Sveučilište u Splitu - Umjetnička akademija u Splitu

Umjetnička akademija Sveučilište u Splitu

PRIJEDLOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

ODSJEK ZA GLASOVIR

Split, 15. veljače 2005.

N A S T A V N I P L A N I P R O G R A M

Diplomski studij: odsjek za glasovir

Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu

Umjetnička akademija Glagoljaška b.b., HR-21000 Split

Telefon: + 385 21 348620 Telefaks: + 385 21 360178

[email protected] http: //www.umas.hr

mailto:[email protected]

1

1. Uvod

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Do sredine druge polovice 20.stoljeća, Split je oskudijevao u kvalificiranim glazbenim stručnjacima .Budući da studij klavira u gradu nije postojao, Muzička akademija u Zagrebu je osnovala Područno odjeljenje u Splitu s dvogodišnjim studijem klavira. Nakon uspješnih početaka taj je studij proširen na četverogodišnji. Kroz gotovo 3 desetljeća postojanja taj je studij obrazovao 20 vrijednih klavirskih pedagoga i pijanista. Sa osnivanjem Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 1997. godine, klavirski odjel kao najstariji glazbeno-instrumentalni studij postaje njen sastavni dio i u cijelosti sam izvodi nastavu.

1.1.a) Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada

Na području Splitsko-dalmatinske županije postoji 1 srednja i 12 osnovnih glazbenih škola. U susjednim županijama (sa sjedištem u Dubrovniku, Zadru i Šibeniku) djeluju još 3 srednje i 8 osnovnih glazbenih škola. U svim školama je klavir najtraženiji i najzastupljeniji instrument. Potreba za profesorskim kadrom je velika, zbog neprekidnog rasta i osnivanja novih područnih odjela pri osnovnim glazbenim školama. Uz to, klaviristi (pijanisti) su potrebni kao umjetnički suradnici na pjevačkom, puhačkom i gudačkom odjelu srednjih glazbenih škola, te na Umjetničkoj akademiji Split.

1.1.b) Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta

Program studija klavira na Umjetničkoj akademiji Split istovjetan je s programom Muzičke akademije u Zagrebu, a u velikoj je mjeri usporediv s programima klavirskog odsjeka Akademija u Marseillesu ("Pierre Barbizet") i Aix-en Provence ("Darius Milhaud") - Francuska, te Genovi (Conservatorio "Niccolo Paganini") - Italija.

1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Na Područnom odjeljenju Split Muzičke akademije u Zagrebu (1972. - 1997.) diplomiralo je 20 klavirista i profesora koji su danas zaposleni kao pedagozi u glazbenim školama diljem Dalmacije i Hrvatske. Na Umjetničkoj akademiji Split od njenog osnivanja 1997. godine do danas dosad je diplomiralo 6 klavirista koji su odmah stekli zaposlenje u glazbenim školama u Makarskoj, Puli, Dubrovniku, Imotskom i Trogiru. Dva su diplomanta nastavila svoje stručno usavršavanje na visokoškolskim ustanovama u inozemstvu (Ljubljana - Slovenija i Pariz - Francuska). Momentalno na klavirskom odsjeku imamo 13 studenata i 2 apsolventa. Na Državnom natjecanju studenata komorne glazbe naši klaviristi pod vodstvom svojih profesora do sada su osvojili 4 prve nagrade, 1 drugu nagradu i 1 treću nagradu u disciplinama klavir, klavirski trio, klavirski kvartet i klavirski kvintet.

2

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Umjetnička akademija Split od osnivanja 1997. godine njeguje međunarodnu suradnju. Redoviti je sudionik Međunarodnih susreta mediteranskih akademija ( E C U M E ) koji se održavaju svake godine. Naši profesori i studenti dosad su vrlo uspješno gostovali u Solunu - Grčka, Damasku - Sirija, Genovi - Italija, Tunisu, Marseillesu - Francuska i Istanbulu - Turska. 2003.godine je Umjetnička akademija Split bila domaćin i organizator ove međunarodne manifestacije kojom prilikom je potpisan dogovor o redovitoj razmjeni studenata i profesora i to sa visokoškolskim ustanovama u Marseillesu i Aix-en Provence (Francuska), Genovi (Italija) i Solunu (Grčka). Zemljama koje su članice EU, u mobilnosti studenata i nastavnika pomaže EU preko programa financiranja "Socrates". U okviru programa "Socrates" postoji osam akcija, od kojih se program "Erasmus" odnosi na visoko obrazovanje. Nažalost ovim programima Hrvatska zasad nema pristup, ali zato kao punopravna članica može koristiti program pod nazivom "Tempus" koji je otvoren od 2000. godine. Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu planira se uskoro uključiti u ovaj program koji također potiče mobilnost nastavnika i studenata . Studenti sa drugih sveučilišta u Hrvatskoj i Europi koji žele upisati diplomski studij na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, a završili su preddiplomski studij u trajanju od 3 godine (180 ECTS), trebaju položiti diferencijalne ispite (60 ECTS) prije upisa na diplomski studij. Tada stječu uvjete za prijavu prijemnog ispita na diplomskom studiju kao i ostali kandidati. Budući da je program studija usklađen sa programima te vrste u Europi i svijetu, naši studenti mogu pratiti istovjetne programe na visokoškolskim ustanovama u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Ljubljani, Sarajevu, Skopju, Grazu, Marseillesu, Aix-en Provence, Parizu, Genovi, Rimu , Solunu, Pragu i drugdje.

1.4. Ostali elementi i podaci

Dosadašnji sustav studija klavira osposobljavao je diplomante za samostalni umjetnički rad, odnosno za pedagoški rad u osnovnim i srednjim glazbenim školama. U skladu sa vlastitim afinitetima studenti su se mogli baviti reproduktivnim radom u komornim tijelima i ansamblima, kako u okviru postojećih institucija (škola, umjetničkih ustanova) tako isto i samostalno. Valja pripomenuti da se u Hrvatskoj posljednjih godina veća pažnja nego ikada ranije pridaje nastavi komorne glazbe u srednjem i visokom obrazovanju. Taj rad stimulira HDGPP (Hrvatsko društvo glazbenih pedagoga), posredstvom natjecanja učenika i studenata u komornoj glazbi. Uz to, sve češće se organiziraju seminari takve vrste tijekom školske godine, posredstvom kojih se prate recentna dostignuća na polju glazbene interpretacije i suvremena glazbena kretanja u Europi i svijetu.

3

2. Opći dio

Vrsta studija Diplomski Naziv Glazbeni odjel - Odsjek za glasovir

Predlagači Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu Nositelji

Izvođači Umjetnička akademija, Studij humanističkih znanosti

Trajanje 1 godina ECTS 60 Uvjeti za upis Završen preddiplomski studij i položen razredbeni ispit

* Studenti sa drugih sveučilišta u Hrvatskoj i Europi koji žele upisati diplomski studij na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, a završili su preddiplomski studij u trajanju od 3 godine (180 ECTS), trebaju položiti diferencijalne ispite (60 ECTS) prije upisa na diplomski studij. Tada stječu uvjete za prijavu prijemnog ispita na diplomskom studiju kao i ostali kandidati.

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Magistar-klavirist osposobljen je za niz aktivnosti vezanih uz glazbenu umjetnost. On može biti klavirist koncertant, klavirist u komornim sastavima i korepetitor (vokalni ili instrumentalni). Magistar-klavirist je također osposobljen za izvođenje nastave glavnog predmeta-klavira u osnovnom i srednjem glazbenom obrazovanju, za rad kao korepetitor u osnovnom i srednjem glazbenom obrazovanju i kulturno-umjetničkim ustanovama te za rad na visokoškolskoj ustanovi kao asistent, predavač ili umjetnički suradnik.

Mogućnosti nastavka studija

Stručna usavršavanja u zemlji i inozemstvu i nastavak studija u rangu doktorata.

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija

Magistar - klavirist i profesor klavira.

* Ako se predlaže objedinjeni preddiplomski i diplomski dio, navesti razloge.

