Strategija razvitka Pravnog fakulteta u Splitu, 2010

S v e u č i l i š t e u S p l i t uP R AV N I F AK U LT E T

STRATEGIJA RAZVITKAPRAVNOGA FAKULTETA U SPLITU

2010. – 2015.

Split - 2009.

S A D R Ž A J

I. UVOD ..................................................................................................................................................................................................... 3II. OPĆE ODREDNICE .................................……......................................................………………………….............................. 3

1. Povijesni razvitak ........................................................................................................................................................................... 32. Pravni fakultet danas ..................................................................................................................................................................... 4

III. MISIJA I VIZIJA ……....……………………………………. ...................................................................................................... .51. Misija ............................................................................................................................................................................................... 52. Vizija .............................................................................................................................................................................................. 5

IV. STRATEŠKI CILJEVI ............................................................................................................................................................... 61. Opći okvir ........................................................................................................................................................................................... 62. Prioritetni zadaci .............................................................................................................................................................................. 6

V. STUDIJI, NASTAVNICI I STUDENTI ............................................................................................................................... 81. Studiji .............................................................................................................................................................................................. 82. Nastavna djelatnost ...................................................................................................................................................................... 93. Nastavnici .................................................................................................................................................................................... 114. Studenti ......................................................................................................................................................................................... 115. Djelatnici izvan nastavnog procesa ......................................................................................................................................... 12

VI. ZNANSTVENI RAD ………………. .......................................................................................................................................... 121. Znanstvenoistraživačka djelatnost ........................................................................................................................................... 122. Suradnja s drugim institucijama ............................................................................................................................................... 13

VII. CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE ……………..........................................................................……………………... 13VIII. IZDAVAČKA DJELATNOST……………………....................................................................................………………..... 14IX. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI ……………........................................................................……………………….... 15X. RESURSI ………………………………….. …………..................................................................................... .............................. 15

1. Knjižnica ....................................................................................................................................................................................... 152. Informatički kabinet i oprema .................................................................................................................................................. 163. Novčana sredstva ........................................................................................................................................................................ 164. Prostor i oprema .......................................................................................................................................................................... 17

XI. ORGANIZACIJA FAKULTETA ………......................................................................…………………………………… 17XII. POVEZANOST SA ZAJEDNICOM I GOSPODARSTVOM ................................................................................ 18

1. Suradnja s pravnicima u praksi ................................................................................................................................................ 182. Alumni .......................................................................................................................................................................................... 193. Profesionalna udruženja ............................................................................................................................................................ 19

XIII. MEĐUNARODNA SURADNJA I MOBILNOST ......................................................................................................... 20XIV. OSIGURANJE SUSTAVA KVALITETE …................................................................................………………………. 22

1. Prvi korak ..................................................................................................................................................................................... 222. Razvitak mehanizama za osiguranje kvalitete ....................................................................................................................... 22

XV. SWOT ANALIZA .....…………………...……………………..........................................................................………….........… 231. Prednost/Snage ............................................................................................................................................................................ 23 2. Nedostaci/Slabosti ...................................................................................................................................................................... 25 3. Mogućnosti/Prilike ..................................................................................................................................................................... 264. Opasnosti/Strahovi ...................................................................................................................................................................... 27

XVI. OSOBE I TIJELA POTREBNA ZA PROVOĐENJE STRATEGIJE ............................................................... 271. Zavodi .......................................................................................................................................................................................... 27 2. Seminari......................................................................................................................................................................................... 283. Centri ........................................................................................................................................................................................... 284. Katedre .......................................................................................................................................................................................... 305. Knjižnica ....................................................................................................................................................................................... 316. Dekanat ......................................................................................................................................................................................... 317. Tijela Fakulteta ............................................................................................................................................................................ 32

XVII. DOKUMENTI ZA PROVEDBU STRATEGIJE ........................................................................................................... 37

2

I. UVOD

Polazište za Strategiju razvitka Pravnog fakulteta u Splitu od 2010. do 2015. (u daljnjem tekstu Strategija) nalazimo u rezultatima Samonanalize i pozitivno ocjenjene vanjske prosudbe - Završnog izvješća Stručnog povjerenstva za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti Pravnog fakulteta u Splitu, imenovano od Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje 6. lipnja 2008. godine.

Stvaranje zajedničkog Europskog istraživačkog (engl. European Research Area, ERA) i visokoobrazovnog prostora (engl. European Higher Education Area, EHEA) potiče stvaranje kratkoročnih (do 5 godina) i dugoročnih (do 10 godina) strateških dokumenata o razvitku znanosti na razini države, sveučilišta i pojedine visokoškolske ustanove. S obzirom na skorašnje uključivanje hrvatske akademske zajednice u ERA i EHEA potrebno je izraditi strateške dokumente razvitka znanosti na svim navedenim razinama.

Pravni fakultet u Splitu gradi svoju prepoznatljivost na pola stoljeća dugoj pomorskoj i mediteranskoj pravnoj orijentaciji što će mu i dalje biti glavna okosnica razvoja.

Osnovni razlozi za pokretanje izrade ove Strategije vezani su uz jačanje nacionalne i međunarodne kompeticije, ustrojavanje studijskih programa prema Bolonjskoj deklaraciji, ostvarivanja prepoznatljivosti, izvrsnosti, osiguranja financiranja znanstvenih projekata, povezanosti sa zajednicom i gospodarstvom te osiguranja sustava kvlaitete.

Strategija Fakulteta otvoreni je dokument koji će se sukcesivno revidirati i procjenjivati u odnosu na sve novonastale promjene u nacionalnom i međunarodnom znanstvenom okruženju.

II. OPĆE ODREDNICE

1. Povijesni razvitak

Pravni fakultet u Splitu (u daljnjem tekstu Fakultet) jedna je od najstarijih sastavnica Sveučilišta u Splitu koja nastavlja stoljetnu tradiciju pravoznanstva i pravne izobrazbe u Dalmaciji, začetu u srednjovjekovnim autonomnim gradskim općinama. Poznato je, na primjer, da je već u drugoj polovici XV. stoljeća Nikola Džončić predavao pravo na dubrovačkoj gramatičkoj školi. Godine 1794. Dubrovačka Republika osnovala je “Pravničku školu” u jednogodišnjem trajanju koja je djelovala sve do 1808. godine. Pravna izobrazba osobito se intenzivno razvijala za vrijeme kratkotrajne francuske uprave početkom XIX. stoljeća, a važniji centri izučavanja bili su Zadar, gdje je postojao pravni odjel Liceja u rangu fakulteta, te Split, Trogir i Šibenik.

Djelatnost Fakulteta počinje 1960. godine kada je odlukom Narodog odbora Kotara Split osnovan Pravni studij u Splitu, kao isturena jedinica Pravnog fakulteta u Zagrebu. Odluku o osnivanju Studija potvrdilo je 13. listopada Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske, a obrazložena je deficitarnošću pravnih kadrova na području Dalmacije, potrebom rasterećenja Pravnog fakulteta u Zagrebu, smanjenja troškova studiranja studenata iz Dalmacije, afirmiranjem Splita kao znanstvenog i kulturnog središta te pružanjem pravne pomoći gospodarskim subjektima s ovog područja. U prvoj godini upisano je 359 studenata, a nastava se izvodila po programima i pravilima Pravnog fakulteta u Zagrebu. Predavanja, ispite i ostale oblike nastavnog rada izvodili su nastavnici Pravnog fakulteta u Zagrebu, uz pomoć 4 pravnika-podučavatelja iz Splita. Već nakon godinu dana Studij se osamostaljuje i od tada djeluje kao Pravni fakultet u Splitu. Imenovana je Komisija za izbor nastavnika koju su sačinjavali profesori s Pravnog fakulteta u

3

Zagrebu, rektor zagrebačkog Sveučilišta i predsjednik Savjeta Pravnog studija. Nakon izbora 7 stalnih i 6 honorarnih nastavnka konstituirano je Fakultetsko vijeće, Fakultetski savjet i izabrani dekan (prof. dr. sc. Dragomir Krndija) i prodekan (prof. dr. sc. Božidar Jovanović). Do 1965. godine Fakultet je djelovao kao samostalna visokoškolska i znanstvena ustanova izvan Sveučilišta, povezan s ostalim fakultetima putem Zajednice fakulteta, visokih i viših škola. No, kako se osjećala potreba za unapređenjem nastavnog i znanstvenog rada, Fakultet 1965. g. ulazi u sastav Sveučilišta u Zagrebu. Još od 1966. pri Fakultetu su djelovale i posebne znanstveno-istraživačke jedinice kad je i osnovana prva takva jedinica pod nazivom Seminar za politološka i sociološka istraživanja s ciljem znanstvenog istraživanja socijalnih i političkih fenomena u društvu. Uz nastavnike Fakulteta u radu Seminara sudjelovali su i brojni stručnjaci s drugih fakulteta i institucija. Pored 6 opsežnih istraživačkih projekata Seminar je organizirao javne tribine, rasprave, seminare, debat i sl.

Godine 1968. osnovan je Kriminalističko-kriminološki institut Pravnog fakulteta, koji se 1977. g. reorganizirao u Zavod za društvenu samozaštitu, kriminološka istraživanja i kriminalistiku „Ivan Vučetić“ kao posebna znanstveno-pedagoško-ekspertizna jedinica Fakulteta. Zavod i danas djeluje pod novim nazivom Zavod za kaznenopravna i kriminološka istraživanja „Ivan Vučetić“. Osnivanjem Sveučilišta u Splitu 1974. godine Pravni fakultet postaje njegova sastavnica. Od samih početaka Fakultet vodi intenzivnu aktivnost na izgradnji vlastitih znanstvenih kadrova, posebice upućivanjem na poslijediplomske studije, specijalizacije u inozemstvu, stjecanje doktorata znanosti i sl. Tako već početkom 70-tih godina Fakultet ima 38 nastavnika i suradnika (2 redovita profesora; 10 izvanrednih profesora; 5 docenata; 5 viših predavača; 6 asistenata; 3 stručna suradnika), a ostvareni su i uvjeti za stjecanje znanstvenog zvanja doktora znanosti. Razvoj nastavne djelatnosti Fakulteta nastavlja se osnivanjem poslijediplomskih studija. 1976. g. zajedno s Ekonomskim fakultetom u Splitu osniva se specijalistički poslijediplomski studij Pomorsko gospodarstvo koji je dao 24 magistra specijalista. 1978. g. osniva se poslijediplomski znanstveni studij Pravo mora (od 2001./2002. g. pod nazivom Pomorsko pravo i pravo mora). U skladu sa specifičnim potrebama regije Studij, uz savladavanje metodologije znanstvenoistraživačkog rada, pruža studentima teorijska i praktična znanja o znanstvenim granama pomorskog prava, međunarodnog prava mora, te ostalim srodnim disciplinama.

2. Pravni fakultet danas

Danas Fakultet ima 15 redovitih profesora, 5 izvanrednih profesora,7 docenata, 2 viša predavača, 4 predavača, 1 višeg asistenta te 21 asistenta i novaka. Od toga je šest vanjskih suradnika (dva redovita profesora, jedan izvanredni profesor, jedan docent i dva predavača).

Na poslijediplomskim studijima i u znanstvenoistraživačkom radu Fakulteta participiraju i umirovljeni nastavnici: jednan akademik, dva profesora emeritusa i četiri profesora pravnih znanosti (tri redovita i jedan izvanredni) te jedan viši predavač.

Do 2003. godine na Fakultetu je djelovalo 11 katedara koje su u sustavu nadkatedarskog ustroja po srodnosti bile povezane u 11 zavoda. U okviru tih 11 zavoda danas djeluje 20 katedara.

Na Fakultetu djeluju i posebne znanstveno-istraživačke jedinice, a tijekom posljednjih pet godina Fakultet je utemeljio i tri nova Centra: Centar za medicinsko pravo, Centar za izvannastavnu djelatnost, Centar za cjeloživotno obrazovanje, te Centar za europsku dokumentaciju i istraživanje „Robert Schuman“ (CEDI). Posebice treba istaknuti i izdvojiti u

4

posljednjih osam godina plodnu djelatnost Međusveučilišnog centra za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno pravo sa sjedištem u Berlinu i Splitu. Centar je utemeljen sporazumom Slobodnog sveučilišta u Berlinu i Sveučilišta u Splitu, s ciljem posredovanja saznanja i informacija o njemačkom, hrvatskom, europskom i komparativnom pravu za studente, pravoznanstvenike i pravne stručnjake iz prakse, poticanja i izvedbe zajedničkih znanstvenoistraživačkih i izdavačkih projekata, razmjene studenata i nastavnika. Centar održava i redovite godišnje znanstveno-stručne skupove koji s teorijskog i praktičnog aspekta obrađuju i upoznaju nastavnike i suradnike, studente, suce, odvjetnike i ostale s različitim aktualnim pitanjima hrvatskog, njemačkog i europskog pravnog poretka.

Fakultet je akademske godine 2005./2006. usvojio nove studijske programe: Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija te stručnog Upravnog studija koji su prilagođeni načelima Bolonjske deklaracije.

Na Fakultetu se od akademske godine 2009./2010. provodi i nastavni program razlikovne godine za stručni Upravni studij kako bi studenti stekli uvjete za upis na specijalistički stručni studij.

Fakultet je 2007. godine donio i studijski program novog poslijediplomskog specijalističkog studija Medicinsko pravo koji se izvodi od akademske godine 2008./2009.

III. MISIJA I VIZIJA

1. Misija

Misija Fakulteta je doseći izvrsnost i prepoznatljivost u istraživačkom i nastavnom djelovanju s ciljem:

- unaprijeđivanja obrazovanja budućih pravnika,- razvitka pravne znanosti i pravne prakse,- izgradnje društva temeljenog na principima vladavine prava.

2. Vizija

Pravni fakultet u Splitu je obrazovna i znanstvena institucija s jasnim istraživačkim profilom usmjerenim na održivi razvitak koji provodi kvalitetno i učinkovito obrazovanje temeljeno na ishodima učenja i koncepciji cjeloživotnog obrazovanja.

Aktivnom suradnjom s gospodarstvom, partnerstvima za razvitak zajednice, uključenošću u europski istraživački prostor i europski prostor visokog obrazovanja, najvišom razinom organiziranosti i odgovornosti, Pravni fakultet u Splitu iskazuje svoju javnu odgovornost i doprinosi socio-kulturnoj tranziciji u društvu znanja.

Pravni fakultet u Splitu dinamičan je fakultet koji će sustavno i organizirano poticati mobilnost i razvijanje istraživačkih karijera te primjenom akata o povećanju sustava kvalitete i nagrađivanja omogućiti izražaj talenata i poduzetničke energije svakog pojedinca (nastavnika, asistenta, studenta, administratora i suradnika).

Pravni fakultet svoju misiju želi ostvariti kontinuiranom edukacijom vlastitih nastavnika i suradnika, suradnjom sa sličnim institucijama u zemlji i u svijetu, stalnim poboljšanjem procesa obrazovanja i kvalitete upravljanja rukovođenja Fakultetom.

5

IV. STRATEŠKI CILJEVI1. Opći okvir

Prihvaćanjem Bolonjske deklaracije u funkciji "europeizacije pravničke struke" Fakultet je sebi zadao tri strateška cilja: povećati kvalitetu i učinkovitost pravnog obrazovanja, stvoriti otvoreno i privlačno okruženje za studiranje prava te optimalno koristiti sredstva za pravno obrazovanje i istraživanje. Navedeni ciljevi u funkciji su postavljene misije Fakulteta, dosezanja izvrsnosti u istraživačkom i nastavnom djelovanju.

Pravno obrazovanje relevantno je kako za tradiconalnu pravničku profesiju (suci, državni odvjetnici, odvjetnici, javni bilježnici), tako i za mnoge aktivnosti u poslovnom svijetu (korporativni pravnici, izvršni menadžeri), političkom životu, javnoj upravi (lokalna, regionalna, državna razina), međunarodnim organizacijama, svim vrstama društvenih organizacija (sindikati, nevladin sektor, službe sigurnosti i dr.), obrazovanju i znanosti i sl.

