestima gdje postoji mogućnost njihovog zagrijavanja iznad 40 °C.

III.2. SKLADIŠTENJE BOCA UNP-a

Članak 36.

Boce za UNP skladište se kod dobavljača, prodavača ili korisnika:– na otvorenom prostoru ili pod nadstrešnicom,– u građevinama.

Skladišta preko 10.000 kg štite se hidrantskom mrežom.Vatrogasna oprema skladišta sastoji se od najmanje dva vatrogasna aparata za gašenje požara, odabranih

tako da na svakih 1000 kg uskladištenog UNP-a bude 9 kg praha, koji se postavljaju na dostupna mjesta.Skladišta moraju imati natpise koji upozoravaju na opasnost od požara i eksplozije: ”ZABRANJENOPUŠENJE I PRISTUP S OTVORENIM PLAMENOM”, ”NEZAPOSLENIMA PRISTUP ZABRANJEN”,”OPASNOST OD POŽARA I EKSPLOZIJE”, ”OBVEZATNA UPORABA ALATA KOJI NE ISKRI”.

Boce za korištenje tekuće faze u skladištima moraju biti izdvojene u posebnim skupinama koje su vidnooznačene.

Skladištenje boca s UNP-om na postaji za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom obavlja se prema po-sebnom propisu.



III.2.1. Skladištenje na otvorenom prostoru ili pod nadstrešnicom

Članak 37.

Skladište boca mora biti locirano na ravnom prostoru s prirodnim provjetravanjem.Skladišta boca kod dobavljača i prodavača UNP-a u bocama smješta se na udaljenosti ne manjoj od 15 m

od objekata u kojima boravi veći broj ljudi (škola, bolnica, stadion i sl.).Boce UNP-a skladište se kod korisnika u količini do najviše 1000 kg.Boce UNP-a skladište se kod dobavljača i prodavača u količini do najviše 50.000 kg.

Članak 38.

Skladište boca mora biti osigurano tako da je onemogućeno oštećenje i otuđenje boca.

Članak 39.

Zona opasnosti skladišta boca je prostor unutar 1 m u svim smjerovima oko ventila krajnjih boca i preds-tavlja zonu 2.

Članak 40.

Sigurnosne udaljenosti skladišta boca određuju se prema tablici 4. Tablica 4.

Sigurnosna udaljenost od skladišta boca

do skladišta do3.000 kg

Skladišta preko 3.000 do 10.000 kg

skladišta preko 10.000do 50.000 kg

Skladišnog spremnikaPogona za punjenjePretakalištaMeđe susjednog zemljiš-ta Javnog putaBilo kojeg mogućegastalnog izvora paljenja

3 m3 m3 m5 m5 m5 m

5 m5 m5 m

7,5 m7,5 m15 m

7,5 m7,5 m7,5 m15 m15 m30 m

Udaljenosti iz tablice 4. mogu se smanjiti za 50% postavljanjem zaštitnog zida.Udaljenosti za skladište do 3.000 kg iz tablice 4. mogu se smanjiti postavljanjem zaštitnog zida za dvije

trećine.

Članak 41.

Zaštitni zid iz članka 40. stavka 2. ovog Pravilnika mora biti izveden od nezapaljivih materijala (KlasaA1 prema BHN-DIN 4102 – zid od opeke, čelični lim, betonske ploče i sl.) takovih dimenzija da prikrivaskladište na način da se skladište, gledajući iz smjera mogućeg požara po visini i širini plamena, nalazi u sje-ni (visina zaštitnog zida na udaljenosti od 0,6 m od skladišta, mora nadvisiti za 0,5 m visinu sigurnosnogventila krajnje boce, a dužina zida mora biti tolika da i najveća pretpostavljena širina požara ostavlja skladiš-te u sjeni).

Radi učinkovitog provjetravanja skladište UNP-a smije biti okruženo zaštitnim zidovima s najviše podva sastavljena zida.

Članak 42.

Boce UNP-a u skladištu dobavljača postavljaju se u posebne skupine od po 5.000 kg, sa slobodnim i oz-načenim putovima unutar skladišta. Prazne boce moraju se odvojiti od punih i označiti natpisom.

Skladište mora biti osigurano od neovlaštenog pristupa metalnom zaštitnom ogradom visine najmanje 2m.



Boce UNP-a smiju se postavljati jedne iznad drugih, ako su osigurane od prevrtanja.Prilazni put skladištu mora se osigurati tako da vozila što nisu namijenjena prijevozu UNP-a, ne ulaze u

skladište.Skladište iznad 3.000 kg mora imati najmanje dva prolaza za pristup vatrogasnih vozila.

III.2.2. Skladištenje u građevini

Članak 43.

U građevinama boce UNP-a se skladište:

– u pogonima za punjenje boca do 10.000 kg, ako je prostorija za uskladištavanje u zajedničkom objektus prostorijom za punjenje;

– u posebno izgrađenim građevinama do 50.000 kg.Skladišta namijenjena za skladištenje boca UNP-a moraju udovoljavati

sigurnosnoj udaljenosti prema tablici 4. ovog Pravilnika.Udaljenosti iz stavka 2. ovog članka mogu se smanjiti za 50% postavljanjem zaštitnog zida.Zaštitni zid iz stavka 3. ovog članka mora biti izveden od nezapaljivih materijala (Klasa A1 prema BHN-

DIN 4102 – zid od opeke, čelični lim, betonske ploče i sl.) takovih dimenzija da prikriva skladište na načinda se skladište, gledajući iz smjera mogućeg požara po visini i širini plamena, nalazi u sjeni (visina zaštitnogzida na udaljenosti od 0,6 m od skladišta, mora nadvisiti za 0,5 m visinu skladišta, a dužina zida mora bititolika da i najveća pretpostavljena širina požara ostavlja skladište u sjeni).

Članak 44.

Nosive konstrukcije skladišta boca UNP-a moraju imati vatro-otpornost od najmanje F60.Skladište može imati najviše tri zida bez otvora, a pod skladišta mora biti od okolnog terena uzdignut

najmanje 10 cm.Skladište mora imati lagani pokrov.

Otvori za prozračivanje skladišta moraju iznositi najmanje 3% tlocrtne površine. Skladište iznad 3.000 kg mora imati vatrogasni pristup iz najmanje dva smjera.

IV. SUSTAV S BOCAMA, MALIM SPREMNICIMA I PRIJENOSNIM SPREMNICIMA

Članak 45.

UNP se koristi pomoću sustava s bocama i sustava sa spremnicima, s tim što se prethodno obavlja prip-rema (isparivanje, regulacija tlaka i miješanje sa zrakom).Sustav s bocama ili spremnicima je postrojenje koje se sastoji od boca ili spremnika za UNP i nepokretne ilisavitljive instalacije, uređaja za isparivanje i regulaciju te razvod UNP-a do trošila.

Na pojedinačne boce, male spremnike, prijenosne spremnike i druge dijelove sustava primjenjuju se od-redbe ovog Pravilnika koje se odnose na boce, male i prijenosne spremnike.

Sustav s bocama ili spremnicima može biti instaliran:– u samostojećoj namjenskoj građevini,– u namjenskoj građevini koja se naslanja na drugu građevinu,– u namjenskom prostoru unutar druge građevine i– na otvorenom prostoru.

Namjenska građevina koja se naslanja na drugu građevinu mora biti odvojena od te građevine zidom vat-ro-otpornosti od najmanje F90.

Namjenski prostor unutar druge građevine mora biti odvojen od ostalog dijela građevine kao i prislonje-ne građevine zidom vatro-otpornosti od najmanje F90.Razmak namjenske građevine od susjednog zemljišta, otvora susjednih zgrada, javne ceste i izvora paljenjamora biti najmanje 3 m. Udaljenost se mjeri od otvora namjenske građevine.

Namjenska građevina, mora zadovoljavati i sljedeće uvjete:– krov mora biti napravljen od lagane konstrukcije, a veza između krova i zidova takva da je moguća ek-

splozija može lako raznijeti,



– vrata moraju biti neiskreća i otvarati se prema van,– podovi moraju biti napravljeni od neiskrećeg materijala,– da je prostor visok najmanje 2,2 m i– moraju imati otvore za prirodno prozračivanje.

Namjenski prostor unutar druge građevine mora zadovoljavati i sljedeće uvjete:– da se u prostor ulazi direktno izvana,– da je vanjski zid na kojem se moraju nalaziti vrata za izlaz napravljen od materijala kojega moguća ek-

splozija može lako raznijeti,– da stropna konstrukcija zadovoljava uvjete određene za zidove prostora,– da se iznad prostora i ispod njega ne nalaze prostori koji su namijenjeni za duži boravak ljudi,– da je prostor visok najmanje 2,2 m i– moraju imati otvore za prirodno prozračivanje.

Otvori za prozračivanje namjenske građevine i prostora moraju biti u visini tla i stropate osigurani žičanom mrežom. Zbroj površina otvora za prozračivanje mora iznositi najmanje 5% tlocrtnepovršine.

Na mjestima gdje se ugrađuje armatura i instrumenti dozvoljeno je spajanje s prirubnicama i cijevnimnavojnim spojevima.

Spojevi s prirubnicama i cijevnim navojnim spojevima brtve se sredstvima odobrenim za UNP i otpor-nim na koroziju.

Između svaka dva zaporna ventila tekuće faze mora se postaviti sigurnosni ventil.Tekuća faza UNP-a može se koristiti pomoću usponske cijevi. Tako postavljene boce, pored natpisa: ”TF”,moraju imati i okomito u smjeru osi uočljivu oznaku.

U sustavu s bocama moraju se rabiti ručni ili automatski inverzori (uređaji za isključivanje praznih i uk-ljučivanje punih boca).

Sustav s bocama i spremnicima mora imati odušnu cijev na sigurnosnom ventilu kolektora. Odušne cije-vi ne smiju se zatvarati poklopcem.

Završni kraj odušne cijevi mora imati iskošeni otvor, koji omogućava širenje ispuštenog UNP-a okomitoprema gore.

Kraj odušne cijevi mora biti udaljen 3 m od bilo kojeg otvora na objektu. Ako se sustav s bocama nalaziu objektu, kraj odušne cijevi mora biti izveden izvan tog objekta, na visini od najmanje 50 cm iznad pokrova.

Korisnik je dužan svakodnevno pregledavati sustav s bocama i/ili spremnicima.Pregled i provjera ispravnosti sustava s bocama ili spremnicima vrši se periodično, na poziv potrošača, alinajmanje jednom u pet godina od strane dobavljača, o čemu korisnik mora posjedovati dokumentaciju.

IV.1. SUSTAV S BOCAMA

Članak 46.Građevina u kojoj se instalira sustav s bocama, mora biti izgrađena od materijala koji osigurava vatro-

otpornost konstrukcije od najmanje F60.Udaljenost građevine od međe susjednog zemljišta, otvora na susjednom objektu i izvora paljenja mora

biti najmanje 3 m. Udaljenost se mjeri od vanjskih otvora građevine.Građevina iz stavka 1. ovog članka, mora ispunjavati ove uvjete:– krov mora biti od lagane konstrukcije, a veza između krova i zidova mora biti takva da u slučaju ek-

splozije bude lako odbačen,– vrata moraju biti od materijala što ne iskri i otvarati se prema van,– djelotvorno provjetravanje osigurava se otvorima u razini poda i stropa prostorije, na suprotnim zido-

vima,– veličina otvora za provjetravanje minimalno je 2% tlocrtne površine,– pod mora biti izdignut najmanje 10 cm iznad okolnog terena,– visina objekta ne iznosi manje od 2,2 m.Ako je građevina, u kojoj je se instaliran sustav s bocama, prislonjena uz neku drugu

građevinu, koja ima podrum ili prostorije ispod razine zemljišta, ne smije imati otvore na udaljenosti 3 m.U jednoj građevini sustav može imati najviše 28 boca uključujući radne i pričuvne boce.



Prostorija u kojoj se instalira sustav s bocama, a sastavni je dio građevine koja nije isključivo tome nami-jenjena, mora biti zaseban požarni sektor vatro-otpornosti F90 i ispunjavati ove uvjete:

- da se u prostoriju ulazi neposredno izvana,- da vrata, prozori i drugi otvori nisu okrenuti prema bilo kojoj drugoj prostoriji u građevini,- ulazna vrata na vanjskom zidu moraju biti od laganog materijala,- da se iznad i ispod prostorije ne nalaze prostorije namijenjene stalnom ili povremenom okupljanju ve-ćeg broja ljudi,

- da visina prostorije ne iznosi manje od 2,2 m i da ima otvore za prozračivanje.U prostoriji, koja se nalazi u građevini koja nije isključivo tome namijenjena,

sustav može imati najviše šest boca, uključujući radne i pričuvne boce.Ventilacijski otvori prostorije u kojoj je instaliran sustav s bocama, moraju biti

zaštićeni žičanom mrežom. Zbroj površina ventilacijskih otvora mora iznositi najmanje 2% tlocrtne površine.U prostoriji u kojoj je instaliran sustav s bocama, ne smije se držati zapaljivi materijal.

Članak 47.Sustav s bocama na otvorenom prostoru mora ispunjavati ove uvjete:– da sadrži najviše 28 boca, uključujući i radne i pričuvne boce,– da je udaljen od međe susjednog zemljišta, javnog puta ili bilo kojeg stalnog izvora paljenja najmanje

15 m,– da je ograđen metalnom ogradom visine najmanje 2 m,– da je onemogućen pristup neovlaštenim osobama.

Oprema smještena u metalnom ormaru mora biti provjetravana.

Članak 48.

Vatrogasna oprema sustava s bocama sastoji se od najmanje dva vatrogasna aparata za gašenje požara S-Prostorije i mjesta na kojima su instalirani sustavi s bocama moraju biti označeni ovim lako uočljivim

natpisima: ”ZABRANJENO PUŠENJE I PRISTUP S OTVORENIM PLAMENOM”,”NEZAPOSLENIMA PRISTUP ZABRANJEN”, ”OPASNOST OD POŽARA I EKSPLOZIJE”,”OBVEZATNA UPORABA ALATA KOJI NE ISKRI”.

IV.2. SUSTAV S MALIM I PRIJENOSNIM SPREMNICIMA

Članak 49.

Vatrogasna oprema sustava sastoji se od jednoga vatrogasnog aparata S-9 po spremniku.

Članak 50.

Ukoliko se sustav sastoji od nadzemnih spremnika, njihova ukupna zapremina ne smije biti veća od 15m3.

Spremnici u sustavu postavljaju se paralelno a međusobna udaljenost spremnika, kao i slobodan prostoroko spremnika u sustavu iznosi najmanje 0,6 m.

Članak 51.

Sigurnosne udaljenosti spremnika u sustavu određene su tablicom 2. ovog Pravilnika.Sigurnosne udaljenosti iz tablice 2. odnose se i na fiksne priključke za punjenje spremnika iz auto-

cisterne.Sustavi s nadzemnim spremnicima postavljaju se paralelno a međusobna udaljenost iznosi najmanje 5 m.

Članak 52.



Sustav i dijelovi sustava moraju biti zaštićeni od mogućeg mehaničkog oštećenja ili udara vozila.

V. PRETAKALIŠTE

Članak 53.

UNP se pretače iz jedne posude u drugu:– razlikom tlakova,– izjednačavanjem tlaka,– gravitacijom.

Pri pretakanju ne smije doći do razlike tlakova:– ispuštanjem UNP-a u atmosferu,– komprimiranjem zraka ili bilo kojeg drugog plina ili– bilo kojim drugim pumpama i kompresorima, osim s onima koji su odobreni za pretakanje UNP-a.

Posude se pune plinom prema uvjetima iz tablice 5. i 6.

NAJVEĆI DOZVOLJENI STUPANJ PUNJENJA STABILNIH SPREMNIKA I PRIJEVOZNIHCISTERNI

Nadzemni spremniciGustoća plina utekućem stanju

na 15° C kp/cm³

Prijenosnispremnici i

boce %od 0 do

5000 litara%

preko5000

litara u %

Podzemnispremnici

svih veličina%

Vagonskecisterne izoli-

rane sK =1,537

KJ/m²h °C%

Vagonskecisterne sa

zaštitom pro-tiv sunčanih

zraka %0,473 – 0,4800,481 – 0,4880,489 – 0,4950,496 – 0,503

38394041

38394041

41424344

42434445

42434445

41424344

0,504 – 0,5100,511 – 0,5190,520 – 0,5270,528 – 0,5360,537 – 0,5440,545 – 0,5520,553 – 0,5600,561 – 0,5680,569 – 0,5760,577 – 0,5840,585 – 0,5920,593 – 0,6000,601 – 0,6080,609 – 0,6170,618 – 0,6260,627 – 0,634

42434445464748495051525354555657

42434445464748495051525354555657

45464748495051525354555657585960

46474849505152535455565758596061

46474849505152535455565757585960

45464748495052525354555657585960

FAKTORI ”K” ZA KOREKCIJU OBUJMA PLINATablica 6.

Izmjerena Gustoća plina u tekućem stanju



temperatura°C

0,500 0,510 0,520 0,530 0,540 0,550 0,560 0,570 0,580 0,590 0,600 0,610 0,620 0,630

– 20– 10

0+ 101518202224262830323436384045505560

1,0971,0721,0461,0171,0000,9930,9860,9790,9740,9670,9610,9540,9470,9400,9330,9270,9100,9010,8830,8630,824

1,0931,0631,0431,0161,0000,9940,9870,9810,9750,9690,9630,9560,9500,9440,9370,9320,9250,9080,8900,8710,852

1,0881,0661,0411,0151,0000,9940,9870,9810,9760,9710,9660,9590,9530,9470,9410,9360,9290,9120,8960,8780,861

1,0841,0621,0381,0141,0000,9940,9880,9820,9780,9730,9680,9610,9550,9500,9450,9400,9330,9180,9030,8860,870

1,0401,0391,0361,0131,0000,9940,9890,9830,9790,9740,9690,9640,9580,9530,9480,9430,9340,9230,9080,8930,879

1,0761,0561,0351,0131,0000,9950,9900,9840,9800,9760,9710,9660,9600,9550,9510,9460,9400,9280,9150,9000,886

1,0731,0531,0331,0121,0000,9950,9900,9850,9810,9770,9720,9670,9620,9580,9530,9490,9440,9320,9200,9070,893

1,0691,0511,0311,0111,0000,9950,9900,9860,9820,9780,9740,9690,9640,9600,9560,9520,9470,9350,9250,9120,900

1,0661,0491,0301,0111,0000,9960,9910,9870,9830,9790,9760,9710,9670,9630,9580,9540,9500,9390,9290,9170,905

1,0641,0461,0281,0101,0000,9960,9910,9870,9840,9800,9770,9720,9680,9650,9600,9570,9520,9420,9320,9220,910

1,0611,0441,0271,0101,0000,9960,9920,9880,9850,9810,9780,9730,9690,9660,9620,9590,9540,9460,9360,9250,915

1,0581,0421,0261,0091,0000,9960,9920,9880,9850,9820,9790,9750,9710,9680,9640,961

1,0561,0411,0251,0091,0000,9960,9920,9890,9860,9830,9800,9760,9720,9690,9650,962

1,0541,0391,0241,0091,0000,9960,9930,9890,9860,9830,9800,9770,9740,9710,9670,964

Najveća dopuštena količina punjenja tekuće faze UNP-a u litrama, izračunava sepo formuli:

(S · Vp)V maks. = ---------------, pri čemu je:

(K · 100)

Vmaks. – najveća dopuštena količina punjenja,S – stupanj punjenja UNP-om prema tabeli 5.Vp – zapremnina posude u litrama;K – korekcijski faktor zapremnine u tabeli 6.

Članak 54.

Pretakalište može biti kod dobavljača ili kod korisnika.Na pretakalištu kod dobavljača smiju biti istovremeno priključene najviše četiri prijevozne cisterne.U luci ili na plivajućoj plutači objekti pretakališta moraju biti smješteni tako da predstavljaju posebnu

luku ili posebno lučko postrojenje prema posebnim propisima.Na pretakalištu kod korisnika može biti priključena najviše jedna prijevozna

cisterna.Na pretakalištu nije dopušteno puniti boce.Užad ventila za brzo zatvaranje na cisternama, moraju za vrijeme pretakanja biti izvučena izvan zaštit-

nog pojasa pretakališta.Pretakalištem se ne smatra punjenje spremnika UNP-om kod potrošača koje se obavlja auto cisternom s

vlastitom pumpom ili kompresorom.

Članak 55.

Sigurnosne udaljenosti pretakališta kod dobavljača, mjereno od gabarita, iznose:– skladišnih spremnika – najmanje 7,5 m,– pristupnog puta – najmanje 2 m,– javnog puta – najmanje 30 m,– ostalih objekata u kojima može postojati stalni izvor paljenja – najmanje 15 m.



Ako se pretakanje vrši u auto-cisternu i vagon-cisternu, moraju postojati dva posebna pretakališta za au-to-cisternu, s tim da udaljenost između njih iznosi najmanje 15 m ukoliko je predviđen istovremeni rad obapretakališta.

Na pretakalištu nije dozvoljena uporaba motora s unutrašnjim izgaranjem za pogon pumpi i kompresora.

Članak 56.

Pretakalište kod korisnika smješta se ovisno o učestalosti dopreme UNP-a i mogućnosti pristupa prijevo-znih cisterni na tlo korisnika.

Sigurnosne udaljenosti pretakališta kod korisnika, mjereno od gabarita, iznose:– skladišnih spremnika – najmanje 3,5 m,– pristupnog puta – najmanje 2 m,– javnog puta – najmanje 15 m,– ostalih objekata u kojima može postajati stalni izvor paljenja – najmanje 15 m.

Članak 57.

Svi priključni dijelovi pretakališta moraju biti izvedeni nadzemno.U zoni pretakališta ne smiju postojati nikakva udubljenja na terenu u kojima bi se mogao skupljati UNP.Završetak nepokretnih cjevovoda mora biti sigurno učvršćen (u betonskom bloku ili slično) tako da se

onemogući lom cijevi u slučaju pomicanja prijevoznih cisterni prije nego što se savitljivi spojevi rastave.Priključci za spajanje prijevoznih cisterni na pretakalištu moraju imati natpise odnosno oznake koje po-

kazuju da su spojeni s prostorom parne odnosno tekuće faze skladišnih spremnika.Odušne cijevi ventila pretakališta moraju biti usmjerene okomito prema gore, visine najmanje 2,0 m iz-

nad razine zemljišta.

Pod opremom pretakališta podrazumijevaju se:– priključni cjevovodi parne i tekuće faze UNP-a s ugrađenom armaturom,– priključne savitljive cijevi i/ili pretakačke ruke,– pumpe i kompresori (ako se nalaze u sastavu pretakališta),– pristupni put s opremom,– električni uređaji i instalacija,– vatrogasna oprema.

Sva oprema pretakališta mora biti odobrena za UNP.Armatura i cjevovodi pretakališta moraju biti ispitani na tlak od najmanje 25 bar, hladnim vodenim tla-

kom.U sastavu cjevovoda tekuće faze UNP-a nalaze se zaporni organ, ventil protiv loma cijevi, sigurnosni

ventil, pokazivalo protoka, manometar i odušni ventil.U sastavu cjevovoda parne faze UNP-a nalaze se zaporni organ, ventil protiv loma cijevi, manometar i oduš-ni ventil.

Priključivanje prijevoznih cisterni na pretakalištu mora biti izvedeno pomoću cijevi za pretakanje. Te ci-jevi su savitljive ili zglobne.

Savitljive cijevi ispituju se jedanput u šest mjeseci hladnim vodenim tlakom od 25 bara. Na ispitanu ci-jev stavlja naljepnica žute boje s datumom ispitivanja ili se vodi posebna

evidencija.Tijekom pretakanja mora biti prisutna odgovorna stručna osoba.

V.1. PUMPE I KOMPRESORI ZA PRETAKANJE UNP-a NA PRETAKALIŠTU

Članak 58.

Pumpe i kompresori na pretakalištu, mjereno od gabarita, moraju se nalaziti na udaljenosti od:



– skladišnih spremnika – najmanje 0,5 m,– priključnog uređaja za prijevozne cisterne – najmanje 1 m,– priključnog uređaja za prijenosne spremnike – najmanje 0,5 m,– bilo kojeg stalnog izvora paljenja – najmanje 7,5 m,– građevnih i drugih objekata čija je vatrootpornost manja od F60 – najmanje 7,5 m.

Pumpe i kompresori ne smiju biti neposredno postavljeni na priključak skladišnih spremnika.Ako nisu pokretni, pumpe i kompresori moraju biti postavljeni i pričvršćeni na odgovarajući temelj.Pumpe i kompresori mogu biti postavljeni na otvorenom prostoru ili u građevnim objektima (pumpe

kompresorskih stanica) posebno opremljenima za tu svrhu.Građevina u kojoj su postavljene pumpe i kompresori mora ispunjavati ove uvjete:– biti izvedena od negorivog materijala,– pod mora biti uzdignut od okolnog zemljišta najmanje 10 cm i ne smije imati udubljenja,– krov mora biti od laganog materijala,

– vrata se moraju otvarati prema van,– mora biti dobro osvijetljen,– mora imati prirodno prozračivanje,– ventilacijski otvori moraju biti postavljeni pri podu i stropu prostorija,– ventilacijski otvori pri podu moraju biti izgrađeni tako da ne ometaju gravitacijskog izlaženja UNP-a.

Veličina ventilacijskih otvora ne smije biti manja od 1% tlocrtne površine poda.

Članak 59.

Pumpe i kompresori moraju imati mjerno-regulacijsku i sigurnosnu opremu:– zapornu armaturu na ulazu i izlazu,– manometar na ulazu i izlazu,– filtri na usisnoj strani.

Pumpe i kompresori moraju biti osigurani od prekoračenja radnog tlaka povratomUNP-a u sustav bez ispuštanja u okoliš.

Kompresori moraju biti spojeni s posudama tako da uvijek prazne i pune samo parnu fazu, a pumpe sa-mo tekuću fazu UNP-a.

Spajanje kompresora na nepokretni cjevovod, mora biti elastično izvedeno pomoću savitljivog elementakoji onemogućava prijenos vibracija.

Pumpe i kompresori moraju biti uzemljeni.Priključni cjevovodi pumpi i kompresora moraju biti označeni.Uz pumpe i kompresore mora se nalaziti uputa za rukovanje i znakovi upozorenja.

Članak 60.

Odredbe članka 58. i 59. ovog Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju na pumpe i kompresore za preta-kanje UNP-a unutar skladišnog prostora i pogona za punjenje boca i prijenosnih spremnika.

V.2. PRISTUP, PROMET I MJERE SIGURNOSTI PRETAKALIŠTA

Članak 61.

Za pristup prijevoznih cisterni do mjesta priključenja na pretakalištu, mora postojati pristupni put ili pris-tupni kolosijek.

Pristupni put odnosno pristupni kolosijek moraju biti bez nagiba.Vodoravni dio pristupnog puta odnosno pristupnog kolosijeka mora biti ravan i dvostruko dulji od ukup-

ne duljine priključenih cisterni, tako da se obostrano mogu odvojiti ugrožene auto odnosno vagon cisterne.Na pristupnom kolosijeku moraju postojati odgovarajući trajno postavljeni zaustavljači.



Podmeci za osiguranje vozila od pokretanja za vrijeme pretakanja, moraju imati čeličnu užad dužinenajmanje 15 m.

Na početku pristupnog puta postavljaju se ovi vidljivi natpisi: ”ZABRANJENO PUŠENJE I PRISTUPS OTVORENIM PLAMENOM”, ”NEZAPOSLENIMA PRISTUP ZABRANJEN”, ”OPASNOST ODPOŽARA I EKSPLOZIJE”, ”STOP, CISTERNA PRIKLJUČENA”, ”OBVEZATNA UPORABAALATA KOJI NE ISKRI”.

Članak 62.

Promet cisterni na pretakalištu mora se odvijati na za to određenim i označenim putovima.Za vrijeme pretakanja, u zoni pretakališta nije dopušten pristup vozilima koja nisu namijenjena prijevozu

UNP-a.Putovi i kolosijeci na kojima se zadržavaju auto i vagon-cisterne moraju biti izrađeni, održavani i koriš-

teni tako da međusobno nesmetano odgovaraju svojoj namjeni, zahtjevima propisa o sigurnosti u prometu izaštiti od požara.

Auto-cisterne smiju pristupiti pretakalištu samo s hvatačem iskri postavljenim na ispušnoj cijevi motora.Kotači prijevoznih cisterni moraju za vrijeme pretakanja biti zakočeni i osigurani u za tu svrhu izrađenim

podmecima.Pristupni kolosijek mora biti stalno uzemljen, a cisterne tijekom pretakanja.

Prije i nakon pretakanja mora se utvrditi ispravnost prijevoznih cisterni i to od strane stručne i odgovorneosobe pod čijim se nadzorom obavljaju sve manipulacije na pretakalištu.

Užad ventila za brzo zatvaranje na cisternama, moraju za vrijeme pretakanja biti izvučena izvan zaštit-nog pojasa pretakališta.

Članak 63.

Pretakalište mora biti na prikladan i siguran način zaštićeno od izvora topline i požara, i to:– instalacijom za raspršenu vodu kapaciteta 10 l/min/m˛ tlocrtne površine svih priključenih cisterni, u

trajanju od najmanje 2 sata s tlakom vode na mlaznicama od najmanje 3,5 bar ili instalacijom za raspr-šenu vodu sa izvedenim bacačima vode, stalno priključenom na hidrantsku mrežu, s tlakom najmanje 8bar i

– hidrantskom mrežom s najmanje dva nadzemna hidranta protoka vode najmanje 10 l/sek u trajanju 2sata.

Članak 64.

Na pretakalištu broj prijevoznih aparata za gašenje požara određuje se tako da za svaku priključenu cis-ternu bude osigurano 50 kg praha ili drugog odgovarajućeg sredstva za gašenje požara.

Vatrogasna oprema pumpi i kompresora sastoji se od ručnog aparata za gašenje požara kapaciteta punje-nja 9 kg praha ili drugog odgovarajućeg sredstva za gašenje požara, postavljenog uz agregat.

VI. POGON ZA PUNJENJE BOCA I PRIJENOSNIH SPREMNIKA (PUNIONICE)

Članak 65.

Pod pogonom za punjenje boca i prijenosnih spremnika UNP-a(punionice UNP-a), podrazumijeva se po-strojenje izgrađeno i opremljeno za punjenje boca i/ili prijenosnih spremnika UNP-om iz stabilnih spremni-ka.

Punionice UNP-a mogu u svojem sastavu imati:– spremnike,– pretakališta za prijevozne cisterne (za dopremu UNP-a),– uređaje i instalacije za punjenje boca i/ili prijenosnih spremnika,– uređaje i instalacije za punjenje pogonskih spremnika motornih vozila što troše UNP kao pogonsko go-

rivo ako su ispunjeni uvjeti posebnih propisa,– skladišta boca i prijenosnih spremnika,



– održavanje pogona,– pomoćne uređaje i mjesta za pregled i ispitivanje boca.

Članak 66.

Prostorija za punjenje boca i/ili prijenosnih spremnika, mjereno od gabarita te prostorije, mora biti uda-ljena od:

– skladišnih spremnika – najmanje 3 m,– međe susjednog zemljišta – najmanje 7,5 m,– pretakališta za prijevozne cisterne – najmanje 7,5 m,– drugih stalnih izvora paljenja – najmanje 15 m.

Članak 67.

Uređaji za punjenje mogu se smjestiti u građevni objekt, ako taj objekt ispunjava ove uvjete:– da je izgrađen od materijala što osigurava vatro-otpornost nosive konstrukcije predviđenu za najmanje

dva sata,– da je krov lagane konstrukcije,– uzdignut pod 20 cm od okolnog zemljišta izrađen od neiskrećeg materijala,– da se u prostoriji za punjenje može vršiti prirodno strujanje zraka,– da se otvori za prozračivanje nalaze pri podu i stropu prostorije za punjenje, a po mogućnosti, na naj-

manje dva suprotna zida,– da su otvori za prozračivanje pri podu izvedeni tako da je omogućeno gravitacijsko izlaženje UNP-a

izvan objekta,– da površina otvora za prozračivanje prostorije za punjenje nije manja od 3% tlocrtne površine poda

prostorije,– da se vrata i prozori otvaraju prema van,– da prostorija za punjenje ima najmanje dvoja vrata, postavljena na dva susjedna zida, od kojih jedna

moraju imati direktni izlaz iz objekta.

Članak 68.

Rad u prostoriji za punjenje mora se vršiti pod neposrednim nadzorom stručne osobe prema propisanimpostupcima i uputama za siguran rad i postupanje u slučaju požara i tehnološke eksplozije.

Boce i prijenosni spremnici u prostoriji za punjenje ne smiju biti izloženi temperaturi višoj od temperatu-re u toj prostoriji.

Boce i prijenosni spremnici za punjenje UNP-om ispituju se prema posebnom propisu a o čemu morapostojati dokumentacija.

Spajanje boca i prijenosnih spremnika pri punjenju vrši se savitljivim cijevima što na krajevima imajuventile za brzo zatvaranje. Savitljive cijevi ispituju se jedanput u šest mjeseci hladnim vodenim tlakom od 25bar. Na ispitanu cijev stavlja se naljepnica žute boje s datumom ispitivanja, o čemu se vodi dokumentacija.

Boce se pune ”po masi” a prijenosni spremnici ”po zapremnini”, i to postupkom ekspanzije tekućine uparni prostor posude.

Prijenosni spremnici ne smiju se puniti u prostoriji koja ima više od jednog potpuno zatvorenog zida.Nepokretni cjevovodi na koje su spojene savitljive cijevi za punjenje boca i prijenosnih spremnika mora-

ju imati ventil protiv loma cijevi ili zaporni ventil.Za vrijeme punjenja, boce i prijenosni spremnici moraju biti osigurani od prevrtanja.Boce i ventili odnosno priključna armatura prijenosnih spremnika moraju neposredno nakon punjenja bi-

ti ispitani na nepropusnost.Neispravne boce i prijenosni spremnici ne smiju se puniti, a ako su već napunjeni, treba ih na sigurnom

mjestu isprazniti, odvojiti od ispravnih i označiti.Napunjene boce i prijenosne spremnike nakon punjenja treba otpremiti u otvoreno ili natkriveno skladiš-

te.



Između prostorije za uskladištavanje punih boca do 10.000 kg UNP-a i prostorije za punjenje mora pos-tojati zid vatro otpornosti od najmanje F90, u kojemu ne smije biti više od dva otvora za prijevoz boca izprostorije za punjenje u skladište.

Puni i prazni prijenosni spremnici ne smiju se skladištiti u objektu u kojemu se nalazi prostorija za pu-njenje.

Uređaji i oprema za gašenje požara prostorije za punjenje sastoji se od najmanje dva vatrogasna aparata,izabrana i postavljena tako da na svakih 100 kg UNP-a u bocama bude 5 kg praha.

U prostoriji za punjenje moraju se nalaziti tehnološka shema, upute za siguran rad i znakovi upozorenja izabrana.

U pogonima za punjenje ne može se rabiti alat koji iskri.

VII. ISPARIVAČ UNP-a

Članak 69.

Isparivač može biti postavljen:– na otvorenom prostoru sa ili bez nadstrešnice,– u namjenskoj građevini (isparivačka stanica),– u građevini koja nije isključivo građena za postavljanje isparivača,– u građevini prislonjenoj uz neki drugi objekt i– neposredno uz ili na spremniku ako konstrukcijski zadovoljava propise protueksplozijske zaštite.

Ako se isparivač nalazi u građevini koja nije isključivo građena za postavljanje isparivača ili u građeviniprislonjenoj uz neki drugi objekt, prostorija isparivača mora biti izvedena kao zaseban požarni sektor vatrootpornosti najmanje 2 sata s najmanje jednim vanjskim zidom i vratima koja vode u slobodan prostor.

Ako je isparivač smješten u građevini, odzračna cijev mora biti izvedena izvan građevine tako da se nje-zin završni kraj nalazi najmanje 50 cm iznad najviše točke krova građevine, a najmanje 2,5 m udaljen od bilokojeg otvora na građevini što se nalazi ispod završenog kraja cijevi, mjereno vodoravno.

Ako je isparivač smješten na otvorenom prostoru, završni kraj odzračne cijevimora biti najmanje 2,5 m iznad razine okolnog zemljišta, a najmanje 2,5 m udaljen od bilo kojeg otvora naobjektu što se nalazi ispod završnog kraja cijevi, mjereno vodoravno.

Isparivač mora imati natpisnu pločicu pričvršćenu na vidljivom mjestu.Sigurnosni ventil isparivača mora biti neposredno spojen s njegovim parnim prostorom.Tlak otvaranja i slobodni otvor sigurnosnog ventila se određuje prema propisima o tehničkim normati-

vima i normama za sigurnosne ventile.Isparivači se mogu zagrijavati toplom vodom, zasićenom vodenom parom niskog tlaka, električnom gri-

jačima s dijatermičkim uljem ili otvorenim plamenom.Uređaji za zagrijavanje isparivača putem plinskog loženja, moraju imati termostatičku regulaciju ili dru-

gi odobreni automatski sigurnosni uređaj za zatvaranje, radi sprečavanja istjecanja UNP-a u slučaju da seplamen ugasi.

U sastavu isparivača mogu se postaviti uređaji za redukciju i regulaciju tlaka isparenog UNP-a.Isparivač mora biti takav da onemogućava ulaz tekuće faze u plinski vod trošila.

Članak 70.

Najmanje sigurnosne udaljenosti električnih, toplovodnih i parnih isparivača u ovisnosti od kapacitetaodređuju se prema tablici 7.

Tablica 7.Kapacitet kg/h do 40 kg/h 40 – 60 kg/h iznad 60 kg/h

Sustav s bocama na otvorenom U istom pro-storu 3 m –

Sustav s bocama u samostojećoj U istom pro- na otvore- –



građevini storu nom prostoruSustav s bocama u prostoriji, koja

je unutar građevineNa otvore-

nom prostoru – –

Sustav sa spremnicima na otvore-nom 0,6 m 1,5 m 3 m

Sustav sa spremnicima u građevi-ni

Na otvore-nom prostoru

na otvore-nom prostoru na otvorenom prostoru

Spremnici iznad 10 m³ 3,0 m * * *

Najmanje udaljenosti isparivača grijanih otvorenim plamenom u ovisnosti od kapaciteta određuju se prematablici 8.

Tablica 8.Kapacitet kg/h do 40 kg/h iznad 40 kg/h

Sustav s bocama na otvorenom 5 m –

Sustav s bocama u samostojećem objektu – –

Sustav s bocama u prostoru,koji je u sklopu drugog prostora – –

Sustav sa spremnicima na otvorenom 5 m 7,5 m

Sustav sa spremnicima u objektu – –

Spremnici iznad 10 m³ izvan zaštitnog pojasa izvan zaštitnog pojasa

* – u posebnom prostoru, koji je udaljen najmanje 3,0 m** – u posebnom prostoru, koji je udaljen najmanje 7,5 m– – nije dopušteno

Udaljenosti iz tablica 7. i 8. mogu se smanjiti upotrebom zaštitnog zida sukladnočlancima 40. i 41. ovog Pravilnika na način da je osiguran pristup za održavanje.Oko isparivača jedinstvena je zona opasnosti – zona 2., iznosi 1,5 m vodoravno i 0,5 metra iznad.Isparivač se ne smije postaviti ispod razine zemljišta, u bilo kakva udubljenja unutar

niti ispod spremnika.Isparivači na otvoreni plamen, koji se koriste kod malog spremnika moraju se nalaziti izvan zona opas-

nosti.Uz svaki isparivač mora se nalaziti vatrogasni aparat za gašenje tipa S – 9 kg.

VIII. UREĐAJ ZA MIJEŠANJE UNP-a

Članak 71.

Uređaj za miješanje UNP-a mora biti konstruiran i izrađen u skladu propisima i normama za takvu vrstupostrojenja.

Uređaj za miješanje isparenog UNP-a služi kao uređaj za pripremu UNP-a prije uporabe na trošilu radiodržavanja konstantne kalorične vrijednosti.

Uređaj za miješanje UNP-a može biti instaliran kao zamjena ili dopuna zemnom plinu, ili kao dio vlasti-tog postrojenja industrijskih potrošača.

Uređaji za miješanje mogu biti stabilne ili pokretne konstrukcije a postavljene prema udaljenostima iztablice 7. i 8.



Smjesa UNP-a i zraka mora prije ulaska u distributivni cjevovod biti odoriziran.Odnos UNP-a i zraka u smjesi mora uvijek biti iznad gornje granice eksplozivnosti.U distributivnim cjevovodima tlak smjese UNP-a i zraka ne smije prelaziti 4 bara, a u objektima potro-

šača 2 bara.

IX. UREĐAJI ZA REGULACIJU TLAKA

Članak 72.

Uređaji za regulaciju tlaka moraju biti odobreni.Regulacija tlaka može se izvršiti u više stupnjeva.Kod dvostupanjske regulacije tlaka, u prvom stupnju se smanjuje tlak na 0,7 do 2 bara, a na drugom stu-

pnju na radni tlak trošila.Najveći dopušteni tlak UNP-a na trošilu smije iznositi najviše 2 bara.

