MOLVARSKI INFORMATIVNI LIST ISSN 1333-3046

MOLVE • BROJ 23 • 2005.

Sretan i blagoslovljenUskrs!

2 MIL 3MIL

RIJEČ UREDNICE

POŠTOVANI ČITATELJI!Naš list ušao je, evo, u sedmu godinu svojeg

izlaženja, a svi mi koji ga stvaramo već smo se tako uhodali da smo postali pravi profesionalci. U ovom broju odlučili smo mu dodati malo boja i pojačati ga u broju stranica. Još malo i završava mandatno razdo-blje 2001. – 2005. godina i red je da općinsko ruko-vodstvo, na izvjestan način, položi račune za ono što se napravilo. Stoga u ovom broju, uz one nama već poznate teme, malo više prostora posvećeno retrospe-ktivi. Željeli smo vas podsjetiti na ono kroz što smo sve prošli u proteklom periodu, jer događaji i poslovi lako se prepuštaju zaboravu. Kad danas prelistavamo prošle brojeve MIL-a unazad, lako je utvrditi kako je naša općina gotovo neprestano bila veliko gradilište.

Nije prošla niti jedna građevinska sezona bez teških strojeva, brundanja miješalica za beton i nervoze iza-zvane mnogobrojnim problemima što ih je valjalo rješavati u hodu. No, kad se okrenemo iza sebe, imamo razloga i za zadovoljstvo. Izgrađeni su mnogi objekti, infrastruktura, putovi, nogostupi, parkirališta, športski tereni, rasvjeta... Uljepšavali smo svoja naselja, crkve i groblja, dobivali ugledne nagrade. Ali, ono što je ipak možda najvažnije od svega – živjeli smo! Puninom života. Kao svaki onaj koji radi, ostvaruje rezultate, a onda uživa u svojim rezultatima. Svoj društveni život ostvarivali smo kroz mnogobrojne udruge, društvene, kulturne i športske manifestacije, ali brinuli smo se i za vlastitu budućnost. Mislili smo i starali smo se za vlas-titu djecu. Sve to nije malo, zar ne?!

Želim vam sretan i blagoslovljen Uskrs!

Marta Puškaš

MIL - Molvarski informativni list • Godina VII. • Ožujak 2005. br. 23 • Izdavač: Općinsko vijeće općine Molve • Za izdavača: Ivan Kolar • Urednički odbor: Vladimir Ivančan, Ivan Kolar, Ivan Molnar, Marta Puškaš (glavna urednica) i Vladimir Šadek (predsjednik) • Stručni suradnik: Vjekoslav Prvčić • Adresa uredništva: Molve, Trg kralja Tomislava 32, tel. 048 / 892 174 • Naklada 1000 primjeraka • Tisak: Tiskara Horvat Bjelovar Grafička priprema: N-design Bjelovar • List izlazi povremeno • Rukopisi se ne vraćaju niti se honoriraju.

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS SVIM ŽITELJIMA OPĆINE MOLVE ŽELE ČLANOVI OPĆNSKOG VIJEĆA!

IZVODAČI RADOVA ČEKAJU START Dugačka i hladna zima usporila je radove na no-

gostupima i javnoj rasvjeti iako su njihovi izvođači radili kad god su im to vremenske prilike dopustile. Priprem-ljen materijal i mehanizacija trenutačno miruje dok se ponovno ne steknu uvjeti kako bi se nastavilo s potpunim uređenjem ulica. Svi se nadaju da će to biti vrlo skoro.

“FAŠENJEK V MOLVAJ” I Molvarci su se odlučili zamaskirati i totalno

opustiti. Naime, 6. veljače 2005. godine Turistička zajedni-ca Općine Molve organizirala je «Fašenjek v Molvaj». Svi koji su sudjelovali, kao i oni koji su bili samo promatrači, nadaju se da sve neće ostati samo na pokušaju, jer je bilo doista nezaboravno. Bilo je tako dobrih maski da neke su-dionike nisu prepoznale ni vlastite majke, a kamoli netko drugi. U 14.00 krenula je «fašenjska» povorka Trgom kral-ja Tomislava, a program se nastavio u športskoj dvorani. Bilo je raznovrsno i veselo. Sudjelovali su učenici OŠ Molve, djeca Dječjeg vrtića «Pčelica», članovi različitih udruga, roditelji, mještani...U pratnji povorke svirala je limena glazba DVD-a Virje, a u dvorani «živa» glazba. Dijelili su se «fanki» i čaj...Sve su svemu – pun pogodak! Jedino u čemu «fašenjkari» nisu uspjeli je to da su duhovi zime još uvijek na našim prostorima. Svojim huncutarija-ma nisu ih uspjeli otjerati. Šteta.

V.P.

