Upload
nguyendung
View
261
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
Organska hemija ili
Svijet karbona
Organske supstance (npr. maslinovo ulje,
šećer, škrob, svila, guma, papir, penicilin…)
Anorganske supstance (npr. vazduh, voda,
pijesak, glina, so, zlato, srebro, željezo, staklo, mesing…)
Organske molekule čine osnovu života
Masti, šećeri, proteini i nukleinske kiseline
Organske molekule svakodnevno upotrebljavamo
Odjeća koju nosimo napravljena je od organskih molekula (prirodni i vještački)
Paste za zube, sapuni, šamponi, parfemi...
Hrana, piće.....
Cilj organske hemije
Da poveže strukturu molekula sa reakcijama kojima podliježe
faze u kojima se reakcije odvijaju,
sinteza novih molekula primjenjujući te principe.
Organske – anorganske supstance
- razlike
Anorganske supstance - od postanka planete;
Organske supstance – rezultat proizvodnje živih organizama
Organske supstance se lako prevode u anorganske, ali ne i obrnuto- vitalistička teorija- vis vitalis – ”životna sila”
Iz istorije Organske hemije
1778 Pierre-Eugene- Marcelin Berthelot –
prvi sintetski organski spoj iz
organskog izvora
(1827-1907)
Iz istorije Organske hemije
(1786-1889)
•1816 Michel Chevreul
Sapun priređen u reakciji baze sa životinjskom mašću (organska supstanca) mogao se prevesti u nekoliko čistih organskih spojeva koje je nazvao masnim kiselinama, uz glicerin- bez učešća “životne sile”.
1845 Adolph Wilhelm Hermann Kolbe – sinteza organskog spoja (sirćetna kiselina) direktno iz hemijskih elemenata
(1818-1884)
Iz istorije Organske hemije
1815 Jean-Baptiste Biot – vinska kiselina iz grožđa i iz laboratorije – različito ponašanje - polarizovana svjetlost
Iz istorije Organske hemije
1820 Justus von Liebig i Friedrich Wöhler- analizirali različite organske supstance - iste hemijske formule
1830 Berzelius – uveo naziv izomeri
1844 Louis Pasteur – riješio misteriju vinske
kiseline – ista formula - različit oblik molekule – različito ponašanje
Iz istorije Organske hemije
(1774-1862) (1803-1873)
(1822-1895)
Jean-Baptiste Biot
Justus von Liebig
Louis Pasteur
Organske supstance su sačinjene iz molekula koje uvijek sadrže najmanje jedan atom karbona (ugljika) C.
Klasifikacija – Organske-anorganske
supstance
Anorganske supstance ponekad sadrže atome karbona u svojim molekulama, ali obično ne.
Organska supstanca - svaka supstanca sa karbonovim atomima u molekuli, bez obzira da li se javlja u živom tkivu.
Klasifikacija – Organske-anorganske
supstance
Anorganska supstanca – bilo koja supstanca bez karbonovih atoma.
CAS is the leading provider of
organic, inorganic, and
biosequence substance
information.
Datum Broj organskih i
anorganskih spojeva
12.03.2018. Preko 138 miliona
25.02.2016. 108 271 257
24.02.2015. 92 007 524
04.03.2013. 70 865 803
Šta čini karbon posebnim? Zašto ima tako mnogo spojeva koji sadrže karbon?
Odgovor leži u položaju karbona u periodnom sistemu elemenata.
Atomi lijevo od karbona imaju tendenciju da otpuštaju elektrone, dok atomi desno lako prihvataju elektrone.
Klasifikacija – Organske-anorganske supstance
Klasifikacija – Organske-anorganske
supstance
Pošto se karbon nalazi u sredini, on nerado daje ili otpušta elektrone. Umjesto toga, on dijeli elektrone.