Uređaji za regulaciju tlaka se mogu postaviti na sam priključak plinske instalacije odnosno boce ili ma-log spremnika, na izlazu iz isparivača, ispred ili iza uređaja za miješanje UNP-a i neposredno ispred trošila.

Uređaji za regulaciju tlaka moraju biti postavljeni nadzemno, na prostor koji se provjetrava, osim kodspremnika koji imaju odobrena drugačija tehnička rješenja.

Uređaji za regulaciju tlaka moraju biti izrađeni od nepropusnog i na UNP otpornog materijala.Manometar se postavlja ispred i iza uređaja za regulaciju tlaka. Na izlaznoj strani instalacije niskog tlaka

do 120 mbar može biti postavljen samo priključak za manometar.Ugradnja uređaja za regulaciju tlaka vrši se prirubničkim ili navojnim spojem.

Uređaji za regulaciju tlaka kod protoka UNP-a većih od 2 kg/h, moraju biti dodatno zaštićeni sigurnosnimispusnim ventilom i sigurnosnim ventilom za zatvaranje.

Cijevi za odzraku uređaja za regulaciju tlaka moraju ispunjavati uvjete iz članka 74. ovog Pravilnika.Uređaji za regulaciju tlaka koji su opremljeni sigurnosnom membranom kod ulaznog tlaka nižeg od 1 ba-

ra, mogu biti bez sigurnosnog ispusnog ventila.Uređaji za regulaciju tlaka moraju imati pričvršćenu natpisnu pločicu.

Uređaji za regulaciju tlaka ne smiju biti postavljeni na mjestima na kojima može doći do njihova ošteće-nja, zagrijavanja i eventualne uporabe od strane neovlaštenih osoba.

Uređaj za regulaciju tlaka ugrađuje se na način kojim se onemogućuje ulazak kondenziranog UNP-a uregulator. Odmrzavanje regulatora dozvoljeno je samo toplom vodom ili parom.

Regulatori tlaka koji se upotrebljavaju u kućanstvu mogu imati izlazni tlak do 50 mbar, uz odstupanje do20%.

X. CJEVOVODI

Članak 73.

Pod cjevovodima se podrazumijevaju svi cjevovodi koji služe za razvod parne i tekuće faze UNP-a unu-tar postrojenja za UNP.

Cjevovodi mogu biti nadzemni i podzemni i u pravilu se postavljaju najkraćim putem u ravnim smjero-vima izvan javnih cesta i komunikacija.

Vanjski cjevovod se postavlja nadzemno ili podzemno, s tim da dubina ukopavanja bude najmanje 60 cmispod razine zemljišta.

Podzemni cjevovod mora biti izoliran, obložen finim pijeskom debljine najmanje 15 cm i označen tra-kom za označavanje.

Cjevovodi moraju biti postavljeni tako da ne ometaju promet i da nisu izloženi prekomjernoj toplini ilioštećenju.

Savitljive cijevi na pretakalištu i u punionici se moraju ispitati svakih 6 mjeseci hladnim vodenim tlakomod 25 bara. Na cijev se stavlja oznaka s datumom ispitivanja i vodi se posebna evidencija.

Savitljive cijevi na malim spremnicima pregledavaju se i ispituju u rokovima i na način prema uputamaproizvođača odnosno prema tablici 8.

Cjevovodi tlaka do 50 mbara i promjera do 20 mm mogu se postavljati ispod žbuke, ako su na pogodannačin zaštićeni od korozije.



Nadžbukno izvedeni cjevovodi, moraju biti položeni na metalne nosače ili pričvršćeni metalnim obujmi-cama na podlogu.

Prije ulaska cjevovoda u građevinu postavlja se interventni ventil na dostupnom i označenom mjestu(plinska kuglasta slavina).

Cjevovodi tlaka do 50 mbara u građevinama mogu biti položeni u tlu u kanale minimalnih dimenzija 10x 10 cm. Cjevovod mora biti zaštićen od korozije, izoliran vodonepropusnim materijalom i prekriven pijes-kom.

Ako su cjevovodi ukopani ispod žbuke, spajanje cijevi vrši se isključivo zavarivanjem, a armatura nacjevovodima mora se postaviti u posebne lako dostupne ormariće.

Instrumenti, armature i priključci trošila UNP-a na plinsku fazu, spajaju se cijevnim navojnim spojem iliprirubnicom.

Dijelovi cjevovoda spojeni prirubnicama i ostalim vijčanim vezama, moraju se nalaziti iznad zemlje.Cjevovodi kroz zidove i stropove, moraju se zaštititi cijevima većeg promjera.Na cjevovode postavljene u građevinama ispod razine okolnog tla ne smije se ugrađivati oprema i insta-

lacije, a cijevi moraju biti zavarene i vidljive.Cjevovodi se ne smiju nalaziti u otvorima dizala, podrumskih otvora i dimnih kanala.Cjevovodi koji prelaze preko željezničkog kolosijeka, podižu se na visinu od najmanje

1,5 m iznad normalnog željezničkog gabarita.Cjevovodi iznad cesta, željezničkih tračnica, potoka, rijeka itd. moraju biti izvedeni cijevnim mostovima.Cjevovodi ispod željezničkih kolosijeka, cesta, kanalizacije unutar postrojenja, moraju se postavljati u

zaštitnu cijev na dubinu od najmanje 1,20 m.Kut križanja cjevovoda sa željezničkim kolosijecima, cestama, kanalizacijom, energetskim kanalima mo-

ra biti najmanje 300. Zaštitna cijev mora biti duža najmanje 0,5 m s jedne i druge strane od ruba križanja.Krajevi zaštitne cijevi moraju biti zaliveni poliuretanom ili drugim odgovarajućim materijalom te imati zašti-tni odušak.

Podzemni cjevovodi ne smiju prolaziti ispod temelja građevnog objekta.Križanje cjevovoda s vodovodom mora biti izvedeno tako da se cjevovod nalazi iznad vodovoda.

Križanje cjevovoda s kanalizacijom, vodovodom, električnim kablom, itd., mora biti izvedeno s visin-skom razlikom od najmanje 30 cm.

Ako se vodovi nalaze usporedno u zajedničkom šahtu, ostali vodovi moraju biti odmaknuti najmanje 40cm.

X.1. IZVEDBA

Članak 74.

Cjevovodi stabilnih instalacija za UNP moraju biti izvedeni od atestiranih čeličnih bešavnih cijevi ili ci-jevi odgovarajuće kakvoće (HDPE, itd.).

Bakrene i aluminijske bešavne cijevi mogu biti uporabljene za parnu fazu UNP-a i unutar objekta kaopomoćni vodovi, unutrašnjeg promjera do 10 mm.

Cjevovodi moraju biti zaštićeni od korozije, vidljivi dio cjevovoda obojen žutom bojom plinska a zele-nom bojom tekuća faza, te označeni odgovarajućim natpisima i simbolima, osim kućnih instalacija.

Armatura cjevovoda mora se zaštititi od mehaničkog oštećenja i uporabe od neovlaštenih osoba.Cjevovod mora biti osiguran od ekspanzije, kontrakcije, potresa, vibracije, toplinskih dilatacija i slijega-

nja tla.Na stabilnom cjevovodu, ispred spoja se savitljivim cjevovodom mora se nalaziti zaporni element.Na savitljivom cjevovodu ne smije se nalaziti zaporni element.Odmrzavanje cjevovoda i pripadajući armature dozvoljeno je samo toplom vodom ili vodenom parom

niskog tlaka.Prije punjenja UNP-om cjevovodi moraju biti inertizirani.Između svaka dva zaporna elementa na cjevovodu tekuće faze mora se postaviti sigurnosni ventil odgo-

varajućeg kapaciteta.Trošila kapaciteta do 0,8 kg/h i radnog tlaka do 50 mbara mogu se spajati namjenskom savitljivom cijevi

koja mora imati na krajevima gumena zadebljanja za sigurnije prianjanje.



X.2. ISPITIVANJE CJEVOVODA

Članak 75.

Cjevovodi moraju biti ispitani na čvrstoću i nepropusnost, ovisno o radnom tlaku određenom u tablici 9.

Tablica 9.Ispitivanje na radni tlak Na čvrstoću (bar) nepropusnost (bar)

Niski tlak do 120 mbar za cjevovod s prom-jerom otvora iznad 150 mm 3 1

Srednji tlak iznad 120 mbar do 3 (bar) 4 najveći radni tlak, ne manji od 1

Visoki tlak iznad 3 (bar) 1,5 x najveći radnitlak 1,25 x najveći radni tlak

Ispitivanje na čvrstoću obavlja se nakon izjednačavanja temperatura u trajanju od jednog sata, a ispitiva-nje na nepropusnost nakon izjednačenja temperature u trajanju od najmanje 30 minuta, a vrše se prema tabli-ci iz stavka 1. ovog članka.

Cjevovodi niskog tlaka do 120 mbara i promjera otvora do 150 mm ispituju se samo na nepropusnost, stim da se prvo ispitivanje vrši s tlakom od 1 bar, u trajanju od 10 minuta nakon izjednačavanja temperature aprije zaštitnog premazivanja, odnosno prekrivanja cjevovoda. Drugo ispitivanje vrši se pri dvostrukom rad-nom tlaku a najmanje pri 150 mbar. Instalacija se smatra nepropusnom ako nakon 10 minuta tlak u idućih 10minuta ostane konstantan.

Odredbe ovog članka ne odnose se na cjevovode koji sukladno propisima o tlačnoj opremi imaju osobinetlačne opreme.

Cjevovodi se tijekom uporabe ispituju na nepropusnost u okviru ispitivanja ispravnosti plinske instalaci-je, prema propisanom postupku dobavljača.

XI. TROŠILA

Članak 76.

UNP se smije upotrebljavati samo putem trošila i plamenika prilagođenih za UNP-e.Trošila i plamenici moraju biti prilagođeni i priključeni za korištenje UNP-a od

strane proizvođača ili ovlaštenog servisera.UNP trošila moraju imati zaštitu koja automatski prekida dovod plina u slučaju gašenja plamena (pilos-

tatska zaštita), osim trošila spojenih na kamp boce za korištenje na otvorenom.Ako je na sustav za UNP priključeno više trošila, ispred svakog trošila mora se na cjevovod postaviti

ventil za zatvaranje, bez obzira što je u trošilo ugrađen takav ventil.Uređaji za UNP koji se rabe u kampovima, a kojih potrošnja ne prelazi 0,2 kg/h,

mogu se instalirati na bocu za UNP, ako njezin kapacitet punjenja ne prelazi 5 kg.Trošila za UNP namijenjena uporabi u pokretu ili uporabi uz premještanje, moraju se spajati s posudom

za UNP s pomoću savitljive cijevi. Njihova potrošnja ne smije prelaziti 0,8 kg/h ako se uporabljuju u zat-vorenim prostorijama, i moraju imati pilostatsku zaštitu.

UNP trošila se smiju upotrebljavati ako je njihov radni tlak, način uporabe i izvedbadimovoda u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

XI.1. PRIKLJUČIVANJE TROŠILA

Članak 77.

Trošila moraju biti priključena fiksnim priključkom osim trošila za radni tlak do 120 mbar koja mogu bi-ti priključena i rastavljivim priključkom.



Priključci moraju biti postavljeni tako da se tokom djelovanja trošila ne zagrijavaju toliko da bi došlo dooštećenja. Priključci sa savitljivom cijevi i priključne armature ne smiju biti pod utjecajem vrućih dimnihplinova.

Kod UNP trošila na priključni se vod neposredno ispred priključka trošila mora ugraditi termički zaporniuređaj osim kod priključka na plinsku bocu. Termički zaporni uređaj je konstruiran za temperaturu djelova-nja 100 °C i temperaturu postojanosti 650 °C.

Svi priključci na cjevovodu na kojem nisu priključena trošila ili drugi uređaji moraju biti čvrsto i plinskinepropusno zatvoreni čepovima ili slijepim prirubnicama od metala.

XI.2. POSTAVLJANJE TROŠILA

Članak 78.

Trošila mogu biti postavljena samo u prostorima gdje zbog položaja, veličine, karakteristika gradnje inamjene nisu opasna. Veličina prostora se izračunava iz svijetlih mjera površina prostora.

Trošila se ne smiju postaviti u stubištima, osim u niskim stambenim zgradama sa ne više od dva stana, niu zajedničkim hodnicima koji su putovi evakuacije.

U prostorijama čija je kota poda niža 1 metar od okolnog terena smiju se postaviti trošila ukupne instali-rane snage do 50 kW ako je izvan prostorije instaliran uređaj koji automatski prekida dotok UNP-a u slučajunekontroliranog propuštanja.

Trošila ne smiju biti postavljena u prostorima gdje postoje otvoreni kamini bez vlastite opskrbe zrakom,osim ako se dimni plinovi odvode u zajednički dimovod.

Trošila ne smiju biti postavljena u prostorima (osim kotlovnica) ili stanovima odakle se usisava zrakpomoću ventilatora:

– ako se dimni plinovi odvode u kanal za prozračivanje,– ako ventilator ne utječe na dovod zraka i odvod dimnih plinova plinskog ložišta kojim je osigurano

sigurno djelovanje.

Razmakom ili zaštitnim mjerama npr. toplinskom izolacijom ili zastorom protiv toplinskog zračenja, mo-ra biti osigurano da temperatura građevinskih elemenata od materijala koji gore ili ugrađenog pokućstva nenaraste iznad 85 °C.

Ako se uslijed djelovanja trošila, površina nosivih stijena stropova, potpornih ili ostalih nosivih elemena-ta zagrije na više od 50 °C, potrebno je toplinski izolirati ili dovoljno odmaknuti trošilo kako ne bi došlo dooštećenja koja bi utjecala na nosivost tih elemenata.

Ako je potrebna toplinska izolacija, ona mora biti negoriva.Postavljanje trošila bez odvoda dimnih plinova je dopušteno, ukoliko se dimni plinovi odvode na otvore-

no uz pouzdanu izmjenu zraka, bez opasnosti i neodgovarajućih opterećenja. Za kućanske uređaje za kuhanjes opterećenjem do 11 kW, dovoljno je da prostor u kojem je trošilo ima veličinu iznad 20 m3 i da najmanjejedna vrata vode na otvoreno ili prozor koji se otvara.

XI.3. DOVOD ZRAKA ZA IZGARANJE UNP-a

Članak 79.

Trošila moraju imati osiguran dovoljan dovod zraka za izgaranje.Dovod zraka za izgaranje je dovoljan ako u prostor dotiče prirodnim putem ili drugim mjerama 1,6 m3/h

zraka za izgaranje na 1 kW zajedničke toplinske snage trošila ukupnog nazivnog učinka svih trošila koja suovisna o zraku u prostoriji, ako pri izmjeni zraka za izgaranje iz prostora podtlak u prostoru u odnosu navanjski tlak nije veći od 0,04 mbar.

Dovod zraka za izgaranje prirodnim putem ili drugim mjerama može biti osiguran:– preko vanjskih otvora u prostoru s trošilom,– preko otvora u koji ulazi zrak izvana,– zajedno preko vanjskih otvora i vanjskih zračnika u prostoru s trošilom,– s prozračivanjem kao u kotlovnicama ili– prisilno s posebnim tehničkim uređajima.



Trošila snage do 35 kW, koja uzimaju zrak iz prostora mogu biti postavljena uprostorijama koje imaju najmanje jedna vrata na otvoren prostor ili prozor koji se otvara. Zapremina pro-

storije mora iznositi najmanje 4 m3 po 1 kW zajedničke toplinske snage.Trošila koja uzimaju zrak iz prostora mogu biti postavljena u prostorije koje imaju jedan otvor za dovod

zraka površine najmanje 150 cm2 ili dva otvora površine najmanje 75 cm˛ slobodnog presjeka. Otvori se mo-raju moći zatvoriti ako je sigurnosnim uređajima predviđeno da plamenik može djelovati samo kod otvore-nog otvora. Otvor se štiti mrežom s otvorima od najviše 10x10 mm i žicom ne debljom od 0,5 mm i ako jeočuvan slobodni presjek 150 cm2.

Ako je otvor veličine 150 cm2 priključen na kanal, kanal mora biti takav da se količina zraka koja ulazine smanjuje. Za ravni kanal dužine preko 10 m primjeren je presjek 300 cm2. Promjene smjera povećavajudužinu kanala ekvivalentnom dužinom 3 m kod 90 stupnjeva i 1,5 m kod 45 stupnjeva. Kanal mora imati posvoj dužini jednak slobodni presjek. Kanal je nepotreban, ako je prostor s trošilom povezan s otvorom pres-jeka najmanje 300 cm2 ili s dva otvora najmanje po 150 cm2 slobodnog presjeka sa susjednim prostorom ukojem je otvor za prozračivanje presjeka 150 cm2 s uzimanjem zraka iz otvorenog.

Ako je otvor za dovod zraka izveden kao otvor s uzimanjem zraka iznad krova, visina okna smije bitinajviše 4 m. Slobodni presjek mora u tom slučaju biti najmanje 230 cm2.

Trošila s tlačnim plamenikom (ložišta bez osigurača uzimanja zraka iz prostora)mogu biti postavljena u prostorijama sa ili bez vrata na otvoren prostor, sa ili bez prozora koji se otvara, neo-visno o veličini prostora, ako je osiguran dovoljan dovod zraka za izgaranje preko otvora s uzimanjem zrakana otvorenom u skladu sa zahtjevima propisanim ovim člankom.

Trošila s atmosferskim plamenikom (ložišta s osiguračem uzimanja zraka iz prostora) mogu biti postav-ljena u prostorima sa ili bez vrata koja izlaze na otvoren prostor, sa ili bez prozora koji se otvara, ako je zap-remina prostora najmanje 1 m3 po 1 kW ukupne toplinske snage svih trošila te ako je osiguran dovoljan do-vod zraka za izgaranje preko otvora s uzimanjem zraka na otvorenom u skladu sa zahtjevima propisanimovim člankom.

Iznimno, prostorija može biti manje zapremine od 1 m3 na 1 kW ukupne toplinske snage svih trošila uko-liko:

– ima dva otvora prema otvorenom prostoru presjeka najmanje po 75 cm2. Oba otvora moraju biti naistoj strani i ne smiju biti zatvoreni ili zatrpani. Gornji otvor mora biti što bliže stropu odnosno ba-rem 1,80 m od tla, a donji u blizini tla,

– je povezana sa susjednom prostorijom s dva otvora presjeka najmanje po 150 cm2, koji ne smiju bitizatvoreni ili zatrpani, što se osigurava otvorima u vratima s gornje strane 1,80 m od tla i s donje stra-ne otvorima u blizini tla.

Prostorija s trošilom povezana sa susjednim prostorijama mora imati ukupnu zapreminu najmanje 1 m3

po 1 kW.Ako se trošilo s atmosferskim plamenikom postavlja u izdvojeni dio prostorije, dovoljan je jedan otvor

150 cm2 iz tog izdvojenog dijela prostorije prema otvorenom prostoru ako je taj izdvojeni dio prostorijesmješten neposredno uz ostali prostor i ako je ukupni volumen čitavog prostora 1 m3 na 1 kW.

Dovod zraka za izgaranje može biti osiguran neposrednim otvorom, kanalom ili oknom.Trošila koja uzimaju zrak iz prostora mogu biti postavljena u prostorima koji imaju vrata koja vode na

otvoreno ili prozor koji se otvaraju. Prostor s trošilom ima dovoljan dovod zraka za izgaranje ako je veličinaprostora najmanje 2 m3 na 1 kW ukupne toplinske snage i ako je preostali dovod do najviše 0,8 m3/h na 1 kWukupne toplinske snage osiguran vanjskim otvorima.

Trošila ukupne toplinske snage do 50 kW, koja uzimaju zrak iz prostora mogu biti postavljena u prosto-rije koje nemaju vrata koja vode na otvoreno ili prozor koji se otvara, ukoliko te prostorije zadovoljavajuzahtjeve prozračivanja za kotlovnice.

Trošila s atmosferskim plamenikom mogu biti postavljena u prostorije bez vrata koja vode na otvorenoili bez prozora koji se otvara, bez obzira na veličinu prostorije ako je prostorija priključena na centralni do-vod za prozračivanje i ako se zajedno odvodi zrak i dimni plinovi.

Trošila s atmosferskim plamenikom (protočni grijač vode, akumulacijski grijač vode,optočni grijač vode ili kombinirani grijač vode i plinska peć) mogu biti u prostorijama koje se prozračujupreko pojedinačnih okana i imaju svoj otvor za dovod zraka, ako se dimni plinovi odvajaju zajedno sa zra-



kom. Otvori za dovod zraka moraju biti priređeni za dovod zraka za izgaranje i tijekom rada trošila morajubiti otvoreni.

Trošila bez ventilatora, s dovodom zraka za izgaranje s otvorenog i odvodom dimnih plinova na otvore-no na vanjskom zidu (plinsko ložište na vanjskim stijenama) mogu biti postavljena samo neposredno navanjskom zidu. Mogu služiti samo za grijanje pojedinih prostora (peć na vanjskoj stijeni) ili za pripremu top-le vode (grijač vode na vanjskoj stijeni).

Peć na vanjskoj stijeni može imati najviše 7 kW toplinske snage, a grijač vode na vanjskom zidu najviše28 kW toplinske snage.

Trošila s ventilatorom, s dovodom zraka za izgaranje i odvodom dimnih plinova preko kombiniranogdimnjaka za dovod zraka i odvod dimnih plinova, mogu biti postavljena samo neposredno na dimnjak ili štobliže dimnjaku.

Trošila s ventilatorom, s dobavom zraka za izgaranje s otvorenog i odvodom dimnih plinova na otvorenopreko krova, mogu biti postavljena samo u potkrovljima ili u prostorijama gdje je strop istovremeno i krovnakonstrukcija.

Trošila s ventilatorom, s dobavom zraka za izgaranje s otvorenog i odvodom dimnih plinova na otvorenona vanjskoj stijeni, mogu se nalaziti neposredno na vanjskom ili unutarnjem zidu. Trošila za grijanje na vanj-skim zidovima mogu imati najviše 11 kW toplinske snage i za pripremu tople vode najviše 28 kW toplinskesnage.

XI.4. ODVOD DIMNIH PLINOVA

Članak 80.

Odvodi dimnih plinova projektiraju se, izvode, koriste i održavaju sukladno posebnim propisima.

XI.5. SIGURNOST PROSTORA S TROŠILOM

Članak 81.

Trošila s tlačnim plamenikom (ložišta bez osigurača uzimanja zraka iz prostora) mogu biti u prostorija-ma bez vrata koja gledaju na otvoreno ili bez prozora, neovisno o obujmu prostorije, ukoliko su povezana sdovodom zraka za izgaranje koji osigurava dovoljnu količinu zraka.

Trošila s atmosferskim plamenikom mogu biti postavljena u prostorijama koje nemaju vrata koja vode naotvoreno ili prozor koji se lako otvara ako je obujam prostorije najmanje 1 m3 na 1 kW ukupne toplinskesnage tih uređaja i ako je u skladu s člankom 79. ovoga Pravilnika osiguran dovoljan dotok zraka za izgara-nje preko dovoda zraka, izražen zajedničkom toplinskom snagom svih trošila.

Ako je prostorija s trošilom manjeg obujma od 1 m3 na 1 kW ukupne toplinskesnage trošila, potrebno ga je povezati sa susjednim prostorom za dobavu zraka s dva otvora po najmanje 150cm2 slobodnog presjeka. Na taj način povezani prostori moraju zajedno imati potreban minimalni obujam 1m3 na 1 kW. Oba otvora moraju biti na istom zidu u različitim visinama. Gornji otvor mora biti što bližestropu odnosno najmanje 1,80 m iznad tla, a donji otvor što bliže tlu. Oba otvora služe kao otvori za dobavuzraka.

Trošila s atmosferskim plamenikom mogu biti ugrađena u ormare. Ormari moraju biti povezani s prosto-rom gornjim i donjim otvorom slobodnog presjeka najmanje 600 cm2. Otvori moraju biti postavljeni premauputama proizvođača trošila.

Stranice ormara moraju biti odmaknute najmanje 10 cm od trošila osim ukoliko je trošilo s ormarićemkao cjelina ispitano.

Kod postavljanja trošila, ovlašteni serviser dužan je pridržavati se uputa proizvođača za ugradnju te po-sebnih uvjeta dobavljača UNP-a.

XII. PUŠTANJE INSTALACIJE UNP-a U RAD

Članak 82.



Prije puštanja UNP-a u instalaciju potrebno je utvrditi da li su u skladu s predviđenim tlačnim ispitiva-njem obavljena i ispitivanja na čvrstoću i nepropusnost cjevovoda sukladno članku 74. ovog Pravilnika.

Neposredno prije puštanja UNP-a u instalaciju, potrebno je pregledom čitave instalacije provjeriti, jesu lisvi izlazi na instalaciji nepropusno zatvoreni čepovima ili slijepim prirubnicama od metala.

Instalacija se mora plinom ispuhavati toliko dugo, sve dok nije izguran iz nje sav zrak ili inertni plin.UNP se mora preko gumene cijevi oprezno i sigurno puštati na otvoreno. Ako se radi o manjim količinama,UNP se može potrošiti na primjerenom plameniku. Pri tome je potrebno osigurati dovoljno prozračivanjeprostora.

Kod instalacije s radnim tlakom do 120 mbara, manje količine UNP-a se moguodvojiti dovoljnim zračenjem prostora, a kod svih je načina potrebno ukloniti izvore zapaljivanja koji nisuneposredno potrebni za izgaranje UNP-a (npr. pušenje, uključivanje električnih aparata, djelovanje drugihognjišta).

Članak 83.

Instalacije se prije puštanja u rad ispituju na nepropusnost i ispravnost.

Nakon puštanja UNP-a u instalaciju instalacija se ispituje na nepropusnost na svim spojnim mjestimaelemenata instalacije metodama koje ne uključuju tlačnu probu.

Ispitivanje ispravnosti instalacije obuhvaća neposrednu provjeru funkcije svih elemenata instalacije pre-dviđene tehničkom dokumentacijom.

Ispitivanja se obavljaju po postupku propisanom od strane dobavljača UNP-a.Ispitivanje instalacija prije prvog puštanja u rad, obavlja se u nazočnosti izvoditelja radova.

Članak 84.

Ispitivanje ispravnosti i nepropusnosti instalacije mora se obaviti sukladno članku 83. ovog Pravilnikaako instalacija nije radila više od godinu dana uz obvezu korisnika da o tome obavijesti dobavljača.

Članak 85.

Prilikom puštanja UNP-a u instalaciju koja kraće vrijeme nije korištena npr. zbog održavanja, potrebnoje mjerenjem tlaka ili premazivanjem sapunicom provjeriti, jesu li svi spojevi na instalaciji nepropusni.

Članak 86.

Kod ispitivanja rada trošila, ovlašteni serviser dužan je pridržavati se uputa proizvođača za puštanje urad.

Pri ispitivanju rada trošila potrebno je utvrditi da se, nakon 5 minuta rada kod zatvorenih prozora i vrata,dimni plinovi ne vraćaju u prostoriju.

Ako se u istom prostoru nalazi više trošila, potrebno je ispitivanje obaviti kada su aktivna sva trošila, kodzatvorenih kao i otvorenih unutarnjih vrata. Ispitivanje se obavlja pri najvećoj kao i pri najmanjoj toplinskojsnazi trošila.

Kod trošila s uređajem za kontrolu dimnih plinova, potrebno je ispitati i djelovanje tog uređaja premauputama proizvođača.

Ako se tijekom ispitivanja utvrdi propuštanje dimnih plinova, do otklanjanja greške odnosno popravke,trošilo se ne smije koristiti.

Nakon obavljenih ispitivanja dobavljač sastavlja zapisnik i izdaje uvjerenje.

XIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 87.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o izgradnji postrojenja za ukapljeninaftni plin i o uskladištavanju i pretakanju ukapljenog naftnog plina



(„Službeni list SFRJ“, broj: 24/71 i 26/71), a koji je preuzet člankom 26. Zakona o zapaljivim tekućinama iplinovima („Narodne novine Hercegbosanska županija“, broj: 7/02.).

Članak 88.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama Hercegbosanske žu-panije“.



***Na temelju članka 24. Zakona o unutarnjim poslovima („Narodne novine Hercegbosanske županije”,

broj: 3/02., 6/03., 11/03. i 1/05) i članka 6. stavak 3. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima („Narodnenovine Hercegbosanske županije“, broj: 7/02), ministar unutarnjih poslova Kantona 10., donosi:

PRAVILNIKo zapaljivim tekućinama

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom određuju se sigurnosno tehnički uvjeti za izgradnju građevina i postrojenja za zapaljivetekućine (u daljem tekstu: građevine i postrojenja), te mjere zaštite od požara i eksplozija pri uporabigrađevina i postrojenja, skladištenju, držanju i prometu zapaljivih tekućina.

Članak 2.

Pojedini izrazi koji se rabe u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:- zapaljive tekućine su tvari koje imaju penetraciju veću od 300 jedinica penetracije (1/10 mm) određenuprema normi za metode ispitivanja bitumena BHN U.M8.010 i čiji je tlak pare na 323,15 K (50°C) manji od300 kP a (3 bara), a dijele se prema temperaturi plamišta na upaljive (lako zapaljive) tekućine čija je tempe-ratura plamišta jednaka ili manja 311,15 K (38°C) i gore tekućine čija je temperatura plamišta iznad 311,15K (38° C) i dodatno se razvrstavaju u skupine prema temperaturama plamišta i vrelišta sukladno BHNZ.C0.007 kako slijedi:

1. skupina zapaljivih tekućina dijele se u podskupine:I. A. – tekućine čije je temperatura plamišta niža od 23° C, a vrelišta ispod 38° C;I. B, - tekućine čija je temperatura plamišta niža od 23° C, a vrelište iznad 38° C; iI. C. – tekućine čija je temperatura plamišta od 23° C do 38° C;II. skupina zapaljivih tekućina su tekućine čija temperatura plamišta od 38° C do 60°C;III. skupina zapaljivih tekućina dijeli se u podskupine;III A. – tekućine čija je temperatura plamišta od 60° C do 93° C; iIII B. – tekućine čija je temperatura plamišta viša od 93° C, ali ne više od 100° C.(Zapaljiva tekućina koja se u vodi otapa ili kod koje se gorivi tekući sastavni dijelovi otapaju u vodi kod15° C dodatno se označava slovom „V”, npr. etanol, kao I.B „V“);- opasne zapaljive tekućine su tekućine koje su pored kategorije „opasnost od zapaljivosti”, „opasne i pozdravlje” i/ili „opasne od nestabilnosti (reaktivnosti)” i razvrstavaju se prema BHN Z.C0.012.;



- zapaljive tekućine s osobinom izbacivanja (kipljenja) su tekućine koje pri gorenju u spremniku stvarajutoplinski val što se širi prema dnu spremnika, zbog čega prisutna voda na dnu provri i izbacuje tekućinu izspremnika;- zone opasnosti su prostori u kojima je prisutna eksplozivna smjesa zapaljivih para sa zrakom ili se pakmože očekivati da će biti prisutna u takvim količinama da to zahtjeva posebne mjere prilikom konstrukcije,ugradnje i uporabe električnih uređaja, a koja se prema propisima o protueksplozijskoj zaštiti dijele na zo-nu 0., zonu 1. i zonu 2.;- zaštitni pojas je površina određena sigurnosnim udaljenostima mjerno u svim pravcima od ruba građevi-ne ili postrojenja do susjedne okoline, koji mora ispunjavati sljedeće uvjete:a) u zaštitnom pojasu ne smije se držati tvari koje su prema svojim osobinama pogodne za nastanak ili ši-

renje požara*),b) pristup u zaštitni pojas je zabranjen za neovlaštene osobe na što mora upućivati vidljiv i dobro čitljiv

natpis ic) za zaštitni pojas mora postojati teren na kojem se mogu postići propisani uvjeti na jedan od sljedećih

načina:

· ukoliko za zaštitni pojas ne postoji na raspolaganju vlastiti teren, mora vlasnik građevine ili postrojenjapravno obvezatnim dogovorom osigurati propisane uvjete za zaštitni pojas ili,

· zaštitni pojas mogu u potpunosti ili djelomično otpasti između građevina ili postrojenja više vlasnika,ako su građevine ili postrojenja okružena jednom zajedničkim zaštitnim pojasom,

· čija se širina određuje prema ukupnom sadržaju zapaljivih tekućina;- postrojenje za zapaljive tekućine je sustav koji se sastoji od spremnika ili posude te instalacija i uređajaza proizvodnju, preradu, prijenos, pretakanje i uporabu zapaljivih tekućina, sustava za upravljanje i nadzi-ranje sigurnog odvijanja tehnološkog procesa, stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara i drugih instala-cija i uređaja što zajedno čine tehnološku cjelinu;- skladištenje je trajno ili privremeno smještanje zapaljivih tekućina u posude ili spremnike čiji je ukupniobujam preko 20 l za zapaljive tekućine I. skupine te preko 2.000 1 za zapaljive tekućine II i III skupine;- skladište je građevina ili dio građevine i/ili prostor u kojima se obavlja skladištenje zapaljivih tekućinakod proizvodnje i prerade skladište proizvođača), prodaje (skladište prodavača) i uporaba (skladište koris-nika);- držanje zapaljivih tekućina je čuvanje ili odlaganje zapaljivih, tekućina u posudama ili spremnicima pre-ma uputi proizvođača u količinama koje nisu veće od količina propisanih u alineji 7. ovog stavka ili iznim-no u većim količinama na način propisan ovim Pravilnikom;- spremnici su stabilni, polu-stabilni ili prijenosni zatvoreni sudovi koji se postavljaju na posebno uređenupodlogu i u kojima se nalazi zapaljive tekućine obujma preko 250 l (Sustav više međusobno čvrstih veznihzatvorenih sudova ili spremnika sa zajedničkim sustavom za punjenje i pražnjenje ukupnog obujma preko250 l promatra se kao jedan spremnik);- oprema spremnika je sva ona oprema što je neposredno ugrađena u spremnik i na spremnik i koja saspremnikom čini funkcionalnu cjelinu.- odobren spremnik ili odobren dio opreme spremnika ili odobreno postrojenje ili odobren dio postrojenjasmatra se spremnik ili dio opreme spremnika ili postrojenje ili dio postrojenja čija su svojstva i funkcio-nalnost dokazani sukladno propisima iz članka 5. ovog Pravilnika, a prema programu kontrole i osiguranjakvalitete u glavnom projektu.- posude su sudovi sadržaja do 250 litara koji se mogu zatvoriti, izrađene od materijala otpornog na tekući-nu što se u njima nalazi (boce, limenke, plastične posude, bačve i sl.) i dijele se na:

a) lomljive posude izrađene od keramike, stakla ili drugih sličnih materijala za koje je pri držanju, skla-dištenju, prijevozu i rukovanju potreban poseban oprez i

b)nelomljive posude izrađene od čeličnog lima ili drugog prikladnog materijala koje se pri držanju, skla-dištenju, prijevozu i rukovanju pod uobičajenim mehaničkim utjecajima ne mogu slomiti, oštetiti ili nadrugi način postati propusne;

pretakalište je posebno uređeno mjesto opremljeno trajno postavljenim uređajima za pretakanje zapalji-vih tekućina iz i/ili u auto-cisterne, vagon-cisterne ili tankere i sustavom za gašenje požara;

- mjesto za pretakanje u građevini, dijelu građevine ili na otvorenom prostoru je posebno određeno i ure-đeno mjesto za pretakanje zapaljivih tekućina iz posude u posude, iz spremnika u posude ili iz jedne auto-



cisterne u spremnike, koje je osigurano od prijenosa požara na susjedne građevine ili susjedne dijelovegrađevine ili okoliš;

- tehnološki procesi u kojima se upotrebljavaju zapaljive tekućine, uključujući skladišta, pretakališta imjesta za pretakanje su:

a) procesi miješanja, sušenja, ispravljanja, destiliranja, filtriranja, ekstrahiranja i sl.,

b) procesi u kojima se javljaju kemijske reakcije, kao što su oksidacija, redukcija, halogenizacija, hidro-genizacija, alkalizacijaja, polimenzacija i sl.,c) procesi u rafinerijskim tehnološkim postrojenjima,d) procesi u građevinarstvu i drugim djelatnostima gdje se upotrebljavaju zapaljive tekućine ie) procesi u termoenergetskim postrojenjima gdje se zapaljive tekućine upotrebljavaju kao gorivo;- opasni tehnološki parametri su tehnološki parametri koji kod prekoračenja dozvoljene vrijednosti u ovis-nosti od tehnološkog procesa mogu prouzročiti požar, eksploziju ili drugi akcident, npr. tlak, temperatura,protok, razina, brzina kemijske reakcije, nadzirano provjetravanje, propust instalacija, reakcijskih posuda ispremnika i sl.;

- uređaji za mjerenje, upravljanje i nadziranje tehnološkog procesa te za sprečavanje nastanka i širenje po-žara ili eksplozije ili drugih akcidenata su pouzdani dijelovi postrojenja koji pravovremeno:a) upozoravaju na poremećaj tehnoloških parametara, kada je potrebno automatski,

poluautomatski ili ručno obaviti popravak tijeka tehnološkog procesa radi sprječavanja nastajanjaopasnih tehnoloških parametara i

b) alarmiraju prekoračenje dozvoljene vrijednosti tehnoloških parametara, kada se mora automatski, po-luautomatski ili ručno obaviti zaustavljanje pojedinih faza tehnološkog procesa ili uključivanjeuređaja ili sustava za gašenje ili hlađenje ili drugih uređaja za sprječavanje nastanka ili širenjapožara ili eksplozije ili druge zaštitne funkcije utvrđene glavnim projektom;

- pouzdan uređaj, sustav ili element iz članka 12. stavak 1. ovog Pravilnika smatra se onaj uređaj, sustavili element:

ako je na novoizgrađenim građevinama i postrojenjima njegova pouzdanost dokazana potvrdom o sukladnos-ti (atest) i izvedbenom dokumentacijom te,

izvješćima o propisanim ispitivanjem ispravnosti i funkcionalnosti prema prikazu odabranih mjerazaštite od požara i programu kontrole i osiguranja kvalitete u glavnom projektu;

b) ako korisnik građevina i postrojenja posjeduje popis uređaja, sustava ili elementa iz članka 12. stavak 1. ovog Pravilnika, kao i dokumentaciju o održavanju iz kojih je vidljivo;

b1) da se poslovi održavanja povjeravaju stručnim pogonima odnosno ovlaštenim ustanovama, ako je toutvrđeno posebnim propisom, koji raspolažu potrebnim stručnim osobljem, uređajima i opremom zabezopasno i učinkovito obavljanje radova održavanja i

b2) tko, kako i u kojim rokovima je obavljao pojedina propisom i uputom proizvođača određena vre-menska ispitivanja ispravnosti, kao itko, kako i kada je obavio pojedine popravke;

- sabirni prostor je ograničeni građevinski prostor oko spremnika, posuda ili postrojenja koji jamči prihvatodređene količine razlivenih zapaljivih tekućina u slučaju akcidenta;- sustav zašite od požara na građevini ili postrojenju je cjelovit skup tehničkih i organizacijskih mjerazaštite od požara i eksplozija koji se utvrđuje glavnim projektom, pogonskim uputama, općim aktom o zaš-titi od požara i planom zaštite od požara građevine ili postrojenja;- tehničke mjere zaštite od požara obuhvaćaju ispravnost:

a) uređaja, sustava i drugih elementa iz članka 12. stavka 1. ovog Pravilnika, vatrogasnih vozila, vatrogasnih aparata i druge opreme i sredstava za gašenje požara i b) osobne i skupne zaštitne opreme za gašenje;

- organizacijske mjere zaštite od požara obuhvaćaju:a) osposobljenost vatrogasne postrojbe za učinkovito gašenje požara i spašavanje i/ilib) osposobljenost osoblja za otklanjanje opasnosti od požara, eksplozija i drugih

akcidenata i učinkovito gašenje požara na radnom mjestu i



c) organizaciju propisanog održavanja uređaja, sustava, opreme i sredstava iz članka 12. stavka 1. ovogPravilnika.

Članak 3.

Odredbe ovog Pravilnika, glede provedbe mjera zaštite od požara i eksplozija koje mogu provesti bez re-konstrukcije, primjenjuju se i na građevine i postrojenja izgrađene prije stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Članak 4.

Građevine i postrojenja moraju biti okružene zaštitnim pojasom ili odvojene od susjednih objekata i oko-lice zidom odgovarajuće vatro-otpornosti ili na drugi način sukladno ovom Pravilniku, tako da je ugrožava-nje od požara i eksplozija života i zdravlja trećih osoba, njihove imovine i okoliša, kao i ugrožavanje građe-vine i postojanja od zapaljenja izvana svedeno na najmanju moguć u mjeru.

Članak 5.

Građevine i postrojenja moraju se izgraditi, opremiti, održavati i rabiti sukladno ovom Pravilniku i BHnormama.

Pri izgradnji, opremanju, održavanju i rabljenju građevina i postrojenja, pored BH normi-standarda izstavka 1. ovog članka mogu se koristiti i norme iz propisa normi tiskane uz ovaj Pravilnik.