SLIKA POKLON ŠKOLI Molvarski slikar i predsjednik « udruge «Molvar-

ski likovni krug», Mijo Jaković odlučio se na doista ple-menitu gestu. Odlučio se odužiti Osnovnoj školi u Mol-vama koju je i sam polazio prije tridesetak godina i gdje je zapravo naučio prve poteze kistom. Prvi javni slikar-ski nastup imao je kad je polazio osmi razred iste škole. Sada se vraća «na mjesto zločina» da se tako, naravno u šali, izrazimo. Tehnikom uljana staklu naslikao je motive Molvi dimenzija pet puta tri metra. Jakovića smo zatekli kraj svojeg gotovo završenog djela s jednom jedinom di-lemom – kako nazvati sliku?

V.P.

IZIŠAO NOVI BROJ OSNOVCAIz tiska je izišao novi, 28. boj, lista učenika i nas-

tavnika OŠ Molve Osnovac. Ovaj broj drugačiji je od svih dosadašnjih, a to su vi-soko ocijenili i članovi Prosudbene komisije na županijskom natjecan-ju Lidrano, dodijelivši mu prvo mjesto između 14 školskih listova koliko ih je bilo u ovogodišnjoj konkurenciji. Tako je Osnovac stekao pra-vo da ide dalje – na državno natjecanje školskih listova.

V.P.

PEPELJUGA POSTAJE PRINCEZAPriča o suvremenoj Općini Molve mogla bi se svesti na svega nekoliko riječi: puno, puno

rada, dosta vlastite pameti i mrva sreće. Osnovu svakako čine prirodni resursi: zemlja uz koju je Podravac, pa tako i Molvarac, bio vezan nekom, gotovo bi se moglo reći, mističnom vezom. U molvarskom slučaju tu je još i plin, kojeg jedni doživljavaju kao božji darak, a drugi pak, kao prokletstvo.

Ali, pametni ljudi uvijek prihvate ono što nikako ne mogu promijeniti, pa su tako učinili i Molvarci. Situaciju s plinom nastoje iskoristiti kako je najbolje moguće. Od minerala tu su još dravski šljunak i pijesak i obilje vode. Voda je pak, barem tako kažu oni koji više znaju, nafta budućnosti. Tako se Molvarcima otvara još jedna nova mogućnost.

No, ono što je jedan od najvažnijih elemenata u čitavoj priči su – ljudi. Oni koji znaju razmišljati i imaju dovoljno poznatog podravskog mara u sebi. Čini se da su stanovnici ove općine tipični primjerci za tu poznatu karakteristiku ovdašnjeg narodnog mentaliteta.

I tako se krug zatvara. Negdašnja Pepeljuga iz zapećka pretvara se iz dana u dan u sve zamamniju princezu o čemu svjedoče slijedeće stranice.

4 MIL 5MIL

Od izlaska 22. broja MIL-a do sada održane su četiri sjed-nice Općinskog vijeća Općine Molve, i to:

17. prosinca održana je 60. sjednica na kojoj je, uz nazočnost predstavnika INE, Sektora za proizvodnju nafte i plina, Pogon Molve, Lidiju Jaković i Mladena Ferenčića, te predstavni-ka Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, Marije Borovac, koji su odgovarali na pitanja vijećnika, prihvaćeno Izvješće o promatranju okoliša CPS Molve za 2003. i 2004. godinu. Općinsko vijeće podržalo je daljnje praćenje stanja okoliša CPS-a Molve, uz obavezu da se javnost što bolje obavijesti o rezultatima mjerenja.

Predstavnici INE istaknuli su, da se javnost može detaljno upoznati s Izvješćima prilikom javnih rasprava koje su organizirane za javnost i na koje su pozvane sve općine, škole, sve “zelene” udruge, novinari i drugi. No, na takve rasprave do sada odazivao se je vrlo mali broj ljudi. Zaključeno je, da se s lokacijama i načinom na koji se provodi motrenje na CPS-u, upoznaju vijećnici Općinskog vijeća.

Donijet je proračun Općine Molve za 2005. godinu, ko-jim se planira ostvariti prihod od 18.546.500,00 kuna. Najvećim dijelom proračun je raspoređen za financiranje kapitalnih projekata i to: gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, nogostupa i sekundarne kanalizacije, društvenog doma , deponija otpada, as-faltiranje cesta, gradnju mosta na potoku “Bistra” u Sekulinama i drugo.

Donijeti su programi javnih potreba za 2005. godinu. Za predškolski odgoj predviđena su sredstva u iznosu od 1.089.300,00 kuna. Za osnovno školstvo potrošit će se iznos od 204.000,00 kuna. U socijalnoj skrbi predviđa se potrošiti 198.000,00 kuna, u športu 993.000,00 kuna, i u kulturi 315.000,00 kuna.

Radi unapređenja stočarstva i zaštite zdravlja pučanstva, Općina će u ovoj godini osigurati sredstva za umjetno osjemen-jivanje plotkinja, sistematsku deratizaciju i pregled mesa na tri-hinelozu.