4

3. Opis programa

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar Kod Naziv predmeta Nastava

*MP+P+S+V

ECTS

Obvezni predmeti: Glasovir glavni predmet 9 30+0+0+0 14 Komorna glazba 5 30+0+0+0 4 Korepeticija 5 15+0+0+15 3 Metodička praksa 1 15+0+15+0 6 Izborni predmet (1) 3 Izborni predmeti: Povijest hrvatske glazbe 1 0+30+0+0 3 Analiza glazbene literature 1 0+30+0+0 3 Dirigiranje 7 15+15+0+0 3 Estetika glazbe 1 0+30+0+0 3 Uvod u sociologiju 0+30+0+0 3 Mediji i društvo 0+30+0+0 3 Poznavanje računala 0+15+0+15 3 UKUPNO: 30 *MP+P+S+V unijeti po potrebi i ostalo i objasniti značenje. Napomena uz izborne predmete: Studenti Umjetničke akademije u Splitu mogu upisati izborne predmete sa studija društvenih i humanističkih znanosti (povijest, povijest umjetnosti, hrvatski jezik, strani jezici, psihološko-pedagoška grupa predmeta), ali isto tako i sa studija prirodnih znanosti (muzikoterapija, akustika, elektrotehnika vezana uz proizvodnju zvuka u elektronskom studiju i sl.).

5

II. semestar Kod Naziv predmeta Nastava

*MP+P+S+V

ECTS

Obvezni predmeti: Glasovir glavni predmet 10 30+0+0+0 14 Komorna glazba 6 30+0+0+0 4 Korepeticija 6 15+0+0+15 3 Metodička praksa 2 15+0+15+0 6 Izborni predmet (1) 3 Izborni predmeti: Povijest hrvatske glazbe 2 0+30+0+0 3 Analiza glazbene literature 2 0+30+0+0 3 Dirigiranje 8 15+15+0+0 3 Estetika glazbe 2 0+30+0+0 3 Sociologija kulture 0+30+0+0 3 Novi mediji i društvo 0+30+0+0 3 Primjena računala 0+15+0+15 3 UKUPNO: 30 *MP+P+S+V unijeti po potrebi i ostalo i objasniti značenje. Napomena uz izborne predmete: Studenti Umjetničke akademije u Splitu mogu upisati izborne predmete sa studija društvenih i humanističkih znanosti (povijest, povijest umjetnosti, hrvatski jezik, strani jezici, psihološko-pedagoška grupa predmeta), ali isto tako i sa studija prirodnih znanosti (muzikoterapija, akustika, elektrotehnika vezana uz proizvodnju zvuka u elektronskom studiju i sl.).

6

3.2. Opis predmeta

Naziv predmeta Klavir glavni predmet 9 diplomski studij

Kod

Vrsta Mentorska poduka

Razina Napredna

Godina 1. Semestar 1.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

14 ECTS (1 ECTS mentorska poduka + 13 samostalni rad studenta)

Nastavnik doc. Ranka Cuzzi, doc. Jadranka Garin Vanjski suradnici: doc. R.Gubaidullin, doc. O. Cinkoburova

Kompetencije koje se stječu

Student posjeduje potrebnu muzičku zrelost, samostalnost, kreativnost i tehničku osposobljenost za solistički nastup uz komorni ili simfonijski orkestar.

Preduvjeti za upis Završen preddiplomski studij.

Sadržaj Obvezno gradivo: jedan cijeli koncert za klavir i orkestar. Početak pripreme programa diplomskog ispita.

Preporučena literatura

Klavirski koncerti L. van Beethovena ( 3.,4.ili 5.), R.Schumanna, F.Liszta, F.Chopina, J.Brahmsa, E.Griega, C.Francka, P.I.Čajkovskog, S.Rahmanjinova, M.Ravela, S.Prokofjeva, B.Bartoka, A.Hačaturjana, itd.

Dopunska literatura Dichler J., Der Weg zum kunstlerischen Klavierspiel, Wien, 1926.

Oblici provođenja nastave

Mentorska poduka - 2 sata tjedno (individualna nastava). Sposobniji studenti bi trebali nastupiti sa simfonijskim orkestrom ukoliko za to postoji mogućnost.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Krajem semestra studenti su obvezni javno nastupiti i izvesti klavirski koncert uz pratnju umjetničkog suradnika na drugom klaviru. Ocjenu (od 1-5) daje komisija na prijedlog predmetnog nastavnika vodeći računa o slijedećim elementima izvedbe: 1. tehnička vještina izvedbe 2. točnost izvedbe 3. kvaliteta zvuka 4. fraziranje i poštivanje stilskih obilježja i muzikalnosti 5. umjetnički dojam izvedbe (ocjena osobnog pristupa izvedbi). Ocjenjivanje je javno.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski, talijanski, engleski, španjolski, ruski.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta

Prema standardima Sveučilišta u Splitu.

7

Naziv predmeta Klavir glavni predmet 10 diplomski studij

Kod


Razina Napredna



14 ECTS (1 ECTS mentorska poduka + 13 ECTS samostalni rad studenta)

Nastavnik doc. Ranka Cuzzi, doc. Jadranka Garin Vanjski suradnici: doc. R.Gubaidullin, doc. O.Cinkoburova


Magistar-klavirist osposobljen je za niz aktivnosti vezanih uz glazbenu umjetnost. On može biti klavirist koncertant, klavirist u komornim sastavima i orkestru, te korepetitor (vokalni ili instrumentalni). Magistar-klavirist osposobljen je i za profesora klavira, odnosno za izvođenje nastave klavira u glazbenim školama i visokoškolskim ustanovama.

Preduvjeti za upis Položen 1. semestar diplomskog studija.

Sadržaj Priprema cjelovečernjeg koncertnog programa –diplomskog ispita u trajanju od 60-90 minuta.


Skladbe svih stilova i epoha od baroka do suvremene glazbe. U obzir dolaze slijedeće skladbe: Značajne i veće forme J. S. Bacha (Toccate, Partite, Kromatska fantazija i fuga, Francuska uvertira, mogu biti i transkripcije) Sonate L. van Beethovena (od op. 53 do op. 111, osim op. 54, 78, 79, 90) Koncertne etide (teže) Chopina, Liszta, Schumanna, Saint-Saensa, Skrjabina, Debussya, Rahmanjinova, Prokofjeva, Bartoka, Ligetija, Stravinskog, Szymanowskog, Messiaena, itd. Skladbe iz razdoblja romantike (značajne skladbe, sonate, cikličke forme, varijacije, kompletni ciklusi skladbi) Schuberta, Webera, Mendelssohna, Chopina, Schumanna, Liszta, Brahmsa, Griega, Francka, Musorgskog, Balakireva, Regera, Rahmanjinova itd. Skladbe 20. st (značajne skladbe, sonate, cikličke forme, kompletni ciklusi skladbi ) Debussya, Ravela, Skrjabina, Albeniza, Stravinskog, Prokofjeva, Šostakoviča, Szymanowskog, Berga, Hindemitha, Bartoka, Schonberga, Messiaena, Joliveta, Bouleza, Weberna, Ligetija, itd. Značajne skladbe hrvatskih autora (Pejačević, Šulek, Bjelinski, Papandopulo..)

Dopunska literatura Neuhaus H., O umjetnosti sviranja klavira, Moskva, 1961. (prijevod J. Zlatar, Zagreb, 2000.)


Mentorska poduka - 2 sata tjedno (individualna nastava).

8


Krajem nastavne godine student polaže završni ispit diplomskog studija pred komisijom. Uvjet za pristupanje diplomskom ispitu su položeni ispiti iz svih ostalih predmeta i napisana radnja (najmanje 20 stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama) koja je povezana s predmetom Metodička praksa. Student je obvezan izvesti: 1 značajno djelo J.S.Bacha (može i transkripcija) 1 cijelu sonatu L. van Beethovena od op. 53 do op. 111 (osim op. 54, 78, 79 i 90) 2 koncertne etide (jedna Chopin ili Liszt, druga 20. stoljeće) 1 značajno djelo 19. stoljeća (sonata, varijacije, cikličko djelo ili jedan kompletan ciklus) 1 značajno djelo 20. stoljeća 1 značajno djelo hrvatskog autora Cijeli program izvodi se napamet. Ocjena na završnom ispitu daje se za svaku skladbu posebno. Konačnu ocjenu (od 1-5) daje komisija nakon prijedloga predmetnog nastavnika vodeći računa o slijedećim elementima izvedbe: 1. tehnička vještina izvedbe 2. točnost izvedbe 3. kvaliteta zvuka 4. fraziranje i poštivanje stilskih obilježja i muzikalnosti 5. umjetnički dojam izvedbe (ocjena osobnog pristupa izvedbi). Ocjenjivanje je javno.