Ako se temeljem znanstvenih spoznaja ili prihvaćene tehničke prakse u razvijenim zemljama svijetautvrdi da se isti stupanj sigurnosti glede zaštite od požara i eksplozija može ostvariti na drugi način, može seodstupiti od stavka 1. i 2. ovog članka samo uz predočenje dokaza o tome i ukoliko to odobri nadležno tijeloza nadzor zaštite od požara Ministarstva unutarnjih poslova u sjedištu.

Za nove tipove postrojenja koji se isprobavaju ili ispituju u svrhu izvoza ili prodaje proizvoda mora sesastaviti program kojim se utvrđuju pojedini postupci te mjere zaštite od požara i eksplozije koje se morajupoduzeti, kako bi rizici od požara i eksplozije prilikom isprobavanja i ispitivanja postrojenja bili svedeni nanajmanju moguću mjeru.

Članak 6.

Ako postrojenju pripada i drugo postrojenje ili uređaj na koji se primjenjuju posebni propisi i norme od-nosno za koje je propisan poseban nadzor (npr. postrojenja parnih kotlova, posude pod tlakom, uređaji zapunjenje ili pretakanje komprimiranih, ukapljenih ili pod tlakom otopljenih plinova, vodovi pod unutarnjimnad-tlakom za zapaljive, nagrizajući ili otrovne plinove, pare i tekućine, dizala, acetilenska postrojenja iskladišta kalcij karbida, medicinsko tehnički uređaji i dr.), onda se na njih primjenjuju i ti posebni propisi inorme te obavlja poseban nadzor.

Članak 7.

Građevine i postrojenja štite se od opasnosti od groma i statičkog elektriciteta sukladno posebnim propi-sima, ukoliko ovim pravilnikom nije drukčije određeno.

Članak 8.

Ako zapaljiva tekućina pored kategorije „zapaljivosti” pripada i u kategoriju „opasnost po zdravlje” ili„reaktivnost” prema BHN Z.C0.012, onda se na njih primjenjuju i posebni propisi i norme u svezi s tim.

Članak 9.

Korisnik građevina i postrojenja obvezan je na zahtjev nadležnog tijela dati dokaz za zapaljive tekućineo skupini, kategoriji i stupnju opasnosti prema BHN Z.C0.007 odnosno prema BHN Z. C0.012.

Ako korisnik građevine ili postrojenja ne dostavi na uvid dokaze iz stavka 1. ovog članka u određenomroku, nadležno tijelo zahtijevat će provedbu propisanih mjera kao za zapaljive tekućine I. A skupine.



Članak 10.

Korisnik građevina i postrojenja obavezan je osigurati cjelovito provođenje tehničkih i organizacijskihmjera zaštite od požara i eksplozija predviđenih sustavom zaštite od požara.

Članak 11.

Korisnik građevina i postrojenja obvezan je zaposlenicima u razumljivom obliku u pogonskim uputamanavesti postupke i mjere za siguran rad i sprječavanja nastanka požara i eksplozija za svaki dio tehnološkogprocesa sa zapaljivim tekućinama.

U sklopu pogonskih uputa iz stavka 1. ovog članka moraju biti navedeni postupci gašenja odnosno spre-čavanja nastanka i širenja požara, koji su prilagođeni tehnološkim odnosno mjesnim uvjetima.

Pogonske upute iz stavka 1. ovog članka moraju se postaviti u pogonu odnosno drugom mjestu korište-nja zapaljivih tekućina na prikladnom vidljivom mjestu i uvijek biti jasno čitljive.

Korisnik građevina i postrojenja obvezan je obaviti osposobljavanje djelatnika prema uputama iz stavka1. i 2. ovog članka prije zaposlenja u pogonu i najmanje jedanput godišnje obaviti provjeru osposobljenosti.

Osposobljavanje i provjera osposobljenosti djelatnika prema stavku 4. ovog članka, ne isključuje obvezudrugih vidova osposobljavanja ako je to određeno posebnim propisom.

Korisnik građevina i postrojenja za zapaljive tekućine obvezan je djelatnicima omogućiti druge vidoveosposobljavanja iz stavka 5. ovog članka.

Odredbe stavka 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovog Pravilnika odnose se i na korisnike zapaljivih tekućina u građe-vinarstvu i sl. djelatnostima.

Članak 12.

U građevini i na postrojenju uređaji, sustavi i drugi elementi za mjerenje, upravljanje i nadziranje tehno-loških procesa, sprječavanje nastanka i širenje požara ili eksplozije ili drugih akcidenata te za vatrodojavu igašenje požara moraju biti pouzdani, tj. ugrađeni i održavani u ispravnom sanju sukladno propisima, norma-ma i uputama proizvođača.

Korisnik građevine i postrojenja mora posjedovati popis i dokumentaciju o pouzdanosti uređaja, sustavai drugih elemenata iz stavka 1. ovog članka koja sadrži dokaze o kakvoći pri ugradnji te o propisanim vre-menskim ispitivanjima ispravnosti i popravcima.

Popis i dokumentacija iz stavka 2. ovog članka mogu se voditi i na računalu, ako je osigurana trajnostpodataka predviđena za vođenje datoteka na računalima.

Ukoliko pojedini postupak u tijeku održavanja uređaja, sustava i drugih elemenata iz stavka 1. ovogčlanka umanjuje njihovu funkcionalnost ili ako se radi o kvaru, korisnik je obvezan poduzeti dodatne mjerezaštite od požara za sve vrijeme dok se uređaji, sustavi i drugi elementi iz stavka 1. ovog članka ne dovedu uprvobitno ispravno funkcionalno stanje.

Članak 13.

Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na:1. proizvode ili poluproizvode od alkohola, koji sadrže manje od 82 % težinska dijela alkohola, a upotrebljavaju se za ishranu ili njegu tijela,2. nelomljive posude za skladištenje ili prijevoz otopina i homogenih smjesa koje imaju temperaturu plamišta 230° C ili višu, iz kojih se u normalnim uvjetima ne odvajaju

zapaljive tekućine, a kod kojih rezultati ispitivanja prema priznatoj izljevnoj posudi od strane ovlašteneustanove od strane Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo pokažu:

a) vrijeme isticanja najmanje 90 sekundi ili b) vrijeme isticanja od 60 do 90 sekundi i ako ne sadrže više od 60 % težinskih dijelova zapaljive te-

kućine ili c) vrijeme isticanja od 25 do 60 sekundi i ako ne sadrže više od 20 % težinskih dijelova zapaljive te-kućine;



3. organske perokside i njihove otopine;4. cijanovodike;5. spremnike za motorno gorivo koji su sastavni dijelovi:

a) vozila ib) mobilnih (terenskih) pogonskih uređaja do 300 litara, ako su s tim čvrsto povezani.

II. ZONE OPASNOSTI

Članak 14.

U prostoru gdje se obavlja skladištenje, proizvodnja, prerada, prijenos, pretakanje i uporaba zapaljivihtekućina I. i II. skupine određuju se zone opasnosti sukladno ovom Pravilniku i normi BH EN 60079-10.

Zone opasnosti određuju se i i za zapaljive tekućine III. skupine ako je tehnološki predviđeno njihovozagrijavanje na temperaturu koja je 20° C ispod temperature plamišta ili više od toga, uključujući i zapaljivetekućine i druge zapaljive smolaste i slične tvari čija je temperatura plamišta viša od 100° C ako su zagrijanena temperaturu koja je 20° C ispod temperature plamišta ili više od toga i ako su ta u tekućem stanju.

U prostoru gdje se obavlja skladištenje, proizvodnja, prerada, prijenos, pretakanja i uporaba zapaljivihtekućina I.A skupine zone opasnosti moraju se odrediti temeljem posebne raščlambe i izračuna.

Za postrojenja i prostore za koje ovim Pravilnikom nisu određene zone opasnosti, kao za spremnike, rea-kcijske posude, cjevovode i druge uređaje pod talkom ili visokim temperaturama zone opasnosti moraju seodrediti temeljem posebne raščlambe i izračuna.

Raščlambu i izračun iz stavka 3. i 4. ovog članka moraju stručnim mišljenjem potvrditi ovlaštena usta-nova za protueksplozijsku zaštitu osnovana sukladno Zakonu o normizaciji (u daljem tekstu: ovlaštena usta-nova).

Članak 15.

U prostoru gdje se obavlja skladištenje, proizvodnja, prerada, prijenos, pretakanje i uporaba zapaljivihtekućina samo III. skupine pri normalnim uvjetima, ne određuju se zone opasnosti.

Crpke i drugi uređaji u prostoru iz stavka 1. ovog članka koji se pri radu mogu zagrijavati ili čija neis-pravnost u radu može prouzrokovati povišenje temperature moraju biti izvedeni i ugrađeni sukladno propi-sima iz protueksplozijske zaštite.

Članak 16.Na postrojenjima za rabljeno ulje ne određuju se zone opasnosti, ako se u tim postrojenjima koristi rab-

ljeno ulje III. skupine poznatog podrijetla o čemu postoji dokaz.U slučaju dvojbe oko dokaza iz stavka 1. ovog članka nadležno tijelo može zahtijevati nalaz o određiva-

nju temperature plamišta od ovlaštenog laboratorija.

Članak 17.

Zone opasnosti mogu se ograničiti odnosno smanjiti postavljanjem punih zidova, najmanje vatrostalnostiF 30 prema BHN DIN 4102, koji svojim površinom u cijelosti presijecaju zonu opasnosti.

Ukoliko zidovi iz stavka 1. ovog članka imaju ulogu i ograničavanje požarnog sektora, tada ti zidovi mo-raju ispunjavati posebne uvjete i biti najmanje vatro otpornosti F 120 prema BHN DIN 4102.

Zone opasnosti mogu se smanjiti inertizacijom spremnika i postrojenja, odnosno nadziranim provjetra-vanjem ili na drugi način, što se dokazuje raščlambom i izračunom i potvrđuje stručnim mišljenjem ovlašte-ne ustanove.

Članak 18.

U zonama opasnosti je dozvoljena ugradnja i postavljanje samo električnih uređaja i instalacije sukladnoPravilniku o temeljnim zahtjevima za opremu, zaštitne sustave i komponente namijenjene eksplozivnoj at-mosferi plinova, para, maglica i prašina („Narodne novine”, broj: 69/98).



U zonama opasnosti zabranjena je uporaba električnih uređaja i instalacija u protueksplozijskoj izvedbiza koje ne postoje dokazi o propisanoj gradbi, održavanju i ispravnosti.

Članak 19.

U zonama opasnosti nije dozvoljeno:1. držanje i uporaba alata, uređaja i opreme sa ručnim, mehaničkim pneumatskim rotirajućim i sl. pogo-

nom i pokretanjem, koji mogu prouzročiti iskru ili na drugi način oslobađati toplinu,2. pušenje i uporaba otvorene vatre u bilo kom obliku.3. držanje oksidirajući, reaktivnih ili samo zapaljivih tvari,4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnološkom procesu,5. pristup vozilima koja pri radu mogu iskriti,6. nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti opasnim nabojem statičkog elektriciteta, npr. sintetska od-

jeća i obuća bez anti statičke preparacije i sl., osim u zoni 2 ako je posebnim propisom drugačije utvr-đeno,

7. uporaba uređaja i opreme koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektriciteta ako na njima postojimogućnost nabijanja opasnog naboja statičkog elektriciteta.

Za alat, uređaje i opremu iz stavka 1. odjeljka a) ovog Pravilnika mora postojati dokaz o mogućnosti ko-rištenja u zoni opasnosti.

III. SPREMNICI ZA ZAPALJIVE TEKUĆINE

Članak 20.

Spremnik za zapaljive tekućine (u daljem tekstu: spremnik) mora biti odobren.

Članak 21.

Stabilni spremnici su spremnici koji po svojoj konstrukciji izvedbi ne mogu mijenjati lokaciju.Polustabilni spremnici su spremnici koji su po svojoj konstrukcijskoj izvedbi određeni da svoju lokaciju

pogonski mogu mijenjati, a da pri uporabi nije ugrožena njihova stabilnost.Prijenosni spremnici su spremnici koji su po svojoj konstrukciji izvedbi određeni da se puni ili prazni

mogu prevoziti odgovarajućim prijevoznim sredstvima i pri rabljenju postaviti na posebno uređenu podlogu.

Članak 22.

Spremnik na vidljivom mjestu mora imati trajno pričvršćenu pločicu sa utisnutim ili ugraviranim sljede-ćim oznakama:

1.naziv proizvođača,2.tvornički broj i godina gradnje,3.nominalni i stvarni obujam,4.najveći radni i ispitni talk,5.klasa opasnosti i skupina zapaljive tekućine,6.dopuštena visina punjenja i7.broj potvrde o sukladnosti i oznaku norme po kojoj je spremnik izrađen.Nadzemni spremnici cilindričnog oblika i plosnatog dna, dodatno trebaju imati sljedeće oznake:1. unutarnji promjer u metrima,2. dopuštena gustoća uskladištene tekućine kg/m2,3. dopušteni nad tlak u mbar,4. dopušteni pod tlak u mbar5. dopušteni protok kod punjenja u m3/h.Sekcijski spremnici na rubu prirubnica ulaznih otvora svakog sekcioniranog dijela, trebaju dodatno imati

sljedeće oznake:1. klasa opasnosti i skupina zapaljive tekućine i2. zapremina za svaki dio spremnika.

Članak 23.



Spremnik, njegovi priključci i cjevovodi moraju biti zaštićeni od nagrizanja (korozije) za vrijeme koje jeprojektom određeno kao vijek trajanja spremnika.

Zaštita od nagrizanja osigurava se sukladno posebnim propisima na sljedeće načine:1. uporabom zaštitnih omotača ili traka,2. katodnom zaštitom,3. materijalima otpornim na nagrizanje i4. protunagrizajućim bojama ili premazima, ako su u pitanju nadzemni spremnik i nadzemni cjevo-

vodi.

Članak 24.

Stjenke spremnika moraju odolijevati mehaničkim, termičkim i kemijskim djelovanjima koje valja oče-kivati i biti postojane i nepropusne za zapaljive tekućine.

Skladište li se u jednom podijeljenom (sekcioniranom) spremniku zapaljive tekućine različitih skupinaili zapaljive tekućine, različitih klasa opasnosti, koje mogu međusobno izvoziti opasne spojeve ili stupati ukemijsku reakciju, onda ta spremnik mora biti tako podijeljen da je miješanje tekućina ili njihovih para is-ključeno.

Pregrade stjenke spremnika iz stavka 2. ovog članka moraju izdržati ispitni talk predviđen za pogonskeuvjete.

Članak 25.

Spremnici moraju biti otporni na statički tlak tekućine, te na pogonski nad tlak i pod tlak koji nastaju pri-likom punjenja i pražnjenja ili temperaturnih promjena.

Članak 26.

Prilikom sklapanja spremnika sastavni dijelovi spremnika moraju biti ispravni i ne smiju biti optereći-vani ili deformirani.

Spojna mjesta između sastavnih dijelova spremnika moraju biti tako izvedena da je zajamčen siguranspoj, čvrstoća i nepropusnost.

Izdržljivost konstrukcije i čvrstoće spremnika kao i sastavnih dijelova i spojnih mjesta čija izvedba izis-kuje posebnu stručnost i pomnost mora biti dokazana.

Članak 27.

Kod spremnika sa dvostrukom stjenkom, druga stjenka mora biti čvrsto spojena sa unutarnjom stjenkom.Druga stjenka kod spremnika iz stavka 1. ovog članka mora biti visine koja nije manja od dopuštene vi-

sine punjenja.Razmak između stjenke kod spremnika iz stavka 1. ovog članka treba biti što manji i da postoji moguć-

nost priključenja instrumenta i uređaja za otkrivanje propuštanja.

Članak 28.

Na spremnicima koji su zavareni nije dozvoljeno obavljanje mehaničkog brtvljenja pukotina osima pu-kotina na krovu nadzemnih spremnika.

Članak 29.

Spremnici moraju biti tako temeljeni, ugrađeni i postavljeni da ne mogu nastupiti nikakva pomicanja inagnuća koja bi ugrožavala spremnike ili njihovu opremu.

Kod temeljenja i ugradnje spremnika moraju se uzeti u obzir struktura tla, kao i moguća slijeganja tla ilizemljišta.

Članak 30.



Ovisno od tipa sadržaja, spremnici imaju sljedeću opremu:1. uređaj za odzračivanje,2. uređaj za odušivanje ili odušna lula,3. sigurnosni ventil,4. armaturu otpornu na proboj plamena,5. uređaj za pokazivanje razine tekućine, odnosno otvor s poklopcem za mjerenje razine,6. uređaj za sprječavanje prepunjenosti,7. uređaj za pokazivanje nepropusnosti,8. priključke za punjenje i pražnjenje,9. otvor za ulaz i pregled,10. otvor s poklopcem za uzimanje uzoraka i11. priključak s ventilom za ispust taloga.

III. 1. Uređaj za odzračivanje i odušivanje

Članak 31.

Radi sprječavanja nastanka opasnog nad tlaka ili pod tlaka za vrijeme punjenja odnosno pražnjenja kao izbog vanjskih temperaturnih promjena spremnik mora imati pravilno dimenzionirane uređaje za odzračiva-nje.

Radi zaštite od prevelikog tlaka koji može nastati zbog požara, spremnik, ako nije podzemni, mora imatiuređaje za odušivanje odgovarajućeg kapaciteta odušivanja, odnosno mora biti konstruiran tako, da imajedan od ovih elemenata: plivajući krov ili oslabljeni spoj između krovnog lima i plašta ili neku drugu odo-brenu konstrukciju.

Članak 32.

Uređaji za odzračivanje i uređaji za odušivanje mogu biti u skalpu jedinstvenog uređaja, s tim da je ka-pacitet odzračivanja i odušivanja toliki da zaštićuje od loma plašt ili dno okomitog spremnika, odnosno plaštili podnicu vodoravnog spremnika.

Spremnici pod tlakom i spremnici za skladištenje zapaljivih tekućina I. A skupine moraju imati sigurno-sni ventil i uređaj za odušivanje.

Spremnik obujma do 500 m3, koji služi za skladištenje sirovine nafte na naftonosnim poljima, vanjskihnadzemni spremnik obujma do 4 m3, za skladištenje zapaljivih tekućina I. skupine izuzev I. A skupine moguimati otvorene odušne lule umjesto uređaja za odzračivanje i odušivanje.

Članak 33.

Uvjeti iz članka 31. stavka 1. ovog Pravilnika su ispunjeni kod spremnika zapremine do 100 m3 koji sepune najvećim kapacitetom crpki do 1.200 1/min, ako je svijetli promjer ozračnog voda:

1. najmanje 40 mm kod ispitnog tlaka iznad 0,5 bara ili2. najmanje 50 mm kod ispitnog tlaka manjeg od 0,5 bara i koji ne smije biti manji od 1,3 – ispitnog tlaka vode.

Članak 34.

Kod spremnika bez unutarnjeg nad tlaka, koji se pune crpkama kapaciteta preko 1.200 1/min, uređaji zaozračivanje i odušivanje moraju bit dimenzionirani prema najvećim kapacitetima crpki i najvećim mogućimprotocima zbog temperaturnih promjena.

Za ne termo izolirane spremnike sa ravnim plosnatim dnom sa čvrstima krovom bez unutarnjeg nad tlaka(npr. spremnici prema DIN 4119 i DIN 6618) od metalnih materijala moraju se odrediti protoci za dimenzi-oniranje uređaja za odzračivanje i odušivanje prema sljedećem:

Uređaji za odzračivanje Va≥VA+Vp ; VA=4,8x+VB0,71

Uređaji za odušivanje *) Ve≥VE+VP ; VE =0,17(H/D)-0,52xV0,89



VP = najveći kapacitet crpke kod punjenja odnosno pražnjenja spremnika u m3/h; VA, VE = najveća promjena zapremine atmosfere spremnika u m3/h, u slučaju hlađenja (VA) odnosno zagrijavanja (VE);

VB = zapremina spremnika u m3

H = visina spremnika u metrima D = promjer spremnika u metrima_________*) Kod inertiziranja spremnika u obzir se uzimaju i dodatna strujanja inertnih plinova.

Vrijednost VA i VE mogu se odrediti iz sljedećeg dijagrama za dimenzioniranje uređaja za odzračivanje iodušivanje u ovisnosti od zapremine spremnika (VB), gdje se u slučaju zagrijavanja (VE) prema oblikuspremnika izračunava po parametru H/D (Prilog: slika 1.).

Članak 35.Na zajedničkom vodu odzračivanje i odušivanje može biti vezano više spremnika samo onda ako ti

spremnici sadrže zapaljive tekućine iste skupine koje međusobno ne mogu stvarati opasne smjese.Na uređaju za odzračivanje mora biti naznačen kapacitet odzračivanje u m3/h.

Članak 36.

Kod podzemnih spremnika za smještaj zapaljivih tekućina I. i II. skupine izlazni otvori voda za odzrači-vanje moraju se nalaziti na najmanjoj visini 4 m od razine tla.

Kod podzemnih spremnika za smještaj zapaljivih tekućina III. skupine izlazni otvori voda za odzračiva-nje moraju se nalaziti na otvorenom prostoru na visini iznad najviše visine snijega, poplavnih voda, a najma-nje 0,5 m iznad razine tla odnosno iznad otvora za punjenje.

Članak 37.

Izlazni otvori vodova za odzračivanje i odušivanje moraju biti zaštićeni od prodora kiše i proboja plame-na.

Izlazni otvori voda za odzračivanje i odušivanje ne smiju ulaziti u zatvorene prostorije.

III. 2. Uređaji za pokazivanje razne tekućine,sprječavanja prepunjenosti i za pokazivanje nepropusnosti



Članak 38.

Svaki spremnik mora biti opremljen uređajem za utvrđivanje razine tekućine osim spremnika dovoljnoprovidne stjenke, npr. od ojačanog plastičnog polimernog materijala.

Uređaj iz stavka 1. ovog članka može biti mjerni štap, ako to dozvoljavaju dimenzije spremnika, koji zazapaljive tekućine I. i II. skupine mora biti izrađen od lakih metala, odnosno biti ne iskreći i električki vod-ljiv.

Otvori za mjerni štap moraju se moći zatvoriti i biti tako konstruirani da je nenamjerno otvaranje isklju-čeno.

Nadzemni spremnici zapremine do 2.000 litara za održanje pogonskog dizel-goriva ili ulja za loženje nemoraju imati uređaje za utvrđivanje razine tekućine, ali moraju imati obilježene pokazatelje graničnih vrijed-nosti dopuštene razine tekućine markiranjem na mjernom štapu ili kod spremnika s providnim stjenkama nastjenci spremnika.

Kod spremnika sa staklima za motrenje razine tekućine, ista moraju biti zaštićena od oštećenja te razdije-ljena na odjeljke, ne više od 2,5 m ukupne dužine.

Ako stakla za motrenje razine tekućine nisu opremljena automatskim uređajima za sprječavanje isticanjatekućine prilikom oštećenja stakla, onda moraju biti opskrbljena zapornim uređajima koji se mogu brzo zat-varati i koji se smiju otvarati samo kod utvrđivanja razine tekućine.

Članak 39.

Svaki spremnik, osim nadzemnih spremnika zapremine do 2.000 litara za držanje pogonskog dizel-goriva ili ulja za loženje, mora biti opremljen osiguračem od prepunjenosti koji na vrijeme prije dostignućagranične vrijednosti razine tekućine prekida proces punjenja ili oslobađa akustički alarm.

Spremnici koji se pune iz auto cisterne moraju biti opremljeni uređajima koji kod graničnih vrijednostirazine tekućine omogućuju funkciju osigurača od prepunjenosti na auto cisterni.

Pojedinačni spremnici zapremine do 2.000 litara za smještaj pogonskog dizel-goriva ili ulja za loženjesmiju se puniti iz auto cisterni, pri slobodnom istjecanju manjem od 200 litara u minuti, sustavom savitljivihvodova uljem ventilom koji se zatvara prema stalnom praćenju istočenih količina.

Članak 40.

Gdje se zahtijeva posebna zaštita voda i okoliša ugrađuju se uređaji za pokazivanje propusnosti spremni-ka.

Uređaji iz stavka 1. ovog članka mogu se ugrađivati samo kad su principi djelovanja dokazni u praksi.

III. 3. Dopušteni stupanj punjenja

Članak 41.

Dopušteni stupanj punjenja kod spremnika mora biti toliki da pri dopuštenoj visini punjenja, koje se pre-računava u ovisnosti od oblika spremnika, ne može doći do prelijevanja ili nad tlaka koji bi mogli utjecati načvrstoću i brtvljenost.

Dopušteni stupanj punjenja ovisi o srednjem temperaturnom koeficijentu prostornog širenja zapaljive te-kućine i izračunava se u postocima na sljedeći način:

Dopušteni stupanj punjenja nadzemnih spremnika:100

(%) = -------------1+(α x 35)

Dopušteni stupanj punjenja podzemnih spremnika:100

(%) = --------------1+(α x 20)



Srednji temperaturni koeficijent prostornog širenja zapaljive tekućine izračunava se prema obrascu:d15 – d50

α = --------------35 x d50

gdje su d15 i d50 gustoće zapaljive tekućine kod 15 odnosno 50 °C.

Članak 42.

Izračunavanje dopuštenog stupanja punjenja može se primijeniti za zapaljive tekućine bez dodatnih opa-snih svojstava ako srednji temperaturni koeficijent prostornog širenja ne prelazi 150x10-5/°C.

Ukoliko se radi o zapaljivim tekućinama koje ne ispunjavaju uvjeti iz stavka 1. ovog članka ili se zapa-ljive tekućine zagrijavaju na veću temperaturu od 50°C, kod proračuna to se mora uzeti u obzir.

Dopušteni stupanj punjenja ni u kom slučaju ne smije prelaziti 95 % zapremine kod nadzemnih spremni-ka, a kod podzemnih spremnika 97 %.

Kod zapaljivih tekućina s otrovnim i nagrizajućim značajkama dopušteni stupanj punjenja umanjenje seza 3 %.

III. 4. Zaporni uređaji na cjevovodima i uređaji zapunjenje i pražnjenje

Članak 43.

Svaki priključak cjevovoda ispod dopuštene razine tekućine u spremniku mora biti opremljen zapornimuređajem.

Priključci cjevovoda iznad dopuštene razine tekućine u spremniku moraju biti opremljeni zapornim ure-đajem ako je priključen cjevovodom omogućeno izvlačenje uzorka iz spremnika.

Zaporni uređaji iz stavka 2. ovog članka nisu obvezni za sustav više međusobno čvrsto vezanih spremni-ka za smještaj zapaljivih tekućina III. skupine ukupne zapremnine do 25 m3:

1. ako sustav ne sadrži više od 25 pojedinačnih spremnika i ako je odozgo prohodan,2. ako u jednom redu nije predano više od 5 spremnika,3. ako je dokazana funkcionalnost punjenja i pražnjenja,4. kod podzemnih spremnika priključci cjevovoda smiju se smjestiti samo na krovnom5. poklopcu ili na tjemenu spremnika.

Članak 44.

Zaporni uređaji moraju se nalaziti po mogućnosti na spremniku i moraju biti lako pristupačni i lako pos-lužiti.

Zaporni uređaji i njihova kućišta moraju biti konstruirana za odgovarajuće tlakove.

Članak 45.

Svaki spremnik mora biti opremljen armaturom koja omogućuje siguran priključak čvrsto položenomcjevovodu ili nekom vodu koji se može skinuti.

Cjevovodi i armature koji provode tekućine ne smiju ni pod najvećim tlakom punjenja prenositi nedo-pustiva opterećenja na stjenke spremnika.

Priključci za punjenje spremnika od umjetnih materijala koji mogu zajedno tvoriti i sustave spremnikamoraju bit ispitani na zadovoljavanje uvjeta iz stavka 1. i 2. ovog članka.

Izlazni otvor voda za punjenje mora se nalaziti u donjoj trećini spremnika.Stavak 4. ovog članka ne mora biti primijenjen za nadzemni spremnike do 2.000 litara.

Članak 46.



Uređaji koji međusobno povezuju više spremnika moraju biti tako izvedeni da pomicanje jednog sprem-nika ne može ugroziti ostale spremnike.

Uvjeti iz stavka 1. ovog članka postiže se postavljanjem uređaja bez krutih veza stvaranjem kliznih mo-gućnosti ili cijevnim kombinacijama.

III. 5. Otvori za ulaz i promatranje

Članak 47.

Svaki spremnik mora biti opremljen barem s jednim otvorom za ulaženje ili jednim otvorom za promat-ranje.

Članak 48.

Nadzemni i podzemni spremnici moraju biti opremljeni jednim ulaznim otvorom.Nazivna širina ulaznog otvora mora biti najmanje 500 mm, a kod ulaznih otvora s visinom ulaznog nas-

tavka preko 250 mm nazivna širina ulaznog otvora mora biti najmanje 600 m.

Članak 49.

Spremnici do 4 m3 zapremine mogu biti bez ulaznog otvora ali moraju biti opremljeni otvorima za pro-matranje.

Nutarnja svijetla širina (promjer) otvora za promatranje mora iznositi najmanje 120 mm.Kod obujma omotača spremnika do 3 m, jedan otvor za promatranje je dovoljan.

III. 6. Nadzemni spremnici

Članak 50.

Nadzemni spremnik je nepokretni zatvoreni i nepropusni sud, stojećeg ili ležećeg valjkastog oblika,postavljenoj odnosno izgrađen na posebno uređenoj podlozi na površini tla.

Ako spremnik počiva na podlozi odnosno temelju onda mora ravnomjerno nalijegati na podlogu odnosnotemelj tako da ležište spremnika nema nikakvih neravnina, a potpore se moraju tako oblikovati da nema nitilinijskih niti točkastih opterećenja.

Ako spremnik počiva na konstrukciji (beton cigla, čelik), onda konstrukcija mora izdržati puno optere-ćenje i glede stabilnosti i čvrstoće ispunjavati uvjete graditeljskih propisa, a nosivi dio, konstrukcije zadovo-ljavati uvjete klase vatrostalnosti najmanje F 30 prema BHN DIN 4102.

Nosivi dio čelične konstrukcije spremnika može biti obložen vatrostalnim materijalima na način da semože postići propisana vatrostalnost iz stavka 3. ovog članka.

Iznimno, podupirači mogu biti od drveta, s tim što se postavljaju vodoravno i da njihova visina nije većaod 30 cm mjerno od najniže točke spremnika.

Članak 51.

Nadzemni spremnik glede konstrukcije može biti sa:1. čvrstim krovom,2. oslabljenim spojem između krovnog lima i plašta,3. plivajućim krovom,4. sigurnosnim odušnim ventilom koji ne dozvoljava tlak veći od 0,1 bara i5. sigurnosnim odušnim ventilom koji dozvoljava tlak veći od 0,1 bara.Nadzemni spremnik, koji pored plivajućeg krova, ima i čvrsti krov sa odgovarajućom ventilacijom iz-

među čvrstog i plivajućeg krova, smatra se kao spremnik s plivajućim krovom.

Članak 52.



Nadzemni spremnici od čelika mogu biti zavareni, zakovani, lemljeni, spojeni vijcima ili kombiniraneizvedbe.

III. 6.1. Dodatni zahtjevi za spremnike s plivajućim krovom

Članak 53.

Plivajući krov nadzemnog spremnika mora biti nepropustan i izgrađen tako da se može kretati na gore ina dolje, a da pri tom ne dođe do okretanja ili skliznuća iz ležaja, kao i da se njegova sposobnost kretanja nesmanjuje zbog vlastite težine odnosno težine oborina i nakupljenih na njemu.

Voda se može odvoditi od sredine krova putem zglobne ili savitljive cijevi otporne na uskladištenu teku-ćinu ili pak kombinacijom zglobne ili savitljive cijevi kroz otvor na stjenci spremnika koji mora biti opskrb-ljen zapornim uređajem.

Dozvoljena razina tekućine i dozvoljeno stanje plivajućeg krova mora biti upadljivo označeni sa uređa-jem za utvrđivanje razine tekućine i položaja plivajućeg krova, a konstruktivna rješenja moraju jamčiti da nemože doći do prekoračenja graničnih vrijednosti.

Spremnik iz članka 51. stavka 2. ovog Pravilnika ne mora ispunjavati uvjete iz stavka 2. ovog članka akočvrsti krov pouzdano sprječava prodor vode u spremnik.

Članak 54.

Dodirne površine plivajućeg krova i stjenke, koje se nalaze iznad površine tekućine, moraju biti od mate-rijala koji isključuje nastajanje iskre.

Spremnici sa plivajućim krovom moraju biti zaštićeni od statičkog elektriciteta i to tako da je ostvarenpouzdan galvanski spoj za odvod statičkog elektriciteta, npr. putem pokretnog kabela između plivajućeg kro-va i plašta spremnika na način da se ne smanjuju pokretljivost krova kao ni pouzdanost spoja.

Članak 55.

Plašt nadzemnog spremnika mora biti nepropustan i postojan na uskladištene tekućine i njihove pare iotporan na mehanička i tehnička naprezanja.

Plašt nadzemnog spremnika izrađuje se od čelika ili drugog materijala dokaznih svojstava.Stjenke spremnika moraju biti izvedene tako da pogonski procesi ne mogu stvoriti opasne elektrostatske

naboje.

Članak 56.

Prstenasti prostor između stjenke spremnika i vanjskog ruba plivajućeg krova mora se tako rasporediti,da se kod najvišeg pogonskog položaja plivajućeg krova može gasiti požar.

Kod najvišeg pogonskog položaja plivajućeg krova mora ostati najmanji razmak od najmanje 500 mmizmeđu gornjeg ruba prstenastog prostora i krovnog pokrova, što se postiže postavljanjem isto tako visokihlimenih lamela na rubu plivajućeg krova kroz čije se naborane dijelove ili proreze na donjem rubu potpunoodvodi nakupljena voda.

III. 6. 2. Dodatni zahtjevi za spremnike sa unutarnjim nad tlakom

Članak 57.

Nadzemni spremnik, ovisno o radnom tlaku, može biti:1. atmosferski spremnik, čiji je unutarnji tlak jednak atmosferskom tlaku i ne prelazi 0,1 bara nad tlaka,2. spremnik niskog tlaka, čiji je unutarnji nad tlak preko 0,1 bara i3. spremnik pod tlakom, čiji je unutarnji nad tlak preko 1 bar.Spremnik niskog tlaka može se rabiti kao atmosferski spremnik.

Spremnik pod tlakom može se rabiti kao atmosferski spremnik ili kao spremnik niskog tlaka.



Članak 58.

Nadzemni spremnik i priključci moraju prije uporabe biti ispitani (ispitivanje nepropusnosti, rendgenskoispitivanje varova, mjerenje dozvoljenih odstupanja od količine i okomitosti plašta, slijeganje zemljišta i dr.)o čemu mora postojati dokumentacija, kao trajna isprava koja se čuva kod korisnika.

Ispitivanje nepropusnosti atmosferskog spremnika i spremnika niskog tlaka obavlja se mjerenjem hidros-tatičkog tlaka ili tlaka internog plina, ispitnim tlakom koji prekoračuje 30 % dozvoljeni radni tlak, pri čemuspremnik mora ostati začepljen bez promjene oblika.

Ispitivanje spremnika pod tlakom mora biti suglasno posebnim propisima za sudove pod tlakom.

Članak 59.

Spremnici sa unutarnjim nad tlakom moraju imati manometar kojim se može nadzirati unutarnji nad tlak.Članak 60.

Spremnici sa unutarnjim nad tlakom moraju imati sljedeće sigurnosne uređaje za sprječavanje prekora-čenja dopuštenog nad tlaka:

1. sigurnosni ventil odgovarajućeg protoka, preko kojeg se zapaljive tekućine ili njihove pare morajuodvoditi bez opasnosti,

2. kod spremnika sa uvođenjem pogonskog plina potrebno je predvidjeti uređaj za zaštitu od nečistoćaventila za zatvaranje na ulazu tlačnog voda i

3. u posebnim slučajevima umjesto sigurnosnih ventila mogu se predvidjeti drugi sigurnosni uređaji zaprekoračenje dopuštenog nad tlaka, kao npr. rasprskavajući osigurači.

Članak 61.

Spremnici sa unutarnjim nad tlakom moraju se opremiti uređajima za odušivanje koji zadovoljavaju uv-jete nad tlaka u spremniku.

Uređaji iz stavka 1. ovog članka moraju biti zaštićeni od prodora kiše i opremljeni armaturom otpornomna proboj plamenika.

Članak 62.

Spremnici kod kojih je unutarnji tlak manji za više od 2 bara mogućeg tlaka generatora tlaka, morajuimati uređaj za automatsko snižavanje tlaka do te mjere da dopušteni nad tlak u spremniku ne bude prekora-čen.

Ako je više spremnika s jednakim dopuštenim nad tlakom vezano na isti dovod tlaka onda je dovoljanjedan uređaj iz stavka 1. ovog članka na dovodnom vodu.

Članak 63.

Spremnici u kojima nije isključeno nastajanje pod tlaka a koji nisu otporni na pod tlak moraju bitiopskrbljeni sigurnosnim uređajem koji sprječava nastajanje pod tlaka.

Spremnici sa unutarnjim nad tlakom smatraju se neotporni na podatak ako kod njihovog dimenzioniranjanisu uzeti u obzir pod tlakovi do 0,5 bara.

Sigurnosni uređaji koji sprječavaju nastajanje pod tlaka mogu biti kombinirani sa sigurnosnim uređajimaza sprječavanje prekoračenja dopuštenog nad tlaka.

Članak 64.

Svaki priključak tlačnog voda spremnika mora imati zaporni uređaj.

Članak 65.



Spremnici sa unutarnjim nad tlakom moraju imati uređaj za utvrđivanje razine tekućine, zaštićen na unu-tarnji nad tlak i na utjecaj tekućine, kao i od vanjskih djelovanja od oštećenja.

III. 6. 3. Zaštitni pojas

Članak 66.

Sigurnosna udaljenost zaštitnih pojasa nadzemnih spremnika za smještaj zapaljivih tekućina I. i II. sku-pine za spremnike zapremine do 30 m3 odgovara zoni opasnosti, ali nikako manje od 5 m, a za spremnikezapremine od 30 do 200 m3 10 m.

Sigurnosna udaljenost zaštitnih pojasa nadzemnih spremnika za smještaj zapaljivih tekućina I. i II.skupine za spremnike preko 200 m3, određuje se prema dijagramu (Slika 2.) .

Članak 67.

Sigurnosna udaljenost zaštitnih pojasa nadzemnih spremnika za smještaj zapaljivih tekućina III. skupinedo 500 m3 je najmanje 3 m, a za veće prema dijagramu (Slika 3.).

Članak 68.

Sigurnosna udaljenost spremnika mjeri se od njihove stjenke vodoravno u svim smjerovima.

Članak 69.

Spremnici za zapaljive tekućine III. skupine mogu se postavljati uz spremnike I. i II. skupine tako dabudu ispunjeni uvjeti sigurnosnih udaljenosti za sve skupine.

Članak 70.

Najmanje 2/3 sigurnosne udaljenosti mora se nalaziti izvan sabirnog prostora.



Sigurnosna udaljenost, izvan sabirnog prostora može završiti na vatrostalnost u zidovima najmanje vat-rostalnosti F 120 prema BHN DIN 4102, dovoljne visine i širine, tako da u slučaju požara ne mogu biti ugro-žene građevine koje pripadaju postrojenju i koje bi se nalazile u zaštitnom pojasu da nema tih zidova.

Ukoliko se građevine koje pripadaju postrojenju ne štite zidovima iz stavka 2. ovog članka, tada zidovi iotvori te građevine okrenute prema spremniku moraju biti najmanje vatrostalnosti F 120., osim prostorijanamijenjenih za nadziranje rada postrojenja, a krovni pokrov mora biti otporan na leteće iskre i toplinu isija-vanja prema BHN DIN 4102.

Zidovi iz stavka 2. ovog članka mogu biti djelomično ili potpuno jednaki sa zidovima ili stjenkama sa-birnog prostora.

Kod spremnika s prstenastim plaštom od čelika koji ima stabilni sustav za hlađenje i čija visina iznosinajmanje 4/5 visine spremnika, sigurnosna udaljenost se može smanjiti na polovicu.

Članak 71.

Sigurnosni pas moraju biti označeni vidljivim i čitljivim natpisima:1. „Nije dozvoljen pristup nezaposlenim osobama” i2. „Opasnost od požara i eksplozije”.Primjeri sigurnosnih udaljenosti zaštitnih pojasa nadzemnih spremnika prikazani su na slikama 1., 2., 3. i

4. koje su sastavni dio ovog Pravilnika.

III. 6.4. Sabirni prostori

Članak 72.

Sabirni prostori moraju biti od nezapaljivih građevnih materijala, dovoljno čvrsti i nepropusni za najvećiočekivano opterećenje i postojani na djelovanje uskladištene tekućine.

Članak 73.

Sabirne prostore mogu tvoriti udubljenja, nasipi ili stabilni zidovi ili stabilne stjenke prstenastog plašta.Stabilnost zidova i stabilne stjenke treba dokazati.Sabirni prostori mogu se izvesti i u obliku stjenke koje oko spremnika tvore prstenasti prostor (prstenasti

plašt)Sabirni prostori moraju okruživati projekciju spremnika.Sabirni prostori moraju prema gore biti otvoreni.Primjeri sabirnih prostora prikazani su na slici 5. koja je sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 74.

