1

2

Emir S. Nii

STARI NIANI

u ureviku

Recenzija: Alija Arif Deli

Lektura: C. Andrea N. Emir

Fotografije: N. Emir

Web: www.emirnisic.de.tl

e-mail: emirnisic@mail.com

Objavljeno na :

Tuzla 2014.

3

UVOD

Kada neko zapone pisati knjige, on to sasvim sigurno i nastavi, najprije iz svog linog zadovoljstva, ali i zbog zadovoljstva ljudi pred kojima se nau ispisane stranice.Ovo je moja etvrta knjiga, za koju se nadam da e vam ponuditi podatke koji su vam potrebni, te mnogo toga to niste znali. Ovoga puta odluio sam se pozabaviti prolou moga ueg zaviaja, da bih se jednim dijelom oduio svome lijepom mjestu. Ranije sam samo primjeivao stare niane i nisam nita znao o njima, ali je potovanje prema tim nadgrobnim spomenicima kod mene uvijek postojalo. Najupeatljiviji trag u mome sjeanju ostavilo je staro mezarje u Kovaima pored kojeg sam od najranijeg djetnistva prolazio, a koje danas skoro da i ne postoji. Unitavanje ovog groblja nagnalo me da se posvetim njihovoj zatiti, tj. evidentiranju i prouavanju. U mojoj knjizi na poetku ete proitati o mojim sjeanjima na moje prve susrete sa nadgrobnim spomenicima, a kasnije vas oekuje puno toga o prolosti urevika. Naime, poto jo uvijek niko nije napisao nikakvu monografiju moga mjesta, smatrao sam se dunim da u ovom djelu dam to vie podataka o ureviku, to e vjerujem biti polazna osnova za neke druge autore. Nakon toga slijedi poglavlje o nianima, o njihovoj tradiciji, o oblicima, o vrsti izrade i slino. to se tie mojih opisa mezarja i niana na njima, ona su tu poredana onim redom kako sam ih i obilazio, a budui da je urevik nekada obuhvatao okolna mjesta, svoje istraivanje sam proirio na podruje Baigovaca i Kovaa. U svome radu nisam imao znatnih problema, a moj rad odobrio je Medlis islamske zajednice ivinice, na emu im se mnogo zahvaljujem. U cilju to boljeg prezentiranja moga rada uporedo sam radio dokumentarni serijal koji je dostupan putem moje internet stranice. Vrlo je vano da jedno ovakvo istraivnje prati i vizuelni materijal, tako da e se i u ovoj knjizi nai mnogo fotografija. U pogledu klasifikacije niana nisam se mogao osloniti na podjele niana kakve su ustanovili raniji autori, pa sam zbog toga formirao neku svoju klasifikaciju. esto se recimo kae da je nian ulemanski, ali ako bih se raspitao o umrlom kome je podignut takav nian doznao bih da je to bio sasvim obian ovjek zemljoradnik koji moda tijekom svog ivota nije drao puno do vjere, a samim tim pogotovo nije bio ulema (vrsni poznavalac Islama, strunjak za vjeru u neku ruku, veoma uen ovjek).Stvar je u tome to je majstor odluio napraviti takav nian, ili su takav nian zahtijevali

4

potomci. Zbog toga sam u svome radu odbacio podjele niana na ulemanske, aginske, dervike i slino, jer takva podjela na ovom podruju nema svoju naroitu primjenu, mada ima pojedinnih sluajeva gdje niani odgovaraju toj podjeli, ali je to neznatan broj. Takoer sam prilagodio izraze koji su do sada koriteni, recimo guve na turbanu, nazvao sam nabori na turbanu, to je dosta i ljepe i prikladnije. U svome radu koristio sam termine: groblje, mezarje, mezarluk, harem i ehitluk, jer je po meni sasvim svejedno kako nazivamo vjena poivalita naih ili tuih predaka, vano je da ih potujemo i ne skrnavimo. Vjerujem da e biti onih koji e mi zamjerati na tome to neto nazivam drugaijim imenom od njih, ali ja nisam nikakav vjerski predstavnik, ve istraiva. Prvi lokalitet koji sam obiao bio je mezarje kod Stare damije u Musiima 13.01.2014. godine, a posljednji lokalitet na kojem sam bio s ciljem prikupljanja materijala za ovu knjigu su mezarja u Kovaima, dana 18.03.2014. godine. U tom vremenu prikupio sam jako puno materijala, napravio sam 932 fotografije, i 95 minuta video snimka. Od toga svega napravio sam pet epizoda svoga dokumentarnog serijala. Bio sam ak i ondje gdje su mezarja nekad bila pa nestala. Sva zapaanja sa terena posluila su najvie za ovo pisano djelo. Svih tih sunanih dana u kojima sam se druio sa tragovima prolosti po ovdanjim mezarlucima, vratila su me u prolost, i uvijek sam osjeao blago zadovoljstvo od korisnosti moga rada. Moj rad je bio zapaen, nekako pred sam zavretak ove knjige, pojavio sam se u najitanijem dnevnom listu u dravi Dnevni avaz, gdje su se mnogi upoznali sa ciljevima moga rada koji je vezan za nadgrobne spomenike. Naravno, puno injenica vezanih za prolost urevika morao sam da odbacim, u prvome jer nisu tane, a zatim bih se i udaljio od svoje glavne teme. Oekujem da e ovo moje djelo biti prije svega korisno, studentima, uenicima, stanovnicima urevika, buduim naratajima, vjerskoj zajednici, a kao drugo nadam se da e se poboljati odnos prema starim nianima te da e oni biti zvanino zatieni od nadlenih tijela. Trei cilj je da se na naa mezarja barem u nekoj mjeri vrate oblici tradicionalnih niana. Smatram da sam i svojim evidentiranjem niana kao i podacima o prolosti urevika mnogo doprinio, i osjeam veliko zadovoljstvo zbog toga to sam napisao jo jednu knjigu, a onda idem lagano dalje. Puno je toga to trebam zapisati, dok sam iv.

Emir S. Nii

5

RECENZIJA ZA ISTRAIVAKI RAD O NIANIMA Autora Emira Niia

Pohvalno je to pisci brino otre svoja pera i, onda nas ne treba uditi to svakim novim danom niu nova djela. Tako je i sa piscem Emirom Niiem, njegov nerv nikad ne miruje; svoju vrijednu istrajnost iznjedruje, iznosi pred mnenje, kao autor nadahnute poezije i prie vjeto ispriane, kao autor crtica kroz koje vjeto kazuje svoja zapaanja svoj kratki, ali jasni umjetniki izraz, i kolumni, putopisa i zapisa znaajnih i historijskih mjesta koja je pohodio i istraivakih postignua, koja su, kao peat, dala smisao temi vrlo jasno i potvrdno, na kojim bi mu zavidili i divili se i mnogo starije kolege pisci. Tako nam Nii svojim sveukupnim umjetnikim izdizanjem, ponovo potvrdio da je u dobi kada mu ne nedostaje stvaralakog zamaha. Svojim istraivakim radom izdigao se iznad stvarnosti. Po ko zna koji put, Nii potvruje da historija igra vanu ulogu za sadanjost i budunost naroda o kojem se bavi i pie. Dakle, u ovoj knjizi rije je o nianima koje je Nii prouavao i istraivao u svome uem zaviaju. To je tivo u kojem se opominju svi oni koji su trebali ili trebaju povesti vie djelovanja da takvo to, kao to su nadgrobni spomenici i obiljeja, ne prekrije maglena, bar da se sauvaju u obliku trenutnog zateenog stanja, jer, kako istie autor, mnogi su niani, pa i steci, vidno oronuli, u fazi zaborava i nestajanja. Ali autor dopunjuje ovu istraivaku misiju, te iznosi monografsko kazivanje o ureviku, naseljenom mjestu opine ivinice, gdje je roen i gdje ivi. Pomno se bavi, prije svega, ispravljanjem pogreaka iz prolosti i postavljanja u nizu hronolokog deavanja, u okvire tanosti o svome prelijepom i pitomom mjestu urevik, kojeg ine MZ Stari urevik i urevik Dom. On opovrgava ili potvruje injenice i dokumentuje dokuena akta iz spisa do kojih se moglo doi. Naravno, i sva druga obraena mjesta u ovoj knjizi nisu zakinuta za objelodanjivanje o pojedinostima iz svoje daleke i bliske prolosti. Ovaj mali prostor gdje je Nii vrio istraivanje, opit i studiju o nadgrobnim spomenicima, nije umanjio eljenu vrijednost, jer i da je uzet iri teritorij nita se, tako da kaem, primjetno ne bi promijenilo, osim eventualnog broja te sakralnosti. Svugdje su niani dovedeni do stanja biti ili ne biti. Kako rekoh, Emir Nii je na ovim prostorima roen, a onda za oekivati je bilo da svoj istraivaki

6

poriv srui na ui zaviaj, koji je svakako historijski izuzetno bogat , a samim time i svakojakim nianima i stecima. Jasno i pouno objanjeno i razjanjeno je sve u ovoj knjizi o nianima, a onda i mnogobrojne fotografije, koje zamjenjuju mnoge rijei... Znai i sve reeno, i sve fotografisano, i o nianima, i u monografskom kazivanju o autorskom rodnom mjestu urevik. Naroito me dojmilo autorovo kazivanje o nianima sa epitafima. To je poseban izricaj i poriv svakog pjesnika. Sjetimo se naslova nekrologija o ivinikim ehidima i poginulim borcima:

Na krilu zemlje - Za usnule

vrstim snom -

Kamen je odgovor Nebu.

Ali i Maka Dizdara, Nijaza Alispahia, i mnogih drugih velikih pjesnika, koji pjevae o nadgrobnim spomenicima obilazei ehitluke. Tako je to, kroz mjesta kroio je Emir i biljeio vrstu niana, taan broj svih vrsta, nestala mezarja, pa starost i ehitluka i niana, a nije da toga nije od drevne prolosti do danas u svakom pohoenom mjestu... Naravno, kako je i sam autor rekao, razlika je neminovna od mjesta do mjesta, pa i sela i grada, kada su niani u pitanju, i vrsta, i izgled, i veliina. No, bujrum autori istaivai, ovo djelo dobro e vam doi, kao podloga za poetak ili bolje rei nastavak gdje je Nii zaustavio se; ovakvih knjiga nikad nije dosta, a ovu knjigu toplo preporuujem svima koji vole dobro i pouno tivo.

Alija Arif Deli

7

Izuavanje steaka

Bogumilski steci su kod mnogih izazvali divljenje i ljubav prema povijesti.Interes za steke kod mene se probudio u osnovnoj koli. Naime steci su postojali i blizu moje kue, na imanju Franje Molana gdje ih je bilo pet, a koje je on iskopao iz zemlje 1960. godine jer ih je ranije zatrpala rijeka Gostelja svojim nanosima.Iste steke prvi je evidentirao dr. iro Truhelka 1895. godine, kada je i oitao natpis sa jednog steka, a to je danas jedini steak sa natpisom na podruju opine ivinice. Ja u se tek 1990-tih godina igrati oko ovih steaka ne znajui njihivu pravu namjenu i vrijednost. Osim toga pred mojom kolom bilo je oko 15 steaka, i kao takvi skrivali su mnotvo tajni i ja sam jedva ekao esti razred kada emo uiti o njima. Prva vanija saznanja o stecima nauio sam od nae nastavnice Safete Deli, a kasnije i od Huseina Redia kada sam se i ukljuio u historijsku sekciju, a vrijednost steaka spoznao sam od velikog umjetnika i zaljubljenika u Bosnu i Hercegovinu, njene starine, tradiciju i obiaje Rahmana abanovia. Nekako na proljee 2000. godine poelo se sa prenosom steaka sa lokaliteta Vrpolje (imanje Franje Molana), u nae kolsko dvorite u svrhu ouvanja spomenika. Ovoj akciji dao sam svoj doprinos, onoliko koliko sam mogao obzirom da sam bio uenik estog razreda. Ovdje je ostao jedan steak koji nikada nije izmjeten.Od toga doba steci su me oduvijek zanimali, itao sam o njima, obilazio lokalitete gdje se nalaze, fotografisao ih, a najvie o njima doznao dok sam studirao historiju na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Jo uvijek nisam napisao niti jedno djelo o stecima, a to ne mora znaiti da to neu uiniti kada se ukae prilika i potreba.

8

Sjeanje na kreenje niana

Moj prvi ozbiljniji susret sa starim nianima bio je u osnovnoj koli kada sam kao lan Historijske sekcije uestvovao u kreenju starih niana.Historijsku sekciju predvodio je nastavnik Husein Redi poznatiji kao Huso, koji nam je jednoga dana doao s prijedlogom da uradimo neto konkretno u vidu zatite kulturnih spomenika.Ispriao nam je ukratko o nekadanjem obiaju kreenja starih niana pred Bajram i predloio da mi okreimo niane kod Stare damije u ureviku. Moji kolski drugovi i ja samo se okupili kod damije 20.02.2002. godine, a koliko se sjeam prisutni lanovi sekcije su bili:Mirna, Amra, Dino, Semir i jo dvoje ijih se imena ne mogu sjetiti.Vrijeme je bilo vedro i sunano a ponegdje je bilo ostataka snijega koji nas je sprijeio da akciju izvedemo ranije.Uz pomo naeg nastavnika pripremili smo kre, uzeli etke i kante, pa smo vrijedno krenuli na posao.Nae radove pratio je mujezin Stare damije u Musiima Sakib Musi, ovom prilikom nam se zahvalio na naem trudu i naveo da su sada stari niani okupani pred nadolazei praznik. Ovaj posao oko kreenja nama acima je predstavljao neto znaajno i davao nam odreen osjeaj korisnosti drutvu i nauci.Sa ove vremenske distance ne mogu puzdano odrediti da li smo niane kreili dva sata ili due, ali znam da je naa akcija naila na pohvale direktora kole, ostalih nastavnika, kao i mjetana urevika. Tad, prije 12 godina ja nisam mogao naslutiti i znati da u ba ove 2014. godine ovdje doi kao neko ko iza sebe ima dva historijska rada, neko ko je ozbiljan istraiva, a valjda sve to ide u prilog mome tadanjem nastavniku Husi a sada dobrom znancu i prijatelju, koji je znao prepoznati talente za nauku koju je predavao. Sjeam se da sam na jednom od niana pronaao reljef sablje pa sam to prijavio nastavniku koji je neto zapisao u rokovnik, danas evo ja u rokovnik zapisujem reljefne ukrase i karakteristike sa niana.Osim toga prijavljivali bi mu i natpise za koje bi rekli da neto pie na turskom a on bi to ispravljao uei nas da se radi o arapskom pismu koje su ovdje donijeli Turci, pa da zbog toga dolazi do zabune. Danas su eto stari niani tema moga izuavanja.