Hrvatski, talijanski, engleski, španjolski, ruski.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta


9

Naziv predmeta Komorna glazba 5 diplomski studij

Kod


Razina Napredna




Nastavnik doc. Jadranka Garin Vanjski suradnik: izv. prof. J. Škunca, doc. O. Cinkoburova, doc. I. Borčić


Sposobnost profesionalnog sviranja u komornim ansamblima i poznavanje najznačajnijih djela svjetske glazbene literature izvorno pisana za komorni duo, klavirski trio, klavirski kvartet, kvintet itd. Sposobnost prilagodbe različitim instrumentalnim postavama.


Sadržaj Upoznavanje studenata s praksom komornog muziciranja. Upoznavanje najzahtjevnije klavirske literature svih stilskih razdoblja izvorno pisane za komorne ansamble. Razvijanje glazbenog ukusa i muzikalnosti kroz iskustvo zajedničkog muziciranja. Minimum gradiva po semestru: 3 značajne sonate za komorni instrumentalni duo, 2 značajna djela za klavirski trio, kvartet ili kvintet.


Sonate i dua Mozarta, Danzija, Webera, Beethovena, Brahmsa, Mendelssohna, Schumanna, Schuberta, Griega, Francka, Faurea, Saint-Saensa, Debussya, Reineckea, Ravela, Prokofjeva, Šostakoviča, Barbera, Joliveta, Pejačević, Slavenskog, Bjelinskog, Papandopula, Paraća, Klobučara, Mačeka itd. za klavir i gudače odnosno puhače. Klavirska tria, kvarteti i kvinteti Haydna, Mozarta, Beethovena, Schuberta, Schumanna, Brahmsa, Brucha, Dvoržaka, Arenskog, Smetane, Francka, Sostakoviča, Rahmanjinova, Hačaturjana, itd.

Dopunska literatura Preradbe skladbi za druge ansamble.


Mentorska poduka (2 sata tjedno) Minimum 1-2 javna nastupa po semestru. Preporuka je da student u jednakoj mjeri upozna literaturu kako za gudače tako i za puhače.


Krajem semestra studenti polažu kolokvij. Student je obvezan izvesti slijedeći program; 1 značajnu sonatu za komorni duo u suradnji sa studentom gudačkog ili puhačkog odjela. 1 skladbu u komornom triu, kvartetu ili kvintetu. Ocjenu kvalitete izvedbe(od 1-5) daju komisija i predmetni nastavnik.


Hrvatski, engleski, španjolski, ruski, njemački.



10

Naziv predmeta Komorna glazba 6 diplomski studij

Kod


Razina Napredna




Nastavnik doc. Jadranka Garin Vanjski suradnik: izv. prof. J. Škunca, doc. O. Cinkoburova, doc. I. Borčić


Sposobnost profesionalnog sviranja u komornim ansamblima i poznavanje najznačajnijih djela svjetske glazbene literature izvorno pisana za komorni duo, klavirski trio, klavirski kvartet, kvintet itd. Sposobnost prilagodbe različitim instrumentalnim postavama.

Preduvjeti za upis Položen 1. semestar diplomskog studija.

Sadržaj Dalnje upoznavanje studenata s praksom komornog muziciranja.Upoznavanje najzahtjevnije klavirske literature svih stilskih razdoblja izvorno pisane za komorne ansamble. Razvijanje glazbenog ukusa i muzikalnosti kroz iskustvo zajedničkog muziciranja. Minimum gradiva po semestru: 3 značajne sonate za komorni instrumentalni duo, 2 značajna djela za klavirski trio, kvartet ili kvintet.


Sonate i dua Mozarta, Danzija, Webera, Beethovena, Brahmsa,Mendelssohna, Schumanna, Schuberta, Griega, Francka, Faurea, Saint-Saensa, Debussya, Reineckea, Ravela, Prokofjeva, Šostakoviča, Barbera, Joliveta, Pejačević, Slavenskog, Bjelinskog, Papandopula, Paraća, Klobučara, Mačeka itd. za klavir i gudače odnosno puhače. Klavirska tria,kvarteti i kvinteti Haydna, Mozarta, Beethovena, Schuberta, Schumanna, Brahmsa, Brucha, Reineckea, Dvoržaka, Arenskog, Smetane, Francka, Sostakoviča, Rahmanjinova, Hačaturjana itd.

Dopunska literatura Preradbe skladbi drugih autora.


Mentorska poduka (3 sata tjedno) Minimum 1-2 javna nastupa po semestru Preporuka je da student u jednakoj mjeri upozna literaturu kako za gudače tako i za puhače.


Krajem godine studenti polažu ispit. Student je obvezan izvesti slijedeći program; 2 značajne sonate za komorni duo u suradnji sa studentom gudačkog ili puhačkog odjela. Obvezno jedno djelo hrvatskog autora. 1 skladbu u komornom triu, kvartetu ili kvintetu. Ocjenu kvalitete izvedbe(od 1-5) daju komisija i predmetni nastavnik.





11

Naziv predmeta Korepeticija 5 diplomski studij

Kod

Vrsta Mentorska poduka, vježbe

Razina Napredna



3 ECTS (1 ECTS mentorska poduka i vježbe + 2 samostalni rad studenta)

Nastavnik doc. Jadranka Garin Vanjski suradnik: doc. Olga Cinkoburova


Korepetiranje vokalne literature različitih stilova i sadržaja uz sposobnost brze i elastične prilagodbe u smislu tonskih i akustičnih zahtjeva, te tempa.


Sadržaj Upoznavanje vokalne literature za glas i klavir ( operne arije i dueti, solo pjesme ) . Vježbati transponiranje jednostavnijih skladbi u rasponu od male i velike sekunde. Vježbati čitanje s lista. Minimum gradiva po semestru : 1 operna scena, 4 operne arije, 8 solo-pjesama.


Oratoriji i opere Handela, Bacha, Glucka, Pergolesija, Mozarta, Rossinija, Webera, Bellinija, Donizzetija, Verdija, Puccinija, Glinke, Čajkovskog, Musorgskog, Borodina, Rimski-Korsakova, Dvoržaka, Wagnera, Bizeta, Gounoda, Gershwina, hrvatskih autora itd. Vokalna literatura starih majstora i solo pjesme Schuberta, Schumanna, Brahmsa, Griega, Wolfa, Mahlera, Debussya, Čajkovskog, Glinke, Grečanjinova, Rahmanjinova, hrvatskih autora.

Dopunska literatura


Mentorska poduka i vježbe (1+1 sat tjedno) Minimum 1-2 javna nastupa u semestru.


Na kraju semestra student polaže kolokvij pred komisijom. Student je obvezan izvesti slijedeće klavirske pratnje: 2 operne arije 4 solo-pjesme 1 kompoziciju prima vista (čitanje s lista) Ocjenu (od 1-5)daju komisija i predmetni nastavnik. Ocjenjivanje je javno.





12

Naziv predmeta Korepeticija 6 diplomski studij

Kod

Vrsta Mentorska poduka, vježbe

Razina Napredna



3 ECTS (1 ECTS mentorska poduka i vježbe + 2 samostalni rad studenta)

Nastavnik doc. Jadranka Garin Vanjski suradnik: doc. Olga Cinkoburova


Korepetiranje instrumentalne literature različitih stilova i sadržaja uz sposobnost brze i elastične prilagodbe u smislu tonskih i akustičnih zahtjeva, te tempa.

Preduvjeti za upis Položen 1. semestar preddiplomskog studija

Sadržaj Upoznavanje klavirskih pratnji literature za gudače i puhače (barokne sonate, virtuozne skladbe, koncerti za solo instrument i orkestar). Vježbati sposobnost čitanja s lista na jednostavnijim skladbama. Vježbati čitanje drugih ključeva zbog specifičnosti pojedinih instrumenata (viola, klarinet, truba itd.) Minimum gradiva po semestru: 1 barokna sonata, 4 instrumentalne skladbe, 2 koncerta za solo-instrument i orkestar.