Ovo poslanje, premda se odvija u vrlo složenim i neizvjesnim okolnostima, posebno s obzirom na nedovršenu tranziciju, globalizaciju, euroatlantske integracijske procese i na niz uočenih problema, Fakultet stavlja u ulogu aktivnog sudionika preustroja obrazovanja i znanosti u Europi, a ne tek pukog promatrača procesa europeizacije prihvaćanjem i promicanjem određenih standarda kvalitete visokog obrazovanja i istraživanja.

Svako pa tako i pravno obrazovanje ima svrhu stjecanja znanja, vještina, stavova i vrijednosti koji su potrebni pojedincu za ostvarivanje njegovih radnih i društvenih uloga. Obrazovanje pravnika zahtjeva stjecanje znanja, ali i usvajanje standarda poštenog ponašanja, tolerancije i kulture dijaloga, čime pravni studij uz didaktičko-znanstvenu poprima i etičku dimenziju. Uza sve to, stručno znanje samo po sebi ostaje sterilno, pa posebnu pozornost treba usmjeriti i na stjecanje informatičkih, jezičnih i drugih vještina kao nužnih uvjeta za uspješan odgovor na sve izazvove suvremene pravničke struke.

2. Prioritetni zadaci

Među glavnim zadacima koje Fakultet namjerava ostvariti u narednom petogodišnjem razdoblju svakako je osmišljavanje i organiziranje poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija, osnivanje drugih poslijediplomskih specijalističkih studija, učenje na daljinu, cjeloživotno učenje. - Doktorskim studijem dovršava se vertikala studiranja pravnih znanosti. To je značajno za

afirmaciju znanstvenonastavnog rada nastavnika, ali i za uvođenje studenata u znanstvenoobrazovni proces. Fakultet raspolaže s dostatnim brojem znanstveno kvalificiranih mentora koji bi bili dostupni doktorandima za upućivanje u metode znanstvenog istraživanja. Na to upućuje i podatak da je do sada na Fakultetu obranjeno 58 doktorskih disertacija iz pravnih znanosti. Težište doktorskog studija trebalo bi biti na vlastitom istraživanju doktoranda, pri čemu je bitno ovladati metodologijom znanstvenog rada, komparativnim pravom, izradbom znanstvenih projekata, radom s pravnim bazama podataka. Nakon početnih dvojbi glede dokumenata Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i sveučilišta (vezanih za pitanje postojanja više doktorskih studija ili samo jednoga sastavljenog od više smjerova, full-time i/ili part-time polaznika i sl.) odabran je koncept jedinstvenog doktorskog studija pravnih znanosti s više smjerova.

- Fakultet će u narednom petogodišnjem razdoblju nastojati ustrojiti i druge poslijediplomske specijalističke studije, od kojih su najizgledniji oni iz područja pomorskog prava, prava

6

intelektualnog vlasništva, sportskog prava, upravnog prava, medijskog prava, europskog prava te radnog, socijalnog i sindikalnog prava.

- U narednom petogodišnjem razdoblju ustrojit će se stručni studij „Poslovno pravo“.- U postupku je i studijski program specijalističkog stručnog studija Upravnog prava,

završtekom kojega bi se stjecao stručni naziv stručnog specijalista javne uprave.- Nadalje, u obrazovanju danas treba otvarati prostore za nove oblike rada kao što su e-

sveučilište, učenje na daljinu, cjeloživotno učenje i dr. što zahtijeva ovladavanje novim tehnologijama i uvođenje novih metoda kao nadopuna klasične nastave. Stoga, Fakultet drži nužnim organizirati i uključivati u različite oblike stjecanja vještina za uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije sve zaposlenike i studente, čime bi se osigurale izravne komunikacije, konzultacije i mentorstva između studenata i nastavnika, kao i samih studenata. S obzirom na njihovu izmijenjenu ulogu, takve vještine očekuju se u prvom redu od nastavnika, ali i drugih zaposlenika Fakulteta. Navedena tehnološka razina predstavlja i temelje za kvalitetno, ažurno i objektivno javno informiranje o djelatnostima Fakulteta. Za Knjižnicu fakulteta potrebno je što prije nabaviti neke od značajnih stranih pravnih baza (Westlaw, Hein, Lexis Nexis i sl.).

- Jedan od ciljeva koje Fakultet smatra prioritetnim je i unapređenje i povećanje znanstveno istraživačke djelatnosti Fakulteta koja se odvija uglavnom putem projekata financiranih od strane MZOŠ. Uz postojećih deset znanstvenih projekata treba težiti pokretanju novih projekata i programa, posebice takvih koji bi bili financirani kroz međunarodne projekte (za sada sudjelujemo u tri) te projekata za potrebe pravosuđa i gospodarstva. Sredstva kojima raspolažemo, makar koliko bila skromna, mogu se koristiti za nabavku opreme i literature, za studijske boravke, putovanja i tome sl.. Na taj se način proračun Fakulteta ipak kvalitetno nadopunjuje. Jedna od glavnih koristi znanstvenih projekata očituje se u prijamu znanstvenih novaka, čime se dugoročno stvara potencijal za kadrovsko obnavljanje Fakulteta.

- Stalni zadatak svakodobne uprave na Fakultetu treba biti briga za osiguranje dovoljnog broja kvalificiranih nastavnika i dovoljnog broja radnih mjesta za nove nastavnike i suradnike. U tom je smislu nužno povećati broj nastavnih i istraživačkih radnih mjesta uz nuđenje dobrih izgleda za profesionalni razvoj i zadovoljavajuća primanja. Trenutačno se na Fakultetu osjeća izrazita potreba zapošljavanja novih ljudi zbog sve izraženijeg starenja nastavne populacije (samo u posljednjih pet godina umirovljeno je devet nastavnika). Primjetan je i deficit pratećeg osoblja (tajnica katedara, zavoda i sl.), s obzirom na to da su nastavnici opterećeni i nepotrebnim administriranjem.

- Jednako je tako prioritetan zadatak i institucionalizacija međunarodne suradnje koja je do sada uglavnom počivala na stalnom i značajnom broju pojedinačnih sudjelovanja nastavnika i suradnika u međunarodnim aktivnostima. U tom smislu Fakultet planira osnovati Centar za međunarodnu suradnju kao posebno tijelo koje bi vršilo koordiniranu međunarodnu suradnju i poticalo mobilnost u skladu s razvojnim potrebama fakulteta. Partnerstvo je sve više pokazatelj uspješnosti u sve značajnijoj konkurenciji, pa je nužno stimulirati pokretljivost nastavnika, studenata i nenastvanog osoblja (gostujućim nastavnicima, interkatedarskom suradnjom između pravnih fakulteta, kako u zemlji, tako i u širem okruženju, sudjelovanjem u poslijediplomskim studijima i dr.).

- Pokretljivost studenata i praćenje ECTS-sustava treba permanentno usavršavati kao i objektivne standarde ujednačavanjem kriterija i mjerila, pokazatelje prolaznosti na ispitima,

7

vremenu studiranja, radnog opterećenja studenata, nagrađivanja izvrsnosti, nastavne metodologije i dr.

- Na Fakultetu je 2004. godine osnovan Centar za izvannastavne aktivnosti s ciljem dodatnog obrazovanja studenata kroz neformalne programe usmjerene na njihov osobni razvoj, pomoć u savladavanju nastavnog gradiva i aktivnu participaciju u civilnom društvu. Aktivnosti Centra će se i dalje razvijati kao jedan od važnih zadataka Fakulteta.

- Fakultet je 2007. ustrojio Centar za cjeloživotno usavršavanje i namjerava ga i dalje razvijati, budući da je pravni sustav živi organizam u stalnom mijenjanju. Naime, u pravnom sustavu pojavile su se i neprestano se javljuju nove pravne ustanove i grane, te je praktičarima sve potrebnija dodatna edukacija. U tom smislu potrebno je izraditi programe trajne obuke sudaca i državnih odvjetnika, odvjetnika i javnih bilježnika, pravnika u gospodarstvu u suradnji s Pravosudnom akademijom, HOK, HGK i HJK te drugim udruženjima pravnika radi prilagodb izmijenjenom pravnom okruženju, ponuditi obuku i ostalim stručnjacima kojima je potrebno određeno pravno znanje, obuku odraslih i dr.

- Fakultet će donijeti pojedine akte, prvenstveno Etički kodeks i Priručnik o osiguranju sustava kvalitete koji će mu pomoći u ostvarivanju misije, strateških ciljeva i zadataka.

V. STUDIJ, NASTAVNICI I STUDENTI

1. Studij

Kao i ostale visokoškolske institucije u Republici Hrvatskoj tako i Pravni fakultet u Splitu stoji pred zahtjevnom zadaćom usklađivanja nastavnog rada sa standardima europskog sustava obrazovanja. Stoga se u suradnji s ostalim pravnim fakultetima u zemlji intenzivno radi na modernizaciji, usavršavanju i usklađivanju nastavnog programa u skladu s načelima Bolonjske deklaracije.

Pravni fakultet u Splitu nastavit će sa transformacijom diplomskih i stručnih studija, osiguravajući jasno definirani akademski profil koji omogućuje zapošljivost.

Transformacija studijskih programa bit će kontinuirani proces, a postavljeni zadaci i indikatori bit će pokazatelji uspješnosti i kontrolne točke za upravaljnje pocesom.

Studijski programi, reformirani i suobrazni koncepciji mjerljivih ishoda učenja, omogućit će razvijanje nacionalnog kvalifikacijskog okvira i prevođenje akademskih profila i kvalifikacija ostvarenih na Fakultetu u europski kvalifikacijski okvir.

Svi studijski programi razvijat će znanja, vještine te opće i profesionalne kompetencije. Pravni fakultet u Splitu nastavit će sa transformacijom stručnog studija, sukladno

načelima Bolonjske deklaracije, osiguravajući jasno definirani stručni profil koji omogućuje zapošljivost. U tom smislu izrađen je i provodi se nastavni program razlikovne godine za stručni Upravni studij dok je u postupku i dobijanje dopusnce za izvođenje studijskog programa specijalističkog diplomskog stručnog studija čijim bi se završtekom stjecao stručni naziv specijalista javne uprave.

Osim toga, planira se i u velikoj mjeri je već provedeno proširenje nastavnih programa većine kolegija uključivanjem izučavanja elemenata europskog prava, kao i uvođenje brojnih novih kolegija, posebno iz pozitivnopravnih znanosti.

8

Studijski programi vrednovat će se u ciklusima od 4-5 godina iza kojih će slijediti revizija programa, a poboljšanja programa prvodit će se redovito, najmanje jednom godišnje, kroz interne mehanizme za unapređenje kvalitete.

2. Nastavna djelatnost Najznačajniji dio nastavne djelatnosti Fakulteta donedavno je bio dodiplomski

četverogodišnji studij za stjecanje visoke stručne spreme. Ispočetka je bila prihvaćena koncepcija studija po smjerovima, ali od 1966./67. godine usvojen je model izobrazbe polivalentnog obrazovanja pravnika. Nastavni program sadržavao je obvezatne, izborne i neobvezatne predmete. Obvezatnih je predmeta bilo 28, a student je upisivao i 4 izborna predmeta koja je odabirao između ponuđenih 33. Od neobvezatnih predmeta izvodio se samo Kolegij kaznenopravne prakse u suradnji s American Bar Association/Central and East European Law Initiative. Nastavni oblici rada bili su raznovrsni (predavanja, vježbe, seminari, stručne grupe, pravna praksa itd.), a studij je završavao izradom i obranom diplomskog rada. Od osnivanja Fakulteta na taj je studij upisano ukupno 20.721 studenata, od čega je diplomiralo 6.159 kandidata.

Od 1976./77. g. na Fakultetu se izvodi i dvogodišnji Upravno-pravni studij za stjecanje više stručne spreme i zvanja upravni pravnik. Nastava na stručnom studiju održavala se i u Dubrovniku (1976.-1978.), Zadru (1979.-1981.) te Sinju i Vodicama (2003./2004.). U razdoblju od 1999. do 2001. g. stručni studij nije upisivao nove studente budući da je osnivanjem Veleučilišta u Splitu organizaciju i izvođenje studija preuzeo njegov Upravno-pravni odjel: No, Fakultet je i u tom razdoblju organizacijski i kadrovski značajno pomagao u izvođenju studija. Od 2001./2002. g. Fakultet ponovo nastavlja s upisom studenata na stručni studij. Svrha Studija je je stručno osposobljavanje za rad u državnim tijelima, na administrativnim i drugim poslovima u javnim službama i gospodarskim organizacijama. Nastavni program stručnog studija ima 15 obvezatnih i 6 izbornih kolegija od kojih je student dužan izabrati 1, a studij završava izradom i obranom diplomskog rada. Do sada je na stručni studij upisano ukupno 8.873 studenta, dok je zvanje upravnog pravnika steklo 2.076 kandidata.

Razvitak nastavne djelatnosti Fakulteta u proteklom se razdoblju nastavlja osnivanjem poslijediplomskih studija. 1976. godine u suradnji sa Ekonomskim fakultetom u Splitu osniva se specijalistički poslijediplomski studij Pomorsko gospodarstvo koji je dao 24 magistra specijalista. 1978. g. osniva se poslijediplomski znanstveni studij Pravo mora (od 2001./2002. g. pod nazivom Pomorsko pravo i pravo mora). U skladu sa specifičnim potrebama regije Studij, uz savladavanje metodologije znanstvenoistraživačkog rada, pruža studentima teorijska i praktična znanja o znanstvenim granama pomorskog prava, međunarodnog prava mora, te ostalim srodnim disciplinama. Polaznici studija osposobljavaju se za rad na složenim pravnim poslovima u brodarskim i lučkim organizacijama, brodogradnji, osiguranju, pravosuđu, diplomatsko-konuzlarnoj službi, vanjskotrgovačkim i drugim organizacijama čiji je rad vezan uz more i morski okoliš. Program Studija sastoji se od 9 obvezatnih, 5 izbornih i 7 neobvezatnih predmeta. Studij traje 2 godine, odnosno 4 semestra. Studij završava izradom i obranom magistarskog rada, čime kandidat stječe akademski stupanj magistra društveno-humanističkih znanosti iz područja prava. Nositelji kolegija eminentni su profesori sa Sveučilišta u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Mostaru.

Do sada se na Studij upisalo 621 studenata, a stupanj magistra pravnih znanosti steklo je 89 kandidata. Usto, Fakultet je do sada podijelio i 58 doktorata iz polja pravni znanosti.

9

Fakultet je u 2005. godini usvojio nove studijske programe sveučilišnog diplomskog (pet godina) i stručnog studija (tri godine) prilagođene načelima Bolonjske deklaracije.

Studijski program novog poslijediplomskog specijalističkog studija „Medicinsko pravo“ Fakultet je usvojio 2007. godine. Navedeni studijski program, na koji se upisalo 52 studenta, izvodi se od akademske godine 2008./2009.

Na sjednici Fakultetskog vijeća, koja je održana 11. studenoga 2009. godine, usvojen je i studijski program poslijediplomskog specijalističkog studija „Športsko pravo“.

U pogledu promjena studijskih programa i režima te poboljšanja uvjeta studiranja u posljednjih deset godina Fakultet je napravio i veliki korak prema oblikovanju studija suobraznog europskim standardima. Novim studijskim programima iz 2005. godine u diplomski studij prava i stručni Upravni studij uveden je veći broj novih obveznih i izbornih kolegija kao nužnost usklađivanja hrvatskog pravnog sustava s europskim pravnim poretkom. Prihvaćanjem Bolonjske deklaracije uvedene su i nove metode nastavnog rada koje studente potiču na učenje. Tako je Fakultetsko vijeće donijelo odluku o uvođenju instituta tzv. oslobađajućih kolokvija. Izrađen je Informacijski paket (hrvatska i engleska verzija) koji sadrži sve podatke o Fakultetu te vrstama i režimu studija.

Kad je pak riječ o usporedbi studijskog programa Fakulteta s ostalim pravnim fakultetima u Hrvatskoj, potrebno je naglasiti da su studijski programi svih fakulteta u velikoj mjeri usklađeni što je posljedica prihvaćanja zajedničke minimalne jezgre. U ostalom dijelu studijskog programa svi fakulteti sadrže određene specifičnosti, pa je shodno tome na našem Fakultetu naglasak na izučavanju pomorskopravne problematike, turističkog prava, turističkog kriminaliteta, međunarodnog prava mora i sl.