9

UREVIK

urevik ili Gjurgjevik kako se to nekada pisalo, spada u red najstarijih naselja na ovom podruju.Svjedoanstvo tome daju mnogobrojni ostaci materijalne kulture, prije svega stara Gradina u Nevreni, zatim nekropole steaka, Stara damija, kao i mnogi lokal-toponimi koji ive u narodu. Osim toga ni pisani tragovi o ureviku nisu rijetki. urevik danas administrativno pripada Opini ivinice, koja je u sastavu Tuzlanskog kantona, a sam urevik kao veliko mjesto podijeljen je na dvije mjesne zajedinice i to : MZ urevik Dom i MZ Stari urevik.Ako izuzmemo te administrativne podjele urevik je jedno veliko mjesto koje se prostire na obalama rijeke Gostelje, po kojoj je nekada ime nosila i srednjovjekovna upa Gostilj. Ovdje vlada umjereno-kontinentalna klima gdje su zime umjerno hladne,a ljeta dosta topla i duga.Najkiovitiji mjesec je juni, a mjesec sa namjanje padavina je januar. Zadnjih godina ovdje je jako est grad u ljetnim mjesecima koji nanosi ogromne tete poljoprivrednim imanjima, kao i na ostaloj imovini itelja ovog podruja.Godinje padavine iznose 864 l/m2, a od toga na prolje otpada 238l/m2 ili 27.2%, zatim na ljeto 271 l/m2 ili 31,0 %, na jesen 192 l/m2 ili 21,9%, i na zimu 163 l/m2 ili 19,9 %. Prosjena godinja temperatura zraka je oko 10,2 C. Vegetativni period traje 246 dana,(od 14.03. do 16.09.) to pogoduje povoljnom razvoju poljoprivrede. U ureviku preovladavaju sjeverozapadna strujanja vjetra HW=29,7%, zatim

jugoistoni SE= 22,8%, i sjeveroistoni HE=15,4%, ovo podruje spada u umjereno vjetrovito.1 Iznad urevika nalazi se masiv Konjuh planine, a vei dio ovoga mjesta otvoren je prema Sprekoj dolini, reljef je mjeoviti, ima breuljaka, a velika je i dolina rijeke Gostelje, prosjena

1 ivinice kroz istoriju, revoluciju i socijalistiku izgradnju, grupa autora, ivinice, 1988.

10

nadmorska visina je oko 240 metara, mjesto je gusto naseljeno. Prosjena dubina snijega tijekom zime ovdje je oko 20 cm, a on se zadrava oko 60 dana,a najvee snjene padavine zabiljeene su u decembru 1999. i januaru 2000. godine kada je visina snijega varirala izmeu 60-120 cm.2 Tip zemljita je uglavnom hidromorfno tlo, aluvij i dolinski dulovij. Dok je samo mjesto poznato po ogromnim naslagama ugljena. Dolina rijeke Gostelje izloena je i povremenim poplavama s poetka ljeta, veeg ili manjeg razmjera.Na ovom podruju postoji i nekoliko aktivnih klizita koja ugroavaju puteve i stambene objekte. Zagaenje vazduha ima negativan i rastui trend. Broj stanovnika utrvren zadnjim popisom stanovnitva iz 2013. godine po dostupnim preliminarnim rezultatima nikako nije taan. U tom popisu se navodi da urevik ima 3.319 stanovnika, a od toga 1.022 domainstva, dok se recimo za Kovae navodi da imaju 4.105 stanovnika i 1.143 domainstva!? Ovdje je sigurno pod stavkom Kovai uraunato i stanovnitvo Starog urevika, jer realno gledajui Kovai ne mogu imati vie od 1800 stanovnika, budui da su u svim ranijim popisima

imali od 200-800 stanovnika. U urevik su u prolosti spadala i okolna mjesta, koja su poslije postale samostalne mjesne zajednice meu kojima su i Kovai. Prema pouzdanim procjenama iz 2004. godine u Starom ureviku je ivjelo 3.218 stanovnika, a u ureviku 4.562,

dok je prema procjenama iz 2011. godine na podruju Starog urevika bilo 3.278 stanovnika, a na podruju urevika 4.647 stanovnika. Ove procjene treba uzeti kao pouzdane i tane za sva budua istraivanja, a zvanini popis iz 2013. godine treba uzimati sa velikom rezervom naroito kod nacionalne strukture stanovnitva, te se kao autor i za ubudue ograujem od svih podataka iz popisa stanovnitva iz 2013. godine, prvenstveno jer sam bio rtva isceniranog popisa, zatim u podacima koji su mi trenutno dostupni ustanovio sam nebrojeno mnogo pogreaka. urevik se navodi kao mjesto urbanog tipa, a Stari urevik kao mjesto mjeovitog tipa.Po zvaninim prognozama postoje pretpostavke da e 2032. godine, u Starom ureviku ivjeti oko

2 Prostorni plan Opine ivinice,Prostorna osnova, Sarajevo, 2012.

11

3.520 stanovnika, a urevik Dom e brojati 4.990 stanovnika, sve ukupno 8.510 stanovnika.Ured Mjesne zajednice urevik Dom raspolae sa prostorom od 20m2, a tu je i matini ured, dok mjesna zajednica Stari urevik ima svoje prostorije u itaonici na Brodu nepoznate povrine koje nisu adekvatne za koritenje, a ranije je imala svoje prostorije u Staroj koli povrine oko 90m2 koje je usptupila za potrebe otvaranja ambulante. Od svoje prolosti urevik je bio ekonomski jako sredite, do osmanske okupacije ovdje se uzgajala i vinova loza i pravilo kvalitetno vino, a to je prestalo pod pritiskom okupatroskih vlasti u vidu velikih poreza i vjerskih propisa koje su donijeli sa sobom. Najvei razvitak ureviku donio je rudnik koji je ovdje otvorila firma A.D. Kroacija iz Zagreba jo 1936. godine. U ureviku postoji i Nogometni

klub Omladinac RMU urevik, a ovdje djeluje i lovaka sekcija LD Toplice ivinice. urevik je mjesto koje je prvo na podruju opine ivinice dobilo svoj suvremeni vodovod, 1972. godine, a na elu akcije izgradnje vodovoda nalazio se Muharem Nii. Danas je vodosnadbijevanje rijeeno sa

izvorita: Sinac-rijeka, Djedinski vodovod, Arzina voda, Zmajevac(Zmajevaa), Fazlika voda. Vjerska i nacionalna struktura stanovnitva u ureviku je arolika, uz visok stupanj uvaavanja i tolerancije, na ta treba biti ponosan. U pogledu vjerske pripadnosti tu su Muslimani, Katolici, Pravoslavci i ateisti, dok je nacionalna struktura dosta arolika: Bonjaci, Bosanci, Romi,Hrvati, Srbi, Jugosloveni, Talijani, Albanci, Crnogorci...

MZ urevik Dom

U najnovijem statutu iz 2013. godine stoji naziv MZ urevik, ali zbog lakeg razlikovanja i zbog ranijeg naziva po kome je poznata ova mjesna zajednica koristit u

12

naziv urevik Dom. Formirana je 27.12.1965. godine a obuhvatala je naselja: urevik, Baigovci, Donja Lukavica, Djedino, Nevrena, Kuljan, Kovai, Odak i

Zukii. Vremenom su se ova mjesta izdvajala u samostalne mjesne zajednice tako da danas MZ urevik obuhvata mjesta: Nevrena, Medovii, Magistralni put, Vrnojevii, Bokovii, Kotornica, Juroevii, Stari

rudnik, Djedino, Dunajevii, Savino brdo, ivii i Fazlii. Granice mjesne zajednice su : granina podruja na

mostu Kotornica, na Magistralnom putu Tuzla-Sarajevo, a zatim ide uzvodno rijekom Gosteljom do mosta za podruje Jelaha, ide Jelakim potokom do sredine puta, odatle juno prema "Halilevia peini" do kompleksa "umarstva Svatovac", te jugozapadnom granicom izmeu privatnih posjeda naselja Djedino i umskog kompleksa lokalnog puta koji vodi za Budakovac. Istim putem produava na zapad i sputa se na sjever, presijeca put za Djedino, nastavlja pored Zenunovake vodenice i koritom Zenunovake rijeke, ide do njive Slavke Markovia prema zapadu izlazi na Zenunovaki put ispod Palea nastavlja putem, skree putem prema sjeverozapadu te starim putem kroz Pale do njiva "Haluge", a zatim sredinom velikog jezera ide prema nekad postojeoj kui Mujke Beirovia i nastavlja prema sjeveru do raskra puteva Odak-Alii, ide pravcem prema rudnikoj trafo-stanici i nastavlja putem prema istoku, meom njive Mehmedalije Taletovia i pravcem privatnih njiva Avdi Ramiza do Mag. puta granicom posjeda Musi Halida. Presjeca Magistralni put prema ivici starog kamenoloma ispod Islamskog centra, te kroz privatne posjede izlazi na put za Savino brdo i ide prema raskru puta za Baigovce na "Kru" i nastavlja prema

13

istoku, skree juno umskim putem prema brdu "Golubinjak" koji polovi i nastavlja ka raskru "Stare kue" put "Crvena vodica", dalje nastavlja putem do Dunajevia prema "Planama", odatle prema lovakoj kui kod potoka "Kotornica" i istim koritom do mosta Kotornica na Magistralnom putu Tuzla Sarajevo.3

Prezimena u ovoj MZ-e uglavnom su: Trumi,

Dihanovi, Jagodi, Goleti, Nii, Juri,

Halilovi, erkezovi,

igi, Juroevi, Oki, Habibovi, Avdi, Memievi, Krbulji, Mijatovi, Jovanovi, Simi, Trii, Zuki, Zenunovi, Huseinovi,

Putica, Kulovi, Musi, Osmanovi, Butkovi, Isakovi...

Ova mjesna zajednica nekada je dobijala znaajna priznanja i to 1977. godine Spomen plaketu, 1979. godine dobija Republiku povelju. U ovoj mjesnoj zajednici snimana je i nekad jako popularna emisija RTV Beograd, Znanje imanje 1977. godine., to je u to vrijeme bilo jedno veliko nezvanino priznanje razvitku jednog mjesta. Nekada se ovo mjesto zvalo samo Nevrena, a sadanji Stari urevik nosio je naziv urevik, tek e izgradnjom Zadrunog doma u ureviku, ovaj dio koji se nekada zvao Nevrena dobiti naziv urevik Dom, to danas ipak nije slubeni naziv. Prostor ove mjesne zajednice vremenom se smanjivao jer su se odreena mjesta izdvajala u samostalne mjesne zajednice: Baigovci,Podgajevi, Kovai, Stari urevik i ahii. Aktuelni predsjednik savjeta MZ-e urevik je Mevludin Ferhatovi.

3 Statut MZ urevik, 2013.

14

MZ Stari urevik

Nekada se pisalo urevik stari (stari malim poetnim slovom), u doba kada je slubeni naziv gornjeg dijela ovog naselja bio urevik Dom. Danas je slubeni naziv ove mjese zajednice Stari urevik, a mjesna zajednica osnovana je 01.01.1982. godine, kada se formira i MZ Kovai, ime nekadanji urevik gubi na svojoj administrativnoj veliini, a sve je poelo jo 15.03.1968. godine kada su se Baigovci izdvojili u samostalno mjesnu zajednicu.Danas ova mjesna zajednica u svom sastavu ima slijedea naseljena mjesta: Musii, Salkii, Nukii, Husinovii, Brod, Aljii, Pasik, Cesta (Sejdii,Stara kola, Energopetrol), Stara Pruga i Bare.