Barokne sonate različitih autora i virtuozne skladbe Vitalija, Paganinija, Mozarta, Saint Saensa, Sarasatea, Kreislera, de Falle, Rossinija, Čajkovskog, Ravela, Bazzinija, Szymanovskog, Webera, Wienavskog, Chaussona, Bartoka, Blocha, Widora, Messagera, Rabauda, Joliveta, Messiaena, Enescoa, Brittena, itd. za različite gudačke i puhačke instrumente. Koncerti s orkestrom (preradbe za klavir) Bacha, Vivaldija, Telemanna, Boccherinija, Hoffmeistera, Haydna, Mozarta, Stamitza, Spohra, Beethovena, Webera, Mendelssohna, Brucha, Brahmsa, Vieuxtempsa, Čajkovskog, Sibeliusa, Laloa, Saint-Saensa, Iberta, Waltona, Forsythea, Elgara, Dvoržaka, Glazunova, Kabalevskog, Prokofjeva, Dopplera, Hačaturjana, Sostakoviča, Barbera, Nielsena,itd.

Dopunska literatura Preradbe skladbi izvorno pisane za druge instrumente.


Mentorska poduka i vježbe (1+1 sat tjedno) Minimum 1-2 javna nastupa po semestru.


Na kraju semestra student polaže ispit pred komisijom. Student je obvezan izvesti slijedeće klavirske pratnje: 2 virtuozne kompozicije sa studentom gudačkog ili puhačkog odsjeka 1 koncert (cijeli) za solo instrument i orkestar sa studentom gudačkog ili puhačkog odsjeka. 1 kompoziciju prima vista (čitanje s lista) Ocjenu (od 1-5) daju komisija i predmetni nastavnik. Ocjenjivanje je javno.





13

Naziv predmeta Metodička praksa 1

Kod

Vrsta Mentorska poduka, seminari.

Razina Napredna



6 ECTS (1 ECTS mentorska poduka + 4 ECTS mentorska nastava u glazbenoj školi + 1 ECTS za pripremu završnog ispita).

Nastavnik doc. R. Gubaidullin (vanjski suradnik)


Praktično osposobljavanje studenta za izvođenje nastave klavira u osnovnoj glazbenoj školi.


Sadržaj Planiranje i pripremanje za rad u nastavi klavira. Etape nastavnog procesa. Artikulacija nastavnog sata. Pismene pripreme. Praćenje nastavnih satova mentora, uz analizu.


Ščapov A., Metodika klavira, Moskva n.d. Zlatar J., Metodika klavira, Zagreb, 1982. Timakin, E.M., Odgoj pijaniste, Moskva, 1986. Neuhaus, H., O umjetnosti sviranja klavira, Moskva, 1961.(prijevod Zlatar J., 2000.)

Dopunska literatura Motte-Haber Helga, Psihologija glazbe, Jastrebarsko, 1999. Mirković-Radoš Ksenija, Psihologija muzičkih sposobnosti, Beograd, 1983.


Mentorska poduka. Hospitacije u nižoj glazbenoj školi.


Prisustvovanje mentorskoj nastavi u glazbenim školama. Obavljene hospitacije i samostalna stručno-metodička praksa (1 individualno predavanje u nižoj glazbenoj školi). Pismene pripreme održanih oglednih satova. Ocjena (od 1-5) se daje na temelju redovite izrade dodijeljenih zadataka, obavljenih hospitacija i održanog individualnog predavanja.


Hrvatski, ruski.



14

Naziv predmeta Metodička praksa 2

Kod

Vrsta Mentorska poduka, seminari.

Razina Napredna



6 ECTS (1 ECTS mentorska poduka + 4 ECTS mentorska nastava u glazbenoj školi + 1 ECTS za pripremu završnog ispita).

Nastavnik doc. R. Gubaidullin (vanjski suradnik)


Praktično osposobljavanje studenta za izvođenje nastave klavira u nižoj i srednjoj glazbenoj školi.

Preduvjeti za upis Položen 1. semestar.

Sadržaj Praćenje nastavnih satova, pisanje dnevnika uz analizu. Etape nastavnog procesa. Artikulacija nastavnog sata. Pripreme za javna predavanja te njihova realizacija.


Ščapov A., Metodika klavira, Moskva n.d. Zlatar J., Metodika klavira, Zagreb, 1982. Timakin, E.M., Odgoj pijaniste, Moskva, 1986. Neuhaus, H., O umjetnosti sviranja klavira, Moskva, 1961.(preveo Zlatar J., 2000.)

Dopunska literatura Motte-Haber Helga, Psihologija glazbe, Jastrebarsko, 1999. Mirković-Radoš Ksenija, Psihologija muzičkih sposobnosti, Beograd, 1983.


Mentorska poduka. Hospitacije u nižoj i srednjoj glazbenoj školi. Javni individualni satovi studenata.


Pismeni prikazi individualnih predavanja, dnevnik prakse (pismeni izvještaj o hospitacijama). Dva javna predavanja ( niža i srednja glazbena škola) uz nazočnost nastavnika metodike i mentora. Pismeni prikazi tih nastavnih satova. Usmeni ispit- provjera znanja. Ocjena (od 1-5) se daje na temelju redovite izrade dodijeljenih zadataka, obavljenih hospitacija, kvalitete održanih individualnih predavanja i usmenog ispita koji je provjera znanja stečenih tijekom semestra. Završni-magistarski rad (najmanje 20 stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama) mora biti vezan za metodiku nastave klavira. Temu odabire student u dogovoru s mentorom koji ga upućuje u potrebnu literaturu. Rad je provjera dosadašnjih usvojenih znanja tijekom studija te primjena tih znanja u cilju unapređivanja nastave klavira i razvoja glazbene struke u cjelinu. Radnja je uvjet za pristup završnom ispitu diplomskog studija-klavir.


Hrvatski, ruski.



15

Izborni predmeti:

Naziv predmeta Povijest hrvatske glazbe 1 (izborni predmet)

Kod

Vrsta Skupna predavanja, seminari

Razina Napredna


ECTS 3 boda (1 bod za praćenje nastave, 1 bod za izradu seminara ili praćenje koncerata, 1 bod za pripremu ispita)

Nastavnik Dr. sc. Miljenko Grgić, izv. prof. Kompetencije koje se stječu

Preduvjeti za upis Položen ispit iz Povijesti glazbe 4 Sadržaj U okviru kolega daje se prikaz najvažnijih zbivanja na polju njegovanja glazbene

umjetnosti, napose stvaralaštva u rasponu od dolaska Hrvata u ove prostore do zaključno kraja XVIII. stoljeća. To je razdoblje u kojem je kulturno područje Dalmacija prednjačilo u svim manifestacijama stvaralaštva i glazbovanja prednjačilo nad ostalim hrvatskim zemljama. Posebno značenje stječe Split, višestoljetno središte političkog i vjerskog ustrojstva stare hrvatske države, što se stoljećima reflektiralo na bujanje glazbenog života u njemu.


J. Andreis, Povijest hrvatske glazbe, knj, 4, Zagreb, 1975. L. Županović, Stoljeća hrvatske glazbe, Zagreb, 1980. M. Grgić, Glazbena kultura u splitskoj katedrali, Zagreb 1997.

Dopunska literatura Plamenac, Music in the Adriatic Coastal Areas of the Southern Slavs, u: G. Rees, Music in the Renaissance, New York 1954. K. Kos, Muzički instrumenti u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti Hrvatske, RAD JAZU, knj. 351, Zagreb 1969. E. Stipčević, Hrvatska glazba, Zagreb 1997.


Frontalno predavanje, mentorske poduke i seminari.

Način provjere znanja i polaganje ispita

Ocjena (od 1-5) se daje na temelju redovite izrade dodijeljenih zadataka (30%), kvalitete seminarskog rada ( 30%) i završnog ispitnog rada (40%). Završni ispit je usmena provjera teorijskih znanja obrađenih tijekom semestra.


Hrvatski jezik

16

Naziv predmeta Povijest hrvatske glazbe 2 (izborni predmet)

Kod Vrsta Skupna predavanja, seminari Razina Napredna Godina 1. Semestar 2.

ECTS 3 boda (1 bod za pračenje nastave, 1 bod za izradu seminara ili praćenje koncerata, 1 bod za pripremu ispita)

Nastavnik Dr. sc. Miljenko Grgić, izv. prof. Kompetencije koje se stjeću

Preduvjeti za upis Položen ispit iz Povijesti hrvatske glazbe 1 Sadržaj Razvitak glazbenog stvaralaštva u hrvatskim zemljama tijekom 19. i 20. stoljeća. U

fokusu prikazivanja stoji glazbeni život Splita i Zadra u 19. stoljeću, te promjene što su na sjeveru Hrvatske nastale pod utjecajem Ilitskog pokreta. Dvadeseto stoljeće će biti prikazano kroz obnovu nacionalnog glazbenog smjera u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, a zatim zbivanja u glazbenoj produkciji i reprodukciji u drugoj polovici istoga stoljeća.