Nužne izmjene studijskog programa shvaćamo kao otvoreni proces kojemu je cilj još veće približavanje programima europskih zemalja te praćenje najnovijih znanstvenih dostignuća. U tom smislu uvođenje određenih novih predmeta kao što su: zaštita okoliša, pravo europskih integracija, zdravstveno pravo, športsko pravo, pravo zaštite potrošača, pravo industrijskog vlasništva, autorsko pravo, transnacionalna prava, ekonomske analize prava i nekih drugih aktualnih sadržaja predstavlja conditio sine qua non održavanja i poboljšavanja kvalitete studija.

Bolonjski proces predvidio je programe specijalističkih i doktorskih studija kao oblike cjelokupnog, koherentnog, pravnog obrazovanja do akademskog stupnja doktora pravnih znanosti. Kao što je već naznačeno, u izradi je program doktorskog studija, te studijski program nekoliko novih specijalističkih studija. Držimo da je značajan korak naprijed učinjen i time što će poslijediplomski specijalistički studij moći upisati i osobe koje nisu pravnici (liječnici, farmaceuti, novinari, kineziolozi, ekonomisti i dr.).

Zbog svega toga držimo da je povećanje kvalitete studijskih programa ne samo stalna potreba nego i izazov za sve hrvatske pravne fakultete. Pri tome treba naglasiti da je uvijek nužno pažljivo i studiozno vršiti potrebne strukturalne i sadržajne izmjene u studijskim programima u skladu s najboljim europskim primjerima i nacionalnoj tradiciji pravnog obrazovanja.

U akademskoj godini 2009./2010. Fakultet je započeo s izvođenjem razlikovne treće) godine stručnog studija Upravnog prava. Budući da nam je namjera ustrojiti i izvoditi specijalistički diplomski stručni studij, čiji je studijski program prihvaćen na sjednici Fakultetskog vijeća 16. rujna 2009. godine, studenti koji tijekom svog studiranja nisu završili trogodišnji studijski program, pohađanjem i završetkom razlikovne godine steći će dodatnih 60 ECTS bodova koji su nužni za upis na specijalistički diplomski stručni studij.

Svi studijski programi na Fakultetu su osuvremenjeni i usklađeni s europskim pravnim studijskim programima. Kao takvi, smatramo da pružaju dostatna jamstva za ostvarenje postavljene misije Fakulteta. Pored toga, mogućnost uključivanja u obrazovni proces vrsnih

10

stručnjaka iz pravosuđa, gospodarstva i državne uprave, kao i uvođenjem obvezne pravne prakse studenata tijekom studija, daje pravnom studiju novu dimenziju i dodatnu kvalitetu. Permanentnim promicanjem organiziranosti i odgovornosti Fakultet iskazuje svoju javnu odgovornost i doprinosi socio-kulturnoj tranziciji u društvo znanja. Fakultet njeguje viziju dinamičnog visokog učilišta koje sustavno i organizirano potiče mobilnost i razvijanje istraživačkog rada te omogućuje izražaj talenta i poduzetničke energije svakog pojedinca.

3. Nastavnici

Stalni je zadatak svakodobne uprave fakulteta briga za osiguranje dovoljnog broja kvalificiranih nastavnika i dovoljnog broja radnih mjesta za nove nastavnike i suradnike. U tom se smislu mora povećati broj nastavnih i istraživačkih radnih mjesta uz nuđenje dobrih izgleda u karijeri i zadovoljavajuće plaće. Poticanje nastavne djelatnosti na Pravnom fakultetu Sveučilištu u Splitu prvenstveno se treba fokusirati na zapošljavanje kako mladih tako i priznatih nastavnika i suradnika koji mogu svojim znanjem i rezultatima osigurati primjenu nastavne strategije. U tom smislu Pravni fakultet u Splitu proširit će bazu za odabir svojih nastavnika kroz uključivanje većeg broja doktorskih studenata i osigurati im učinkovito i kvalitetno ospsobljavanje za natjecanje u zanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima, te izvan akademskog sektora u gospodarstvu.

U tom smislu planira se broj asistenata i novaka podići na 60% nastavnog osoblja do 2013., te najmanje 50% docenata u životnoj dobi od 30 - 40 godina. Fakultet će izradit dodatnu strategiju za razvitak nastavničkih karijera u kojoj će utvrditi niz mjera, uključujući i mjere za dodatno materijalno nagrađivanje najproduktivnijih i najbolje ocjenjenih nastavnika i suradnika u skladu s aktima Fakulteta i Pravilniku o nagradama i priznanjima što je zajedno sa zapošljavanjem novih djelatnika predviđeno kao jedan od prioritetnih zadataka.

4. Studenti

Studenti Pravnog fakulteta u Splitu ravnopravni su članovi akademske zajednice koji sudjeluju u svim aktivnostima Fakulteta: učenju i nastavi, istraživanjima, unapređenju kvalitete te sveučilišnom životu Sveučilišta u Splitu. Za potrebe studenata stalno se ažurira službena internetska stranica Fakulteta, pa se od ak. god. 2006./2007. objavljuju ne samo godišnji rasporedi ispita s terminima za sve kolegije, nego i ispitne liste studenata po pojedinim terminima i kolegijima. Uključivanjem u nacioanlni informacijski sustav ISVU od 2007. godine studentima je omogućeno prijavljivnje ispita on line, odnosno preko odgovarajućeg studomata. Treba naglasiti da je opisani iskorak iziskivao veliki trud (unošenje generacija studenata u računalni sustav, dodjela šifre i osobnih identifikacijskih brojeva svim studentima radi njihove elektroničke identifikacije, unošenje studijskih programa u računalni sustav i dr.), što je sve dodatno kadrovski i materijalno opteretilo redovne djelatnosti Fakulteta. Već dvije godine redovito se organiziraju i orijentacijski dani za brucoše tijekom kojih se studente prve godine upoznaje s organizacijom Fakulteta, režimom studija, načinom korištenja knjižnice i čitaonice, izvannastavnim i studentskim aktivnostima, te korištenju informacijskog sustava. U tom smislu tiska se i poseban Vodič u kojemu su sadržane sve važnije informacije za brucoše.

U cilju osiguranja kvalitetnijih radnih uvjeta Fakultet je studentima stavio na raspoložbu veći broj računala s internetskom vezom. Čitaonica je otvorena studentima i drugim korisnicima svakim radnim danom od 07-21 sat. Financijski se podupiru različite studentske aktivnosti

11

(sudjelovanje studenata u debatnim turnirima, domaća i inozemna studentska sportska natjecanja, interfakultetski skupovi, tiskanje studentskog glasila Nasciturus i dr.). Studenti participiraju i u radu svih fakultetskih tijela. Za potrebe promocije diplomiranih studenata nabavljene su i prigodne odore s prepoznatljivim oznakama Pravnog fakulteta u Splitu.

Fakultet će održavati i razvijati studenstki standard i standard studiranja te uspostaviti svu potrebnu infrastrukturu i osigurati potporu društvenim i sportskim aktivnostima studenata. U tom smislu Fakultet će nastojati ostvariti sljedeće ciljeve:

- pokretljivost studenata i praćenje ECTS-sustava treba nadalje usavršavati kao i objektivne standarde ujednačavanjem kriterija i mjerila, pokazatelje prolaznosti na ispitima, vremenu studiranja, radnog opterećenja studenata, nagrađivanja izvrsnosti, nastavne metodologije i dr.;

- najmanje 50% studenata treba angažirati u organiziranim aktivnostima na fakultetu: kulturnim, društvenim, obrazovnim, šporstkim itd.;

- nastojat će povećati omjer prolaznosti s prve na drugu godinu studija na 75%, povećati broj studenata koji diplomiraju u roku na 60% te osigurati da 80% studenata završi studij, te povećati broj studenata izvan gravitacijskog područja Fakulteta;

- svake godine Fakultet će nagrađivati svoje najbolje studente (diplomande, postdiplomande i doktorande). Uz to, najbolji studenti bit će oslobođeni plaćanja školarine;

- potrebno je aktivno tražiti zainteresirane kandidate za znanstvenu karijeru uključivanjem studenata tijekom i nakon studija u znanstvenoistraživački rad.

Studenti redovito djeluju na Fakultetu putem svojih predstavnika u okviru Studentskog zbora, a i kao članovi različitih internih tijela upravljanja. U nastojanjima da doprinese osiguranju kvalitete studenta Fakultet je 2008. osnovao Ured za odnose sa studentima.

5. Djelatnici izvan nastavnog procesa

Fakultet će u sklopu sveučilišnih i fakultetskih programa cjeloživotnog učenja uspostaviti sustav i financijske instrumente za organizirano osposobljavanje administrativnog i tehničkog osoblja zaposlenog na Fakultetu, te će programirano poticati osposobljavanje osoblja u drugim domaćim i inozemnim institucijama. Strukturirano stvaranje administrativnih kapaciteta zahtijeva moderniziranje mnogih procesa na Fakultetu. Posebni je cilj izgraditi administrativni kapacitet za upravljanje programima EU, osiguranjem kvalitete i intelektualnim vlasništvom.

Fakultet će izraditi dodatnu strategiju za razvitak karijera svojih djelatnika izvan nastavnog procesa u kojoj će utvrditi niz mjera, uključujući i mjere za dodatno materijalno nagrađivanje najbolje ocjenjenih djelatnika u skladu s aktima Fakulteta.

VI. ZNANSTVENI RAD

1. Znanstvenoistraživačka djelatnost.

Fakultet je dao značajan doprinos u znanstvenoistraživačkom radu, posebno kroz 45 znanstvenih i stručnih projekata koje vode i u kojima sudjeluju nastavnici Fakulteta, a podržava ih Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Rad na projektima organiziran je kako u okviru pojedinih katedara, tako i u okviru posebnih znanstveno-istraživačkih jedinica Fakulteta. Znanstveni se radovi tiskaju u domaćim i stranim stručnim i

12

znanstvenim publikacijama. Nastavnici Fakulteta sudjeluju u radu znanstvenih skupova i savjetovanja u zemlji i inozemstvu.

Znanstvenici, nastavnici i suradnici Fakulteta od osnivanja do danas svojim su istraživanjima značajno utjecali na lokalni i regionalni razvoj gospodrastva, pravosudnih institucija, javne uprave, građanskih prava i sloboda, zaštite okoliša i drugih sadržaja koji su od vitalnog značaja za građane Splitsko-dalmatinske županije.

Značajan broj nastavnika sudjeluje na diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi drugih domaćih i inozemnih fakulteta. Brojni nastavnici Fakulteta nositelji su različitih priznanja i nagrada za znanstveni i pedagoški rad. Jedan je nastavnik Fakulteta redoviti član, a dvojica članovi-suradnici HAZU-a. Neki su nastavnici članovi inozemnih znanstvenih udruga, eksperti OUN-a, sudionici u radu ekspertnih skupina za izradu zakonskih i drugih normativnih akata, rješavanju sporova međunarodnim i domaćim arbitražama, članovi pregovaračkih timova u postupku pristupanja EU, brojnih međunarodnih, državnih i sveučilišnih tijela koja skrbe o znanstvenoistraživačkom radu i sl. Uz to veliki broj naših nastavnika članovi su Akademije pravnih znanosti.

Fakultet će izradit dodatnu strategiju za razvitak istraživačkih karijera u kojoj će utvrditi niz mjera, uključujući i mjere za dodatno materijalno nagrađivanje najproduktivnijih i najbolje ocjenjenih naših znanstvenika i mladih istraživača u skladu s aktima Fakulteta.

2. Suradnja s drugim institucijama

Pravni fakultet u Splitu dio svojih istraživačkih aktivnosti sustavno i organizirano usmjerit će prema temeljnim, razvojnim i primijenjenim istraživanjima za potrebe gospodarstva i zajednice u kojoj djeluje (jedinice lokalne uprave i samouprave). Stoga će Fakultet u narednom petogodišnjem razdoblju nastojati ispuniti sljedeće zadatke:- ostvariti više istarživačkih projekata s gospodarstvom i lokalnom zajednicom;- povećati broj studija, elaborata i ekspertiza za potrebe gospodarstva i lokalne zajednice;- provesti istraživačke projekate u partnerstvu s organizacijama i/ili institucijama civilnog

društva;- zaključiti ugovore o savjetodavnim uslugama s gospodarstvom i lokalnom zajednicom o

davanju stručnog mišljenja o primjeni odredaba za njih relevantnih propisa i o unapređenju njihove primjene;

- zaključiti ugovore sa pojedinim pravnim subjektima o izradi pravnih akata;- postići razinu prihoda od pružanja usluga gospodartsvu i lokalnoj zajednici i prihoda od

intelektualnog vlasništva od najmanje 20% od ukupnog prihoda;- pripremiti i izvoditi nastavu za pripremanje ispita za licenciranje pojedinih zanimanja i dr.

VII. CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE

Fakultet je 2007. ustrojio Centar za cjeloživotno usavršavanje, budući da je pravni sustav živi organizam u stalnom mijenjanju. Naime, u pravnom sustavu pojavile su se i neprestano se javljaju novi pravni instituti i grane, te je praktičarima sve potrebnija dodatna edukacija. U tom smislu potrebno je izraditi programe trajne obuke sudaca i državnih odvjetnika, odvjetnika i javnih bilježnika, pravnika u gospodarstvu u suradnji s Pravosudnom akademijom, HOK, HGK i HJK te drugim udruženjima pravnika radi prilagodbe izmijenjenom pravnom okruženju, ponuditi obuku i ostalim stručnjacima kojima je potrebno određeno pravno znanje, obuku odraslih i dr.

13

Također, u cilju osmišljavanja programa cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja kao oblika stručnog obrazovanja (organizacijom seminara, tečajeva i sl.) Fakultet je sklopio sporazum o suradnji s gradom Novaljom, a u pripremi je sklapanje istovjetnog sporazuma s gradom Skradinom i Makarskom. U okviru Centra za cjeloživotno obrazovanje i Tempus projekta Foreign languages in the field of law pravnicima su ponuđeni i seminari engleskog pravničkog jezika čime je Fakultet dodatno unaprijedio svoje djelatnosti.

Programi cjeloživotnog učenja bit će otvoreni ljudima svih životnih dobi, posebice ljudima treće životne dobi, kako bi se omogućilo stalno obrazovanje i razvoj svakog pojedinca. Za programe cjeloživotnog učenja provodit će se akreditacijski postupak i primjenjivati standardni kvalitete kao i za sveučilišne studije, pa će se krediti ostvareni na njima moći koristiti za izgrađivanje i dograđivanje akademskog i kvalifikacijskog profila. Programi cjeloživotnog učenja bit će sastavni dio redovitih aktivnosti djelatnika fakulteta.

Bitan kvalitativan pomak ostvaren je i sklapanjem Okvirnih sporazuma o suradnji s Hrvatskom odvjetničkom komorom i Hrvatskom javnobilježičkom komorom čime je otvoren put uključivanju vrsnih odvjetnika i javnih bilježnika u proces obrazovanja magistara prava (njihovim sudjelovanjem u izvođenju vježbi i seminara te upućivanjem studenata na praksu u odvjetničke i javnobilježničke urede), kao i uključivanje nastavnika i suradnika Fakulteta u cjeloživotnu izobrazbu odvjetnika i javnih bilježnika. Jedan od prioritetnih zadatak je i sklapanje istovrsnih ugovora o suradnji i sa pravosudnim tijelima.

VIII. IZDAVAČKA DJELATNOST

Od svojih početaka Fakultet njeguje izdavačku djelatnost, iako u prvim fazama razvoja u skromnom obliku i opsegu. Tako se već od 1962. g., u nedostatku autoriziranih udžbenika, tiskaju skripta sa skromnom i jednostavnom opremom. Tijekom 1972. g. u izdavačkom se programu pojavljuju i prve monografske publikacije i knjige. Prve knjige objavljuju nastavnici angažirani u djelatnosti fakultetskog Zavoda «Ivan Vučetić». U tom razdoblju značajna je i izdavačka suradnja s časopisom Naša zakonitost i izdavačkom kućom Književni krug. Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća publicira se veliki broj monografskih izdanja za potrebe poslijediplomskog studija. Izdavačka djelatnost nov zamah dobiva tijekom devedesetih godina, formiranjem Povjerenstva za izdavačku djelatnost i donošenjem Pravilnika o izdavačkoj djelatnosti. Realiziraju se brojni naslovi udžbeničke i druge literature, mnogi udžbenici rabe se u nastavi i izvan matičnog Fakulteta. Do sada je u okviru izdavačke djelatnosti Fakulteta objavljeno gotovo 250 naslova.

