osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti iProf. dr. Emir FejziIzdava: EXPEDITIO, Centar za odrivi prostorni razvoj, KotorIzdava originalnog izdanja: Arhitektonski fakultet u Sarajevui Informativni centar za osobe sa invaliditetom LOTOS, Tuzla, Sarajevo 2001.Prilagoavanje teksta izdanju za Crnu Goru: Vesna LekoviDizajn i priprema za tampu: EXPEDITIOtampa: Stylos, PodgoricaTira: 1000Kotor, 2007.Donator: Skuptina Republike Crne GoreZahvaljujemo se: Prof. dr. Emiru Fejziu dipl. ing. arch, autoru prvog izdanja knjige, na ustupljenom materijalu; Arhitektonskom fakultetu iz Sarajeva i gospodinu Suadu Zahiroviu iz Informativnog centra za osobe sa invaliditetom LOTOS - Tuzla, izdavaima knjige u Bosni i Hercegovini; Sonji Vasi iz Handicap International za Crnu Goru, na pomoi pri uspostavljanju kontakata i prilogu o stanju u Crnoj Gori vezano za osobe sa invaliditetom; Zoranu Rajkoviu iz Udrenja paraplegiara Crne Gore iz Podgorice, na prilogu o stanju u Crnoj Gori vezano za osobe sa invaliditetom; Arhitektonskom fakultetu iz Podgorice na podrci prilikom apliciranja za finansijska sredstva; Skuptini Republike Crne Gore na finansijskoj pomoi za pokrivanje trokova tampe knjige;Dizajn i priprema za tampu ove knjige, kao i prilagoavanje teksta izdanju za Crnu Goru, volonterski je doprinos EXPEDITIO.osobe umanjenih tjelesnihsposobnosti iProf. dr. Emir FejziOsobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere 45 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijerePredgovor autora knjigeI DIO: OSOBE UMANJENIH TJELESNIH SPOSOBNOSTI1. Uvod 2. Ko su osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti 2.1. Bolesti specifine za stare osobe (gerijatrija)2.1.1. Fizika oboljenjaArteriosklerozaArterijska hipertonijaDiabetes melitusCerebralna oboljenjaMorbus ParkinsonOsteoporoza2.1.2. Psihika oboljenja 2.2. Funkcionalna oteenja organizma Oteenja vida Oteenja sluha Oteenja organa za miris2.3. Teka funkcionalna oteenja organizma 2.3.1. Dismelija 2.3.2. Infantilna cerebralna pareza Atetoidna cerebralna pareza Ataksina cerebralna pareza Spastina cerebralna pareza Diplegija Paraplegija Triplegija Tetraplegija Hemiplegija2.3.3. Multipla skleroza 2.3.4. Miina distrofija 2.3.5. Poliomelitis 2.3.6. Reuma Artroza Artritis Reumatska groznica Behtereva bolest Reuma mekih tkiva 2.3.7. Spina bifida 2.3.8. Lomovi kime sa oteenjem kimene modine Lom u predjelu vratnih prljenova C1 - C3 Lom u predjelu vratnih prljenova C4 - C5 Lom u predjelu vratnih prljenova C6 - C7 Lom u predjelu vratnih prljenova C8 - T1 Lom u predjelu lenih prljenova T2 - T5 Lom u predjelu lenih prljenova T6 - T10 Lom u predjelu lenih prljenova T11 - L3 Lom u predjelu lenih prljenova T4 - S23. Brojnost osoba sa umanjenim tjelesnim sposobnostima3.1. Brojnost osoba sa umanjenim tjelesnim sposobnostima u svijetu 3.2. Brojnost osoba sa umanjenim tjelesnim sposobnostima u Bosni i HercegoviniSadraj08131415161616161717171818181919202020202121212121212121222222222222222223232323232323232424252527Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere 3.3. DODATAK: Trenutna situacija u Crnoj Gori vezanoza osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima4. Potreba uklanjanja arhitektonskih barijera za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, posebno nepokretne, analizirana sa moralno-pravnog stanovita5. Putevi prevazilaenja problema6. Sa ime je potrebno upoznati arhitekteII DIO: ARHITEKTONSKE BARIJERE7. Arhitektonske barijere i parametri koji ih defiu8. Ortopedska pomagala8.1. Invalidska kolica 8.1.1. Dimenzije invalidskih kolica 8.1.2. Podjela invalidskih kolica 8.1.2.1. Podjela invalidskih kolica na osnovu namjene 8.1.2.2. Podjela invalidskih kolica na osnovukaraktera korisnika kojima su namijenjena 8.1.3. Specijalne izrade invalidskih kolica8.2. Ostala ortopedska pomagala9. Dohvat osoba koje sjede u invalidskim kolicima10. Dimenzije prostora potrebnog za manipulisanje standardnim invalidskim kolicima i drugim ortopedskim pomagalima10.1. Prostor potreban za izvoenje raznih vrsta okreta standardnim invalidskim kolicima 10.1.1. Prostor potreban za okretanjastandardnih invalidskih kolica objema rukama 10.1.2. Prostor potreban za okretanja standardnih invalidskih kolica jednom rukom 10.2. Prostor potreban za pravolinijsko kretanje standardnim invalidskim kolicima 10.2.1. Prostor potreban za pravolinijsko kretanje standardnim invalidskimkolicima u horizontalnoj ravni 10.2.2. Kosine namijenjene kretanju nepokretnih osoba u invalidskim kolicima u vertikalnom smislu10.3. Prostor potreban za upotrebutaka, tapova i hodalica11. Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i osnovni arhitektonski elementi11.1. Vrata11.2. Pragovi11.3. Stepenice i stepenita11.4. Liftovi12. Komunalna oprema12.1. Trotoari i pjeaki prelazi12.2. Vanjske kosine i stepenita13. Urbana oprema14. Ukljuivanje osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti,posebno nepokretnih osoba, u javni saobraaj14.1. Mogunosti i naini pristupa vozilima javnogsaobraaja osobama umanjenih tjelesnih sposobnosti14.2. Najpogodniji vid javnog saobraaja zaosobe umanjenih tjelesnih sposobnosti14.2.1. Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti kao vozai29343739434444444646505353565757575961616166686872727476767880838385867 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere14.2.2. Obrazovanje osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti za vozae14.2.3. Adaptacija putnikih automobila za upotrebuod strane osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti15. Mjesta za zaustavljanje i parkiranje putnikih automobila kojima se prevoze osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti15.1. Zaustavljanje i parkiranje putnikih automobila, iji putnici su nepokretne osobe, na otvorenim povrinama 15.1.1. Parkiranje putnikih automobila, iji putnici su nepokretne osobe, pod uglom od 0015.1.2. Parkiranje putnikih automobila, iji putnicisu nepokretne osobe, pod uglom od 300, 450, 600 i 90015.2. Parkiranje putnikih automobila,iji putnicisu nepokretne osobe, u javnim objektima15.3. Garairanje putnikih automobila, iji putnicisu nepokretne osobe, u individualnim objektima16. Oznaavanje arhitektonskih elemenata, elemenata komunalne i urbane i druge opreme i objekataprilagoenih osobama umanjenih tjelesnih sposobnosti17. Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i stan17.1. Prilaz17.2. Ulazna vrata17.3. Hodnik17.4. Dnevni boravak17.5. Kuhinja 17.5.1. Organizacija kuhinje 17.5.2. Kuhinjski elementi17.6. Trpezarija17.7. Sanitarne prostorije i sanitarije 17.7.1. Umivaonik 17.7.2. Tu i kada 17.7.3. WC-olja 17.8. Spavaa soba17.9. Balkoni, loe, teraseIII DIO: DODATAK18. Rezolucije i drugi dokumenti koji tretiraju pravaosoba umanjenih tjelesnih sposobnosti18.1. Rezolucije Ujedinjenih nacija Rezolucija 3447 (XXX), 1975. 31/123. Meunarodna godina hendikepiranih osoba, 1976. Meunarodna godina hendikepiranih osobaPredloeni program budeta za dvogodite 1980-1981 34/154. Meunarodna godina hendikepiranih osoba 35/133. Meunarodna godina hendikepiranih osoba UN Rezolucija 4/8 Ljudske odluke i Meunarodna godina hendikepiranih osoba Meunarodna godina hendikepiranih osoba18.2. Druge rezolucije19.Normativi20.Literatura20.1. Literatura koritena prilikom pisanja knjige20.2. Druga literatura koja tretira problematiku osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti20.3. Izvor fotografija i crtea8787909293949598100102103103104104105106107110111112114116118119123123123125126127129132132136137139139142144Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere 8Predgovor autora knjigeOsobeumanjenihtjelesnihsposobnostidiosusvake drutvenezajednice.Teinjenicepostaosamsvjestan1983. godinetokompostdiplomskogstudijanaArhitektonskom fakultetu u Ljubljani. Prof. dr Duan Mokon u okviru predmeta Humanizacijagrajenegaokoljaskrenuojetadamojupanju na hendikepirana lica i njihove probleme. Rezultat toga bio je seminarski rad pod naslovom: Osobe sa smanjenim tjelesnim sposobnostimakaouesniciustacionarnomsaobraaju, napisan 1985. g.Tokomprikupljanjagraezatajraduoiosamnekoliko iznenaujuih injenica:-domomentabuenjamogainteresovanjazaosobesa umanjenimtjelesnimsposobnostima(1984.g.)naulicama Sarajevavidiosamnekolicinuinvalida-amputiracakojisu koristilitake,alinikadanitijednoguinvalidskimkolicima. StogasambiosklonmislitidanjihuSarajevunema,toje, naravno, bilo pogreno i daleko od stvarnoga stanja;-naArhitektonskomfakultetuuSarajevuoarhitektonskim barijeramanijebilogovoranitinadodiplomskomnitina postdiplomskom studiju;- u to vrijeme ni u jednoj biblioteci u Gradu nije se mogao nai nitijedannaslovkojibisaarhitektonskogstanovitatretirao problematikuvezanuzaivotiradhendikepiranihlica,ata situacija i danas je neizmjenjenom;Strasbourg9 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere- u Statistikom zavodu Bosne i Hercegovine nisu se mogli pronai bilo kakvi podaci o brojnosti ovih lica;-nijepostojalazakonskaregulativakojabireguliralaoblasti lijeenja,kolovanja,rada,rekreiranja,integriranjauokruenje- jednom rjeju sveukupnog ivljenja ove drutvene kategorije.Pitanje koje mi se nakon ovih saznanja samo po sebi nametnulo bilo je: Zato je to tako? Potom: Da li sam bio u pravu kada sam misliodaosobumanjenihtjelesnihsposobnostivezanihza invalidska kolica u Sarajevu nema?Vie je no oigledno da sam tada bio u krivu. A bio sam stoga, to sam bio dio drutvene zajednice koja o ovoj svojoj kategoriji nije uope vodila brigu niti su je se njeni problemi doticali.Ono to sam kao pojedinac u cilju mijenjanja takvog stanja mogao uiniti bilo je publicirati seminarski rad. To sam putem udruenj kojaokupljajutjelesnohendikepiranalicaipokuaouraditi. Pomanjkanje novca onemoguilo je u toj namjeri i njih i mene, a odtadanjihizdavaanikonijebiozainteresiranzaobjavljivanje knjiice takvog sadraja.Netom zavreni rat prouzroio je invaliditet ogromnog broja ljudi. Timejenatjeraopojedinedravneorganenamijenjanjesvog stava spram ove problematike.Naalost,poveanistepenbrigepremaosobamaumanjenih tjelesnih sposobnosti jo uvijek nije institucionaliziran. Na tom polju ostajemnogotogadaseuradi,aprijesveganovomzakonskom regulativomstvorepravneosnovenjihovepotpunedrutvene jednakopravnosti.Ova knjiga moj je moralni dug prema osobama umanjenih tjelesnih sposobnosti, kao i prema svima nama koji idemo u godine u kojima emo im se pridruiti. Nastajala je dugo i jo uvijek je ne smatram zavrenom.Veomakorisnesugestijeuciljunjenogpoboljanja ivelikupomouradupruilisumirecenzentiProf.drivojin Veki,dipl.ing.arch.,redovniprofesorArhitektonskogfakultetau Sarajevu, Prof. dr Jelica Karli-Kapetanovi, dipl.akad.arh., redovna profesorica Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Doc. dr sci. med. Ismet Gavrankapetanovi, docent Medicinskog fakulteta u Sarajevu i direktor Klinike za ortopediju Klinikog centra Koevo u Sarajevu, te im na ovom mjestu iskazujem svoju zahvalnost.Knjigapokuavarazbitinekauvrijeenamiljenjaistereotipeo hendikepiranim licima. Svojim sadrajem namijenjena je prije svega projektantimaistudentimaarhitekture.Unjojekorisnepodatke isugestijepronaiimnogidrugi,kojiseuodreenimprilikama mogu pojaviti u ulozi investitora. Zasigurno bi je, meutim, trebalo daproitajuionikoji(ne)donoenjemzakonaodluujuonainu ivljenja osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti.Doc. dr Emir Fejzi, dipl.ing.arch.Sarajevo, 2000.Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere 10I DIOOSOBE UMANJENIH TJELESNIH SPOSOBNOSTI12 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere18 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti1. UvodTemeljinaecivilizacijepoivajunarazmjeniljudi,dobarai informacija. Onemoguitinekomesamostalnoislobodnokretanjei komuniciranjeznaiiskljuitigaizsvihdrutvenihtokova.Nije potrebno elaborirati ta to u psiholokom i materijalnom pogledu znai.Dovoljnojenapomenutidasekaznezanajteakrivina djela baziraju upravo na ograniavanju slobode kretanja i slobode razmjene informacija.Akoseizuzmekrenjezakona,ondadrugiosnovnirazlog ogranienjapotpunogkonzumiranjaelementarnihcivilizacijskih pravavelikogbrojaljudileiuumanjenjunjihovihtjelesnih sposobnosti.Okretanjuikomuniciranju,kaoiodrugimpitanjimakojase tiuosobaumanjenihtjelesnihsposobnosti,usvijetusemnogo govorilo. Na tu temu odran je veliki broj kongresa i simpozijuma. Prvi, u organizaciji Internacionalne federacije nepokretnih, civilnih i invalida saobraaja FIMITIC (Fdration Internationale Mutils, InvalidesduTravailetInvalidesCivils),odranjeod17.do 20. juna 1963. godine u Stresi.1 Za njim su slijedili skupovi 1966. godineuVisbadenui1969.godineuDablinu.Drugikongres, koji je takoe organizovao FIMITIC, odran je od 12. do 17. maja 1969.godineuKopenhagenuiMalmu.Nanjemujezakljueno da su arhitektonske barijere te koje ugroavaju drutvenu i radnu rehabilitaciju tekih invalida. I naa zemlja bila je domain jednog takvog okupljanju, koje je 1971. godine odrano u Sarajevu. Trei kongres FIMITIC odran je od 14. do 17. juna 1972. godine u Oslu. On se bavio pitanjem arhitektonskih barijera i to prije svega u javnim zgradama, kolama, sportskim objektima, javnom saobraaju, itd.Ovomproblematikomsvojevremenoseintenzivnobavilai Skuptina Evropske zajednice. Ona je osnovala strunu komisiju, koja je, kroz vie zasjedanja u periodu od 15. februara 1974. do 30. januara 1975. godine, detaljnije proanalizirala pitanja arhitektonskih barijera.Kaoposebnoznaajnu,potrebnojeistaiinjenicudaje nameunarodnomskupuICTA(InternationalSocietyfor RehabilitationoftheDisabled,CommitteeonTechnicalAids, HousingandTransportation)usvojenorjeenjemeunarodnog znakapristupnostiautoraS.Kofoeda.Znak,ijesustandardne dimenzije10/10cm,signalizujedajeosobamasaumanjenim tjelesnim sposobnostima omoguen pristup u one objekte kojima je obiljeen, kao i da su ti objekti prilagoeni njihovoj upotrebi. Da bi bio dobro vidljiv, znak pristupnosti radi se tako da je simbol u odnosu na podlogu obojen kontrastno. Koriste se dvije varijante znaka, prva, kod koje je bijeli simbol na plavoj podlozi, i druga, sa crnim simbolom na bijeloj podlozi (slika br. 1.1). Svakako da je potrebno naglasiti i to da su UN, na jednom od svojih zasjedanja, proglasile 3. decembar danom invalida.14 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere2. Ko su osobe umanjenih tjelesnih sposobnostiSvjetskazdravstvenaorganizacijaWHO(WorldHealth Organization) razlikuje pet vrsta zdravlja. To su:- fiziko zdravlje- psihiko zdravlje- socijalno zdravlje- funkcionalno zdravlje i- ekonomsko zdravlje.1Poremeajbilokojeodovihkategorijazdravljapovlaizasobom smetnjeiuostalim,tozaposljedicuimaumanjenjetjelesnih sposobnosti.Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti su one iji organizam, zbog odreenihfizikih,psihikihilifunkcionalnihnedostataka,nijeu stanju da svoje zadatke obavlja optimalno. Neizbjeno su sastavni dio svake ljudske zajednice, i u svim zemljama svijeta ine, premda se o njima u tom smislu moe samo uslovno govoriti, veoma brojnu drutvenu kategoriju.Da bi onima koji se bave problematikom hendikepiranih lica olakala rad,WHOje1980.godineizradilasistemklasifikacijeumanjenja tjelesnihsposobnosti.Uokvirunjega,ustanovljenasuetirinivoa i to:- disease- impairment- disability i- handicapSlika br. 1.1. Meunarodni znak za pristupnost____________________1.BauenfrBehinderteeinegesellschaftspolitischeAufgabe,Olten,Schweizerischer Invalidenverband, 1979, str. 55.15 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnostiDiseasejenivokojimjeoznaenoustanovljavanje (dijagnostikovanje) postojanja neke bolesti.Impairmant opisuje stepen oteenja pojedinih organa.Disabilityjenivodefinisangubitkompotpunogikvalitetnog aktiviteta. Handicap oznaava injenicu da individua osnovnim premisama u svome okruenju funkcionie kao invalid. Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti opisane su sa tri posljednja nivoa. Dijele se na on sa privremeno i on sa trajno umanjenim tjelesnim sposobnostima.Uosobeprivremenoumanjenihtjelesnihsposobnostiubrajajuse svi oni ije je umanjenje tjelesnih sposobnosti, bez obzira na uzrok, privremenog karaktera. U njih spadaju trudnice od treeg mjeseca trudnoepadalje,majkesadjecomukolicimaimalomdjecom, veomamaladjeca,osobeijisugornjiilidonjiiliigornjiidonji ekstremiteti, usljed raznih vrsta izaenja i fizikih povreda kostiju, imobilisani(stavljeniugipsanuilinekudruguvrstuimobilizacije), bolesnici u postoperativnom periodu i drugi.Ukategorijiosobasatrajnoumanjenimtjelesnimsposobnostima postojivelikibrojpodkategorija.Onesurezultatrazliitihuzroka kojidovodedotrajnog,odnosnodoivotnogumanjenjatjelesnih sposobnosti.Unjihspadajustareosobe(licaiznad65godina starosti-ovagranicajeuslovneprirode),iznemogleosobe,lica saamputiranimekstremitetima,osobesauroenimpsihikimi fizikimanomalijama,hemiplegiari,paraplegiari,ukljuujuii tetraplegiare,distrofiari,invalidiradaraznihkategorija,osobe samiinimiivano-miinimoboljenjima,osobesabolestima lokomotornog aparata, slijepe i slabovidee osobe, gluve i nagluve osobe, osobe koje pate od cerebralne paralize, epileptiari, srani bolesnici,astmatiariidrugi.Uovugrupuspadajuiratniinvalidi raznih stepena invaliditeta. 2.1. Bolesti specifine za stare osobe (gerijatrija)Smatra se da se osobe starije od 65 godina nalaze u svom treem ivotnomdobu.Granamedicinekojasebavinjihovimzdravljem, odnosnopreventivnim,klinikim,rehabilitacijskimisocijalnim aspektima bolesti od kojih pate, naziva se gerijatrija. IspitivanjauNjemakojpokazalasudaoko80%starihosobau treeivotnodobaulazezdrave.Oneiveipreko80godina,a potom umiru nakon kratke bolesti, koja traje u prosjeku etiri do pet mjeseci. Obino se radi o oboljenjima krvotoka, srca ili o pojavama tumora na biolokoj granici ivota. Ova lica su ila i nemaju veih potekoa sa mobilitetom, osim u posljednjoj ivotnoj fazi. Nasuprotnjimaje20%starihosoba,ijejetreeivotnodoba optereenojednomiliviebolest.Posebnonegativneposljedice naovalicainjihovsocijalnistatusimavieistovremeno dijagnostikovanihoboljenja,ijijebrojudirektnojproporcijisa 1 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijeregodinama ivota i nainom njegovanja. Kod starih osoba, smjetenih kodkue,ustanovljenojeuprosjeku3,5bolestipopacijentu,a kod onih koji su hospitalizovani, taj broj se penje u prosjeku na ak 6.Vieparalelnihoboljenja(tzv.multimorbiditet)gotovoredovno zaposljedicuimaipotekoesamobilitetom,kojesekreuod osrednjih, do potpune nemogunosti kretanja, nemoi i zavisnosti od pomoi treih lica.Znaajno je napomenuti da kod starih ljudi mnoge bolesti pokazuju sasvimdrugaijusimptomatikuitoknegokodmladihpacijenata. Ova injenica vana je kako sa stanovita ljekara, tako i sa stanovita arhitekata.Dabimoglirazumjetibolesnikeutreemivotnom dobuidabibiliustanjudashvatenjihovatjelesnaogranienja imogunosti,projektantimorajuposjedovatiosnovnaznanjao gerijatrijskim bolestima i njihovim klinikim slikama, kao i o uticaju koji one imaju na mobilitet.2.1.1.Fizika oboljenjaArteriosklerozaArteriosklerozanastajeusljedrazliitihuzroka,arezultira zadebljanjemigubljenjemelastinostizidovaarterijskihkrvnih sudova.Onapogaacijeliorganizamimoebitiuzroksranog infarkta,apopleksijeisklerozearterijaekstremiteta.Faktoririzika ove bolesti su visoke vrijednosti masnoe u krvi, povieni arterijski krvnipritisak(arterijskahipertonija),diabetesmelitusipretjerano puenje (permanentno trovanje organizma nikotinom). U odmakloj fazi, arterioskleroza znaajno oteava mobilitet.Arterijska hipertonija (povieni arterijski krvni pritisak)NaosnovunormativaSvjetskezdravstveneorganizacije(WHO), arterijska hipertonija nastaje kada vrijednost sistolnog krvnog pritiska dostigne ili premai nivo od 160 mmHg, a dijastolnog nivo od 95 mmHg. Lijenici razlikuju dvije vrste hipertonije. To su primarna ili esencijalna, nastala sama po sebi, i sekundarna, koja se javlja kao posljedica nekih drugih oboljenja. Najei uzroci nastanka ove bolesti su arterijska stenozabubrega,oboljenjabubrenihkanala,feokromozitom adrenalinomuzrokovanitumor,hiperaldosteroidizmusporemeaj u proizvodnji bubrenog hormona aldosterona, endokrina oboljenja poput Morbus Cushing-a, i sl.Diabetes mellituseernabolestjavljasekodstarijihpacijenataiposljedicaje razliitihfaktora,odkojihsunajee zastupljenipretjeranateina, uzistovremenosmanjenjemiinemase(debljanje),smanjenje tolerancije eera u krvi i izmijenjena osjetljivost na insulin. Hroninopoveanjekoncentracijeeeraukrviizazivapromjene koje pogaaju cijeli organizam. Napadnuti su srce, krvotok, bubrezi, nervni sistem U uznapredovaloj fazi, bolest rezultira potekoama u hodanju, pojavom otvorenih rana na nogama koje naginju gangreni, a sa amputiranjem kao zavrnim ishodom, anginom pectoris, slabou ili prekidima senzibilnosti, itd.Kod osoba koje boluju od diabetes melitusa postoji latentna opasnost odpada.Stogaimjeneophodnapomouhoduuvidutapova, taka, pa, u tekim sluajevima, i invalidskih kolica. 17 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnostiCerebralna oboljenjaNajvanijeinajeecerebro-vaskularnooboljenjejemodani udar.Defiesekaoiznenadnooteenjecentralnognervnog sistema, uzrokovano razliitim cerebrovaskularnim smetnjama. Razlikuju se:- progresivni modani udar- okonani modani udar- PRIND - Prolonged reversible ischemic neurologic deficit(produeni reverzibilni neuroloki hemijski manjak)- TIA - Transitory ischemic attack (tranzitorni hemijskinapad).Modaniudarnastajeusljedakutnezakrenostiarterija mozga(arteriosklerotino-trombotinozakrenje,embolija)ili unutarmodanog krvarenja.Posljedice modanog udara su razliite, a najee se manifestuju kaooduzetostpolovinetijela(hemiplegija),smetnjeugovoru (afazija),neosjetljivostjednepolovinetijelailiprekidivida.U velikom broju sluajeva bitno je naruen mobilitet bolesnika, pa su za ispomo u kretanju najee potrebna invalidska kolica.Morbus ParkinsonMorbusParkinsonjebolestkojanapadaodreenemodane strukture(sivumodanumasusubstantianigru)iodnjih proizvedeneneurotransmitere(uokvirunjihdopamin,tj. supstancu za prenos elektrinih signala kroz mozak) i degenerie ih. Za posljedicu ima promjene raznih motorikih funkcija organizma, kao i promjene u njegovom vegetativnom sistemu.Bolest nastaje kao primarna ili kao sekundarna, a usljed nekih drugih modanih oboljenja. Manifestuje se u vidu ukruenosti i usporenja pokreta,smetnjiudranju,ogranienjasposobnostipisanjai hodanja, pretjeranog znojenja, naglog pada krvnog pritiska prilikom ustajanja, depresije, itd. Mobilitet bolesnika potrebno je podupirati ortopedskim pomagalima.OsteoporozaOsteoporozu karakterie gubitak (smanjenje) kotane mase, to za posljedicu ima poveanje optereenosti skeleta i, kroz to, poveanje broja fraktura.Razlikujuseprimarnaisekundarnaosteoporoza.Primarna osteoporozaimatakoedvapodtipa.TipIjetakozvana postmenopauzalnaosteoporoza.Pogaaeneitoumomentu kadaimnakon menopauze izostane proizvodnjaestrogena.TipII je manje specifian i poznat je pod nazivom senilna osteoporoza. Uzrok mu je smanjenje proizvodnje D vitamina i, kroz to, smanjenje apsorpcije kalcijuma u organizmu.Sekundarnaosteoporozamoenastatiusljednizarazloga,kao tosunepokretnost,dugoleanjeukrevetu,manjakkalcijuma zbognekontrolisanedijeteiligladovanja,alkoholizam,bubrena insuficijencija,pretjeranaupotrebalijekova,MorbusCushing, hiperparatiroidizmus, diabetes, itd.18 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijereOsnovnaposljedicaosteoporozejevelikibrojspontanihlomova kostiju, od kojih su posebno opasni oni u predjelu kime. Bolesnici uztopateodjakihbolovaizazvanihpritiskomnanerveusljed deformacije kimenog stuba. Rezultat svega su uestale operacije, imobilizacija ekstremiteta, ogranienje pojedinih pokreta, smanjenje optemobilnosti,bespomonost,zavisnostodtreihlica,alii redovna upotreba razliitih ortopedskih pomagala za kretanje. 