Sabirni prostor za vrijeme požara mora ostati nepropustan iako je došlo do razlijevanja zapaljivih tekući-na.

Za brtvljenje sabirnih prostora smiju se koristiti sam materijali za prekrivanje najmanje klase gorivostiB2 prema BHN DIN 4102.

Ukoliko se za brtvljenje koriste folije, uvjet iz stavka 2. ovog članka je ispunjen ako su folije prekrivenepostojanim nezapaljivim materijalima koje oborine ne mogu isprati.

Ukoliko se za brtvljenje koristi asfalt, uvjet iz stavka 2. ovog članka je ispunjen kad je:1. asfaltna baza izvedena jednako kao i cestogradnji,2. težinski udio veziva u asfaltu između 6 i 8 % i3. maksimalni nagib 1:1

Članak 75.

Uključujući osnovne plohe spremnika, osnovna ploha sabirnog prostora pri postavljanju jednog spremni-ka ne smije prelaziti 10.000 m2, niti 7.000 m2 kod postavljanja više spremnika.



Osnovna ploha sabirnog prostora može biti veća nego u stavku 1. ovog članka ako je osigurano gašenjepožara i za veću površinu.

Članak 76.

Radi sprječavanja širenja požara svrsishodno je sabirne prostore što je moguće više podijeliti (sekcesio-nirati).

Ukoliko je sabirni prostor podijeljen među nasipima ili među zidovima, onda oni moraju biti za najmanje¼ niže od vanjskih nasipa ili zidova.

Kako bi se izbjegli otvori, slobodno položeni cjevovodi mogu se voditi po među nasipima i među zido-vima.

Članak 77.

Udaljenost između stjenke spremnika i zida sabirnog prostora mora iznositi:1. kod visine spremnika ili zida do 1,5 m najmanje 40 cm,2. kod visine spremnika ili zida iznad 1,5 m najmanje 1 m i3. ako su za održavanje i posluživanje potrebne veće udaljenosti od udaljenosti iz stavka 1. i 2. ovog članka,to se mora predvidjeti.

Sabirni prostori moraju biti dovoljno provjetravani, gdje u pravilu dostaje prirodno provjetravanje.Kod spremnika s nepomičnim krovom i prstenastim plaštom, smjesa para/zrak mora se odvoditi tako da

ne može ući u prstenasti plašt.

Ako je u prstenastom sabirnom prostoru udaljenost prstenastog plašta od spremnika manje od 2,5 m a neradi se o slučaju iz stavka 3. ovog članka mora se izvesti prisilno provjetravanje i kontrola para, ako se izra-čunom i raščlambom ne dokaže da to nije potrebno.

Članak 78.

Zidovi, nasipi i prstenasti plaštovi mogu imati otvore za cjevovode, ako time nije narušena nepropusnostsabirnog prostora.

Sabirni prostori moraju biti opremljeni uređaji za uklanjanje vode koji u pravilu moraju biti uvijek zatvo-reni i samo se pod nadzorom mogu otvoriti radi ispusta vode.

Uređaji iz stavka 2. ovog članka kod njihovog automatskog rada moraju se moći i ručno zatvoriti sa zaš-tićenog mjesta i u slučaju požara.

Članak 79.

Odvodnja atmosferskog taloga iz sabirnog prostora do taložnika, separatora ili drugih sigurnosnih uređa-ja za sakupljanje atmosferskog taloga obavlja se putem nepropusnih kanala koji mogu biti zatvoreni ili otvo-reni natkriveni rešetkama.

Kanali iz stavka 1. ovog članka moraju biti izvedeni tako da se putem njih ne može prenijeti požar iz je-dnog sabirnog prostora u drugi sabirni prostor ili dio tehnološkog procesa ili u taložnik, separator ili drugisigurnosni uređaj za sakupljanje atmosferskog taloga i obratno, što se postiže postavljanjem pouzdanih sifon-skih okana ili drugih dokaznih uređaja na odgovarajućim mjestima.

Uvjeti iz stavka 2. ovog članka moraju se ispuniti u svim tehnološkim procesima gdje je predviđeno od-vođenje atmosferskog taloga ili tehnoloških voda gdje postoji mogućnost onečišćenja tih voda zapaljivimtekućinama. Taložnik, seperator ili drugi sigurnosni uređaji za skupljanje atmosferskog taloga ili tehnoloških vodamoraju ispunjavati i uvjete posebnih propisa o zaštiti voda.

III. 6.5. Međusobne udaljenosti nadzemnih spremnika

Članak 80.



Nadzemni spremnici moraju se postavljati na međusobnim udaljenostima na način da je međusobno ug-rožavanje svedeno na najmanje moguću mjeru.

Najmanje međusobne udaljenosti nadzemnih spremnika određuju se prema sljedećim tablicama 1. i 2.Tablica 1.

MEĐUSOBNE UDALJENOSTI NADZEMNIH SPREMNIKA PRI SKLADIŠTENJU ZAPALJIVIHTEKUĆINA I. i II. SKUPINE (IZUZETI SIROVA NAFTA I UGLJIK DISULFAD)

Broj spremnika u jednoj skupini Ukupna zapremina Međusobna udalje-nost

do 10 spremnika proizvoljne izvedbe 2.000 m3 0,3. Dali ne manje od 1 m

do 10 spremnika proizvoljne izvedbe >2.000 m3

50.000 m31. D

ali ne manje od 3 mdo 4 spremnika proizvoljno postavljena ili proizvoljni broj spremnika u jednom nizu:

Spremnici s nepomičnim krovom >50.000 m3 0,5 Dali ne manje od 3 m

Spremnici s plivajućim krovom i nertiziranispremnici

>50.000 m3 0,3 Dali ne manje od 3 m

Spremnici s prstenastim plaštem čija je visinanajmanje 4/5 visine plašta spremnika kao ispremnici s jednako visokim sabirnim prosto-rom

>50.000 m3 0,3 Dali ne manji od 3 m

Udaljenosti skupina spremnika moraju odgovarati dijagramu iz članka 81. ovog Pravilnika

Tablica 2.MEĐUSOBNA UDALJENOST NADZEMNIH SPREMNIKA PRI SKLADIŠTENJU SIROVE NAFTE I UGLJENDIOKSIDA

Broj spremnika u jednoj skupini Zapremina pojedinačnogspremnika

Međusobna udaljenost

Do 10 spremnika proizvoljne izvedbe 10.000 m3 0,6 mali ne manje od 6 m

Do 4 spremnika proizvoljno postavljena ili proizvoljni broj spremnika u jednom nizu:Spremnici s nepomičnim krovom >10.000 m3 1 D

ali ne manji od 30 mSpremnici s plivajućim krovom >10.000 m3 0,6 D

ne manji od 20 mali najviše 60 m

Spremnici s prstenastim plaštem čija je visina4/5 visine spremnika

>10.000 m3 0,6 Dali ne manji od 20 m

Udaljenosti skupine spremnika moraju iznositi barem 1 D, ali najmanje 30 m

Polazište za mjerenje udaljenosti, između pojedinih spremnika kao i između pojedinih skupina spremni-ka je promjer (D) najvećeg pripadajućeg susjednog spremnika.

Ovih se udaljenosti treba pridržavati i kod susjednih spremnika za zapaljive tekućine III. skupine.Ukoliko se spremnici za zapaljive tekućine III. skupine ne nalaze u zajedničkom sabirnom prostoru, mje-

rodavan je za određivanje udaljenosti promjer susjednog spremnika za zapaljive tekućine I. i II. skupine.

Članak 81.

Međusobna udaljenost skupina nadzemnih spremnika određuje se prema sljedećem dijagramu:



Članak 82.

Položaj i širina putova za pristup vatrogasnih vozila oko spremnika uređuje se prema posebnim propisi-ma na način da su usklađeni sa mjesnim i radnim okolnostima, organizacijom i opremljenošću nadležne vat-rogasne postrojbe prema planu zaštite od požara.

Putovi za pristup vatrogasnih vozila izvode se oko skupine spremnika iz tablica 1. i 2. iz članka 80. ovogPravilnika.

Određen broj spremnika u skupini, prema izvedbi, smještaju i ukupnoj zapremnini sukladno tablicama 1.i 2. iz članka 80. ovog Pravilnika, ne smiju se prekoračiti.

Primjeri međusobnih udaljenosti nadzemnih spremnika prikazani su na slici 6. koja je sastavni dio ovogPravilnika.

Članak 83.

Unutrašnjost nadzemnih spremnika je zona 0, ukoliko nije drukčije utvrđeno.Ako se u spremniku dovoljnim dodavanjem internog plina kao npr. dušika ili ugljik dioksida osigura, da

se nikako ne može stvoriti eksplozivna smjesa, unutrašnjost tog spremnika nije prostor ugrožen eksplozijom.

Članak 84.

Kod nadzemnih spremnika sa ravnim dnom bez unutarnjeg pred tlaka koji se ne zagrijavaju i sličnihspremnika od metalnih materijala dodavanjem internog plina mogu sesmanjiti zone opasnosti i zahtjevi za opremu spremnika uslijed smanjene vjerojatnosti za nastajanje eksplo-zivne atmosfere, sukladno normama:

1. ako se prije prvog punjenja spremnika dodavanjem inertnog plina smanji koncentracija kisika u atmos-feri spremnika na ispod 50% granične koncentracije kisika koja podržava gorenje što se utvrđuje mjerenjem i

2. ako su uređaj i armatura za odzračivanje pravilno dimenzionirani.Kod nadzemnih spremnika za skladištenje zapaljivih tekućina II. skupine u prostorima gdje nisu izloženi

insolaciji, neposrednom ili posrednom zagrijavanju, mogu se smanjiti zone opasnosti i zahtjevi za opremuspremnika uslijed smanjene vjerojatnosti za nastajanje eksplozivne atmosfere.

Ispunjenje uvjeta iz stavka 1. i 2. ovog članka potvrđuje stručnim mišljenjem ovlaštena javna ustanova.

Članak 85.

Prostor oko otvora uređaja za odzračivanje spremnika, u obliku cilindra polumjera R prema tablici izovog članka, visine 3 m iznad otvora do obrisa spremnika odnosno razine tla je zona 1.

Ukoliko zona 1 oko otvora uređaja za odzračivanje dotiče obrise spremnika do udaljenosti R i prostoroko obrisa spremnika do udaljenosti R i prostor oko obrisa spremnika predstavlja zonu 1, ali najviše do 1,5m.



Kod spremnika s plivajućim krovom zona 1 je prostor do udaljenosti od 1,5 m oko plašta spremnika dovisine 1 m iznad gornjeg ruba plašta spremnika.

Najveći kapacitet crpke (m3/h) Temperatura plamišta (°C) Polumjer R (m)< 0 2

0 < 23 123 < 38 0,5

60

38 < 60 0,5< 0 3

0 < 23 1,523 < 38 1

180

38 < 60 0,5< 0 5

0 < 23 2,523 < 38 1,5

450

38 < 60 1< 0 7

0 < 23 3,523 < 38 2

900

38 < 60 1< 0 8,5

0 < 23 4,523 < 38 2,5

1350

38 < 60 1,5< 0 10

0 < 23 523 < 38 2,5

1800

38 < 60 1,5< 0 12

0 < 23 623 < 38 3

2400

38 < 60 1,5< 0 14

0 < 23 723 < 38 3,5

3000

38 < 60 2*) najveći kapacitet crpke može se dijeliti s brojem otvora za odzračivanje, no najviše sa 3.

Članak 86.

Neovisno o zonama opasnosti prema članku 85. ovog Pravilnika, sabirni prostori spremnika do visine 0,8m iznad gornjeg ruba sabirnog prostora predstavljaju zonu 1.

Članak 87.

Krug od 3 m oko otvora u parnim prostorima spremnika, koji se otvaraju za vrijeme pogona, npr. oko ot-vora za uzimanje uzorka, predstavlja zonu 1.

Članak 88.

Prostor u obliku cilindara oko otvora uređaja za odzračivanje spremnika, udaljenosti 2R prema tablici izčlanka 85. ovog Pravilnika, visine 3 m iznad otvora koji se spušta do obrisa spremnika odnosno razine tlakoje predstavlja zonu 2, ukoliko to nije zona 1.

Ukoliko zona 1 oko uređaja za odzračivanje spremnika dotiče obrise tanka, zona 2 predstavlja nadaljeprostor oko obrisa spremnika do udaljenosti 2R, ali najviše do 3 m uspravno i do 5 m vodoravno.

Zona 2 je prostor visine od 0,8 m iznad razine tla do udaljenosti od 3R od granice sabirnog prostora, alinajviše do granice sigurnosne udaljenosti.

Za spremnike zapremine do 30 m3 sa zapaljivim tekućinama I. i II. skupine prostor do visine 0,8 m iznadrazine tla do udaljenosti 3ER od plašta spremnika odnosno slobodno postavljenog uređaja za odzračivanje jezona 2, ukoliko to nije zona 1.



Članak 89.

Prostor oko prijenosnog spremnika, pripremljenih za prijevoz, polumjera 2,5 m od njihove visine do tlaje zona 2.

Pri punjenju i rabljenju prijenosnih spremnika zone se određuju sukladno članku 88. stavku 4. ovog Pra-vilnika.

Članak 90.

Ukoliko zna 1 ne dotiče obrise spremnika ili se spremnik ozrači u zatvoreni sustav, onda je prostor doudaljenosti 1 m oko spremnika zona 2.

Ukoliko je otvor uređaja za odzračivanje spremnika dovoljno visoko iznad spremnika i iznad razine tla iako je na taj način prema dolje ograničeno širenje atmosfere koja bi mogla izazvati eksploziju, može se ek-splozijom ugroženi prostor ograničiti prema dolje.

U slučaju iz stavka 2. ovog članka prostor do udaljenosti 1 m oko spremnika je zona 2.

Članak 91.

Prostor oko spremnika u kojima je djelotvorno spriječen nastanak atmosfere koja bi mogla izazvati ek-sploziju, a spremnici nisu opremljeni uređajima za odzračivanje u slobodnu atmosferu (inertizacija u zatvo-renom sustavu) ne predstavlja prostor ugrožen eksplozijom.

Za prostore ugrožene eksplozijom oko spremnika iz stavka 1. ovog članka koji su opremljeni uređajimaza odzračivanje u slobodnu atmosferu vrijede odredbe članka 88. stavka 4. ovog Pravilnika.

Kod izračuna prostora ugroženih eksplozijom oko spremnika s plivajućim krovom i oko spremnika kojise pune i prazne samo uz korištenje „plinskog klatna”, čije se odzračivanje obavlja preko dvosmjernog ure-đaja za odzračivanje u slobodnu atmosferu, vrijednosti najvećeg kapaciteta crpke umanjuje se na polovicu.

Članak 92.

Zone se mogu ograničiti putem:1. posebnih konstruktivnih mjera,2. posebnih pogonskih mjera, npr. nadzorna ventilacija i dr. i3. građevinskih mjera ili korištenjem odnosa na zemljištu kojima se ograničavamogućnost širenja eksplozivnih ili zapaljivih smjesa para/zrak.

Ograničenje zona iz stavka 1. ovog članka potvrđuje stručnim mišljenjem ovlaštena stručna ustanova.Primjeri zona opasnosti nadzemnih spremnika prikazani su na slikama 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13 koje

su sastavni dio ovog Pravilnika.

III. 6.7. Mješovito skladištenje

Članak 93.

Nadzemni spremnici za skladištenje tekućina sa različitim svojstvima iz članka 8. ovog Pravilnika treba-ju se postaviti u međusobno odvojenim odgovarajućim skupinama spremnika.

U jednom sabirnom prostoru spremnici s tekućim organskim peroksidima, jetkim tvarima i poliklorira-nim befenilima smiju se skladištiti s drugim zapaljivim tekućinama koje ne posjeduju ta svojstva samo akoje tehnički zajamčeno da u slučaju oštećenja spremnika te tvari ne mogu međusobno djelovati, npr. podjelom(sekcioniranjem) sabirno prostora.

Zapaljive tekućine ne smiju se u jednom sabirnom prostoru skladištiti zajedno s jako otrovnim čak i kadnisu zapaljive.

Članak 94.

Iznimno u sabirnom prostoru nadzemnih spremnika mogu se skladištiti posude i prijenosni spremnici za



zapaljivim tekućinama ukoliko nadzemni spremnici ne prekoračuju ukupnu zapreminu od 200 m3 i ako načindopreme i otpreme posuda i prijenosnih spremnika ne umanjuju funkciju sabirnog prostora.

III. 6.8. Gašenje požara i hlađenje nadzemnih spremnika

Članak 95.

Nadzemni spremnici štite se od požara sustavima za gašenje, sustavima za hlađenje, hidrantskom mre-žom, vatrogasnim vozilima, vatrogasnim aparatima te drugim sredstvima i opremom nadležne vatrogasnepostrojbe, odnosno njihovom kombinacijom prema planu zaštite od požara.

Sustav za gašenje može biti stabilna instalacija za gašenje pjenom, ili polu-stabilna instalacija za gašenjepjenom s priključcima za vatrogasna vozila na dostupnim i sigurnim mjestima za gasitelja i vatrogasnu op-remu.

Sustav za hlađenje može biti stabilna instalacija ili polu-stabilna instalacija sa priključcima za vatrogasnavozila na dostupnim i sigurnim mjestima za gasitelje i vatrogasnu opremu.

Članak 96.

Od aktiviranja sustava za gašenje požara do izlaska pjene na najudaljenijem mjestu predaje pjene ne smi-je proći više od 10 minuta.

Od aktiviranja sustava za hlađenje do početka polijevanja spremnika na najudaljenijem mjestu ne smijeproći više od 5 minuta.

Glavni zaporni i razdjelni uređaji sustava iz stavka 1. i 2. ovog članka u centrali ili na otvorenom prostrumoraju se tako smjestiti da je aktiviranje u slučaju požara uvijek omogućeno.

Cjevovodi, armatura, priključci, savitljive cijevi i drugi uređaji sustava iz stavka 1. i 2. ovog članka mo-raju biti smješteni tako da budu sigurni od mehaničkog oštećenja, vatre i smrzavanja.

Članak 97.

Sustav za hlađenje mora omogućiti hlađenje spremnika koji gori, kao i hlađenje svih susjednih spremni-ka na udaljenosti od 2D od plašta spremnika koji gori.

Članak 98.

Nadzemni spremnik za zapaljive tekućine I. i II. skupine štite se od požara sustavom za gašenje, susta-vom za hlađenje i hidrantskom mrežom.

Nadzemni spremnici za zapaljive tekućine III. A skupine štite se od požara sustavom za hlađenje i hid-rantskom mrežom.

Nadzemni spremnici za zapaljive tekućine III. B skupine mogu se štititi od požara od požara samo hid-rantskom mrežom.

Članak 99.

Sustav za gašenje i sustav za hlađenje mora imati svaki nadzemni spremnik za zapaljive tekućine I. i II.skupine obujma do 300 m3.

Sustav za gašenje i sustav za hlađenje mora imati svaki nadzemni spremnik za zapaljive tekućine I. i II.skupine obujma do 300 m3 ako se nalazi u naseljenom području.

Nadzemni spremnici za zapaljive tekućine I. i II . skupine preko 30 m3, kod kojih nije pred viđen sustavza gašenje, mora imati sustav za hlađenje.

Svi nadzemni spremnici za zapaljive tekućine I. i II. skupine moraju se štititi odgovarajućim brojem pri-jevoznih vatrogasnih aparata i hidrantskom mrežom.

Članak 100.



Za gašenje spremnika s čvrstim krovom promjera do 20 m, protok vode mora iznositi 6,6 1/min/m2 tlo-crtne površine spremnika ako se koristi teška pjena za gašenje.

Za gašenje spremnika s čvrstim krovom promjera do 20 m, protok vode mora iznositi 3 1/min/m2 tlocrt-ne površine spremnika ako se koristi srednja pjena za gašenje s tim da broj pjenjenja ne smije prijeći 100.

Kod većih spremnika od onih iz stavka 1. i 2. ovog članka po metru povećanja promjera spremnika pro-tok vode se povećava za 0,2 1/min/m2 tlocrtne površine spremnika.

Za gašenje spremnika s plivajućim krovom protok vode mora iznositi 6,6 1/min/,m2 tlocrtne površineprstena koji oblikuju plašt spremnika i brana za zadržavanje pjene ako se koristi teška pjena za gašenje.

Za gašenje spremnika s plivajućim krovom protok vode mora iznositi 3 1/min/m2 tlocrtne površine prs-tena koji oblikuju plašt spremnika i brana za zadržavanje pjene ako se koristi srednja pjena za gašenje s timda broj pjenjenja ne smije prijeći 100.

Spremnike s plivajućim krovom bez brane za zadržavanje pjene treba promatrati kao spremnike s čvrs-tim krovom.

Brana prstena iz stavka 4. ovog članka ne smije biti niža od 0,3 m iznad brtve i ne bliže od 1 m od plaštaspremnika.

Brana prstena iz stavka 5. ovog članka treba biti = 1 m iznad brtve i ne bliže 1 m od plašta spremnika.

Članak 101.

Potrošnja sredstva za pjenjenje u 1/min izračunava se iz ukupnog protoka vode u 1/min i postotka pri mi-ješanju.

Kao ukupna pričuva sredstva za pjenjenje računa se dvostruka količina potrebna za gašenje najvećeg po-jedinačnog objekta (neto ploha sabirnog prostora ili ploha spremnika) u trajanju od 30 min.

Način smještaja pričuva iz stavka 2. ovog članka mora biti takav da je osiguran neprekidan rad sustavaza gašenje.

Protok vode iz članka 100. ovog Pravilnika važi za sva sredstva za pjenjenje, dok se ne dokaže da sesredstva za pjenjenje i/ili sustav za gašenje učinkoviti i kod manjih protoka vode.

Određivanje protoka vode i postotka pri miješanju sredstava za pjenjenje za gašenje hidrofilnih odnosnozapaljivih tekućina podskupine („V”) mora se posebno odrediti i dokazati.

Članak 102.

Za gašenje sabirnih prostora nadzemnih spremnika, protok vode mora iznositi 2 l/min/m2 neto tlocrtnepovršine sabirnog prostora spremnika ako se koristi srednja pjena za gašenje s tim da broj pjenjenja ne smijeprijeći 100.

Za gašenje sabirnih prostora nadzemnih spremnika, protok vode mora iznositi 2 l/min/m2 neto tlocrtnepovršine sabirnog prostora spremnika ako se koristi srednja pjena za gašenje s tim da broj pjenjenja ne smijepreći 100.

Za gašenje sabirnih prostora nadzemnih ležećih spremnika, kao i za gašenje sabirnih prostora u oblikuprstenastog plašta od čelika protok vode mora iznositi 6,6 1/min/m2, neto tlocrtne površine sabirnog prostora.

Sabirni prostori mogu se gasiti stabilnim sustavima za gašenje ili topovima za pjenu s protokom vode odnajmanje 200 l/min.i

Broj topova za pjenu, kao i pričuva sredstva za pjenjenje za gašenje sabirnih prostora pojedinačnih nad-zemnih spremnika određuje se prema sljedećoj tablici:

Promjer spremnika Broj topova za pjenu Zalihe sredstava za pjenjenjedo 11 m 1 10 minuta

11 do 29 m 2 20 minuta29 do 37 m 2 30 minutaIznad 37 m 3 30 minuta

Članak 103.



Za hlađenje plašta spremnika u slučaju požara, protok vode ovisi o promjeru spremnika i određuje se izsljedećeg dijagrama:

Hlađenje plašta spremnika postiže se prstenastim vodom opremljenim prikladnim mlaznicama, postav-ljenim u jednakomjernim razmacima, koje dovode vodu na površinu plašta široko i jednakomjerno.

Za hlađenje krova spremnika sa čvrstim krovom, protok vode treba iznositi 36 litara po satu i kvadrat-nom metru površine krova (hlađenje krova glede zaštite od požara nije bezuvjetno).

Za spremnike sa čvrstim krovom do 20 m promjera dozvoljeno je hlađenje plašta prelijevanjem prekokrova s tim da se postigne potrebni protok vode.

Kod spremnika iznad 20 m može se prstenasti vod iz stavka 2. ovog članka podijeliti na segmente, s timda jedan segment mora zatvarati kut od najmanje 120°.

Kod spremnika za skladištenje zapaljivih tekućina sklonih polimeriziranju ili rastvaranju ili zapaljivihtekućina I. A skupine protok vode iz stavka 1. ovog članka mora se udvostručiti.

Protok vode za hlađenje prstenastog plašta od čelika određuje se sukladno stavku 1. ovog članka.Samo dio spremnika iznad visine prstenastog plašta od čelika iz stavka 7. ovog članka potrebno je hladi-

ti, pri čemu treba voditi računa o odstranjivanju vode iz sabirnog prostora.Ukupna pričuva vode za sustave za gašenje i sustave za hlađenje spremnika mora trajati za najmanje 2

sata gašenja bez obzira na tipove spremnika.

Članak 104.

Proračun protoka i pričuva vode i sredstava za pjenjenje, dimenzioniranje i izvedbe elemenata, ispitiva-nja i održavanja sustava za gašenje, određuje se suglasno normi BHN DIN 14493 dio 1., 2., 3. i 4.

Proračun protoka i pričuva vode, dimenzioniranje i izvedba elementa, ispitivanja i održavanje sustava zahlađenje, određuju se suglasno normama BHN DIN 14495.

Članak 105.

Sustavi za gašenje i hlađenje moraju se moći u svako vrijeme i u svim dijelovima ispitati sukladno upu-tama o ispitivanju i održavanju.

Najmanje jedanput mjesečno korisnik mora ispitati pogonsku ispravnost i spremnost sustava za gašenje ihlađenje.

Najmanje jedanput godišnje mora se obaviti „mokra proba“ sa odgovarajućim mjerenjem na jednom ob-jektu, s tim da se svake godine objekti mijenjaju.

Članak 106.



Hidrantska mreža projekta se sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za ga-šenje požara.

Broj, kapacitet i raspored hidranata za dva ili više spremnika ovisi od rasporeda spremnika i susjednihobjekata i mora biti takav da im je u uvjetima gašenja ili hlađenja omogućen siguran pristup, te da se vodommože prekriti područje koje se štiti sa najmanje dva standardna hidranta.

Udaljenost između hidranta ne smije biti veća od 50 m.Hidranti se ne smiju postavljati nasuprot podnica valjkastog nadzemnog spremnika.

Članak 107.

Ukupna potrebna količina za sustav za gašenje, sustav za hlađenje, hidrantsku mrežu uključujući potrebedrugih postrojenja u ovisnosti o kombinaciji mjera za opažanje požara odnosno mjera za suzbijanje požara,mogu se odrediti izračunom prema Konceptu zaštite za skladištenje zapaljivih tekućina prema TRbF 100 –Dodatak l. i Dodatak 2. (Njemačka Tehnička pravila za zapaljive tekućine – Tehnishe Regelin fur bennbareFlussigkeiten) ili prema drugim smjernicama ako to odobri nadležno tijelo.

III. 6.9. Nadzemni spremnici u građevinama

Članak 108.

Nadzemni spremnici smještaju se u građevine namijenjene za:1) industrijska postrojenja u kojima je uporaba zapaljivih tekućina povremena, odnosno od sporednog

značenja za glavnu djelatnosti,2) tehnološke operacije kao što su: miješanje, sušenje, isparavanje, filtriranje, destiliranje i sl.,3) postrojenja u kojima se u tehnološkom procesu odvijaju kemijske reakcije kao što su: oksidacija, re-

dukcija, halogeniranje, hidrogeniranje, polimerizacija i sl.4) rafinerijska i toplinska postrojenja i5) servise.Nadzemni spremnici s oslabljenim spojem između krova i plašta ne mogu se smještati u građevine.

Članak 109.

Priključci nadzemnih spremnika u građevinama moraju biti nepropusni za paru i tekućinu, radi zaštitetrajnog protjecanja u slučaju izbijanja požara u blizini spremnika.

Nadzemni spremnici u građevinama, moraju imati automatske zaporne uređaje na svakom priključku zapražnjenje ispod razine tekućine, koji se aktivira promjenom temperature ili brzo-zatvarajuće ventile koje semogu daljinski aktivirati.

Otvor za ručno mjerenje razine zapaljive tekućine u spremniku mora pomoću opružnog zapornog uređajabiti zaštićen od prelijevanja i mogućeg ispuštanja pare.

Otvor iz stavka 3. ovog članka mora imati nepropusnu kapu za pare ili poklopac ako ne ovisi o napaja-nom cjevovodu.

Na nadzemnom spremniku u građevinama koji sadrži zapaljive tekućine I. A skupine, ne smiju se obav-ljati ručno mjerenje.

Članak 110.

Zone opasnosti od požara i eksplozije u građevinama gdje su smješteni nadzemni spremnici, određuju seza svaki slučaj pojedinačno, temeljem raščlambi i izračuna što potvrđuje stručnim mišljenjem ovlaštenja jav-na ustava.

Članak 111.

Nadzemni spremnici u građevinama zajedno sa pripadajućim postrojenjima moraju biti zaštićeni od po-žara učinkovitim sustavom zaštite od požara što se mora dokazati raščlambom i izračunom.



Sustav zaštite od požara treba odrediti pojedinačno za svaki pogon prema vrsti i opsegu, lokalnim i po-gonskim uvjetima, te prema veličini požarnih sektora, količini i stupnju opasnosti zapaljivih tekućina s obzi-rom na tehnološki proces.

Prostori u građevinama gdje su smješteni nadzemni spremnici zajedno sa pripadajućim postrojenjima isadržajima moraju biti opremljeni vatrodojavnim sustavom.

Nosivi dijelovi građevine iz stavka 1. ovog Pravilnika, kao i granice požarnih sektora unutar građevinemoraju bit vatrostalnosti najmanje F 120 prema BHN DIN 4102.

III. 7. Podzemni spremnici

Članak 112.

Podzemni spremnik je nepokretni zatvoreni i nepropusni sud, postavljen odnosno izgrađen na posebnouređenoj podlozi zaštićen pokrovom od pijeska, zemlje, zida ili betona ili kombinacijom tih materijala deb-ljine najmanje 0,8 m za zapaljive tekućine I. i II. skupine odnosno debljine 0,3 m za zapaljive tekućine III.skupine ali ne više od 1 m ni u jednom slučaju.

Debljina pokrova mjeri se od tjemena spremnika.

Članak 113.

Međusobni razmak između podzemnih spremnika mora biti najmanje 0,4 m.Podzemni spremnici moraju biti udaljeni najmanje 1 m od terena i od građevina koje ne pripadaju skladi-

štu.Podzemni spremnici moraju biti udaljeni najmanje 1 m od cjevovoda i instalacije koje ne pripadaju

spremniku, kao što su drugi cjevovodi za zapaljive tekućine, plinske i vodovodne cijevi, cjevovodi za otpad-ne vode, električni i telekomunikacijski vodovi i dr.

Propisana udaljenost iz stavka 3. ovog članka može biti manja, samo kad je pomoću dvostrukih cijevi ilidrugih mjera, isključeno ugrožavanje cjevovoda i instalacija i ako to odobri nadležno tijelo.

Članak 114.

Ako se podzemni spremnik postavlja pred neke građevine ili u građevini, onda se mora osigurati od pre-nošenja opterećenja sa građevine, a temelj građevine zaštiti od potkopavanja.

Prije spuštanja spremnika u zemlju, mora se pregledati i utvrditi da li su spremnik i izolacija spremnikaneoštećena.

Ako se spremnik u zemlji sastavlja iz dijelova, na svakom dijelu prije spuštanja u zemlju mora se posta-viti zaštitna izolacija, s mogućnošću pouzdanog spajanja izolacije pojedinih dijelova nakon konačnog sastav-ljanja spremnika.

Postavljanje spremnika obavlja se spuštanjem spremnika na ležaja za spremnik ugrađene na temeljimabez poda i kotrljanja.

Kovinski dijelovi spremnika koji su služili za manipulaciju pri spuštanju, a nalazili su se izvan zaštite odkorozije.

Pri prekrivanju zemljom, spremnik se mora obložiti slojem opornog i nabijenog suhog pijeska ili šljunkadebljine najmanje 15 cm, s tim da se pri postavljanju takvog sloja na ošteti zaštitna izolacija.

Ako se iznad spremnika odvija promet vozila, spremnik mora biti zaštićen slojevima zemlje i pijeska od-nosno šljunka debljine najmanje 100 cm ili slojevima zemlje i pijeska odnosno šljunka debljine 50 cm ako seiznad postavi armirano betonska ploča debljine 15 cm.

Članak 115

Ako je potrebno poduzeti posebne mjere radi sprečavanja zagađivanja podzemnih voda, spremnik se iz-rađuje tako da ima dvostruki plašt, s tim da vanjski plašt, bude u visini najvećeg dozvoljenog punjenjaspremnika ili se postavlja u nepropusno betonsko korita čiji je gornji rub najmanje 20 cm iznad najveće razi-ne podzemnih voda.

Obujam betonskog korita iz stavka 1. ovog članka mora biti takav da može primiti svu tekućinu iz



spremnika ako dođe do izlijevanja.

Betonsko korito i spremnik iz stavka 1. ovog članka postavlja se tako da uzdužni nagib iznosi 1%.Spremnik koji se postavlja na mjesto na kojemu je moguće pojavljivanje podzemnih voda, mora se zašti-

titi od potiska vode, posebno pričvršćivanjem (sidrenjem u temelje).

Članak 116

Ulazno okno podzemnog spremnika mora biti izrađeno od čelika, betona ili opeke i sigurno od skuplja-nja oborina i od pristupa neovlaštenih osoba.

Veličina ulaznog okna mora biti takvo da se u njemu mogu nesmetano obavljati svi potrebni radovi iispitivanja.

Cijevni priključci moraju biti pristupačni.

Članak 117

Podzemni spremnik i priključci moraju prije uporabe biti ispitani (ispitivanje nepropusnosti, varova i dr.)o čemu mora postojati dokumentacija kao trajna isprava koja se čuva od korisnika.

III. 7.1. Zone opasnosti

Članak 118

Unutrašnjost podzemnog spremnika je zona 0. ukoliko drukčije uređeno.Kod podzemnih spremnika koji se pune kapacitetom crpki većim od 60 m3/h, prostor u obliku cilindra

oko otvora uređaja za odzračivanje polumjera R prema tablici iz članka 85. ovog Pravilnika i visini 3 m iz-nad uređaja za odzračivanje od tla je zona 1.

Kod spremnika iz stavka 2. ovog članka, prstenasti prostor oko zone 1 iste visine i polumjera R te prostorudaljenosti 3R od projekcije odzračnog voda visine 0,8 m do tla je zona 2, ali ne duže od 5 m.

Kod podzemnih spremnika koji se pune kapacitetom crpki manjim od 60 m3/h, prostor neposredne oko-line otvora uređaja za odzračivanje, koja se mora nalaziti najmanje 4 m iznad razine tla je zona 1.

Unutrašnjost okna podzemnog spremnika je zona 1 i ovdje otpada zona 2.Zone opasnosti kod podzemnih spremnika prikazane su na slici 14. koja je sastavni dio ovog Pravilnika

VI. PRETAKANJE ZAPALJIVIH TEKUĆINA

Članak 119.

Pretakalište je posebno uređeno mjesto za pretakanje, opremljeno trajno postavljenom opremom za pre-takanje i na kojem se ograničen broj autocisterni, vagon cisterni ili tankera puni ili prazni na točno određe-nim mjestima.

Članak 120.

Pretakanje zapaljivih tekućina odnosno punjenje ili pražnjenje spremnika, autocisterni, željezničkih cis-terni ili tankera može se obavljati samo na pretakalištima, a samo iznimno privremeno i izvan pretakalištaako to odobri nadležno tijelo.

Postaje za opskrbu vozila gorivom i mjesta na kojima se pretače ulje za loženje iz samo jedne autocister-ne kod potrošača ne smatraju se pretakalištima.

Posebno određena mjesta zrakoplovnih luka za punjenje spremnika zrakoplova ne smatraju se pretakališ-tima.

Članak 121.



Pretakanje zapaljivih tekućina iz auto-cisterne u nadzemne ili podzemne spremnike, na mjestima gdje jepredviđen pristup samo jednoj auto-cisterni, može se obavljati ako u ispunjeni uvjeti za pretakanje premaPravilniku o izgradnji i korištenju postaja za opskrbu vozila gorivom.

Pri načinu pretakanja iz stavka 1. ovog članka, auto-cisterna, kao i uređaj za priključenje auto-cisternemoraju se nalaziti izvan zaštitnog pojasa nadzemnih spremnika.

Članak 122.

Posebno određena i prilagođena mjesta za pretakanje zapaljivih tekućina iz jedne posude u drugu ili izpogonskih spremnika u posude i obratno u tehnološkim procesima ne smatraju se pretakalištima.

Članak 123.

Pod opremom pretakališta podrazumijevaju se priključni cjevovodi s ugrađenom armaturom, priključnesavitljive cijevi, sigurnosni uređaji, crpke, mjerila protoka, oprema pristupnog puta odnosno pristupnog ko-losijeka, električne instalacije, sustavi za dojavu i gašenje požara, vatrogasna oprema i hidrantska mreža.

Pod električnom instalacijom pretakališta podrazumijeva se rasvjeta, uzemljenje svih uređaja pretakanja,uzemljenje prisutnog kolosijeka, uređaji za uzemljenje auto-cisterni i vagon-cisterni odnosno plovila za vri-jeme pretakanja, elektromotorni pogon, priključna električna instalacija, sklopke za motore i drugi električniuređaji.

Članak 124.

Sigurnosni i drugi uređaji na pretakalištu moraju u slučaju opasnosti imati mogućnost zaustavljanja sajednog mjesta zaštićenog od djelovanja požara.

Mjesto i uređaji iz stavka 1. ovog članka moraju biti dostupni za brzo i neometano rukovanje.

Članak 125.

Uređaji za prekidanje pretakanja moraju posjedovati mogućnost brzog otvaranja i zatvaranja.Uređaji za punjenje moraju biti zaštićeni od možebitnih šteta koje mogu nastati izlijevanjem tekućine ko-

ja se u njima nalazi.

IV. 1. Smještaj pretakališta

Članak 126.

Pretakalište auto-cisterni i vagon-cisterni mora biti na mjestu na kojem se može nesmetano obavljati pla-nirani promet, kao i uklanjanje auto-cisterni i vagon-cisterni u slučaju požara.

Članak 127.

Pretakalište auto-cisterni i vagon-cisterni se mora nalaziti izvan zaštitnog pojasa nadzemnih spremnika.Pretakalište od ostalih objekata što nisu u sklopu pretakališta i javnih putova mora biti udaljeno najmanje

30 m.

Članak 128.

Pristupni kolosijek pretakališta za vagon-cisterne, mora biti udaljena od ostalih kolosijeka najmanje 60 mako se upotrebljava električna lokomotiva.

Pristupni kolosijek pretakališta za vagon-cisterne, mora biti udaljen od ostalih kolosijeka najmanje 10 mako se upotrebljava lokomotiva sa dizel-motorom.

Članak 129.



U luci ili na plivajućoj plutači objekti i uređaji pretakališta moraju biti smješteni tako da predstavljajuposebnu luku ili posebno lučko postrojenje.

Objekti i uređaji iz stavka 1. ovog članka moraju biti udaljeni najmanje 30 m od objekta koji nisu sastav-ni dio pretakališta i moraju se nalaziti izvan zaštitnog pojasa nadzemnih spremnika.

Ako nije postignuta sigurnosna udaljenost tankera od objekta na kopnu, tada udaljenosti iz stavka 2.ovog članka moraju biti veće, tako da je udaljenost od tankera na mjestu pristajanja, vezivanja ili sidrenjakod pretakanja najmanje 80 m od objekta koji nisu u klopu pretakališta a od spremnika 70 m.

Članak 130.

Objekti i uređaji pretakališta na rijekama, moraju biti smješteni na posebno za to određenom kanalu ilibazenu, a iznimno i na otvorenom vodotoku i smješteni tako da predstavljaju posebno pristanišno postrojenjeili posebno pristanište.

Objekti i uređaji iz stavka 1. ovog članka moraju biti udaljeni najmanje 30 m od objekta koji nisu sastav-ni dio pretakališta i moraju se nalaziti izvan zaštitnog pojasa nadzemnih spremnika.

Objekti i uređaji iz stavka 1. ovog članka na pristaništu koje je izgrađeno na otvorenom vodotoku i kojenije isključivo namijenjeno za pretakanje zapaljivih tekućina, moraju biti smješteni nizvodno od ostalih pos-trojenja.

Objekti i uređaji iz stavka 1. ovog članka na pristaništu koje je izgrađeno na otvorenom vodotoku morajuse zaštititi od otpadaka i leda zaustavnom branom.

Članak 131.

Pretakalištima mora biti osiguran pristup za vatrogasna vozila iz najmanje dva pravca.Položaj pretakališta ne smije ograničavati pristup za vatrogasna vozila prema susjednim spremnicima.