Obavljanje znanstvenoistraživačke djelatnosti Fakulteta i promicanje rezultata tog rada usko je povezano s izdavanjem vlastitog znanstvenog časopisa Zbornika radova Pravnog fakulteta u Splitu. Kao četvrta pravnička publikacija u Dalmaciji, Zbornik počinje izlaziti 1963. g. Do sada su objavljena ukupno 92 broja s preko 1.220 priloga (znanstveni radovi, prikazi, prijevodi, osvrti, prigodni napisi i obavijesti). Najbrojniji su dakako radovi iz pravnih znanosti, no Zbornik objavljuje i tekstove iz sociologije te ekonomskih i političkih znanosti. Od 1993. g. radovi se objavljuju i na stranim jezicima. Od 1995. g. uvedeno je međunarodno uredništvo i međunarodne recenzije radova, a časopis je po vrsnoći izjednačen s časopisima s međunarodno priznatom recenzijom. Razmjenjuje se u 30-tak zemalja širom svijeta.

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu već dvije godine paralelno izdaje i svoju elektronsku inačicu s posebnim e-ISSN brojem koja se objavljuje na web stranicama Fakulteta, a referira se u domaćoj bazi podatak Hrčak i u međunarodnoj bazi podataka EBSCO. U narednom

14

razdoblju Fakultet će i dalje razvijati svoju izdavačku djelatnost objavljivanjem radova svojih nastavnika i suradnika kao i mladih znanstvenika, ali i poticanjem studenata na suradnju i nastavak publiciranja studentskog lista „Nasciturus“. Fakultet će na prijedlog Povjerenstva za izdavačku djelatnost napraviti sadržajni i financijski Plan izdavačke djelatnosti za naredno petogodišnje razdoblje.

IX. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Prilagođavanje programa našeg studija evropskom modelu studiranja proces je koji ovisi i o mogućnostima dodatnog obrazovanja naših studenata i profesora. Upravo je zato 2004. osnovan Centar za izvannastavne aktivnosti Pravnog fakulteta zamišljen kao podrška studentima i profesorima u istraživačkom radu, analitičkom i kreativnom pristupu obrazovanju i poticanju nazavisnog i odgovornog stava budućih pravnika. Svojim aktivnostima promovira razvoj civilnog društva, cjeloživotno učenje, uvodi brigu o etičkoj dimenziji struke i omogućava razmjenu ideja i iskustava.

Motivacija i osnaživanje studenata u njihovim intelektualnim i radnim naporima, razumijevanje pravničke profesije, poticanje osobnog razvoja, usvajanje komunikacijskih vještina, debatni klub, informacijsko opismenjavanje, uključivanje u pro bono inicijative – dodatne su aktivnosti na kojima počivaju suvremni programi pravničkog obrazovanja. To je praksa mnogih prestižnih sveučilišta u SAD-u i Evropi čije primjere slijedi i naš Fakultet kao jedno od svojih strateških opredjeljenja.

Ciljeve osnivanja Centar ostvaruje kroz raznoliku edukaciju radioničkoga tipa, razmjenom iskustava sa sličnim centrima u zemlji i inozemstvu, praktičnim djelovanjem u suradnji s nevladinim udrugama, organiziranjem tribina i okruglih stolova, studijskim putovanjima i drugim aktivnostima. Centar se zalaže za suradnju s članovima Alumnia Pravnog fakulteta u Splitu, ostalim članicama Sveučilišta, državnim i nevladinim sektorom. Aktivnosti Centra će se i dalje razvijati kao jedan od važnih zadataka Fakulteta. Centar će napraviti Plan izvannastavnih aktivnosti za naredno petogodišnje razdoblje.

X. RESURSI

1. Knjižnica

U impostaciji nastavnog i znanstvenog rada važno mjesto pripada Knjižnici Fakulteta s ukupnim fundusom od oko 110.000 svezaka knjiga i časopisa. Optimalno korištenje fonda omogućuju predmetni, abecedni i analitički katalog, a od 1992. godine obrada se vrši i računalnim putem.

Knjižnica ima knjižnični fond omeđenih publikacija i knjižnični fond serijskih publikacija.Fondovi su međusobno odijeljeni i posebno se čuvaju i obrađuju. Dio knjižničnih fondova izdvaja se u studentsku čitaonicu za potrebe studenata.

Knjižnica svake godine donosi Plan nabave knjižničnog fonda i Plan finacijskog proračuna koji prema odredbama Pravilnika o radu knjižnice ne može biti manji od utrošenih sredstava u prethodnoj godini.

15

Knjižnica vodi inventarne knjige za sve materijale koji pristižu u Knjižnicu. Inventarne knjige se vode za svaku godinu prema načinu nabave (kupnja, darovi, zamjena, i sl.).

Knjižnica vodi sljedeće kataloge: abecedni katalog monografskih publikacija, abecedni i predmetni katalog serijskih (periodičkih) publikacija, stručni katalog (UDK) monografskih publikacija, predmetni katalog monografskih publikacija, topografski katalog (mjesni) monografskih publikacija i pomoćne kataloge. Prema potrebi mogu se voditi i drugi katalozi.o čemu odlučuje Knjižnični odbor. Prema potrebi Knjižnica vodi i druge baze podataka.

Knjižnica ima nastavničku i studentsku čitaonicu. Čitaonicu vodi osoba koju odredi voditelj Knjižnice.

Korisnici su knjižničnog fonda Knjižnice nastavnici i suradnici Fakulteta, znanstvenici koji sudjeluju u znanstvenoistraživačkom radu Fakulteta i studenti diplomskog, stručnog i poslijediplomskog studija Fakulteta.

Knjižničnim se fondom mogu služiti i vanjski korisnici, nastavnici, suradnici i studenti drugih fakulteta na temelju prethodnog dogovora i uz suglasnost voditelja Knjižnice.

U narednom petogodišnjem razdoblju Knjižnica će sustavno voditi brigu o domaćoj i međunarodnoj strukovnoj suradnji i povećavanju knjižničnog fonda s posebnim naglaskom na nabavu stranih baza podataka (WestLaw, Hein, Lexis Nexis i drugih).

Knjižnica će pored postojeće kompjuterske mreže za obradu knjižničnog fonda napraviti i Plan razvoja informatizacije knjižnice u narednom petogodišnjem razdoblju s posebnim osvrtom na edukaciju osoblja, potrebu dodatnog angažiranja informatičnih stručnjaka i nabavu potrebne opreme.

2. Informatički kabinet i oprema

U okviru redovite nastave Informatike na Fakultetu postoji tehnički dobro opremljen Informatički kabinet koji služi i za dodatne radionice informacijskog opismenjavanja koje su ovom Strategijom predviđene kao jedan od važnih ciljeva budućeg razvitka.

Studenti u okviru knjižnice i u ostalim prostorima Fakulteta imaju na raspolaganju nekoliko računala za e-mail prepisku i korištenje društvenih servisa.

Fakultet će za potrebe dodatnog informatičkog obrazovanja svojih djelatnika, suradnika i studenata napraviti plan i raspored edukacija i plan nabave potrebne opreme, te proširiti suradnju s CARnetom.

3. Novčana sredstva

Omjer proračunskih (nastavnih i znanstvenih) i tržišnih prihoda Fakulteta u pravilu iznosi 60% proračunskih i 40% tržišnih prihoda.

Visoka učilišta u sastavu Sveučilišta u Splitu zadržala su autonomiju u financijskom poslovanju što im je osiguralo dostatan stupanj fleksibilnosti financijskog poslovanja.

Oko 75-80% tržišnih prihoda čine školarine studenata diplomskih, poslijediplomskih i stručnih studija. Ostali izvori tržišnih prihoda potječ od izdavačke djelatnosti, najma, upisa studenata, savjetovanja i usluga, donacija i kamata na oročena sredstva.

U strukturi trošenja tržišnih prihoda najveći dio (40%) otpada na rashode za materijal, energiju i usluge (telefonske i poštanske, usluge tekućeg i investicijskog održavanja, komunalnih, računalnih, grafičkih, tiskarskih, intelektualnih i osobnih usluga, promidžbe i informiranja te oglasa, natječaja i promocija). Dodamo li tome da Fakultet gotovo milijun kuna godišnje izdvaja

16

za računalnu, komunikacijsku i uredsku opremu, nabavku literature za Knjižnicu, službena putovanja i stručna usavršavanja te premije osiguranja, dolazimo do zaključka da se više od 50% tržišnih prihoda potroši na materijalno osiguranje osnovnog funkcioniranja Fakulteta.

Od vlastitih brutto prihoda ostvarenih od školarina, stručnih projekata, elaborata i ekspertiza te najma prostora Fakultet raspoređuje 3% sredstava u proračun Sveučilišta za kapitalna ulaganja i razvojne programe.

S obzirom na opisane financijske okolnosti, smanjenje ili nedostatak proračunskih sredstava nepovoljno bi utjecalo na na funkcionalnost i realizaciju osnovne djelatnosti Fakulteta, a pogotovo na njegov daljnji razvitak.

U slučaju eventualnog povećanja proračunskih sredstava Fakultet bi bio u mogućnosti kvalitetnije ostvariti neke od svojih krucijalnih funkcija. U prvom redu bilo bi moguće poboljštati financijske preduvjete za za zapošljavanje znanstvenoga pomlatka. Usto, bilo bi moguće znatno unaprijediti mogućnosti investicijskog održavanja i nabavke opreme kako bi Fakultet održao korak s najnovijim tehnološkim razvitkom. Konačno, stvorili bi se uvjeti za unaprjeđenje međunarodne suradnje, usavršavanje nastavnog i stručnog osoblja te poboljšanje uvjeta studiranja i studentskog standarda.

Fakultet donosi godišnji proračun sredstava koja ostvaruje od strane Ministarstva znanosti, Sveučilišta u Splitu, vlastite djelatnosti, međunarodnih fondova, znanstvenih i stručnih projekata, sponzorstva, donacija i drugih aktivnosti.

Proračunskim sredstvima Fakultet će se koristiti i za unapređenje djelatnosti vezane za ustrojavanje novih studijskih programa koji će nužno zahtjevati uvođenje novih nastavnih oblika i povećanje knjižničnog fonda s novom udžbeničkom literaturom.

4. Prostor i oprema

Jedan od najvećih sadašnjih problema Fakulteta je neadekvatan prostor za odvijanje nastavne i znanstvene djelatnosti. Fakultet djeluje u zgradi sagrađenoj 1950. i raspolaže sa svega 3.230 m2 ukupne površine. Na Fakultetu postoji i jedna računalna učionica (50 m2) što također nije dovoljno s obzirom na broj studenata. Nedostatak prostora očituje se i u nedovoljnom broju čitalačkih mjesta u studentskoj čitaonici koja taj nedostatak nastoji otkloniti produženim radnim vremenom što je u potpunosti prilagođeno potrebama korisnika.

Prostorni problemi Fakulteta planiraju se riješiti izgradnjom nove zgrade u Sveučilišnom kampusu, a zgrada bi prema projektu trebala imati 13.500 m2 što bi u potpunosti otklonilo problem prostora i omogućilo neometano odvijanje svih sadržaja (nastavnih, znanstvenih, knjižnične djelatnosti, studentskog standarda i drugih aktivnosti).

Investicijskim održavanjima zgrade i dodatnim ulaganjima u prostor i opremu Fakultet namjerava održavati i unaprijeđivati postojeće stanje neovisno o izgradnji nove zgrade kako se bi se mogli i dalje neometano razvijati svi njegovi sadržaji i provoditi strateški ciljevi daljnjeg razvoja Fakulteta.

XI. ORGANIZACIJA FAKULTETA

Pravni fakultet visoko je učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu. Fakultet u pravnom prometu sudjeluje pod nazivom Sveučilišt u Splitu, Pravni fakultet. Statut Fakulteta usklađen je sa Statutom Sveučilišta u Splitu. Fakultet ustrojava i izvodi sveučilišne i stručne studije te razvija znanstveni i stručni rad u području društvenih znanosti-polje pravo.

17

Fakultet u svom sastavu ima ustrojbene jedinice koje omogućuju usklađivanje i izvođenje sveučilišnih i stručnih studija, znanstvenog i visokostručnog rada. Ustrojbene jedinice Fakulteta su: katedre, zavodi, seminari, centri, knjižnica i dekanat.

U cilju organiziranog obavljanja znanstvenoistraživačkog rada, stručne, nastavne i ekspertizne djelatnosti, te povezivanja s praksom, Fakultet je osnovao zavode, seminare i centre.

U radu zavoda, seminara i centara sudjeluju i studenti te priznati znanstvenici i stručnjaci izvan Fakulteta.

Pravni fakultet u Splitu provodi znanstvena istraživanja i stručni rad te na njima utemeljeno diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje i stručni studij. Svoje zadaće ostvaruje u skladu s potrebama održivog razvoja društvene zajednice u kojoj djeluje. Fakultet integrira funkcije svojih ustrojbenih jedinica (katedara, zavoda, centara, seminara i dr.) te osigurava njihovo jedinstveno i usklađeno djelovanje. Donosi strateške i razvojne odluke o akademskim pitanjima i znanstvenim istraživanjima, o financijskom poslovanju i investicijama te razvojnim planovima.

Fakultet sustavno teži osiguravanju mobilnosti studenata i nastavnika, racionalnom korištenju ljudskih i materijalnih resursa, razvoju multidisciplinarnih studija te nadzoru i promicanju kvalitete, konkurentnosti i međunarodne kompetitivnosti nastavnoga, znanstvenoga i stručnog rada. Fakultet razvija i informacijski i knjižnični sustav.

Tijekom posljednjih deset godina Fakultet je poduzeo značajne organizacijske promjene. Povećan je broj katedara i njihovo povezivanje prema srodnosti kolegija u zavode. Utemeljeni su novi centri među kojima najznačajnijim smatramo: Međusveučilišni centar za hrvatsko, njemačko, komparativno i europsko pravo, interdisciplinarni Centar za medicinsko pravo, Centar za cjeloživotno obrazovanje, Centar za izvannastavne aktivnosti te Centar za europsku dokumentaciju i istraživanje „Robert Schuman“ (CEDI).

U suradnji s njemačkim i francuskim kolegama redovito se kod nas održavaju i međunarodni znanstveni skupovi.

Fakultet se u posljednjih pet godina otvorio svom lokalnom i regionalnom okružju organizirajući različite oblike edukacije (seminare, radionice), što je zahtijevalo i odgovarajući organizacijski preustroj. Djelatnosti navedenih centara već su donijele prve rezultate. Organiziran je poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije Medicinskog i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu Liječnička pogreška - medicinski i pravni aspekti. To je poslužilo i kao temelj za ustrojavanje novog fakultetskog poslijediplomskog specijalističkog studija Medicinsko pravo, osnivanje i uvođenje u nastavu kolegija Zdravstveno pravo (na pravnom i medicinskom studiju) te u osnivanju Hrvatske udruge za zdravstveno pravo i etiku.

XII. POVEZANOST SA ZAJEDNICOM I GOSPODARSTVOM

1. Suradnja s pravnicima u praksi

Bitan kvalitativan pomak ostvaren je i sklapanjem Okvirnih sporazuma o suradnji s Hrvatskom odvjetničkom komorom i Hrvatskom javnobilježičkom komorom čime je otvoren put uključivanju vrsnih odvjetnika i javnih bilježnika u proces obrazovanja magistara prava (njihovim sudjelovanjem u izvođenju vježbi i seminara te upućivanjem studenata na praksu u odvjetničke i javnobilježničke urede), kao i uključivanje nastavnika i suradnika Fakulteta u cjeloživotnu izobrazbu odvjetnika i javnih bilježnika.

18

Fakultet je sklopio i ugovor o suradnji sa jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave u županiji Splitsko – dalmatinskoj, gradovima Novalji u Ličko – senjskoj županiji i Gradom Splitom.