Granice mjesne zajednice su : Magistralni put M18, kua

Halida Musia prema istoku preko biveg kamenoloma izlaz na put: Sejdii, Savino brdo, skree na sjever parc. efitovo brdo i ifluci izlaz na put Kovai i nastavlja preko Mlenica granicom

Luga, izlaz na bivu ind.prugu nastavlja na zapad putem do Magistralnog puta M18, prelazi M18 i eljezniku prugu ide na zapad granicom skladite Energopetrola, skree prema Gostelji i izlazi na put Tresulje gdje skree na istok do odakove poraslice, na sjever kipom, stadionom Omladinac, prelazi Gostelju i dolazi do poetne take Magistralni put M18 (Tuzla-Sarajevo).4 Prezimena u Starom ureviku su : Alji, Ali,Bajri,Balki, Beirovi, Bedi,Begi, Bei, Brki, Butkovi, oki, Dautovi, Emki, Fehri, Fejzi, Foi, Gogi, Goleti, Habibovi. Halilovi, Hamidovi, Hasanovi, Haimbegovi, Hodi, Humi, Huski, Ibrahimovi, Imamovi, Islamovi, Ieri, Jagodi, Kalajevac, Kamberovi, Klepo, Klopi, Krbulji, Ligi, Mahmutbegovi, Meanovi, Mekovi, Mrvalj, Muji,

4 Statut MZ Stari urevik, 2013.

15

Mujkanovi, Muminovi, Muratbegovi, Musi, Mui, Nii, Nuki, Nurki, Osmanovi, Paji,Papriki, Podgorevi, Rami, Rehi, Rossi, Saki, Salki, Sarajli, Senjak, Smaji, ehi, ii, Talovi, Taletovi, Trumi, Umihani, Uianin, Vejzovi, Zenunovi, Zuki i abi. Aktuelni predsjednik MZ Stari urevik je Emin Papriki.

urevik u prolosti

Drago mi je to ovim radom mogu ispraviti konano pogreku mnogih autora, pa i mene samog, da se urevik prvi puta pominje 1711. godine, naime to nije tano. Najstariji izvor koji sam do sada pronaao i u kome se pominje urevik je Sumarni popis zvornikog sandaka koji su sainile osmanske vlasti 1519. godine. U tom popisu stoji u popisu nahije Drametin i navodi se da je to demat vlaha: urevik i Drapii pripada prihod od 3330 aki,5 ovo je skoro pa najvei prihod u ovoj nahiji odmah poslije Godovia-3.432 ake, to govori o veliini i ekonomskoj snazio ovoga mjesta. Danas je selo koje se u ovom popisu pripisuje uz urevik nepoznato, i pojam Drapii se ne nalazi ni u lokal-toponimima na ovom podruju. Vjerovatno je to jedno od manjih sela koja su uvijek gravitirala uz urevik kao recimo Nevrena ili Dunajvii. U ovom popisu pominju se u nahiji Gostilj i selo Graanica sa prihodom od

2.788 aki, Didino sa 1.824 ake, Selo Lukavica sa prihodom 3.492 ake. Takoer i u popisu iz 1533. godine prolanazimo urevik i to ovako: Timar Hasana,sina Hamze-sa

drugovima, selo urevik, pripada Drametinu: muslimanskih kua 6,neoenjenih 1,batina 1; hrianskih kua 30,neoenjenih 8, batina 15. Prihod 5600, dio imenovanog 1.400 aki.6 Osim toga u popisu se navodi Timar Jusufa, Zvornik, posadnik u tvravi Telak, dio sela

5 Dva prva popisa zvornikog sandaka, Adem Handi, Sarajevo,1986.

6 Isto

16

urevik,pripada Drametinu, iznos 1.400 aki; Timar Alija, posadnik u tvravi Telak, dio sela urevik, u nahiji Drametin, iznos 1.400 aki, zatim Timar Fetija, sin Alija, posadnik u spomenutoj tvravi, dio sela urevik, pripada Drametinu, iznos 1.400 aki. To su popisi koji sadre sumarne feudalne prihode izraene u akama, prvi popis dao je samo popis mjesta sa prihodima, dok je drugi iz 1533. godine znatno opseniji i dao je demografsku sliku, broj kua, imena timara i slino. Prvi popis iz 1519.godine se zvanino zove: Sumarni popis zvornikog sandaka zajedno sa haskim domenima u Brevniku.Drugi popis je zavren u mjesecu aprilu 1533. godine.Ova dva popisa jako su vana da nam pomjere do sada navedenu granicu o prvom pomenu mjesta urevik. Gradina u Nevreni jo uvijek nije istraena, a za nju se esto kae da je iz srednjeg vijeka, no ona se kao gradina sa stalnom vojnom postavom ne pominje u osmanskim popisima, to znai da je to vjerovatno bila tvrava u kojoj je ranije bila bosanska vojska, ili su to pak ostaci rimske utvrde. esto se u literaturi moe nai pretpostavka da je gradina u Nevreni rimska utvrda, koja je vjerovatno nekad i bila obnovljena za vrijeme Kraljevine Bosne. Pored ove gradine nalaze se i etiri steka, ali o tome u govoriti detaljnije u poglavnju o stecima. Saznanja koja imam vezana za Gradinu u Nevreni jako su oskudna, znam da je bilo pojedinanih sluajeva pronalaska starih novia, ali mi njihova daljna sudbina nije poznata.U svim istraivanjima ova Gradina ostala je zapostavljena od strane arheologa i nadlenih institucija. U Arheolokom leksikonu stoji ovako: GRADINA, urevik, ivinice. Rimsko utvrenje (?) i nekropola sa stecima. Gradina se sastoji od dva uzvienja. Na veem je srednjovjekovno groblje; sauvana su 4 steka u obliku stela.7

7 Arheoloki leksikon BIH,Sarajevo, 1988.

17

Popis stanovnitva 1879. godine

Za potrebe svog istraivanja prikupio sam i neke od popisa stanovnitva Bosne i Hercegovine, koji su mi bili dostupni, i od toga u nainiti jedan manji pregled onoga to u tim popisima stoji. Prvi popis stanovnitva koji je uradila Austro-Ugarska monarhija bio je 1879. godine.; poto je urevik u odreenim periodima uz sebe imao i neka manja sela koja su popisivana kao zasebne cjeline, ovdje sam ih raunao zajedno sa urevikom kako i treba. Recimo u prvom popisu iz 1879. pronalazim pored urevika,Dedino i Vrnojevie kao zasebne cjeline, ali ta sela u to vrijeme bila su u sastavu urevika, kako tad tako i sad. U ovom popisu nisam ubrajao Kovae ili Baigovce koji su vremenom gravitirali prema ureviku kao svojevernom centru, njih u navesti s razlogom tek u narednim popisima. Mjesto Gjurgjevik kako to stoji u popisu iz 1879. godine imalo je 114 kua, a u njima 129 stanova, stanovnika mukog spola 353, ena 318, svega ukupono 671 stanovnik, a od toga je bilo Muslimana (Muhamedanaca) 632, a drugih vjera 39. Za Dedino stoji da je imalo 18 kua, 43 stanovnika mukog spola i 47 enskog, to je ukupno 90 stanovnika, i svi su bili Muslimani. Vrnojevii su imali 13 kua,33 mukarca, 35 ena, to je svega 68 stanovnika i svi su bili Pravoslavci.8Iz zbira rezultata ovog popisa moemo zakljuiti da je urevik sa svojim zaseocima Djedinom i Vrojeviima imao ukupno 145 kua, 160 stanova, ukupno 829 stanovnika, a od toga je bilo 429 mukaraca,i 400 ena.

Muslimana je bilo 722, Pravoslavaca 68 i pripadnika ostalih vjera 39. Ovim popisom je ustanovljeno da nije bilo Katolika u ureviku.

8 Glavni pregled politikog razdjelena u Bosni, Sarajevo,1880.

18

Popis iz 1885. godine

U ovom popisu u grupu sela koja pripadaju ureviku pominju se Djedin i Vrnojevi.Na osnovu ovoga znamo da je te godine Gjurgjevik imao 131 kuu, sa 187 stanova, ukupno 688 stanovnika, a svi su bili iste vjere,Muhamedanske, mukaraca je bilo 368,a ena 320, od toga neoenjenih 377, oenjenih 276, obudovjelih 35. Osim toga zanimljivi su podaci o zanimaju stanovnitva, gdje se navodi da sveenika ima 1, 2 uitelja, 158 teaka, tvorniara ili trgovaca 6, pomonih radnika ili sluga 1. Prema ovom popisu u ureviku je bio ukupan broj ena i djece 316. Djedin(o) je prema ovome popisu imalo 21 kuu, 18 stanova u njima, u kojima je ivio ukupno 91 stanovnik.Od tog broja bilo je 47 mukaraca i 44 ene, a ena i djece ukupno 68.Neoenjenih je bilo 51, oenjenih 34,a obudovjelih 6. I ovdje su svi bili iste vjere, takoer Muhamedanske.9 Teaka je bilo 23, a ostala zanimanja nisu evidentirana jer ih vjerovatno nije ni bilo. Selo Vrnojevi(i) te iste godine imalo je 80 stanovnika koji su ivjeli u 17 kua, mukog spola 35, a enskog 45, dok je ukupno ena i djece bilo 52. Osim toga u ovome malom zaseoku svi itelji su bili iste vjere, u ovom sluaju Pravoslavne, oenjenih je bilo 42, a neoenjenih 34, obudovjelih 4. Kmetova je bilo 28, a ostalih zanimanja nije bilo. Ako sumiramo rezulatate za ova tri mjesta koja se navode pod grupom sela koja spadaju u Gjurgjevik, dobit emo podatke da je urevik te godine imao ukupno: 169 kua, 222 stana, mukaraca 350, ena 409, ukupno ena i djece 636. Muhamedanaca ili Muslimana je bilo 779,a Pravolsavaca 80. Ukupno teaka je bilo 181, kmetova 28, trgovaca 6, radnika 1, uitelja 2, sveenika 1. Neoenjenih je bilo 470, oenjenih 344, obudovjelih 45. Ovo nam sve daje i podatak da je urevik te godine imao ukupno 859 stanovnika, to je za 30 vie u odnosu na prvi popis iz 1879. godine.

Popis stanovnitva iz 1895.

Ovaj popis je razbacao sela koja pripadaju ureviku po drugim mjestima, jer se vjerovatno potkrala greka u raporedu, ili je to odredba tadanjih organa da ba tako

9 tatistika mjesta i iteljstva Bosne i Hercegovine,Sarajevo, 1886.

19

razvrstaju sela.Ovdje pod politikom opinom ili dematom Baigovci nalazimo i Nevrenu, tanije pie Nevrene (Medovi)- Cigani,Nevrene (Medovi).10 Tu stoji da je Nevrena imala 19 kua, i dvije naputene kue, od toga ukupno 21 kuu, ukupan broj iteljstva bio je 90, mukaraca 50, ena 40, Muhamedanaca (Muslimana) 75, Pravoslavaca 2, i Katolika 13. Slobodnih zemljodjelaca bilo je 56, kmetova 6, ostalih 6.Ukupan broj stanovnika koji se bave poljoprivredom je 72, i ostalih djeletnosi 18. Pod opinom Crijevi pronalazimo i staro ureviko selo Dunajevie, koji se u ovom popisu zovu Dunajevi, a tada su imali 8 kua, zatim jednu napuenu, ukupno 9, broj stanovnika je bio 56, mukaraca 29, ena 27, a svi su bili Pravoslavci.Kmetova je bilo 26, ostalih 30, a broj stanovnitva koje se bavi poljoprivredom je 56. Pod tadanjom optinom Gjurgjevik pronalazimo mjesta Djedina, Gjurgjevik i Vrnojevi. Ovdje pod mjestom Gjurgjevik su nabrojana sastavna mjesta: Alii, Durakovii, Galovii, Hanovi (na kladanjskoj cesti), Hodak, Kiii, Muii, Pasik, ahii, ivii. Iz ovoga se doznaje da je mjesto Djedina (Djedino) imalo 19 naseljenih i 4 naputene kue, tj. ukupno 23, sa 20 stanova, u kome je ivjelo 88 itelja.Mukaraca je bilo 46, a ena 42, svi su bili Muhamedanci. Slobodnih zemljaka u Djedinu je 1895. godine bilo 80, kmetova 7 i ostalih 1. Dok su se svi bavili poljoprivredom. Mjesto urevik ili Gjurgjevik sa ranije nabrojanim sastavim mjestima imao je 143 naseljene i 16 naputenih kua, to je ukupno 159. Ukupan broj itelja bio je okruglo 800, od ega 412 mukaraca i 388 ena. Muhamedanaca je bilo 786, Pravoslavaca 2, Katolika 9, Jevreja 3. Broj slobodnih zemljaka bio je 746, kmetova 25, i ostalih 1, dok je broj stanovnika koji se bave poljoprivredom 779, a ostalog civilnog stanovnitva je 21. Ovdje se navodi i zemlja ugarske krune sa ukupnim brojem 12, ali bez jedinice mjere. Selo Vrnojevi te iste godine imalo je 16 kua u kojima se ivjelo i 2 naputene tj. ukupno 18. Broj stanovnika je 88, od ega 41 mukarac i 47 ena, svi su bili Pravoslavne vjere, slobodnih zemljaka 6, kmetova 79, ostalih 3, ukupan broj stanovnika koji se bave poljoprivredom je 88. Po ovom popisu tj. po zbroju podataka o selima koja su oduvijek pripadala ureviku, uprkos injenici to ih je popis razdvoijo, dobijamo podatke da je urevik u svojim sadanjim granicama 1895. godine, imao: 205 kua u kojima se ivjelo, zatim 25

10 Popis iteljstva Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1896.

20

naputenih, to je ukupno 225 kua sa 227 stanova. Mukaraca je bilo 578, a ena 544, pripadnika Muhamedanske vjere 949, Pravoslavne vjere 148, Katolika 22 i Jevreja 3. Broj slobodnih seljaka je 888, kmetova je bilo 143, ostalih 41. Onih koji se bave poljoprivredom bilo je 1083, ostalih 39. Zemlje koja pripada ugarskoj kruni u ureviku je bilo 12, vjerovatno hektara. Ukupan broj stanovnika ustanovljen ovim popisom na podruju koje i sada obuhvata urevik je 1122.