Članak 132.

Za prilaz auto cisterni odnosno vagon cisterni do mjesta priključenja na pretakalištu, mora postojati pris-tupni put ili pristupni kolosijek koji je sastavni dio pretakališta.

Pristupni put odnosno pristupni kolosijek ne smije biti u zavoju, a duljina njegovog vodoravnog dijela nesmije biti manja od 12 m sa jedne strane uređaja za punjenje.

Duljina pristupnog puta ili pristupnog kolosijeka mora biti dva puta veća od ukupne duljine priključnihauto cisterni odnosno vagon cisterni.

Članak 133.

Površina na kojoj se obavlja pretakanje i pristupni put moraju biti betonirani, vidljivo označeni i dimen-zionirani prema planiranom prometu, a kretanje vozila mora biti u jednom smjeru.

Pristup vozilima, koja nisu namijenjena prijevozu zapaljivih tekućina, na prostor pretakališta onemogu-ćava se rampom, lancem, iskliznicom na željezničkom kolosijeku i na sličan način, koji se postavljaju naudaljenost od najmanje 10 m od gabarita priključene prijevozne cisterne s obje strane pristupnog puta odnos-no pristupnog kolosijeka.

Članak 134.

Uređaji za punjenje autocisterne moraju se nalaziti na prostoru uzdignutom najmanje 15 cm iznad razinepristupnog puta i moraju biti vidljivo naznačeni rubnjakom obojenim naizmjenično narančastom i bijelombojom.

Uređaji i objekti na pretakalištu za autocisterne moraju biti udaljeni od rubnjaka najmanje 60 cm i izve-deni tako da je isključena mogućnost udara autocisterne pri uobičajenim uvjetima kretanja vozila.

Ako su uređaji za pretakanje postavljeni u dva reda, širina pristupnog puta između tih uređaja mora izno-siti najmanje 7 m, mjereno od krajnih položaja uređaja za pretakanje.

Članak 135.



Za smještaj osoblja na pretakalištu, može se izgraditi posebna građevina koja se mora nalaziti izvan zonaopasnosti pretakališta.

Prostorije građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se grijati samo toplom vodom, parom niskom tlaka,toplim zrakom ili posebno zatvorenim električnim grijačima.

Članak 136.

Građevina iz članka 135. stavka 1. ovog Pravilnika mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. nosiva konstrukcija mora imati klasu vatrootpornosti najmanje F 30 prema BHN DIN 4102,2. krov mora biti od ne gorivog materijala klase A prema BHN DIN 4102,3. otvaranje vrata i prozora mora biti prema van i4. unutar prostorije smiju se nalaziti samo oprema i materijali namijenjeni za redovan rad pretakališta.

IV. 2. Osiguranje pretakališta od razlijevanjazapaljivih tekućina

Članak 137.

Uređaji za pretakanje moraju biti izvedeni tako da je onemogućeno razlijevanje ili propuštanje zapaljivihtekućina izvan prostora u kojem se obavlja pretakanje i prihvaćanje razlivenih tekućina.

Podne površine prostora iz stavka 1. ovog članka moraju biti čvrsto izrađene, otporne za zapaljive teku-ćine i na moguće mehaničke utjecaje i djelovanje.

Podne površine prostora iz stavka 1. ovog članka izrađuju se od vodonepropusnog fino zaglađenog armi-ranog betona MB 35, najmanje debljine 10 cm, uzu izvedbu potrebnih fuga i samo pričvršćivanje.

Završni sloj može biti izveden od livenog asfalta najmanje debljine 3 cm, sa sadržajem manjim od 3%(vol.) umjetnih materijala, u izvedbi koja se primjenjuje za granju ceste.

Završni sloj može biti izveden od umjetnog materijala homogene izvedbe koja se primjenjuje za izgara-nju cesta, najmanje debljine 5 mm.

Podne površine iz stavka 1. ovog članka moraju biti vidno obilježene odnosno građevno odvojene nanačin da razlivene tekućine ne mogu prijeći izvan predviđenog prostora.

Članak 138.

Podne površine iz članka 137. ovog Pravilnika podliježu redovitoj kontroli i ispitivanju. Ukoliko je došlo do određenih oštećenja, iste je potrebno što brže otkloniti.

Članak 139.

Za čišćenje i ispiranje prijevoznih cisterni ili kontejnera mora se izgraditi poseban prostor, udaljen naj-manje 30 m od ostalih dijelova postrojenja, objekta i javnih putova.

Članak 140.

Izbačene ili na bilo koji način razlivene zapaljive tekućine smiju se odvoditi u tehnološku kanalizaciju, anjihovo prihvaćanje može se osigurati i posebnim posudama iz kojih se razlivena zapaljiva tekućina odvodi uza tu svrhu predviđeni prostor.

Tehnološka kanalizacija na pretakalištu mora biti izvedena tako da se putem nje ne može prenijeti požarprema sabirnom prostoru ili u dio tehnološkog procesa ili u taložnik, separator ili drugi sigurnosni uređaj zasakupljanje atmosferskog taloga i obratno, što se postiže postavljanjem pouzdanih sifonskih okana ili drugihdokaznih uređaja na odgovarajućim mjestima.

Tehnološka kanalizacija mora biti odvojena od kanalizacije oborinskih voda.



Na podnim površinama pretakališta, kao i na drugim površinama gdje nije predviđeno prisustvo zapalji-vih tekućina, a na kojima je došlo do razlijevanja zapaljivih tekućina moraju se odmah poduzeti mjere zasprečavanje daljnjeg razlijevanja, kao i obaviti potpuno čišćenje površina od zapaljivih tekućina, a ostatkečišćenja ukloniti na mjesto gdje i u slučaju požara ne predstavljaju opasnost za ljude i susjedne objekt.

Članak 141.

Na pretakalištu moraju postojati pouzdani uređaji za zaštitu od prelijevanja.Kod pretakanja preko crpki, uređaji za zaštitu od prepunjavanja mogu biti izvedeni na način predviđen

njemačkim Smjernicama za ugradnju osigurača prepunjavanja TRbF 512 ili na način predviđen drugim pro-pisima ili smjernicama koje odobri nadležno tijelo

Članak 142.

Ako se pretakanje obavlja gravitacijskim putem sa obale u plovilo, na priključnom mjestu mora biti ug-rađen automatski ventili za zatvaranje, koji djeluje pri prekidu veze između uređaja za pretakanje i plovila.

Članak 143.

Luke u kojima se obavlja punjenje plovila, moraju imati uređaje za prihvat balasta.Članak 144.

U lukama i pristaništima uređaji za pokretanje moraju imati zaporne organe ugrađene neposredno izapriključnog mjesta, tako da pri nevremenu omogućuju brzo obavljanje od plovila.

Na pretakalištima u kojima se obavlja istakanje zapaljivih tekućina iz plovila, iza priključnog mjesta mo-ra se ugraditi protu-povratni ventil.

Članak 145.

Uređaji za sprječavanje prepunjavanja na tankerima i na zemljišnim dijelovima luka i pristaništa trebajuimati automatske uređaje za zaštitu od prepunjavanja.

Automatski uređaji za zaštitu od prepunjavanja trebaju ispunjavati uvjete TRbF 111 Priloga 1, OdjeljakPretakališta ili uvjete drugih propisa koje odobri nadležno tijelo za nadzor zaštite od požara.

IV. 4. Crpke za pretakanje

Članak 146.

Crpka i njezina oprema moraju biti izrađene i odobrene za pretakanje zapaljivih tekućina.Crpka i njezina oprema postavljaju se na otvorenom prostoru ili u namjenskoj građevini posebno oprem-

ljenoj za tu svrhu, unutar skladišnog prostora ili pretakališta. Nepokretne crpke pričvršćuju se na betonski temelj čija je visina najmanje 10 cm.

Članak 147.

Neovisno o mjestu postavljanja i skupini zapaljivih tekućina, crpke i pripadni uređaji moraju biti propis-no uzemljeni i izvedeni u odgovarajućoj protueksplozijskoj izvedbi.

IV. 5. Zaštita od statičkog elektriciteta i guma

Članak 148.



Radi sprečavanja skupljanja statičkog elektriciteta prilikom pretakanja, svi stabilni i pokretni cjevovodisa pripadajućim uređajima moraju biti vezani u galvansku cjelinu, koja je propisno uzemljena na uzemljenjepretakališta za cijelo vrijeme pretakanja.

Prije početka pretakanja, autocisterna odnosno vagon cisterna se mora spojiti preko kabela za uzemlje-nje, s izoliranom ručicom na kojoj su spojna kliješta, koji je fiksno spojen na uzemljivač pretakališta prekoprekidača u protueksplozijskoj izvedbi, nakon čega se obavlja uzemljenje stavljanjem prekidača u kontaktnipoložaj.

Prekidač iz stavka 2. ovog članka može biti automatski sa signalnim uređajem koji onemogućava preta-kanje u slučaju neizjednačenog električnog potencijala prije početka kao i za vrijeme pretakanja.

Pristupni kolosijek mora biti propisano uzemljen, a ako se nalazi u blizini drugih kolosijeka na kojima seupotrebljava električna vuča, mora se izvesti zaštita od lutajućih struja.

Članak 149.

Gromobranska instalacija mora biti vezana na zajednički sustav uzemljenja i izvedena sukladno propisi-ma o gromobranima.

IV. 6. Zone opasnosti

Članak 150.

Unutrašnjosti cjevovoda, armature i dijelova postrojenja za pretakanje koja nisu stalno napunjena teku-ćom ili koja nisu intezirana su zona 0.

Članak 151.

Prostori oko spojeva cjevovoda, armature i dijelova postrojenja za pretakanje, koji se tijekom pogona nemogu rastaviti, izuzev spojeva prirubnicama sa utorom i perom ili sa brtvama armiranih kovinom kao i s kol-čacima s navojem, na udaljenosti od 3 m vodoravno oko spojeva i do pada su zona 2.

Članak 152.

Prostor do udaljenosti R prema sljedećem dijagramu oko crpke sa pogonskim motorom, čija je strujazračnog hlađenja usmjerena prema crpki i koja je postavljena u udubljenje (okno), koje nije dublje od 1/10širine okna a pritom ni dublje od 1,5 m, je zona 2, pri čemu otpada zona 1.

Prostor oko crpke i spojeva koji se daju rastaviti na slobodnom prostoru do duljenosti R, mjerno odstjenke crpke odnosno spojnog mjesta do pada, je zona 1.

Prostor oko crpke visine 0,8 m iznad tla, na udaljenosti R, je zona 2 ako je struja zračnog hlađenjausmjerena prema crpki iz stavka 2. ovog članka.

Prostor oko crpke do udaljenosti R, mjerno u dovoljno provjetravanim prostorijama je zona 1, a od zone1 prema van do udaljenosti 2R, je zona 2.

Prostor oko crpke, sa poznatom količinom propuštanja u prostorijama koje su tako provjetravane da sene prijeđe donja granica eksplozivnosti tijekom pogona, do udaljenosti 2R, i visine 0,8 m iznad tla je zona 2.



Prostor oko spojeva koji se mogu raspraviti u pogonu, kod crpki kojih se konstruktivnim mjerama sprje-čava stvaranje opasne eksplozivne smjese, do udaljenosti od 0,5 m mjerno od spojnog mjesta je zona 1.

Primjer zona opasnosti oko crpki prikazan je na slici 15. koja je sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 153.

Unutrašnjost okana, komora i ostalih prostorija ispod razine zemlje za smještaj crpki, zasuna, drugihuređaja ili kablova, koji se nalaze u zoni opasnosti 1 ili 2 ili u kojima zbog djelovanja postrojenja mogu nas-taviti opasne eksplozivne smjese je zona 1.

Prostor oko pokrova, zapora, vrata ili sličnih uređaja koji zatvaraju okna, komore i ostale prostorije izstavka 1. ovog članka koji se nalaze u zoni,1, u okruženju od 2 m i visini 0,8 m iznad razine zemlje je zona 2.

Prostor oko pokrova, zapora, vrata ili sličnih uređaja koji zatvaraju okna, komore i ostale prostorije izstavka 1. ovog članka, koji nisu obuhvaćeni u stavku 2. ovog članka, u okruženju od 0,5 m je zona 2.

Oko pokrova, zapora, vrata ili sličnih uređaja koji hermetički zatvaraju okna, komore i ostale prostorijeiz stavka 1. ovog članka i oko pokrova okna podzemnih spremnika iznad razine zemlje nema zone 2.

Članak 154.

Za vrijeme punjenja autocisterni, vagon-cisterni i prijenosnih spremnika polumjer R za određivanje zonaopasnosti određuje se prema sljedećoj tablici:

Najveći kapacitet crpke kodPunjenja spremnika (m3/h)

Temperatura plamišta(°C)

R(m)

≤ 60 < 00 do < 23

23 do < 3838 do 60

21

0,50,5

≤ 180 < 00 do < 23

23 do < 3838 do 60

31,51

0,5≤ 450 < 0

0 do < 2323 do < 3838 do 60

52,51,51

Polumjer R oko otvora za punjenje prijevoznih cisterni i prijenosnih spremnika mjeri se vodoravno odsredine samog otvora.

Prostor oko prijevozne cisterne ili kontejnera iznad površine određen vodoravno polumjerom R do visine3 m je zona 1.

Kod punjenja ili pražnjenja prijevoznih cisterni i kontejnera koje se obavlja preko čvrsto ostvarene vezedovodnih i odvodnih vodova i uređaja za pretakanje, mjerenje vodoravnog polumjera R mjeri se od sredineuređaja za odzračivanje.

Kod punjenja ili pražnjenja prijevoznih cisterni i kontejnera iz stavka 4. ovog članka prostor na udalje-nosti od 2m od kontura prijevoznih cisterni i kontejnera do razine tla je zona 1.

Kod punjenja ili pražnjenja prijevoznih cisterni i kontejnera koje se obavlja u zatvorenom sustavu naprincipu „plinskog klatna” prostor na udaljenosti od 0,5 m od kontura prijevoznih cisterni i kontejnera dorazine tla je zona 1.

Prostor na udaljenosti od 1,5 m od zone 1 utvrđene prema stavku 2.,4. ili 5. ovog članka od gornjeg rubado razine tla, kao i dalji prostor do razmaka 3R i visine 0,8 m je zona 2, ukoliko se u njemu ne nalazi zona 1utvrđena za cjevovode, armature i druge dijelove uređaja za pretakanje.



Kod pretakanja zapaljivih tekućina I. A skupine, zone opasnosti se određuju sukladno članku 107. ovogPravilnika.

Primjer zona opasnosti kod punjenja autocisterni prikazan je na slici 16. koja je sastavni dio ovog Pravil-nika.

VI. 7. Posebne odredbe o pretakanju

Članak 155.

Pretakanje se u pravilu obavlja danju.Ako se pretakanje obavlja noću, pretakalište mora biti osvijetljeno tako da je vidljivost osigurana za obi-

čajne uvjete rada.

Na pretakalištu se moraju nalaziti ovi dobro čitljivi i lako uočljivi natpisi sa odgovarajućim znakovima,koji se postavljaju na početku pristupnog puta, odnosno pristupnog kolosijeka:

1. „Nezaposlenim pristup zabranjen”,2. „Opasnost od požara i eksplozije”,3. „Zabranjeno pušenje i pristup s otvorenim plamenom”,4. „Obvezna upotreba alata što ne iskri” i5. „Stop – cisterna priključena”.Na pretakalištu se smiju puniti samo ispravne posude i bačve.

Članak 156.

Na pretaklaištu se mogu puniti samo ispravne autocisterne, vagon-cisterne i prijenosni spremnici, što seutvrđuje očevidnim pregledom i dokazuje odgovarajućom ispravom sukladno Zakonu o prijevoz opasnihtvari.

Na pretakalištu se smiju puniti samo ispravne posude i bačve.

Članak 157.

Prije pretakanja potrebno je provjeriti razinu tekućine u autocisterni, vagon-cisterni, prijevoznoj cisterni,prijevoznom spremniku, tankeru ili u spremniku koji se pune, kao i ispravnost uređaja za sprječavanje preli-jevanja, priključnih mjesta priključaka uzemljenja i drugih mjera predviđenih pogonskim uputama.

Članak 158.

Na pretakalištu i drugim zonama opasnosti skladištenog prostora mogu se kretati samo autocisterne i lo-komotive sa dizel-motorom i to sa hvataljkom iskri na ispušnoj cijevi.

Na pristupnom kolosijsku ne smije se upotrebljavati električna vuča za manipulaciju.

Članak 159.

Prigodom pretakanja, vagon-cisterna mora biti zakočena i osigurana od pomicanja papučama postavlje-nim sa obje strane kotača, a pristupni kolosijek mora biti osiguran od nekontroliranog prilaza vagona sa dru-gih kolonijska.

Članak 160.

Ako se u prijevozu cisterne, tanker ili u kontejner pretače zapaljiva tekućina niže skupine od skupine ko-ja se prije nalazila, mora se posebno paziti da prijevozna cisterna tanker odnosno kontejner i pripadajućicjevovodi prethodno budu potpuno ispražnjeni.

Potpuno pražnjenje prijevoznih cisterni, tankera ili kontejnera, ne mora se obaviti ako su ispunjeni uvjeti,kojima nije smanjen propisani stupanj sigurnosti predviđen za zapaljive tekućine niže skupine ili nema dru-



gih posljedica zbog promjene namjene iz stavka 1. ovog članka.

IV. 8. Posebna mjera zaštite od požara

Članak 161.

Pretakalište mora biti na siguran način zaštićeno od požara pomoću sustava za gašenje požara, hidrantskemreže, vatrogasnih aparata i druge vatrogasne opreme.

Članak 162.

Sustav za gašenje požara može biti stabilna ili polu-stabilna institucija sa priključcima za vatrogasna vo-zila na dostupnim i zaštićenim mjestima od požara ili sustav sa topovima za pjenu.

Ako je sustav za gašenje stabilna ili polu-stabilna instalacija sa priključcima za vatrogasna vozila, tadaraspoložive količine, tlak i protok vode odnosno otopine za gašenje, kao i raspored i položaj pojedinih uređa-ja moraju jamčiti uspješno gašenje što se dokazuje raščlambom i izračunom.

Ako se sustav za gašenje sastoji od instalacije sa topovima za pjenu, tada raspoložive količine, tlak i pro-tok vode odnosno otopine za gašenje, kao i kapacitet i raspored topova za pjenu mora jamčiti uspješno gaše-nje što se dokazuje raščlambom i izračunom, s tim da najmanje dva topa mogu pjenom prekrivati prostor nakojem se nalaze autocisterne, vagon-cisterne i prijenosni spremnici odnosno tankeri koji se pune ili prazne.

Sustavi za gašenje iz stavka 1. ovog članka i vatrogasna vozila, kao i instalacija sa topovima za pjenu za-jedno sa uređajima za pripremu pjene i pričuvom pjenila, za vrijeme pretakanja mora biti spremni za djelo-vanje, a osoblje na pretakalištu odnosno dežurni vatrogasci moraju biti posebno osposobljeni i spremni zarukovanje sustavom prema planu gašenja požara.

Ako je sustav za gašenje požara u sklopu skladišnog odnosno lučkog ili pristanišnog sustava za gašenjeonda pogonske crpke i drugi zajednički uređaji sustava, te protok i tlak vode, kao i drugi zajednički uređajsustava, te protok i tlak vode, kao i raspoložive pričuve vode i pjenila moraju biti osigurani za istovremenogašenje požara.

Članak 163.

Hidrantska mreža projektira se sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za ga-šenje požara.

Broj, kapacitet i raspored hidranta mora biti takav da je u uvjetima gašenja omogućen siguran pristup ga-siteljima na najmanje dva hidranta sa kojih se vodom može prekriti cjelokupan prostor na kojem se nalaziuređaj za pretakanje i prijevozne cisterne.

Kapacitet jednog hidranta mora iznositi najmanje 102 m3/s u trajanju dva sata.Ako se hidrantski nastavak koristi i za priključak topa za pjenu, kapacitet hidranta iz stavka ovog članka

ne smije biti manji i kod najveće potrošnje vode za top.

Članak 164.

Ukupan broj i raspored vatrogasnih aparata tip „S”-9 ili drugog odgovarajućeg tipa, ovisi o površini kojase štiti i rasporeda uređaja i objekta na pretakalištu, što mora biti prikazano u planu gašenja požara.

Međusobna udaljenost aparata iz stavka 1. ovog članka ne smije biti veća od 15 m.

Članak 165.

Za vrijeme pretakanja jedne ili dvije auto cisterne ili vagon cisterne mora se postaviti najmanje jedan pri-jevozni vatrogasni aparat tip „S”50.

Za vrijeme pretakanja više auto cisterni ili vagon cisterni, uz svaku sljedeću ili dvije auto cisterne ili va-gon cisterne postavlja se najmanje po jedan daljnji prijevozni vatrogasni aparat tip „S“50-50 kg.

Pored obavljanja pregleda vatrogasne opreme u propisanim rokovima, vatrogasna oprema na pretakalištumora se svakodnevno i vizualno nadzirati.



IV. 9. Mjesta za pretakanja

Članak 166.

Pretakanja zapaljivih tekućina iz jedne posude u drugu ili iz spremnika u posudu obavlja se gravitacijskiili pomoću crpki na za to posebno određenom i uređenom mjestu za pretakanje u pogonu u građevini ili naotvorenom prostoru.

Pod odnosno tlo mjesta za pretakanje mora ispunjavati uvjete iz članka 137. ovog Pravilnika.Izbačene ili na bilo koji način razlivene zapaljive tekućine smiju se zbrinjavati sukladno članku 140.

ovog Pravilnika.

Članak 167.

Prostorija u kojoj je određeno mjesto za pretakanje u građevini mora biti odvojeno od ostalog dijela gra-đevine zidovima, najmanje vatrootpornosti F 120 prema BHN DIN 4102.

Članak 168.

Ako se pretakanje zapaljivih tekućina obavlja gravitacijski iz jedne posude u drugu, posude iz kojih sepretače mogu imati otvore na dnu ili na jednom svom kraju i moraju biti izdignute na odgovarajuću visinu ipostavljene tako da su osigurane od pada i nenadziranog istjecanja zapaljive tekućine.

Pretakanje zapaljivih tekućina ne smije se obavljati sustavom koji bi mogao izazvati stvaranje pred-tlakaili pod-tlaka u posudi.

Pri punjenju posude pomoću crpki iz pogonskog spremnika, mora se omogućiti nesmetano odušivanje iodvod para, na način koji omogućava siguran rado osoblja.

Pri punjenju posuda pomoću crpki, mora postojati pouzdan uređaj za sprječavanje prelijevanja.Cjevovodi, cijevni spojevi, armatura i oprema za punjenje mora biti osigurani od oštećenja i nenadzira-

nog isticanja.Posebno određeno mjesto za pretakanje mora se štititi najmanje hidrantskom mrežom i potrebnim bro-

jem vatrogasnih aparata te drugim sredstvima i opremom za gašenje požara i na temelje raščlambe i izračuna,što mora biti prikazano u planu zaštite od požara.

Članak 169.

Zone opasnosti u pogonima iz članka 166. stavka 1. ovog Pravilnika određuju se temeljem izračuna i ra-ščlambi u ovisnosti od tehnologije i opreme pogona što se potvrđuje stručnim mišljenjem ovlaštene javneustanove.

Članak 170.

Pretakanje zapaljivih tekućina izvan pretakališta i određenih mjesta za pretakanje može se obavljati samoiznimno na otvorenom prostoru (npr. opskrba pogonskih motora strojeva i uređaja gorivom, priprema zapa-ljivih boja i lakova i sl.), koje je osigurano od bilo kojeg izvora paljenja.

Pretakanje iz stavka 1. ovog članka ne smije se obavljati na udaljenosti manjoj od 7,5 m od građevina idrugih objekata ili bilo kojih drugih zapaljivih tvari.

V. CJEVOVODI

Članak 171.

Cjevovodi su čvrsti ili savitljivi vodovi za prijenos zapaljivih tekućina.Cjevovodi od skladišnih spremnika do pretakališta i obrnuto, kao i cjevovodi unutar područja rada pos-

trojenja mogu se postavljati nadzemno ili podzemno po mogućnosti najkraćim putem.Sastavni dijelovi cjevovoda su i komadi za učvršćivanje i oblikovanje, kao pripadajuće armature.Cjevovodi uređaja za odzračivanje spremnika ne smatraju se cjevovodima.



Članak 172.

Nadzemni cjevovodi moraju biti zaštićeni od mehaničkih oštećenja.Nadzemni cjevovodi moraju biti zaštićeni od prekomjernog zagrijavanja.Nadzemni cjevovodi moraju biti propisno uzemljeni, zaštićeni od korozije i postavljeni tako da toplinsko

širenje ne može utjecati na stabilnost i čvrstoću cjevovoda.

Članak 173.

Podzemni cjevovodi ukopavaju se u zemlju do dubine najmanje 80 cm, s tim da dijelovi cjevovoda namjestu ulaska u zemlju budu izvedeni bez prijeloma.

Podzemni cjevovodi moraju biti zaštićeni od nagrizanja.

Cjevovodi se ne smiju polagati u rovove predviđene za polaganje uzemljenja, provoda, električnih vodo-va, vodova za protok kiseline i sl.

Kad se polaže ispod željezničke pruge ili puta cjevovoda se mora postaviti u betonske kanale ili cijevivećeg promjera, na dubine od najmanje 80 cm, ispod željezničke pruge odnosno puta i obložiti suhim pijes-kom.

Članak 174.

Križanje cjevovoda s kanalizacijom pod kutom od 90o dozvoljeno je samo ako je cjevovod zaštićen cije-vima većeg promjera kojih krajevi moraju biti zaliveni bitumenom ili drugim odgovarajućim materijalom ičije dužine moraju iznositi najmanje 2 m na jednu i drugu stranu od vanjske stjenke kanalizacijske cijevi.

Ako se križanje cjevovoda iz stavka 1. ovog članka vrši pod oštrim kutom, kateta okomita na kanaliza-cijsku cijev mora iznositi najmanje 2 m.

Pri križanju cjevovoda sa plinovodima, vodovodnim cijevima, električnim i telekomunikacijskim vodomi dr. mora se izvesti mimoilaženje na visinskoj razlici od 1 m kroz zaštitne cijevi većeg promjera.

Propisana udaljenost iz stavka 3. ovog članka može biti manja, samo kad je pomoću dvostrukih cijevi ilidrugih mjera, isključeno međusobno ugrožavanje i ako to odobri nadležno tijelo.

Članak 175.

Ako cjevovodi prolaze preko pristupnog puta ili pristupnog kolosijeka, moraju biti postavljeni iznadnormalnog gabarita prijevoznih sredstava i predviđenih vatrogasnih vozila.

Članak 176.

U lukama uređaji za pretakanje mogu biti spojeni sa spremnikom nadzemnim cjevovodima, cjevovodimapoloženim na dnu mora ili plivajućim cjevovodima na površini mora do uređaja u luci ili plivajućoj plutači.

Cjevovodi iz stavka 1. ovog članka moraju biti zaštićeni od nevremena.

Članak 177.

Spajanje cjevovoda može se obavljati zavarivanjem, prirubnoičkim spojem, navojnim spojem i ostalimvijčanim vezama.

Zavarivanje na pripadajućim armaturama cjevovoda nije dozvoljeno.

Članak 178.

Ozračeni otvor cjevovoda ne smije se postavljati na stup na kojemu se nalazi pretakača ruka ili na koji sepriključuje savitljiva cijev.



Članak 179.

Savitljive cijevi moraju biti izrađene od materijala i na način da su trajno otporne na savijanje, kemijske iotporne na zapaljive tekućine derivate te ispitane na vlačno opterećenje, elektro-provodljivosti i na nepropu-snost.

Članak 180.

Savitljiva cijev ili pretakačka ruka mora biti na siguran način učvršćeni i zatvoreni zapornim organomako nisu u upotrebi.

Pretakač ruka mora biti vezana na priključnom mjestu cjevovoda na način koji jamči čvrstoću od kidanjai nepropusnosti i izrađena od elektro vodljivog materijala koji ne iskri i na način da je trajno otporna na pre-dviđena pretakanja.

U lukama pretakača ruka ili savitljiva cijev, ako nije spojena sa plovilom, mora biti učvršćena i zatvore-na zapornim organom i postavljena tako da ne ometa pristajanje, vezivanje ili sidrenja plovila.

Članak 181.

Prije pokrivanja podzemnih cjevovoda zemljom i prije postavljanja zaštitne izolacije nadzemnih cjevo-voda, odnosno poslije ugradnje savitljive cijevi, mora se obaviti ispitivanje nepropusnosti o čemu se sastavljazapisnik koji se čuva kao trajna isprava kod korisnika.

Ispitivanje cjevovoda iz stavka 1. ovog članka obavlja se ispitnim tlakom od najmanje 1,5 najvećeg mo-gućeg rada tlaka u vremenu od 1 sat, pri čemu ispitni tlak ne smije opasti.

VI. SKLADIŠTENJE I DRŽANJE ZAPALJENIH TEKUĆINA UPOSUDAMA I PRODAVAONICE ZAPALJIVIH TEKUĆINA

Članak 182.

Posude sa zapaljivim tekućinama (u daljem tekstu: posude) mogu se skladištiti na otvorenom prostoru, unamjenskom dijelu građevine ili u namjenskoj građevini.

Članak 183.

Posude moraju biti izrađene od materijala i u obliku koji neće utjecati na njihovu čvrstoću, nepropusnosti stabilnost pri skladištenju i prijevozu.

Posude glede konstrukcije, materijala od kojeg su izrađene i najvećeg obujma moraju ispunjavati uvjeteiz sljedeće tablice:

Skupina zapaljive tekućineI. skupina II. skupina III. skupina

I. A II. B III. C - -Konstrukcija

posudedo litara Do litara do litara do litara do litara

Lomljive posude 1 1 5 5 5Nelomljive posude 5 20 20 30 50Kovinske bačve 250 250 250 250 250Prijenosni spremnici 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500

Članak 184.

Prijenosni spremnici mogu biti kovinski ili izrađeni od plastičnog materijala.Prijenosni spremnici, pored otvora za punjenje i pražnjenje, moraju imati sigurnosni dušnik smješten na

vrhu spremnika, povoljnog kapaciteta za odušavanje u slučaju zagrijavanja u slučaju požara.Prijenosni spremnici moraju imati potvrdu sukladnosti i biti odobreni od nadležnog tijela



Članak 185.

Na posudama moraju biti podaci i oznake sukladno BHN Z.C0.007 i BHN Z.C0.012, kao i podaci o zap-remini, proizvođaču ili distributeru zapaljive tekućine s vizualnom oznakom zapaljivosti.

Pored podataka iz stavka 1. ovog članka na prijenosnim spremnicima moraju biti sljedeće oznake:1. naziv proizvođača,2. tvornički broj i godina gradnje,3. nominalni i stvarni obujam i4. oznaka norme po kojima je spremnik izrađen i broj potvrde sukladnosti.Izuzetno podaci i oznake prema stavku 1. ovog članka ne moraju biti na posudama u skladištima proiz-

vođača kad se zapaljive tekućine skladište kao među-proizvod, pod uvjetima da su podaci o zapaljivosti idrugim osobinama zapaljivih tekućina osigurani na drugi način i kad je zajamčeno da se takve posude i pri-jenosni spremnici neće stavljati u daljnji promet.

Članak 186.

U skladištima i prodavaonicama zapaljivih tekućina mogu se nalaziti samo neoštećene i potpuno zatvo-rene posude.

Oštećene posude, kod kojih može doći ili je došlo do propuštanja zapaljivih tekućina ili para (napukline,ulegnuća, razbijanja, korozija i sl.), moraju se odmah ukloniti iz skladišta i prodavaonica na posebno određe-no mjesto za privremeno odlaganje u sklopu skladišta odnosno prodavaonice ili na mjesto izvan skladištaodnosno prodavaonice gdje i u slučaju požara ne predstavljaju opasnost za ljude i susjedne objekte.

Razlivene zapaljive tekućine u skladištima i prodavaonicama moraju se odmah očistiti a ostaci čišćenjamoraju se odmah ukloniti na mjesta iz stavka 2. ovog članka.

Članak 187.

Privremeno odlaganje oštećenih posuda, kao i posuda s ostacima zapaljivih tekućina nakon uporabe (npr.lakirnice i dr. pogoni) može se obavljati na posebno uređenom mjestu na otvorenom prostoru ili u građevini.

Posebno uređeno mjesto iz stavka 1. ovog članka na otvorenom prostoru moraju biti na nepropusnom te-renu ograđeno nepropusnim pragom visine od najmanje 10 cm, koje je od susjednih građevina i objekata kaoi među susjednog zemljišta udaljeno:

1. najmanje 3 m za zapaljive tekućine III. skupine i2. najmanje 7,5 m za zapaljive tekućine I. i II. skupine.Udaljenost iz stavka 2. ovog članka može se smanjiti postavljanjem zida najmanje vatrootpornosti F 120

prema BHN DIN 4102, ako to nije u suprotnosti s drugim propisima.Posebno određeno mjesto iz stavka 1. ovog članka u građevini mora biti odvojeno od ostalog dijela skla-

dišta odnosno prodavaonice ili drugih dijelova građevine građevnim elementima najmanje vatrootpornosti F120 prema BHN DIN 4102.

Na posebno određenom mjestu iz stavka 1. ovog članka moraju se poduzeti propisane mjere protuek-splozijske zaštite.

Korisnik je obavezan poduzeti potrebite mjere da se posude iz stavka 1. ovog članka što je prije mogućeinertiziraju i sadržaj osigura na propisan način (pranje u pogonima za regeneraciju, pretakanje u ispravneposude ili spaljivanje uz poduzimanje propisanih mjera glede zaštite od požara i zaštite okoliša ili odlaganjena za to određenim deponijima).

Posude iz stavka 1. ovog članak iznimno se mogu zajedno privremeno skladištiti s ispravnim posudamau manjim skladištima uz poduzimanje dodatnih mjera zaštite od požara, ako takvo skladište ne predstavljaopasnost za susjedne objekte ili prostorije građevine i ako to odobri nadležno tijelo.

Posude iz stavka 1. ovog članka mogu se ponovno koristiti, ako su prethodno inertizirane i popravljenesamo u posebnim radionicama koje jamče kakvoću iz članka 183. stavka 1. ovog Pravilnika.

Članak 188.

Pretakanje zapaljivih tekućina u skladištima odnosno prodavaonicama iznimno je dozvoljeno samo na



posebno odrađenim mjestima za pretakanje sukladno poglavlju IV. 9. ovog Pravilnika ili na posebno određe-nim mjestima iz članka 187. stavka 1. i 2. ovog Pravilnika.

U prodavaonicama zapaljivih tekućina iznimno je dozvoljena priprema boja i lakova na posebnim mjestakoje je odvojeno od prodajnog prostora dostupnog kupcima i koje u slučaju požara ne ometa sigurnu evakua-ciju, pod sljedećim uvjetima:

1. zapaljiva tekućina kao otapalo može se koristiti samo u malim količinama (na posebnom mjestu prip-reme boja i lakova može biti istovremeno najviše jedna posuda s otapalom, a ispiranje posuda uređa-ja mora se obavljati na mjestima iz članka 170. ili 187. stavka 1. i 2. ovog Pravilnika) i

2. ako su zone opasnosti utvrđene sukladno članku 169. ovog Pravilnika.

Članak 189.

Na prostoru na kojem se skladište ili privremeno odlažu posude ili obavlja pretakanje ne smiju se nalazitidruge gorive ili opasne tvari koje ne pripadaju tim prostorima.

VI. 1 Skladišta posude na otvorenom prostoru

Članak 190.

Skladištenje posuda ne otvorenom prostoru obavlja se slaganjem posuda u skupove po skupinama premauvjetima iz tablice:

Skupinazapaljivetekućine

Najveća količina pojedin-ačnog skladištenja određene

skupine – litara (l)

Pripadajućifaktor

Najmanja udaljenostizmeđu skupova posuda

– (m)

Najmanja udaljenostod ruba puta unutar

postrojenja-(m)I. A 24.000 16 2 3I.B 48.000 8 2 3I.C 96.000 4 2 3II. 192.000 2 2 1,5III. 384.000 1 2 1,5

Ako se zajedno skladište dvije ili više zapaljivih tekućina različitih skupina, ukupna količina svih zapa-ljivih tekućina, izračunava se tako da se količina svake pojedine zapaljive tekućine pomnoži sa pripadajućimfaktorom, pri čemu zbroj ne smije prijeći brojku 384.000.

Članak 191.

Sigurnosna udaljenost zaštitnih pojasa skladišta posuda na otvorenom prostoru određuje se prema tablici:

Količina za pojedinačno skladištenje po skupinizapaljive tekućine – litara (l)

Sigurnosnaudaljenost-metara (m) I.A I.B I.C II. III.

5 - - - - do 64.00010 do 8.000 do 16.000 Do 32.000 do 64.000 64.000 do

384.00020 8.000 do

24.00016.000 do

48.00032.000 do

96.00064.000 do192.000

-

Ako se zajedno skladište dvije ili više tekućina različitih skupina, za sigurnosnu udaljenost skladištauzima se najveća vrijednost sigurnosne udaljenosti za pojedinu skupinu zapaljivih tekućina.

Članak 192.

Međusobna udaljenost skladišta na otvorenom prostoru odgovara sigurnosnoj udaljenosti iz članka 191.ovog Pravilnika



Članak 193.

U zaštitnom pojasu skladišta posude na otvorenom prostoru mogu se nalaziti samo objekti koji pripadajuskladištu pod uvjetom da njihov položaj ne ometa pristup vatrogasnim vozilima.

Skladištu posuda na otvorenom prostoru moraju biti osiguran pristup za vatrogasna vozila iz dva smjera.Svakom skupu posuda mora biti osiguran neposredni vatrogasni pristup.Vatrogasni pristupi uređuju se sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine

HBŽ”, broj: 8/05).

Članak 194.

Zaštitni pojas skladišta mora biti označen sukladno članku 71. stavku 1. ovog Pravilnika.

Članak 195.

Posude se postavljaju s otvorom prema gore na prethodno pripremljene temelje, grede ili palete izdignutenajmanje 15 cm iznad tla na način da su osigurane od nekontroliranog pokretanja.

Članak 196.

Površina skladišta posuda sa zapaljivim tekućinama I. i II. skupine mora biti zaštićena od djelovanjasunčanih zraka nadstrešnicom ili sustavom za hlađenje vodom.

Članak 197.

Skladišta se štite hidrantskom mrežom te određenim brojem vatrogasnih aparata tip „S“9-9 kg i prijevo-znih aparata tipa „S“50.

Broj, kapacitet i raspored hidranta određuje se prema veličini skladišta sukladno članku 106. stavcima1.,2. i 3. ovog Pravilnika.,

Vatrogasni aparati tipa „S“9 postavljaju se oko skladišta s tim da udaljenost između dva aparata iznosinajviše 20 m.

Skladište mora biti osigurano najmanje jednim prijevoznim vatrogasnim aparatom tipa „S“50.Vatrogasni aparati moraju biti zaštićeni od instalacije i padalina.

VI. 2. Skladišta posuda u građevinama

Članak 198.

U namjenskim prostorijama za skladištenje posuda u građevinama, skladištenje se obavlja prema uvjeti-ma iz tablice:

Prostorije za stabilne sustave za gašenje Prostorije bez stabilnog sustava za gašenjeSkupinaZapaljivetekućine

Najveća količina- litara (l)/faktor

Visina slaganjado metara (m)

Najveća količina- litara (l)/faktor


I.A 12.000/16 2 nedozvoljeno nedozvoljenoI.B 24.000/8 2 8.000/8 2I.C 48.000/4 4,5 16.000/4 2II. 96.000/2 4,5 32.000/2 2III. 192.000/1 4,5 64.000/1 2

Ako se zajedno skladište dvije ili više zapaljivih tekućina različitih skupina, ukupna količina svih zapa-ljivih tekućina izračunava se tako da se količina svake pojedine zapaljive tekućine pomnoži sa pripadajućimfaktorom, pri čemu zbroj ne smije prijeći brojku 192.000 za prostorije sa stabilnim sustavom za gašenje, od-nosno brojku 64.000 za prostorije bez stabilnog sustava za gašenje.

Ako nije predviđen automatski sustav za gašenje u prostoriji mora biti proveden sustav za odvođenje di-ma i topline izvan objekta.



Prostorija za skladištenje posuda u građevini u pravilu se nalazi u prizemlju, a iznimno se može nalaziti upodrumu građevine ako se skladište samo zapaljive tekućine II. i III. skupine i to do jedne trećine dozvoljenekoličine nadvedene u tablici:

Članak 199.