Dugogodišnja suradnja s Udrugom pravnika u gospodarstvu posebno je važan segment cjeloživotnog obrazovanja pravnika – prvenstveno osmišljen za potrebe naše lokalne zajednice. ali isto tako značajan izvor obrazovanja za pravnike iz drugih sredina. Osim na stalnim aktuelnim predavanjima i tematskim radionicama koje već dugi niz godina zajednički održavaju profesori našeg fakulteta i priznati pravnici iz prakse, veliki odaziv mladih pripravnika ostvaren je i na seminarima za pripremu pravosudnih ispita.

Na Fakultetu djeluje i Pravna klinika za pružanje besplatne pravne pomoći.

2. Alumni

Pri Pravnom fakultetu djeluje udruga Alumni PFS, u koju se dragovoljno učlanjuju svi oni koji su završili neki od studijskih programa na ovom Fakultetu s ciljem osvarivanja trajne i uzajamne suradnje, njegovanja odnosa s Fakultetom, pružanja potpore Fakultetu i fakultetskoj knjižnici, stimuliranja i nagrađivanja najboljih studenata, organiziranja okruglih stolova i predavanja o aktualnim pravnim pitanjima i sl. Osnivačka skupština udruge održana je 26. siječnja 2001. godine. Na njoj je usvojen Statut i ustrojena radna tijela udruge: Upravni i Nadzorni odbor te Sud časti. Upravni odbor čine predsjednik, dopredsjednik i tajnik s još 6 članova. Registraciju udruge odobrilo je Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne uprave 23. svibnja 2001. godine.

U posljednjih nekoliko godina bivši studenti Fakulteta koji su se istakli u područjima svoga djelovanja održali su predavanja studentima o tome što znači studiranje prava te o radu i koristima vježbeništva u odvjetničkoj profesiji. Držimo da bez obzira na veći broj nezaposlenih završenih studenata, pravni studij pruža dobre i široke mogućnosti zapošljavanja u uglednim pravničkim profesijama. Također, studij prava pruža i široko znanje odnosno obrazovanje. Podaci o zapošljavanju studenata ukazuju na činjenicu da se zapošljava gotovo 80% završenih studenata pravnoga studija. Pored tradicionalnih pravničkih profesija sudaca, odvjetnika, državnih odvjetnika, javnih bilježnika i državnih službenika, posljednjih godina pravnici se masovno zapošljavaju i u gospodarstvu ili privatnoj praksi, diplomatskim i konzularnim službama, međunarodnim organizacijama, institucijama civilnog sektora i sl. Poticanje djelovanja Alumnia i proširenje njegova članstva jedan je od zadataka Fakulteta u narednom razdoblju.

3. Profesionalna udruženja

Djelatnici Fakulteta članovi su različitih strukovnih udruženja u zemlji i inozemstvu,a neki od njih su i osnivači pojedinih profesionalnih udruženja koja imaju sjedište na Pravnom fakultetu u Splitu. Udruge koje danas djeluju u okviru Fakulteta su: Hrvatska udruga za ustavno pravo i Društvo bibliotekara pravnih i srodnih biblioteka Jugoistočne Europe.

Fakultet će i dalje stimulirati ovakav stručni angažman svojih djelatnika jer se djelovanjem u okviru profesionalnih udruga otvaraju mogućnosti za promociju Fakulteta, razmjenu iskustava i bolju povezanost s domaćom i međunarodnom akademskom zajednicom što je jedan od strateških ciljeva razvoja Fakulteta.

19

XIII. MEĐUNARODNA SURADNJA I MOBILNOST

Fakultet surađuje ili je surađivao s brojnim visokoškolskim i znanstvenim ustanovama u zemlji (Pravnim fakulteti u Zagrebu, Osijeku i Rijeci) i inozemstvu (Otvoreno sveučilište u Berlinu, Max Planck Institut za europsku pravnu povijest u Frankfurtu/M, Pravni fakultet Sveučilišta u Beču, Pravni fakultet u Krakovu, Pravni fakultet u Pečuhu, Pravni fakultet u Trstu, Pravni fakultet u Mostaru, ABA/CELLI, Kriminloški institut u Grazu, Pravni fakultet u Mariboru i Ljubljani, Pravni fakultet u Beogradu, Skopju itd.).

Posebno ističemo suradnju i trogodišnje partnerstvo u okviru TEMPUS projekta sa Sveučilištima u Staffordshire/UK, Paviji i Otvorenim Sveučilištem u Berlinu. Ovaj projekt još je u trajanju, a posebno nam je važan njegov nastavak zbog mobilnosti studenata i nastavnika (do sad je bila vrlo uspješna) jer nam je to jedan od strateških ciljeva budućeg razvoja Pojam studentske mobilnosti podrazumijeva ostvarivanje dijela studijskog programa (semestra, akademske godine) na stranom sveučilištu. Učenje, studiranje, pisanje seminarskog ili diplomskog rada ili provođenje istraživanja u inozemstvu studentu omogućava stjecanje znanja, upoznavanje novih tehnologija, komunikaciju i izmjenu iskustava s ljudima iz različitih kulturoloških sredina. Studenti koji su dio svog studija proveli na stranom sveučilištu imaju mogućnost priznavanja odgovarajućih ECTS bodova.

Isto tako navodimo specifičan oblik međunarodne suradnje pravnih knjižnica koji je ostvaren na inicijativu Pravnog fakulteta u Splitu i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru kroz djelovanje međunarodne udruge pod nazivom Društvo bibliotekara pravnih i srodnih biblioteka Jugoistočne Europe čije je sjedište na Pravnom fakultetu u Splitu. Udruga je osnovana s ciljem promicanja pravnog obrazovanja i što bolje suradnje knjižničara i profesora na pravnim fakultetima kao pomoć u savladavanju nastavnog programa i motivaciji studenata.

U poslijednje tri godine Knjižnica Pravnog fakulteta u Splitu za uspješnu međuknjižničnu suradnju dobila je posebna priznanja od Pravnog fakulteta u Mostaru, Pravnog fakulteta u Beogradu i Pravnog fakulteta u Skopju.

Pojedini profesori Pravnog fakulteta u Splitu članovi su izvršnih tijela u međunarodnim profesionalnim udrugama pravnika što također predstavlja važan okvir za međunarodnu suradnju i mobilnost.

U pogledu međunarodne suradnje Fakultet održava svestrane i intenzivne odnose s brojnim partnerima iz inozemstva. Sudionik je nekoliko zajednčkih europskih projekata (v. t. 4.a). Zaključio je bilateralne sporazume s više institucija iz inozemstva: Pravni fakulteti u Ljubljani, Mariboru, Beogradu, Mostaru, Trstu. Posebno treba izdvojiti Slobodno sveučilište u Berlinu s kojim je osnovao i zajednički međusveučilišni centar za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno pravo koje vodi prof. H. Roggemann sa sjedištem u Berlinu i Splitu. Posljednjih godina ostvarili smo dobru suradnju s kolegama s pravnog fakulteta u Beču, a po dekanu toga fakulteta i službeno smo pozvani da se pridružimo zajedničkim projektima toga fakuleta sa skupinom partnerskim fakulteta iz srednjoeuropskog kruga.

Fakultet se posebno istakao organiziranjem i domaćinstvom međunarodnih (i domaćih) znanstvenih skupova. Hrvatsko-njemački pravni simpozij održava se već dvanaest godina uzastopce u suorganizaciji našeg Fakulteta i zaklade Friedrich Ebert iz Bonna/Zagreba. Od 2007. godine u organizaciji toga skupa sudjeluje i Pravni fakultet Sveučilišta u Beču. Simpozij okuplja najvrsnije znanstvenike i pravne stručnjake hrvatskog i njemačkog jezičnog izraza po logici

20

njihove mjerodavnosti za naslovnu temu skupa. U organizaciji Međusveučilišnog centra za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno pravo na Fakultetu se održavaju redoviti godišnji znanstveno-stručni skupovi koji s teorijskog i praktičnog motrišta obrađuju različita aktualna pitanja hrvatskog, njemačkog i europskog prava. Fakultet je s Pravnim fakultetom u Mostaru bio suorganizator tradicionalnog međunarodnog savjetovanja o aktualnim pitanjima građanskog prava koji se svakog proljeća održava u Neumu (BiH). Zajedno sa Sveučilištem u Splitu organizirao je znanstveni skup u povodu 200. obljetnice Francuskog državnog savjeta kao i znanstveni skup ZERP – gospodarski pojas: pitanje ribarstva, zaštite okoliša i razgraničenja na Jadranu u suradnji s Institutom Fridtjof Nansen iz Osla (17-18. prosinca 2007.). U suradnji s Ekonomskim fakultetom, Splitsko-dalmatinskom županijom, Sveučilištem u Splitu te Centrom za europsku dokumentaciju i istraživanja „Robert Schuman“ iz Zagreba, Fakultet je organizirao međunarodne znanstveno-stručne skupove Decentralizacija odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj (26-27. travnja 2007.) i Decentralizacija kulturne politike u RH u europskom kontekstu (13. i 14. ožujka 2008). Dana 20. travnja 2006. godine Fakultet je bio domaćin međunarodnom znanstveno-stručnom savjetovanju pod naslovom Bolonjska deklaracija – put do europske diplome. Dana 11. i 12. svibnja 2006. godine u organizaciji Pravnog fakulteta održan je međunarodni znanstveni skup Pravnopovijesni izazovi na početku novog stoljeća. Od 9 -11. listopada 2008. godine u Beču je održan nastavak toga skupa u suorganizaciji Pravnog fakulteta u Beču i Pravnog fakulteta u Splitu. Dana 15. prosinca 2006. godine na našem Fakultetu održan je međunarodni znanstveni skup Regionalizam-pravni i politički aspekt. U rujnu 2008. godine Fakultet i Hrvatsko sociološko društvo organizirali su međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Sociologija Srđana Vrcana: ideologije i teorije“.

Nastavnici i suradnici Fakulteta redoviti su sudionici znanstvenih savjetovanja, konferencija, kongresa i skupova u inozemstvu. Mnogi od njih sudionici su inozemnih znanstvenih projekata. Usavršavali su se na različitim inozemnim sveučilišnim i znanstvenim institucijama.

Nastavnici Fakulteta ostvarili su zapaženi broj znanstvenih, stručnih i nastavnih boravaka u inozemstvu u kraćem ili duljem trajanju (Università di Genoa, Italia; University of Amsterdam; Ruskin College Oxford; Bordeaux Université; A. Humboldt Universität, Berlin; University of Athens; Freie Universität Berlin; Bristol University, UK; Università di Padova; Université Panthéon, Assas, Paris II; Max Planck Institut za europsku pravnu povijest, Frankfur/M; Max Planck Institut za strano i poredbeno kazneno pravo, Freiburg; Law Faculty, Charles University Praha; Cleveland State University; Leopold Wenger Institut za rimsko pravo, München; Human Rights Center, pravni fakulteti u Mostaru; Istituto di storia del diritto, Università di Trieste; Universität Hamburg; Asser College Den Haag; Universität Wien; Universität Graz; Inštitut za kriminologijo, Pravni fakultet Univerze u Ljubljani; Pravni fakultet u Mariboru; University of Tulane, New Orleans; Hartford University, Connecticut; Gonzaga University, Spokane?, Washington, USA; Washington State University; Kent University, Chicago, IIIinois; South Carolina State University, Notre Dame University, Indiana; University of Stockholm, i dr.). Oni među njima, koji su na inozemnim sveučilištima i drugim znanstvenim institucijama proveli dulje vrijeme (godinu dana i dulje) stekli su zapaženo znanstveno i stručno iskustvo. Imali su priliku temeljito upoznati suvremena kretanja u znanstvenim područjima svoga interesa, strukturu i način funkcioniranja najuglednijih znanstvenih institucija, uspostaviti mrežu odnosa s kolegama iz svijeta i sl.

Na temelju iznesenog, međunarodnu suradnju Pravnog fakulteta u Splitu možemo smatrati uspješnom. No, svakako ima prostora i za njeno daljnje poboljšanje.

21

XIV. OSIGURANJE SUSTAVA KVALITETE

Za podršku ostvarivanju postavljenih ciljeva u okviru redovitog poslovanja Fakulteta potrebno je uspostaviti odgovarajuću organizacijsku strukturu koja će biti integralni dio sustava osiguranja kvalitete visokog obrazovanja na Pravnom fakultetu Splitu.

1. Prvi korak

Kultura kvalitete gradi se u svim područjima djelovanja i kroz sve normativne akte Fakulteta. U tom smislu strategija praćenja kvalitete studiranja uređena je Pravilnikom o sustavu za kvalitetu Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, Pravilnikom o studiju i režimu studiranja, Pravilnikom o radu Odbora za unaprjeđenje kvalitete, Pravilnikom o nagradama i priznanjima, drugim pravilnicima, kratkoročnim i dugoročnim razvojnim planovima te drugim relevantnim propisima.

Imenovanje Odbora za unaprjeđenje i osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja bio je također jedan od prvih zadataka koji je obavljen 2007. i Odbor već nekoliko godina organizairano provodi interne studentske ankete i skupne ankete Sveučilišta u Splitu.

Uloga i nadležnosti ovog Odbora definirane su Pravilnikom o sustavu za kvalitetu i Pravilnikom o radu odbora za unaprjeđenje kvalitete. U rad Odbora uključeni su nastavnici, studenti, nenastavno osoblje. Odbor ima obvezu jednom godišnje podnositi izvješće o svom radu i rezultatima rada Fakultetskom vijeću i Centru za unaprjeđenje kvalitete Sveucilišta. U suradnji s predstojnicima zavoda, katedri, centara, knjižnice i drugih ustrojbenih jedinica Fakulteta predstavnici Odbora za unaprjeđenje kvalitete izrađuju izvješće o pregledu mjera i aktivnosti u okviru sustava upravljanja kvalitetom (SWOT analiza).

U smislu povećanja i kontrole kvalitet osnovan je i Ured za odnose sa studentima kao i Povjerenstvo za unaprjeđivanje nastave.

2. Razvitak mehanizama za osiguranje kvalitete

S ciljem kontinuiranog praćenja i unaprjeđivanja sustava osiguravanja kvalitete na Fakultetu, potrebno je razviti mehanizme za osiguravanje kvalitete. Ovi mehanizmi obuhvaćaju postupke za implementaciju, vrjednovanje i nadzor sustava kvalitete te su podloga za rad u postupku vanjskog vrjednovanja visokih učilišta i studijskih programa i predstavljaju jedan od strateških ciljeva Strategije razvitka.

Mehanizmi za osiguranje kvalitete :

(1) SamoanalizaZa potrebe postupka vrjednovanja Fakulteta potrebno je izrađivati samoanalizu rada

Fakulteta (najmanje jednom u pet godina). Rezultat postupka vrjednovanja je i dobivanje dopusnice (isprave kojom se utvrđuje da visokoučilište udovoljava standardima i uvjetima za obavljanje djelatnosti, odnosno izvođenje pojedinog studija).

(2) Tijela za osiguranje kvalitete

22

Kao što je ranije navedeno na Fakultetu postoje različita tijela za osiguranje kvalitete: Odbor za unaprjeđenje kvalitete, Ured za odnose sa studentima, Povjerenstvo za unaprijeđivanje nastave, a prema potrebi mogu se osnivati i druga tijela (vijeća godišta i sl.).

(3) Akti za osiguranje kvaliteteOsiguranje kvalitete temelji se na unaprijed postavljenim pravilima i kriterijima koje

načelno reguliraju interni pravilnici kao što su: Pravilnik o sustavu za kvalitetu i Pravilnik o radu Odbora za unaprjeđenje kvalitete, a osigurava se i u skladu s drugim aktima kao što je Priručnik za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja.U tijeku je izrada Priručnika o sustavu osiguranja kvalitete sukladno smjernicama ESG, uvažavajući organizacijsku strukturu i funkcioniranje Fakulteta. U Priručniku će se definirati svrha i cilj uspostavljanja kriterija vrjednovanja (indikatora) koji će se pratiti te opisati način prikupljanja informacija i način obrade dobivenih rezultata. Kod prikupljanja informacija o vrijednostima indikatora kvalitete osigurati da postoje objektivni dokazi njihovog korištenja s ciljem razvoja obrazovanja, znanstvenog i stručnog rada.