2.1.2. Psihika oboljenjaPsihogerijatrija je dio psihijtarije koji se bavi psiholokim aspektima starosti,sjedne,odnosnopsihijatrijskimoboljenjimaustarosti,s druge strane.Razliitepsihijatrijskesmetnjeuponaanjunajeasuoboljenja utreemivotnomdobu.UnjihspadajuDemencovooboljenjeu razliitim formama, delirijum i depresija. Problemsakojimselijeniciestosusreujeodvajanje psihijatrijskihsmetnjiodinternistikihoboljenja,kojiseusvojoj poetnojfazimoguslinomanifestovati.Tekoje,naime,razluiti dalisuodreenesmetnjeuzrokovanestvarnompsihijatrijskom boleuilisusimptominternistikogilineurolokogoboljenja,ili pak sporednog djelovanja konzumiranja lijekova.2.2. Funkcionalna oteenja organizmaFunkcionalna oteenja organizma mogu zahvatiti razliite organe, mogutouinitinarazliitenaineiizrazliitihuzroka.Najea su:Oteenja vidaOteenja vida mogu se javiti kao uroena (npr. daltonizam) ili kao vremenom steena.Potrebno je praviti razliku izmeu slabovideih (npr. u raznim fazama bolesti Retinitis Pigmentosa slika br. 2.1) i potpuno slijepih lica.Slika br. 2.1. Razliite faze bolesti Retinitis Pigmentosa.19 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnostiKongres oftamologa SFR Jugoslavije dao je 1971. godine definiciju sljepoekojaglasi:Slijepimsesmatralicekojenaboljemokus korekcijom ima otrinu vida manju od 10% (0,10) i lice sa centralnim vidomnaboljemokuskorekcijomod25%(0,25),alividnopolje sueno na 20 stepeni i manje.2Slabovidealicauprostoruseorijentiuostatkomvida,sluhomi opipom, a slijepa samo sluhom i opipom.Prilikom projektovanja prostora ili predmeta namijenjenih osobama sa oteenjima vida, od velike vanosti je da se koriste kontrastne boje, divergentno osvjetljenje i razliito strukturirani materijali. Potpuno slijepim osobama od velike pomoi su smisleno oblikovani upotrebnipredmeti(lomovirukohvatanastepenicama,brajeva azbuka na tasterima lifta, telefona, na ploicama na vratima, i sl.), razliitostruktuiranjematerijala,kaoidavanjezvunihsignalau pojedinim situacijama.Oteenja sluhaIoteenjasluhamogusejavitikaouroenailikaovremenom steena.Uroenooteenjesluha(potpunagluvoa)zaposljedicuima potekoe u govoru, koje se naknadnim vjebama mogu znaajno umanjiti. S druge strane, lica sa uroenim oteenjem sluha imaju neobino dobro razvijen vid.Uzrocisteenogoteenjasluhamogubitidugotrajnaizloenost intenzivnojbuci,raznaoboljenja,udesi(padovi,saobraajne nesree, i sl.) ili starost. Steenu slabost sluha esto prati slabljenje vida, a ona moe biti i uzrok preglasnog govora.Potrebnojepravitirazlikuizmeunagluvihipotpunogluvihlica.Nagluva lica u prostoru se orijentiu vidom i ostatkom sluha, a gluva samo vidom.Dabisekodnagluvihlicamogaooptimalnoiskoristitiostatak sluha, prostorije u kojima se ona kreu i borave moraju imati dobre akustikeosobine.Utimprostorijamanebismjelodolazitido pojava jeke ili eha, frekventni opseg trebalo bi da je iznad 500 Hz, a nivo buke ispod 45 dB, i ne bi smjelo biti ometajuih (parazitskih) zvukova.Zbogsveganavedenog,trebalobiihdobrozvuno izolovati u odnosu na vanjski prostor. Prostorije u kojima borave gluva lica, zbog poveanja mogunosti itanja sa usana, trebalo bi i dobro osvijetliti. Ovim licima su i razne vrstesvjetlosnihsignala(npr.zazvononavratima,zatelefon,za satni mehanizam na elektrinom poretu, i sl.) od velike pomoi.Oteenje organa za mirisStariljudimogutrpitiiodoteenjaorganazamiris.Ovabolest javlja se kao posljedica neurodegenerativnih promjena u organizmu, npr.Alzheimerovebolesti,amanifestujesepromjenamanervnih zavretaka u bulbus olfactioriusu. 20 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijerePosljedica je neraspoznavanje mirisa, to moe biti i opasno kada suupitanjuugljen-dioksidiliplinzakuvanje.Neraspoznavanje mirisa moe voditi slabljenju odravanja line higijene.2.3. Teka funkcionalna oteenja organizmaTeka funkcionalna oteenja ljudskog organizma mogu biti uroena i steena. Ova druga, ukoliko nisu posljedica akcidentnih situacija (nesree na poslu ili u saobraaju, ranjavanja u ratu) redovno su povezana sa tekim oboljenjima koja pogaaju organizam. Bolesti koje teko degeneriu tijelo su:2.3.1. DismelijaDismelijajeuroenadegeneracijatijela.Manifestujesepotpunim ilidjeliminimizostankomformiranjapojedinihekstremiteta. Posljedicajekonzumiranjaneodgovarajuihmedikamenatau periodu trudnoe.Javlja se kao:- amelija: ruke i noge su djelimino razvijene ili nedostaju upotpunosti;- ektomelija: nedostaju samo ruke ili samo noge. ei je prvisluaj;- fokomelija: ake ili/i stopala su vezani direktno za ramena,odnosno kukove, a bez formiranja ruku, odnosno nogu.Osobepogoenedismelijomustanjusudaostvarezadivljujuu samostalnost kroz nevjerovatno vjeto koritenje onih dijelova tijela kojisuimpreostali.estisusluajevivjetogpisanjailislikanja ustimailinogama.Poznatisuisluajevidomaicakojesuu stanju da sve kune poslove obavljaju nogama. One su, pri tom, razvilepokretljivostnoguinonihprstijudogranicanezamislivih normalnim ljudima. Ovakve osobe odbijaju upotrebu ortopedskih pomagala, s obzirom da su bez njih okretniji i bri. Ipak, veliki broj licapogoenihrazliitimvrstamadismelijenisuumogunosti daseosebibrinusamostalno.Stogasuimneophodnarazliita ortopedska pomagala, ali vrlo esto nisu u stanju ni njih da koriste bez pomoi treih lica.Ukolikoprojektujuzaosobupogoenudismelijom,arhitekti semorajuupoznatisanjenimmogunostima,dabijojpodesili udaljenostizadohvatanjeivisinepojediniharhitektonskih elemenata i namjetaja.2.3.2. Infantilna cerebralna parezaInfantilnacerebralnaparezazajednikijenazivzarazliita oteenjamozganastalaufetalnomperiodu,tokomporoaja iliuranojmladostibolesnika.Moebitiuzrokovanavirusnom infekcijommajkeuvrijemetrudnoe,nedostatkomkiseonika (vazduha)tokomilineposrednonakonporoajailiinfekcijom mozga. Razlikuju se:Atetoidna cerebralna parezaOgledaseunekontrolisanimkretnjama,grimasamalicai plaenjima jezika.21 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnostiAtaksina cerebralna parezaOgledaseugubitkuravnotee.Zbogsekundarnihposljedica (nekontrolisanih padova) moe biti vrlo opasna. Bolesnici zahtijevaju nadzor i ispomo treih lica.Spastina cerebralna parezaOgledaseuzategnutostiiovravanjumiia.estosenogeu koljenima ne mogu uopte saviti. Miii nogu mogu toliko ovrsnuti (izgubitielastinost,ukoitise)daoboljelaosobanijeustanjuda savije stopala u skonim zglobovima, pa pod moe dodirivati samo vrhovima nonih prstiju.Buduidaosobeoboljeleodrazliitihvidovainfantilnecerebralne pareze imaju ogranienu pokretljivost ekstremiteta, koja se kree u dijapazonu od oteanog hvatanja do potpune oduzetosti, potrebno jedaarhitekti,projektujuizaoveljude,primjenjujuodgovarajue propise. Nijemci preporuuju kod lakih bolesnika primjenu normativa DIN 18025 Teil 2, a kod teih normativa DIN 18025 Teil 1.DiplegijaDiplegija je bolest kod koje dolazi do koenja ekstremiteta, pri emu surukemanjepogoeneodnogu.Karakteristinisunagnutost stopala i obim glave vei od 46 cm. Duhovne sposobnosti nisu ili su vrlo malo umanjene.ParaplegijaPogaaiskljuivonogeimanifestujesenjihovomoduzetou. Pokretljivost gornjeg dijela tijela i ruku nije naruena.TriplegijaPogaaobjerukeiobjenogeimanifestujesekrozznaajno smanjenjenjihovepokretljivosti.Umanjenajemogunost kontrole glave i gornjeg dijela tijela (torza).TetraplegijaPogaasveekstremiteteupriblinojmjeriimanifestujese njihovomtekomukoenou.estosureduciraneiduhovne sposobnosti.HemiplegijaPogaalijevuilidesnustranutijelaimanifestujesenjenom oduzetou.2.3.3. Multipla skleroza Uzroci multiple skleroze su upalni procesi na centralnom nervnom sistemu:mozguikimi.Bolestjehroninaiimaprogresivan karakter.estojepraenasmetnjamavida,nesigurnouu hodu i hvatanju i pomanjkanju kontrole nad crijevima i pluima. Ogranienjapokretazaviseodfazeukojojsebolestnalazi,a kreu se od problema sa hvatanjem, do potpune oduzetosti.U prvoj fazi bolesti neophodna je ispomo u hodu u vidu tapova itaka.Unjenojsredinjojfazimoguejekoristitielektrina invalidskakolica.Ukasnomstadijumu,sobziromnapotpunu nepokretnost,potrebnojekoristitiobinainvalidskakolicai stalnu pomo treih lica.22 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere2.3.4. Miina distrofijaMiinadistrofijajegenetikodegenerativnooboljenjemiine muskulature,kojerezultiranjenimrazaranjem.Bolestjehronina iimaprogresivankarakter.Napadadjecuiodrasle,kodkojihima sporiji tok.Posljedice bolesti su ogranienje mogunosti hvatanja i ogranienje mobilnosti,kojeidedopotpunenepokretnosti.Bolesnicimasu potrebnarazliitainvalidskapomagala,uposljednjemstadijumu bolesti najbolje elektrina invalidska kolica.2.3.5. PoliomelitisPoliomelitis je virusno oboljenje koje napada i razara nervne elije kime. Posljedice trpe miine zone nogu, torza ili ramena, pri emu pojedine miine grupe mogu svoju funkciju i zadrati. Ogleda se u potekoama u kretanju, koje mogu biti takvog nivoa da zahtijevaju upotrebu elektrinih invalidskih kolica.2.3.6. ReumaReumajezajednikinazivzanizhroninihupalnihoboljenja odreenih dijelova organizma. Razlikuju se:ArtrozaArtrozaizazivapromjenenazglobovima.Nastajeusljednjihovog pretjeranogoptereenjailistarosti.Ogledaseuoteenjuglatke povrinezgloba,kojapostajehrapava,uzrokujepoveanotrenjei prilikom kretanja izaziva bolove.ArtritisUpala unutranje povrine zgloba naziva se artritisom i vodi njenom bolnom zadebljavanju i okotavanju.Reumatska groznicaReumatskagroznicajeupalazglobovakojanastajenajeekod djeceiomladinekrozinfekcijustreptokokama.Napadaisrce, posebno srane zaliske.Behtereva bolestBehterevabolestjehroninaupalaprljenovakimenogstuba, koja vodi gubitku elastinosti kimene modine. Napada uglavnom mukarce.Unjenomposljednjemstadijumu,bolesnicisemogu kretati jo samo duboko previjeni u struku.Reuma mekih tkivaUpaleidegenerativnepromjenemiianazivajusereumommekih tkiva. Bolest je hronina i ima progresivan karakter.Slikebolesti,uzavisnostiodtogakojidijelovitijelasuzahvaeni, mogubitiveomarazliite.Posljedicesemogugrupisatinaone vezane za:- sposobnost hvatanja rukama- pokretljivost gornjeg dijela tijela i ruku- mogunost pokretanja nogu u zavisnosti od kimene modine.28 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnostiKodovebolesti,projektantimorajuimatiuvidunjen progresivnikarakteriinjenicudaredovnovoditekim oteenjima nogu, gornjeg dijela tijela, ruku i aka, kao i da e oboljeli na kraju morati koristiti invalidska kolica.2.3.7. Spina bifidaSpinabifidajeuroenooboljenjekodkogajediokime izvanfunkcije,todovodidoprekidaprovodljivostinerava kimenemodine.Rezultiraogranienjimapokretanogu iruku,ponekadautolikojmjeridasemorapredvidjeti upotreba obinih ili ak i elektrinih invalidskih kolica.2.3.8. Lomovi