Nekoliko važećih odluka koje je donijelo Općinsko vijeće, usklađeno je sa Zakonom o prekršajima, te je podržan pri-jedlog za pripremu i izdavanje novih knjiga s tematikom vezanom uz područje Općine Molve i to: “Selske huncutarije “ autora Iva-na Jakovića, “Poznati Molvarci” Dragutina Kokše i monografiju slikara Martina Kopričanca iz Molvi, a u povodu njegove 40. obl-jetnice slikarskog rada.

30. prosinca 2004. održana je 61. sjednica Općinskog vijeća na kojoj je donijeta izmjena i dopuna proračuna Općine Molve za 2004. godinu, donijet je plan nabave roba, usluga i ra-dova za 2005. godinu i riješeno nekoliko zamolbi.

25. siječnja 2005. godine održana je 62. sjednica Općinskog

vijeća na kojoj je donijeta nova odluka o komunalnom redu na području Općine Molve, a kojom se propisuje uređenje naselja, korištenje javnih površina, održavanje čistoće i čuvanje javnih površina, skupljanje, odvoz i postupanje s komunalnim otpadom i mjere za provođenje komunalnog reda. Donijeta je odluka o ob-vezatnom korištenju komunalne usluge održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada (o kojoj pišemo u ovom MIL-u pod nadnaslovom “Buduća organizacija zbrinjavanja komunalnog otpada”) i odluka o izradi dokumenata prostornog uređenja prema kojoj će se u ovoj godini pristupiti izra-di urbanističkog plana uređenja centra naselja Molve, detaljnih pla-nova uređenja gospodarskih zona “Brzdaljeva”, “Zdelja “ i “Molve Grede”. Također, izvješća o stanju u prostoru i programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za naredne četiri godine.

IZ RADA OPĆINSKOG VIJEĆA

NAGLASAK NA PRORAČUNU ZA 2005.

Općinsko vijeće prihvatilo je program mjera za sufinan-ciranje perspektivnih obiteljskih gospodarstava s područja Općine Molve za uključivanje u operativni program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, a koji je posebno predstav-ljen u ovom broju MIL-a. Dalo je prijedlog da se za suca porot-nika Županijskog suda u Koprivnici imenuje Ivan Žufika iz Mol-vi. Osnovano je Povjerenstvo za ravnopravnost spolova u koje su imenovani: Milica Bogat-Ivančan za predsjednicu, Vladimir Šadek, Nevenka Marjanović, Marina Sabolović i Ivan Jaković, za članove. Riješeno je nekoliko zamolbi.

22. veljače 2005. godine održana je 63. sjednica Općinskog vijeća na kojoj je donijet novi pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva s posebnim popisom arhivskog i registraturnog gradiva s rokovima čuvanja.

Donijeta je odluka da se u “Narodnim novinama” objavi javni natječaj za dodjelu koncesije za skupljanje i odvoz komunal-nog otpada, razmotreni su i prihvaćeni izvještaji o radu i financijski izvještaji za 2004. godinu: NK “Mladost” Molve, KUD-a Molve, Vatrogasne zajednice Općine Molve, i Dobrovoljnih vatrogasnih društava (Molve, Molve Grede , Repaš i Gornja Šuma), udruge “Molvarski likovni krug”, udruge “Žena” Molve Grede, ŠRK “Bistra” Repaš, LD “Fazan” i Sveti Hubert” Molve, te Turističke zajednice Općine Molve. Prihvaćen je pregled izvršenih radova u 2004. godini prema vodotocima i objektima po jedinicama lokalne samouprave koji su dostavile “Hrvatske vode” - “Bistra” Đurđevac. Iz pregleda je vidljivo da su u 2004. godini na vodotocima, na području Općine Molve, izvršeni radovi u vrijednosti od 556.063,26 kuna. Općinsko vijeće Općine Molve, dalo je suglasnost na prijed-log promjene brzine kretanja vozila na županijskim i državnim ces-tama za područje Općine Molve, prema kojem se na državnoj cesti D 210 iz smjera Virja predlaže brzina kretanja vozila od 60 km/h, a u naseljima Molve i Repaš 50 km/h. Prihvaćeni su i podaci o evi-dentiranim događajima iz oblasti zaštite od požara i eksplozija, te vrijednosti materijalne štete na području Koprivničko-križevačke županije tijekom 2004. godine. Razmotreno je pismo namjere poduzeća “Nomex” d.o.o. iz Virja o programu pružanja pomoći i njege za stare i nemoćne osobe, te riješeno nekoliko zamolbi.

Marta Puškaš

Na 62. sjednici Općinskog vijeća koja je održana 25. siječnja 2005. godine, donijeta je

Odluka o obvezatnom korištenju komunalne usluge održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada. Odlukom je utvrđena obaveza fizičkih i pravnih osoba koje su vlasnici ili korisnici stambenih i drugih objekata na području Općine Molve da daju na odvoz komu-nalni otpad koncesionaru s kojim će Općina Molve, nakon prove-denog postupka javnog natječaja, zaključiti ugovor o koncesiji za skupljanje, odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada.