(4) Izrada SWOT analize FakultetaNa temelju parcijalnih izvješca predstojnika zavoda, katedri i drugih ustrojbenih jedinica

Odbor će izraditi SWOT analizu Fakulteta u cjelini. Cjelovita SWOT analiza podloga je u postupku vanjske neovisne prosudbe sustava osiguravanja kvalitete, a mora se izraditi najmanje jadan put u pet godina.

(5) Evaluacija rada nastavnika, studenata i stručnih službi Putem različitih upitnika i intervjua nastavnici, studenti i stručne službe moraju evaluirati

svoj rad najmanje jedan put godišnje.

(6) Vanjska prosudba sustava osiguravanja kvaliteteU planiranom petogodišnjem razdoblju provesti će se postupak vanjske neovisne prosudbe

sustava osiguravanja kvalitete. Prema kriterijima prosudbe stupnja razvijenosti sustava osiguravanja kvalitete, postici napredak za najmanje jedan stupanj u svim elementima sustava.

(7) Usporedba s drugim sličnim institucija u zemlji i inozemstvuFakultet će kroz razmjenu iskustava i međunarodnu suradnju sa sličnim institucijama

uspoređivati svoja dostignuća i usklađivati ih s primjerima dobre prakse.

XV. SWOT ANALIZA

Na temelju podataka iz Samoanalize Pravnog fakulteta u Splitu (2008.) i rezultata Završnog izvješća vanjske novisne prosudbe od strane Stručnog povjerenstva za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje (2008.) donosimo sljedeću SWOT analizu stanja i mogućnosti daljnejeg razvoja Fakulteta.

1. Prednosti / Snage

- Tijekom 49 godina svog postojanja Pravni fakultet u Splitu postigao je rezultate koji ga afirmiraju kao značajnu visokoškolsku instituciju u Hrvatskoj. Iz njegovih studija izašao je

23

veliki broj mladih pravnih stručnjaka koji su se istakli svojim znanjem i umješnošću u pravosuđu, državnoj upravi, gospodarstvu, diplomaciji ali i na znanstvenom polju.

- Sa zavidnim brojem profesora i docenata te drugih znanstvenih i stručnih suradnika Fakultet je postao visokoškolska ustanova na kojoj je danas moguće steći i usavršiti znanje iz velikog broja pravnih, politoloških, socioloških, gospodarskih i drugih srodnih društvenih znanosti te biomedicinskih znanosti. Na znanstvenom polju Fakultet je dao značajni doprinos razvitku hrvatske pravne misli, što se može potkrijepiti velikim brojem različlitih edicija (knjiga, skripata, znanstvenih i stručnih radova), za mnoge od kojih su nastavnici Fakulteta dobili niz visokih društvenih i stručnih nagrada i priznanja, a neki su postali članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti što ih dovodi u poziciju da izravno sudjeluju u kreiranju općeg akademskog okvira Republike Hrvatske.

- Opseg i kvaliteta znanstvenog rada prate se sustavno na nekoliko načina. Na Fakultetu postoji i aktivno djeluje: Odbor za unaprjeđenje kvalitete, kojega su sastav i nadležnosti propisane Pravilnikom o sustavu za kvalitetu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Prema čl. 7. Pravilnika, Odbor između ostaloga nadzire i kvalitetu znanstvene djelatnosti na Fakultetu, dok prema čl. 9. prati i usklađuje rad fakultetskih tijela i povjerenstava koja skrbe o znanstvenoistraživačkom radu. Znanstveni rad koji se ostvaruje kroz znanstvene projekte, kako one koji se financiraju iz sredstava MZOŠ, tako i one interne (v. t. 4. a), prati se kroz individualna i skupna godišnja izvješća.

- Knjižnica fakulteta utemeljena je na visokim profesionalnim standardima i kao jedan od važnih razvojnih resursa predstavlja čvrsto uporište za daljni znanstveno-istraživački rad Fakulteta. Knjižnica je za svoj dosadašnji angažman na razvoju međuknjižnične suradnje ostvarila nekoliko priznanja od strane domaćih i inozemnih pravnih fakulteta što predstavlja dodanu vrijednost u ukupnoj promociji Fakulteta.

- Na Fakultetu također djeluje i Ured za odnose sa studentima što doprinosi razvoju studentskog standarda i predstavlja osnovu za dajnji rad na osiguranju kvalitete studentskog djelovanja.

- U skladu sa Zakonom, svim su asistentima, od znanstvenih novaka do viših asistenata, pridjeljeni mentori koji prate njihov znanstveni i nastavni rad i razvoj, te o tome podnose godišnja izvješća Fakultetskom vijeću. Znanstvena produktivnost provjerava se i kroz periodičke izbore i reizbore u znanstveno-nastavna zvanja. Konačno, u izradi je znanstvena strategija koja bi pitanje kontrole kvalitete znanstvenog rada trebala urediti na sustavan način, kao i Priručnik za kvalitetu.

Napominjemo da i svaki nastavnik i suradnik provodi samoanalizu znanstveno-nastavnog rada. - Veliki broj naših bivših studenata vrši značajne funkcije na državnoj razini i time izravno

utječe na donošenje strateških odluka od općeg državnog interesa.- Nastavnici i drugi stručnjaci Pravnog fakulteta u Splitu vrlo su aktivni u različitim tijelima

Sveučilišta u Splitu te time direktno utječu na budući razvoj Sveučilišta i zastupanje interesa našeg Fakulteta. Taj angažman dio je dugogodišnje tradicije izravnog sudjelovanja u životu i radu Sveučilišta jer je Pravni fakultet ujedno i jedan od osnivača Sveučilišta 1974.

- Naši profesori kao vrhunski stručnjaci direktno utječu na izradu i donošenje ustavnih, zakonskih i drugih pravnih propisa te su neki od njih i članovi pregovaračkih timova u tijelima za EU integracije.

- U procjeni kompetentnosti stručnjaka koji su završili studij na Pravnom fakultetu u Splitu koristimo se sljedećim podacima: naši diplomirani studenti dobitnici su stipendija Zaklade „Zlatko Crnić“, sveučilišne stipendije, stipendije Grada Splita i raznih drugih gospodarskih subjekata, a koriste ih i za nastavak daljnjeg obrazovanja na poslijediplomskim studijima;

24

uspješni su u polaganju pravosudnog i državnog stručnog ispita; obnašaju značajne državne, pravosudne i gospodarske funkcije (predsjednici su najviših sudova, glavni državni odvjetnik i njegovi zamjenici, veleposlanici, župani i dr.).

- Na temelju podataka proizašlih iz samoanalize međunarodnu suradnju Pravnog fakulteta u Splitu možemo smatrati uspješnom. No, svakako ima prostora i za njeno daljnje poboljšanje posebno u smislu mobilnosti profesora, studenata i osoblja.

- Hrvatski su pravni fakulteti tijekom reforme izabrali cjeloviti (integrirani) petogodišnji studij koji završava stjecanjem titule magistra prava što se smatra optimalnim modelom za uvođenje u studijski program svih potrebnih teorijskih, stručnih, poredbenih, međunarodnih i europskih sadržaja potrebnih za obavljanje pravničke djelatnosti u hrvatskom i širem europskom kontekstu. U reformi studijskog programa većina pravnih fakulteta odlučila se za prevladavajući europski model pravnog obrazovanja koji uključuje veliki broj obveznih predmeta s uvođenjem izbornih predmeta u posljednjoj godini studija, pa su eventualne izmjene moguće u postojanju razmišljanja po kojima bi trebalo razmotriti mogućnosti smanjenja broja obveznih predmeta i uvođenja izbornih predmeta u ranijoj fazi studija. Također, vodi se stalna briga za poboljšanje postojećih studijskih programa konstantnim obnavljanjem i europeizacijom njihovih sadržaja, kao i uvođenjem novih nastavnih metoda. Drugim riječima, studijski programi pravnog obrazovanja kompatibilni su s pravnim studijem u drugim europskim državama.

- U tom smislu u kontekstu samoanalize Fakulteta izvršena je usporedba s nastavnim planovima i programima kako inozemnih tako i tuzemnih pravnih fakulteta. Ta je analiza pokazala da se studijski programi na našem Fakultetu bitno ne razlikuju od studijskih programa na pravnim fakultetima u državama usporedbe (Italija, Austrija, Mađarska, Slovenija...). Tome u prilog govore oblici nastavnog procesa: predavanja, vježbe, seminari i klinička nastava. Kad je pak riječ o usporedbi studijskog programa Fakulteta s ostalim pravnim fakultetima u Hrvatskoj, potrebno je naglasiti da su studijski programi svih fakulteta u velikoj mjeri usklađeni što je posljedica prihvaćanja zajedničke minimalne jezgre. U ostalom dijelu studijskog programa svi fakulteti sadrže određene specifičnosti, pa je shodno tome na našem Fakultetu naglasak na izučavanju pomorskopravne problematike, turističkog prava, turističkog kriminaliteta, međunarodnog prava mora i sl. što predstavlja našu prednost i prepoznatljivost.

- Fakultet je uradio značajne napore na izradi internih propisa kojima se uređuje promicanje i praćenje kvalitete nastave te ustroj i nadležnost tijela koja su nositelji tih aktivnosti, kao i na usklađivanju postojećih propisa sa relevantnim zakonima, podzakonskim aktima i sveučilišnim propisima.

- Na temelju ocjene Stručnog Povjerenstva Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje Fakultet je visoko rangirana obrazovna i znanstvena istitucija s preporukom upućenoj Ministarstvu znaosti, obrazovanja i športa da udvostruči iznose kojima se financiraju znanstveno istraživački projekti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

2. Nedostaci / Slabosti

- Fakultet se već nekoliko godina suočava s relativnim nedostatkom prostora i opreme nužnih za sve veće zahtjeve znanstvenoistraživačkog i nastavnog rada.

- Trenutačno se na Fakultetu osjeća izrazita potreba zapošljavanja novih ljudi zbog sve izraženijeg starenja nastavne populacije (samo u posljednjih pet godina umirovljeno je devet

25

nastavnika). Primjetan je i deficit pratećeg osoblja (tajnica katedara, zavoda, informacijskih stručnjaka i sl.), s obzirom na to da su nastavnici opterećeni i nepotrebnim administriranjem.

- U proteklom razdoblju nismo proveli dovoljno studentskih anketa jer je duže vrijeme bio u izradi jednoobrazni sveučilišni anketni lista koji su trebale prihvatiti sve sveučilišne sastavnice.

- Javno informiranje i interna komunikacija nisu dovoljno razvijeni te je jedan od važnih zadataka Fakulteta rad na uspostavi sustavne interne komunikacije zaposlenika u prvom redu kroz redovitu razmjenu iskustava i formiranje stručnih timova. Dodatna ulaganja moraju se usmjeriti i na održavanje mrežnih stranica i izradu Info materijala.

3. Mogućnosti / Prilike

- U RH postoji, a i nadalje će postojati dugoročna potreba za akademskim pravničkim obrazovanjem. Razlozi tome raznovrsni su i brojni, a najvažniji su sljedeći: a) potreba konsolidacije RH kao države vladavine prava; b) sve osjetnija potreba za kompetentnijim profesionalnim kadrom u pravosuđu, odvjetništvu, bilježništvu, upravi i gospodarstvu; c) potreba unutarnjeg nacionalnog tržišta koje počiva na sve kompleksnijoj i široj pravnoj regulaciji koja nacionalno pravo otvara globalizaciji i europeizaciji; d) usklađivanje hrvatskog prava s propisima EU i pristupanje RH međunarodim asocijacijama; e) promicanje ljudskih prava.

- Potrebe gospodarstva, državne uprave i pravosuđa pružaju mogućnosti za otvaranje novih studija: doktorskog studija, poslijediplomskih specijalističkih i specijalističkih stručnih studija.

- Dodatna ulaganja u informatizaciju i informacijsko educiranje studenata i zaposlenika omogućuju Fakultetu veću kompetetivnost na domaćem i stranom tržištu znanja.

- Dodatne aktivnosti studenata kroz rad Centra za izvannastavne aktivnosti pokreću njihovu motivaciju i omogućuju im da budu uspješniji u savladavanju gradiva što im osigurava veće kompetencije i širi izbor zanimanja u odnosu na druge kolege pravnike.

- Dodatno razvijanje WEB stranice Fakulteta, posebnih jedica Fakulteta, nastavnika i djelatnika Fakulteta omogućava stvaranje prostora za efikasno javno informiranje i učinkovitu konzultaciju studenata i profesora.

- Poticanjem izdavaštva profesora, znanstvenika, suradnika i studenata temeljem dodatnih proračunskih sredstava Fakulteta otvaraju se veće mogućnosti utjecaja na stručnu i širu društvenu javnost, a time raste i značaj Fakulteta kao institucije.

- Povezivanjem s gospodarstvom i partnerstvom u različitim projektima Fakultet osigurava prostor daljnjeg napredovanja svojim stručnjacima, a time ostvaruje i priliku za unapređenje pravne prakse

- Interaktivnost i razmjena iskustava kroz organiziranje stručnih radionica sa studentima, znanstvenim novacima i asistentima otvaraju mogućnosti za dodatni razvitak timskog rada na Fakultetu. Voditelji stručnih i znanstvenih projekata imaju dodatnu priliku za prezentaciju svojih postignuća.

- Poticanje mobilnosti i dodatno ulaganje u razvitak ljudskih i materijalnih resursa istovremeno su izazov i prilika za pronalaženje novih načina finaciranja Fakulteta putem međunarodnih fondova.

26

- Ustroj i rad Pravne klinike za pružanje besplatne pravne pomoći otvara mogućnost za nove, interdisiplinarne projekte i istraživanja na Fakultetu koja svojim rezultatima mogu doprinositi izgradnji pravne i socijalne države.

- Preseljenje u novu zgradu u Campusu Sveučilišta omogućava razvitak prostornih i tehnoloških resursa za ispunjavanje zahtjeva postavljenih Bolonjskom reformom visokog obrazovanja i Strategijom razvitka Fakulteta.

4. Opasnosti / Strahovi

- Među najznačajnijim problemima koji tište gotovo sve "stare" fakultete u Hrvatskoj pa tako i Pravni fakultet u Splitu, svakako su i nepovoljan omjer broja nastavnika/suradnika i studenata, podfinanciranje s obzirom na provedene reforme, te nerazvijen sustav financiranja studenata.

- Glavne poteškoće u ustrojavanju poslijediplomskih studijskih programa očituju se u složenosti i dugotrajnosti postupka dobivanja dopusnice za početak izvođenja studija koji može potrajati i više od godinu dana. Takav složen i dugotrajan postupak djeluje destimulativno, iako postoji razmjerno veliko zanimanje završenih studenata za poslijediplomsku specijalizaciju.

- Eventualne poteškoće ogledaju se i u tome što je cjeloživotno usavršavanje za tradicionalne pravničke profesije, za razliku od nekih drugih profesija npr. liječnika, još uvijek pravno neobvezujuće, a ne postoji ni cjelovito umrežavanje pravnih fakulteta i ostalih institucija te nema razrađenog modela financiranja troškova kroz ulaganje trgovačkih društava, poslodavaca, javnih službi i dr.

- Opće stanje u visokom školstvu ne zadovoljava nas u potpunosti jer postoje objektivne poteškoće u pogledu provođenja Bolonjske deklaracije na koje visoka učilišta ne mogu utjecati. Na prvom mjestu, to se odnosi na, u velikoj mjeri, neodgovarajuće uvjete studiranja (materijalne, financijske, kadrovske i prostorne). Stoga držimo nužnim značajno povećanje ulaganja cijelog društva u visoko obrazovanje kako bi se postigla najveća moguća kvaliteta.

- Nedostatak proračunskih i drugih dodatnih sredstava za razvoj znanstvenih i stručnih projekata uvjetovan recesijsom i financijskom krizom.

- Kašnjenje u izgradnji nove zgrade u Campusu Sveučilišta u petogodišnjem razdoblju.

XVI. OSOBE I TIJELA POTREBNA ZA PROVEDBU STRATEGIJE

Strategiju će prema pojedinačnim zadacima provoditi odgovorne osobe i tijela u okviru redovite organizacijske strukture Pravnog fakulteta u Splitu uz pomoć studenata. Nedvojbeno je da rezulati nastojanja Fakulteta na znanstvenom i nastavnom polju ovise i o kvaliteti (i kvantiteti) nastavnika i istraživača, o načinu raspolaganja i korištenja kompjutorske informatičke opreme i ostale infrastrukture, o adekvatnosti prostora te o financijskim sredstvima.