Karbonov atom može dijeliti elektrone sa nekoliko različitih vrsta atoma (H, O, N, S, P, X …), a takođe dijeli elektrone sa drugim atomima karbona koji se mogu međusobno vezati u duge lance ili brojne prstenove.
Zato karbon može da stvara milione stabilnih spojeva sa širokom oblasti hemijskih svojstava jednostavno dijeljenjem elektrona!
Klasifikacija – Organske-anorganske
supstance
Anorganske molekule sadrže samo
nekoliko atoma; one sa više od desetak atoma su sasvim rijetke.
Nije neobično da organska molekula sadrži milion atoma!
Kvalitativna elementarna analiza
19
Elementarna analiza je prvi stepen u određivanju sastava i strukture čistog organskog spoja.
Organski spojevi su izgrađeni od relativno malog broja elemenata.
C ugljik (karbon),
H vodik (hidrogen),
O kisik (oksigen),
N dušik (nitrogen),
S sumpor,
X halogeni elementi (hlor, brom, jod, fluor),
P fosfor i
neki metali ( npr. željezo, magnezij).
20
Ako se organski spoj pomiješa sa bakar(I)-oksidom i
zagrije, ugljik prelazi u ugljik-dioksid, koji se dokazuje
uvođenjem u rastvor barijum-hidroksida, pri čemu dolazi
do taloženja bijelog barijum-karbonata.
C CuO CO2 CO2 + Ba(OH)2 BaCO3 + H2O
Voda nastala oksidacijom vodika izdvaja se u obliku
kapljica na hladnom dijelu epruvete.
H CuO H2O
Kisik se ne dokazuje direktno u organskim spojevima.
21
Za dokazivanje ostalih elemenata koriste se
uobičajene analitičke reakcije, ali je potrebno
elemente iz kovalentno građenog organskog spoja
prevesti u ionski spoj.
C, H, O, S, N, X Na NaCN, Na X, Na2S X = F, Cl, Br, I
22
Nitrogen / azot iz organskog spoja žarenjem sa natrijumom prelazi u
natrijum-cijanid.
Dodatkom svježeg rastvora željezo(II)-sulfata i željezo(III)-hlorida
nastaje plavo obojenje koje potiče od željezo(III)-heksacijanoferata(II).
Fe2+ + 2CN- Fe (CN)2
4 Fe 3+ + 3 Fe(CN)2 + 12 CN- Fe4[Fe(CN)6]3
Sumpor preveden u sulfidni ion daje crni talog olovo-sulfida sa olovo-
acetatom ili olovo-nitratom.
Pb2+ + S2- PbS (crn)
23
Halogeni elementi sa rastvorom srebro-nitrata daju talog srebro-
halogenida.
X- + Ag+ AgX
Halogeni se mogu dokazati i tzv. Beilsteinovom reakcijom.
Organski spoj se sagori na bakarnoj žici. A nastali bakar-
halogenid boji plamen intenzivno zeleno.
Različite supstance koje imaju istu formulu.
“izomeros” (grčki) : “sastav istih dijelova” ili “jednako podijeljeni”
Izomerija
Izomeri u anorganskom svijetu su rijetkost: npr. amonijum hidrogen sulfat, NH4HSO4 i hidroksilamin bisulfit NH2OHxH2SO3
Kojem organskom spoju odgovara
molekularna formula C2H6O?
CH3CH2OH etanol
CH3OCH3 dimetileter
C
H
H
H H
C
H
O H HO
H
C
HH
H
H
C
Strukturna formula
1859 Friedrich August Kekulé – koncept četverovalentnosti karbona
Pisati simbol svakog atoma u molekuli i povezati ih kratkim linijama prema načinu na koji su atomi poredani unutar molekule. (1829-1896)
Proučavanje organskih supstanci bilo bi nemoguće bez korištenja strukturnih formula i organska hemija bi izgledala
“kao grozna i beskonačna džungla bez
izlaza, u koju je bolje ne ulaziti”.
(F. Wöhler)