Popis stanovnitva iz 1910. godine

Naalost, do originalnog popisa ili barem nekog detaljnog prijepisa nisam mogao doi sve do kraja svog istraivanja. Jedini dostupan podatak bio mi je da su ivinice imale 1706 stanovnika, od toga 1056 Muhamedanaca, 615 Katolika i 23 Pravoslavca. Ovo su zasigurno podaci za mjesto ivinice, a ne za cjelokupnu opinu. Tako da nam broj stanovnika kao i ostali podaci o ureviku iz ove godine ostaju nepoznanica.

Popis stanovnitva iz 1921. godine

U ovome popisu se ne navode odvojeno mjesta koja pripadaju ureviku, ve se samo pominje urevik, sa skoro istim brojem stanovnika kao i 1885. godine. Iz ovog popisa doznajemo da je urevik imao 1124 stanovnika, od toga Pravoslavaca 95, Katolika 6 i Muslimana 1023. Osim izjanjavanja o vjeri, nova drava u svoj popis je uvrstila i pitanja o nacionalnosti, pa je u ureviku te godine bilo Srba ili Hrvata (tako stoji u popisu) 1117, Maara 1, Nijemaca 2 i Arnauta 4.11 Do ostalih podataka iz popisa nisam mogao doi,ali je mogue da oni nisu ni objavljeni, jer je dravama koje su ponikle na nacionalnim interesima u popisima jedino vana nacionalna struktura stanovinitva, i sama dravna i ekonomska politika proete su iskljuivo nacionalnim interesima.

11 Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31.januara 1921. god., Sarajevo, 1932.

21

Popis stanovnitva iz 1931. godine

I za ovu godinu popisa, prikupio sam samo ture podatke za ivinice. Te godine ivinice a i sam urevik bili su u sastavu Drinske banovine u Kraljevini Jugoslaviji.Podruje ivinica imalo je ukupno 10.091 stanovnika, a od toga 839 Pravoslavaca, 1.610 Katolika, Protestanata 5, ostalih 472 i Muslimana 7.158, te 7 nepoznate vjerske orjentacije. Sudei po poznatim podacima, tek e od 1933. godine kada poinju istraivanja ugljene rude u ureviku, ekomonske migracije stanovnitva dovesti mnoge u ovaj na kraj.

Popis stanovnitva iz 1948. godine

Nova narodna vlast, odluila je izvriti popis stanovnitva 1948. godine, u ratom razruenoj zemlji, kako bi prije svega imala pravu sliku stanja u kojem se nalazi, i podatke na osnovu kojih e planirati daljni razvoj i donositi strategije. Ovdje naalost nisam pronaao detaljan popis, ali barem imam podatke o ukupnom broju stanovnika po mjestima koja su u to vrijeme pripadala ureviku. U dostupnim podacima za NR Bosnu i Hercegovinu iz ovog popisa doznajemo da je urevik imao 1174 stanovnika, Dunojevii 98, Djedino 245, Kovai 294 i Vrnojevii 139. Sve to daje konanu cifru od 1950 stanovnika koliko je ivjelo na podruju dananjeg urevika. Osim toga broj domainstava u ureviku bio je 317, Dunojevi 17, u Djedinu 37, u Kovaima 50 i Vrnojevi 27. Svega ukupno 448 domainstava.

Popis stanovnitva iz 1953. godine

Pet godina poslije, proveden je novi popis stanovniva u FNR Jugoslaviji, koja je iste godine donijela i novi Ustav. Doao sam do iste koliine podataka kao i za prethodni popis gdje stoji da je urevik imao 2184 stanovnika, Dunojevi 109, Djedino 293, Kovai 305 i Vrnojevi 183. Gledano usporedno dolo je do velikog poveanja broja stanovnika, prije svega osnaivanjem industrije i rudarstva na ovim prostorima. Ovo sve daje i konaan rezultat da je urevik tada imao 3074 stanovnika. Broj

22

domainstava utvren ovim popisom je: urevik 414, Dunojevi 19, Djedino 46, Kovai 55 i Vrnojevi 33. Ukupan broj domainstava utvrenih popisom iz 1953. je 567.

Popis stanovnitva iz 1961. godine

Zanimljive i dosta detaljne podatke dobio sam iz ovog popisa. Ukupan broj stanovnika po naseljenim mjestima utvren ovim popisom je: urevik 2811, Dunojevii 161, Djedino 388, Kovai 399, Vrnojevii 239, to je ukupno 3997 stanovnika na podruju urevika. Ovdje treba pomenuti i broj stanovnika Baigovaca 1337, i Donje Lukavice 658, koji e 1965. godine ui u stastav Mjesne zajednice urevik, to e opet dati podatak da je 1965. godine ova mjesna zajednica brojala otprilike oko 5900 stanovnika, dok su same ivinice imale oko 4000 stanovnika. Splet okolnosti oko jaanja rudnika, zemljoradnike zadruge i drugih vidova privrijeivanja, bile su pokazatelj da bi se urevik uskoro mogao izdvojiti u posebnu opinu, pripajajui sebi i sela iznad Podgajeva. Ovakvo neto nisu dozvolile tadanje vlasti, kojima je bilo u interesu da ivinice ostanu velika opina, pa su 1968. godine iz mjesne zajednice urevik izdvojile Baigovce, Donju Lukavicu, zatim Podgajeve (sa grupom sela) i Kovae 1982. godine.Obzirom na ovo i svoja istraivanja o starim nianima usmjerio sam i na neka mjesta koja su nekada pripadala ureviku. Nadalje treba rei da je popis 1961. godine ustanovio da u ureviku ima 521 domainstvo, u Dunajeviima 33, Djedinu 70, Kovaima 69 i Vrnojeviima 47, to je ukupno 740 domainstava. Broj mukaraca u ureviku je bio 1428, u Dunajeviima 85, u Djedinu 200, u Kovaima 69, a broj muaraca u Vrnojeviima bio je 118, to je davalo zbir od 2038 mukaraca u cijelom ureviku. Broj ena u ureviku bio je 1383, u Dunajeviima 96, Djedinu 188, Kovaima 192, Vrnojeviima 120, a sve ukupno 1979. Zanimljivi podaci su i o dobnoj strukturi stanovnitva, pa tako prema godinama od 0-4 u ureviku je bilo 547 djece, u Dunojeviima 44, Djedinu 79, Kovaima 72, Vrnojeviima 48, a ukupno 790. Broj djece od 5-9 godina je 441 u ureviku, 30 u Dunajeviima, 56 u Djedinu, 57 u Kovaima, 41 u Vrnojeviima, a ukupan broj je 625 djece ove dobi na podruju urevika. Djece u dobi od 10-14

23

godina te godine je bilo u ureviku 346, Dunojeviima 19, Djedinu 53, Kovaima 53, Vrnojeviima 30, to je ukupno 501. Omladine u dobi od 15-19 godina bilo je 243 u ureviku, 6 u Dunojeviima, 35 u Djedinu, 37 u Kovaima i 17 u Vrnojeviima, a svega ukupno 338. Stanovnika u dobi od 20-24 godine bilo je u ureviku 261, Dunojeviima 13, Djedinu 34, Kovaima 52, Vrnojeviima 18,12 odnosno 378 ukupno. Broj stanovnika evidentiran popisom iz 1961. u dobi od 25-29 godina je u ureviku 230, Dunojeviima 25,Djedinu 32, Kovaima 23, Vrnojeviima 25,a ukupno 335. Broj stanovnika u dobi od 30-34 godine bio je 189 u ureviku, u Dunojeviima 17, kao i u Djedinu isto 17, u Kovaima 28, u Vrnojeviima 16, ukupno 267. Broj stanovnika u dobi od 35-39 godina je: urevik 128, Dunojevii 8, Djedino 24, Kovai 28, Vrnojevii 13, ukupno 201. Stanovnika starosti od 40-44 godine bilo je 91 u ureviku, 1 u Dunojeviima, 10 u Djedinu, 7 u Kovaima, 8 u Vrnojeviima, a ukupan broj je 117. Broj stanovnika dobi od 45-49 godina bio je 88 u ureviku, u Dunojeviima 3, u Djedinu kao i u Kovaima po 12, a u Vrnojeviima 7, to daje zbir od 122. Stanovnika od 50-54 godine bilo je 87 u ureviku, 7 u Dunojeviima, 14 u Djedinu, 7 u Kovaima i 6 u Vrnojeviima, sve ukupno 121. Od 55-59 godina bilo je 53 stanovnika u ureviku, 3 stanovnika u Dunojeviima, 9 stanovnika u Djedinu, 5 u Kovaima i 4 u Vrnojeviima, dok je ukupan broj stanovnika ove dobne skupine na podruju urevika bio 74. Stanovnika dobi 60-64 godine bilo je 58 u ureviku, 5 u Dunojeviima, 8 u Djedinu, 11 u Kovaima, 4 u Vrnojeviima, ukupno 86. Dobne skupine iznad 65 godina bilo je 47 u ureviku, 1 u Dunojeviima, 6 u Djedinu, 7 u Kovaima, 3 u Vrnojeviima, a ukupno 64. Broj osoba za koje nije bilo mogue ustanoviti dob bilo je samo 3 u ureviku. Ovaj popis imao je i podatke o djelatnostima stanovnitva, pa tako doznajemo da je broj zaposlenih u rudarstvu u ureviku bio 217, Dunojeviima 22, Djedinu 24, Kovaima 20, Vrnojeviima 23,a ukupno 306. U industriji je radilo ukupno 157 stanovnika od ega u ureviku 125, Kovaima 28 i Vrnojeviima 4. Poljoprivredom se bavilo 450 stanovnika u ureviku, 26 u Dunojeviima, 82 u Djedinu, 65 u Kovaima i 44 u Vrnojeviima, a svega ukupno na ovom podruju 667. Broj onih koji rade u umarstvu je 2 u ureviku, 1 u Dunojeviima i 1 u Vrnojeviima, ukupno 4. Zaposlenih u graditeljstvu bilo je 68 u

12 Popis stanovnitva u SR Bosni i Hercegovini od 30.03.1961.

24

ureviku, 25 u Djedinu, 2 u Kovaima i 4 u Vrnojeviima, to daje ukupan broj od 99. Radnika u saobraaju bilo je 15 u ureviku, po 2 u Dunojeviima i Djedinu, zatim 1 u Kovaima i 5 u Vrnojeviima, ukupno 25. Zaposlenih u trgovini i ugostiteljstvu bilo je 16 u ureviku i 1 u Kovaima, to daje zbir od 17. Zanatlija je bilo 7 u ureviku i 1 u Dunojeviima, svega ukupno 8 zanatlija u cijelom ureviku. Onih koji pruaju line usluge bilo je jedno i to u Kovaima. Komunalnom djelatnou bavilo se 7 itelja urevika i jedan Dunojevia, ukupno 8. U dravnoj upravi i pravosuu radilo je 4 stanovnika iz urevika i 2 iz Kovaa, ukupno 6. U kulturno-prosvjetnoj djelatnosti radilo je 12 stanovnika urevika, ostalim djelatnostima se bavilo dvoje stanovnika i to iz Kovaa. Nepoznate djelatnosti zastupljene su sa brojem 76 u ureviku, 2 u Dunojeviima, 4 u Djedinu, 13 u Kovaima i 3 u Vrnojeviima, ukupno 98. Broj lica sa linim prihodom bio je 64 u ureviku, 5 u Dunojeviima, i po 3 u Djedinu, Kovaima i Vrnojeviima, ukupno 78. Izdravanih lica bilo je 1746 u ureviku, 122 u Dunojeviima, 247 u Djedinu, 261 u Kovaima i 151 u Vrnojeviima, to daje ukupan broj 2527. Po dostupnim podacima iz ovoog popisa dobili smo dosta preciznu sliku o ureviku iz tog perioda. Ovdje su uglavnom najvaniji podaci koje treba da obuhvata jedan popis.

Popis stanovnitva iz 1971. godine

I ovaj popis udno je razvrstao sela u ureviku, neki manji zaseoci prvi puta se pominju kao zasebna sela. Gornja i Donja Brnjica su popisane odvojeno, ovo je uraeno prije svega da se dobije to vie mjesta u kojima e pojedini narodi biti dominantni, rei e moderni povjesniari.Miljenja sam da za ovo postoje neki drugi razlozi, prije svega neznanje, to je est uzrok pogrekama i u ranijim popisima, zatim su postojale odreene kvote po kojima su se sela u sastavu drugih sa odreenim brojem stanovnika izdvajala kao zasebna. Popisne jedinice odreivali su nestruni ljudi, koji se nisu obazirali na neke povijesne injenice iz ranijih popisa.Postojala je i ranija tendencija da se irenje urevika po broju stanovnika umanji na najmanju moguu mjeru, zato su mala sela koja su u sastavu ovog mjesta uvijek izdvajali u popisima to su vie mogli. Poto su se Kovai osamostalili tek 1982. godine i u ovaj

25

popis sam ih morao uraunati kao sastavno selo urevika. Gornju i Donju Brnjicu sam raunao kao jedno selo. Broj stanovnika ustanovljen ovim popisom je 785 za Brnjicu, 204 za Dunojevie, 592 za Djedino, 3947 za urevik, 515 za Kovae, 255 za Vrnojevie, to e rei da je urevik 1971. godine imao 6298 stanovnika. Broj pripadnika Hrvatskog naroda ustanovljen ovim popisom je 2 u Brnjici i 123 u ureviku, to je ukupno 125. Muslimana je prema ovom popisu bilo 378 u Brnjici, 528 u Djedinu, 3661 u ureviku, 512 u Kovaima i 14 u Vrnojeviima, to nam daje ukupan broj od 5093. Onih koji su se izjasnili kao Srbi bilo je 394 u Brnjici, 202 u Dunojeviima, 63 u Djedinu, 102 u ureviku i 204 u Vrnojeviima, to nam daje ukupan broj od 1001. Pored toga u ureviku je ivjelo 6 Albanaca, 28 Roma.13 Broj Jugoslovena bio je 6 u Brnjici, 1 u Dunojeviima, 11 u ureviku, odnosno ukupno 18.