Općinsko vijeće općine Molve na 63. sjednici koja je održana 22. veljače 2005. go-dine, donijelo je odluku o objavi natječaja za dodjelu koncesije i osnovalo povjerenstvo za njegovu provedbu. Povjerenstvo će nakon zaključenja ja-vnog natječaja otvoriti pristigle ponude i prema mjerilima za odabir, Općinskom vijeću Općine Molve predložiti odabir najpovoljnijeg ponuditelja za skupljanje, odvoz i zbrinjavan-je komunalnog otpada, na cijelom području Općine Molve.

S najpovoljnijim ponuditeljem, Općinsko vijeće Općine Molve sklopit će ugovor o koncesiji na određeno vrijeme kojim će regulirati visinu i način plaćanja naknade za koncesiju, cijenu i način plaćanja usluge, prava i obaveze koncesionara i Općine Molve i druga pitanja vezana uz tu djelatnost.

ZELENI OTOCI ZA RAZVRSTAVANJE

Prilikom skupljanja komunalnog otpada, trebat će se iz njega izdvojiti otpad koji je po sastavu i svojstvima, prema Zakonu o otpadu, određen kao opasni otpad, a odvo-jeno će se skupljati staklena ambalaža, plastična ambalaža i papir. U tu svrhu, na području Općine formirati će se zeleni otoci, na lokacijama koje će biti dostupne što većem broju obveznika davanja komunalnog otpada na odvoz. Obveznici davanja komunalnog otpada na odvoz (domaćinstva i dru-gi) koncesionaru će plaćati naknadu za prikupljanje i odvoz koja će se utvrditi u mjesečnom iznosu, prema posebnim propisima. Glomazni otpad odvoziti će se najmanje jednom godišnje i za njegov odvoz obveznici neće plaćati posebnu naknadu. U slučaju potrebe, glomazni otpad moći će se odvesti i po posebnom pozivu ili narudžbi.

Do početka isporuke komunalne usluge održavanja čistoće koje se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog ot-pada, fizičke i pravne osobe, dužne su komunalni otpad od-lagati kao i do sada na svoj trošak na odlagalište “Gaić” u k.o. Molve, petkom, u vremenu od 8.00 do 17.00 sati.

Odlaganje komunalnog otpada obavljat će se na dosadašnje odlagalište na lokaciji “Gaić” u Molvama, sve dok se ne izgradi novo. Krajem prošle godine, Općina

Molve zatražila je od nadležnog Ureda državne uprave građevinsku dozvolu za gradnju novog odlagališta komu-nalnog i neopasnog tehnološkog otpada, na temelju koje će započeti pripreme za ustupanje radova i njegovu gradnju.

GRADNJA U ETAPAMA

Prema procjeni koja je izvršena na temelju raspoloživih podataka, do 2025. godine na deponij će se odložiti 13.599 tona komunalnog otpada, a za to je potre-ban odlagališni prostor oko 22.664m3, odnosno baza tijela odlagališta za odlaganje otpada iznosi oko 6.686 m2, što je moguće osigurati na lokaciji “Gaić”. Odlagalište će imati pet polja-kaseta, a zbog male količine otpada koji nastaje na području Općine Molve, isto će se graditi etapno. Tako će se izgraditi prva kaseta koja će se popuniti u razini terena kao prva etaža, nakon toga će se popuniti prva etaža druge kas-ete i tako redom do zadnje, pete kasete.

Odloženi otpad dnevno će se prekrivati građevinskim materijalom ili folijom kako bi se onemogućilo raznošenje otpada vjetrom, spriječio pristup glodavcima, pticama, kuk-cima i smanjila infiltracija vode.

Projektnom i drugom dokumentacijom predviđene su mjere koje osiguravaju zaštitu voda, zraka, tla, zaštitu od buke, požara, insekata i drugo

Prema Programu praćenja stanja okoliša, na odlagalištu će se voditi podaci o otpadu prema Zakonu o otpadu i podzakonskim propisima, te će se vršiti kontrola vode, plinova i drugo.

Odlagalište će imati prateće sadržaje kao što su: prometno-manipulativni prostor, potrebne objekte, radnu zonu za odlaganje otpada i tlo oko odlagališta koje treba biti zatravnjeno, a njemu se može zasaditi grmlje i drveće.

Marta Puškaš

BUDUĆA ORGANIZACIJA ZBRINJAVANJA KOMUNALNOG OTPADA

PO NAJVIŠIM EKOLOŠKIM KRITERIJIMA

6 MIL 7MIL

MIL: Gospo-dine Kolar, pri kra-ju smo još jednog mandatnog razdo-blja što je trajalo od 2001. do 2005. go-dine, pa pretpostav-ljamo da je došlo vrijeme za njegovu ocjenu. Možete li ga nekako sažeti na ono najbitnije što je za to preteklo vrijeme napravljeno na raz-voju Općine Molve?