kime sa oteenjima kimene modineLomovi kime redovno izazivaju oteenja kimene modine. Zbogtogasuizuzetnoopasniinajeeostavljajutrajne posljedice po mobilitet. Kakve posljedice e lom imati i koji dio tijela e one zahvatiti zavisi od toga na kom dijelu kime jedolodopovredeikakavjojjekarakter.Utomsmislu razlikuju se:Lom u predjelu vratnih prljenova C1 C3Bolesnikjepotpunonepokretan.Disanjemumorabiti podravano aparatima za vjetako disanje. U svemu zavisi odnjegedruguhlica.Njegovmobilitetmoebitiostvaren samo specijalnim elektrinim kolicima.Lom u predjelu vratnih prljenova C4 C5Uveinisluajevabolesnikjepotpunonepokretan.Upojedinim sluajevima postoji djelimina mogunost hvatanja akama. U svemu zavisi od njege drugih lica. Njegov mobilitet moe biti ostvaren samo specijalnim elektrinim kolicima.Lom u predjelu vratnih prljenova C6 C7Donji dio tijela bolesnika potpuno je oduzet. Moe doi i do ogranienja upokretimagornjegdijelatijelairuku.Oduzetostjesrednjeg,do tekog stepena. Pomo u njezi je neophodna. Samostalno kretanje moe se ostvariti elektrinim invalidskim kolicima.Lom u predjelu vratnih prljenova C8 T1Donji dio tijela bolesnika potpuno je oduzet. Mogunost samostalnog kretanjamoebitiostvarenaspecijalnimaparatimanagornjim dijelovima nogu i takama. U pojedinim sluajevima moe doi i do ogranienja mogunosti hvatanja akama. Tada samostalno kretanje mogu omoguiti jedino elektrina invalidska kolica.Lom u predjelu lenih prljenova T2 T5Donjidiotijelabolesnikapotpunojeoduzet.Kakojemogunost hvatanjaakamauveinisluajevazadrana,samostalnokretanje mogu omoguiti invalidska kolica.Lom u predjelu lenih prljenova T6 T10Donji dio tijela bolesnika potpuno je oduzet. Mogunost samostalnog kretanjamoebitiostvarenaspecijalnimaparatimanagornjim dijelovima nogu ili aparatima za oslanjanje.24 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijereLom u predjelu lenih prljenova T11 L3Mogunostsamostalnogkretanjamoebitiostvarena specijalnimaparatimanagornjimdijelovimaobjenoge itakama,priemuseradiohoduoslanjanjemnaetiri take.Lom u predjelu lenih prljenova L4 S2Mogu je hod uz ispomo. Kao to se iz pregleda navedenih bolesti vidi, uzroci trajnog umanjenjatjelesnihsposobnostikodljudisumnogobrojni. akikadajerijeosamojednomodtihuzroka,onmoe biti posljedica razliitih prethodnih zbivanja. Zaarhitekte,zarazlikuodlijenika,psihologa,sociologai ljudidrugihzanimanjakojiuestvujuurehabilitacijiosoba umanjenih tjelesnih sposobnosti, nije bitno da li je umanjenje tjelesne sposobnosti privremenog ili trajnog karaktera, niti ta mu je uzrok. Za njih je od primarne vanosti stepen tjelesne nesposobnosti takvih lica. U tom smislu, najzanimljivija im je najugroenijakategorija,ukojuspadajuosobekojenisuu stanju da se kreu bez raznih ortopedskih pomagala, u prvom redu, bez invalidskih kolica. To je zato to, sa arhitektonskog stanovita posmatrano, rijeiti probleme vezane za kretanje i komuniciranje osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti koje koristeinvalidskakolica,zapravoznairijeititeprobleme zasvekategorijeosobaumanjenihtjelesnihsposobnosti, osim za apsolutno nepokretne.Iz gore navedenog razloga, ova knjiga e se najveim dijelom bavitiupravoproblemimaosobavezanihzainvalidskakolica. U onim sluajevima u kojima je to interesantno, bie pomenuti i primjeri vezani za druge kategorije osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti,uprvomredu,zaonekojekoristetakeislina ortopedska pomagala.____________________1.Marx,Lothar:BarrierefreiesPlanenundBauenfrSeniorenundbehinderteMenschen, Stuttgart/Zrich, Karl Krmer Verlag Stuttgart + Zrich, 1994, str. 12.2. Luki, mr Ana: Oteenje vida kao barijera u socijalnoj rehabilitaciji i integraciji u drutvu, uzbornikuradova:Invalidiidrutvosajugoslovenskogsavjetovanja:Socijalniaspekti rehabilitacijeiintegracijeinvalidaudrutvu,Beograd,Institutzasocijalnupolitiku,1984, str. 78.25 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti3. Brojnost osoba umanjenih tjelesnih sposobnostiZbog nepostojanja bilo kakve evidencije za najvei broj kategorija hendikepiranihlica,ukupanbrojosobaumanjenihtjelesnih sposobnostiuBosniiHercegovininemoesetanoodrediti. Moguejesamoutvrditibrojnostpojedinihkategorija,kaoto sukategorijetrudnica,majkisamalomdjecom,maledjece, starihosobaislinih,zakojenadlenizavodivreprebrojavanja uokviruoptihstatistikihanalizadrutva,odnosnopopulacije. Brojnost drugih kategorija osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti, neobuhvaenih optim statistikim posmatranjima, ostaje predmet nagaanja i spekulacije. Ipak, da bi se za nau zemlju mogle izvriti bilokakveanalize,tamogdjejetobilopotrebno,koritenisu odgovarajui podaci za svijet.Dobijeni broj, iako orijentacione prirode, je odgovarajui pokazatelj, na osnovu koga se moe utvrditi da li je sa ekonomskog stanovita opravdanoulaganjesredstavauodstranjivanjearhitektonskih barijerazaosobeumanjenihtjelesnihsposobnostiiline.Sa moralnogisociolokogaspektaposmatrano,ovopitanje,na gornji nain intonirano, uopte ne bi smjelo biti postavljano.3.1. Brojnost osoba umanjenih tjelesnihsposobnosti u svijetuSmatrase,naosnovuistraivanjaUjedinjenihnacijaiprocjena specijalizovanih agencija i meunarodnih organizacija, da je krajem sedamdesetih godina u svijetu bilo oko 450 miliona ljudi sa trajno umanjenim tjelesnim sposobnostima.1 U tom momentu, to je iznosilo oko 10% ukupnog broja svjetskog stanovnitva. Iz istih izvora dolaze i uvjeravanja da se ovaj procenat ne smanjuje. Naprotiv, tvrdi se da se on poveava i to prvenstveno zahvaljujui napretku savremene medicine,ijisuspektakularnirezultatiomoguilidavelikibroj ljudi doivi duboku starost, i da takoe veliki broj preivi teka, do prije koju deceniju najee smrtonosna tjelesna oteenja, ali sa smanjenom tjelesnom sposobnou kao posljedicom. Akosebrojuosobatrajnoumanjenihtjelesnihsposobnostidoda ibrojlanovanjihovihporodica,kaoibrojonihkojisudirektno ukljueni u pruanje pomoi ovim licima, tada se dolazi do brojke odoko1,2milijardeljudikojisu,toneposredno,toposredno ukljueni u ovaj problem, to je cijelih 25% svjetskog stanovnitva.Detaljnijomanalizombrojaosobasatrajnoumanjenimtjelesnim sposobnostima dolazi se do sljedeih injenica: od 450 miliona ljudi sa trajno umanjenim tjelesnim sposobnostima, u zemljama u razvoju ive etiri petine. Od njih manje od 1% prima strunu pomo;gotovojednatreinaodukupnogbrojaosobaumanjenih tjelesnihsposobnosti,tanijenjih146miliona,sudjecamlaaod 15 godina; broj slijepih i lica sa tekim oteenjima vida u svijetu se procjenjuje na oko 142 miliona;brojgluvihinagluvihlicausvijetuseprocjenjujenaoko70 miliona;2 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere u svijetu se u toku jedne godine u saobraajnim nesreama teko povrijedioko3milionalica,odkojihkodpolovineostanutrajne posljedice, koje su kasnije uzrok nedovoljne tjelesne sposobnosti. Smatra se da se ukupan broj ljudi sa trajnim tjelesnim oteenjima, koja su posljedica saobraajnih nesrea, do danas u svijetu popeo na oko 30 miliona;godinjeseusvijetunaradnommjestutekopovrijedioko1,5 milionaljudi,odkojihkasnijepolovinaimaumanjenutjelesnu sposobnost kao trajnu posljedicu. Procjenjuje se da je ukupan broj invalida rada danas u svijetu dostigao cifru od oko 15 miliona;istotako,usvijetusegodinjeuraznimnesreamauvlastitim domovimaozbiljnijepovrijedioko20milionaljudi,odkojih100 hiljada ostane sa trajnim posljedicama. Pretpostavlja se da ukupan brojlica,kodkojihjeumanjenjetjelesnihsposobnostiizazvano povredamauvlastitimdomovima,danasusvijetuiznosioko2 miliona; 1977. godine u svijetu je bilo 5,7% ili oko 275 miliona ljudi starijih od 65 godina;usvijetuivii3milionaljudikojisudiotjelesnihsposobnosti izgubili u prirodnim katastrofama i na sportskom polju; koliki je broj onih koji su u ratu trajno izgubili dio svojih tjelesnih sposobnosti nije mogue ni priblino procijeniti.Ove cifre i procenti nisu konani, s obzirom da u njih nisu uvrtene osobeijejesmanjenjetjelesnihsposobnostiprivremenog karaktera, a kojih je takoe veoma mnogo.Sam pojam osobe privremeno umanjenih tjelesnih sposobnosti, kao iposljedicekojeiztakoformulisanogpojmaproizilaze,zasluuju poseban osvrt. Zbog toga to se u njemu javlja pridjev privremeno, osobamanakojesetajpojamodnosi,posveujesevrlomalo panje,iakosunjihoviproblemi,uperiodudoktrajenjihova privremenatjelesnaumanjenasposobnost,identiniproblemima kojeimajuosobetrajnoumanjenihtjelesnihsposobnosti.Zatoje onjimapotrebnobrinutiistokolikoioovimdrugim.Privremeno nemone osobe egzistiraju, dakle, sa medicinskog, psiholokog i sociolokogstanovita,doksaarhitektonskognemabitnerazlike izmeu njih i trajno nemonih osoba. Stoga su putevi prevazilaenja problema u vezi sa arhitektonskim barijerama za obje ove kategorije ljudi umanjenih tjelesnih sposobnosti jednaki.Broj lica sa privremeno umanjenim tjelesnim sposobnostima takoe je veoma teko odrediti. Akosesprovedeanalizaslinaonojzalicasatrajnoumanjenim tjelesnim sposobnostima, moe se doi do sljedeih injenica:brojtrudnicaodtreegmjesecatrudnoepadaljeusvijetuje krajemsedamdesetihgodinausvakommomentuiznosiooko70 miliona;brojenasamalomdjecomkojazahtijevaju noenjeilivoenje udjeijimkolicimausvakommomentuusvijetujebioijestebar etvorostruko vei; broj veoma male djece, koja su zbog svog uzrasta nesigurna u hodu ili imaju potekoa prilikom penjanja ili silaenja niz stepenice, krajem sedamdesetih godina u svijetu je iznosio oko 140 miliona;27 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnostibrojljudikojiimajuprivremenoumanjenetjelesnesposobnosti zbogfizikihoteenjatijelatekojeustanoviti,aliizpodataka koji su koriteni za osobe koje su iz istih razloga ostale sa trajnim tjelesnim oteenjima, vidljivo je da se u svijetu svake godine teko povrijedi,abezkasnijihposljedicapotjelesnusposobnost,1,5 miliona ljudi u saobraajnim nesreama, 750 hiljada ljudi na radnim mjestima,oko20milionaljudiuvlastitimdomovima,inepoznat, ali sigurno veliki broj ljudi u prirodnim katastrofama, na sportskim terenima i u ratovima;brojonihkojisenaistenainesamolakepovrijede,aijaje tjelesna sposobnost do ozdravljenja, ali u bitno kraem vremenskom intervalu, takoe umanjena, sigurno je mnogostruko vei.3.2. Brojnost osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti u Bosni i HercegoviniU Bosni i Hercegovini, situacija u vezi sa brojnou osoba umanjenih tjelesnihsposobnostinijenitaboljaodoneusvijetu.Naprotiv, naosnovumiljenjakompetentnihstrunjaka,kojesezasnivana injenicamadajemedicinskotretiranjeidrutvenarehabilitacija ljudiumanjenihtjelesnihsposobnostiunaojzemljibitnoispod svjetskihstandarda,kaoidajetekzavrenjedanstrahotanrat, moe se tvrditi da je ona znatno nepovoljnija.Analizudodatnooteavaiinjenicadajebrojstanovnikaunaoj zemljiuovommomentunepoznat.Akoseprihvatipretpostavka daontrenutno(poetkom1998.godine)iznosinegdjeoko2,9 miliona2, i ako se i za nau zemlju naprave analize po onim takama i naelima po kojima i za svijet kao cjelinu, moe se doi do sljedeih podataka: ukupan broj lica ija je tjelesnih sposobnost trajno umanjena, u naoj zemlji nije ni priblino poznat. Ako se kao mjerodavan prihvati procenat od 10%, to je u naem sluaju optimistiko gledanje na problem, onda je krajem 1997. godine kod nas bilo oko 290 hiljada takvih lica; koliki dio u tom broju, procentualno i u apsolutnom iznosu, ine djeca mlaa od 15 godina ne moe se ak ni pretpostaviti;brojslijepihlicailicasatekimoteenjimavidaunaojzemlji procjenjuje se na oko 29 hiljada; gluvih lica je u