Popis stanovnitva iz 1981. godine

Popis koji je mjesta u ureviku definirao kao i popisi koje je provodila Austro-Ugarska monarhija. Broj stanovnika mjesta koja su u sklopu urevika bio je: 167 u Dunojeviima, 716 u Djedinu, 4655 u ureviku, 323 u Vrnojeviima i 643 u Kovaima, ako to sve sabaremo doznat emo da je urevik imao 6504 stanovnika. I ovdje su mi bili dostupni samo rezultati o nacionalnoj strukturi, a alim za tim to nisam mogao dobiti podatke o dobnoj strukturi stanovnitva kao i o djelatnostima itelja urevika. Broj Hrvata 1981. godine bio je 1 u Djedinu, 121 u ureviku i 2 u Kovaima, ukupno 124. Muslimana je bilo ukupno 5549, a od toga, 681 u Djedinu,14 4217 u ureviku, 15 u Vrnojeviima i 636 u Kovaima. Srba je bilo 167 u Dunojeviima, 29 u Djedinu, 74 u ureviku, 308 u Vrnojeviima i u Kovaima 1, dakle ukupno 579. Osim toga bilo je i Roma u ureviku 53, zatim 5 Jugoslovena u Djedinu, 189 u ureviku i 4 u Kovaima, to daje ukupan broj od 198 Jugoslovena u ureviku.

13 Popis stanovnitva, domainstava i stanova u 1971. godini, Savremena administracija, Beograd

14 Popis stanovnitva SR Bosne i Hercegovine, 1981.

26

Popis stanovnitva iz 1991. godine

Posljednji popis stanovnitva proveden u SFR Jugoslaviji, bio je vaan samo za nacionalni sastav stanovnitva koji je esto friziran u zavisnosti od podruja, jer se na ovim prostorima tada spremao krvav rat, pa je nacionalni naboj bio osobito izraen. I na ovom popisu izdvaja se Brnjica kao zasebno selo, na to e opet neko rei da se time nastojalo postii to vei broj Srba, to nikako nije tano jer rezultati su pokazali da je ove godine u Brnjici veinsko bilo Muslimansko stanovnitvo.No da se ostavim polemike i politiziranja o nacionalnoj strukturi koja je ovdje uvijek bila osjetljivo pitanje, prelazim na konkretne rezultate popisa. Godine 1991. Brnjica je imala 817 stanovnika, Dunajevii 125, Djedino 820, urevik 4477, Vrnojevii 340, to jasno govori da je te godine urevik imao 6579 stanovnika. Nacionalna struktura ustanovljena popisom jasno je rekla da je broj onih koji su se izjasnili kao Hrvati 1 u Brnjici, 53 u ureviku, 3 u Vrnojeviima, a ukupno 57. Broj Muslimana bio je 489 u Brnjici, 783 u Djedinu, 4190 u ureviku i 1 u Vrnojeviima, to je dakle 5472 u cijelom ureviku. Broj Srba bio je 312 u Brnjici, 123 u Dunojeviima, 36 u Djedinu, 82 u ureviku i 330 u Vrnojeviima, to daje zbir od 883. Broj pripadnika ostalih naroda je 2 u Brnjici, 32 u ureviku, ukupno 34.15 Broj Jugoslovena 1991. bio je 4 u Brnjici, 32 u ureviku i 6 u Vrnojeviima, ukupno 42. U ovom popisu pominje se i zanimljiv podatak o povrini sela, tako da se za Brnjicu navodi povrina od 1254 ha, Dunajevie 302 ha, Djedino 1258 ha, urevik 1254 ha i Vrnojevie 227 ha, iz ovoga doznajemo i ukupnu povrinu urevika koja je 4295 ha.

STECI U UREVIKU

Steci su nadgrobni spomenici koji potjeu iz srednjeg vijeka, masivnih su dimenzija u obliku su stupova, sarkofaga, krieva, stela, sljemenaka, ploa i slino. Podizani su na grobovima umrlih pripadnika bosanske bogumilska crkve, najee onim imunijim, a to je steak vie ukraen ili ako pak ima natpis tim je i pokojnik bio imuniji. Prve

15 Izvod iz popisa stanovnitva SR BIH, 1991. godine

27

pisane podatke o stecima dao je Benedikt Kupreki 1530. godine, i steci od tada predstavljaju naunu enigmu. Za ove spomenike u narodu se veu brojne predaje i vjerovanja. Tek e sa Austro-Ugarskom okupacijom nae zemlje ovi spomenici biti istraeni, a najvei opseg istraivanja ovih spomenika e biti u vrijeme SR Jugoslavije. Narod steke naziva maramorovi, mramorje, grko groblje, kaursko groblje, pasiji grobovi, maarsko groblje, svatovsko groblje i slino. Procjenjuje se da je oko 1950. godine na podruju Opine ivinice bilo je oko 350 steaka,16 ali se njihov broj smanjivao zbog unitavanja, izgradnje prometnica, ubrzanom urbanizacijom,

eksploatacijom ugljena, ratnim dejstvima i slino. est sluaj bio je razbijanje steaka, s ciljem ugradnje istih u stambene i pomone objekte, mnogi su i zatrpani rijenim nanosima, kao i izgradnjom vjetakih nasipa i slino. Godine 1981. bilo je oko 266 na podruju opine ivinice, a prema zadnjim podacima iz 2007. godine utvren je broj od 305 steaka na podruju nae opine,17 ovdje se radi o dosta detaljnijem istraivanju. Sudei po ranijim nepreciznim procjenama i istraivanjima, moemo smatrati da je broj steaka bio dosta vei od navedenog.Na podruju urevika 1981. godine navedene su slijedee nekropole: nekropola Veselica u umi M. Lazia u Vrnojeviima sa 16 steaka, nekropola Trijebnik njiva S. Dihanovia 11 steaka, dvorite-park A. Memievia 11 steaka, nekropola Gradina u njivi R. Goletia 7 steaka, kolsko dvorite O urevik, Hrastik uma izmeu Djedina i Vrnojevia 5 komada, nekropola Rakue u blizini Djedina 5 steaka, Vrpolje njiva Franje Molana 5 steaka, Brezje njiva

16 ivinice kroz istoriju, revoluciju i socijalistiku izgradnju,Grupa autora, ivinice, 1988.

17 Steci na podruju Opine ivinice, Seudin Muratovi, Zahudin Masli, ivinice,2008.

28

Juroevia 3 komada, Musiki steak kod Damije. Osim ovoga u istom izvoru pomenute su i okolne gradine meu prvima Gradina u Nevreni, Grad Jasiak iznad Baigovaca, Dbarska gradina,Djedinska gradina, Grad arija iznad Gornje Vie, ovako velik broj gradina na ovako malom prostoru daje akcenat na znaaj podruja u prolosti. U pogledu steka samca u Musiima koji se pominje i u jo nekim izvorima, nisam pronaao nikave tragove o njegovom postojanju, ili je vremenom uniten ili je krivo zabiljeeno. Detaljnija istraivanja koja su izvrili uvaeni profesori Seudin Muratovi i Zehudin Masli dala su nove podatke o stecima na naem podruju, oni su na podruju urevika ustanovili ove nekropole i steke : Osnovna kola urevik 14 steaka, Trijebnik 11 steaka, nekropola Stupovi 10 steaka, Gradina njiva Rame Goletia 4 steka, Pezino brdo u Vrnojeviima 6 steaka, Veselica u Vrnojeviima 16 steaka, Jelah Vrnojevii 6 steaka, Husinovi Djedino 5 steaka, Trijebnik urevik 1 usamljeni steak , Krevina urevik 1 usamljeni steak. Na podruju urevika nalazi se jedini steak sa epitafom na podruju opine ivinice a to je steak sa nekadanje nekropole Vrpolje, koji je 2002. godine izmijeten pred O.. urevik. Tekst na ovom spomeniku koji na prednjoj strani ima reljef konjanika sa dugim kopljem prvi je oitao dr. iro Truhelka 1895. godine, kada je jaui pored jedne vodenice na rijeci gostelji zapazio 5 steaka. (svo ovo je objavio u Glasniku zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1895. godine).Natpis na ovome steku glasi: Ase lei Stojan Utolovi na svojoj zemlji, na plemenitoj, se postavi Ostoja brat jegov, tekst je naravno ispisan bosanicom. Ove steke vremenom su zatrpali i pomjerili rijeni nanosi, pa je iste pronaao i otkopao Franjo Molan 1960. godine, a pria o iskopanim urevikim stecima nala se i u dnevnom listu Politika. Tek je godine 2002. odlueno da se steci sa ove nekropole izmjeste zbog ugroenosti, a ovom prilikom odnijeta su samo etiri steka dok je jedan ostao zatrpan. Od tada nekropola Vrpolje ne postoji. Ispred osnovne kole nalaze se steci prenijeti sa drugih nekropola sa podruja urevika. Ovdje se izdvaja i jedan prelijep steak sa motivima vinove loze, koji se sada nalazi u holu kole. Brojnost steaka na podruju urevika jo vie baca svjetlost na slavnu i bogatu prolost ovog mjesta. Gospodin, doktor iro Truhelka je o urevikom steku sa natpisom napisao 1895. godine slijedee:

29

S desne strane ceste, kojom se ide iz Tuzle u Kladanj, kod petnaestog kilometra, lei u selu Gjurgjevik u donjo-tuzlanskom kotaru, pod jednim mlinom na rijeci Gostilji, steak na oblik sarkofaga.Mjeri po duini 2,06 m (na osnovi), a 2.32 (na ljemenu); visok je 84 cm, a irok 70 cm.U elu steka uklesan je stojei konj, okruen izreskanim okruglim erdanom, na strani je poduboko i razgovijetno uklesan ovaj

natpis: Ase lei Stojan Utolovi na svojoj zemlji, na plemenitoj, se postavi Ostoja brat jegov.18 Ovdje neu ulaziti i detaljnije opise steaka, a ni nekropola,

jer ih nisam nisam ni istraivao s ciljem da se nau u ovoj knjizi, prvenstveno to je o njima toliko toga do sada reeno. Meni su poznati svi

steci na ovome podruju, a rei u da brojni steci postoje od Podgajdeva do Debara i da svi oni koje zanimaju obavezno posjete lokalitete na tom podruju, a steci postoje i u

Baikovcima kao i u Lukavici. Za sve one koje zanima neto vie o stecima u ureviku, predlaem da proitaju knjigu Steci na podruju opine ivinice, iji su autori cijenjene kolege Masli i Muratovi.

18 Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Natpisi iz Sjeverne i Istone Bosne, dr. iro Truhelka,

Knjiga 3, Sarajevo, 1895. godina.

30

KOLSTVO U UREVIKU

Uvijek s ponosom istiem injenicu da je u ureviku otvorena prva kola na podruju nae opine. Na zahtjev naprednih seljaka i trgovaca iz ovog kraja, Austro-Ugarska je izgradila kolu 1910. godine, a otvaranje kole dobro e doi i umskim radilitima na Makovcu,Miljkovcu, Stuparima i Biini gdje se ve ukazala potreba za radnicima koji znaju itati i pisati. U ovu kolu uspisali su se pored uenika iz urevika,uenici sa ireg podruja, uglavnom iz ovih mjesta: Lupoglava, Vrnojevia, Brnjice, Podgajeva, Djedina, Vie, Baigovaca, Kovaa, Lukavice i ivinica. Tek u treoj generaciji upisuju se i prve uenice, meu kojima: Rasema Rami,Razija Haimbegovi,Razija oki, Ferida Nii...19

Ve je mnogima poznato ime prvog

uitelja nae kole, a to je bio Smail Divanefendi iz Tuzle, a osim njega u ovoj koli su islamski vjeronauk predavali hafizi Mustafa Butkovi i

Muhamed abi, dok je pravoslavni

vjeronauk predavao pop Jovo Kaljevi. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, nije se puno izmijenio kolski susatav, osim to je vjeronauka postala zastupljenija u odnosu na ostale predmete. U ovom periodu otvorena je i etverorazredna kola u Podgajevima 1938. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kolska zgrada u ureviku bila je smjetaj za nacistiku vojsku, pored koje su imali visoku osmatranicu.Poslije osloboenja nae zemlje, tj. poslije Drugog svjetkog rata, i ovdje zapoinju analfabetski teajevi sa

19 ivinice kroz istoriju, revoluciju i socijalistiku izgradnju, grupa autora, ivinice, 1988.