J. Andreis, Povijest hrvatske glazbe, knj, 4, Zagreb, 1975. L. Županović, Stoljeća hrvatske glazbe, Zagreb, 1980.

Dopunska literatura K. Kovačević, Hrvatski kompozitori i njihova djela, Zagreb 1960. Isti: Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945-1965, Zagreb 1966


Frontalno predavanje, mentorske poduke i seminari.

Način provjere znanja i polaganje ispita

Ocjena (od 1-5) se daje na temelju redovite izrade dodijeljenih zadataka (30%), kvalitete seminarskog rada ( 30%) i završnog ispitnog rada (40%). Završni ispit je usmena provjera teorijskih znanja obrađenih tijekom semestra.


Hrvatski jezik

17

Naziv predmeta Upoznavanje glazbene literature 1 (izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja, seminari

Razina Napredna


ECTS 3 (1 za slušanje nastave, 1 za izradu semiarskog.rada, 1 za pripremu ispita)

Nastavnik Dr. sc. Mirjana Škunca, red. prof.

Kompetencije koje stječe

Proširenje i produbljenje znanja i spoznaja stečenih pohađanjem kolegija Glazbeni stilovi i oblici te Aspekti glazbe 20.stoljeća i Povijest glazbe tijekom dosadašnjeg preddiplomskog studija. To se postiže sveobuhvatnim slušnim i teorijsko-analitičkim pristupom skladbi koji je usmjeren postizanju osobnog viđenja i doživljaja analiziranog djela te osposobljavanju za njegovu samostalnu prezentaciju.

Preduvjeti za upis Teorijska znanja stečena u kolegijima Glazbeni stilovi i oblici, Aspekti glazbe 20.stoljeća te Povijest glazbe iz prethodnih semestara preddiplomskog studija.

Sadržaj Sva vrijedna djela glazbene literature koja tijekom studija nije bilo moguće upoznati, bilo zbog prevelike složenosti, bilo zbog pripadnosti razdobljima i pravcima koji se ne obrađuju temeljitije na prethodnim ( drugim) kolegijima. Prilikom obrade skladbe provodi se njegova makroanaliza a važni momenti analiziraju se detaljnnije. Neophodna je i muzikološka analiza okolnosti nastanka djela uz primjenu znanja iz opće povijesti i povijesti umjetnosti, sociologije i estetike glazbe.


G. Nikša, Pojmovni vodič kroz glazbu 20.st., Zagreb 1996. Ctirad Kohoutek, Tehnike komponovanja u muzici XX veka, Beograd 1984.

Dopunska literatura H. Leichtentritt, Musikalische Formenlehre, 1952; D. de la Motte, Musikalische Analyse, Kassel 1968; G.Altman, Musikalische Analyse, Berlin 1979; M. Green Douglass, Form in Tonal Music, New York 1979; Ian Bent, William Drabkin, Analisi musicale, Torino 1990.

Oblici izvođenja nastave

Uvodna frontalna predavanja i demonstracija raznih aspekata i vrsta analize. Nakon i uz njih polaznici kolegija samostalno rade analizu dviju odabranih skladbi i izlažu rezultate analize pred nastavnikom i studentima. Nakon analize islušanja poželjno je vođenje diskusije o analizi.

Metode ocjenjivanja Ocjena (od 1-5) se daje na temelju redovite izrade dodijeljenih zadataka. Seminarski rad čini do deset stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama. Završni ispit je usmena provjera znanja o najbitnijim elementima analize svih (i od ostalih studenata) obrađenih skladbi tijekom semestra. A u konačnu ocjenu ulazi i ocjena polaznikove analize skladbe načinjene tijekom semestra.


Hrvatski

18

Naziv predmeta Upoznavanje glazbene literature 2 (izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja, seminari

Razina Napredna


ECTS 3 (1 za slušanje nastave, 1 za izradu seminarskog rada, 1 za pripremu ispita)

Nastavnik Dr. sc. Mirjana Škunca, red. prof.

Kompetencije koje stječe

Proširenje i produbljenje znanja i spoznaja stečenih pohađanjem kolegija Glazbeni stilovi i oblici te Aspekti glazbe 20.stoljeća i Povijest glazbe tijekom dosadašnjeg preddiplomskog studija. To se postiže sveobuhvatnim slušnim i teorijsko-analitičkim pristupom skladbi koji je usmjeren postizanju osobnog viđenja i doživljaja analiziranog djela te osposobljavanju za njegovu samostalnu prezentaciju.

Preduvjeti za upis Teorijska znanja stečena u kolegijima Glazbeni stilovi i oblici, Aspekti glazbe 20. stoljeća te Povijest glazbe iz prethodnih semestara preddiplomskog studija.

Sadržaj Sva vrijedna djela glazbene literature koja tijekom studija nije bilo moguće upoznati, bilo zbog prevelike složenosti, bilo zbog pripadnosti razdobljima I pravcima koji se ne obrađuju temeljitije na prethodnim ( drugim) kolegijima. Prilikom obrade skladbe provodi se njegova makroanaliza a važni momenti analiziraju se detaljnije. Neophodna je i muzikološka analiza okolnosti nastanka djela uz primjenu znanja iz opće povijesti i povijesti umjetnosti, sociologije i estetike glazbe.


G. Nikša, Pojmovni vodič kroz glazbu 20.st., Zagreb 1996. Ctirad Kohoutek, Tehnike komponovanja u muzici XX veka, Beograd 1984.

Dopunska literatura H. Leichtentritt, Musikalische Formenlehre, 1952; D. de la Motte, Musikalische Analyse, Kassel 1968; G.Altman, Musikalische Analyse, Berlin 1979; M. Green Douglass, Form in Tonal Music, New York 1979; Ian Bent, William Drabkin, Analisi musicale, Torino 1990.

Oblici izvođenja nastave

Uvodna frontalna predavanja i demonstracija raznih aspekata i vrsta analize. Nakon i uz njih polaznici kolegija samostalno rade analizu dviju odabranih skladbi i izlažu rezultate analize pred nastavnikom i studentima. Nakon analize islušanja poželjno je vođenje diskusije o analizi.

Metode ocjenjivanja

Ocjena ( od 1-5) se daje na temelju redovite izrade dodijeljenih zadataka. Seminarski rad čini do deset stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama. Završni ispit je usmena provjera znanja o najbitnijim elementima analize svih (i od ostalih studenata) obrađenih skladbi tijekom semestra. A u konačnu ocjenu ulazi i ocjena polaznikove analize skladbe načinjene tijekom semestra.


Hrvatski

19

Naziv predmeta Dirigiranje 7 (izborni predmet)

Kod

Vrsta Mentorska poduka, predavanja

Razina Napredna



3 Predavanje (1), vježbe (1), priprema (1)

Nastavnik Dr. sc. Nikola Buble, red. prof., Ivan Repušić, asistent


Sposobnost vođenja amaterskih zborova i vokalno-instrumentalnih ansambala.

Preduvjeti za upis Položen ispit iz predmeta Dirigiranje 6 na preddiplomskom studiju

Sadržaj Praktična primjena metoda rada s pjevačkim zborovima. Tehničko rješenje dirigentskih problema u velikim, cikličnim vokalno-instrumentalnim djelima s težištem na zborsku problematiku.


N. Buble-J. Veršić: Priručnik za zborovođe i voditelje dalmatinskih klapa, Split, 2000. Josip Jerković: Osnove dirigiranja I, Osijek, 1999. Josip Jerković: Osnove dirigiranja II, Osijek, 2001. Josip Jerković: Osnove dirigiranja III, Osijek, 2001. Jože Gregorc: Moje izkušnje in pogledi na zborovodstvo, Ljubljana, 1982.

Dopunska literatura J. Završki: Metodske upute za rad s dječjim zborom u osnovnim školama, Zagreb, 1968. Igor Gjadrov: Umijeće dirigiranja, Zagreb, 2002. Bruna Špiler: Umjetnost solo pjevanja, Sarajevo, 1972. Teodor Romanić: Dirigiranje, Sarajevo, 1987.