naoj zemlji izmeu 6,5 i 8 hiljada, a smatra se da nagluvih ima bar deset puta vie; u Bosni i Hercegovini, 1978. godine, u saobraajnim nesreama bilo je povrijeeno oko 13,5 hiljada lica. Ako se, zbog nepostojanja odgovarajuihpodataka,zanauzemljuprihvatiprocenatkoji specijalizovaneagencijeimeunarodneorganizacijenavodeu istim sluajevima za svijet, onda proizilazi da od tog ukupnog broja, oko6 hiljadalica godinjeostane sa posljedicama,koje su uzrok kasnijegumanjenjatjelesnihsposobnosti.Ukupanbrojlica,koja imaju umanjene tjelesne sposobnosti zbog uea u saobraajnim nesreama, takoe je nepoznat, a pogreno bi ga bilo pretpostaviti jednostavnimpovlaenjemparalelesaodgovarajuimpodatkom za svijet, i to zato to tempo motorizacije u naoj zemlji nije bio kao u razvijenim zemljama svijeta. Ipak, ako se na odgovarajui nain itajfaktoruzmeuobzir,tadaseukupanbrojtakvihlicauBosnii Hercegivini moe procijeniti na oko 48 do 50 hiljada;28 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijeregodine1978,uSFRJugoslavijibiloje265hiljadapovredana radu,odtogaoko55hiljadauBosniiHercegovini.Kolikojeod togbrojabilotekihpovredanijepoznato,alipraveiparalelusa istom vrstom podataka koji su poznati za svijet, mogue je izvriti procjenu za nau zemlju na oko 3 hiljade, od ega su polovina ili 1,5hiljadapovredetakveprirodedasukasnijebileuzroktrajnog umanjenja tjelesnih sposobnosti;uBosniiHercegovini,takoesenevodiposebnaevidencija otomekolikoselicatokomgodinetekopovrijediuvlastitim domovima. Ponovno povlaei paralelu sa odgovarajuim svjetskim podacima,moesereidatakvihsluajevabudeoko21hiljadu, odnosnodatrajneposljedicepotjelesnusposobnostostanubar kod 100 osoba. Ukupan broj ljudi koji su samo na ovaj nain izgubili potpunutjelesnusposobnostunaojzemlji,kreeseoko3000 hiljade, a pretpostavlja se da bi on mogao biti i desetostruko vei;godine1977,uSFRJugoslavijibiloje8,6%ilioko1,07miliona ljudi starijih od 65 godina, od toga u Bosni i Hercegovini oko 200 hiljada.Slinomanalizomzalicasaprivremenoumanjenimtjelesnim sposobnostima za nau zemlju mogu se dobiti sljedei podaci:brojtrudnicaodtreegmjesecatrudnoe,padalje,krajem sedamdesetihgodinausvakommomentuiznosiojeizmeu39i 41 hiljade;brojenasamalomdjecomkojazahtijevajunoenjeilivoenje u djeijim kolicima, u istom periodu iznosio je u svakom momentu izmeu 155 i 165 hiljada;brojveomamaledjece,kojasuzbogsvoguzrastanesigurnau hodu ili imaju potekoa prilikom penjanja ili silaenja niz stepenice, usvakommomentukrajemsedamdesetihgodinaunaojzemlji iznosio je oko 80 hiljada;brojljudikojiprivremenoumanjenjetjelesnihsposobnosti imajuzbogfizikihoteenjatijelazadobijenihusaobraajnim nesreama, na radnom mjestu i u vlastitim domovima nije poznat, ali pretpostavlja se da bi mogao iznositi oko 29 do 31 hiljade.Saarhitektonskogstanovita,najinteresantnijagrupaosoba umanjenih tjelesnih sposobnosti je ona iji se pripadnici ne mogu kretatibezpomoiinvalidskihkolica.Neophodnojezaustavitise kod ove skupine, zbog toga to su njeni problemi mobiliteta najtee rjeivi, i to rijeiti te probleme za nju, znai rijeiti ih i za sve ostale grupelicaumanjenihtjelesnihsposobnosti.Uovugrupuspadaju odreenegrupeamputiranihlica,osobesaodreenimuroenim fizikim i psihikim tjelesnim anomalijama, paraplegiari, ukljuujui i tetraplegiare, distrofiari, osobe sa odreenim miinim i ivano-miinimoboljenjima,osobesabolestimalokomotornogaparata, cerebralnoparalizovaniidrugi.Naalost,nizajednuodovih grupa ne postoje na nivou Bosne i Hercegovine egzaktni podaci o brojnosti, tako da se ne moe ustanoviti taan broj oboljelih, ni po pojedinanim grupama, a ni ukupno.Dakle,brojlicasaumanjenimtjelesnimsposobnostimaiusvijetu iunasizuzetnojeveliki.Ljudisatrajnoumanjenimtjelesnim sposobnostimausvijetu,aiunaojzemljisituacijajeslina,ima oko 10%. Lic sa privremeno umanjenim tjelesnim sposobnostima 29 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnostiusvakommomentuimaoko11%.Akoseosobamasatrajnoi privremenoumanjenimtjelesnimsposobnostimapribrojelanovi njihovihporodica,kaoionikojionjimavodebriguilisanjima sarauju,tadaseprocenatljudikojiimajubilokakvuvezusa tjelesnom nesposobnou penje na 25% za osobe sa trajnom i 26% za osobe sa privremenom tjelesnom nesposobnou, to ukupno ini frapantnih 51% od ukupnog broja stanovnitva.3Ovi procenti ubjedljivo govore u prilog tome da nae drutvo mora posvetiti mnogo vie panje, nego to je to do sada inilo, osobama umanjenihtjelesnihsposobnosti,kaoiproblemimasakojima seteosobeusvakodnevnomivotususreu,poevodljudskih predrasuda, pa do arhitektonskih barijera.3.3. DODATAK: Trenutna situacija u Crnoj Gori vezano za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostimaUCrnojGorijouvijeknepostojipravnisistemkojiposebno regulie prava osoba sa invaliditetom - OSI. Takoe nije dolo do implementacijepravnihstandardaEvropskeunijevezanihzaovu problematikuupostojeezakonodavstvo,takodasuosnovna ljudska prava OSI ugroena i kre se. Populacija OSI koja ini 10% stanovnitva ili preko 65 000 graana Crne Gore (prema podacima Svjetskezdravstveneorganizacije).Kaotakvapredstavljakrajnje marginalizovanugrupukojojjepotrebnaposebnaafirmativna akcijadabisenjihovpoloajpoboljao.akizakonskarjeenja kojapostojeveduinizgodinanesprovodeseupraksi.Takva situacija je sa Zakonom o planiranju i ureenju prostora i Zakonom o izgradnji objekata. Zakonoplaniranjuiureenjuprostorajedonijet1995.godine (Sl.listRCG16/95),aZakonoizgradnjiobjekata2000.godine (Sl.listRCG55/00).Obazakonajasnoobavezujuinvestitorei nadleno ministarstvo da prilaze objektima i same objekte moraju prilagoditi standardima koji vae u EU. Naalost, u praksi je sasvim drugaslika.Obavezesenepotujuinikonesnosiodgovornost iposljedicesvojimneinjenjem,iakosukazneneodredbejasno predvienepomenutimzakonima.TrenutnostanjeuCrnojGori, kada su upitanju javni objekti, izuzetno je loe. Bukvalno, ne postoji javna ustanova koja je u potpunosti prilagona potrebama OSI, a veoma mali broj je djelimino prilagoen potrebama OSI. Tokomposljednjihdesetgodina,odosnivanjaUdruenja paraplegiaraCrneGore(UPCG),stanjesepolakomijenjana bolje. To je posebno vidljivo posljednje dvije do tri godine. Najvie jeuraenonazakoivanjutrotoaraiprilazaiulazaukolskim ustanovama na teritoriji optina Podgorica, Tivat i Budva. Problem neprilagoenostifizikesredineijavnihobjekatajekljuni problemzaOSI,jerimonemoguavakretanje,asamimtimi njihovo ukljuenje u drutvene tokove. Ovo se posebno ogleda na nemogunostkolovanja,zapoljavanja,ostvarivanjazdravstvene zatite, zadovoljavanja svakodnevnih potreba i voenja drutvenog ivota.Rjeavanjeovogproblemapodrazumijevastvaranje osnovezarjeavanjesvihostalihproblemakojitrebadadovedu dopopravljanjaukupnogpoloajaOSIuCrnojGori.Stogaje,u 80 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijerecilju definisanja okvira za cjelovit pristup rjeavanju pitanja poloaja OSI, neophodno mobilisati sve resurse u RCG, kao to je uraeno uzemljamabiveJugoslavije.Natajnainbiseomoguilapuna afirmacija ljudskih prava, poboljao i unaprijedio poloaj OSI u svim segmentima ivota. Da bi se stekla osnova za rjeavanje pomenutog problema,neophodnojetoprijeuraditinacionalnustrategijuza popravljanje poloaja OSI u Crnoj Gori koja bi omoguila donoenje novih zakonskih propisa, i unaprijedila saradnju i koordinaciju meu resornimministarstvimakojakreirajupolitikukojasetiepravai interesa i autentinih organizacija OSI. Pored strategije, hitno je potrebno donijeti sljedee zakone: Zakon oradnomosposobljavanjuizapoljavanjulicasainvaliditetom; Zakonosocijalnojzatitiosobasainvaliditetom;Zakonprotiv diskriminacijeosobasainvaliditetom,kojibipodrazumijevao formiranje ombudsmana za zatitu prava i interesa ove populacije; Zakon o saobraaju, po ugledu na EU, koji bi u potpunosti regulisao problematikuvezanuzaprevozOSI;ijonizzakonavezanihza zatitupravaiinteresaipopravljanjepoloajaOSI,takoepo ugledu na EU iji lan Crna Gora eli da bude.Zvanini podaci vezano za zapoljavanje OSI u Crnoj GoriNaevidencijiZavodazazapoljavanjeCrneGore,trenutnose nalazi2.699licasainvaliditetom(invalidiradaIIiIIIkategorije invalidnosti-2.158ikategorisanaomladina541),topredstavlja oko2,5%odukupnogbrojanezaposlenihsaevidencijeZavoda. Ovo ni izbliza nije pravi broj OSI koji su radno sposobni i imaju elju zazaposlenjem.Pravipodacinamnijesudostupnijervelikibroj OSI koji su ekali posao na biroima i po dvadeset i vie godina, to svoje pravo nikad nisu ostvarili. Shodno tome, izgubili su povjerenje ubiroezazapoljavanjeizbogtogaseneprijavljujunanjihovu evidenciju.Svepomenutoproistieiznebrigenadlenihdravnih institucija da prue svima jednake mogunosti u sferi zapoljavanja iovapopulacijaotponesaostvarivanjemosnovnogljudskog prava, a to je pravo na rad i zapoljavanje.Osimdeklarativnogzalaganjanadlenihinstitucija,naovom poljujeveomamalouraeno.TakodaNacrtzakonaoradnom osposobljavanjuizapoljavnjulicasainvaliditetom,kojive trigodineekanaskuptinskousvajanje,dodanadananjeg nijedoaonared.TrebapomenutidajetajNacrttrebalodaide naSkuptinuudrugomkvartalu2005.godine,pajeprolongiran odstraneVladezaprvikvartal2006.SadajeuprogramuVlade za prvi kvartal 2007. godine. Kakvi su sada izgledi, pitanje je da li ebitidonijetdokrajagodine.Ovajzakonjeodfundamentalnog znaaja za OSI i trebalo je, kao takav, prioritetno ii na Skuptinu, jer bi trebalo da otpone rjeavanje i rijei problem za vie od 10% populacije,odnosnopreko65000graanaCrneGore.Sveovo govori o nepostojanju elje nadlenih dravnih institucija da ispune svoje obaveze prema OSI. tosetiekolovanja,stanjejekudikamobolje,jerMinistarstvo prosvjeteinaukeovomproblemuposveujemnogoviepanje. Takodaje2004.godine(Sl.listRCG80/04)donijetZakono kolovanju djece sa posebnim potrebama, kojim je stvoren osnov 81 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnostizakolovanjedjeceiomladinesainvaliditetom.Iakopolako, naovompoljuseprimjeujupromjene.Posebnojebitnoistai dobrusaradnjuMinistarstvaiUPCG.Tasaradnjajerezultirala prilagoavanjemodreenogbrojaobjekataosnovnih,srednjih ivisokokolskihustanova.Oveaktivnostiuzsnanumedijsku kampanju za podsticanje upisivanja pomenute populacije u redovne kole dovelo je do poveanja upisa na svim nivoima. Bitno je istai da je ovaj trend u porastu svake godine. Takoe je bitno istai da Ministarstvoizgradnjusvihnovihkolskihobjekataprilagoava vaeimstandardimautijesnojsaradnjisaUPCG.Ovasaradnja bimogladaposluikaoprimjersvimostalimministarstvimai republikimilokalnimdravniminstitucijamakakotrebaraditina ostvarivanju zajednikih ciljeva i rjeavanju problema.PreuzeteobavezeVladeRepublikeCrneGorevezanoza popravljanje poloaja OSICrnaGora,kaodiobiveSRJiRJ,potpisnikjevelikogbroja meunarodnihkonvencijaideklaracijaposveenihpopravljanju poloajaizatitipravaiinteresaOSI.Samopotpisivanjeznaii pruzimanje obaveze za sprovoenje tih obaveza u praksi. Naalost, najvanijidiosprovoenjapomenutihobavezaupraksisene sprovodi. Pomenuemo neka najvanija meunarodna dokumenta vezana za ovu problematiku. Meunarodnakonvencijaopravimaosobasainvaliditetom usvojena je od strane Generalne Skuptine UN u decembru 2006. godine. PolitikauoblastiinvalidnostiiprocespridruivanjaEvropskoj uniji u Jugoistonoj Evropi koja je odrana u martu 2005. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina Crna Gora je preuzela obavezu da napravi i usvoji dokument Nacionalna strategija za OSI, do kraja prvog kvartala 2007. godine. Savjet Evrope je lanom 15 revidirane Evropske socijalne povelje, kojujeuproljee2005.godinepotpisalaiSrbijaiCrnaGora, predvidiodaosobesainvaliditetomimajupravonanezavisnost, socijalnu integraciju i uee u ivotu drutvene zajednice. Strategija za smanjenje siromatva u Crnoj Gori ukazuje na osobe s invaliditetom kao jednu od najugroenih socijalnih grupa, izloenu poveanomrizikuodosiromaenja.Takoetrebanaglasitidasu u mnogim zvaninim dokumentima OSI prepoznate kao kategorija stanovnitva koja se nalazi na donjoj ljestvici siromatva i socijalne iskljuenosti.NatojejasnoukazanouStrategijizasmanjenje siromatva u RCG. (poglavlja 1.4 po takama 27, 28, 29 i 30) koja predstavlja jednu od osnova za dalje rjeavanje ovog kompleksnog, multisektorskog problema.Zoran RajkoviUdruenje paraplegiara Crne Gorewww.paramontcg.org april, 2007.82 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijereFizikapristupanostzasvejeosnovnopravoiakoimamo sluajdafizikebarijereometajupristupislobodnokretanje osobasainvaliditetomilidrugihosobasasmanjenom pokretljivocu, to se mora smatrati diskriminacijomRichard Howitt, lan Evropskog parlamenta, predsjednik Intergrupe Evropskog parlamenta za pitanja invalidnosti, jun 2003. Kretatiseslobodnouokruenjuneznaisamouivanje samostalnosti u odlukama kuda eli da se kree, to znai pristup uslugama, radnim mjestima i punom ueu u ivotu zajednice na ravnopravnoj osnovi. Svijest o znaaju pristupanosti okruenja sa stanovitaosobasainvaliditetomoitujeseumjestukojejojse dajeukljunimsvjetskimdokumentimakojimaseureujeoblast prava osoba sa invaliditetom. Pravilo 5 Standardnih pravila UN za izjednaavanje mogunosti koje se pruaju osobama sa invaliditetom (1993) kao i l. 9 Meunarodne konvencijeopravimaosobasainvaliditetom(2006),detaljnose bave mjerama koje imaju za cilj da se identifikuju i uklone prepreke i barijere pristupanosti, posebno vezane za: (a)Zgrade,puteve,prevozidrugeunutranjeispoljneobjektei postrojenja,ukljuujuikole,stambeneobjekte,medicinska zdanja i radna mjesta;(b) Informacije, komunikacije i druge usluge, ukljuujui elektronske usluge i slube i servise za sluaj vanrednih situacija. Realizacijapreporukaiobavezaizovihdokumenatapribliava naskonceptuuniverzalnogdizajna,tj.materijalnogokruenja prilagoenog potrebama svih.Osobe sa invaliditetom imaju posebne potrebe u odnosu na fiziko okruenje,aslineimajuinekedrugekategorijestanovnitvao kojimsetakoerjeemisli:trudnice,roditeljimaledjece,mala djeca, starije i bolesne osobe. Akobismoeljelidaspekuliemooukupnombrojustanovnika kojistalnoiliprivremenoujednommomentuivotazahtijevaju olakiceusavladavanjufizikogokruenjailiuslovekojiseu anglosaksonskojliteraturioznaavajukaolakookruenje,doli bismo do zapanjujuih postotaka. Usvjetskimrazmjeramaoekujesedaosobasanekomvrstom invaliditetausvakojzajedniciimaoko10%,tonacrnogorsku populaciju iznosi oko 60.000 osoba. Godinje se u Crnoj Gori raa oko9.000djecetoznaidausvakommomentuimaoko3.000 trudnica u podmakloj trudnoi i 20.000 djece starosti oko 2 godine. Broj starih i iznemoglih lica se prema MONSTAT-ovim istraivanjima iz 2005. godine procjenjuje na 16,67% ili oko 100.000 osoba starosti od60iviegodina.Ovimbrojkamatrebadodatiiprivremeno oboljele i povrijeene osobe. Domae stanovnitvo je u ovim kalkulacijama sigurno najznaajniji kvantitativni parametar potreba, ali ne treba zaboraviti ni aktuelne i potencijalne turiste koji tranzitno ili ciljano posjeuju Crnu Goru. 88 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnostiUzakljukusemoereidanajmanjeetvrtinastanovnitva trajnoiliprivremenozahtijevaolakanokretanjeida nepristupanostfizikogokruenjanajdirektnijeometa vitalneintereseosobasateimmotorikimilikombinovanim smetnjama, kao i lica sa kojima one ive. Ovajkratkiuvodnijeimaoambicijudabrojevimabraniideju inkluzivnog drutva, jer ona po sebi podrazumijeva suptilnije kriterije za opravdanost prilagoavanja veine manjini. eljajebiladasekorsnicimaprirunika,vladinimslubenicima, urbanistima, arhitektima i dizajnerima skrene panja na kategoriju korisnika koje njihove odluke mogu staviti u poziciju diskriminacije i negacije njihovih elementarnih ljudskih prava. Osimmoralneimplikacije,uovakvimsluajevima,sveese eepostavljatipitanjepravnezatitekorisnikajersedomai zakonodavni okvir ubrzano prilagoava pravnim okvirima okruenja u sklopu evropskih integracija i zahtijeva koje EU stavlja pred zemlje kandidate. Sonja Vasi, lokalna slubenica Handicap Intrernational u Crnoj Goriwww. hi-see. org april 2007.Koritena literatura u prilogu Sonje Vasi:1. Strategija razvoja i redukcija siromastva u Crnoj Gori, 2003. 2. Disability Monitor Initiative South East Europe, Free movement of people with disability in South East Europe An Inacessible Right?, 2006. 3.DisabilityMonitorInititiative,Izvandeinstitucionalizacije:nestabilnatranzicijakasistemu koji prua mogunosti u jugoistonoj Evropi, 2004. 4. NVO izvjetaj o stanju prava djece u Crnoj Gori, 2005. 5. Disability Monitor Initiative - Journal - Statistika u oblasti invalidnosti u borbi protiv nevidljivosti, 2007. __________________1.Ivanevi,R.:Kolikosmospremnidapomognemo?,u:Galaksijabr.122,Beograd,jun 1982, str. 62 i 63.2.UdnevnomlistuOsloboenjeod09.01.1998.g.(Sarajevo,godinaLV,br.17819) Sejad Lukin je, apostrofirajui demografa Vladimira erjavia, na str. 2 naveo da u Bosni i Hercegovini trenutno ivi 1,27 miliona Bonjaka, 1,268 milona Srba i oko 400 hiljada Hrvata. BrojRoma,Jevrejaiostalihnijenaveo.TaanbrojstanovnikaBosneiHercegovinebie ustanovljen redovnim popisom, koji e biti sproveden 2001. godine.3. O broju osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti u SAD vidi: Laurie, G.: Housing and Home Services for the Disabled, New York, 1977, Part 16 - Statistics, Legislation, Standards, Codes and Studies, str. 287 i 288.84 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere4. Potreba uklanjanja arhitektonskih barijera za osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti, posebno nepokretne, analizirana sa moralno-pravnog stanovitaNajvie ugroena grupa osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti je grupa nepokretnih lica, tj. onih koja su bez invalidskih kolica imobilna. Problem koji lei u osnovi svih drugih njihovih problema je kretanje, tanije reeno, nemogunost kretanja i to ne vlastitim nogama,saimesuseonipomirili,negovlastitiminvalidskim kolicima, sa ime ne mogu i ne bi trebalo da se pomire niti oni, niti drutvo. Usljed toga to u naoj zemlji najee ne nailaze na razumijevanje zajednice (koja je svoju nezainteresovanost za njih dosadaopravdavalaekonomskimrazlozima),usljedtogato arhitekti nisu dovoljno upoznati sa njihovim specifinim nainom ivljenja,tiljudinisuumogunostiakiunovim,nenamjenski projektovanimstanovima,bezobzirakolikoonibililuksuzni, samostalnonainvalidskimkolicimaiiuWCilisamostalno prelazitiizjedneprostorijeudrugu,nisuustanjudaizauiz stanailikueiuuunjih,preuulicu,kreusedenivelisanim povrinamagrada,nisuustanjudakoristejavnetelefonske govornice, potanske sanduie, nisu u stanju da uu u kole i ue, uu u preduzea i ustanove i rade, nisu u mogunosti bez neijepomoidauuupozorita,kino-dvorane,umjetnike galerije, bolnice, jednom rijeju, sve javne objekte. Na taj nain, njima je onemogueno samostalno i slobodno kretanje, a time i komuniciranje,onemoguenisuimkolovanje,rad,uivanjeu kulturnim manifestacijama, bavljenje sportom... Svenavedenoposljedicajeinjenicedasezdravidiodrutva, kao sposobniji, ponaao i ponaa egoistiki, da je sve podredio i podreuje svom trenutnom zdravom tjelesnom stanju. Pri tome se zaboravljalo i zaboravlja da oni, koji su koliko jue bili zdravi i potpuno mobilni, to ve sjutra moda nee biti. Rezultat ovakvog ponaanjairazmiljanjajestetajdajenepokretnimlicima, licima koja se pri kretanju slue invalidskim kolicima, ali i drugim kategorijamaljudiumanjenihtjelesnihsposobnosti,veoma oteano, a ee potpuno onemogueno koritenje materijalnih ikulturnihdobaraidoivljavanjeumjetnikihdjela,odnosno, ravnopravno ukljuivanje u svakodnevni ivot i njegove tokove. Time su ovi ljudi prisiljeni da ive anonimno, izolovano, ivotom graana drugog reda, a izvan drutva i svih drutvenih zbivanja.Opisanostanjeje,kakosapravnog,takoisaekonomskog, moralnogibilokogdrugogstanovita,apsolutnoneodrivo. SapravnogponajmanjeitozbogtogatoUstavBosnei Hercegovine svima, bez obzira na nacionalnost, rasu, pol, jezik, vjeroispovijest,politikoilidrugouvjerenje,socijalnoporijeklo, roenje,obrazovanje,drutvenipoloajilidrugolinosvojstvo garantujejednakostuobavezamaipravima.1Uovomsluaju je, meutim, oigledno da su jednoj dosta brojnoj grupi ljudi, u naoj zemlji, te obaveze i prava uistinu uskraeni.Pravimaosobaumanjenihtjelesnihsposobnostibavilase iOrganizacijaujedinjenihnacija.Nanjenimzasjedanjima, donesenjenizrezolucijaideklaracija,kojetapravadefiniui podravaju. 85 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnostiNajznaajnije meu njima su: 2856 (XXVI): Deklaracija o pravima mentalno retardiranih osoba, 20. decembar 1971; 3447 (XXX)2: Deklaracija o pravima hendikepiranih osoba, 2433. plenarna sjednica, 9. decembar 1975; 31/123: Meunarodna godina hendikepiranih osoba, 102. plenarna sjednica, 16. decembar 1976, Generalna skuptina A/34/158/Ad 1, 21. novembar 1979; Dnevni red za trideset etvrto zasjedanje, take 79 i 98: Meunarodna godina hendikepiranih osoba, predloeni program budeta za dvogodite 1980-1981, uvod, 1, 2, 36, 37, Generalna skuptina A/RES/34/154, 30. januar 1980; Dnevni red za trideset etvrto zasjedanje, taka 79: rezolucija koju je usvojila Generalna skuptina (na bazi izvjetaja Treeg komiteta A34/782): 34/154: Meunarodna godina hendikepiranih osoba, 105. plenarna sjednica, 17. decembar 1979, Generalna skuptina A/RES/35/133, 27. januar 1981; Dnevni red za trideset peto zasjedanje, taka 79: rezolucija koju je usvojila Generalna skuptina (na bazi izvjetaja Treeg komiteta A46/638): 35/133: Meunarodna godina hendikepiranih osoba, 92. plenarna sjednica, 11. decembar 1980; 4/8: Ljudska prava i meunarodna godina hendikepiranih osoba, Komisija za ljudska prava, 6. Plenarna sjednica, 6. maj 1981, Generalna skuptina A/36/37, 3. decembar 1981, Dnevni red za trideset esto zasjedanje, taka 30 Meunarodna godina hendikepiranih osoba.Pitanjapravaosobasaumanjenimtjelesnimsposobnostima razmatralesuidrugemeunarodneorganizacije,aprije svihSvjetskazdravstvenaorganizacijaWHO(WorldHealth Organization)iMeunarodnaorganizacijaradaILO (InternationalLabourOrganization).Dokumentikojesuone usvojile su:WHORezolucija WHA 29.68. - Prevencija hendikepiranosti i rehabilitacija, Svjetska zdravstvena skuptina, 20. maj 1976;ILOPreporuka99-Preporukekojesetiuradnerehabilitacije hendikepiranih, Generalna konferencija, eneva, 1955.Meunarodna konferencija pod radnim naslovom Hendikepirani ugradu,kojusuorganizovaliMeunarodnafederacijapjeaka IFP(InternationalFederationofPedestrians)iGeneralni komitet nacionalne asocijacije hendikepiranih u vedskoj (HCK), bavila se takoe pravima osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti. Nazavrnomzasjedanju,7.maja1980,usvojenesusljedee formulacije kao dio rezolucija konferencije:(U zakonodavstvo pojedinih zemalja)3 Mora biti uvedena legislativa koja hendikepiranim osobama garantuje:-pristupsvimolakicamakojeimudrutvustojena raspolaganju;8 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere-sistematskouklanjanjefizikihbarijerauciljuobezbjeivanja odgovarajueguspjehauizboru(mjestainaina)stanovanja, obrazovanja, zapoljavanja, rekreacije i saobraaja;-finansijskupodrkunameudravnom,dravnom,regionalnomi lokalnom