Kolar: Kao što ste utvrdili bliži se kraj još jednog mandatnog razdoblja u obnašanju vlasti u Općini Molve. Ako mogu konstatirati svaki novi mandat protječe sve brže iz jednostavnog razloga jer je nemoguće podvući crtu ispod onog što je učinjeno samo za prvog, što za drugog, a što pak za trećeg mandata. Neki projekti nažalost traju dugo i u više mandata, neki se započnu u jednom, a izvršavaju u drugom mandatu. Zato mi nemojte zamjeriti ako ut-vrdim da se zacrtani projekti razvoja infrastrukture završavaju manje-više predviđenom dinamikom, da neke projekte napravimo i prije roka, a primjerice razvoj gospodarstva – a to nam po definiciji lokalne uprave i samouprave nije primaran zadatak – neide onom dinamikom kojom smo mislili da će ići. Ako uspijemo u onom prvom investicijskom ciklusu, a to je osiguranje primjerene infrastrukture, gospodarst-vo će napredovati možda još i brže. Dakle, sve ono što je pretpostavka za brži gospodarski razvoj na primjerenoj razini mora se napraviti i osobno mislim da smo tu napravili velik dio posla.

MIL: Vjerojatno ste i vi, kao uostalom i svi političari, dosta toga obećali vašim biračima stanovnicima pet naselja što čine Općinu Molve. Što ste od obećanja u proteklom razdoblju ispuni-li, a što niste? Čime ste sami nezadovoljni? Što je i zašto, po vašem mišljenju išlo možda presporo?

Kolar: Svatko tko želi obnašati određenu funkciju ima i ambicije napraviti određene poslove. Mogu slobodno reći da nisam čovjek od nerealnih

obećanja, već naprotiv, sam si zadajem određene za-datke. Mogu slobodno reći, ne samo iz osobne am-bicije, već da animiram tim oko sebe. Moram reći i iz osobnog zadovoljstva, a i u ime ekipe kojoj sam na čelu, da smo zadovoljni učinjenim na razini opće dostupnih vrijednosti za svakog pojedinca (voda, plin, cesta, vrtić, škola, ambulanta, ljekarna, crkva, svi drugi sadržaji za razno-razne udruge) kao i onim na razini zajednice. Ono što naglašavam – sporo ide gospodarski razvoj, jer on nije u ravnomjernom odnosu sa nadgradnjom i standardom koji smo us-pjeli postići.

MIL: Jeste li se umorili? Vi ste, naime, «na vlasti», da tako kažemo, već dugi niz godina i za pretpostaviti je da je i kod vas došlo do stanovitog «zamora materijala». Vjerojatno postoje, među žiteljima Općine Molve i takvi koji bi vas vrlo rado vidjeli «izvan političkog ringa». Mogu li se oni tome nadati?

Kolar: Da li sam se umorio? Bio bih nerea-lan kad bih to negirao. Iza mene su stotine noći put-ovanja, stotine tribina, prevezene tisuće kilometara, raspravljeno na stotine tema, no, sve to nije toliko važno onoga časa kad dobijete pohvale za učinjeno, priznanje za rezultate što su ostali iza vas, jer sh-vatite da sve nije bilo uzalud. Tada nestaje umora, rađa se neka nova ideja, tjera vas dalje...Ne osvrćem se više na eventualne «dobronamjerne» kritike i ne mislim se povlačiti radi takovih. Dapače, pokušat ću, ukoliko me stranka nominira, odraditi još jedan mandat radi ostvarenja započetih programa, na opće dobro ove naše lijepe i drage Općine.

MIL: I vaši najljući politički neprijatelji ne mogu vam ipak osporiti rezultate, brz i buran razvoj Općine, strateško promišljanje na mnogim pravcima, dugoročno trasiranje putova što će se tek u budućnosti pokazati kao vizion-arski, pa ipak imaju i određenih zamjerki, a one se najčešće svode na to da se vaš utjecaj prejako osjeća na svim segmentima života u Općini. Je li to točno?

Kolar: Ne samo da moji politički protivnici osjećaju moj utjecaj, već puno puta i ja sam o tome raspravljam sa sobom. Puno je lakše kritizirati nego napraviti nešto korisno za opće dobro. U pravu su svakako oni koji pronalaze greške u određenom pro-jektu, u određeno vrijeme, no, trebalo je tu biti u određenom trenutku i povući sasvim konkretne po-teze. Da li je svaki potez baš onaj pravi i najbolji, teško je reći, ali je on povućen na jedan od mogućih načina i u trenutku kad je to situacija zahtijevala. Upravo zato mislim da moj utjecaj što se osjeća, mora naići i na odobravanje svih onih koji realno prosuđuju, a konačno i velikog broja mojih suradni-ka, jer sve to što smo dosad napravili sigurno ne bih mogao sam.

MIL: Bez obzira na to hoćete li se kandidi-rati na slijedećim izbori-ma za lokalne strukture vlasti i bez obzira, uko-liko se ponovno kandidi-rate, kako ćete na njima proći, ipak bih vas zamo-lio da u nekoliko rečenica ocrtate kako vidite Općinu Molve u slijedećih dvadesetak-tridesetak go-dina. Čime će se baviti i od čega će živjeti njezino stanovništvo ?