Prostorija za skladištenje posuda u građevini mora ispunjavati ove uvjete:1. da je klasa otpornosti na požar nosivog dijela konstrukcije prostorije te zidova, podova, stropova,

vrata i drugih elemenata koji graniče sa susjednim dijelovima građevine najmanje F 120 premaBHN DIN 4102,

2. najmanje jedan zid prostorije mora biti prema otvorenom prostoru gdje je omogućen pristup vatroga-snim vozilima iz dva smjera,

3. kod skladištenja zapaljivih tekućina I. A skupine najmanje jedan zid prostorije mora biti prema otvo-renom prostoru iznad razine zemlje sa vratima, prozorima, ventilacijskim otvorima i dr. čija je ukup-na površina najmanje 30%površine poda ili krov lake konstrukcije do 50 kg/m2 koji služe kao eksplozivni odušak,

4. iz prostorije mora biti osiguran najmanje jedan nužni izlaz koji vodi na otvoreni prostor a vrata i pro-zori moraju se otvarati prema van,

5. ostali izlazi iz građevine, moraju bit neovisni od izlaza iz točke 4. ovog stavka i6. u prostoriji mora biti osigurano djelotvorno prirodno ili umjetno provjetravanje.

Članak 200.

Ako se radi o namjenskoj građevini samo za skladištenje posuda, vatrootpornost nosivog dijela kon-strukcije prostorije mora biti najmanje F 120 prema BHN DIN 4102.

U namjenskoj građevini iz stavka 1. ovog članka može biti više od jedne prostorije za skladištenje, odkojih svaka predstavlja zasebni požar sektor, međusobno odvojen građevinskim elementima najmanje vatro-otpornost F 120 prema BHN DIN 4102.

Oko namjenske građevine iz stavka 1. ovog članka mora biti put najmanje širine 3,5 m za pristup vatro-gasnim vozilima iz dva smjera.

Članak 201.

Pod prostorije za skladištenje posuda mora biti otporan na kemijsko djelovanje tekućina koje se skladištebiti nepropustan od spoja poda i zida do visine koja odgovara najnižoj točki ulaza s nagibom od najmanje 1%prema mjestu sakupljanja prolivenih tekućina u posebnu posudu ili tehnološku kanalizaciju.

Posude se postavljaju s otvorom prema gore na prethodno pripremljene temelje, grede ili palete izdignutenajmanje 15 cm iznad tla na način da su osigurane od nekontroliranog pokretanja.

Članak 202.

U prostoriji se mora osigurati glavni prolaz, širine 2 m i potreban broj sporednih prolaza, širine najmanje1 m koji se obilježavaju na podu crtom trajne žute boje širine najmanje 5 cm.

Posude i prijenosni spremnici moraju biti udaljeni najmanje 1 m od električnih instalacija, rasvjetnih tije-la i drugih uređaja, izuzev uređaja za prijenos, slaganje ili podizanje posuda i prijenosnih spremnika.

Članak 203.

Međusobni razmak između skupina posuda sa zapaljivim tekućinama različitih vrsta mora biti najmanje0,5m.

Posude sa zapaljivim tekućinama iste vrste mogu se slagati jedna na drugu do visine na način koji ne ug-rožava stabilnost.

Prijenosni spremnici se ne mogu slagati jedan na drugi, a međusobno razmak mora biti takav da se nes-metano mogu podizati i prenositi.



Članak 204.

Zagrijavanje prostorije može se obavljati samo toplom vodom, parom niskog tlaka ili toplim zrakom stim što su uređaji za zagrijavanje i uvođenje toplog zraka izvan prostorije.

U prostoriji je zabranjeno korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku, kao i alata koji iskri o čemu navidnom mjestu mora biti zrak upozorenja s odgovarajućim tekstom.

Članak 205.

Prostorije za skladištenje posuda u građevini, kao namjenska građevina samo za skladištenje posude pov-ršine preko 10 m2 mora se štititi od požara hidrantskom mrežom.

Prostorija za skladištenje posuda mora se štititi od požara određenim brojem vatrogasnih aparata tipa„S”9 sukladno Pravilniku o održavanju i izboru vatrogasnih aparata, ali najmanje trima.

Prilaz hidrantima i vatrogasnim aparatima mora uvijek biti pristupačan.

VI. 3. Prodavaonice zapaljivih tekućina u posudama u građevinama

Članak 206.

Prodavaonice zapaljivih tekućina u posudama mogu biti smještene u:1. mješovitim trgovačkim radnjama individualnih trgovaca koje su smještene u građevine koje nisu u

vlasništvu tekućih osoba,2. prostorijama trgovačkih radnji i robnih kuća i3. skladištima zapaljivih tekućina u posudama.Ako se prodaja obavlja u skladištima, prodajni prostor mora biti fizički odvojen od ostalog dijela skla-

dišta u koji je onemogućen pristup neovlaštenim osobama (zidovi, putovi, oznake i sl.).

Članak 207.

Iz prodajnog prostora dostupnog kupcima moraju biti osigurani izlazni putovi bez prepreka, ne duži od30 m, koji vode neposredno u slobodni prostor.

U prodajnom prostoru dostupnom kupcima na vidnim mjestima postavljaju se znakovi zabrane korištenjavatre u bilo kom obliku.

U prodajnom prostoru dostupnom kupcima može se nalaziti samo manja količina uzoraka posuda sa za-paljivim tekućinama.

Članak 208.

U mješovitim trgovačkim radnjama individualnih trgovaca ili drugih vlasnika koje su smještene u građe-vine koje nisu u vlasništvu trećih osoba, mogu se nalaziti posude u određenom prodajnom ili skladišnomprostoru u količini prema tablici:

Najveća količina litara poskupinama zapaljive tekućine

Površina prodajnog prosto-ra Vrsta posude

I. II.lomljive posude 5 101. do 60 m2

nelomljive posude 60 120lomljive posude 20 402. Iznad 60 m2 do 500 m2

nelomljive posude 200 400lomljive posude 30 603. Preko 500 m2

nelomljive posude 300 600



Količine zapaljivih tekućina I. i II. skupine preko 20 litara prema uvjetima tablice iz stavak 1. ovog član-ka, iznimno se ne smatraju skladištenjem nego držanjem.

Ukoliko se zajedno drže zapaljive tekućine I. skupine sa zapaljivim tekućinama II. skupine, onda trebaizjednačiti 1 litru I. skupine sa 5 litara II. skupine

U prodajnom ili skladišnom prostoru iz stavka 1. ovog članka mogu se dodatno držati zapaljive tekućineIII. skupine do 2000 litara.

Za držanje navedenih količina zapaljivih tekućina u ovom članku nije potrebno posebno odobrenje nad-ležnog tijela za nadzor zaštite od požara od požara policijske uprave.

Članak 209.

U posebnim prostorijama trgovačkih radnji i robnih kuća koje se nalaze u prizemnim ili jednokatnimzgradama mogu se slagati, izvorne i neoštećene posude u količinama i na način predviđen sljedećim tabli-com:

Prostorije za stabilne sustave za gašenjepožara

Prostorija bez stabilnog sustava za ga-šenjeSkupina

Najveća količinalitara (l)/faktor


Najveća količinalitara (l)/faktor


I.A 3.000/16 1 nedozvoljeno nedozvoljenoI.B 6.000/8 2 2.000/8 2I.C 12.000/4 2 4.000/4 2II. 24.000/2 3 8.000/2 2III. 48.000/1 3 16.000/1 2

Ako se zajedno skladište dvije ili više zapaljivih tekućina različitih skupina, ukupna količina svih zapa-ljivih tekućina, izračunava se tako da se količina svake pojedine zapaljive tekućine pomnoži sa pripadajućimfaktorom, pri čemu zbroj ne smije prijeći brojku 48.000 za prostorije sa stabilnim sustavom za gašenje odno-sno brojku 16.000 za prostorije bez stabilnog sustava za gašenje.

Članak 210.

Prostorija iz članka 209. stavka 1. ovog Pravilnika mora ispunjavati ove uvjete:

1.da je klasa otpornosti na požar nosivog dijela konstrukcije prostorije te zidova, podova, stropova, vratai drugih otvora koji graniče sa susjednim dijelovima građevine najmanje vatrootpornosti F 120 premaHRN DIN 4102,

2.najmanje jedan zid prostorije mora biti prema otvorenom prostoru gdje je omogućen pristup vatrogas-nim vozilima,

3.iz prostorije mora biti osiguran najmanje jedan nužni izlaz koji vodi na otvoreni prostor a vrata i prozo-ri moraju se otvarati prema van,

4.ostali izlazi iz prostorija trgovačkih radnji i robnih kuća, moraju biti neovisni od izlaza iz točke 3. ovogstavka,

5.u prostoriji mora biti osigurano prirodno ili umjetno provjetravanje i6.u prostorijama se moraju poduzeti mjere iz članka 204. ovog Pravilnika.

Članak 211.

Prodavaonice zapaljivih tekućina u posudama štite se od požara najmanje hidrantskom mrežom i odgo-varajućim brojem vatrogasnih aparata tipa „S”9 sukladno Pravilniku o održavanju izboru vatrogasnih apara-ta, ali najmanje trima.



Iznimno, ako to ne zahtijeva posebni popis, mješovite trgovačke radnje iz članka 209. stavaka 1. ovogPravilnika ne moraju se štititi hidrantskom mrežom.

VI. 4. Držanje zapaljivih tekućina u posudama kod ostalih korisnika

Članak 212.

Držanje zapaljivih tekućina u posudama kod ostalih korisnika mora se obavljati na način i na mjestu ka-ko je predviđeno uputom proizvođača, prema mjesnim uvjetima.

Članak 213.

Nedopustivo je držanje zapaljivih tekućina:

1. u prolazima i prilazima za pješake i vozila,2. u stubištima,3. u hodnicima i predvorjima,4. na tavanima stambenih kuća, bolnica, uredskih i sličnih zgrada, kao i u njihovim krovnim prostori-

jama,5. u radnim prostorijama i6. u točionicama i prostorijama za goste.

Nedopustivo je prekoračenje količina zapaljivih tekućina I. i II. skupine kod držanja zapaljivih tekućinaprema tablici:

Količina u litrimaMjesto držanja Vrste posude I. skupi-

naII. skupi-

nalomljive posude 1 51. stanovi i slične prostorije

nelomljive posude 1 5lomljive posude 1 202. stanovi i slične prostorije odvojeni od susje-

dnih dijelova građevine građevinskim elemen-tima najmanje vatrootpornosti F30 prema BHSDIN 4102

nelomljive posude 5 20

lomljive posude 1 203. podrumi obiteljskih kuća i zajednički pod-rumi stambenih zgrada nelomljive posude 20 50

Članak 214.

Hermetički zatvorene posude sa zapaljivim tekućinama 1. i II. skupine moraju se u pogonima, radioni-cama, laboratorijima, ljekarnama i sl. držati u posebno za to izrađenim kovinskim ormarima, s tim da ukupnakoličina zapaljivih tekućina u tim posudama ne smije biti veća od 200 litara.

Kovinski ormar iz stavka 1. ovog članka mora imati nepropusne spojeve, prag na vratima visine najma-nje 10 cm, bravu i provjetravanje s zalazom na otvoreni prostor.

Kovinski ormar iz stavka 1. ovog članka mora biti udaljen najmanje 5 m od otvorenog plamena i najma-nje 2 m od gorivih dijelova građevinske konstrukcije i drugih zapaljivih tvari.

Kovinski ormari iz stavka 1. ovog članka kao i kovinski ormari za skladištenje odnosno držanje posudasa zapaljivim tekućinama na otvorenom prostoru u visini od skupina i količina zapaljivih tekućina morajusadržavati pogonske upute sukladno članku 11. ovog Pravilnika.

Vrata, drugi pokretni dijelovi te police kovinskih ormara iz stavka 1. ovog članka kao i kovinskih ormaraza skladištenje odnosno držanje posuda sa zapaljivim tekućinama na otvorenom prostoru moraju biti osigu-rani od iskrenja, galvanski povezani i kao cjelina uzemljeni.



Kovinski ormari iz stavka 1. ovog članka kao i kovinski ormari za skladištenje odnosno držanje posudasa zapaljivim tekućinama na otvorenom prostoru mogu se stavljati u promet kao tipski samo temeljem pozi-tivnog mišljenja Ministarstva unutarnjih poslova u sjedištu.

VI. 5. Zone opasnosti

Članak 215.

Unutrašnjost posude je zona 0.Prostor, kod privremenog odlaganja posuda iz članka 187. stavka 1. ovog Pravilnika, vodoravno na uda-

ljenosti od 2,5 m od krajnje posude i visine 1 m iznad najviše posude do tla je zona 1.Prostor na udaljenosti od 1 m vodoravno oko zone 1 iz stavka 2. ovog članka, kao i prostor na udaljenos-

ti od 5 m vodoravno od zone 1 iz stavka 2. ovog članka i visine 0,8 m od tla je zona 2.Kod privremenog odlaganja posuda iz članka 187. stavka 4. ovog Pravilnika čitava prostorija je zona 2,

ukoliko se drugim mjerama ne ograniči.Prostor polumjera 1 m vodoravno od krajnje neoštećene, neuporabljene i potpuno zatvorene posude i us-

pravno od gornjeg ruba najviše posude do tla je zona 2.

VII. 1. Armature otporne na proboj plamena

Članak 216.

Armatura otporna na proboj plamena (u daljem tekstu: armatura) odnosi se na uređaje koji imaju svrhuzašite spremnika ili dijelova postrojenja od proboja plamena.

Već prema zahtjevima, koji proizlaze iz pogonskih uvjeta armatura se dijeli na:1. armaturu sigurnu od detonacije,2. armaturu sigurnu od eksplozije i3. armaturu sigurnu od trajne vatre.Armatura treba biti smještena u ili što je moguće bliže spremniku ili dijelu postrojenja koje treba zaštiti

na čina da je omogućeno lako održavanje:

VII. 2. Armatura sigurna od detonacije

Članak 217.

Armatura sigurna od detonacije potrebna je:1. na priključku cjevovoda za odzračivanje na spremniku, ako se na armaturu sigurnu od detonacije

priključuje cjevovod za dovod smjese para/zrak, koji udovoljava uvjetima iz članka 225. stavka 1.ovog Pravilnika i

2. na cjevovodima za punjenje i pražnjenje, koji tijekom pogona nisu stalno napunjeni zapaljivim teku-ćinama, a mogu sadržavati zapaljive smjese para/zrak, a naročito na takvim vodovima koji se uspremnik uvode odozgo a dosežu do dna spremnika.

Na vodove za punjenje i pražnjenje ili za pulziranje smjese para/zrak, ako su predviđeni rastavljivi čvrstiili savitljivi vodovi i ako su isti neposredno priključeni na uređaj spojke kojije zaštićen armaturom sigurnom od eksplozije odnosno od trajne vatre, ne postavlja se armatura iz stavka 1.ovog članka.

Članak 218.

Armatura sigurna od detonacije na vodovima iz članka 223. stavka 1. ovog Pravilnika mora izdržati nas-tali tlak koji može postati impulsnim valom detonacije.

Impulsnim valom detonacije ne smije se oštetiti dijelovi armature koji su važni za sigurnost od probojaplamena nit smiju nastupiti druge opasne trajne deformacije.



Članak 219.

Cjevovodi između armatura sigurne od detonacije i mogućeg mjesta zapaljivog izvora (npr. između ar-mature i otvora odzračnog cjevovoda koji se prazni u otvoren prostor) moraju imati najmanju dužinu premasljedećoj tablici:

Naziv promjera cjevovoda DN u (mm) Najmanja dužina cjevovoda u metrima (m)15 0,520 125 1,532 240 350 465 680 8

100 do200 10

Ukoliko je cjevovod kraći od predviđenog u stavku 1. ovog članka tada armatura sigurna od detonacijemora biti opremljena i dodatnim uređajima koji pravovremeno registriraju plamen koji se odbija od zaštite itamo dalje gori i koji aktiviraju neku od funkcija u nuždi i to:

1. automatsko prekidanje sekundarnog strujanja zapaljive smjese para/zrak,2. inertiziranje zapaljive smjese para/zrak,3. povećanje pare i zapaljivoj smjesi para/zrak iznad gornje granice skplozivosti i4. smanjivanje dokaza zraka ispod donje granice eksplozivnosti.U cjevovodima iz stavka 1. ovog članka, između armature sigurnosti od detonacije i mjesta mogućeg za-

paljenja zaštite, cijevi i fitinzi nazivnog promjera do DN 200 trebaju biti izvedeni barem za nazivni tlak TN10 bara, a cijevi i fintizi nazivnog promjera preko DN 200 trebaju biti izvedeni barem za nazivni tlak TN 16bara.

Za cjevovode iz stavka 1. ovog članka nazivnog promjera do DN 200 dozvoljena su koljena sa proiz-voljnim polumjerom zakrivljena kao i «T» i ostali oblikovani komadi, a za cjevovode nazivnog promjeraiznad DN 200 oblikovani komadi moraju imati odnos polumjera zakrivljena r promjera D barem 1,5.

VII. 3. Armatura sigurna od eksplozije

Članak 220.

Armatura sigurna od eksplozije mora biti postavljena kao krajnja mjera zaštite od eksplozije odnosnoproboja plamena u spremnicima, postrojenja ili cjevovodima iz kojih tijekom pogona ne iznalaze zapaljivesmjese para/zrak, ali u koje može ulaziti zapaljiva smjesa para/zrak eksplozivna npr. na:

1. pod tlačnim ventilima uređaja za odzračivanje na spremnicima,2. kraćim cjevovodima sekcijama između crpki i spremnika ili na manjoj udaljenosti od termičkih ure-đaja za sekundarno izgaranje,

3. pred prostorima usisa motora za izgaranje i sl.Između armature sigurne od eksplozije i mjesta mogućeg zapaljenja u cjevovodu u pravilu ne smiju pos-

tojati dijelovi koji mogu ubrzati plamen, kao npr. zasloni, iznenadna proširenja ili suženja cjevovoda, filtri isl., osim ako za takve dijelove ne postoji stručno mišljenje.

Članak 221.

Otvori na pogonskoj opremi i dijelovima postrojenja koji su otporni na tlak ekspanzije moraju biti op-remljeni takvim uređajem, koji kod eksplozije unutar pogonske opreme ili dijela postrojenja na temelju geo-metrijskih odnos sprječava proboj plamena u okolišu smjesu para/zrak (zaštita prostora od eksplozije).

Kratki cjevovodi, koji su priključeni na spremnike i postrojenja koja nisu otporna na tlak eksplozije i izkojih tijekom pogona zapaljive smjese para/zrak ne teku duže vrijeme, moraju biti opremljene uređajem, koji



kod eksplozije na temelju ograničene dužine sprječava proboj plamena u spremnik ili postrojenja (zaštitacjevovoda od eksplozije).

Armatura sigurna od eksplozije iz članka 220. ovog Pravilnika odnosno iz stavka 1. ovog članka moraizdržati tlak eksplozije koji moče nastati.

Armatura sigurna od požara za slučajeve iz stavka 2. ovog članka izvedena je kao dovoljno otporna natlak kada je projektirana, neovisno o veličini izvedbe, za ispitni tlak od 10 bara.

VII. 4. Armatura sigurna od trajne vatre

Članak 222.

Armatura sigurna od trajne vatre potrebna je na uređajima za odzračivanje i na svim ostalim otvorimakoji svrsishodno povezuju prostor zapaljive smjese para/zrak sa vanjskim zrakom.

Armatura sigurna od trajne vatre je krajnja zaštita i u pravilu je prirubnica neposredno vezana na sprem-nik ali se može ugraditi i na kratke cjevovode.

Za nadzemne spremnike visine do 4 m, voda za odzračivanje koji završava 4 m iznad razine tla odgovarazahtjevima za kratki cjevovod.

U slučaju izgaranja, armatura sigurna od trajne vatre mora biti ugrađena tako da se zapaljiva smjesa pa-ra/tlak nesmetano odvodi prema gore.

Otvori na spremnicima i postrojenjima koji imaju odvod u slobodan prostor i iz kojih se struje zapaljivesmjese para/zrak ne odvode samo kratkotrajno moraju se opremiti armaturom sigurnom od eksplozije sukla-dno članku 220. ovog Pravilnika.

Kao armatura sigurna od trajne vatre smatra se i pred tlačni ventil otporan na trajnu vatru pod uvjetimada zajamčeno djeluje kao zaporni uređaj kod zatvaranja i malih propuštanja, te da je omogućena funkcijaventila kod svih pogonskih stanja.

VII. 5. Sigurna odvodnja zapaljive smjese para/zrak

Članak 223.

Smjesu para/zrak koja se istiskuje iz spremnika ili reaktorske posude u tehnološkom procesu, gdje se ko-riste zapaljive tekućine I. i II. skupine odnosno zapaljive tekućine III. skupine kad su zagrijane na temperatu-ru koja je 20° C ispod temperature plamišta ili više od toga, treba odvoditi tako da nikakve opasnosti ne mo-gu nastati za zaposleno osoblje odnosno treće osobe i njihovu imovinu.

Smjese para/zrak istiskuju se kod:

1. punjenja spremnika zapaljivim tekućinama,2. „disanjem“ uslijed zagrijavanja u tehnološkom procesu ili instalacije i3. kod uvođenja ostalih medija u spremnik, npr. zraka, vode vodene pare, internog plina za pripremu

radova ili u tehnološkom procesu.Istisnute smjese para/zrak mogu se:1. odvesti bez opasnosti u otvorenom prostoru ili2. dovesti nalog u drugi spremnik, npr. spremnik za transport ili spremnik za uskladištenje postupkom tzv. pulsiranjem plinske faze ili3. odvesti u postrojenje za ponovno dobivanje (rekuperacija) ili4. bezopasno uništiti spaljivanjem (npr. spaljivanjem u baklji).Kod odabira postupka prema stavku 3. ovog članka u obzir treba uzeti uvjete zaštite od požara i zaštite

od eksplozije kao i zaštite od emisije.

Članak 224.

Kod primjene postupka pulziranja plinske faze vodovi za pulziranje i njihovi priključci moraju biti di-mezionirani tako da ne mogu u spremnicima nastati nedozvoljeni pred tlakovi odnosno pod tlakovi.

Ukoliko se mogući pred tlakovi i pod tlakovi ne mogu odrediti sa dovoljno sigurnosti, postupak pulzira-nja plinske faze treba radi pridržavanja dozvoljenih tlakova imati na raspolaganju uređaj protiv prekoračenja



pred-tlaka odnosno pod-tlaka.Vodovi za pulziranje opremaju se vatrootpornom armaturom.

Članak 225.

Sustav pulziranja plinske faze i priključenje postrojenja ne smiju za vrijeme pulziranja plinske faze imatitijekom pogona nikakve otvore u slobodan prostor.

Na mjestu priključka spremnika koji se puni postupkom pulzirajuće plinske faze treba stajati jasno vid-ljiv i dobro čitljiv natpis da se punjenje može obavljati samo primjenom ovog postupka.

Članak 226.

Unutarnjost postrojenja za ponovno dobivanje i spaljivanje smjese para/zrak iz spremnika pripada pod-ručjima ugroženim od eksplozije i to su područja zone 1.

Područja ugrožena eksplozijom u dovodnim vodovima postrojenja za ponovno dobivanje odnosno spa-ljivanje mogu se spojiti sa zonom nižeg stupanja opasnosti i to pomoću zaštitnih mjera, koje smanjuju vjero-jatnost nastajanja eksplozivne atmosfere u ovim vodovima.

Članak 227.

Ograničavanje ili sprječavanje opasne eksplozivne atmosfere postiže se primarnim zaštitnim mjerama ito:

1. u vodu koji dovodi izlazni zrak na postrojenje za ponovno dobivanje ili spaljivanje treba po moguć-nosti poduzeti mjere za ograničavanje odnosno sprječavanje stvaranja

opasnih količina eksplozivne atmosfere,2. nastanak opasne eksplozivne atmosfere može se u postrojenju za ponovno dobivanje odnosno spalji-

vanje i ograničiti:smanjenjem koncentracije zapaljivih para u izlaznom zraku dovodom svježeg zraka na dovoljnu vrijednostiispod donje granice eksplozivnosti (najviše 50%) ili povećanjem koncentracije zapaljivih para u izlaznomzraku dovodom zapaljivih plinova ili para (kod ovog zadnjeg treba isključiti stanje kondenzacije) na dovolj-nu vrijednost iznad gornje granice eksplozivnosti ili dovoljnim inertiziranjem.

Poduzimanjem primarnih mjera zaštite iz stavka 1. ovog članka postiže se smanjenje stupnja opasnosti(npr. zona 0 prelazi u zonu 1., ili čak u područje koje nije ugroženo eksplozijom).

Članak 228.

Primarne zaštitne mjere od eksplozije moraju se provoditi pod nadzorom uređaja za mjerenje koncentra-cije ili mjerenje protoka.

Uređaji iz stavka 1. ovog članka moraju kod prekoračenja graničnih vrijednosti, koje se utvrđuju za svakipojedini slučaj, uključiti pravovremeno zvučnu uzbunu odnosno funkcije u nuždi i u slučaju ispada mrežeelektronapajanja.

Članak 229.

Spremnici, ukoliko nisu otporni na tlačni udar od eksplozije, moraju biti osigurani od proboja plamena.Ispusni otvor pročišćenog izlaznog zraka postrojenja za ponovno dobivanje mora u pravilu biti oprem-

ljen odgovarajućim sigurnosnim uređajem za zaštitu od proboja plamena.Posebne zaštitne mjere od proboja plamena moraju se stupnjevito provoditi pridržavanjem mjera koje se

moraju provoditi i prema mogućnosti zapaljivosti koja postoji u postrojenju za ponovno dobivanje odnosnospaljivanje.

Za broj mjera koje se moraju istovremeno provoditi i koje su neovisne jedna o drugoj a služe za postiza-nje sigurnosti od proboja plamena služi sljedeća tablica:



POTREBNE ZAŠTITNE MJERE OD PROBOJA PLAMENA KOJE SE STUPNJEVITO PROVODE

Izvor zapaljivosti koje se očekuju upostrojenju

Za ponovno dobivanje odnosno spa-ljivanje

Broj mjera koje treba poduzeti za sigurnost odproboja plamena, ako u sustavu izlaz postaje slije-

deće područje opasnosti

zona 0 zona 1 zona 2U pogonu (npr. plamen plamenika) 3 2 1Kod uobičajenih pogonskih smetnji(npr. Pogonska oprema u zoni 2) 2 1 0Kod rijetkih pogonskih smetnji (npr.pogonska oprema u zoni 1) 1 0 0

Članak 230.

Prikladnost odabira zaštitnih mjera iz ovog poglavlja VII. Ovog Pravilnika treba biti dokazana od straneovlaštene ustanove.

VIII. DRŽANJE, SKLADIŠTENJE I UPORABAULJA ZA LOŽENJE KOD POTROŠAČA

Članak 231.

Držanje, skladištenje i korištenje ulja za loženje namijenjenog za zagrijavanje prostora za boravak ljudi udomaćinstvima, obrtničkim radionicama, pogonima i drugim građevinama, kao i držanje diesel-goriva zapogonske potrebe obavlja se sukladno odredbama ovog poglavlja.

Ovo poglavlje ne odnosi se na skladištenje ulja za loženje i diesel-goriva pri tehnološkim procesima pro-izvodnje, prerade i distribucije.

Članak 232.

Kakvoća i korištenje ulja za loženje prema izboru konstrukcije ložišta, osobina sustava za raspršivanje isagorijevanje i prema tehnološkoj namjeni, te prema temperaturi plamišta utvrđuju se prema HRN B.H2.430.

Ulja za loženje spadaju u III. skupinu zapaljivih tekućina, uključujući i ekstra lako ulje za loženje EL,kao i disel-goriva sa temperaturom plamišta iznad 550°C kod potrošača za pogonske potrebe.

Članak 233.

Dostavljači i korisnici ulja za loženje i diesel-goriva moraju imati dokaze o njihovoj temperaturi plamištai pokazati ih na zahtjev nadležnom tijelu za nadzor zašite od požara.

VIII. 1. Držanje ulja za loženje u posudama

Članak 234.

Ulja za loženje kada se koriste za peći u domaćinstvima, obrtničkim radionicama, pogonima i drugimobjektima mogu se držati u ispravnim posudama ili bačvama, koje zadovoljavaju uvjete članka 183. ovogPravilnika.

Članak 235.

U prostorijama stana, obrtničke radionice, pogona ili prostorijama drugog objekta gdje se koriste peći zaulje za loženje smiju se držati posude sa uljem za loženje sa najviše 50 litara ukupnog sadržaja.

Posude sa uljem za loženje ne smiju se držati na mjestima koja su izložena izravnom utjecaju topline.



Članak 236.

U podrumskim odnosno prizemnim prostorijama obiteljskih kuća, stambenih zgrada i drugih građevinakoje nisu namijenjene za stanove ili boravak ljudi smiju se držati posude i bačve sa uljem za loženje do koli-čine 2.000 litara po jednom stubištu.

Izvan građevina iz stavka 1. ovog članka smiju se držati posude i bačve sa uljem za loženje do količine2.000 litara na otvorenom prostoru pod nadstrešnicom, u dvorišnim i drugim objektima.

U prostorijama iz stavka 2. ovog članka smiju se držati količine do 10.000 litara ako su prostori sa sadr-žajem do 2.000 litara međusobno odvojeni punim zidom od uobičajenog nezapaljivog materijala npr. cigla,betonski elementi, beton i sl.

Nadstrešnica i objekti iz stavka 2. ovog članka moraju od susjednih građevina,objekata i međe susjednogzemljišta biti udaljeni najmanje 3m.

Udaljenost iz stavka 4. ovog članka može se smanjiti postavljanjem punog zida najmanje vatrootpornostiF 120 prema HRN DIN 4102, ako to nije u suprotnosti s drugim propisom.

Članak 237.

Prostorija iz članka 236. stavka 1. ovog Pravilniku obiteljskoj kući, pogonu, obrtničkoj radionici ili dru-goj građevini koje nisu u vlasništvu trećih osoba moraju biti odvojena od ostalih dijelova kuće, pogona,obrtničke radionice ili druge građevine zidovima i stropovima izrađenim od uobičajenog nezapaljivog gra-đevnog materijala, npr. cigla, betonski elementi, beton i sl.

Prostorija iz članka 236. stavka 1. ovog Pravilnika u stambenim zgradama ili drugim građevinama u vla-sništvu više osoba predstavlja požarni sektor koji mora biti odvojen od ostalih dijelova stambene zgrade ilidruge građevine elementima najmanje vatrootpornosti T 30 prema HRN DIN 4102.

Vrata prostorije iz stavka 2. ovog članka, ako ne vode neposredno u slobodni prostor izvan građevine,moraju biti najmanje vatrootpornosti T 30 prema HRN DIN 4102.

Pod i tlo prostorije odnosno prostora iz članka 236. stavka 1. i 2. ovog Pravilnika mora biti od nezapalji-vog građevnog materijala te nepropustan za vodu i ulje za loženje.

Za slučaj razlijevanja, mora se osigurati prostor oko posuda ili bačvi za prihvat ukupnog sadržaja, npr.pomoću pragova, zidića, metalne tave i sl.

Otvori za čišćenje dimnjaka i otvori spojeni na javnu kanalizaciju moraju biti udaljeni najmanje 3 m odprostora iz stavka 5. ovog članka.

Prostorija iz stavka 1. i 2. ovog članka mora imati otvore za provjetravanje prema otvorenom prostoru,najmanje 5% podne površine.

Ako se otvori za provjetravanje nalaze uz javni put ili prolaz i na visini manjoj od 2 m, onda moraju bitiosigurani metalnom mrežom sa 33 okca/cm2.

Članak 238.

Prostrije odnosno prostori iz članka 236. stavka 1. i 2. ovog Pravilnika, osim u obiteljskim kućama, mo-raju biti osigurani od neovlaštenog pristupa zaključavanjem i sl., te označeni dobro vidljivim i čitljivim nat-pisom i znakom o zabrani pušenja i uporabe otvorenog plina u bilo kom obliku.

Punjenje i pražnjenje posuda i bačvi mora se obavljati pažljivo pomoću uređaja koji jamče da neće doćido razlijevanja ulja za loženje pri pretakanju.

U prostorijama odnosno prostorijama iz članka 236. stavka 1. i 2. ovog Pravilnika ne smiju se držati lakozapaljive ili opasne tvari.

Članak 239.

Držanje dizel-goriva u posudama obavlja se pod istim uvjetima kao i držanje ulja za loženje.

VIII. 2. Držanje ulja za loženje u spremnicima.



Članak 240.

Spremnik za držanje ulja za loženje za potrebe centralnih grijanja obiteljskih kuća, obrtničkih radnji, po-gona ili drugih građevina može se postaviti kao podzemni ili nadzemni na otvorenom prostoru ili u obitelj-skoj kući, zanatskoj radnji, pogonu ili drugoj građevini.

Spremnik iz stavka 1. ovog članka glede konstrukcije i mjesta postavljanja mora ispunjavati propisaneuvjete iz poglavlja III. ovog Pravilnika.

Za spremnik iz stavka 1. ovog članka mora postojati dokumentacija proizvođača o normi po kojoj jespremnik izrađen i ispitan, potvrda o sigurnosti te uputa za postavljanje i uporabu.

Članak 241.

Pod spremnikom za držanje ulja za loženje podrazumijeva se nadzemni spremnik do 2.000 litara odnos-no prijenosni spremnik.

Pod spremnikom za držanje ulja za loženje podrazumijeva se i podzemni spremnik do 5.000 litara.

Članak 242.

Diesel-gorivo za pogonske potrebe može se držati u spremnicima pod uvjetima za držanje ulja za loženjeu spremnicima.

Pogonsko postrojenje sa čvrsto poveznim spremnicima, npr. Diesel-agregat sa čvrsto povezanim sprem-nikom mora se rabiti na mjestu i na način previđen uputom proizvođača.

Članak 243.

Mjesto postavljanja spremnika mora biti odabrano tako da je osiguran prostor za prilaz autocisterne od-nosno mjesto za pretakanje na način da se ne ometa javni promet, niti posjed zemljišta ili građevine koji nepripadaju vlasniku odnosno korisniku.

Spremnici, koji nemaju uređaj za sprječavanje prepunjenosti sa osiguračem, smiju se puniti iz autocister-ni, pažljivim praćenjem isteka količine, sustavom savitljivih vodova s uljnim ventilom koji ne dozvoljavaprotok veći od 200 litara u minuti pri slobodnom istjecanju.

Spremnici se mogu puniti iz bačvi samo pomoću ručnih crpki na način da je onemogućeno istjecanje uljaza loženje, prevrtanje ili pomicanje bačvi za vrijeme punjenja.

Članak 244.

Prostorija kotlovnice odnosno pogona u obiteljskoj kući, obrtničkoj radionici ili drugoj građevini koja ni-je u vlasništvu trećih osoba mora biti odvojena od ostalih dijelova kuće, zanatske radionice ili druge građevi-ne najmanje divovima i stropovima izrađenim od uobičajenog nezapaljivog građevnog materijala, npr. cigla,betonski elementi, beton i sl.

Prostorija kotlovnice odnosno pogona u vlasništvu više osoba predstavlja požarni sektor, koji mora bitiodvojen od ostalih dijelova građevine, građevnim elementima najmanje vatrootpornosti F 60 prema BHNDIN 4102.

Vrsta prostrije iz stavka 2. ovog članka, ako ne vode neposredno u slobodni prostor izvan građevine, mo-raju biti najmanje vatrootpornosti F 30 prema BHN DIN 4102.

Drugi izlazi iz susjednih dijelova obiteljske kuće, pogona, obrtničke radionice ili drugih građevina mora-ju biti neovisni od izlaza iz kotlovnice odnosno pogona.

Pod prostorije iz stavka 1. i 2. ovog članka mora biti od nezapaljivog građevnog materijala te nepropus-tan za vodu i ulje za loženje.

Članak 245.

Nadzemni spremnik za držanje ulja za loženje smješten u prostorije iz članka 244. stavka 1. i 2. ovog



Pravilnika mora biti osiguran od razlijevanja sabirnim prostorom koji može prihvatiti ukupan sadržaj sprem-nika, tako da razliveno ulje ni u kojem slučaju ne može dospjeti izvan kotlovnice odnosno pogona ili u odvo-de za kanalizaciju, niti bliže kotlovskom odnosno pogonskom postrojenju od 2 m.

Ako je nadzemni spremnik za držanje ulja za loženje smješten u drugu prostoriju obiteljske kuće, pogo-na, obrtničke radionice ili druge građevine koje nisu u vlasništvu trećih osoba, te prostrije moraju ispunjavatiuvjete iz članka 244. stavka 1., 2., 3. i 4. ovog Pravilnika.

Članak 246.

Za kotlovsko odnosno pogonske postrojenje mora postojati dokumentacija o normi po kojoj je kotlovskoodnosno pogonsko postrojenje izrađeno i ispitano te upute za uporabu i održavanje.

Za držanje i uporabu ulja za loženje odnosno diesel-goriva iz poglavlja VIII. 2. i VIII 3. ovog Pravilnikanije potrebno posebno odobrenje tijela za nadzor zaštite od požara nadležne policijske uprave.

VIII.3. Skladištenje ulja za loženje u spremnicima

Članak 247.

Spremnik za uskladištenje ulja za loženje i diezel goriva kod potrošača može se postaviti kao podzemniili nadzemni na otvorenom prostoru ili građevini.

Spremnik iz stavka 1. ovog članka mora biti odobren glede konstrukcije i mjesta postavljanja i ispunja-vati propisane uvjete iz poglavlja III. ovog Pravilnika.

Članak 248.

Prostorija kotlovnice i pogona kapaciteta potrošnje do 500 litara ulja za loženje odnosno diesel-gorivadnevno mora ispunjavati uvjete iz članka 244. stavka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika.

Prostorija kotlovnice i pogona kapaciteta potrošnje preko 500 litara ulja za loženje odnosno diesel-goriva dnevno predstavlja požarni sektor, koji mora biti odvojen od ostalih dijelova građevine, građevnimelementima najmanje vatrootpornosti F 120 prema BHN DIN. Put evakuacije iz prostrije iz stavka 2. ovog članka mora biti neovisan i odvojen od drugih izlaza iz gra-đevine, građevnim elementima najmanje vatrootpornosti F 120 prema BHN DIN 4102.

Pod prostorije iz stavka 1. i 2. ovog članka mora biti od nezapaljivog građevnog materijala te nepropus-tan za vodu i ulje za loženje.

Članak 249.

Spremnici iz članka 247. ovog Pravilnika ne mogu se smještati u prostorije gdje su smještena kotlovskaodnosno pogonska postrojenja koja neposredno troše ulje za loženje odnosno diesel-gorivo.

Spremnici iz članka 247. ovog Pravilnika do 100 m3 mogu se postaviti u građevini u posebnom požar-nom sektoru koji ispunjava uvjete iz članka 248. ovog Pravilnika.

Članak 250.

Za punjenje spremnika iz članka 247. ovog Pravilnika mora biti ispunjeni uvjetima iz poglavlja IV. ovogPravilnika.

Korisnik kotlovskog, odnosno pogonskog postrojenja iz ovog poglavlja mora ispunjavati uvjete iz članka11. i 12. ovog Pravilnika.

VIII. 4. Posebne mjere zaštite od požara

Članak 251.



Ulje za loženje smije se zagrijavati do temperature koja je 20° C ispod temperature plamišta, a najviše do80° C.

Radi sprječavanja prekoračenja temperature iz stavka 1. ovog članka, spremnik za skladištenje ulja za lo-ženje, mora biti opremljen automatskim regulatorom temperature i uređajem za prekid zagrijavanja prije dos-tizanja temperature od 80° C te zvučnim alarmom.

Uvjeti iz stavka 2. ovog članka ne moraju biti ispunjeni ukoliko se ulje za loženje zagrijava samo parnimili toplo-vodnim grijačima i ako je dokazano raščlambom i izračunom da do prekoračenja temperature od 80°C ne može doći.

Ukoliko se ulje za loženje zagrijava električnim grijačima ili u kombinaciji sa parnim ili toplo-vodnimgrijačima, konstrukcija spremnika mora biti takva da je električni grijač u potpunosti uronjen u tekućinu te dane može dodirivati površinu ulja za loženje ni kod najniže moguće razine u spremniku.

Ulje za loženje u spremnicima od umjetnih materijala ne smiju se zagrijavati.

Članak 252.

U prostorijama iz članka 236. stavka 1. i 2. mora se na pristupačnom mjestu postaviti najmanje jedan va-trogasni aparat tip „S“9.

Kod držanja i skladištenja ulja u ovisnosti od zapremine spremnika nedostupno mjesto postavljaju se vat-rogasni aparati i to:

1.za spremnike do 2 m3, jedan vatrogasni aparat tip „S“9,2.za spremnike do 50 m3, dva vatrogasna aparata tip „S“9 od kojih se jedan3.postavlja u blizini kotlovnice,4.spremnike do 100 m3, dva vatrogasna aparata tip „S“9 od kojih se jedan postavlja u blizini kotlovnice i

jedan prijevozni vatrogasni aparat tip „S“50 koji se pri pretakanju postavlja u blizini mjesta pretakanja,5.za spremnike do 300 m3, dva vatrogasna aparata tip „S“9 od kojih se jedan postavlja u blizini kotlovni-

ce i dva prijevozna vatrogasna aparata tip „S“50 od kojih se pri pretakanju postavljaju u blizini mjestapretakanja,

6 ako su postavljeni podzemni spremnici obujma preko 2 m3 dva vatrogasna aparata tip „S“9 kojih se je-dan postavlja u blizini kotlovnice a drugi pri pretakanju u blizini mjesta pretakanja.

