Upload
others
View
14
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Stefan Uroš IV Dušan
Nemanjić, poznat i
kao Dušan Silni bio je
srpski srednjevekovni
kralj i prvi srpski car.
Stefan Dušan
Nemanjić je na svet
došao oko 1308. u Zeti
kao drugorođeni sin
Stefana Dečanskog,
sina kralja Milutina.
Stefan Dečanski
Dušanovo detinjstvo obeležio je
sukob Stefana Dečanskog
(Dušanovog oca) i kralja Milutina
(Dušanovog dede)
Milutin nije imao ni malo milosti prema
svome sinu, 1314. naredio da se Stefan
oslepi i pošalje u izgnanstvo u Carigrad.
Prva značajna bitka odigrala se kod Velbužda 1330.
godine, gde je kraljević Dušan sa ocem porazio bugarsku
vojsku, i time srušio savez Vizantije i Bugarske.
Dušanov otac nakon Milutinove smrti postaje kralj.
Dušan je kao princ odmah krenuo sa ocem u osvajanja.
Dušan je krunisan za kralja svih
srpskih i pomorskih zemalja
1331. godine na dvoru u Svrčinu.
Iste godine kada je Dušan
Silni krunisan za kralja,
njegov otac Stefan Dečanski
preminuo je kao zatočenik
svog sina.
Njegova nesreća je ostala
zapisana: od oca oslepljen
od sina zadavljen....
Za smrt Stefana Dečanskog
vezana je i legenda o
prokletstvu Dušanovih
kasnijih potomaka, a potom
i cele srpske države.
Stefan Dušan je krunisan za cara Srba i Grka,
Bugara i Arbanasa na Uskrs (16.4.1346.) u tvrđavi
Kale u Skoplju.
Po preuzimanju
vlasti, Dušan je
započeo sa
osvajanjima teritorija
svojih suseda,
prvenstveno
Vizantije, ali i
Ugarske, Bugarske i
Bosne.
Koristeći se
građanskim ratom koji
je besneo u Vizantiji
od 1341. do 1347.
godine, Dušan je
osvojio mnoge
romejske posede u
Makedoniji, Albanjiji i
Grčkoj.
Po dolasku na vlast Dušan je
oženio kraljicu, lepu Jelenu,
sestru bugarskog cara Jovana.
Pet godina kasnije rodio se Uroš.
Prvi deo Zakonika proglašen
je maja 1349. u Skoplju i
sastoji se od 155 članova.
Drugi deo donet je 1354. i
sastoji se od 66 članova.
Jedno od obeležja Dušanove
vladavine bila je i obimna
zakonodavna delatnost.
DUŠANOV ZAKONIK
DUŠANOV ZAKONIK
Preminuo je 20. decembra 1355.
godine. Sahranjen je u svojoj
zadužbini manastiru Svetih arhanđela nedaleko od Prizrena.
Posmrtni ostaci cara Dušana
se nalaze u Beogradu, u
sarkofagu crkve Svetog
Marka na Tašmajdanu.
U Skoplju se danas nalaze dva
prepoznatljiva srednjevekovna objekta
vezana za cara Dušana: Dušanov grad,
ostaci stare gradske tvrđave i most na
Vardaru koji se ranije i dugo nazivao
Dušanov most.
U istoriji će ostati
zapisano da je u prvoj
polovini 14. veka živeo
najveći srpski vladar i da
je bio na prestolu od 1331
do 1355.
STEFAN DUŠAN NEMANJIĆ
junak, vojskovođa i zakonodavac
Jedni smatraju da je bio
osvajač, drugi da je oslobodilac
Za razliku od ostalih
Nemanjića, on nije proglašen
za sveca.
Po nekima je to zbog njegove
surovost, po drugima je to
zato što je uveo svoju ženu
Jelenu na Svetu Goru, što je
strogo zabranjeno i dan
danas.
Uzrok smrti Dušana Silnog
nikada nije utvrđen ali se
govorilo o trovanju,
moždanom udaru i čak
epilepsiji.
Car Dušan je završio manastir
Dečane, zadužbinu svoga oca, a
njegova najznačajnija zadužbina
bio je manastir Svetih Arhanđela
kod Prizrena, gde se nalazio i
njegov grob.