31

proirivanjem osnovnog znanja, u cilju poveavanja razine pismenosti kod stanovnitva. Osim toga ova kola dobiva ime po narodnom heroju, pa e se sve do poetka rata na podruju Jugoslavije ova kola zvati O.. Rade Marjanac urevik. Zbog politike opismenjavanja stanovnitva otvara se i radnika kola u iviima, u kojoj su radili Sjepan Varga i Miladin Pelemi. U periodu poslije drugog svjetskog rata kole u Podgajevima i ureviku nisu imale kapaciteta da prime sve uenike, pa se otvara kola u Nevreni, u koju se upisuje oko 200 uenika, dok je u to vrijeme kola u ureviku brojala oko 350 uenika, a kola u Podgajevima 150. Za to vrijeme u koli u ureviku su radili: Smail Divanefendi(mlai), Brano Dmitruk, Jovo Markovi i Miladin Pelemi. U novoj koli u Nevreni radile su samo uiteljice i to: Stana Markovi, Stojanka Krian,Ruica Mijatovi. Uitelj u Podgajevima bio je Selimir

Goruanin. kola u Kuljanu se otvara kolske godine 1950/51. , i to u

prostorijama mekteba, prvi uitelj ove kole bio je Enes Aganovi iz Graanice. kolu u Kuljanu pohaala su djeca iz mjesta:

32

Debari, Gladojevii,Naseoci, Krii i Brgule. Osim toga pomenut u da je 1953. godine otvorena i etverorazredna kola u Baigovcima, isto u prostorijama mekteba, u koju je ilo oko 150 uenika, prva uiteljica ove kole bila je: Jovanka Radojevi,

poslije stiu Milena i

Dragoslav

Petrovi.

Osmogodinja kola u

Baigovcima

otvorena je 1980. godine.

estorazredna kola poinje

sa radom u ureviku 1953. godine, a 1964. otvorena je osmogodinja kola. Godine 1985. otovorena je nova kolska zgrada u Starom ureviku i to pored stare kole, mada je po projektu bilo planirano da se nova kolska zgrada gradi na jednoj poljani na Staroj Pruzi, ali se od toga odustalo, jer se nastojala zatititi poljoprivredna proizvodnja. Pored ove kolske zgrade u periodu od 1982-1986. izgraene su i kole u Podgajevima, Svojatu i Donjim Dubravama. Osmogodinja kola u ureviku dobija fiskulturnu dvoranu, a prikljuena je i na sustav grijanja RMU urevik. Prema popisu iz 1971. godine na podruju opine ivinice bilo je 7.059 nepismenih, ili 24% od ukupnog broja stanovnitva, a 1.917 u dobi od 18-35 godina, prilikom ega je donesen Akcioni plan za opismenjanavnje radno-aktivnog stanovnitva, a svoj doprinos u ostvarivanju ovog plana uzele su kole, kao i kola u ureviku. Broj nepismenih po naseljima 1971. godine ukazao je na to da je broj nepismenih u ureviku 207, Podgajevima 129, Baigovcima 120,Kuljan 27 i Stari urevik 21. Broj nepismenih u ostalim naseljima bio je : ivinice selo 245, Graanica selo 186, Tupkovii 172, G. Dubrave 137, ivinice mjesto 132, Svojat 96, D. Dubrave 94, erii 93,Suha 66, Priluk 62, D. Via 43.

33

U periodu od 1971-1981. godine provedbom Akcionog plana osnovnu kolu je zavrilo vie od 2500 radno-aktivnog stanovnitva,a najvee rezultete u tome je postigla O.. Rade Marjanac urevik.

Ova kola oduvijek je nizala uspijehe, a privremeno je obustavila svoj rad tokom posljednjeg rata, a u prostorijama kole bile su smetene i izbjeglice. kola je izdavala i svoj list urevak, ovdje je osnovana i zaviajna

zbirka, njegovanje kluturnih spomenika uvijek je bila prioritet. to se tie nastavnog kadra, u ovoj koli uvijek su radili kvalitetni nastavnici, a kolom su rukovodili sposobni direktori. Doao sam do nekih podataka iz 2003. godine iz kojih doznajemo da je ova kola imala ukupno 780 uenika, rasporeenih u 32 odjeljenja, prosjean broj uenika po odjeljenju je 24,38. Povrina kole u ureviku je 2696,5m2 , napominjem da postoje dvije kolske zgrade sa velikim dvoritem, zatim tu je velika fiskulturna sala (420m2), velik sportski poligon sa tribinama (1200m2), zatim prelijep park sa stecima, fontanom, dosta cvijea, voa, kao i crnogorinog drvea, povrina dvorita je 13.200m2. kola u Starom ureviku ima povrinu od 442,6 metara kvadratnih, a tu je takoer lijepo kolsko dvorte sa poligonom (povrina poligona 2706m2), ovdje nije uraunata povrina stare kole u kojoj je sad ambulanta, povrina kolskog dvorita je 1854m2. Povrina kole u Podgajevima je 442 metra,a povrina kolskog dvorita (poligona) je 2270m2. Prosjena kvadratura uionica O.. urevik je 56m2,a povrina biblioteke je 56m2. U ovoj koli danas je zaposleno 70 ljudi, od ega 51 nastavnik. Podaci iz 2007. govore da kolu pohaa 1086 uenika u 45 odjeljenja, u koli je zaposleno 80 ljudi, od ega 61 nastavnik.

34

Poto sam ponosni uenik ove kole za ovu priliku pomenut u imena svojih nastavnika kojih se sjeam u prvom redu moga dobrog uitelja koji evo ve dugo nije iv, a koji bi bio naroito ponosan na sva moja djela, a to je ahbaz Halilovi, moji ostali nastavnici bili su: Jagodi Naija, Goleti Maida, Avdi Nezir, Maksida Alibai, Abdurahman abanovi, Dino Muminovi, Sabit Sejfi, Ali Halida, Cvija Barii, Mirzeta Butkovi, Sabiha ii, Halida Haimbegovi, Hazim Fehri, Besima Jagodi, Amira Haimbegovi, Huesin Redi, Rasim Softi, Trumi Hanifa, Safeta Deli, Dafer Hodi, Hamzagi Abdel, Nermina Muji, Sanela Krajinik, Mujagi Ismet, Demo Braninovi, Ibrahim Kalajdi, Ibrahim Dihanovi, Lejla Jusufovi, Azim Huri i jo nekoliko njih kojima ne pamtim prezimena: Mirsada, Derva, Edina, Damir... Ovim putem im hvala na svemu to su me nauili.

Poljoprivreda,trgovina, ugostiteljstvo

Sasvim je sigurno da je i u rimskom dobu u ureviku najzastupljenija bila poljoprivredna djelatnost, uzoj itarica, vinove loze, stoarstvo i slino. Rijeka Gostelja ma kako se zvala u prolosti bila je dobrim dijelom izvor hrane za ovdanje stanovnitvo, jer je vjerovatno obilovala ribom. Kako je vrijeme odmicalo, zbog raznih utjecaja broj ribljih vrsta a samim tim i cio riblji fond u ovoj rijeci je spao na jako nisku razinu. to se tie vinogradarstva ono je izgubilo svoj znaaj u vrijeme osmanske okupacije. U toku ovog doba ovdje je bio i uveni kamenolom od ijeg je kamena graena i tuzlanska tvrava.Nekadanji kamenolom u ureviku bio je na mjestu gdje se sada nalazi nova damija. Ne postoje tani podaci o nekadanjim

35

zanatlijama na ovom prostoru, o prvim trgovinama, ali se zna da je u srednjem vijeku postojao Nevrena-han sa duanom koji se nalazio ispod puta nie sela ivii i iao u pravcu starog rudnika.Njega su drali vlasnici iz Nevrene, domai Muslimani, a kasnije taj han-duan prerasta u Kafu tj. kafanu koju je drao Avdo Medovi, po kome se i dio Nevrene naziva Medovii.Duan je bio snadbjeven domaim proizvodima. U periodu izmeu dva svjetska rata u ureviku je bilo sedam duana, ali i po jedan u Baigovcima i Podgajevima. Godine 1945. formira se Seljaka radnika zadruga urevik, s ciljem socijalistikog preobraaja sela i uspostavljanja socijalistikih drutvenih odnosa. Naravno SRZ je vrila otkup poljoprivrednih proizvoda : sijena, umskih plodova, ljekovitog bilja, voa i slino. Ono po emu je SRZ urevik bila poznata je uzgoj ljive poegae, prerada iste u suionama, te proizvodnja nekad poznate urevike ljivovice. Osim toga, SRZ urevik snadbijevala je stanovnitvo: alatima, poljoprivrednim mainama, priborom, sjemenima, ubrivom. Poslje raspada SRZ koje su bile kopija sovjetskih kolhoza, formira se Zemljoradnika zadruga urevik, 1952. godine, sa novim smjernicama i suvremenijim pristupom poljopriovredi primjerenijem za nae krajeve i prilike. Zemljoradnika zadruga urevik imala je i svoje zemljite koje je 1962. godine pripalo PD Sprea. Godine 1963. Zadruge urevik i Dubrave se spajaju i jednu zadrugu koja se zvala Poljoprivredna zadruga Jedinstvo-ivinice.20 Naa ZZ urevik imala je i svoje prodavnice u zadrunom domu u ureviku i Svojatu, zatim je izgradila prodavnicu u Baigovcima, i kupila poslovni prostor u ivinicama. Suiona za suenje ljiva koju je izgradila ZZ urevik bila je za ono vrijeme velikog kapaciteta sa tri kanala, raspolagala je sa velikim magacinskim prostorom, kupila nekoliko traktora, jedan kamion i izgradila mehaniku radionicu.Poslije otvara svoje prodavnice u Vii, Podgajevima i ureviku u privatnim kuama koje su pored stambenog imale i poslovni prostor. Velik ekonomski uspijeh obiljeio je poslovanje ove zadruge, koja je vrila otkup velikih koliina ljive za izvoz.Osim toga, bavila se otkupom drveta,drvne grae,umskih plodova i ljekovitog bilja, zatim je organizovala struna predavanja o primjeni suvremenih agrotehnikih mjera i slino.Tokom 1950- tih godina postojalo je nekoliko privatnih ugostiteljskih objekata koji su radili u

20 ivinice kroz istoriju, revoluciju i socijalistiku izgradnju, grupa autora, ivinice, 1988.

36

ureviku, a jedan od poznatijih bio je i u kui Zarije Juroevia. Neto kasnije po skoro svim mjestima koja su pripadala ureviku, svoje trgovine imalo je preduzee Trgozad, odnosno kasnije ivinicepromet.I danas se velik broj stanovnitva bavi poljoprivredom, najee za sopstvene potrebe,a nije bilo pokuaja udruivanja u zadruge ili slino. Razlog tome lei u injenici da su ljudi jako dobro ivjeli od rudnika, kao i od drvne industrije, tako da su njihove nekad visoke plate potisnule poljoprivredne djelatnosti a zemlja im je ostajala neobraena.Broj trgovina, ugostiteljskih objekata, zanatskih radnji veoma je velik, a trenutno na podruju urevika rade i dvije apoteke. Postoji i odreen broj privatnih preduzea koje posluju u obliku drutava sa ogranienom odgovornou, a koje se bave raznim djelatnostima.

Rudnik mrkog uglja urevik

Neki imaju nepregleda itna polja da ih hrane, neki more bogato ribom, a nas ve decenijama hrani na rudnik. Godine, 1933. na podruju urevika zapoinje istraivanje naslaga ugljena, od strane Akcionarskog drutva Kroacija iz Zagreba. Istraivanja su dala dobre rezultate pa se pristupilo otvaranju rudnika 1936. godine. Otvaranju rudnika pogodovalo je postojanje prunih i putnih komunikacija, a firma Kroacija otvorila je seperaciju ugljena u ivinicama, gdje je imala svoju elektrinu centralu. Transport uglja vren je specijalnim vagonima tzv. kitrama koji su izraivani u radionicama koje je posjedovala A.D. Kroacija. Rudnik urevik obuhvata istoni dio banovikog ugljenog basena, od ivinica je udaljen 5km, a nalazi se u slivu rijeke Spree, odnosno njenih pritoka Oskove i Gostelje.Prostor rudnika obuhvata povrinu od oko 10km2 , prostor je trouglastog oblika. Ugljeni basen urevik nastao je taloenjem sedimenata mlae serije, koja predstavlja podinu ugljenog sloja. Direktna podina ugljenog sloja izgraena je od pjeskovitih i serpentisanih glina. Maksimalna debljina krovnih naslaga je 400-500 metara, dok je debljina ugljenog sloja od 14 do 19 metara iste ugljene supstance. Prema dostupnim podacima ukupne rezerve ugljena 1985. godine iznosile su 68.022.000 tone ugljena. Kontinuirana istraivanja u ovom rudniku vre se od 1948. godine,na emu su bila angairana mnogobrojna preduzea a od 1979. godine istraivanja samostalno vri

37

Rudnik urevik. Prvi jamski kop koji je otvoren bio je Suhodanja 1936. godine , a neto kasnije Frelih 1938. godine, i to na podruju koje se danas naziva Stari rudnik. Prvobitna eksploatacija ugljena vrena je primitivnim alatima, a transport runo ili zapregom, dok je sve vreno putem prenih metoda, prilikom ega je iz zemlje vaeno oko 40% ugljene supstance. Godine 1939. u ovom rudniku proizvedeno je 145.973 tone ugljena, a 1940. ta brojka je bila 150.667 tona. Recimo da je 1968. godine proizvedeno 453.651 tona ugljena, poto nemam preciznijih podataka rei u da je rudnik radio u odreenim kapacitetima i tokom rata tako da je 1994. godine ostvario proizvodnju od 10.523 tone. Proizvodnja mrkog uglja u RMU urevik, godine 2010. iznosila je 523.004 tone. Vremenom su otvarani novi kopovi, kao to je Kaalj-potok, ivii, Potoari, Via-I, Brezje, Baigovci,Via-II.