Kolar: Nezahvalne su prognoze za budućnost. Ipak, ja se budućnosti ne bojim što se tiče ove Općine i njezinih stanovni-ka. Kao što sam rekao, uvjeti za život su na prim-

I N T E R V J U

MLADI I OBRAZOVANI jerenoj razini. Svijest kod naših ljudi da se moramo prilagođavati, vidljiva je na svakom mjestu i već samo razmišljanje navodi na zaključak da će se naši mještani okretati novom, prihvatiti izazove vremena i biti sudionici u stvaranju novih vrijednosti. Ako stvari promatramo po područjima, u poljoprivre-di će sigurno, u vremenu što je ispred nas, doći do specijalizacije proizvodnje – pojavit će se obiteljs-ka domaćinstva kao robni proizvođači – neće biti svaštarenja. Poljoprivrednici će se morati organizi-rati u zadruge radi lakše proizvodnje. Postepeno sve manji broj će se baviti tradicionalnom poljoprivre-dom. Jedan dio njim sigurno će se baviti radno inten-zivnom proizvodnjom – povrćem i trajnim nasadi-ma. Već započet proces stvaranja uslužno-zanatskih obrta vjerojatno će se postepeno povećavati. Stidlji-vo započeta izgradnja prerađivačkih kapaciteta, u dogledno vrijeme, pružiti će mogućnost novog zapošljavanja. Konačno, relativno velik broj mladih srednjoškolaca i visokoškolaca morat će nam dati odgovore na ova i slična pitanja. Ja vjerujem da će oni u velikom dijelu, također, biti sukreatori naše i njihove budućnosti.

Razgovarao: V. Prvčić

I N T E R V J U

SU NAŠA BUDUĆNOST

8 MIL 9MIL

Kada se u javnim raspravama želi naglasiti važnost pol-joprivrede, onda se navode podaci da seljaci ostvaruju oko 1% ukupnog bruto svjetskog dohotka, a da istodobno čine oko 3% produktivnog stanovništva. Međutim, sasvim drugačije izgleda situacija kad se spomene podatak da tih 3% stanovništva posjeduje 80% površina. On najbolje govori o tome koliki utjecaj, pa i od-govornost, seljak zapravo ima. Uz doprinos prehrani stanovništva, održavanje tradicionalne kulture, tu je istovremeno gospodarenje zemljištem i prirodnim resursima, a na taj način opet oživljuje, ekonomski i kulturno, seoske regije.

Seljak može, s uravnoteženom pozitivnom ekološkom bi-lancom, proizvoditi bez da eko-sustav preopterećuje proizvodn-jom monokulturom. Seljak slijedi prirodne tokove života poštujući njegove granice. On je ustrajan i održava prirodne resurse tako da ih iskorištava, ali ne razara. On živi u malim zajednicama (obiteljs-kim domaćinstvima), te je svojim životom vezan uz svoj seoski prostor. Seljački način obrade i gospodarenja zemljištem, njegov način uzgoja i spremanja zdravih živežnih namirnica, nenaplativ je doprinos čuvanju cijele strukture društva.

Seljak uspostavlja i njeguje generacijama cijelu skalu životnih vrijednosti u tradicionalnoj etici spram Bogu, čovjeku i prirodi, nezavisnu od svakog političkog sustava i ideoloških tren-dova. Stoga je seljaštvo noseći element, koliko narodnog identite-ta, toliko i duše zemlje. On može biti uzor socijalne skrbi pri podi-zanju obitelji, kao i pomoći starijima i nemoćnima.

Kako na svjetskom tržištu ne vlada ravnoteža između din-amike tržišnog gospodarstva, socijalnog poštenja i ekološke od-govornosti, za prirodu podobnih načina proizvodnje i po nju onih razarajućih, javljaju se ogromne napetosti i disproporcije.

Od početka devedesetih godina xx. stoljeća širom svjetsk-og gospodarstva i politike dominira neoliberalizam. Samo jedan pravac ekonomskog razmišljanja postao je nesmiljenom ideologi-jom i sve ono što se ne uklapa u ovovremeni duhovni glavni put u izuzetno je teškom položaju. To vrijedi za znanost, za politiku i za gospodarstvo.

Hrvatski seljak tim je valom neoliberalizma egzistencijalno pogođen, budući da se on tradicionalno ne okreće mjerilima što se uklapaju u takve duhovne predodžbe. Zato hrvatski model pol-joprivrede mora osigurati hrvatskom seljaku, kroz tržišne meha-nizme i izravnu potporu države, primjeren i, prije svega, stabilan prihod, a time i mladim generacijama sigurnost kao i atraktivnost poziva poljoprivrednika. Zato u prvi plan treba staviti multifunk-cionalnost poljoprivrede kao strateški pravac razvoja. Seoskom prostoru treba dati odgovarajući značaj kod provođenja komunalne politike, kao nove zadaće, bez nametanja nižeg ekosocijalnog standarda, kakav bi mu aktualni procesi željeli nametnuti.