Predavanje, metodska poduka.


Praktično svladavanje na klaviru partitura iz gradiva studijske godine. Dirigentska obrada i dirigiranje jedne vokalno-instrumentalne skladbe. Ocjenu (od 1-5) daju komisija i predmetni nastavnik.


Hrvatski


Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, kontinuirana provjera znanja, praktični rad.

20

Naziv predmeta Dirigiranje 8 (izborni predmet)

Kod

Vrsta Mentorska poduka, predavanja

Razina Napredna



3 Predavanje (1), vježbe (1), priprema (1)

Nastavnik Dr. sc. Nikola Buble, red. prof., Ivan Repušić, asistent


Sposobnost vođenja amaterskih zborova i vokalno-instrumentalnih ansambala.

Preduvjeti za upis Položen predmet Dirigiranje 7

Sadržaj Praktična primjena metoda rada s pjevačkim zborovima. Tehničko rješenje dirigentskih problema u velikim, cikličnim vokalno-instrumentalnim djelima s težištem na zborsku problematiku.


N. Buble-J. Veršić: Priručnik za zborovođe i voditelje dalmatinskih klapa, Split, 2000. Josip Jerković: Osnove dirigiranja I, Osijek, 1999. Josip Jerković: Osnove dirigiranja II, Osijek, 2001. Josip Jerković: Osnove dirigiranja III, Osijek, 2001. Jože Gregorc: Moje izkušnje in pogledi na zborovodstvo, Ljubljana, 1982.

Dopunska literatura J.Završki: Metodske upute za rad s dječjim zborom u osnovnim školama, Zagreb, 1968. Igor Gjadrov: Umijeće dirigiranja, Zagreb, 2002. Bruna Špiler: Umjetnost solo pjevanja, Sarajevo, 1972. Teodor Romanić: Dirigiranje, Sarajevo, 1987.


Predavanje, metodska poduka.


Praktično svladavanje na klaviru partitura iz gradiva studijske godine. Dirigentska obrada i dirigiranje jedne vokalno-instrumentalne skladbe. Ocjenu (od 1-5)daju komisija i predmetni nastavnik


Hrvatski


Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, kontinuirana provjera znanja, praktični rad.

21

Naziv predmeta Estetika glazbe 1 (izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Srednja



ECTS= 3 (Uz redovito pohađanje kolegija, studenti su obvezni proučiti 4 zadane knjige, te izraditi jedan seminarski rad.

Nastavnik Mr. sc. Ivana Tomić Ferić, viši pred.


Upoznavanje temeljnih pojmova discipline, razvijanje estetičke svijesti i upoznavanje povijesti ideja na području estetičkog vrednovanja glazbenog djela.

Preduvjeti za upis Povezanost s kolegijem Povijest glazbe.

Sadržaj Opća problematika: estetički pristup; odnos: glazbena umjetnost – muzikologija – estetika glazbe; glazbeno djelo; materija, forma, identitet, stil, tehnika; značenje u glazbi; formalizam, ekspresionizam, primalaštvo.


Supičić, I. (1978) Estetika evropske glazbe, Zagreb: JAZU. Lissa, Z. (1977) Estetika glazbe-Ogledi, Zagreb: Naprijed. Hanslick, E. (1978) O muzički lijepom, Beograd: Nolit Gligo, N. (1977) Vrijeme glazbe, Zagreb.

Dopunska literatura Focht, I. (1976) Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga Adorno, T. W. (1968) Filozofija nove muzike, Beograd: Nolit Focht, I. (1980) Savremena estetika muzike, Beograd: Nolit Langer, S. (1967) Filozofija u novome ključu, Beograd: Prosveta


Metoda demonstracije, razgovora, pisanja, čitanja i rada na izvornim tekstovima.


Izrada seminarskog rada na temelju zadane literature (po izboru studenta). Ocjena (od 1-5) se daje na temelju redovite izrade dodijeljenih zadataka i kvalitete seminarskog rada.


Hrvatski jezik.



22

Naziv predmeta Estetika glazbe 2 (izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Srednja



ECTS= 3 (Uz redovito pohađanje kolegija, studenti su obvezni proučiti 4 zadane knjige, te izraditi jedan seminarski rad.

Nastavnik Mr. sc. Ivana Tomić Ferić, viši pred.


Upoznavanje temeljnih pojmova discipline, razvijanje estetičke svijesti i upoznavanje povijesti ideja na području estetičkog vrednovanja glazbenog djela.

Preduvjeti za upis Povezanost s kolegijem Povijest glazbe.

Sadržaj Povijesni aspketi: stari Orijent i mediteranska antika, europski srednji vijek i renesansa, barok, racionalizam i prosvjetiteljstvo, romantizam, glazbene estetike 20. stoljeća.


Lissa, Z. (1977) Estetika glazbe-Ogledi, Zagreb: Naprijed. Hanslick, E. (1978) O muzički lijepom, Beograd: Nolit Tuksar, S. (1995) Antologija izvornih tekstova iz povijesti i estetike glazbe, Zagreb Tuksar, S. (1978) Hrvatski renesansni teoretičari glazbe, Zagreb: JAZU.

Dopunska literatura Stravinski, I. – R. Craft (1972) Memoari i razgovori, Zagreb (odabrana poglavlja). Gligo, N. (1977) Vrijeme glazbe, Zagreb. Supičić, I. (1978) Estetika evropske glazbe, Zagreb: JAZU.


Metoda demonstracije, razgovora, pisanja, čitanja i rada na izvornim tekstovima.


Usmeni ispit: provjera znanja iz jednog aspekta opće problematike i triju povijesnih aspekata. Izrada seminarskog rada. Ocjena (od 1-5) se daje na temelju redovite izrade dodijeljenih zadataka, kvalitete seminarskog rada i usmenog ispita.


Hrvatski jezik.



23

Naziv predmeta Uvod u sociologiju (izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Srednja


ECTS 3 ( 1 predavanja + samostalni rad studenta)

Nastavnik Dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, izv. prof.

Ciljevi Cilj programa je osposobiti studente i studentice za razumijevanje načina na koji društvo funkcionira, prepoznavanje vlastitog mjesta u društvu i upotrebu spoznaja sociološke znanosti u vlastitom radu. Nakon svladavanja gradiva kolegija, polaznici i polaznice bit će u stanju objasniti suvremene društvene procese kroz sociološke pojmove i samostalno ih kritički komentirati. Svrha kolegija je i pružiti osnovu za detaljnije proučavanje pojedinih društvenih fenomena u okviru posebnih sociologija.

Preduvjeti za upis Za ovaj kolegij nema preduvjeta za upis.

Sadržaj Definicija sociologije i uvod u sociološke teorije i metode istraživanja. Sociološka objašnjenja individue, grupe, organizacije, društva, kulture i umjetnosti, obitelji, društvene konstrukcije spolnosti, zdravlja, socijalnih promjena i kolektivnog ponašanja, devijantnosti, rada, obrazovanja, religije, moći i politike, medija, društvene stratifikacije, urbanizacije, okoliša i svjetskog sustava.


Castells, M. (2000), Uspon umreženog društva, Zagreb, Golden marketing. (Odabrana poglavlja). Kuvačić, I. (2004): "Zbornik odabranih socioloških radova", Uvod u sociologiju, Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga.(Odabrana poglavlja). Haralambos, M./ R. Held (1989), Uvod u sociologiju, Zagreb, Globus. (Odabrana poglavlja). Tomić-Koludrović, I. (2005): Bilješke uz predavanja (skripta, Umjetnička akademija).

Dopunska literatura Kuvačić, I. (2004), "Uvođenje u raspravu o aktualnim pitanjima suvremenog društva", Uvod u sociologiju, Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga.

Nastavne metode S obzirom na uvodni karakter kolegija, nastava će se sastojati od uvodnih frontalnih predavanja na pojedinu temu, te organiziranih grupnih aktivnosti (rasprave o temi). Tijekom semestra svaki polaznik i polaznica moraju kao seminarski rad obraditi pojedinu temu, uz sustavno navođenje argumenata iz literature.

Metode ocjenjivanja Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u raspravama na nastavi (20%), kvalitete seminarskog rada (20%) i kvalitete završnog ispitnog rada (60%). Završni ispitni rad piše se na ispitu (klauzuri).