1. Zavodi

1. Zavod za pravnu povijest2. Zavod za ustavno-političke znanosti3. Zavod za ekonomsko - financijske i informacijske znanosti i statistiku4. Zavod za kaznene znanosti

27

5. Zavod za građansko-pravne znanosti6. Zavod za trgovačko i pomorsko pravo7. Zavod za međunarodno pravo8. Zavod za upravne znanosti9. Zavod za kaznenopravna i kriminološka istraživanja "Ivan Vučetić"10.

Zavod za suradnju s gospodarstvom i ustanovama,

11.

Zavod za istraživanje građanskih sudskih postupaka i suradnju s pravosuđem.

Zavod se osniva za jednu ili više srodnih katedri, te za ciljano istraživanje pravnih odnosa i postupaka, kao i uspostavu suradnje s gospodarstvom, ustanovama, pravosuđem, upravom i drugim subjektima. Zavod predstavlja i njegovim radom rukovodi predstojnik. Predstojnik zavoda bira se na način i u postupku predviđenim Pravilnikom o ustroju i radu zavoda.

2. Seminari

1. Seminar za političko-sociološka istraživanja2. Seminar građanskog i trgovačkog prava3. Seminar za pravno-ekonomska istraživanja europske unije (SPEEU)

Seminar predstavlja i njegovim radom rukovodi voditelj. Voditelj seminara bira se na način i u postupku predviđenim Pravilnikom o ustroju i radu seminara.

3. Centri

1. Centar za medicinsko pravoDjelatnost Centra:

- Razvitak teorijskih istraživanja na području Bioetike i Medecinskog prava;- Inicijativa za izmjenu postojećih i sudjelovanje kod donošenja novih propisa iz

područja medicinskog prava;- Usklađivanje hrvatskih propisa s područja medicinskog prava s propisima

Europske unije i odredbama međunarodnih konvencija; - Inicijativa za osnivanje sveučilišnog znanstvenog ili stručnog poslijediplomskog

studija "Medicinsko pravo";- Organiziranje domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih

skupova/savjetovanja;- Javna predavanja (tribine) o aktualnim temama iz područja medicinskog prava;- Priprema za izradu nastavnog plana i uvođenja u obrazovni sustav novih kolegija

iz područja medicinskog prava;- Izrada stručnih multidisciplinarnih ekspertiza;- Ishođenje znanstvenih projekata kod Ministrstva znanosti, obrazovanja i športa iz

područja medicinskog prava;- Osnivanje tematske knjižnice iz područja medicinskog prava;- Suradnja sa srodnim međunarodnim i domaćim subjektima;- Izdavačka djelatnost;

28

- Edukacija medicinskih, pravnih i drugih djelatnika;- druge aktivnosti.

2. Centar za izvannastavne aktivnostiDjelatnost Centra:- Radionice: javno zagovaranje, komunikacijske vještine i odnosi s javnošću;

metodologija izrade seminarskih i diplomskih radova i pristup učenju; službeni izvori EU, civilno društvo i sl.

- Radionica International Legal English.- Informacijsko opismenjavanje.- Organiziranje tribina i okruglih stolova.- Potpora Debatnom klubu Pravnog fakulteta u Splitu.- Izdavačka djelatnost (studentsko glasilo).- Suradnja s CARNetom.- Suradnja s lokalnim NVO-ima i profesionalnim udrugama iz zemlje i

inozemstva.- Suradnja s CENTROM za stalno stručno usavršavanje Nacionalne i

Sveučilišne knjižnice – Zagreb.- Gostovanje stručnih djelatnika Zavoda za zapošljavanje.- Gostovanje predstavnika Odvjetničke i Javnobilježničke komore.- Nagrade zaslužnim studentima i suradnicima.

3. Centar za cjeloživotno obrazovanje Djelatnost Centra:- Izvođenje seminara cjeloživotnog obrazovanja za potrebe uprave, pravosuđa, lokalne

samouprave i gospodarstva te seminare učenja stranih jezika za pravnike.- Organiziranje znanstvenih i stručnih skupova te javnih tribina iz područja uprave,

pravosuđa, lokalne samouprave i gospodarstva.- Pružanje stručne i savjetodavne pomoći tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave, javnim službama, pravosudnim tijelima, drugim državnim tijelima i gospodarskim subjektima.

- Izdvanje knjiga, brošura, skripata, monografija, promidžbenih materijala, te obavljanje drugih vidova izdavačke djelatnosti.

- Obavljanje djelatnosti vezanih uz osnovnu djelatnost Centra.

4. Centar za njemačko, hrvatsko, europsko i komapartivno pravoCentar je radna zajednica bez svoje pravne sposobnosti. Osnivači Centra (Slobodno Berlinsko Sveučilište i Sveučilište u Splitu) realizaciju poslova i zadataka Centra, prenijeli su na Institut za istočnu Europu koji je u sastavu Slobodnog Berlinskog Sveučilišta i na Pravni fakultet u Splitu koji je u sastavu Sveučilišta u Splitu.Zadaci su Centra:- Posredovanje o saznanjima i informacijama o njemačkom, europskom i

komparativnom pravu za studente prava i stručnjake u području pravne i gospodarske prakse u Hrvatskoj;

- Posredovanje o saznanjima i informacijama o hrvatskom pravu i pravu u jugositoku

29

Europe za njemačke studente kao i pravne znanstvene stručnjake i suradnike međunarodnih organizacija;

- Razmjena nastavnika te studenata diplomskog i dodiplomskog studija;- Razvoj i provođenje zajedničkih znanstveno istraživačkih i izdavačkih projekata.Financiranje Centra (tehničko i uredsko uređenje, knjižnice, tekuće održavanje, putovanja i troškove nastavnika, sudionika zajedničkih znanstveno istraživačkih projekata kao i ostalih suradnika i savjetnika) osigurava njemački partner. Centar ima sjedište na Pravnom fakultetu u Splitu. Voditelj Centra upravlja sa sredstvima prema zadacima i radnom programu Centra.Za uspješno ostvarivanje ciljeva i zadataka Centra, voditelju u savjteodavnoj ulozi pomaže Savjet koji se sastoji od četiri znanstvenika, po dvoje sa svake strane.

5. Centar za europsku dokumentaciju i istraživanje „Robert Schuman“ (CEDI).Centar za europsku dokumentaciju i istraživanje osnovan je s namjerom da istraživačima i široj javnosti omogući konzultiranje europske stručne dokumentacije objavljene u peridičkim i drugim izdanjima te pute elektroničke mreže.

Centar predstavlja i njegovim radom rukovodi ravnatelj. Ravnatelj se bira na način i u postupku predviđenim Pravilnikom o ustroju i radu centra.

Pravilnike kojima se uređuje ustroj, djelokrug i način rada zavoda, seminara i centara donosi dekan na prijedlog Fakultetskog vijeća. Jednako tako, odluku o osnivanju novih zavoda, seminara ili centara donosi dekan na prijedlog Fakultetskog vijeća.

4. Katedre

1. Katedra za pravnu povijest2. Katedra za rimsko pravo3. Katedra za teoriju prava i države4. Katedra za sociologiju 5. Katedra za ustavno pravo6. Katedra za informacijske znanosti i statistiku7. Katedra za ekonomske i financijske znanosti8. Katedra za kazneno pravo 9. Katedra za kazneno procesno pravo10. Katedra za građansko pravo 11. Katedra za građansko procesno pravo12. Katedra za obiteljsko pravo13. Katedra za trgovačko pravo i pravo društava14. Katedra za pomorsko pravo i opće prometno pravo15. Katedra za međunarodno javno pravo16. Katedra za međunarodno privatno pravo17. Katedra za upravo pravo18. Katedra za upravnu znanost19. Katedra za radno i socijalno pravo20. Katedra za strane jezike

30

Katedre se osnivaju za jedan ili više srodnih nastavnih kolegija. Članovi su katedre nastavnici, suradnici i znanstvenici koji izvode nastavu ili sudjeluju u izvođenju nastave iz istog ili srodnih predmeta. Katedra može imati i vanjske suradnike. Katedre mogu imati međufakultetski ustroj. Nastavnici i suradnici mogu biti članovi više katedara. Pročelnik katedre predstavlja katedru te rukovodi njezinim radom, a za svoj rad odgovoran je dekanu. Pročelnika katedre biraju članovi katedre na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti ponovno izabrana za pročelnika. Katedra ima i tajnika kojega biraju članovi katedre na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti ponovno izabrana za tajnika katedre.

5. Knjižnica

Knjižnica Fakulteta kao posebna ustrojbena jedinica namijenjena je potrebama nastave, znanstvenoistraživačkog i stručnog rada te unapređenju prakse u polju pravnih i drugih društvenih znanosti koje se izučavaju na Fakultetu. Zadaća je Knjižnice praćenje domaće i strane izdavačke djelatnosti iz pravnih i drugih društvenih znanosti koje se izučavaju na Fakultetu, sudjelovanje u izdavačkoj djelatnosti i pomaganje stručnim savjetima. Posebna je zadaća Knjižnice čuvanje i obradae svih stručnih i znanstvenih publikacija i dokumenata značajnih za razvitak i rad Fakulteta. Knjižnica prati, sakuplja i čuva objavljene radove nastavnika i suradnika Fakulteta. U tu svrhu nastavnici i suradnici dostavljaju knjižnici jedan besplatan primjerak svakoga svoga objavljenoga rada.

Uz sve navedeno Knjižnica nabavlja, stručno obrađuje i zaštićuje knjižničnu građu, izrađuje biltene, kataloge, bibliografije i druga informacijska pomagala, sudjeluje u izradi kataloga i drugih baza podataka, omogućava pristupačnost knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima, osigurava korištenje i posudbu knjižnične građe, protok informacija, poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora, vodi dokumentaciju o građi i korisnicima i td.

U ispunjenju svoje zadaće Knjižnica surađuje s ostalim knjižnicama u svrhu razmjene iskustava u radu, a posebno u svrhu međuknjižnične posudbe i razmjene knjižnične građe.

Knjižnicom upravlja Odbor Knjižnice, a rukovodi upravitelj Knjižnice. Članove Knjižničnog odbora imenuju katedre, seminari, zavodi, instituti, Studentski zbor Fakulteta i djelatnici Knjižnice. Odbor Knjižnice djeluje u skladu sa zaključcima i smjernicama Fakultetskog vijeća. Dekan je predsjednik Odbora Knjižnice

Mandat Knjižničnog odbor traje dvije godine i poklapa se s mandatom Dekana Fakulteta.Knjižnični odbor odlučuje o svim pitanjima značajnima za djelovanje Knjižnice, a

posebno: utvrđuje plan rada Knjižnice i brine za njegovo izvršenje, donosi pravila o korištenju knjižničnog fonda i podnosi ih na odobrenje Fakultetskom vijeću, predlaže godišnji proračuna Knjižnice, odobrava godišnje izvješće voditelja Knjižnice i podnosi ga Fakultetskom vijeću, vodi nabavnu politiku Knjižnice, predlaže raspisivanje natječaja za izbor voditelja Knjižnice i stručno osoblje, daje mišljenje o pristupnicima, razmatra predstavke i prijedloge od interesa za rad Knjižnice koje upute djelatnici Knjižnice ili korisnici, najmanje jedan put godišnje, a po potrebi i češće pred fakultetskim organima pokreće raspravu o problemima koji su od posebnog značaja za rad Knjižnice. Odbor odlučuje većinom glasova nazočnih članova, a Knjižnica ima Pravilnik o radu knjižnice.

6. Dekanat

Dekanat Fakulteta je ustrojbena jedinica koja obavlja upravno-izvršne, financijsko-materijalne, tehničke i ostale poslove Fakulteta.

31

Dekanat obuhvaća: referadu za opće poslove, referadu za studentska i nastavna pitanja, referadu za poslijediplomske studije te referadu za financijsko-materijalne poslove.

7. Tijela Fakulteta

1. Dekan

Dekan upravlja Fakultetom kao njegov je čelnik i voditelj. Dekan odgovara za zakonitost i pravilnost rada Fakulteta.

Dekan priprema, saziva, predlaže dnevni red, predsjedava i vodi sjednice Fakultetskog vijeća, donosi akt o ustrojstvu radnih mjesta na prijedlog Fakultetskog vijeća, predlaže Fakultetskom vijeću Statut Fakulteta, ustrojava rad i poslovanje Fakulteta, imenuje stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz svoga djelokruga, predlaže Fakultetskome vijeću prodekane, potpisuje diplome i druge javne isprave koje izdaje Fakultet, potpisuje ugovore koje zaključuje Fakultet, donosi odluku o radnom vremenu i preraspodjeli radnog vremena, utvrđuje raspored korištenja godišnjih odmora, donosi odluke o naknadama štete, donosi odluku o suradnji s drugim visokim učilištima u zemlji i inozemstvu,organizira praćenje izvršavanja radnih obveza zaposlenika Fakulteta, utvrđuje plan i program razvoja Fakulteta, odlučuje o nagrađivanju studenata Fakulteta, odobrava plaćeni i neplaćeni dopust, odlučuje o prestanku radnog odnosa radnika Fakulteta, odobrava rad nastavnika izvan Fakulteta, predlaže godišnji proračun Fakulteta, potiče i prati izdavačku djelatnost Fakulteta, odlučuje o studentskim zahtjevima te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom Fakulteta, Statutom Sveučilišta i drugim općim aktima.

Dekan ima pravo samostalno poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun Fakulteta do iznosa od 500.000,00 kn, a iznad toga iznosa uz glasnost Fakultetskog vijeća i eventualno Senata Sveučilišta (za pravne radnje iznad iznosa od 1.500.000,00 kn).

Dekan je za svoj rad odgovoran Fakultetskom vijeću i Senatu Sveučilišta. Dekan najmanje jednom godišnje podnosi Fakultetskom vijeću i Senatu izvješće o svom radu i poslovanju Fakulteta.

Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog ili izvanrednog profesora koji s fakultetom ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme s najmanje polovicom radnog vremena. Dekana bira Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem. Predloženike za dekana Fakultetskom vijeću mogu predložiti katedre i članovi Fakultetskog vijeća, uz pristanak predloženog kandidata. Uz prijavu za izbor dekana prilaže se životopis kandidata te program rada za dekanski mandat.

Postupak izbora dekana pokreće Fakultetsko vijeće najmanje šest mjeseci prije kraja mandata dekana kojem istječe mandat.

Na prijedlog dekana, Fakultetsko vijeće bira Povjerenstvo za prikupljanje prijava za izbor dekana. Povjerenstvo za prikupljanje prijava sastoji se od 3 člana.

Povjerenstvu za prikupljanje prijava za izbor dekana dostavlja se prijava s potrebnom dokumentacijom u roku od 30 dana od dana imenovanja navedenog Povjerenstva.

Povjerenstvo za prikupljanje prijava dužno je po isteku roka, u daljnjem roku od 15 dana dostaviti izvješće Fakultetskom vijeću. Izvješće mora sadržavati popis kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor, njihove životopise i programe rada.

32

Lista kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor dekana i programi rada kandidata objavljuju se na internetskim stranicama Fakulteta.

Dekan Fakulteta dužan je sazvati sjednicu Fakultetskog vijeća u roku od 15 dana od dana prijama izvješća Povjerenstva za prikupljanje prijava. Uz poziv za sjednicu, svakom članu Fakultetskog vijeća dostavlja se izvješće Povjerenstva za prikupljanje prijava s prijavom, životopisom i programom rada svakog kandidata.

Fakultetsko vijeće usvaja izvješće Povjerenstva za prikupljanje prijava i na prijedlog dekana bira Povjerenstvo za provođenje glasovanja za izbor dekana.

Povjerenstvo za provođenje glasovanja sastoji se od 3 člana. Povjerenstvo za provođenje glasovanja izrađuje glasačke listiće i osigurava uvjete za tajno glasovanje.

Nakon glasovanja, Povjerenstvo za provođenje glasovanja podnosi Fakultetskom vijeću pisano izvješće o rezultatima glasovanja.