Spremnici za skladištenje ulja za loženje odnosno dizel-goriva štite se hidrantskom mrežom i sustavomza hlađenje sukladno poglavlju III. 8.8. ovog Pravilnika.

Članak 253.

Ako je kotlovnica odnosno pogon smješten u građevini ili uz građevine koje moraju imati hidrantskumrežu onda i kotlovnica odnosno pogon mora biti štićen najmanje jedinom hidrantom sa hidrantskim orma-rićem i opremom postavljenim na mjesto sa kojeg se nesmetano hidrantskim mlazom može pokriti svakatočka prostorije kotlovnice.

U ili ispod kotlovnice odnosno pogona koji nije štićen hidrantskom mrežom mora se na pristupačnomjesto postaviti odgovarajuća pipa za vodu sa dovoljno drugom savitljivom cijevi i priključkom.

U svakoj kotlovnici odnosno pogonu mora biti sanduk sa suhim i rastresitim pijeskom s lopatom za čiš-ćenje razlivenog ulja za loženje odnosno dizel-goriva.

Razliveno ulje za loženje donosno dizel-gorivo sa svih mjesta držanja, skladištenja i uporabe mora seodmah očistiti i odstraniti odnosno spaliti na sigurnom mjestu.

IX. KAZNENE ODREDBE.

Članak 254.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 do 4.000,00 KM kaznit će se korisnik građevine i/ili postroje-nja ako:

1. ne posjeduje popis i dokumentaciju o pouzdanosti uređaja, sustava i drugih elemenata koja sadrže do-kaze o propisanim vremenskim ispitivanjima ispravnosti i popravcima (članka 12. stavak 2.),



2. u tijeku održavanja uređaja, sustava i drugih elemenata ne poduzme dodatne mjere zaštite od požara,za sve vrijeme dok se uređaji, sustavi i drugi elementi ne dovedu u prvobitno ispravno funkcionalnostanje.

3. ne poduzme mjere za sprječavanje razlijevanja zapaljivih tekućina ili ne obavi potpuno čišćenje povr-šina od zapaljivih tekućina (članak 140. stavak 4.),

4. na pretakalištu puni neispravne autocisterne, vagon cisterne i prijenosne spremnike ili ako za njih nepostoji odgovarajuća isprava sukladno Zakonu o prijevozu opasnih tvari (čanak 156. stavak 1.),

5. na pretakalištu puni neispravne posude i bačve (članak 156. stavak 2.26. omogući pretakanje a da sustav za gašenje nije spreman za djelovanje ili ako osoblje na pretakalištu

odnosno dežurni vatrogasci nisu osposobljeni i spremni za rukovanje sustavom (članak 162. stavak 4),7. za vrijeme pretakanja autocisterni ili vagon cisterni ne postavi odgovarajući broj prijevoznih vatrogas-

nih aparata tipa „S“50 (članak 165. stavci 1. i 2.),8. na posebno određenom mjestu za pretakanje ne postavi posebni broj vatrogasnih aparata te drugih

sredstava i opreme za gašenje požara sukladno planu zaštite od požara ili ako to na temelju raščlambe iizračuna nije prikazao u planu zaštite od požara (članak 168. stavak 6.).

9. iz skladišta i prodavaonica odmah ne uklopi oštećene posude na posebno određeno mjesto za privre-meno odlaganje u sklopu skladišta odnosno prodavaonice ili izvan skladišta odnosno prodavaonice(članak 186. stavak 2.),

10. razine zapaljive tekućine u skladištima i prodavaonicama odmah ne očisti (članak 186. stavak 3.);11. zapaljive tekućine drži na nedopustivim mjestima ili u nedopustivim količinama (članak 213. stavak

3.);12. ne postavi odgovarajući broj vatrogasnih aparata (članak 252. stavci 1. i 2.);13. razliveno ulje za loženje odnosno dizel-gorivo sa svih mjesta držanja, skladištenja i uporabe odmah neočisti ili odstrani odnosno ne spali na sigurnom mjestu (članak 253. stavak 4.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 KMi odgovorna osoba korisnika građevine i/ili postrojenja.

Članak 255.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba:1. ako pri pretakanju zapaljivih tekućina izvan pretakališta i određenih mjesta za pretakanje ne osigura

prostor od bilo kojeg izvora paljenja na udaljenosti od 7,5 m od graševina i drugih objekata ili bilokojih drugih zapaljivih tvari (članak 170. ostavici 1. i 2.);

2. ako zapaljive tekućine drži na nedopustivim mjestima ili u nedopustivim količinama (članak 213stavci 1. i 2.);

3. ako razliveno ulje za loženje odnosno dizel-gorivo sa svih mjesta držanja, skladištenja i uporabe od-mah ne očisti ili odstrani odnosno ne spali na sigurnom mjestu (članak 253. stavak 4.).

X. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 256.

Korisnici postojećih građevina i postrojenja dužni su svoj rad uskladiti s odredbama članka 10., 11. i 12.ovog Pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika

Članak 257.

Slike od 1. do 16. tiskane su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.Popis normi koje se mogu koristiti tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 258.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o izgradnji postrojenja za upaljive te-kućine i o uskladištenju i pretakanju upaljivih tekućina („Sl. list SFRJ“, br. 20/71 i 23/71) i Pravilnik o smje-štaju i držanju ulja za loženje („Sl. list SFRJ“, br.45/67).



Članak 259.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Hercegbosanske žu-panije“.



***



















Na temelju članka 24. Zakona o unutarnjim poslovima („Narodne novine Hercegbosanske županije”,broj: 3/02., 6/03., 11/03. i 1/05) i članka 20. stavka 4. Zakona o zaštiti od požara (”Narodne novine Herceg-bosanske županije”, broj: 7/02), ministar unutarnjih poslova Kantona 10., donosi:

PRAVILNIKo uvjetima za ispitivanje funkcionalnosti instalacija za dojavu ili gašenje požara i instalacija za dojavu

prisutnosti zapaljivih plinova i para

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se kadrovski, tehnički i materijalni uvjeti za ispitivanje stabilnih i po-lustabilnih instalacija za dojavu ili gašenje požara i instalacija za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para(u daljnjem tekstu: sustavi), koje moraju ispuniti pravne osobe (u daljnjem tekstu: poduzeće) koje obavljajute poslove, kao opseg ispitivanja, način kako će se ispitivati sredstva, oprema, uređaji i elementi tih sustava,način vođenja evidencija i izvješća o ispitivanju sustava, te način izdavanja odobrenja za obavljanje poslovaispitivanja sustava.

Članak 2.

Sredstva, oprema i elementi sustava koji se ugrađuju moraju biti ispitani i certificirani i nalaziti se nalisti opreme i elemenata koju utvrđuje Ministarstvo unutarnjih poslova u suglasnosti s nadležnim tijelom zanormizaciju i mjeriteljstvo.

Članak 3.

Ovaj Pravilnik ne odnosi se na sredstva, opremu i elemente sustava za koje su donesene norme ilidrugi propisi Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine.

Članak 4.

Za ispitivanje pojedinačne opreme, sredstava, uređaja i elemenata za dojavu i gašenje požara i dojavuprisutnosti zapaljivih plinova i para, za koje nisu donesene norme Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne iHercegovine, Ministarstvo unutarnjih poslova za svaki će konkretan slučaj ovlastiti poduzeća ili drugepravne osobe, nakon što se prikupe dokazi o ispunjavanju uvjeta za ispitivanje.

II. POJMOVI I DEFINICIJE

Članak 5.

U ovom Pravilniku pojedini pojmovi i definicije imaju slijedeća značenja:- sustav za dojavu požara je skup funkcionalno povezanih i neprenosivih elemenata (automatski i

ručni javljači požara, vatrodojavna centrala, signalizacija, alarmi i dr.), namijenjenih za otkrivanje idojavu požara u unaprijed odabranom prostoru;

- sustav za gašenje požara je skup funkcionalno povezanih i neprenosivih elemenata namijenjenih zagašenje požara (sustav za gašenje vodom – sprinkler i drenchler, sustav za gašenje pjenom, sustav zagašenja halonom, sustav za gašenje ugljičnim dioksidom, sustav za gašenje prahom, sustav zagašenje vodenom parom i dr.), s mogućnošću samostalnog djelovanja ili djelovanje zajedno sa sus-tavom za otkrivanje i dojavu požara;

- sustav za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para je skup funkcionalno povezanih i neprenosivihelemenata (mjerna glava, središnja jedinica, signalizacije, alarmi, pisači i dr.), za otkrivanje i dojavuzapaljivih plinova i para,



- elementi sustava za dojavu ili gašenje požara i za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para su po-jedinačni dijelovi sustava koji omogućuju njegovo funkcionalno djelovanje;

- oprema za gašenje požara je: pojedinačne naprave koje se koriste za gašenje požara, a koje nisuelementi sustava za gašenje požara, sredstva za gašenje požara, sredstva za zaštitu i spašavanje, tedruga pojedinačna sredstva namijenjena zaštiti od požara;

- sredstva za gašenje požara su tvari koje se pojedinačno ili u kombinaciji uporabljuju na požar radinjegova gašenja;

- lista odobrenih elemenata i opreme je lista koja sadrži elemente i opremu koji su ispitani premavažećim propisima i za koje postoje zapisnici sa svim potrebnim tehničkim podacima i ispravom ko-jom se dokazuje kakvoća i funkcionalnost;

- prvo ispitivanje je ispitivanje funkcionalnosti koje se obavlja prije tehničkog pregleda novoizgrađe-nog objekta, odnosno nakon izvršene rekonstrukcije sustava;

- periodično ispitivanje je ispitivanje funkcionalnosti koje se obavlja periodički u propisanim vremen-skim razmacima nakon prvog ispitivanja;

- ovlašteno neutralno poduzeće je poduzeće koje nije proizvelo ili ugradilo sustav ili njegove ele-mente, odnosno nije vlasnik sustava;

- odobrena tehnička dokumentacija je projektna dokumentacija za koju je izdana potvrda na predvi-đene propisane i pravilima tehničke prakse usvojene mjere zaštite od požara;

- usvojena pravila tehničke prakse su inozemne norme ili propisi ili preporuke proizvođača, koje jeza korištenje odobrio ministar unutarnjih poslova u suglasnosti s rukovodećim djelatnikom tijelanadležnog za normizaciju i mjeriteljstvo.

III. ISPITIVANJE SUSTAVA

Članak 6.

Funkcionalnost sustava mora se ispitivati prvi put odnosno periodički.

Članak 7.

Prvo ispitivanje može izvršiti samo ovlašteno neutralno poduzeće, registrirano prinadležnom sudu za obavljanje takvih poslova.Periodično ispitivanje može obavljati ovlašteno neutralno poduzeće, vlasnik sustava i

proizvođač sustava.

Članak 8.

Poduzeće se može registrirati za obavljanje poslova ispitivanja funkcionalnosti sustava, samo uz pre-thodno pribavljeno odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova.

Članak 9.

Periodična ispitivanja vlastitih sustava, vlasnici sustava ili poduzeća koja su ih proizvela ili montirala,mogu obavljati i bez registracije te djelatnosti, ali moraju prethodno dobiti odobrenje Ministarstva unutarnjihposlova za ispitivanje konkretnih sustava.

Članak 10.

Ministarstvo unutarnjih poslova vodi evidenciju izdanih odobrenja iz članka 8. i 9. ovog Pravilnika.

Članak 11.

Ispitivanju, prema ovom Pravilniku, podliježu slijedeći sustavi:- sustavi za dojavu požara;- sustavi za gašenje požara s ugljičnim dioksidom;- sustavi za gašenje požara halonom;- sustavi za gašenje požara pjenom;



- sustavi za gašenje požara vodom;- sustavi za gašenje požara vodenom parom;- sustavi za gašenje požara prahom;- sustavi za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para i- hidrantska mreža.

Članak 12.

Oprema potrebna za ispitivanje sustava iz članka 11. ovog Pravilnika je:- uređaji za aktiviranje svih vrsta javljača požara (dimnih, termičkih, plamenitih i dr.);- univerzalni mjerni električni elementi;- najmanje dvije ručne primopredajne radio stanice;- stop-sat (štoperica), dva komada;- manometri odgovarajućih mjernih područja najmanje od 100 i klase 1,6 ili manje,- čelični trometar;- mjerna traka (25–50 m);- uređaj za određivanja nagiba cjevovoda;- različiti priključci i slavine za montažu manometara na cjevovod;- ključevi za vatrogasne spojke;- komplet za određivanje protoka vode;- komplet standardnog alata;- bukomjer (fonomjer);- uređaj za mjerenje koncentracije CO2;- refraktometar po Abbe-u (područje refrakcije 1.3330-1.3723);- anemometar;- higrometar;- termometar;- posude za uzimanje uzoraka pjene (dva tipa po dva komada);- kosine za hvatanje uzoraka pjene (dva tipa po jedan komad);- stalak za držanje uzoraka pjene;- vage s propisanom točnošću;- boca komprimiranog čistog zraka;- boca ispitnog plina (s atestom);- komora za kalibriranje s ispitnim ampulama ili tekućinom;- adapter za mjerne glave s pripadajućim cijevima;- reduktor pritiska;- mjerilo protoka plina i- električni simulator mjerne glave.

Članak 13.

Sva oprema iz članka 12. mora biti obilježena pripadajućim inventarskim brojem i o njoj se moravoditi evidencija u inventarskim knjižicama (listovima).

Članak 14.

Oprema za ispitivanje, koja podliježe odredbama propisa o zadovoljavanju meteoroloških uvjeta, moraimati odgovarajuću ispravu kojom se dokazuje da je periodički pregledana i baždarena.

IV. OPSEG ISPITIVANJA SUSTAVA

Članak 15.

Ispitivanje funkcionalnosti sustava za dojavu požara sastoji se od:- pregleda odobrenja tehničke (projektne) dokumentacije;



- pregleda isprava o kakvoći elemenata sustava;- pregleda izvedenog stanja u odnosu na projekt;- provjere ispravnosti rada svakog javljača požara;- provjere ispravnosti rada zvučnog alarma (sirena);- provjere ispravnosti rada ručnih tastera;- provjere ispravnosti rada signalizatora;- provjere ispravnosti rada centrale za dojavu požara, prema programu i- provjere napajanja uređaja električnom energijom.

Članak 16.

Ispitivanje funkcionalnosti sustava za gašenje s CO2 ili halonom, sastoji se od:- pregleda odobrene tehničke (projektne) dokumentacije;- pregled isprava o kakvoći elemenata sustava i tlačnoj probi cjevovoda;- pregleda izvedenog stanja u odnosu na projekt;- provjere slijeda otvaranja razvodnih ventila i ventila na bocama;- provjere rada svakog javljača požara;- provjere ručnog aktiviranja;- provjere rada alarma;- mjerenje jačine zvučnog signala;- provjere mogućnosti blokade aktiviranja i blokade signalizacije;- mjerenja zateznog vremena;- provjere signalizacije na dojavnoj centrali;- provjere indikacije kvara i električnog napajanja;- provjere automatskog zatvaranja vrata i inih otvora na štićenom prostoru;- provjere automatskog zatvaranja (prekida rada) prisilne ventilacije;- provjere količine CO2 ili halona u spremnicima;- provjera pričuvnog sustava električnog napajanja;- mjerenja vremena ispuštanja medija (kod CO2 sustava) i- simuliranja primjene ispuštanja medija.

Članak 17.

Ispitivanje funkcionalnosti sustava za gašenje vodom sastoji se od:- pregleda odobrene tehničke (projektne) dokumentacije;- pregleda ispravnosti o kakvoći elemenata sustava i tlačnoj probi cjevovoda;- pregleda izvedenog stanja u odnosu na projekt;- provjere sustava za dobavu vode;- provjere rada ventilske stanice;- provjere pritiska i protoka vode na hidraulički najnepovoljnijoj mlaznici;- provjere rada signalizacije i- simuliranja primjene ispuštanja medija.

Članak 18.

Ispitivanje funkcionalnosti sustava za gašenje prahom sastoji se od:- pregleda odobrene tehničke (projektne) dokumentacije;- pregleda isprava o kakvoći elemenata sustava i tlačnoj probi cjevovoda;- pregleda izvedenog stanja u odnosu na projekt;- provjere vremena aktiviranja;- provjere količine praha;- provjere ispravnosti praha u spremnicima;- provjere rada dojavnog dijela sustava;- propuhivanje cjevovoda i- provjere količine ili pritiska pogonskog plina.



Članak 19.

Ispitivanje funkcionalnosti sustava za gašenje pjenom sastoji se od:- pregleda odobrene tehničke (projektne) dokumentacije;- pregleda isprava o kakvoći elemenata sustava i tlačnoj probi cjevovoda;- pregleda izvedenog stanja u odnosu na projekt;- provjere pritiska na kontrolnom ventilu i najudaljenijoj točki sustava (dinamički);- provjere koncentracije pjenila u otopini;- utvrđivanje fizikalnih osobina pjene (ekspanzija, vrijeme raspada);- provjere količine i kakvoće pjenila;- utvrđivanje izvedenog nagiba cjevovoda;- provjere sustava za dobavu vode i- kontrole oznaka dijelova sustava i uputa za rad.

Članak 20.

Ispitivanje funkcionalnosti hidrantske mreže sastoji se od:- pregleda odobrene tehničke (projektne) dokumentacije;- pregleda isprava o kakvoći elemenata sustava i tlačnoj probi cjevovoda;- pregleda izvedenog stanja u odnosu na projekt;- provjere sustava za dobavu vode;- mjerenje pritiska i protoka vode na hidraulički najnepovoljnijem mjestu;- prilikom ispitivanja suhe hidrantske mreže provjerava se nepropusnost i prohodnost cjevovoda;

Članak 21.

Ispitivanje funkcionalnosti sustava za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para sastoji se :- pregleda odobrene tehničke (projektne) dokumentacije;- pregleda isprava o kakvoći elemenata sustava;- pregleda izvedenog stanja u odnosu na projekt;- provjere napajanja uređaja za detekciju;- provjere mehaničke nul-točke na mjernim instrumentima kod isključenog uređaja za detekciju;- provjere mjerne glave (nulte-točke i % DGE);- provjere linearnosti uređaja za detekciju (pomoću električnog simulatora mjerne glave ili na drugi

način propisan od proizvođača);- provjere pragova alarma;- provjere signalizacije na samom uređaju i na udaljenim dojavnim signalizatorima;- provjere cjelokupne instalacije u pogonskim uvjetima (kalibracija ispitnim plinovima), uz obvezno

dovođenje uređaja na nulu; i- postavljanje uređaja u propisano pogonsko stanje.

Članak 22.

Ispitivanje funkcionalnosti obavlja se prema propisima koji uređuju područje predmeta ispitivanja iusvojenim pravilima tehničke prakse.

Članak 23.

O obavljenom ispitivanju sustava sastavlja se izvješće o ispitivanju. Izvješće iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati:

- naziv poduzeća koje je obavilo ispitivanje;- broj odobrenja Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje te djelatnosti;- broj rješenja nadležnog suda o registraciji djelatnosti;- ime, prezime i stupanj obrazovanja djelatnika koji su obavili ispitivanje;- datum obavljenog ispitivanja;



- podatke o korištenim mjernim instrumentima;- propise po kojima je izvršeno ispitivanje;- broj projekta:- naziv sustava koji je ispitan;- opis i rezultate ispitivanja;- ocjenu funkcionalnosti sustava;- ostalo (zapažanja, napomene i sl.) i- potpis djelatnika koji su obavili ispitivanje i ovjeru izvješća pečatom i potpisom odgovorne osobe u

poduzeću. Jedan primjerak izvješća uručuje se korisniku objekta kod kojeg je izvršeno ispitivanjesustava.

Članak 24.

O periodičnim ispitivanjima vodi se evidencija koja sadrži podatke:- o sustavu koji se ispituje;- ime i prezime djelatnika koji su obavili ispitivanje;- datum obavljenog ispitivanja;- broj odobrenja Ministarstva unutarnjih poslova za periodička ispitivanja,- opis i rezultate ispitivanja;- ocjena funkcionalnosti sustava;- ostalo (zapažanja, napomene i sl.) i- potpis djelatnika koji su obavili ispitivanje.

Evidencije iz stavka 1. ovog članka vodi korisnik objekta u kojim je postavljen sustav.

V. KADROVI POTREBNI ZA OBAVLJANJE ISPITIVANJA

Članak 25.

Poduzeće koje traži izdavanje odobrenja za prvo ispitivanje sustava mora imati u stalnom radnom od-nosu najmanje djelatnike slijedećih struka i stupnjeva obrazovanja, od kojih dvojica moraju imati VII. stu-panj obrazovanja, od kojih je:

- jedan djelatnik elektrotehničke struke, VII/1. ili VI. stupanj obrazovanja;- jedan djelatnik strojarske struke, VII/1. ili VI. stupanj obrazovanja;- jedan djelatnik kemijske struke, VII/1. ili VI. stupanj obrazovanja i- jedan djelatnik tehničke struke najmanje IV. stupnja obrazovanja.

Alternativa djelatniku VI. stupanja obrazovanja kemijske struke je VI. stupanj obrazovanja zaštite odpožara.

Članak 26.

Poduzeće iz članka 9. koje traži izdavanje odobrenja za periodičko ispitivanje svojih sustava, moraimati u stalnom radnom odnosu najmanje jednog djelatnika VII/1. ili VI. stupnja obrazovanja one struke kojaje potrebna za ispitivanje ugrađenog sustava i odgovarajuću opremu.

Članak 27.

Poslove ispitivanja sustava mogu obavljati djelatnici ovlaštenih poduzeća koji su položili stručni ispitza obavljanje tih poslova pred komisijom Ministarstva unutarnjih poslova.

VI. IZDAVANJE ODOBRENJA

Članak 28.

Poduzeća koja žele obavljati ispitivanja iz članka 7. stavak 1. ovoga Pravilnik podnose zahtjev Min-istarstvu unutarnjih poslova za izdavanje odobrenja.



Zahtjev iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati:- imena i prezimena djelatnika te isprave kojima se dokazuje smjer i stupanj njihovog obrazovanja,- isprave kojima se dokazuje stalni radni odnos s djelatnicima iz prethodne alineje,- isprave o položenom ispitu iz članka 27. sa djelatnikom iz alineje 1. ove točke,- popis odgovarajuće opreme iz članka 12. s inventarskim brojevima.

VII. KAZNENE ODREDBE

Članak 30.

Novčanom kaznom od 500,00 do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba:1. ako ispitivanje iz članka 7. ovog Pravilnika, obavi djelatnik koji nema položen stručni ispit za

ispitivanje stabilnih sustava (članak 27.),2. ako ispitivanje iz članka 7. ovog Pravilnika, obavi djelatnik koji nije u radnom odnosu s po-

duzećem koje je obavilo ispitivanje (članak 25. i 26.). Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 100,00 do 500,00 KM i odgo-vorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 31.

Novčanom kaznom od 500,00 do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba:1. ako prilikom ispitivanja po ovom Pravilniku koristi opremu koja nije periodički pregledana i

baždarena (članak 14.).Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 100,00 do

500,00 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 33.

Poduzeća koja su obavljala ispitivanje iz članka 4. i 7. po dosadašnjim propisima moraju u roku od 6mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, ishoditi odobrenje od Ministarstva unutarnjih poslova izčlanka 8. i 9. ovog Pravilnika.

Članak 34.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u ”Narodnim novinama Hercegbosanskežupanije”.



***

Na temelju članka 24. Zakona o unutarnjim poslovima („Narodne novine Hercegbosanske županije”,broj: 3/02., 6/03., 11/03. i 1/05) i članka 20. stavak 2. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (“Narod-ne novine Hercegbosanske županije”, broj: 7/02) ministar unutarnjih poslova Kantona 10., donosi:



PRAVILNIKo postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se sigurnosno tehnički uvjeti za izgradnju, opremanje i rad postaja zaopskrbu prijevoznih sredstava gorivom (u daljem tekstu: postaja) te provedbu mjera zaštite od požara i ek-splozija.

Članak 2.

Pojedini izrazi koji se rabe u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:- postaja je građevina koju čine građevinski dio i postrojenje za zapaljive tekućine i/ ili ukapljeni naftni plin(u daljem tekstu: UNP), koja služi za opskrbu tekućim gorivom i/ili UNP-om prijevoznih sredstava koja sekreću na kopnu, vodi (samo športska i manja turistička plovila) i zraku (samo manji gospodarski i športskizrakoplovi) i to iz podzemnih, polu-ukopanih i nadzemnih spomenika, a pomoću dobavnih jedinica;- tekuća goriva koja se prodaju na postaji su motorni benzini, dizel goriva, ekstra lako ulje za loženje, etanoli sl.;- agregati za gorivo su dobavni uređaji pričvršćeni na tlo ili spomenik za skladištenje goriva s dobavnomjedinicom, čije transportne i mjerne jedinice imaju zajedničko zaštitno kućište;- dobavna jedinica sastoji se od pipca za istakanje tekućih goriva, odnosno ventila za istakanje UNP-a sacijevi ili cijevima za istakanje i napravom za njihovo ovlaštenje ili odgovarajućeg uređaja, kao i naprave zapuštanje u pogon i upravljanje sustavom za istakanje;- transportna jedinica je sklop koji se sastoji od pumpe, pogonskog motora i dodatnih uređaja, koji može bitismješten u kućište agregata za gorivo (kao usisni sklop) odvojeno u zasebnom kućištu (kao tzv. tlačni servo-uređaj) i u spremniku (kao uronjena pumpa). Transportna jedinica dobavlja gorivo za jednu ili više mjernihjedinica;- mjerna jedinica (volumometar) mjeri dobavljenu količinu goriva i može biti neposredno spojena s jedini-cama za izračunavanje i pokazivanje vrijednosti mjerenja ili se podaci na njih daljinski procese;- mali uređaji za istakanje tekućih goriva su pokretni dobavni uređaji s posudama čiji sadržaj ne prelazi 100(1), sa transportnim i mjernim jedinicama, koji su čvrsto spojeni s posudom;- automati za istakanje su uređaji koji nakon uključenja automatike ubacivanjem novca, magnetne ili čipkartice ključa i sl. samostalno dobavljaju gorivo preko dobavne jedinice, a namijenjeni su za samopos-luživanje;- okno podzemnog spremnika je okno za priključak auto-cisterne za punjenje jednog ili više spremnika, akoi oko za pregled i mjerenje goriva koja se mogu nalaziti u prometnoj površini postaje ili izvan nje;- uređaj za osiguranje od prepunjenosti spremnika je uređaj koji osigurava nesmetan protek goriva do razinekoja odgovara 95 % zapremine spremnika i potpuno zatvara dotok goriva kod razine koja odgovara 98 %zapremine spremnika;- dišni sustav spremnika sastoji se od dišnih cjevovoda fiksno spojenih sa spremnicima iznad najviše mo-guće razine tekućih goriva, za držača i dišnih ventila;- uređaj za kontrolu curenja spremnika je uređaj pomoću kojeg pouzdano utvrđuje da je došlo do curenja izspremnika ili u spremnik, te koji pokazuje akcidentnu situaciju;- sustavi povrata para su zatvoreni sustavi koji omogućuju povrat para u spremnik ili neku drugu odgovara-juću posudu na postaji pri opskrbi vozila tekućim gorivom odnosno povrat para u spremnik auto-cisterne pripunjenju tekućim gorivom spremnika na postaji;- uređaj za uzemljenje auto-cisterne je protueksplozijski zaštićeni uređaj fiksno povezan za zajedničkouzemljenje postaje, koje omogućuju pražnjenje statičkog elektriciteta za vrijeme istakanja iz auto-cisterne teosigurava izjednačen električni potencijal za sve vrijeme pretakanja goriva;- manipulativne površine su površine na kojima se zadržavaju vozila prilikom opskrbe gorivom i auto-cisterne pri punjenju spremnika na postaji i na kojima se nalazi slivnik za prihvat prolivenih ulja, masti i os-talih naftnih derivata s manipulativnih površina;



- pročistač ulja, masti i ostalih naftnih derivata je sustav za pročišćavanje zauljenih voda za prihvat slučajnorazlivenih ulja, masti i ostalih naftnih derivata zajedno s vodom kojom se ispiranju manipulativne površine iu kojem se odvajaju ulja, masti i ostali naftni derivati od vode;- prometne površine postaje su površine prostora postaje predviđene za kretanje i zaustavljanje vozila, autocisterne i pješaka;- područje djelovanja pipca za istakanje, odnosno ventila za istakanje obuhvaća projektom predviđen pros-tor njegovog radnog djelovanja.

Članak 3.

Na postajama se preko dobavnih jedinica, pored spremnika prijevoznih sredstava, mogu tekućimgorivima puniti i namjenski izrađene prijenosne posude.

II. SMJEŠTAJ POSTAJE

Članak 4.

Prostor postaje obuhvaća: 1. područje djelovanja pipca za istakanje odnosno ventila za istakanje;2. okno spremnika;3. dišne sustave;4. spremnik za skladištenje govora;5. područje djelovanja uređaja za punjenje zračnica i uređaja i/ili spremnika za izmjenu

ulja u prijevoznim sredstvima i drugih uslužnih uređaja;6. prometne površine za dolazak i odlazak vozila koja se opskrbljuju gorivom, uključujući i prostore za

zadržavanje; 7. prometne površine i stajališta za auto cisterne koje opskrbljuju postaju gorivom; 8. građevinu s prostorijom za smještaj djelatnika i pomoćnim prostorijama (garderoba, sanitarni čvor i sl.) te prostorom za prodaju i skladištenje komandne robe, zapaljivih tekućina i plinova te drugih tvari u organima pakovanjima; 9. nadstrešnice;10. prometnu i reklamnu signalizaciju; i11 rasvjetu postaje.

Članak 5.

Pored sadržaja iz članka 4. ovog Pravilnika u sklopu postaje mogu se izgraditi na udaljenostimapropisanim ovim Pravilnikom i građevine ili dijelovi građevne za sljedeće namjene:

1. praonice vozila;2. mini servisi vozila;3. prodavaonice;4. ugostiteljski objekti;5. agencije za turizam i renta-a car, mjenjačnice i slične djelatnosti;6. prostor za odmor, higijenu i sl.;7. prostor za skladištenje i prodaju boca s UNP-om i8. prostor za skladištenje i prodaju umjetnih gnojiva.

Članak 6.

Prostor postaje iz članka 4. ovog Pravilnika i građevina ili dijelova građevina iz članka 5. ovog Pravil-nika utvrđuje se lokacijskom dozvolom sukladno Zakonu o prostornom uređenju.

Prometni priključak postaje mora biti usklađen s prometnim tokom javne prometnice.Prometne površine postaje i prometne površine namijenjene za građevine ili dijelove građevine ili pros-

tore iz članka 5. ovog Pravilnika moraju se projektirati, izraditi, održavati i koristiti tako da međusobno nes-metano odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima propisa o sigurnosti u prometu i zaštiti od požara.



Dijelovi prometnih površina postaje na kojima se vozila opskrbljuju gorivom i obavlja pretakanje gorivaiz auto cisterne u spremnike moraju biti vodoravni.

Prometne površine postaje moraju biti udaljene od ruba kolnika glavnog prometnog toka najmanje 50cm., ukoliko se drugim propisima ne zahtjeva veća udaljenost.

Članak 7.

Ako se postaja za opskrbu prijevoznih sredstava tekućim gorivom nalazi unutar garaže ili postajegrađevine, ta postaja pored uvjeta iz članka 6. ovog Pravilnika mora ispunjavati i sljedeće uvjete:

1. prostori postaje ne smiju se nalaziti ispred razine okolnog terena, osim spremnika koji mora bitipodzemni te podzemnih dijelova cjevovoda i drugih instalacija;

2. prostorija garaže ili poslovne građevine, u kojoj se nalazi postaja ili njen dio, mora imati najmanjejedan otvor koji po visini i širini odgovara mjerama suprotnog zida kada je tlocrt prostorije pravo-kutnik, a u drugim slučajevima taj otvor mora imati površinu od najmanje 1/4 površine obodnih zi-dova prostorije s tim da visina odgovara visini prostorije;

3. na postaji mora biti sustav povrata para koji osigurava potpun usis para pri opskrbi vozila tekućimgorivom ili pretakanju tekućih goriva iz auto cisterni u spremnike i koji pouzdano onemogućava is-takanje ako nije postignut potpun usis para; i

4. postaja mora imati hidrantsku mrežu, koja može štititi objekt u slučaju požara.

Članak 8.

Građevine ili dijelovi građevine ili prostori namijenjeni za sadržaje iz članka 5. i 6. ovog Pravilnikamoraju ispunjavati propisane uvjete za tu namjenu i imati nužne izlaze koji vode u slobodan prostor izvanprometnih površina postaje.

Članak 9.

Postaje za opskrbu gorivom športskih i manjih turističkih plovila, pored ostalih uvjeta moraju ispunjavatii posebne uvjete:

1. na postaji za opskrbu plovila mogu se koristiti samo agregati za gorivo i to na međusobnoj udal-jenosti od najmanje 5 m;

2. neposredno oko i ispod agregata odnosno dobavne jedinice, mora biti osiguran vodonepropustan prostor s mogućnošću prihvata od najmanje 10 litara tekućine; i3. cijevi s pipcem za istakanje dobavne jedinice mogu biti duljine do 20 cm.

Članak 10.

Postaje za opskrbu gorivom manjih gospodarskih i športskih zrakoplova moraju ispunjavati uvjetepropisane ovim Pravilnikom.

Postaje iz stavka 1. ovog članka ne smiju se graditi u zaštitnom pojasu uzletno-sletnih i rulnih staza.

Članak 11.

Na postajama se mora osigurati odvodnja oborinskih i fekalnih voda, te pročišćavanje uljenih voda.Sustavi odvodnje oborinskih i fekalnih voda, te pročišćavanja uljenih voda moraju se projektirati, iz-

voditi i održavati sukladno propisima o zaštiti voda i zaštiti okoliša.

III. ZONE OPASNOSTI

Članak 12.

Zone opasnosti na postaji su prostori u kojima je prisutna eksplozivna smjesa zapaljivih para ili plinovasa zrakom ili se pak može očekivati da će biti prisutna u takvim količinama da to zahtijeva posebne mjere



prilikom konstrukcije, ugradnje i uporabe električnih uređaja, a koja se prema propisima o protueksplozijskojzaštiti dijele na:

1.– zonu 0, koja obuhvaća prostor unutar spremnika za smještaj motornih benzina (primjer: slika 2.) iprostor unutar spremnika za smještaj UNP-a.2. – zonu 1., koja obuhvaća prostore, i to:

a. unutrašnjost zaštitnih kućišta agregata za tekuća goriva odnosno unutrašnjost zaštitnih kućišta do-bavnih, transportnih i mjernih jedinica (primjer: slika 1. – električki dio mjerne jedinice koji senalazi iznad kućišta, ako je odvojen nepropusnom pregradom od ostalog dijela kućišta nalazi se uzoni sigurnosti);

b. unutrašnjost zaštitnih kućišta agregata za UNP, odnosno unutrašnjost zaštitnih kućišta dobivenih,transportnih i mjernih jedinica i prostor vodovodno do udaljenosti 0,2 m oko zaštitnih kućišta i vi-sine od gornjeg ruba kućišta, odnosno od nepropusne pregrade iznad koje je smješten električki diomjerne jedinice do tla (primjer: slika 1 – električki dio mjerne jedinice koja se nalazi iznad kućištaako je odvojen nepropusnom pregradom ostalog dijela kućišta nalazi se u zoni sigurnosti);

c. okno pod zakonskih spremnika za smještaj zapaljivih tekućina (primjer: slika 2.);d. pri istakanju motornih benzina iz auto-cisterne, prostor priključnog uređaja na autocesti 1,5 m

vodoravno i visine do m iznad tla, kao i prostor 1 m sferno u ostalim smjerovima do priključnoguređaja na auto-cisterni;

e. neposredna okolica izlaznog otvora dišnog sustava spremnika (primjer slika 2.);f. pri istakanju UNP-a iz auto-cisterne, prostor oko priključnog uređaja na auto-cisterni 1,5 m

vodoravno i visine do 1 iznad tla, kao i prostor 1 m sferno u ostalim smjerovima oko priključnoguređaja na auto-cisterni;

g. pri istakanju UNP-a iz auto-cisterne, prostor oko priključnog uređaja na postaji kao kod priključ-nog uređaja na auto-cisterni iz točke 2. h ovog članka;

h. zone opasnosti oko spremnika za UNP određuju se sukladno Pravilniku o ukapljenom naftnomplinu.

3. - zonu 2., koja obuhvaća prostore i to:a. prostor vodoravno do udaljenosti 0,2 m oko zone i točke 2. a. ovog članka i visine do gornjeg ruba

zone 1 do tla točke 2. a. ovog članka i visine od gornjeg ruba zone 1 do tla;b. prostor vodoravno do udaljenosti 1 m oko zone 1 iz točke 2. b. ovog članka i visine od gornjeg

ruba zone 1 do tla;c. prostor do 0,2 m oko kućišta malih uređaja za istakanje;d. pri istakanju motornih benzina iz auto cisterne, prostor vodoravno 3,5 m mjerno od ruba zone 1 i

visine 0,5 m mjerno od tla, kao i prostor 0,5 m sferno oko zone 1;e. pri istakanju motornih benzina iz auto-cisterne, prostor vodoravno oko okna za priključak auto-

cisterne na udaljenosti od 2 m i visine 0,5 m mjerno od tla (primjer: slika 2. – zona 2. otpada, osimpri pretakanju motornih benzina iz auto-cisterne);

f. pri istakanju UNP-a iz auto-cisterne, prostor vodoravno 5 m mjerno od ruba zone 1 i visine 0,5 mmjerno od tla, kao i prostor 0,5 m sferno oko zone 1;g. prostor oko palete s bocama UNP-a ili oko krajnjih boca UNP pod nadstrešnicom vodoravno do

udaljenosti 5 m i visini od 1 m iznad tla, kao i 1 m u ostalim smjerovima od krajnjih boca;h. područja djelovanja pipca za istakanje, odnosno ventila 2 istakanje do visine radnog djelovanja

pipca za istakanje, odnosno ventila za istakanje na površini kruga ili odsječka kruga polumjera kojiodgovara dužini savitljive cijevi uvećanom 1 m za tekuća goriva i 2 m za UNP (primjer: slika 3.).

Otvori za prihvat uljenih voda i drugi otvora na sustavu za pročišćavanje uljenih voda te prostor oko tihotvora predstavlja zonu opasnosti kao kod okna podzemnih spremnika.

Zone opasnosti spremnika za UNP ne smiju se preklapati s ostalim zonama opasnosti na postaji (primjer:slika 4.), izuzev kod polja djelovanja pipca za istakanje tekućih goriva koja se mogu poklopiti sa poljemdjelovanja ventila za istakanje UNP.

Članak 13.

Zone opasnosti ne smiju prelaziti granice prostora postaja za opskrbu vozila gorivom.Otvori za odvodnju oborinskih i fekalnih voda ne smiju se nalaziti u zonama opasnosti.



Nadzemni električni vodovi ne smiju prelaziti iznad zona opasnosti.

Članak 14.

Zona opasnosti može se smanjiti konstruktivnim i/ili građevinskim mjerama koje ograničavaju širenjeeksplozivnih smjesa zapaljivih para ili plinova sa zrakom.

Na postaji gdje se uz motorne benzine i UNP obavlja opskrba prijevoznih sredstava drugim tekućimgorivima, za sva tekuća goriva, bez obzira na temperaturu njihovog plamišta, zone opasnosti se određuju kaoza motorne benzine.

Ako postaja služi isključivo za opskrbu prijevoznih sredstava dizel gorivom s temperaturom planištaiznad 55 °C i/ili za opskrbu potrošača ekstra lakim uljem za loženje za njih se ne određuju zone opasnosti, stim da agregati, odnosno dobavne, transportne i mjerne jedinice moraju biti izvedene i ugrađene sukladnopropisima iz protueksplozijske zaštite.

Ako su spremnici, agregati, drugi uređaji i instalacije za goriva iz stavka 3. ovog članka na postaji odvo-jeni na odgovarajući način od spremnika, agregata drugih uređaja i instalacija za motorne benzine i UNP zanjih se ne određuju zone opasnosti, ako to svojim stručnim mišljenjem potvrdi ovlaštena javna ustanova zaprotueksplozijsku zaštitu osnovana sukladno Zakonu o normizaciji ( u daljem tekstu: ovlaštena ustanova).

IV. UREĐAJI ZA OPSKRBU PRIJEVOZNIHSREDSTAVA GORIVOM

Članak 15.

Za istakanje goriva na postaji smiju se koristiti samo agregati za gorivo, odnosno dobavne, transportne imjerne jedinice, mali uređaji za istakanje, automati za istakanje, sustavi povrata para i drugi električni ure-đaji i instalacije za koje proizvođač posjeduje isprave i certifikate ovlaštene ustanove, koji se odnose na pro-tueksplozijsku zaštitu.

Električne instalacije i uređaji na postaji moraju odgovarati propisanim uvjetima za zonu opasnosti ukoju su ugrađeni, a električna instalacija mora biti tako projektirana i izvedena da osigura zaštitu od preop-terećenja, kratkog spoja i zemljo-spoja koja odgovara za primijenjeni sustav mreže i uzemljenja sukladnouvjetima gradnje i okolini, a koje treba odobriti ovlaštena ustanova.