Nekad je seljak prehranjivao troje ljudi, dok danas, zahvaljujući napretku tehnologije i primjeni agrotehničkih sred-stava, prehranjuje dvadesetak ljudi. Budući da se s manje radne snage ostvaruju veći prinosi, stanovništvo sa seoskih prostora mi-grira prema većim gradovima. Zato je prioritetno usmjeravanje sredstava proračuna u seoski prostor kako bismo tamo zadržali stanovništvo, a napose mlade. Seljake treba priznati kao vrtlare krajolika, te posebno mladima nuditi mogućnosti nalaženje za-poslenja i ostanka u tom njihovom prostoru. Treba omogućiti razvoj jakih seljačkih gazdinstava. Nadalje, treba stimulirati staračka domaćinstva da ustupe svoje posjede mladim obiteljima, onima koje će na taj način povećavati svoj posjed i tako unapri-jediti proizvodnju. Isto tako, treba iznaći model tzv. “nacionalne mirovine“, a sve u svrhu da se ogromni poljoprivredni resursi os-posobe za što ekonomičniju poljoprivrednu proizvodnju. Novi izazov pred hrvatskog seljaka stavljaju integracije. Hrvatski seljak zbog svoje osobnosti, počev od strukture stanovništva, pa i eko-nomske moći, treba iznaći način i već spomenuti strah izbjeći.

Najteži posao jest zadržati ljude u prostoru i motivirati, napose mlade, da ne napuste tradicijsku proizvodnju. Pritom ih treba naučiti kako da koriste obnovljene izvore energije itd. Seoskom prostoru treba omogućiti nesmetan razvoj u svoj njegovoj punini. Za to su potrebna ogromna sredstva, ali ukoliko netko misli da je to poklon našem selu i da će ta sredstva biti loše potrošena, jako se vara. Naime, imati čistu vodu, zdravu hranu, zdrav život ljudi na selu i ostanak mladih ljudi na tom istom selu, nije mala stvar. To bi bio sjajan napredak i najbolje ulaganje u vlastitu budućnost. I za to se vrijedi boriti.

Suvremeno hrvatsko društvo, kako god uzmemo, moramo izgraditi sami i to iz temelja. Zato za nas mora biti prvenstveni cilj osposobljavanje hrvatskog društva za vlastito autonomno funk-cioniranje u skladu s najvišim suvremenim civilizacijskim kriteriji-ma. Hrvatska država, da bi bila dio matičnog europskog kontinen-ta, mora ostvariti viziju budućnosti kao općeg dobra, zadovoljiti potrebe pojedinca za osobno duhovno i materijalno blagostanje, a sve to u suradnji s ostalim državama matičnog kontinenta. Naš imperativ je ubrzani proces prilagodbe. Seljaštvo je ona konstan-ta u hrvatskoj povijesti koja je dala obilježja, obranila i sačuvala narodni identitet, jezik i kulturu, pa i sam hrvatski životni prostor. Selo za nas ima posebnu nacionalnu vrijednost što nadilazi samo poljoprivredu, jer su njegovi temelji dom i obitelj. Iz tih temelja izrasta smisao za poštenje i moral, pravicu, rad, vjeru, te sklad i ljepotu života.

Seljak uvijek u prvi plan stavlja zemlju i obitelj, pa mu ju teško raspravljati s društvom u kojem dominira materijalizam pod krinkom globalizacije. Iza tih vrijednosti ne stoji odgovornost za selo, njegovo bolje strukturiranje i briga za zaštitu prirode. Zato seljacima nalaže njihova logika da osnovno pravilo treba biti ekosocijalno tržišno gospodarstvo koje štiti okoliš u ekološkom smislu, a u pogledu socijalne ujednačenosti čini mogućim suživot mira i kulture. Takvo u kojem se nastoji ostvariti dobro za pojedin-ca i korist za opće dobro u cilju ostvarenja pravednog i bogatog društva.

Zato narod ne treba plašiti baukom Europe, nego osmišljavati pregovaračku strategiju koja će jamčiti poljoprivrednu proizvodnju s predznakom našeg identiteta, u kojoj ćemo sačuvati svoje običaje, vjeru i tradiciju, a pogotovo prostor na kojem smo stoljećima obitavali i gdje smo uvijek pokazivali da se našim načinom može dostojanstveno živjeti. Stoga je važno da seljaci raspravljaju o problemima, da se ti problemi ne guraju pod tepih i da ih ministarstva i Vlada moraju prihvatiti kao sebi ravne sug-ovornike. Jer, ako je poljoprivreda važna grana gospodarstva, a to svakako jest, onda nam zajednički cilj mora biti da se jedno časno i nadasve humano zanimanje, kao što je poljoprivrednik, održi i razvije, a njegova djelatnost postanje glavna privredna djelatnost ruralnih prostora u Hrvatskoj. Poljoprivreda mora održavati ne samo gospodarski aspekt privređivanja već mora biti i čimbenik održavanja kulture krajolika. Multifunkcionalnost poljoprivrede ostvaruje se kroz niz nenaplativih društvenih zadaća i tržišno nedefinirano, ekološki podnošljivo, generacijski odgovorno, posto-jano i za okoliš ispravno, usklađeno u odnosu prema tlu i prirod-nim vrstama, vlasnički orijentirano i mnogoznačno strukturirano.