Hrvatski ili engleski.

24

Naziv predmeta Sociologija kulture (izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Napredna


ECTS 3 ( 1 predavanja + samostalni rad studenta)


Ciljevi Cilj programa je osposobiti studente i studentice za samostalnu analizu fenomena kulture u suvremenom društvu i primjenu te analize u vlastitom radu. Nakon svladavanja gradiva kolegija, polaznici i polaznice bit će u stanju kroz sociološke pojmove objasniti vlastiti identitet i identitete drugih društvenih aktera, te način na koji se oni strukturiraju i reprezentiraju u suvremenoj kulturi.

Preduvjeti za upis Položeni kolegij "Uvod u sociologiju" ili neki drugi općesociološki kolegij.

Sadržaj Društvena uloga kulture i umjetnosti, visoka i popularna kultura, ideologija i hegemonija, kritika i subverzija društva kulturom i umjetnošću, kulturni kapital, proizvodnja i potrošnja kulture, kreativne industrije, ukus, identitet, životni stilovi, potrošačka socijalizacija, modernizam i postmodernizam, procesi globalizacije kulture, kulturalni studiji i fun kultura.


Duda, D. (2002): Kulturalni studiji: Ishodišta i problemi, Zagreb: AGM. (Odabrana poglavlja). Elias, N. (1996): O procesu civilizacije, Zagreb: Biblioteka Antibarbarus. (Odabrana poglavlja). Meštrović, M./A. Štulhofer, (1998): Socio-kulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj, Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo. (Odabrana poglavlja). Simmel, G. (2001): Kontrapunkti kulture, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Tomić-Koludrović, I. (2005): Bilješke uz predavanja (skripta, Umjetnička akademija).

Dopunska literatura Desfold, E. L. (2002): Cultural sociology in practice, OxfordUK /Malden, Massachusetts, USA: Blackwell Publishers. (Odabrana poglavlja). Cvjetičanin, B./ V. Katunarić (1998): Kulturna politika Republike Hrvatske. Nacionalni izvještaj, Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. (Odabrana poglavlja). Silvermann, M. (1999): Facing Postmodernity. Contemporary French thought on culture and society, London and New York: Routledge. (Odabrana poglavlja).

Nastavne metode Nastava će se sastojati od uvodnih frontalnih predavanja na pojedinu temu, te organiziranih grupnih aktivnosti (rasprave o temi). Tijekom semestra svaki polaznik i polaznica moraju kao seminarski rad obraditi pojedinu temu, uz sustavno navođenje argumenata iz literature.




25

Naziv predmeta Mediji i društvo (izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Napredna


ECTS 3


Ciljevi Cilj programa je osposobiti studente i studentice za samostalnu analizu uloge i načina funkcioniranja masovnih medija u društvu i primjenu te analize u vlastitom radu. Nakon svladavanja gradiva kolegija, polaznici i polaznice bit će u stanju kroz sociološke pojmove objasniti obilježja kultura koje su povijesno nastajale u interakciji masovnih medija i društva.


Sadržaj Sociološka definicija medija. Film i društvo, socijalna povijest filma, žanrovi i ideologija, radio i društvo, televizija i društvo, popularna kultura i društvo, video.


Agentur BILWET, (1998): Arhiv medija, Zagreb: @®kzin. (Odabrana poglavlja). Novosel, S. (1998): "Žene u medijima - slučaj hrvatske televizije, u Knežević, Đ. (ur.) Žene i politika. Zagreb: Ženska infoteka. Peruško-Čulek, Z. (1999): Demokracija i mediji, Zagreb: B.A.R.B.A.T. Odabrana poglavlja. Tomić-Koludrović, I. (1995): Bilješke uz predavanja (skripta, Umjetnička akademija.

Dopunska literatura Giroux, H. A., (2002): Breaking in to the Movies. Film and the Culture of Politics, OxfordUK /Malden, Massachusetts, USA: Blackwell Publishers. (Odabrana poglavlja). Rayer, P./ P. Wall /S. Kruger, (2001): Media Studies: The Essentials, London and New York: Routledge. (Odabrana poglavlja). Stevenson, N. (2002): Understanding Media Cultures, London, Thousand Oaks, New Delhi: SAGE Publications. (Odabrana poglavlja).





26

Naziv predmeta Novi mediji i društvo (izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Napredna


ECTS 3

Nastavnik Dr.sc. Inga Tomić-Koludrović, izv. prof.

Ciljevi Cilj programa je osposobiti studente i studentice za samostalnu analizu uloge i načina funkcioniranja novih medija u suvremenom društvu i primjenu te analize u vlastitom radu. Nakon svladavanja gradiva kolegija, polaznici i polaznice bit će u stanju kroz sociološke pojmove objasniti obilježja kulture koja nastaje u interakciji novih medija i društva.


Sadržaj Značajke novih tehnologija (digitalizacija, interaktivnost, remedijacija). Sociološka definicija novih medija. Mrežno društvo. Tehnologija, priroda, kultura. Kiberkultura. Tehnološko tijelo. Kiberfeminizam. Hibridni identiteti. Virtualne zajednice. Vizualna kultura. Kultura računalnih igara. Svakidašnji život. Nova ekonomija. Kreativne industrije. Novi mediji i demokracija.


Alexander, C. J. i Pal, L. A. /ur./, (2001): Digitalna demokracija: politike i politika u umreženom svijetu, Osijek-Zagreb-Split: Panliber. (Odabrana poglavlja). Featherstone, M. i Burrows, R. /ur./, (2001): Kiberprostor, Kibertijela, Cyberpunk, Zagreb: Naklada Jesenki i Turk i Hrvatsko sociološko društvo. (Odabrana poglavlja). Schilds, R. /ur./, (2001): Kulture Interneta, Zagreb: Naklada Jesenki i Turk i Hrvatsko sociološko društvo. (Odabrana poglavlja). Tomić-Koludrović, I. (2005): Bilješke uz predavanja (skripta, Umjetnička akademija).

Dopunska literatura Barney, D. (2004): The Network Society, OxfordUK /Malden, Massachusetts, USA: Polity Press. (Odabrana poglavlja). Marshall, P.D. (2004): New Media Cultures, London: Arnold. Tomić-Koludrović, I./M. Petrić, (2004): "Identiteti na mreži: rodni i nacionalni stereotipi na hrvatskim portalima širokog dosega", Društvena istraživanja, god. 13, br. 4-5, srpanj-listopad 2004, Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 803-823. Van Dijk, J. (1999): The Network Society, London: SAGE publications. (Odabrana poglavlja).





27

Naziv predmeta Poznavanje računala (izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja, vježbe

Razina Osnovna


ECTS 3 ECTS Predavanja (1), vježbe i seminar (1), priprema i završni ispit (1 ECTS)

Nastavnik Mr. sc. Ivica Mitrović, pred.

Ciljevi Cilj kolegija je upoznati studente i studentice s temeljnim teorijskim načelima i praksom rada s računalom. Svladavanjem gradiva ovog kolegija studenti i studentice razumijevati će načela funkcioniranja računala i steći početna praktična znanja (vještine) potrebna za njegovo korištenje.

Preduvjeti za upis Za ovaj kolegij nema preduvjeta za upis.

Sadržaj Povijesni pregled razvoja računala. Osnovni pojmovi i upoznavanje s teorijskim postavkama funkcioniranja računala. Osnovna građa računala. Ulazne i izlazne jedinice. Arhitektura sklopovlja i programskog dijela računala. Rad s osnovnim programskim paketima. Osnove Internet mreže.


Skripta D. Sušanj, PC računala iznutra i izvana, BUG, Zagreb 2002. D. Grundler, Primijenjeno računalstvo, Graphis, Zagreb 2000. D. Gookin, PC za sveznalice, MIŠ, Zagreb 2001.

Dopunska literatura S. Colin, Kako radi multimedija, Znak, Zagreb 1995. D. Petric, INTERNET uzduž i poprijeko, BUG, Zagreb 2002. D. Johnson, Kako upotrijebiti digitalni fotoaparat, Mikro knjiga, Zagreb 2003. Internet izvori i stručni časopisi.

Nastavne metode Nastava će se sastojati od frontalnih predavanja na pojedinu temu i demonstracija programskih vještina. Tijekom semestra svaki polaznik i polaznica moraju kao seminarski rad napisati i pred kolegama i kolegicama prezentirati jednu temu iz područja.