Odluka o izboru dekana, sa životopisom i programom rada izabranog dekana, dostavlja se na potvrdu Senatu Sveučilišta.

Za dekana se smatra izabranim kandidat koji dobije natpolovičnu većinu glasova od ukupnog broja članova Fakultetskog vijeća. Ako se na listi kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor dekana nalaze dva kandidata, a nijedan od kandidata u prvom krugu ne dobije natpolovičnu većinu glasova od ukupnog broja članova Fakultetskog vijeća, glasovanje se ponavlja samo za kandidata koji je u prvom krugu dobio veći broj glasova.

Ako se na listi kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor dekana nalazi više od dva kandidata, a kojih ni jedan u prvom krugu ne dobije natpolovičnu većinu glasova ukupnog broja članova Fakultetskog vijeća, u drugome krugu izbor se provodi između dva kandidata koji su u prvom krugu dobili najveći broj glasova.

Ukoliko ni u drugom krugu ni jedan od kandidata ne dobije natpolovičnu većinu glasova ukupnog broja članova Fakultetskog vijeća, glasovanje se ponavlja samo za kandidata koji je dobio veći broj glasova.

Ako kandidati ni u ponovljenom glasovanju ne dobiju natpolovičnu većinu ukupnog broja članova Fakultetskog vijeća, postupak kandidiranja i izbora dekana ponavlja se u roku od 30 dana. Postupak kandidiranja i izbora dekana ponavlja se i u slučaju ako je na listi kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor dekana bio samo jedan kandidat, koji u prvom krugu glasovanja nije dobio natpolovičnu većinu glasova ukupnog broja članova Fakultetskog vijeća.

Ako se novi dekan ne izabere na ponovljenoj sjednici, na istoj sjednici Fakultetsko će vijeće na prijedlog svojih članova za vršitelja dužnosti dekana izabrati osobu koja ispunjava propisane uvjete. Vršitelj dužnosti dekana bira se najduže na vrijeme od šest mjeseci i u tom roku ima obvezu organizirati izbor novog dekana.

O biranju vršitelja dužnosti dekana Fakultetsko vijeće odlučuje na način koji je predviđen za izbor dekana. U slučaju neizbora vršitelja dužnosti dekana na toj sjednici, dotadašnji dekan preuzima obveze vršitelja dužnosti dekana.

Mandat svih izabranih tijela i rukovoditelja ustrojbenih jedinica (predstojnika zavoda,pročelnika katedara, voditelja seminara, ravnatelja centara), odnosno imenovanih dužnosnika Fakulteta poklapa se s mandatom dekana, ako posebnim propisima nije određeno drugačije.

2. Prodekani

Fakultet ima dva prodekana: prodekana za nastavu i prodekana za znanost. Prodekani za svoj rad odgovaraju dekanu i Fakultetskom vijeću.

33

Prodekane bira Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana. Za prodekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednoga ili redovitoga profesora koji ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Za prodekane su izabrani oni predloženici koji tajnim glasovanjem dobiju natpolovičnu većinu glasova svih članova Fakultetskoga vijeća. Fakultetsko vijeće može odlučiti da se izbor prodekana izvrši i javnim glasovanjem.

Ako predloženici za prodekane ne dobiju potreban broj glasova, dekan će za sljedeću sjednicu Fakultetskoga vijeća ponovno predložiti kandidate za prodekane. Prodekani se biraju na vrijeme od dvije godine.

Prodekan za nastavu koordinira nastavni rad na Fakultetu, predlaže dekanu raspisivanje natječaja za izbor i prijam nastavnika i suradnika, izrađuje red predavanja i plan ispitnih rokova, nadzire izvođenje nastave i ispita, predlaže dekanu nastavna zaduženja za stalno zaposlene nastavnike i suradnike te vanjske suradnike, skrbi o izvedbi studijskog programa i izvedbenog plana sveučilišnih i stručnih studija i predlaže mjere za njihovo unapređivanje i poboljšanje, izrađuje plan i skrbi o stručnoj praksi studenata i uključivanja istih u znanstvenoistraživačke projekte te obavlja i druge zadaće po nalogu dekana.

Prodekan za znanost koordinira izradu i provedbu plana znanstvenoistraživačke i stručne djelatnosti Fakulteta, ustrojava i skrbi o vođenju evidencija o ponudama, sklopljenim ugovorima i tijeku izvršavanja preuzetih obveza Fakulteta u visokostručnoj djelatnosti, koordinira međunarodnu suradnju Fakulteta, predlaže dekanu plan sudjelovanja znanstvenika i istraživača Fakulteta na domaćim i međunarodnim skupovima, skrbi o znanstvenom i istraživačkom radu asistenata i suradnika, te njihovom napredovanju, predlaže dekanu nabavku računarske i druge opreme potrebne za znanstvenoistraživačku djelatnost Fakulteta,nadzire rad na znanstvenim projektima Fakulteta te obavlja i druge zadaće po nalogu dekana.

Prodekan može biti opozvan i prije isteka razdoblja na koje je izabran iz razloga zbog kojih može biti razriješen dekan. Prijedlog za opoziv prodekana može Fakultetskome vijeću podnijeti dekan i/ili 1/3 članova Fakultetskog vijeća, uz obrazloženje razloga zbog kojih se opoziv predlaže.

Prodekan je opozvan ako prijedlog za opoziv tajnim glasovanjem dobije natpolovičnu većinu glasova ukupnog broja članova Fakultetskoga vijeća.

3. Stručni kolegij

Stručni kolegij je savjetodavno tijelo koje pomaže dekanu u radu, a čine ga uz dekana prodekani i glavni tajnik.

Stručni kolegij saziva dekan i rukovodi njegovim radom, a po potrebi može raspravljati i u proširenom sastavu s voditeljima ustrojbenih jedinica Fakulteta.

4. Fakultetsko vijeće

Fakultetsko vijeće je stručno vijeće Fakulteta. Čine ga svi nastavnici izabrani u znanstveno-nastavno zvanje, predstavnici nastavnika i suradnika izabranih u nastavna i suradnička zvanja te predstavnici studenata.

Predstavnike nastavnika i suradnika u Fakultetsko vijeće biraju katedre na način da svaka katedra određuje jednog predstavnika nastavnika i suradnika. Nastavnici stranih jezika, koji se predaju na Fakultetu, biraju jednog predstavnika u Fakultetsko vijeće.

34

Predstavnici studenata i njihovi zamjenici biraju se sukladno Zakonu o studentskom zboru i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Predstavnici studenata i njihovi zamjenici biraju se iz reda studenata diplomskog studija (60%), poslijediplomskog studija (20%) i stručnih studija (20%). Mandat im traje traje dvije godine i mogu ponovno biti izabrani na istu dužnost.

Glavni tajnik Fakulteta sudjeluje u radu Fakultetskog vijeća, ali bez prava glasa.Fakultetsko vijeće sukladno Zakonu, Statutu Sveučilišta i Statutu Fakulteta donosi odluke

o akademskim, znanstvenim i stručnim pitanjima, bira i razrješuje dekana i prodekane, donosi statut i druge opće akte, pokreće i provodi postupke izbora u znanstveno-nastavna, znanstvena, nastavna, suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta, organizira poslijediplomske studije, utvrđuje ustrojstvo Fakulteta i donosi odluku o osnivanju ustrojbenih jedinica, predlaže dekanu Pravilnik o ustrojstvu radnih mjesta, predlaže Senatu Svezčilišta studijske programe, donosi izvedbene planove, imenuje mentore asistenata, imenuje voditelje studenata, bira demonstratore na prijedlog predmetnog nastavnika, imenuje povjerenstva na poslijediplomskom studiju, razmatra godišnje izvješće dekana, donosi odluku o iniciranju statusnih promjena u skladu sa Statutom Sveučilišta, donosi godišnji proračun i usvaja završni račun te obavlja druge poslove utvrđene Statutom Sveučilišta, Statutom Fakulteta ili drugim općim aktom.

Poslove iz svoga djelokruga Fakultetsko vijeće obavlja na sjednicama. O sjednicama Fakultetskog vijeća vodi se zapisnik.

Fakultetsko vijeće može pravovaljano odlučivati ako je na sjednicama nazočno više od polovice ukupnog broja njegovih članova.

Fakultetsko vijeće donosi odluke javnim glasovanjem. Odluke se donose natpolovičnom većinom glasova od ukupnog broja članova Fakultetskoga vijeća, osim u slučajevima u kojima Zakon, Statut Sveučilišta, Statut Sveučilišta ili drugi opći akt odredi drugačije.

Predstavnici studenata sudjeluju u radu Fakultetskog vijeća na način utvrđen Zakonom, Statutom Sveučilišta, Statutom Fakulteta ili drugim općim aktom.

Fakultetsko vijeće može ovlastiti druga stručna tijela Fakulteta za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga.

Pri odlučivanja u Fakultetskom vijeću studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta na pitanja od posebnog interesa za studente, kao što su promjena sustava studija, osiguravanje kvalitete studija, donošenje studijskih programa, utvrđivanje izvedbenih planova nastave i studentskog standarda. Studentski predstavnici mogu uložiti suspenzivni veto kada to zatraži natpolovična većina svih studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću. O pitanjima u vezi s kojima je uložen suspenzivni veto Fakultetsko vijeće smije ponovno raspravljati prije proteka od 8 dana. U ponovljenom odlučivanju na odluku Fakultetskog vijeća ne može se uložiti suspenzivni veto.

5. Vijeće poslijediplomskog znanstvenog studija „Pomorsko pravo i pravo mora“

Poslijediplomskim studijem upravlja Vijeće poslijediplomskog studija i ravnatelj poslijediplomskog studija. Vijeće se sastoji od nositelja i zamjenika obvezatnih predmeta i dva studenta predstavnika iz posljednje upisane generacije.

Vijeće poslijediplomskog studija predlaže Fakultetskom vijeću: pravilnik o poslijediplomskom studiju, izmjene i dopune nastavnih programa i planova, raspisivanje natječaje za upis nove generacije studenata, nositelje predmeta, njihove zamjenike i sudionike u izvođenju nastave, teme magistarskih radova, sastav povjerenstva za prihvaćanje teme

35

magistarskog rada, za ocjenu magistarskog rada i za obranu magistarskog rada, ravnatelja poslijediplomskog studija.

Vijeće predlaže dekanu visninu semestralne školarine te obavlja i druge poslove u svezi s provedbom nastave u skladu sa Statutom Fakulteta.

6. Ravnatelj poslijediplomskog znanstvenog studija „Pomorsko pravo i pravo mora“

Ravnatelj poslijediplomskog znanstvenog studija ustrojava rad i poslovanje studija, osigurava zakonito i statutarno provođenje programa studija, predsjeda Vijećem studija i potpisuje sve njegove odluke, a nakon završetka dvogodišnjeg ciklusa studija podnosi pisano izvješće o radu studija Vijeću studija i Fakultetskom vijeću. Ravnatelj obavlja i druge poslove utvrđene zakonskim i podzakonskim propisima. Za svoj rad ravnatelj je odgovoran Vijeću studija, Fakultetskom vijeću i dekanu. Ravnatelja bira Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća studija na vrijeme od dvije godine. Za ravantelja može biti izabran isključivo nositelj obvezatnog predmeta.

7. Vijeće poslijediplomskog specijalističkog studija „Medicinsko pravo“

Vijeće poslijediplomskog specijalističkog studija „Medicinsko pravo“ čine svi nastavnici nositelji obveznih i izbornih kolegija te dva predstavnika studenata iz zadnje upisane generacije.

Vijeće poslijediplomskog studija predlaže Fakultetskom vijeću: izmjene i dopune nastavnog plana i nastavnih programa, raspisivanje natječaje za upis studenata, imenovanje mentora i članova povjerenstva za ocjenu i obranu završnih radova, donošenje odluke o prihvaćanju tema završnih radova, sastav povjerenstva za prihvaćanje teme završnog rada, za ocjenu završnog rada i za obranu završnog rada, donošenje Pravilnika, imenovanje ravnatelja poslijediplomskog studija te donošenje odluke o visini školarine.

8. Ravnatelj poslijediplomskog specijalističkog studija „Medicinsko pravo“

Ravnatelja poslijediplomskog specijalističkog studija „Medicinsko pravo“ imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća poslijediplomskog studija.

Ravnatelj poslijediplomskog studija imenuje se na vrijeme od četiri godine. Na tu dužnost ista osoba može biti imenovana najviše dva puta uzastopno.

Za ravantelja može biti imenovan nositelj obveznog kolegija u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog ili redovitog profesora.

Ravnatelj poslijediplomskog studija predstavlja i zastupa poslijediplomski studij, ustrojava rad i poslovanje poslijediplomskog studija, osigurava zakonito i statutarno provođenje programa poslijediplomskog studija, predsjeda Vijećem poslijediplomskog studija i potpisuje njegove odluke, nakon završetka dvogodišnjeg ciklusa poslijediplomskog studija podnosi pisano izvješće o radu poslijediplomskog studija Vijeću poslijediplomskog studija i Fakultetskom vijeću, koordinira poslove u svezi s osnivanjem i radom poslijediplomskog studija, brine o ažuriranju programa poslijediplomskog studija, utvrđuje raspored nastave (predavanja, seminari, vježbe), konzultacija i ispita u dogovoru s nastavnicima nositeljima kolegija, studentima ovjerava semestre, pomaže im u izboru mentora, predlaganju i podnošenju prijava tema završnih radova te predlaganju izbornih kolegija, predlaže Vijeću poslijediplomskog studija imenovanje tajnika

36

poslijediplomskog studija, za svoj rad odgovara Vijeću poslijediplomskog studija, Fakultetskom vijeću i dekanu te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i podzakonskim propisima.

Tajnika poslijediplomskog studija imenuje Vijeće poslijediplomskog studija na prijedlog ravnatelja studija.

9. Vijeće stručnog Upravnog studija

Vijeće stručnog studija obavlja stručne poslove za stručni studij u skladu sa Zakonom, Statutom Sveučilišta, Statutom i općim aktima Fakulteta.

Vijeće čine svi nastavnici i suradnici koji sudjeluju u izvođenju nastave na stručnom studiju, te po jedan predstavnik studenata svake godine studija. Svakom predstavniku studenata bira se zamjenik.

10. Voditelj stručnog studija Upravnog prava

Radom stručnog studija rukovodi voditelj stručnog studija, kojega imenuje dekan na prijedlog Vijeća stručnog studija. Voditelj predsjedava sjednicama Vijeća stručnog vijeća.

11. Stalna i privremena tijela Fakultetskog vijeća

Fakultetsko vijeće osniva stalne i privremene odbore i povjerenstva u skladu sa Statutom Fakulteta, Statutom Sveučilišta ili drugim općim aktima.

Stalni odbori i povjerenstva su: Odbor za studijski program i izvedbeni plan, Odbor za završne i diplomske radove, Povjerenstvo za izdavačku djelatnost, Odbor Knjižnice, Etičko povjerenstvo,Odbor za unapređenje kvalitete, Ured za odnose sa studentima, Povjerenstvo za unapređivanje nastave i Povjerenstvo za informatizaciju.

Odbori i povjerenstva imaju najmanje tri, a najviše pet članova, ako nije drugačije propisano. Članove odbora i povjerenstava bira Fakultetsko vijeće. Mandat članova traje dvije akademske godine i ista osoba može biti ponovno birana na istu dužnost.

Rad stalnih odbora i povjerenstava uređuje se posebnim općim aktom koje donosi Fakultetsko vijeće, dok se rad privremenih odbora i povjerenstava uređuje odlukama o osnivanju i djelokrugu rada.

Članove Etičkog povjerenstva bira Fakultetsko vijeće. Jedan član Etičkog povjerenstva bira se iz reda studenata. Mandat članova Etičkog povjerenstva traje dvije godine. Zadaća je Etičkog povjerenstva promicanje etičkih načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnim odnosima i u odnosima prema javnosti.

U ostvarivanju Strategije posebno će sudjelovati i Odbor za unaprjeđivanje kvalitete.

XVII. DOKUMENTI ZA PROVEDBU STRATEGIJE

Provedbu strategije Fakultet će temeljiti na aktima Sveučilišta u Splitu i aktima Pravnog fakulteta u Splitu.

37

38

Documents

Strategija razvitka Pravnog fakulteta u Splitu, 2010