nivou, u cilju realiziranja ovih programa. Pravaosobaumanjenihtjelesnihsposobnosti,rezolucijama Ujedinjenihnacija,Svjetskezdravstveneorganizacijeislinih institucija, zatiena su u najveem stepenu i na najviem moguem nivou. Moderna zakonodavstva u veini zemalja svijeta oslanjaju se nanjihinasliannaintretirajupomenutuproblematiku.USFR Jugoslaviji,onajebilaobraenasamodjelimino.Definisanje arhitektonskihbarijerainainnjihovoguklanjanjabilisuureeni normativomJUSU.A9,kojiupraksi,sobziromdaarhitektonski projektinisurevidiranisanjegovogstanovita,gotovodainije primjenjivan.Normativ JUS U.A9. u Bosni i Hercegovini u potpunosti je preuzet ipreimenovanunormativBASU.A9.Naalost,preuzetjeinain njegoveprimjene,kojiupraksinikogaininataneobavezuje. Ipak,tekzavreniratdjeliminojeprobudiouspavanudrutvenu savjest.Uposljednjevrijeme(19972000),primjetnisupokuaji daseosobamaumanjenihtjelesnihsposobnostirijeeproblemi pristupnosti.Utomcilju,odreenibrojprelazakatrotoarau pjeake prelaze, na najprometnijim saobraajnicama u Sarajevu i Tuzli, prilagoen je licima sa invaliditetom. Isto tako su, uz odreeni broj objekata (apoteka Sarajevo, depadans hotela Evropa, dom zdravlja Omer Masli, sve troje u Sarajevu, neke kole i fakulteti u Tuzli) izgraene namjenske kosine. Jedan dio ovih arhitektonskih elemenata,naalost,podignutjenaosnovuotrijihparametara, odonihkojeosobekojimasunamijenjenimogusamostalnoda koriste. Neki od njih, istina, starije izrade (dom zdravlja Vrazova, domzdravljaKumrovec,vanjskekosinepomnogimnovim sarajevskimnaseljima:AlipainoPolje,Ciglane,MarijinDvor,), nisu samo nepogodni za samostalnu upotrebu, nego su opasni, pa i pogibeljni, ak i pri upotrebi uz pomo treih lica.Ovaknjiga,materijomkojuobrauje,trebalobidapomogne arhitektimadaneinenavedenegreke,zatimdanapravinain razumijupotrebeimogunostiosobasaumanjenimtjelesnim sposobnostima,kaoidashvatenjihovopravonaravnopravan tretmanudrutvu.Rezultattogatrebadabudeprimjerennain projektovanja,itonesamozbogzakonskihobaveza(kojejeu naimhaotinimuslovimamoguelakozaobii),negoizbog linemoralneodgovornostipremaosobamaumanjenihtjelesnih sposobnosti.____________________1. Ustav Republike Bosne i Hercegovine, lan 66, objavljen u: Slubeni list Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993, r. 5.2.Tekstovog,kaoiostalihdoljenavedenihdokumenataOUN,datjeudijeluknjige nazvanom DODATAK.3.Radilakegrazumijevanjaprevodaformulacija,tekstuzagradamadodaojeautor knjige.87 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti5. Putevi prevazilaenja problemaPuteviprevazilaenjaproblemkretanjaikomuniciranja,kao najizrazitijih, i razrjeavanje drugih poteko vezanih za nepokretne osobe,dugotrajnisuikompleksni.Svodesenatodasegrupi nepokretnihosoba,kaoisvimdrugimgrupamalicaumanjenih tjelesnih sposobnosti, omogui cjelovita psiho-fizika rehabilitacija.Rehabilitacijaosobaumanjenihtjelesnihsposobnostiusvijetuse donedavno vrila, a u Bosni i Hercegovini jo uvijek se vri, samo sa medicinskog stanovita, to je u osnovi pogreno. Savremena nauka dokazala je da, koliko god je za osobe umanjenih tjelesnihsposobnostivanarehabilitacijaumedicinskomsmislu, isto toliko, ako ne i vanija, je njihova rehabilitacija u psiholokom pogledu.Tavrstarehabilitacijeznatnojesloenijaikompleksnija inezaobilaznojeinterdisciplinarnogkaraketra.Usebisjedinjuje psihologiju,sociologiju,pravo,ekonomiju,arhitekturu,tehniku, umjetnost, kao i mnoge druge nauke i oblasti ovjekovog djelovanja. Analognoovome,svojdoprinosrehabilitacijiosobaumanjenih tjelesnihsposobnostitrebadadajulijenici,psiholozi,sociolozi, pravnici, ekonomisti, arhitekti, dizajneri, inenjeri, umjetnici i mnogi drugi,asciljemdaseteosobeukljueudrutvoisvenjegove tokove kao ravnopravne u svakom pogledu. U tom sluaju, proces rehabilitacije ne bi bio samo medicinski tretman, koji se odvija u za to specijalizovanim ustanovama, koje se, sa sociolokog stanovita posmatrano,bezobzirananivoopremljenostiiluksuzamogu smatrati samo svojevrsnim getima, ve jedan od naina normalnog ivljenja. Bio bi to proces u koji bi bile ukljuene sve strukture drutva ikojinebibiovremenskiogranien.Takobicijelazajednicabila rehabilitacioni centar, a proces rehabilitacije postao bi integralni dio drutvene svakodnevice. Na tome se posebno insistira u zemljama, koje su u brizi za osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti odmakle najdalje i u kojima je ovakav koncept dobrim dijelom ve realizovan (vedska, Norveka, Njemaka, Francuska, itd.).InterdisciplinarnimpristupomproblematicirehabilitacijeuBosnii Hercegovinipostiglobisetodajazizmeutjelesnonemonihi zdravihosoba,kojijesadaveomavelikiiodstraneradnikakoji radeurehabilitacionimcentrimaocijenjenkaonedopustiv,kao segregacija,budemanji,apostojalebirealneansedaseu doglednojbudunostiupotpunostiieliminie.Utomsmislu, nakon rata, sve glasnije se uju zahtjevi za potpunom drutvenom integracijomzdravihiljudiumanjenihtjelesnihsposobnosti, odnosno za ukidanjem specijalizovanih ustanova za rehabilitaciju, obrazovanjeirad,kojesunekavrstarezervataukojezdravi smjetajuosobeumanjenihtjelesnihsposobosti,daimnebibili na pogledu, a time i na savjesti. uju se zahtjevi za ostvarivanjem onoga to je u svijetu ve poodavno postala uobiajena praksa.Uovommomentu,napoljuintegracijeosobaumanjenihtjelesnih sposobnosti u drutvo u Bosni i Hercegovini, ine se poetni koraci i to, uglavnom, na ekonomskom planu, odnosno planu upoljavanja. Na snazi je ve nekoliko zakonskih normativa, koji prilikom prijema radnikanaodreenaradnamjestaobezbjeujuprednostovim licima.Timesenjimanepruasamoekonomskasigurnost,koja 88 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijerejeuovomsluajuodsekundarnogznaaja,negoiosjeajda sudrutvenokorisni,danisubalastzajednici.Zanimljivoje,ina ovommjestusvakakopotrebnonaglasitiinjenicudadrutvo, pritom,netrpiniukom,anajmanjeuekonomskompogledu. Odgovarajuimispitivanjimaustanovljenojedaljudiumanjenih tjelesnihsposobnostinaposlukojiobavljaju,ostvarujumnogo, paakido10puta(!)veuproduktivnostodnormalnihradnika, koji poslove, na kojima tjelesno hendikepirani postiu nevjerovatno velikeuinke,zbognezainteresiranostiipomanjkanjapotrebeza dokazivanjem, smatraju dosadnim i zamornim.Sliannapredaknastojaosesvojevremenoostvaritiinapolju obrazovanja. U SR Hrvatskoj je 1980. godine donesena zakonska regulativa o integraciji djece sa psiho-fizikim tekoama u razvoju uobinekole.UtojbivojrepubliciSFRJugoslavijeradilesu itriauto-koleijipolaznicisuravnopravnobiliizdraveiosobe umanjenih tjelesnih sposobnosti. To je, meutim, bilo sve. U ostalim jugoslovenskim republikama, slini zakonski akti nisu donoeni, niti se otilo dalje od otvaranja specijalizovanih ustanova za rehabilitaciju iobrazovanjepojedinihkategorijaosobasaumanjenimtjelesnim sposobnostima.Uarhitektonskompogledu,kojijeodnajveevanostiza mogunostcjeloviteintegracijetjelesnonemonihlicaudrutvoi svenjegovetokove,upogleduuklanjanjaarhitektonskihbarijera, u SFR Jugoslaviji nije se mnogo uinilo. Arhitekti nisu bili dovoljno upoznatisaproblemomtjelesnenepokretljivosti,nisuudovoljnoj mjeripoznavalinainivljenjanepokretnihislabopokretnihljudi. Posljedica toga bila je ta da su se objekti, koje u potpunosti mogu koristiti i tjelesno hendikepirani u SFR Jugoslaviji mogli nabrojati na prste jedne ruke.Uovommomentu,uBosniiHercegovinisituacijanijenitabolja. Sobziromnavelikibrojinvalidatekzavrenograta,onajeaki tea.Zahtijevahitnoreagovanjenadlenihdravnihorgana, aliiodgovarajuihobrazovnihinstitucija.Zahtijevainovaciju svihzakonskihakata(uoblastiprava,medicine,arhitekturei graevinarstva1,obrazovanja,zapoljavanja,rada,socijalnog osiguranja, itd.), sa stanovita ukljuivanja u njih brige o osobama umanjenih tjelesnih sposobnosti. Primjerutomsmislusvakakotrebadabudezakonskaregulativa razvijenih zemalja Zapada. A koliko se u njima o rehabilitaciji osoba saumanjenimtjelesnimsposobnostimauopteno,aposebno terapijomradom,vodirauna,najboljegovoriinjenicadaseza pojedinekategorijeinvalida,kakobionimogliobavljatiodreene poslove,konstruiuspecijalnoprilagoeniaparatiimaine(slika br. 5.1).2Slika br. 5.1 - Pisaa maina za osobe ije su ruke nepokretne.89 I DIO - Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti____________________1.Zakonskaregulativakojatretiraproblematikugradnjebezarhitektonskihbarijera,iako rudimentarna, u Bosni i Hercegovini postoji. Meutim, ona se, ak i takva nedovoljna, ne potuje i to, uglavnom, zbog toga to ne postoji institucija koja bi vrila revidiranje projekata i sa tog stanovita. Pomenuta regulativa objavljena je u:- Slubene novine grada Sarajeva, Sarajevo, 30. septembar 1987, br. 21, str. 673 i 674;- Slubeni list SFRJ 18/88, Beograd, 1988;- JUS U.A9./1988, Beograd, 1988 u Bosni i Hercegovini preuzet kao BAS U.A9.- Grupa autora: Urbanistiko-tehniki uvjeti za otklanjanje i sprjeavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistikih barijera za kretanje invalidnih lica, u: Slubene novine Kantona Sarajevo, Sarajevo, 11. april 2000, godina: V, br. 5, str. 217 do 233.2. Pisaa maina za invalide, u: Galaksija br. 46, Beograd, februar 1976, str. 63.6. Sa ime je potrebno upoznati arhitekteDa bi se opisano stanje izmijenilo, neophodno je upoznati arhitekte sapojmomumanjenatjelesnasposobnost,kaoisatimeta ustvarnomivotutoznai.Takoejeneophodnouputitiihu kategorizaciju osoba sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, kao iutotauarhitektonskomsmislusvakakategorijapojedinano zahtijeva.Ovojemogueostvaritipokretanjemjedneire drutveneakcijeili,tojesasvimsigurnomnogobolje,uokviru redovneedukacijenaodgovarajuojvisokokolskojustanovi (Arhitektonskifakultet).Potomje,definisanjemodgovarajue zakonskeregulative,potrebnoobezbijeditiugraivanjesteenih znanjauprojekte,bilodajerijeoprojektimaizgradnjenovihili adaptacije postojeih objekata.Najvjerovatnijejedaeseurealizovanjuovihnamjerajaviti odreeniotpori,kojiesvojeopravdanjetraitiuekonomskoj dimenzijiproblema.Dabiseeventualnimzagovornicimatakvog pristupaukazalonatoukojojmjerigrijee,potrebnojeukazati narezultateistraivanjadokojihsudoliuSAD,zemljikojase problematikomosobasaumanjenimtjelesnimsposobnostima vrlointenzivnobavijoodsredinepedesetihgodina.Na osnovuprouavanjainvesticiono-projektnedokumentacijezatri reprezentativna uzorka, a oni su bili kulturni centar, gradska kua i hotel, ustanovljeno je da bi dodatni trokovi, u sluaju ako bi oni bili graeni bez arhitektonskih barijera, a u odnosu na uobiajeni nain gradnje, bili vei za manje od 0,1% od cjelokupne vrijednosti investicije.1 40 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijereSvakoj drutvenoj zajednici, pa tako i naoj, isplativo je da dodatno uloiovakomaliprocenat(promil!)odukupneinvesticione vrijednostineke(svake!)gradnje,dabidobilaobjekteznatno veegkvalitativnognivoa,objektekojemogukoristitisvilanovi tezajednice.Akolikipozitivniefekattamaladodatnaulaganja imajunamoralnuipravnustranuproblemanijeuoptepotrebno naglaavati.