Metode ocjenjivanja Ocjena će se dodijeliti na temelju redovite nazočnosti na nastavi (preduvjet za ocjenu), kvalitete seminarskog rada (20%) i završnog ispitnog rada (80%). Seminarski rad se sastoji od deset stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama. Završni ispit je provjera teorijskih znanja obrađenih tijekom semestralne nastave. Završni ispitni rad piše se na ispitu (klauzuri).



28

Naziv predmeta Primjena računala (izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja, vježbe

Razina Osnovna


ECTS 3 ECTS Predavanja (1), vježbe i seminar (1), priprema i završni ispit (1 ECTS)

Nastavnik Mr. sc. Ivica Mitrović, pred.

Ciljevi Svladavanjem nastavnih sadržaja kolegija studentice i studenti će biti osposobljeni za praktični rad na računalu. Savladati će osnovna znanja i praktične vještine za uporabu programa za obradu teksta, tablično računanje, izradu prezentacija, te programa za vektorsku obradu slike.

Preduvjeti za upis Osnovna znanja o radu s računalom i načelima njihovog funkcioniranja. U okviru preddiplomskog studija Dizajna vizualnih komunikacija ta se znanja stječu u kolegiju Poznavanje računala.

Sadržaj Programi za obradu teksta (unos, oblikovanje, objekti i tablice). Programi za tablično računanje (unos, oblikovanje i izrada grafova). Programi za izradu prezentacija (izrada prezentacije, prikazivanje, uređivanje slideova, umetanje objekata, crtanje, animacijski efekti). Programi za vektorsku obradu slike (objekt i njegovi atributi, crta, geometrijski likovi, krivulje, tekst, posebni efekti). Osnove multimedije na računalu.


Skripta D. Sušanj, PC računala iznutra i izvana, BUG, Zagreb 2002.

Dopunska literatura D. Grundler, Primijenjeno računalstvo, Graphis, Zagreb 2000. D. Gookin, PC za sveznalice, MIŠ, Zagreb 2001. Internet izvori i stručni časopisi.

Nastavne metode Nastava će se sastojati od uvodnih frontalnih predavanja na pojedinu temu i demonstracija sklopovskih i programskih vještina. Potom će polaznici i polaznice kolegija samostalno raditi na izradi dodijeljenih zadataka. Tijekom semestra obveza svakog polaznika je izrada seminarskog rada sa zadanom temom korištenjem programa za izradu prezentacija, te njegovo prezentiranje pred ostalim studenticama i studentima.

Metode ocjenjivanja Ocjena će se dodijeliti na temelju kvalitete seminarskog rada (25%) i rezultata praktičnog (50%) i usmenog ispita (25%). Seminarski rad se sastoji od najmanje petnaest slideova s tekstom i ilustracijama. Završni ispit čine praktični i usmeni ispit. Praktičnim ispitom provjerava se praktično poznavanje rada na računalu uz uporabu alata korištenih tijekom nastave. Usmenim ispitom provjerava se cjelokupno znanje studentica i studenata i određuje konačna ocjena.



29

3.3. Uvjeti i način studiranja

Uvjeti i način studiranja definirani su u cijelosti Statutom Umjetničke akademije. Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o završnim ispitima definirani su podaci o obvezama studenata, uvjetima upisa u svaki pojedini semestar te način završetka studija. Glavni ispitni rokovi predviđeni su za lipanj, rujan i veljaču. Ljestvica ocjenjivanja je u skladu sa standardima Sveučilišta u Splitu. Sve eventualne buduće izmjene bit će regulirane posebnim pravilnikom.

3.4. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija

Studenti Umjetničke akademije zainteresirani su nadopuniti svoje znanje upisom izbornih kolegija prvenstveno sa studija društvenih i humanističkih znanosti (povijest, povijest umjetnosti, sociologija, hrvatski jezik, strani jezici, psihološko-pedagoška grupa predmeta), ali isto tako i sa studija prirodnih znanosti (muzikoterapija, elektrotehnika vezana uz proizvodnju zvuka u elektronskom studuju, akustika i sl.). Ovakva suradnja definirat će se preciznije dvostranim i višestranim ugovorima s odgovarajućim sastavnicama Sveučilišta u Splitu, a nakon prihvaćanja predloženih programa.

3.5. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Nastava će se na Umjetničkoj akademiji odvijati u pravilu na hrvatskom jeziku jer smo mišljenja da strani studenti koji dođu studirati u našu zemlju trebaju naučiti i hrvatski jezik. Međutim, gotovo svi kolegiji predviđaju dio obvezne ili dopunske literature na stranim jezicima (engleski, njemački, francuski, talijanski, ruski) što je vidljivo iz tablica pod točkom 3.2.

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova

Studenti sa drugih visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj i Europi koji žele upisati diplomski studij na Umjetničkoj akademiji u Splitu, a završili su preddiplomski studij u trajanju od 3 godine (180 ECTS) trebaju položiti diferencijalne ispite (60 ECTS). Tada stječu uvjete za prijavu prijemnog ispita na diplomskom studiju kao i ostali kandidati. Ostali kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova bit će naknadnodefinirani Pravilnikom Sveučilišta.

3.7. Način završetka studija

Krajem nastavne godine student polaže završni ispit diplomskog studija pred komisijom. Uvjet za pristupanje diplomskom ispitu su položeni ispiti iz svih ostalih predmeta. Završni-magistarski rad (najmanje 20 stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama) mora biti vezan za predmet Metodička praksa. Temu koja mora biti povezana s metodikom nastave klavira odabire student u dogovoru s mentorom koji ga upućuje u potrebnu literaturu. Rad je provjera dosadašnjih usvojenih znanja tijekom studija te primjena tih znanja u cilju unapređivanja nastave klavira i razvoja glazbene struke u cjelini. Radnja je uvjet za pristup završnom ispitu diplomskog studija –klavir. Na diplomskom ispitu tudent je obvezan izvesti: 1 značajno djelo J.S.Bacha (može i transkripcija) 1 cijelu sonatu L. van Beethovena od op. 53 do op. 111 (osim op. 54, 78, 79 i 90) 2 koncertne etide (jedna Chopin ili Liszt, druga 20. stoljeće)

30

1 značajno djelo 19. stoljeća (sonata, varijacije, cikličko djelo ili jedan kompletan ciklus) 1 značajno djelo 20. stoljeća 1 značajno djelo hrvatskog autora Cijeli program izvodi se napamet. Ocjena na završnom ispitu daje se za svaku skladbu posebno te za pismenu radnju . Konačnu ocjenu (od 1-5) daje komisija nakon prijedloga predmetnog nastavnika vodeći računa o slijedećim elementima izvedbe: 1. tehnička vještina izvedbe 2. točnost izvedbe 3. kvaliteta zvuka 4. fraziranje i poštivanje stilskih obilježja i muzikalnosti 5. umjetnički dojam izvedbe (ocjena osobnog pristupa izvedbi). Ocjenjivanje je javno. Ostali elementi završetka studija na Umjetničkoj akademiji Split bit će naknadno definirani posebnim Pravilnikom o završnim ispitima.

3.8. Uvjeti nastavka studija

Završni rad diplomskog studija je provjera dosadašnjih usvojenih znanja te primjena tih znanja u cilju unapređivanja glazbene nastave i razvoja glazbene struke u cjelini. Na taj je način završni rad i priprema za mogući doktorsi studij. Uvjeti nastavka studija bit će definirani Pravilnikom sveučilišta o studiranju.

31

KLAVIR DIPLOMSKI STUDIJ-očitovanje Zahvaljujemo izvjestitelju i recenzentima na detaljnim i opravdanim primjedbama. Izmijenjene ili proširene su slijedeće točke: 1.dodani su izborni predmeti (točka 3.1.-tabele , točka 3.2. opis predmeta i točka 3.4.) 2.opisan je diplomski (magistarski) rad i uvjeti završetka studija (točka 3.2. opis predmeta i točka 3.7.) 3.ocjenjivanje (točka 3.2. dodano u opisu predmeta kod kojih je nedostajalo) 4.dodani uvjeti za upis studenata sa završenim trogodišnjim studijem (točka 1.3 , tabela točka 2. i točka 3.6.)

Documents

Sveučilište u Splitu - Umjetnička akademija u Splitu