Rudnik je vrio konstantno usavravanje svojih radnika, zatim se ulagalo u

osavremenjavanje proizvodnje i nabavku mehanizacije. Godine 1951. kupljena su tri nova bagera tipa PH zapremine kaike od 1 do 1,7 m3, te bager Damag sa

zapreminom kaike do 2m3, dok je 1952. godine kupljen i prvi bager na elektrini pogon, dreglajn, tipa Marion M-7200, zapremine kaike 2,7m3. Od godine 1970. Rudnik urevik poinje sa nabavnkom najsuvremenije opreme. Na povrinskom kopovima od 1946. do 1963. godine vren je transport prugama uskog kolosijeka u drvenim vagonima zapremine od 1 do 12m3, koje su vukle male parne maine. Od 1963. godine poinje se vriti transport kamionima tipa Krupp i Maz, nosivosti od 25 do 59 tona, a od 1975. godine prelazi se na damper kamione raznih tipova nosivosti od 110 do 155 tona. Godine 1967. Rudnik urevik izgradio je modernu teko-tekuinsku separaciju U periodu socijalizma ovaj rudnik zapoljavao je oko 2300

38

radnika, tokom tog perioda izgraen je moderan objekat drutvene ishrane, formirani su vonjaci i farme za tov pilia, junadi i svinja na rekultivisanom tlu, sve za potrebe rudnika. Poelo se sa organizovanim prijevozom rudara, otvorena je i ambulanta unutar preduzea u kojoj su radili jedan ljekar ope prakse, specijalista medicine rada te stomatolog.Rudnik se pobrinuo i za stambeno zbrinjavanje radnika tako da je 1985. godine Rudnik raspolagao sa 280 stanova, i imao stalnu dinamiku izgradnje od 20 stanova godinje, ali su dodjeljivani i krediti za individualnu izgradnju stambenih objekata. Ovo preduzee imalo je i svoje odmaralita na moru u Podgori i Gradcu, koja su nekada nosila naziv RZ uro Salaj. Naravno, zbog svojih potreba rudnik je sagradio velike savremene tehnike radionice za odravanje i popravku maina.Rudnik je uvijek pomagao kulturne i sportske

manifestacije, kole, klubove, institucije i mnoge projekte od drutvenog interesa. Ovdje su organizirane i

radnike sportske igre, u urevikom

rudniku bilo je naravno i trajkova, ali iznad svega uvijek je bilo puno radnih uspijeha. Danas je ovaj rudnik u sastavu J.P. Elektroprivreda BIH d.d. Sarajevo.

39

Elektrifikacija na podruju urevika

Elektrifikacija sela bila je ambiciozan i pohvalan projekat u socijalizmu. Godine 1938. poelo se sa izgradnjom dalekovoda od Malina prema ivinicama i prema Rudniku urevik, ime su se zadovoljili apetiti tadanje industrije, ali domainstva dugo poslije toga nisu imala elektrinu energiju.Od svih mjesta na podruju nae opine najprije je elektrinom energijom osvijetljen urevik, preciznije sadanji Stari urevik, gdje je Rudnik urevik u blizini Stare kole izgradio trafo-stanicu, prilikom ega se stvorila mogunost da se osvijetli i jedan dio Kovaa. Bilo je to 1946. godine, a neto kasnije zapoet e se sa mnogobrojnim akcijama dovoenja elektrine energije u ostala mjesta nae opine, jer je godine 1955. u ivinicama izgraena velika trafo-stanica koja je omoguila sprovoenje ovih akcija. Danas je naravno nezamislivo ivjeti bez elektrine energije,a zbog svega toga elio sam ovdje istai injenicu da je urevik prvo mjesto na podruju ivinike opine dobilo elektrinu energiju u domainstvima, odmah nakon Drugog svjetskog rata.

Zdravstvo u ureviku

Svima je poznato da na podruju urevika danas postoje tri ambulante, dvije su u sklopu porodine medicine koju implementira Dom zdravlja ivinice, a jedna je u sklopu RMU urevik, gdje ordiniraju ljekari za potrebe uposlenika ovog kolektiva. Prve sektorske ambulante na podruju nae opine otvaraju se 1956. godine, i to u ureviku i Dubravama. Rudnik urevik je jo ranije imao svog ljekara tj. ambulantu i apoteku, koja se 1966. godine integrira sa Zdravstvenom stanicom ivinice. U prostorijama Stare kole u Starom ureviku otvara se 2009. godine ambulanta porodine medicine za mjesta Stari urevik i Kovai. Danas ambulanta u mjestu urevik Dom raspolae sa 70m2 prostora i svojim radom obuhvata 1551 zdravstvenog osiguranika,dok ambulanta u Starom ureviku raspolae sa 85m2 prostora i obuhvata oko 1554 zdravstvenih osiguranika.

40

Sport

O sportskim aktivnostima na naem podruju nabolje mogu ispriati trofeji N.K. Omladinac RMU urevik.Slavna je tradicija igranja nogometa na ovom podruju koje je dalo dosta dobrih nogometaa u brojnim ligama,a neki su karijeru nastavljali i u europskim klubovima. Godine 1936. osnovano je RSD Kroacija ivinice, a meu prvim fudbalerima bio je Franjo Molan iz urevika. Osim nogometa nije bilo oraniziranog igranja nekog od sportova. Poznat je i ljetni malonogometni turnir koji se svake godine tradicionalno odrava u ureviku. O.. urevik organizirala je u okviru svojih mogunosti kolu karatea, zatim kolu odbojke i koarke. Svi oni koji su se eljeli baviti nekim sportom morali su svoje profesionalne elje zadovoljiti posredstvom klubova u ivinicama i Tuzli.

trajkovi u Rudniku urevik

Teka socijalna situacija esto je rudare primoravala da se svojim legitimnim radnikim pravom,trajkom, bore za bolje uvjete rada i ivljenja. Sindikalno udruivanje rudari u ureviku ostvarili su 1937. godine kada su se prikljuili umsko-pilanskim radnicima, a ve 30.07.1938. odravaju svoj sindikalni sastanak na kojem osnivaju Podrunicu jugoslovenskog radnikog raveza koji je bio poznat pod skraenicom JUGORAS.Na prvom stastanku raspravljalo se o ekonomskom poloaju rudara u ureviku, te je donijeta odluka o organiziranju trajka zbog tekih ivotnih i radnih uvjeta.Prvi trajk u ovom rudniku organiziran je 02.08.1938. godine u 15 sati, prilikom promjene smjene, u obustavi rada sudjelovale su obadvije smjene. Izvjetaj sreskog naelnika Tuzle upuen Kraljevskoj banksoj upravi u Sarajevu glasi: U rudniku urevik, 2. avgusta 1938. godine neoekivano je izbio trajk.lanovi Odbora podrunice JUGORAS su zaposjeli jame rudnika i rudarima druge smjene onemoguili da pristupe na posao.im se doznalo za trajk iz ivinica u rudnik urevik stigle su dvije jake andarmerijske patrole i sreski naelnik koji se slubeno zatekao u optini ivinice, ispitujui uzroke koji su rudare natjerali na trajk organizovan po nareenju Podrunice JUGORAS iz Tuzle.

41

Kao glavni razlog trajka rudari navode otputanje njihovih drugova.Rudari zahtijevaju da se otputeni komorati odmah vrate na posao.Na ponovno upozorenje sreskog inovnika, da rudari prema vaeim propisima treba da nastave posao, predsjednik Podrunice JUGORAS,pilanski radnik Demail Goleti je odluno odbio uz obrazloenje, da ni po cijenu ivota nee dozvoliti rad u jami, dok se njihovim zahtjevima ne udovolji.Rudari su poziv za obustavu rada jednoglasno prihvatili i mirno se razili po kuama.

im je obavijeten o trajku u urevik je stigao i sreski naelnik,gdje je doznao da je razlog trajka otputanje 15 rudara.U daljnjem razgovoru naelnik je rekao da oni rudari koji ele nastaviti rad to mogu uiniti i da ih niko u tome ne smije sprijeiti, a oni koji ne ele raditi da se odmah udalje iz Rudnika. Dana 03.08.1938. naelnik je telefonom obavijeten da je u urevik u treu smjenu stiglo samo 7 radnika,a drugog dana se u prvu smjenu prijavilo 35 rudara. Tri dana nakon trajka naelnik alje izvjetaj u Sarajevo u kome navodi da se 08.08. na posao javilo dvije treine radnika.Od 70 rudara sa stanom izvan tuzlanskog regiona se javilo 15,a ostali su zatraili obraun i isplatu zaraenih nadnica.Izmeu trajkaa i uprave Rudnika urevik za vrijeme trajka nisu voeni nikakvi pregovori, niti su rudari isticali neke zahtjeve, pa se dolo do zakljuka da je razlog bio otputanje 15 rudara. Stvarni razlozi su bili: niske nadnice,teak rad i nehuman odnos prema rudarima. Ovaj trajk trajao je 5 dana nakon ega su rudari nastavili svoj rad. Poetkom februara mjeseca 1939. godine dolazi do masovnog otputanja rudara iz ovog rudnika, kada je na izvijesno vrijeme dolo do prekida rada.Dana 13.02.1939. godine, stigao je u urevik vei broj andarma spremnih na svaki oruani obraun sa rudarima koji bi se pobunili.Ali prekid rada trajao je kratko i rad u rudniku je nastavljen. Dana 04.02.1941. godine u Rudniku urevik izbija novi trajk. Tog dana u trajk je stupilo 800 radnika ovog rudnika, sve zbog toga to je u konzumu brae Markovi iz kojeg su se rudari snadbijevali osnovnim artiklima nestalo narodnog brana, a kojeg je po ugovoru trebalo biti dovoljno.Istog dana je urgencijom sreskog naelnika iz Tuzle u konzum dovezeno 2500kg narodnog brana. Ovim je trajk okonan 05.02.1941. godine. Koban je bio trei trajk urevikih rudara, kojeg su zapoeli 29.08.1942. godine, a uzrokovan je obustavom deputata uglja.Ovaj trajk

42

trajao je dva dana ali bez ispunjenja zahtjeva. Istie se da je povod bio ukidanje deputata uglja , ali je to bio trajk zbog niskih nadnica,zbog loeg snadbijevanja rudara potrebnim namirnicama i slino. Dok su trajali pregovori predstavnika trajkaa i uprave u Rudnik urevik su dole vee grupe andarma,ustaa i nacistike vojske. Oko 500 rudara su priveli u naputene barake gdje su ih pod jako straom drali cijele noi,a njih 19, odveli prvo u tuzlanski zatvor, a odatle ih deportovali u logor Jasenovac odakle se vie nikada nisu vratili, to su bili: oro Mijatovi (Vrnojevii), Danilo Dragievi (Vrnojevii), Spasoje Zelenovi (Dunojevi), Dimo Tri (Dunojevi), Alija Jaarevi (Kovai), Ahmet Smaji (Baigovci), Muharem Smaji (Baigovci), Mumin Habibovi (ahii), Osmo uloi Topo (Pasci), Marko Juri (Poar), Niko Pavi (Poar), Boko Pavi (Poar), Blako Grgi (Poar), Pero Lugonji (Poar), Krsto Miloevi (Gornja Via), Branko Ili (ivinice), Kasim Tabakovi (Kotor Varo), Marko Kraljevi (Dubrave) i Meho Goleti (urevik). U ljeto 1943. godine, tanije 02.07., borci VII krajike udarne brigade unitavaju sve instalacije, miniraju ulaz u jamu, a jamu su napunili vodom, tako da su sprijeili okupatorsku valst da eksploatie nau rudu za svoje potrebe. Ovom prilikom odreen broj rudara stupa u Narodno oslobodilaku vojsku.21 trajkovi rudara manjeg intenziteta bit e organizirani i u socijalizmu, ali i ovom novom poslije ratnom periodu, gdje je trajk naveeg intenziteta bio onaj u septembru 2013. godine.

Drugi Svjetski rat

Rat koji je znaio revoluciju, svoje tragove ostavio je i u ureviku. Odreen broj stanovnika pristupio je NOV, a naravno prilike u htjele da su se pojedini nali u nekim drugim vojnim i paravojnim formacijama. I ovdje su voenje odreene borbe sukobljenih strana.Godine 1943. osnovana je paravojna formacija tzv. Zeleni kadar, u naselju ivii, jo u tijeku ofanzive partizanskih snaga na Rudnik urevik. Poetkom neprijateljske IV ofanzive, ureviki zeleni kadar je doao do odreenog izraaja.Jedne prilike su napalii 18. hrvatsku brigadu iz sastava NOV, koja se iz

21 ivinice kroz istoriju, revoluciju i socijalistiku izgradnju, grupa autora, ivinice, 1988.