Članak 16.

Transportna jedinica može biti smještena:1. unutar kućišta agregata za gorivo,2. zasebno u posebnom kućištu ili3. unutar okna spremnika ili u spremniku.Transportne jedinice moraju se moći isključiti s jednog mjesta do kojeg je moguć nesmetani svakodobni

pristup.Sklopka za isključenje transportnih jedinica mora biti vidno označena.

Članak 17.

Kod sustava samoposluživanja na postaji za opskrbu vozila gorivom mora postajati nadzor od stranezaposlenog osoblja od najmanje jednog djelatnika koji mora biti posebno stručno osposobljen glede zaštiteod požara, zaštite na radu i zaštite okoliša.

Samoposluživanje kod opskrbe spremnika vozila UNP-om je dovoljno samo na automatima za istakanjena kojima postoji priključak za spojku koji omogućuju istakanje tek kad se postigne čvrst i nepropustan spojsa spremnikom vozila.

Članak 18.

Iznimno od članka 17. stavka 1. samoposluživanje tekućim gorivom može se koristiti i bez nadzora izautomata za istakanje pod sljedećim uvjetima:



1. automati za istakanje tekućih goriva moraju biti podešeni tako, da se transportna jedinica nakon pro-daje odabrane količine goriva za osobna vozila, a najviše do 90 litara i rada do 3 minute samostalnoisključuje dok se za teretna vozila navedeni uvjet mora odrediti prema kapacitetu najvećeg sprem-nika teretnog vozila koji se predviđapuniti na postaji, odnosno prema vremenu potrebnom za punjenje tog spremnika, što se trebaodrediti u projektu.

2. na automatima za istakanje tekućih goriva mora postojati razumljiva i dobro čitljiva uputa za pos-luživanje, a noću automati moraju biti osvijetljeni sukladno propisima koji određuju potrebnu ras-vjetu za noćne uvjete rada.

Članak 19.

Agregat za gorivo, dobavna jedinica odnosno područje djelovanja pipca za istakanje moraju biti udaljeninajmanje 2 m od vrata ili drugih otvora na građevini.

U području djelovanja pipca za istakanje koje projektom nije predviđeno kao prostor njegovog radnogdjelovanja zabranjena je uporaba istakačkog pipca za punjenje vozila ili posuda gorivom (primjer: slika 3.).

Dobavne jedinice, osim transportnih jedinica i mjernih jedinica sustava za istakanje ne smije se postavitiispod razine tla.

Iznimno od stavka 3. ovog članka, dobavne jedinice mogu se postaviti ispod razine tla, ako se u svakompojedinačnom slučaju poduzmu dodatne mjere zaštite koje onemogućuju nastajanje zona opasnosti što sedokazuje mišljenjem ovlaštene ustanove.

Članak 20.

Dobavne jedinice moraju se postaviti ili osigurati tako da se ne može ugroziti njihova stabilnost prikorištenju kao i oštećenje pri normalnom kretanju vozila.

Dobavne jedinice postavljaju se na izdignutom postolju koje sa svih strana prelazi opseg uređaja ili naotoku koji je ograničen rubnim kamenom ili zaštitnom odbojnom ogradom.

Članak 21.

Unutar područja djelovanja pipca za istakanje mora se izvesti čvrsta i nepropusna podloga, tako da serazliveno tekuće gorivo može vidjeti i ukloniti.

Podloga iz stavka 1. ovog članka može biti od nepropusnog asfalta, betona ili popločana tarac ili od ta-raca iz sintetskog materijala koji je položen u pješčano ležište sa fugama ispunjenim pijeskom širine do 3mm.

Članak 22.

Unutar područja djelovanja pipca za istakanje odnosno ventila za istakanje na tlu ne smije biti nikakvihodvoda ili otvora za prostorije ispod razine zemlje, podrume, jame, okna, kanale i dr.

Odredbe stavka 1. ovog članka ne odnose se na:1. odvode i otvore koje se nalaze više od 0,8 m iznad tla,2. kupolasta okna podzemnih spremnika,3. okna transportnih uređaja ispred razine tla i4. reviziona cijevna ili kabelska okna dobavnih, transportnih i mjernih jedinica.

Članak 23.

Unutar područja djelovanja pipca za istakanje, odnosno ventila za istakanje moraju se zaštititi ušćakanala i zaštitnih cijevi za cjevovode i električne kabele u oknima od ulaska tekućih goriva i para, odnosnoplinovite faze UNP-a.

Zaštita iz stavka 1. ovog članka može se postići brtvljenjem elastičnom žbukom ili kitom, odnosno zali-jevanjem odgovarajućim sredstvom koje nakon toga pouzdano brtvi, a otporna su na djelovanje naftnih deri-vata.



Temeljna i kabelska okna dobavnih uređaja moraju se napuniti pijeskom.

Članak 24.

Dobavne jedinice UNP-a moraju biti samo u sklopu agregata za gorivo koje rade sustavom punog cjevo-voda.

U cjevovodu između spremnika za skladištenje UNP-a i agregata mora postojati ventil koji se zatvaračim se crpni uređaj isključi ili se prekine dovod struje.

Na uređajima i cjevovodima za opskrbu vozila UNP-om mora postojati odgovarajući uređaj koji kod na-jveće snage crpljenja sprječava prekoračenje dozvoljenog pogonskog tlaka, a da se pogonski plin ne odvodi uatmosferu.

Savitljiva cijev za punjenje UNP-a kao i cijevne sekcije UNP-a koje se mogu zatvoriti, a u kojima moženastati nedozvoljeni tlak, moraju biti osigurane od prekoračenja tlaka odgovarajućim uređajima.

Članak 25.

Zaštitna kućišta agregata za gorivo i automata za istakanje moraju izdržati očekivana opterećenja temoraju biti otporna na starenje i na djelovanje plana.

Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka za zaštitna kućišta agregata za gorivo su ispunjeni, ako su:1. debljina stjenke obloženih čeličnim limom najmanje 1 mm ili limom od plemenitog čelika najmanje

0,5 mm,2. okna za gledanje koja se veća od 0,12 m2, a osvijetljena su s unutarnje strane izvedena iz građevnog

stakla debljine najmanje 4,5 mm,3. okna za gledanje površine 0,12 m2 bez unutarnje rasvjete izvedena iz sigurnosnog stakla debljine na-

jmanje 4 mm,4. u donjem području kućišta smješteni otvori za odzračivanje čiji ukupni poprečni presjek iznosi

barem 2% podne površine agregata za gorivo, ali nije manji od 60 cm2 i ako su5. obloženi limovi tako pričvršćeni, da se mogu otpustiti samo uz primjenu ključeva ili alata.Uvjeti iz stavka 1. ovog članka za zaštitna kućišta automata za istakanje su ispunjeni, ako su:1. debljina stjenke obloženih limova od čelika najmanje 1,25 mm, a od plemenitog čelika najmanje 1

mm, a iznimno ako površina koja nije poduprta dijelovima okvira ili okvirne konstrukcije (npr.gornje bočne stjenke) ne prelazi površinu od 0,25 m2 od plemenitog čelika debljine najmanje 0,7mm,

2. okna za gledanje izvedena iz sigurnosnog stakla, a debljine od najmanje 4,5 mm,3. u donjem području kućišta smješteni otvori za odzračivanje čiji ukupni poprečni presjek iznad barem

2% podne površine agregata za gorivo, ali nije manji od 60 cm2 i ako su obloženi limovi takopričvršćeni, da se mogu otpustiti samo uz primjenu ključeva ili alata.

Materijali za izradu kućišta agregata za gorivo i istakačkih automata od sintetskih materijala moraju bitielektroprovodni i ne smiju omogućiti stvaranje statičkog elektriciteta o čemu mora postojati certifikat temoraju izdržati očekivana opterećenja odnosno moraju biti otporni na starenje i na djelovanje plamena suk-ladno propisima ili tehničkoj praksi.

Članak 26.

U svrhu zaštite od prepunjenosti spremnika prijevoznog sredstva, pipci za istakanje moraju sesamostalno zatvarati (u daljem tekstu: samostalno zatvarajući pipci za istakanje) prije nego što se u pot-punosti napuni spremnik.

Ručne crpke, crpke za bačve i mali uređaji za istakanje ne moraju imati samostalno zatvarajuće pipce zaistakanje.

Samostalno zatvarajući pipci za istakanje moraju biti ispitani o čemu mora postojati odgovarajuća is-prava.

Cijevi za istakanje tekućih goriva moraju biti savitljive, trajno otporne na savijanje, kemijski otporne nanaftne derivate ispitane na vlačno opterećenje, na elektroprovodljivosti pri čemu otpor ne smije biti od 10 Ω,te na nepropusnost pri tlaku koji je 1,5 puta veći od najvećeg mogućeg radnog tlaka o čemu mora postojaticertifikat ovlaštene ustanove.



Članak 27.

Ventil za istakanje UNP-a moraju biti izvedene tako da se samo kod ispravnog priključenja na spremnikvozila oslobađa protok plina.

Ventil za istakanje UNP-a mora se automatski zatvoriti ako ispadne iz ležišta za punjenje spremnikavozila.

Ventili za istakanje UNP-a moraju biti ispitni od strane ovlaštene ustanove o čemu mora postojatiodgovarajuća isprava.

Ispred cijevi za istakanje UNP-a mora osim ventila iz članka 24. stavka 2. ovog pravilnika postojati isigurnosni ventil (protu-lomni ventil), koji se samostalno zatvara kod pucanja savitljive cijevi.

Cijevi za istakanje UNP-a mora biti savitljive, trajno otporne na savijanje, kemijske otporne na naftnederivate te ispitne na vlačno opterećenje na elektroprovodljivost pri čemu otpor ne smije biti od 10 Ω, te nanepropusnost pri tlaku koji je 1,5 puta veći od najvećeg mogućeg radnog tlaka o čemu mora postojati certifi-kat ovlaštene ustanove.

U cijevi za istakanje ili ispred cijevi za istakanje UNP-a ugrađuje se prekidna spojka, koja nakon pre-koračenja dopuštenog vlačnog opterećenja cijevi za istakanje obostrano sprječava izlaženje plina.

Članak 28.

Podzemni i nadzemni cjevovodi moraju biti dimenzionirani prema radnim uvjetima, izrađeni od odgova-rajućih materijala otpornog na koroziju odnosno antikorozivno zaštićeni iispitani na propusnost pri tlaku koji je 1,5 puta veći od najvećeg mogućeg radnog tlaka o čemu mora posto-jati isprava ovlaštene ustanove.

Kod nadzemnih cjevovoda između centralne transportne jedinice i zapornog ventila ispred dobavne jed-inice kao i kod nadzemnih cjevovoda iznad područja za promet osoba ne smiju postojati spojevi koji se mogurastaviti.

Kanal ili zaštitne cijevi u kojima se polažu cjevovodi moraju biti zapunjeni pijeskom.

V. SKLADIŠTENJE GORIVA

Članak 29.

Na postaji je dozvoljeno korištenje sljedećih vrsta spremnika:1. jednostjenski čelični spremnici;2. dvostjenski čelični spremnici;3. čelični spremnici obloženi plastikom ojačanom staklenim vlaknima iznutra i izvana (tzv. sendvič izvedba);4. spremnici od plastike ojačane staklenim vlaknima i5. čelični spremnici za UNP.

Spremnici moraju biti izrađeni i ispitani sukladno propisima donesenim na temelju Zakona o zapaljivimtekućinama i plinovima i drugim propisima o čemu mora postojati odgovarajuća isprava, a za spremnike zaUNP i isprava inspekcije posuda pod tlakom.

Članak 30.

Tekuće gorivo na postaji može se skladištiti u:1. podzemnim spremnicima kojima je gornji rub ukopan najmanje 0,8 m ispod razine tla,2. polu-ukopane spremnike čiji temelji mogu biti ispod ili iznad razine zemlje, a spremnici su obloženi

pokrovom zemlje debljine od najmanje 0,8 m sa svih strana,3. nadzemnim spremnicima zapremine do 1.000 litara zajedno s dobavnom jedinicom na zemljištu koje

nije pristupno za javni promet (u industrijskim pogonima za opskrbu viljuškara, drugih pogonskihsredstava i sl.) i

4. nadzemnim spremnicima zapremine od 20.000 litara na dijelu zemljišta zračnih luka koje nisu pris-tupne za javni promet odnosno gdje ne ometaju kretanje zrakoplova na zemlji, te na zemljištu poljo-privrednih gospodarstava, osamljenih radilišta i sl. ali sam za vlastite potrebe.

Ukupna količina uskladištenog goriva prema stavku 1. točke 3. ovog članka ne smije iznositi više od2.000 litara, a u malim uređajima za istakanje više od 200 litara.



Ukupna količina dvaju različitih goriva prema stavku 1. točke 4. ovog članka ne smije iznositi više od60.000 litara.

Članak 31.

Nadzemni spremnici za tekuća goriva postavljaju se na mjestima i pod uvjetima sukladno propisima do-nesenim na temelju Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima o čemu mora postojati odgovarajuća is-prava.

Međusobne udaljenosti podzemnih i polu-ukopanih spremnika za tekuća goriva moraju biti najmanje 04m, a od terena koji ne pripada prostoru postaje i susjednih objekata najmanje 1 m.

Podzemni i polu-ukopani spremnici za tekuća goriva moraju biti udaljeni najmanje 1 m od javnihopskrbnih cjevovoda plina i vode te od cjevovoda za otpadne vode, električnih vodova odnosno vodova tele-komunikacijskih uređaja.

Ukoliko se dijelovi podzemnih spremnika za tekuća goriva nalaze ispod prometne površine postaje, tajdio prometne površine postaje mora biti samonosiv i ne smije prenositi statičko opterećenje na spremnik zapredviđeni promet.

Članak 32.

Nadzemni spremnici za UNP na postaji mogu se postaviti:

1. ako su udaljeni najmanje 15 m od drugih prostora postaje i građevina utvrđenih u članku 4. odnosnočlanku 5. ovog Pravilnika, kao i od međe susjednog zemljišta (primjer: slika 4.) i

2. ako su spremnici, uključujući i njihovu opremu zaštićeni zaštitnim zidom vatro-otpornosti od na-jmanje F 90 prema BH norme DIN 4102 koji visinom i širinomnadilaze konture spremnika za 0,5 m duljenosti iz točke 1. ovog stavka može se smanjiti na 5 m.

Spremnici za UNP prekriveni zemljom s najmanjim zemljanim pokrovom od 0,8 m na postaji za opskrbuvozila tekućim gorivima mogu se postaviti:

1. ako je pročelje spremnika prekrivenog zemljom udaljeno najmanje 15 m od drugih prostorijapostaje i građevina utvrđenim u članku 4. odnosno u članku 5. ovog Pravilnika, kao i od međe sus-jednog zemljišta, te

2. ako pročelje leži na suprotnoj strani od drugih prostora postaje ili od susjednih objekata ili se za pro-čelje poduzmu mjere iz stavka 1. točke 2. ovog članka udaljenost spremnika može se smanjiti na 5m.

Članak 33.

Pristup oknima podzemnih spremnika, polu-ukopanim i nadzemnim spremnicima za tekuća goriva nesmije biti dozvoljen neovlaštenim osobama.

Okna podzemnih spremnika moraju biti zatvorena poklopcem i zaključena.Na poklopcu okna podzemnih spremnika s donje strane mora postojati uočljiva trajna oznaka vrste te-

kućeg goriva u spremniku.

Članak 34.

Oko nadzemnog spremnika za UNP-om pokrivenog zemljom na udaljenosti od 5 m od spremnika postojiograda visine 2 m i izvan nje uočljivi i čitljivi natpisi o zabrani pristupa neovlaštenim osobama.

Tlo unutar ograde iz stavka 1. ovog članka ne smije biti obraslo travom i raslinjem, niti se na njemusmije nalaziti gorive ili druge opasne tvari.

Članak 35.

Dišni sustav spremnika za tekuća goriva mora imati odvod u slobodni prostor tako da izlazne pare nemogu prouzročiti opasnost za ljude i imovinu te mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. izlazni otvor dišnog sustava mora biti smješten na otvorenom prostoru najmanje 4 m iznad razine tlai zaštićen od djelovanja kiše;

2. izlazni otvor dišnog sustava u vodopravnoj projekciji mora biti udaljena od otvora dimnjaka, žljebova, prozora i drugih otvora na objektima najmanje 2 m;



3. kod spremnika za opskrbu gorivom manjih gospodarskih i športskih zrakoplova na zračnim lukamaizlazni otvor dišnog sustava smije biti najmanje u visini agregata za gorivo.

Dišni sustav spremnika za tekuća goriva sa sustavom za povrat para mora ispunjavati jedan od sljedećihuvjeta:

1. izlazni otvor dišnog sustava mora imati ugrađenu prigušnicu s promjerom otvora od 10 mm ukoliko jesvijetli promjer dišnog voda veći od 10 mm ili

2. ako izlazni otvor dišnog voda sa svijetlim promjerom od najmanje 10 mm završava u agregatu zagorivo, tada na izlaznom otvoru mora biti ugrađen nepovratni ventil koji reagira samo na pod-tlak.

Članak 36.

Dišni sustav spremnika za tekuća goriva glede dimenzioniranja mora ispunjavati sljedeće uvjete:1. kod najvećih kapaciteta pumpi za punjenje spremnika i najveći potrošnje, uzimajući u obzir tem-

peraturne razlike, ne smije nastati nedozvoljeni nad-tlak odnosno pod-tlak;2. Spremnik s ispitnim nad-tlakom većim od 2 bara može biti punjen pumpom najvećeg kapaciteta do

1200 1/min., a cijevi na dišnom sustavu moraju imati promjer najmanje 40 mm;3. kod spremnika s ispitnim nad-tlakom od 0,3 bara do 2 bara cijevi dišnog sustava moraju imati prom-

jer najmanje 50 mm;4. dišni ventil i zadržači plamena moraju prije ugradnje biti ispitani o čemu mora postojati odgovara-

juća isprava, a funkcionalnost se mora provjeravati prema uputi proizvođača najmanje jedanput udvije godine.

VI. DRUGI SADRŽAJI NA POSTAJI

Članak 37.

Zidovi, podovi i krovna konstrukcija sa stropom građevine iz članka 5. stavka 1. točke 8., kao igrađevine ili dijelovi građevina iz članka 5. ovog Pravilnika moraju biti izgrađeni od ne gorivih građevnihmaterijala klase A1 i A2 ili teško zapaljivih građevnih materijala klase B1 sukladno normi BH - DIN 4102.

Članak 38.

U prostoru za prodaju i skladištenje iz članka 5. stavka 1. točke 8. ovog Pravilnika može se skladištiti ko-ličina roba, zapaljive tekućine i plinovi i druge tvari ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. količina roba, zapaljive tekućine, maziva, ulja, sredstava protiv smrzavanja, sredstva auto-kozmetike, umjetna gnojiva grupe C i dr. moraju se držati uredno i samo u originalnim i neoštećenimpakovanjima na predviđenim prostorima, policama ili regalima;

2. roba iz točke 1. ovog stavka ne smije se skladištiti na način da se tim zakrčuju prolazi i prilazi elek-tričnim razvodnim ormarima i drugim uređajima te vatrogasnoj opremi;

3. udaljenost uskladištene robe od električnih i drugih vodova mora biti najmanje 0,2 m, a od rasvjetnihtijela i drugih električnih uređaja najmanje 1 m; i

4. roba mora biti uskladištena tako da je omogućeno gašenje u slučaju požara.

Članak 39.

Zapaljive tekućine I. i II. grupe prema normi BH Z.C0.007 i bočice koje sadrže zapaljive plinove moguse po uvjetima iz članka 38. ovog Pravilnika držati u prostoru za prodaju i skladištenje iz članka 4. stavka 1.točke 8. ovog pravilnika ako su ispunjeni i sljedeći dodatni uvjeti:

1. zapaljive tekućine I. i II. grupe zapaljivosti prema normi BH Z. C0.007 moraju biti u originalnim ineoštećenim posudama do 20 1itara uskladištene na jednom mjestu udaljene od ostale robe najmanje0,5 m;

2. zapaljive tekućine I. i II. grupe zapaljivosti prema normi BH Z.C0.007 smiju se skladištiti u količinido 1.000 litara; i

3. bočice koje sadrže zapaljive plinove smiju se skladištit jednom mjestu udaljene od ostale robe na-jmanje 0,5 m u količini do 200 bočica.



Količine zapaljivih tekućina I. i II. grupe veće od navedenih u stavku 1. točkama 1 i 2 ovog članka moguse skladištiti i prodavati na postaji, ako su ispunjeni uvjeti za prodavaonice zapaljivih tekućina sukladnopropisima donesenim na temelju Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima.

Članak 40.

Prostorije za smještaj djelatnika može se zagrijavati toplim vodnim radijatorima ili toplim zrakom.Iznimno od stavka 1. ovog članka, prostorija za smještaj djelatnika može se u toku radnog vremena, ali

pod nadzorom djelatnika postaje, zagrijavati termoakomulacijskim pećima, pećima na ulje za loženje i plinkoji su spojeni na dimnjak i ako su udaljeni najmanje 2 m od bilo kojeg zapaljivog materijala.

Dimnjaci ne smiju biti u zonama opasnosti postaje.

Članak 41.

Skladištenje boca sa UNP-om namijenjenih prodaji može se obaviti u paletama ili pod nadstrešnicom.

Članak 42.

Skladištenje boca sa UNP-om u paletama može se obavljati ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:1. paleta mora biti izvedena od čeličnog materijala sadržaja do 35 boca od 10 kg, konstruirana tako da

je onemogućeno oštećenje boca prilikom prijevoza i postavljanja, kao i otuđenje boca;2. mogu se postaviti najviše 4 palete na posebnu uređen površinu, sukladno članku 21. stavku 2. ovog

Pravilnika, koja izvan drugih prometnih površina postaje, tako da je udaljeno krajnje boce odgrađevina, građevinskih dijelova i prostora iz članka 4. i 5. ovog Pravilnika najmanje 5 m; i

3. palete moraju biti uzemljene na zajedničko uzemljenje postaje.Nakon ispunjenja uvjeta iz stavka 1. točke 1. do 3. ovog članka i postavljanja paleta obvezno se pismeno

izvješćuje inspektore za zaštite od požara i eksplozija.

Članak 43.

Skladištenje boca sa UNP-om pod nadstrešnicom može se obavljati ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:1. pod nadstrešnice mora biti izveden izvan drugih prometnih površina postaje sukladno članku 21.

stavku 2. ovog Pravilnika, tako da je udaljenost krajnje boce od građevina, građevinskih dijelova iprostora iz članka 4. i 5. ovog Pravilnika najmanje 5 m;

2. čelična konstrukcija nadstrešnice i metalna ograda kojom je onemogućen pristup neovlaštenim oso-bama mora biti uzemljena na zajedničko uzemljenje postaje;

3. unutar metalne ograde mogu se skladištiti boce tako da ukupna količina UNP ne prelazi 2.000 kg; i4. boce se mogu slagati najviše u 2 reda u visinu, a prostor za pune i prazne boce moraju biti razdvojeni

i vidno obilježeni.

Članak 44.

Udaljenost iz članka 42. stavak 1. točke 2. i iz članka 43. stavak 1. točke 1. ovog Pravilnika mogu sesmanjiti postavljanjem paralelnih punih zidova vatro-otpornosti F 90 sukladno BiH N DIN 4102, premagrađevini, dijelu građevine i prostoru postaje. Visina i širina zida mora nadilaziti najvišu odnosno krajnjepostavljenu bocu za najmanje 1 m.

Zid iz stavka 1. ovog članka može biti sastavni dio građevine ili dijela građevine a njegova visina nemože biti manja od 2 m.

Članak 45.

Skladištenje umjetnih gnojiva do 7.000 kg može se obavljati na postajama pod sljedećim uvjetima:1.umjetna gnojiva moraju biti uredno složena u originalnim i neoštećenim pakovanjima, zaštićena od

kiše prema uputama proizvođača na posebnu izvedenu površinu sukladno članku 21. stavku 2. ovogPravilnika, izdignutu najmanje 10 cm iznad okolnog tla i koja je izvan drugih prometnih površinapostaje, tako da je udaljenost krajnjeg pakovanja od građevina, građevinskih dijelova i prostora izčlanka 4. i 5. ovog Pravilnika najmanje 5 m;

2. udaljenost iz stavka 1. ovog članka može se smanjiti na način predviđen u članku 44. ovog Pravil-nika; i



3. površina iz stavka 1. točke 1. ovog članka ne smije biti u zoni opasnosti.

VII. POSEBNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 46.

Na svakoj postaji trebaju biti smještena najmanje dva vatrogasna aparata po „S” 6 kg sredstava zagašenje za klasu požara A, B i C.

Kod dobave goriva pomoću više od dvije dobavne jedinice dodaje se dodatni vatrogasni aparat od na-jmanje „S”6 kg sredstava za gašenje za klasu požara A, B i C uz svaka dva sljedeća dobavna uređaja.

Uz uređaje za punjenje zračnica i za izmjenu ulja mora se nalaziti jedan vatrogasni aparat od najmanje„S”6 kg sredstava za gašenje za klasu požara A, B i C.

Kod pretakanja goriva iz auto-cisterne u spremnike mora se postaviti najmanje jedan prijevozni vatro-gasni aparat od najmanje „S”50 kg sredstava za gašenje za klasu požara A, B i C.

Uz nadstrešnicu ili palete za skladištenje UNP-a moraju se postaviti 2 vatrogasna aparata od najmanje„S”6 kg sredstava za gašenje za klasu požara A, B i C.

U prostoru za prodaju i uskladištenje iz članka 4. stavka 1. točke 8. ovog Pravilnika, kao i u građevinamaili dijelovima iz članka 5. ovog Pravilnika broj, vrsta i tip vatrogasnih aparata uređuje se sukladno mjerilimautvrđenim posebnim propisom.

Članak 47.

Površina na koje su se razlile zapaljive tekućine moraju se odmah očistiti, a ostaci čišćenja odložiti, nasigurno mjesto gdje u slučaju požara ne predstavljaju opasnost za širenje požara.

Na postoji se moraju nalaziti sredstva i oprema za učinkovito uklanjanje razlivenih zapaljivih tekućinakoja se sastoji od:

1. disperzivnog sredstva (odmašćivač, deterdžent) i2. priručnog alata za čišćenje i prskalice.

Oštećene posude sa zapaljivim tekućinama moraju se ukloniti iz prostora za prodaju i uskladištenje izčlanka 4. stavka 1. točke 8. ovog Pravilnika i odložiti na sigurno mjesto, gdje u slučaju požara ne pred-stavljaju opasnost.

Članak 48.

Na postajama je zabranjeno:1. opskrba gorivom prijevoznih sredstava kojima je motor u pogonu i kojima je uključeno vanjsko gri-

janje;2. točenje goriva u neprikladne posude;3. opskrba vozila gorivom, točenje goriva u posude, pristup nezaposlenim osobama i drugim vozilima,

za vrijeme istakanja goriva iz auto-cisterne.Za vrijeme pretakanja goriva iz auto-cisterne u spremnike, pristup na postaju ograničava se postavljan-

jem prijenosnih prometnih znakova i uočljivih i čitljivih natpisa o zabrani pristupa neovlaštenim osobama ivozilima.

Članak 49.

Mjera zabrane iz članka 48. stavka 2. ovog Pravilnika ne odnosi se na postaje kod kojih je osiguran pov-rat para prilikom opskrbe vozila gorivom i istakanja goriva iz auto-cisterne, odnosno ako se mogu ispunitisljedeći uvjeti:

1) da izvedene prometne površine postaje osiguravaju nesmetano istodobno pretakanje tekućih gorivaiz auto-cisterne u spremnike i opskrbu tekućim gorivima vozila, te nesmetano gašenje i evakuaciju uslučaju požara.

2) da je kod istakanja tekućih goriva osiguran zaštitni pojas oko priključnog uređaja auto-cisterne po-lumjera od 5 m u koji je zabranjen pristup vozilima i neovlaštenim osobama.

3) ukoliko se okno za priključak auto-cisterne nalazi na većem odstojanju od 3 m od priključnog ure-đaja auto-cisterne kod istakanja tekućih goriva, tada se oko okna i priključnih cijevi mora osigurati



zaštitni pojas i na udaljenosti 2 m od okna kao i 2 m od priključnih cijevi, koji se spaja sa zaštitnimpojasom iz točke 2. ovog stavka,

4) da pristup zaštitnim pojasom iz točke 2. i 3. ovog stavka bude ograničen postavljanjem prijenosnihprometnih znakova i prijenosnih prepreka (konop, lanac i sl.) te postavljanjem uočljivih i čitljivihnatpisa i znakova o zabrani pristupa neovlaštenim osobama i vozilima,

5) da su prometne površine i stajališta za auto-cisterne koje opskrbljuju postaju UNP-om izdvojene naposebnom mjestu izvan ostalih prostora iz članka 4. ovog Pravilnika i u kojima nema građevina ilidijelova građevine iz članka 5. ovog Pravilnika, i

6) da na postajama postoji plan gašenja požara i evakuacije za slučaj požar kod pretakanja.Udaljenosti iz točke 2. stavka 1. ovog članka mogu se smanjiti na polovicu ako postoji odgovarajući zid

prema članku 14. stavka 1. ovog Pravilnika.

Članak 50.

Prije i za vrijeme istakanja goriva iz auto-cisterne u spremnike na postaji se moraju poduzeti sljedećemjere:

1. mjere propisane člankom 48. odnosno 49. ovog Pravilnika;2. ugasiti motor auto-cisterne i osigurati auto-cisternu od samo-pokretanja;3. pripremiti prijevozni vatrogasni aparat od najmanje „S”50 kg sredstava za gašenje za klasu požara A,

B i C;4. priključiti auto-cisternu na uređaj za uzemljenje u nultom položaju, nakon čega se uređaj uključuje u

radno stanje;5. provjeriti razinu goriva u spremniku te ispravnost priključnih spojeva, cijevi za pretakanje i drugih

uređaja za pretakanje,6. sa pretakanjem početi pod stalnim nadzorom vozača auto-cisterne i osposobljenog djelatnika postaje,

kad se utvrdi da su u oknu podzemnog spremnika svi otvori zatvoreni i kad su poduzete potrebnemjere za sprječavanje mogućeg prelijevanja spremnika.

Rad na postaji iz članka 48. stavka 2. ovog Pravilnika može započeti tek nakon završetka istakanjagoriva iz auto-cisterni.

Članak 51.

Na postajama moraju biti:1. uočljivi i čitljivi natpisi i znakovi zabrane pušenja i korištenja otvorene vatre;2. uočljivi prometni znakovi prema projektom utvrđenoj organizaciji prometa.

Članak 52.

Protueksplozijski zaštićeni uređaji i instalacije na postajama, te drugi uređaji i instalacije moraju biti is-pravni.

Na postajama mora postojati:1. dokumentacija iz koje je vidljivo da se održavanje i nadziranje ispravnosti uređaja i instalacija iz

stavka 1. ovog članka obavlja na način i u vremenskim razmacima određenim propisom, odnosnouputom proizvođača od strane ovlaštenih, odnosno osposobljenih osoba; te

2. upute za siguran rad i postupanje u slučaju požara i eksplozija.

Članak 53.

Na poljoprivrednim dobrima, seoskim gospodarstvima, gradilištima i drugim sličnim prostorima opskrbaprijevoznih sredstava samo za vlastite potrebe se može obavljati ručnim crpkama, crpkama za bačve i izauto-cisterni s uređajima za punjenje, ako postoji sigurnosna udaljenost između mjesta istakanja i susjednihgrađevina ili drugih goriva tvari ili raslinja od najmanje 7,5 m kada se radi o motornim benzinima, odnosno 5m kada se radi o dizel gorivu.

Opskrba gorivom iz stavka 1. ovog članka obavlja se pod nadzorom osposobljene osobe, pri čemu je pot-rebno osigurati dva vatrogasna aparata po najmanje 6 kg sredstva za gašenje za klasu požara A, B i C i po-duzeti druge potrebne mjere zaštite od požara kao i očistiti površinu od razlivenog goriva odmah nakoneventualnog razlijevanja.



Opskrba vozila UNP-om izvan postaje nije dozvoljena.Iznimno, izvan postaje mogu se opskrbiti vozila tekućim gorivima iz posuda samo u slučajevima kada

vozilo ostane bez goriva i to na otvorenom prostoru ako postoji sigurnosna udaljenost između mjesta ista-kanja i susjednih građevina ili drugih gorivih tvari ili raslinja od najmanje 7,5 m kada se radi o motornimbenzinima, odnosno 5 m kada se radi o dizel gorivu i poduzimanje drugih mjera zaštite od požara i od proli-jevanja goriva.

Prodaja goriva za motorna vozila izvan postaje nije dozvoljena.

VIII. KAZNENE ODREDBE

Članak 54.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj tko:1. u prostoru za prodaju i uskladištenje skladišta robu na način kojim se zakrčuju prolazi i prilazi elek-

tričnim razvodnim ormarima i drugim uređajima te vatrogasnoj opremi ili na način koji onemogu-ćuje gašenje (članak 38. stavak 1. točke 2. i 4.);

2. skladišti robu na udaljenosti manjoj od 0,2 m od električnih i drugih vodova, a od rasvjetnih tijela idrugih električnih uređaja manja od 1m (članak 38. stavak 1. točka 3);

3. zapaljive tekućine I. i II. grupe zapaljivosti skladišti u neoriginalnim ili oštećenim pakovanjima ili naviše mjesta ili ako su udaljene manje od 0,5 m od ostale robe ili u količini većoj od 1.000 litara(članak 39. stavak 1. točke 1. i 2.);

4. bočice koje sadrže zapaljive plinove skladišti na više mjesta ili ako su udaljene manje od 0,5 m odostale robe, odnosno kad su količine veće od 200 bočica (članak 39. stavak 1. točka 3.);

5. termoakomulacijske peći, peći na ulje za loženje plin koristi izvan radnog vremena bez nadzora dje-latnika postaje ili na udaljenosti manjoj od 2 m od bilo kojeg zapaljivog materijala (članak 40. stavak2.);

6. boce UNP-a skladišti izvan paleta ili izvan nadstrešnice (članak 41. stavak 1.);7. drži više od 4 palete sa bocama UNP-a ili ako palete sa bocama UNP-a drži izvan predviđenog pros-

tora ili na manjim udaljenostima od predviđenih ili ako palete s bocama UNP-a nisu uzemljene(članak 42. stavak 1. točke 1. i 3.);

8. nakon postavljanja paleta ne obavijesti inspekciju za zaštitu od požara i eksplozija (članak 42. stavak2.);

9. pod nadstrešnicom skladišti više boca UNP-a tako da ukupna količina UNP-a prelazi 2.000 kg iliboce UNP-a slaže i više od 2 reda u visini ili ako se ne razdvajaju pune od praznih boca (članak 43.stavak 1. točke 3. i 4.);

10. umjetna gnojiva neuredno složi ili ih ne zaštićuje od kiše ili skladište izvan predviđenog prostora ilidrži u količini većoj od 7.000 kg (članak 45. stavak 1. točke 1. i 2.);

11. ne postavi odgovarajući broj vatrogasnih aparata (članak 46.);12. ne očisti površine od razlivenih zapaljivih tekućina, a ostatke ne odloži na sigurno mjesto odmah po

razlijevanju ili ne drži na postaji sredstva i opremu za učinkovito uklanjanje slučajno razlivenih za-paljivih tekućina ili oštećene posude sa zapaljivim tekućinama ne ukloni iz prodajnog prostora nasigurno mjesto (članak 47.);

13. obavlja opskrbu prijevoznih sredstava kojima je motor u pogonu i kojima je uključeno vanjsko gri-janje ili toči gorivo u neprikladne posude ili na postajama u vrijeme istakanja goriva iz auto-cisterneu spremnike ne ograniči pristup neovlaštenim osobama i vozilima na postaju (članak 48.);

14. ne ograniči pristup neovlaštenim osobama i vozilima u zaštitni pojas postaje na kojoj se istodobnoobavlja istakanje tekućih goriva iz auto-cisterni i opskrba gorivom prijevoznih sredstava ili ne po-duzme druge mjere, (članak 49);

15. prije i za vrijeme pretakanja goriva iz auto-cisterne u spremnike ne poduzme mjere (članak 50),16. nema uočljivih ili čitljivih natpisa ili znakova zabrane pušenja i korištenja otvorene vatre ili nema

prometnih znakova prema projektom utvrđenoj organizaciji prometa (članak 51.);17. protueksplozijski zaštićene uređaje i instalacije, kao i druge uređaje i instalacije ne održava u isprav-

nom stanju ili nema dokumentaciju o održavanju i nadziranju ispravnosti uređaja i instalacija ilinema upute za siguran rad i postupanje u slučaju požara i eksplozija (članak 52.);



18. opskrbu prijevoznih sredstava na poljoprivrednim dobrima, seoskim gospodarstvima, gradilištima idrugim sličnim prostorima obavlja na udaljenostima između mjesta istakanja i susjednih građevinaili drugih gorivih tvari ili raslinja manjim od 7,5 m kada se radi o motornim benzinima ili manjim od5 m kada se radi o dizel gorivu ili nema dva vatrogasna aparata od najmanje 6 kg za klasu požara B iC ili ne poduzme druge potrebne mjere zaštite od požara ili ne očisti površinu od eventualnorazlivenog goriva (članak 53)

Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu 750,00 do 1.250,00 KM iodgovorna osoba u pravnoj osobi, tijelu državne vlasti, tijelu državne uprave i jedinice lokalne uprave isamouprave.

Članak 55.

Novčanom kaznom u iznosu od 750,00 do 1.250 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba:1. ako pristupi u zabranjeni prostor i pored uočljivog i čitljivog natpisa o zabrani neovlaštenog pristupa(članak 33., članak 48. stavak 2. i članak 49. stavak 1. točka 4.);

2. ako puši ili koristi otvorenu vatru i pored uočljivih i čitljivih natpisa i znakova o zabrani pušenja ikorištenja otvorene vatre (članak 51);

3. kao se ne pridržava prometnih znakova (članak 51);4. ako opskrbu prijevoznih sredstava na poljoprivrednim dobrima, seoskim gospodarstvima, usamljenim

gradilištima i drugim sličnim prostorima obavlja a čija udaljenost između mjesta istakanja i susjed-nih građevina ili drugih gorivih tvari ili raslinja je manja od 7,5 m kada se radi o motornimbenzinima ili je manja od 5 m kada se radi o dizel gorivu ili ako ne osigura dva vatrogasna aparataod najmanje 6 kg za klasu požara B i C ili ako ne poduzme druge potrebne mjere zaštite od požara iliako ne očisti površinu od eventualno razlivenog goriva (članak 53);

5. ako vozilo opskrbljuje UNP-om izvan postaja (članak 53. stavak 3.); 6. ako izvan postaje opskrbljuje vozilo tekućim gorivima iz posuda na otvorenom prostoru na udal-

jenostima između mjesta istakanja iz susjednih građevina ili drugih gorivih tvari ili raslinja manjimod 7,5 m kada se radi o motornim benzinima ili manjim od 5 m kada se radi o dizel gorivu ili ako nepoduzme druge mjere zaštite od požara i od prolijevanja goriva (članak 53. stavak 4.);

7. ako prodaje gorivo trećim osobama izvan postaje (članak 53. stavak 5.).

Članak 56.

Slike 1., 2.,3. i 4. tiskane uz ovaj Pravilnik su njegov sastavni dio.

IX ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 57.

Postojeće postaje dužne su uskladiti ovaj rad sa odredbama članka 37., 38., 41., 44., 50., 51. i 52 ovogPravilnika u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Članak 58.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Narodnim novinama

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaMinistarstvo unutarnjih poslovaBroj: 02-1-021-10612/09Livno10.12. 2009. godine


***







OBAVIJESTPRETPLATNICIMA

POZIVAMO VAS DA SE PRETPLATITE NA "NARODNENOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE"

PRETPLATA NA SLUŽBENO GLASILO ZA 2009. GODINUIZNOSI 150 KM

Račun za uplatu:161 020 003356 0061 PRORAČUN Broj organizacijske jedinice proračuna: 1101001 Identifikacijski broj: 4281098220007 Vrsta prihoda: 722631 Šifra općine: 055

INFORMACIJE NA ADRESI:

Stručne službe VladeHercegbosanske županije,

Stjepana II. Kotromanića bb, 34101 Livno

ILI NA TELEFON:

034/200-035

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJESLUŽBENO GLASILO

Uređuje: Zoran Semren, tajnik Vlade Hercegbosanske županije, Livno,Ulica Stjepana II Kotromanića bb, 80101 LIVNO; telefon 034/200-035,Izdavač: Stručne službe Vlade Hercegbosanske županije, Livno.Ulica Stjepana II Kotromanića bb.List izlazi prema potrebi.Tisak: “LIST” - Livno.Naklada: 200 primjeraka.Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se u roku od 15 dana od danaizlaska lista iz tiska

Documents

SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE *** 241. ZAKON o porezima Hercegbosanske županije…………………………………….4 07 242.ODLUKAo privremenom