____________________1. Arsi, Petar: Arhitektonske barijere kao ometajui faktor u socijalnoj rehabilitaciji i integraciji invalidaudrutvo,uzbornikuradova:Invalidiidrutvosajugoslovenskogsavjetovanja: Socijalni aspekti rehabilitacije i integracije invalida u drutvu, Beograd, Institut za socijalnu politiku, 1984, str. 35.StrasbourgII DIOARHITEKTONSKE BARIJERE42 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere48 II DIO - Arhitektonske barijere7. Arhitektonske barijere i parametri koji ih definiu Od poetaka nae civilizacije pa sve do sredine pedesetih godina XX vijeka ovjeanstvo je arhitektonske i komunalne objekte gradilo iskljuivozazdravidiopopulacije.Osobeumanjenihtjelesnih sposobnosti,aposebnonepokretneosobebilesuizoptene izdrutva,izolovaneisatjeraneuvlastitedomoveiliucentreza rehabilitaciju kao svojevrsna geta. Od sredine pedesetih godina na problemtjelesnonemonihpoinjesegledatinadrugi,humaniji nain,poinjesezagovaratiprincipnjihoveintegracijeudrutvo isvedrutvenetokove,kaotemeljniprincipnjihoverehabilitacije. Oiseokreukaarhitekturiiarhitektima,odkojihseoekuje dauklanjanjemarhitektonskihbarijeraotvoreputeverjeavanju ovogproblemaiudrugimsferamaivota,poevodsociolokei ekonomske, pa do psiholoke, medicinske i drugih.Dakle, osnovna prepreka koja stoji pred licima umanjenih tjelesnih sposobnosti,naputunjihoveintegracijeusvakodnevnaivotna zbivanja,jesuarhitektonskebarijere.Utomsmislu,postavljase pitanje koja kategorija tjelesno nemonih osoba je ona referentna, odnosnokojiparametrisutinaosnovukojihseodluujedalije neki arhitektonski elemenat arhitektonska barijera ili ne. Jasnojedasuosobekojesunepokretnebezinvalidskihkolica tekojeine,usvakompogledu,najugroenijukategorijulicasa umanjenim tjelesnim sposobnostima, na osnovu ijih mogunosti, odnosno nemogunosti samostalnog (misli se bez pomoi treih lica)savlaivanjapojediniharhitektonskihelemenataseodluuje da li su ti elementi arhitektonske barijere ili ne. Pri tom, kao osnovni parametar pri odluivanju, a kasnije i projektovanju, slue invalidska kolicaimogunostmanipulisanjatimkolicimaodstranesamih hendikepiranih lica. 44 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere8. Ortopedska pomagalaOrtopedska pomagala su naprave koje osobama umanjenih tjelesnihsposobnostipomauuostvarivanjusamostalnog mobiliteta.To su i ureaji koji medicinskom osoblju i drugima olakavaju rad sa potpuno nepokretnim ili teko pokretnim licima.Najstarijeinajeekoritenoortopedskopomagalojeste obini tap. Osim njega, u irokoj upotrebi su i razne vrste taka,protezaiinvalidskihkolica.Znatnorjeekoristese raznovrsni korzeti, prenosni oslonci i hodalice, kao i razliita runa, hidraulina, elektrina i slina sjedala, dizalice, mali kranovi, pokretne platforme, liftovi i slini ureaji.Industrijaortopedskihpomagaladanasjedostiglazavidan nivo razvoja. U svijetu postoji niz proizvoaa, ija djelatnost jevezanazazadovoljavanjepotrebaosobasaumanjenim tjelesnimsposobnostima.Meuveimipoznatijimsu firmeMeyra,Ortopedia,HEWIizNjemake,LEVOiz vajcarske...8.1. Invalidska kolicaInvalidska kolica su ortopedsko pomagalo koje nepokretnim osobama omoguava kretanje kako u horizontalnom, tako i, uz potovanje odreenih pravila, u vertikalnom smislu. Velikiispecijalizovaniproizvoaiizraujunizrazliitihvrsta, tipova i podtipova invalidskih kolica, zavisno od ciljne grupe osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti kojoj su namijenjena i svrhe kojoj slue.8.1.1. Dimenzije invalidskih kolicaU najiroj upotrebi u SFR Jugoslaviji bila su standardna invalidska kolicaZavodazarehabilitacijoinvalidovizLjubljane,atakojeu Bosni i Hercegovini i danas.1 Njihova fabrika oznaka bila je VI-14.Standardnainvalidskakolica,kaoisviostalitipoviinvalidskih kolica,radeseutriveliine:kaomala,srednjaivelika.Naime, odgovarajuaergonomskaistraivanjausvijetupokazalasudau svakojpopulacijiimaodreeniudioizrazitomalihiizrazitovelikih jedinki.2Premdaadekvatneanalizezaosobeumanjenihtjelesnih sposobnostinisunigdjesprovedene,loginojepretpostavitida jenavedeniudiozanjihproporcionalanonomkodzdravogdijela populacije. To znai da je i procenat standardnih invalidskih kolica, kao i svih drugih tipova invalidskih kolica, izvedenih u maloj i velikoj varijanti, jednak procentu u kojem se i drugi proizvodi namijenjeni irokojpotronjiradekaoizrazitomaliiliizrazitoveliki.Brojano iskazano, on u veini sluajeva iznosi (oko) 5%.Potosestandardnainvalidskakolica,kakojevereeno, koristenajee,ikakojesrednjaveliinaunjihovomukupnom brojuzastupljenasaoko90%,tosuovajtipiveliinainvalidskih kolicareferentniprilikomdefinisanjakarakteristikaarhitektonskih 45 II DIO - Arhitektonske barijereelemenatakojidozvoljavajunjihovuupotrebu.Stogaonamoraju biti predmet posebne analize. Detaljninacrtiidimenzijestandardnihinvalidskihkolicasrednje veliine (u ovom sluaju tipa VI-14, Zavoda za rehabilitacijo invalidov iz Ljubljane) dati su na slici br. 8.1. Duina ovih kolica iznosi 110 cm, irina im je 66 cm, a visina 90 cm. U sklopljenom stanju njihova irina smanjuje se na 31 cm. Rade se od elinih poniklovanih cijevi. Teina im se kree oko 23 kg. Potrebnojenaglasitidaseosnovnedimenzijeigeometrija standardskihinvalidskihkolica,zavisnoodproizvoaa,mogu neznatno razlikovati, to nema bitnog uticaja na njihove upotrebne karakteristike. Takav sluaj, meutim, nije i sa materijalom od koga se prave. Opisana standardna invalidska kolica, zbog svoje prevelike teine,nisupogodnazasamostalnuupotrebu.Zatopojedini proizvoai invalidska kolica rade i od aluminijumskih cijevi, u kom sluaju im se teina smanjuje na oko 11 kg, ali im se, s druge strane, cijena poveava izmeu 5 i 6 puta u odnosu na elina.Kadaustandardniminvalidskimkolicimasjedinepokretnaosoba, duina sa kojom se prilikom njihove upotrebe mora raunati, zbog stopalaosobe,poveavasenaoko120cm,airina,zbogruku, na oko 90 cm. Tjeme glave prosjeno razvijene osobe koja sjedi u invalidskim kolicima nalazi se na visini od oko 135 cm, a kod izrazito krupne, ono je na visini od oko 150 cm. Oi prve nalaze se na visini od oko 125, a druge na visini od oko 140 cm. Detaljninacrtiidimenzijestandardnihinvalidskihkolicasrednje veliine,kadaunjimasjediprosjenorazvijenaosoba,datisuna slici br. 8.2. Slika br. 8.2. Dimenzije standardnih invalidskih kolica srednje veliine kada u njimasjedi prosjeno razvijena osoba.4 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijereOvedimenzijetrebastriktnopotovatiikoristitikaoreferentni podatak, prilikom projektovanja pojedinih arhitektonskih elemenata namijenjenihupotrebiodstraneosobaumanjenihtjelesnih sposobnosti.8.1.2. Podjele invalidskih kolicaInvalidskakolicadijelesenaosnovuvierazliitihkriterijuma. Osnovni su: namjena kolica i stepen aktivnosti osobe koja ih koristi.8.1.2.1. Podjela invalidskih kolicana osnovu namjeneOsnovna i najstarija podjela invalidskih kolica izvrenajenaosnovunjihovenamjene, odnosno toga emu slue: da li samostalnom kretanju bilo odraslih osoba, bilo djece, da li prevozu hendikepiranih od strane treih lica, upotrebiodstraneosobakodkojihsuobje (paraplegiari) ili samo jedna ruka u funkciji (hemiplegiari),terenskojvonji,obavljanju toaletnih potreba, itd.NajveiproizvoainvalidskihkolicauSFR JugoslavijibiojeZavodzarehabilitacijo invalidovizLjubljanekojijeproizvodioi proizvodi,uzavisnostiodtogaemusunamijenjena,sljedee tipove invalidskih kolica: standardna invalidska kolica VI-14 (slika br. 8.3), terenska invalidska kolica VI-7 (slika br. 8.4), invalidskakolicasajednorunimpogonomito:nadesnoj strani VI-16, na lijevoj strani VI-17 (slika br. 8.5),invalidskakolicasaproduenimnaslonomVI-19(slikabr. 8.6), djeija invalidska kolica VI-20 (slika br. 8.7), kolica za prevoz VI-22 (slika br. 8.8), toaletna kolica VI-23 (slika br. 8.9), invalidska kolica za dvojno amputirane osobe VI-24 i sportska invalidska kolica VI-26 (slika br. 8.10).Slika br. 8.4. Invalidska kolica VI-7.47 II DIO - Arhitektonske barijereSlika br. 8.6. Invalidska kolica VI-19.Slika br. 8.8. Invalidska kolica VI-22.Slika br. 8.5. Invalidska kolica VI-17.Slika br. 8.7. Invalidska kolica VI-20. Slika br. 8.9. Invalidska kolica VI-23.Slika br. 8.10. Invalidska kolica VI-26. 48 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijeretip kod mm mm mm mm tokoviVI-7 642 006 680 430 370 360 PPVI-14641 024641 025641 026641 027641 028641 029641 030641 031641 032632632632666666666716716716396396396430430430480480480370370370370370370370370370310310310310310310310310310PPPTTTPPPTTTPPPTTTVI-16641 040641 042641 044655690740395430480370370370370370370PTPTPTVI-17641 046641 048641 050655690740395430480370370370370370370PTPTPTVI-19641 097641 098641 099666666666430430430795795795310310310PTPTPTVI-20 641 122641 125555555318318365365320320PPTTVI-22 641 090 652 430 370 300 PPVI-23 644 003 532 430 340 - TT Proizvodne dimenzije tipova invalidskih kolica date su u tabeli: 3izrauje Zavod za rehabilitacijo invalidov iz Ljubljane49 II DIO - Arhitektonske barijereVI-24641 074641 075641 076641 100641 101641 102641 106641 107641 108632666716632666716632666716396430480396430480396430480370370370370370370370370370310310310310310310310310310PPPPPPPTPTPTTTTTTT VI-26641 130641 131641 132641 133641 134641 135641 136641 137641 138641 139641 140641 141641 142641 143641 144641 145636670636670636670636670636670636670636670636670396430396430396430396430396430396430396430396430220220220220290290290290330330330330370370370370330330330330330330330330330330330330330330330330PPPPPTPTPPPPPTPTPPPPPTPTPPPPPTPT PP pumpani tokovi PT prednji puni gumeni, zadnji pumpani tokovi TT puni gumeni tokovi50 Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere8.1.2.2. Podjela invalidskih kolica na osnovu karaktera korisnika kojima su namijenjenaOsamdesetihgodinaXXvijekaustanovljenajepodjelaosoba umanjenih tjelesnih sposobnosti na pasivne i aktivne.Pasivneosobeumanjenihtjelesnihsposobnostijesuonekojesu oboljeleodbolestikojeslabecijeliorganizam.Stogajenjihova snaga i sposobnost ruku oslabljena do te mjere, da invalidska kolica mogusamostalnopokretatisamouzvelikepotekoeilitonisuu stanju nikako initi.Aktivneosobeumanjenihtjelesnihsposobnostijesuonekodkojih jeoduzetostilinedostatakdonjihekstremitetanajeeposljedica fizikihnasrtajanaintegritetorganizma,odnosnosaobraajnih nesreailiratnihranjavanja.Snagarukutakvihosobaunajveem broju sluajeva u potpunosti je sauvana. Nerijetko su ruke, poto se njima nastoji kompenzovati nedostatak nogu, i dodatno razvijene. Aktivne osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti vrlo esto su uspjeni sportisti. U svijetu se za njih organizuju brojna takmienja u razliitim sportovima,donivoaolimpijskihigaraisvjetskihprvenstava(tzv. para-takmienja:para-olimpijada,para-prvenstva,isl.).Jedanod takvih sportova je i sportski ples (slika br. 8.11).TokomosamdesetihgodinaXXvijekadolojeidopodjele invalidskihkolicauskladusaosnovnimkorisnikimgrupama,na ona za pasivne, odnosno ona za aktivne osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti.Invalidskakolicanamijenjenapasivnimosobamaumanjenih tjelesnihsposobnostisuveopisanastandardna,kakvapod oznakom VI-14 proizvodi npr. i Zavod za rehabilitacijo invalidov iz Ljubljane. Rade se od elinih cijevi, pa im se teina kree izmeu 20 i 25 kg. Nisu pogodna za samostalno pokretanje, to se posebno odnosi na aktivnosti na otvorenom, kada je u njihovom upravljanju pomo treeg lica gotovo neophodna. Okvirna cijena kree im se na nivou od oko 700 DM.Invalidska kolica namijenjena aktivnim osobama umanjenih tjelesnih sposobnosti rade se od aluminijumskih legura i titanijuma. Na slici br.8.12.prikazanajenjihovastandardnavarijanta.Tekasudo Slika br. 8.11. Takmienje osoba vezanih za invalidska kolica u sportskom plesu.51 II DIO - Arhitektonske barijere11,5kg,pasuveomapodesnazasamostalnopokretanje.4Naroito supogodnazaaktivnostinaotvorenom.Njihovacijenaje,naalost, izmeu5i6putaveaodcijeneelinihstandardnihinvalidskih kolica.Zaposebnoaktivneosobesaumanjenimtjelesnimsposobnostima, osobe koje se bave sportom, izrauju