43

Gornjih ivinica, preko Donje Vie i urevika uputila u Baigovce. Zeleni kadar je formirao zasjedu kod mosta ispod zaseoka ivii,prilikom ega je poginuo intendant 18. hrvatske brigade, a zeleni kadar je u ovom napadu zaplijenio i jednog konja koga su poklonili Avdanu Hasiu komandantu kladanjskih ustaa. Zelenim kadrom rukovodio je Omer Jagodi koji je preminuo 1944. godine, a na mjesto komandanta ove skupine naoruanih ljudi dolazi Hasan Mujagi iz Kovaa.Formiranje ove formacije pomagale su ustake snage, u ovu formaciju su prisilno dovodili sve one koji su bili sposobni za borbu a koje su zatekli kod kue u selima u kojima su imali vlast.22 Poto domicijelno stanovnitvo nije htjelo ii u ustae, radije bi se upisivali u zeleni kadar i ostajali kod svojih kua.Dobar dio pripadnika zelenog kadra pristupio je NOV, naroito poslije raspada zelenog kadra u septembru 1944.godine.Iste godine u oktobru mjesecu komandant Mijo Keroevi Guja obavijeten je o bazi u kojoj se skriva Hasan Mujagi. Kada je sa dvije ete opkolio njegovu bazu, pozvao ga je na predaju, i hapenje se odigralo bez ispaljenog metka, uz Hasana je bio i njegov brat koji je dezertirao iz SS divizije, te jedan domobranski oficir.Vraajui se prema ivinicama desio se jedan incident, sa zaelja kolone se uo pucanj, i tom prilikom pogoen je borac Milivoje Kujundi sa Ozrena, metak je bio namijenjen komadantu Keroeviu, a ispalio ga je borac Ramo Braninovi koji se iz SS divizije prikljuio Partizanima, odmah je razoruan,a poslije suenja je osuen na smrt, koja je izvrena strijeljanjem. Zarobljeni voa zelenog kadra je nekoliko dana proveo u ivinikom zatvoru,a onda je sa svoja dva saborca prebaen u Tuzlu, gdje je nakon ispitivanja utvreno da ni on, niti jedinica kojom je komandovao nije inila zloine, prilikom ega su ova tri zarobljenika putena svojim kuama. Osim ovoga bilo je sukoba i sa etnicima, kao 26. decembra 1944. godine, kada je u ureviku razbijena jedna manja etnika jedinica. Tuzlanski odred je dobio zadatak da akcije u potpunosti usmjeri prema rijeci Sprei, Meau,ivinicama,ureviku, Banoviima,Kladnju i Ozrenu. Drugi bataljon dobija zadatak da zauzme poloaje u ureviku s ciljem onemoguavanja prodora etnika u pravcu ivinica.Drugi bataljon je inilo oko 190 boraca. Prema dobijenim zadacima 1. eta ovog bataljona locirala se iznad rijeke Gostelje, iznad urevika (komandir ete Ahmet Bei,pol. komesar Sejfulah

22 ivinice kroz istoriju, revoluciju i socijalistiku izgrandju,grupa autora, ivinice, 1988.

44

Ibriimovi), 2. (komandant Nuraga Hodi,pol. komesar Omer Isovi) i 3. eta (komandant Memi Dani, pol. komesar Salih Suljetovi) locirale su se s desne strane rijeke Gostelje.Dok se minobacaki vod smjestio izmeu ove tri ete.23 Dan kasnije u popodnevnim satima primijeeno je kretanje etnike kolone iz pravca Stupara, dok je druga kolona dolazila iz pravca Svojata i Graanice. etnike kolone ovdje su doekane jakom vatrom, i pretprpjeli su ogromne gubitke, a od zarobljenih boraca dobijena je informacija o tome da imaju oko 1000 ljudi kojim komanduje general Trifunovi,i da im narednog dana u pomo pristiu etnici sa Ozrena.Zbog ovoga su ete zauzele drugaiji raspored, 27. decembra. Bile su ovo estoke borbe u kojima su snage NOV imale 4 poginula borca i 20 ranjenih, dok su etnici imali oko 100

poginulih.

Spisak boraca NOV sa podruja urevika koji su svoje ivote dali za slobodu i revoluciju ispisana su na spomeniku koji je podignut 04.07.1991. godine. Ahmetovi M. Mujo 1926-1944 Deli N. Avdija 1922-1944 Goleti I. Ahmo 1913-1944 Goleti R. Juso 1921-1944 Goleti O. Abdulah 1911-1945 Jovanovi S. Srpko 1923-1943 Juri B. Mato 1927-1943

Muminovi H. Suljo 1928-1944 Mijatovi . Sretko 1923-1944 Simi L. Boko 1924-1944 Simi M. Krsman 1914-1942 Trumi . Hasan 1926-1944 Trumi M. Hamzalija 1926-1945 Trii . Drago 1924-1943 ahinpai R. Mujica sar. NOP-a 1943.

23 Tuzlanski partizanski odred,Borbe 2. bataljona na ureviku,Sejfulah Ibriimovi,Tuzla, 1988.

45

Oslobodilki rat 1992-1995

Ratovi su nam nekako vrsto utkani u sudbine, to gorko prokletstvo nas vijekovima prati, i uvijek nae komije ginu neijom voljom. Tako je bilo i poetkom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ili tokom graanskog rata to je mnogima ne prihvatljiva injenica, a zapravo je zadnji rat bio to oboje. Tokom zadnjeg rata, urevik i ureviani dali su svoj velik doprinos. Na podruju urevika nije bilo naroitih borbi, ali je bilo neprijateljskih granatiranja civilnih i privrednih objekata. Poginuli borci sa podruja MZ urevik Dom su : Begi (Muhameda) Nusret 1967-1994 , poginuo 08.06.1994 godine na Vozui, ukopan na mezarju u iviima.Bio je pripadnik Armije R BIH od 07.11.1992. godine erkezovi (Hasana) Bajro 1966-1993, pogiunuo 30.07.1993. u mjestu Ulice kod Brkog, ukopan je na mezarju u Djedinu.Bio je pripadnik Armije R BIH od 15.05.1992. godine. Goleti (Alije) Adil 1967-1993, ukopan je na mezarju u Nevreni.Bio je pripadnik Spreanskog bataljona, ranjen je 04.02.1993 u Brkom, a od posljedica ranjavanja je podlegao 19.02. iste godine. Goleti (Envera) Halil 1972-1993,poginuo na Gradini 03.03.1993. godine, ukopan na mezarju u Nevreni. Goleti (Ahmeta) ahim 1966-1993, poginuo na Vozuoj dana 11.06.1993. godine, ukopan na mezarju u Nevreni. Husejnovi (Avde) Esad 1971-1993,poginuo 30.01.1993. u mjestu Ulice kod Brkog, tijelo mu nije pronaeno.Pripadnik je Armije R BIH od 15.05.1992. godine. Jagodi (Rasima) Esad 1961-1994,poginuo na ratitu Kruevo kod Olova dana 16.01.1994. godine,ukopan na mezarju u iviima. Jagodi (Huse) ahim 1953-1992,poginuo na ratitu Gorice kod Brkog 15.11.1992. godine, ukopan je na mezarju ivii. Jagodi (Ahmeta) Vahid 1966-1995,poginuo 12.05.1995. godine na Gradini,ukopan je na mezarju u iviima.

46

Jahi (Alije) Izet 1968-1993,poginuo dana 30.01.1993. godine na ratitu Ulice kod Brkog, pokopan je na mezarju u Djedinu. Medi (Mehmdeda) Dervi 1961-1994,poginio 17.01.1994. godine na gradini, pokopan na mezarju u Djedinu. Musi (Demala) Nermin 1975-1995,poginuo 13.10.1995. godine, u mjestu Vasiljevii,lokalitet Vikii kod Sanskog Mosta, poto mu je tijelo ostalo na strani koju su zauzele neprijateljske snage, pokopan je 25.03.1996. na mezarju urevik. ehi (Muje) Halid 1976-1994,ranjen je gelerom na ratitu Kruevo kod Olova, 16.01.1994. godine,a ranama je podlegao u tuzlanskoj bolnici 19.01.1994. godine,ukopan je na mezarju u Djedinu. igi (Hamdije) Habib 1969-1993,poznat pod nadimkom Vaha, poginuo na ratitu Ulice kod Brkog dana 30.01.1993. godine, ukopan je na mezarju u Djedinu. igi (Mehe) Miralem 1975-1992,poginuo 04.11.1992. godine u Dubnici, pokopan na mezarju u Djedinu, pripadnik Armije R BIH bio je od 05.10.1992. godine.24

Poginuli borci iz MZ Stari urevik:

24 Nekrologij ehida i poginulih boraca Opine ivinice,Alija Arif Deli,ivinice,2011.

47

Abdulkadir (Abdulah) Halilovi 1971-1991,poginuo u Drniu 19.09.1991. godine, Republika Hrvatska Salih (Huse) Jagodi 1951-1992,poginuo u Turiji 06.06.1992. godine, ukopan na mezarju u ureviku. ahbaz (Mustafe) Muminovi 1952-1992,poginuo u Turiji 06.06.1992. godine, ukopan na mezarju u ureviku. Hamid (Seada) Gogi 1968-1992,poginuo na ratitu u Smoluoj 28.08.1992. godine,odlikovan je zlatnim ljiljanom, pokopan na mezarju u Musiima. Suljo (Abdurahmana) Papriki 1968-1992, poginuo na ratitu u Smoluoj 28.08.1992. godine, pokopan je na mezarju u Musiima. ahim(abana) Salki 1956-1992,poginuo u Smoluoj 28.08.1992. godine,pokopan na mezarju u Musiima. Nevres (Emina) Imamovi 1957-1992,poginuo u Gradacu 07.11.1992. godine, ukopan na mezarju u Musiima. Avdo (Fehima) Musi 1968-1992, poginuo 26.12.1992. godine u Gornjem Rahiu kod Brkog, pokopan je na mezarju u Musiima. Munib (Nezir) Beirovi 1965-1993,poginuo na ratitu Ulice kod Brkog 18.01.1993. godine,ukopan je u Gornjoj Tuzli. Nevres (azima) ii 1962-1993,poginuo na ratitu Crna Rijeka 25.10.1993. godine, odlikovan je zlatnim ljiljanom, pokopan na mezarju u Musiima. Sadik (Sead) Ieri 1973-1994,poginuo u Vii 14.02.1994. godine., ukopan na mezarju u Musiima. Asif (Saliha) Hasanovi,1964-1994, poginuo na ratitu Radoji Brdo kod Pelemia 30.03.1994. godine. Ukopan je na mezarju u Musiima. Hajrudin (Osmana) Foi 1955-1994,poginuo 04.05.1994. godine kod Kladnja. Hazim (Saliha) Alji,poginuo 04.05.1994. godine kod Kladnja. Salim (abana) Musi 1951-1994,poginuo u ureviku 27.11.1994. godine. Hajrudin (Smaje) Nuki 1973-1995,poginuo na ratotu Zeija kosa kod Zvornika 25.04.1995. godine. Enver (Ejuba) oki 1968-1995,poginuo 07.05.1995. na podruju epe dok je pilotirao helikopterom,odlikovan je zlatnim ljiljanom.

48

Nedad (Ahmeta) Papriki 1971-1995, poginuo na ratitu Glavica na planini Majevici dana 07.05.1995. godine.25

Sakralni objekti

Najstariji objekat ove vrste je Stara damija u Musiima, za koju se esto kae da je sagraena 1630. godine, koju je sagradio neimar Alija, ali postoji legenda da je sagraena na temeljima bogumilske crkve. Ako je ova legenda istinita onda je sasvim vjerovatno da je ova damija sagraena u 15. ili 16. vijeku, to je vrlo mogue obzirom na starost i vanost ovog mjesta. U novojim izvorima se navodi da je samo damija u Debarima starija od ove u Musiima, ali oslanjajui se na predanja o bogumilskoj crkvi, izvijesno je da je na tom mjesu postojao sakralni objekat stoljeima ranije. Nekada je drvena munara krasila damiju u Musiima ali je kamena munara sagraena 1972. godine.Zadnju obnovu damija je doivjela 2006. godine.Trenutni imam u ovoj damiji je efendija Merim ikui. Osim ove damije postoji nova damija na granici MZ Stari urevik i MZ urevik, te damija u Djedinu. Sa izgradnjom nove damije poelo se 1990. godine, na prostoru nekadanjeg kamenoloma. Damija je otvorena 2003. godine. Imam nove damije je efendija Ibrahim Kalajdi. Imam u Djedinu je efendija Mirsad Mulii. Brojni mektebi postoje na podruju urevika i to u mjestima: Stara Pruga, Musii, Medovii,ivii, ahii, Berii, Zenuni i Djedino.

25 Nekrologij ehida i poginulih boraca Opine ivinice,Alija Arif Deli,ivinice,2011.

49

Osim toga, elim napomenuti da je u Podgajevima sagraena pravoslavna crkva Svete Trojice , godine 1910. od kada je obnavljana nekoliko puta. Pored crkve nalazi se i pravoslavno groblje. O ovoj crkvi brine se Nenad Boros.

50

NIANI

Nian je tradicionalni muslimanski nadgrobni spomenik, koji se kao takav, podie na grobovima umrlih muslimana i muslimanki. To je spomenik skromnih i skladnih dimenzija, uglavnom klesani, a isti se u ovim krajevima poinje izraivati prvih godina osmanske okupacije.Ono to danas nazivamo nianima uope nema nikakvu vezu sa nianima, a pogotovu ne sa Islamom i islamskim uenjem, danas se na naim grobljima uglavnom podiu mermerni spomenici, tj. ploe, u obliku srca, piramide, trougla, sa ugraviranim fotografijama umrlih, volanima i slinim simbolima koji na neki nain opisuju ivot umrlog.Isti negativan trend prati katolika i pravoslavna groblja, gdje su potpuno nestali tradicionalni nadgrobni spomenici u obliku krieva ili stiliziranih krstaa, sve je vie nekih spomenika koji odudaraju od tardicije. Nian je rije perzijskog porijekla a znai otprilike:cilj, meta, biljeg, nadgrobni kamen.26 Svi niani se postavljaju vertikalno, uglavnom su ovjekolikog oblika, a u prvim godinama svoje izrade bili su masivniji, esto su na sebi imali i krieve.27 uveni su krajiki niani koji se odlikuju svojom visinom, ukrasima, posebnom vrstom kamena od kojeg se kleu (bihacit), a zanimljivo je to da se u ovim krajevima postavljao samo uzglavni nian. Ve pomenuh krieve, oni su se nalazili na nianima umrlih hriana iji su potomci preli na Islam, pa su im sukladno tomu podizali takve nadgrobne spomenike.Dugo su se odrali i razni ivotinjski i vegetativni motivi karakteristini za steke, a na pojedinim starim nianima postoje epitafi na bosanici, ka