Zato se ekosocijalni standardi temelje na principima kršćanskog socijalnog nauka što se nalazi u jezgri društveno-političkog sustava kojem se teži i kojim se želi ostvariti ravnoteža između slobodnog tržišta, socijalne pravde i ekološke odgovor-nosti.

Primjenom ovih principa postiže se sigurnost seljačke proizvodnje kao najvažnijeg europskog dobra, oblikuje seoski pro-stor kao vrijednosni dom u kojem se usklađuje opstojnost u svim područjima gospodarskog djelovanja.

Ivan Kolar

Na svojoj 62. sjed-nici Općinsko vijeće pri-hvatilo je dokument vrlo dugačkog naziva čiju suštinu smo pokušali sažeti u nadnaslovu ovog članka, a koji se službeno zove «Program mjera za sufi-nanciranje perspektivnih obiteljskih gospodarstava s područja Općine Molve, za uključivanje u Operativni program razvitka govedar-ske proizvodnje u Repub-lici Hrvatskoj». O čemu se zapravo radi?

Spomenutim op-erativnim programom predviđa se u slijedećih pet godina u Hrvatskoj izgra-diti 1.200 specijaliziranih štala sa 20 do 60 muznih krava po objektu i još adaptirati oko pet tisuća štala, a sve u namjeri da se ozbiljno poveća proizvodnja mlijeka što ga ne proizvodimo dovoljno niti za vlastite potrebe. U tu svrhu osigurana su i određena materijalna sredstva u državnom proračunu, što će se pod povoljnim uvjetima odobravati stočarima preko HBOR-a.

CILJEVI

S obzirom da govedarstvo i proizvodnja mlijeka na području Općine Molve predstavljaju tradicionalnu i strateški značajnu gospodarsku djelatnost, nije čudno da spomenuti operativni program nije prošao nezapaženo. Čelnici Općine Molve promptno su reagirali i naznačili osnovni cilj donesenog općinskog programa, a taj je poticanje i pružanje potpore perspektivnim obiteljskim gospodarstvima. Želi se pomoći u što lakšem pristupu državnim sredstvima. Spominje se i način provedbe. To je prepoznavanje perspektivnih gospodarstva, pružanje pomoći pri ishođenju namjenskih kredita za izgradnju i opremanje štala, kao i nabavku kvalitetne stoke. Želi se osigurati organizacijska pomoć i sufinanciranje projektne dokumentacije, investicijskih studija i sve potrebne doku-mentacije potrebne za kredit. Također, želi se sufinanci-rati komunalno opremanje parcela na kojima će se graditi objekti. No, čelništvu općine jasno je da je obrazovanje poljoprivrednika nužan uvjet za napredak. I tu će se nad-alje činiti napori kako bi znanje i nove tehnologije bile što dostupnije kroz seminare, predavanja, Savjetodavnu službu i sl.

KANDIDATI

Sufinancirati se mogu projekti koji moraju imati kapacitet od minimalno 20 do 80 grla, te omogućavati intenzivnu i ekonomski isplativu proizvodnju mlijeka. Objekti moraju biti konstruirani kao «lauf štale», s slo-bodnim režimom držanja stoke. Projektom mora biti predviđeno izmuzište, mljekara i sadržaji potrebni za omogućavanje proizvodnje mlijeka visoke kvalitete. Također, moraju biti zadovoljeni visoki kriteriji očuvanja okoliša s skladu s hrvatskim standardima.

Sredstva za sufinanciranje osigurat će se u općinskom proračunu, a samo sufinanciranje obavljat će se u etapama. U prvoj etapi, izrada idejnog projekta i postupak dobivanja pozitivnog mišljenja županijskog i središnjeg stručnog povjerenstva Ministarstva poljo-privrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

U drugoj etapi, općina će sufinancirati obiteljs-ka gospodarstva koja su dobila pozitivno mišljenja i to za troškove izrade investicijske studije, izradu glavnog projekta, te ishođenje građevinske dozvole, a sve ovo dostavlja se kao obvezno HBOR-u uz kreditni zahtjev.

U trećoj etapi, po dobivanju kredita, općina će su-financirati troškove komunalnog opremanja parcele za gradnju štalskih objekata, a o čemu će Općinsko vijeće donositi pojedinačne odluke za svako obiteljsko gospo-darstvo, ovisno o konkretnim potrebama.

V.P.

RAZMIŠLJANJE NA TEMU

ŠTO ĆE BITI S HRVATSKIM SELJAKOM?PROGRAM MJERA ZA RAZVOJ STOČARSTVA

I OPĆINA POMAŽE PERSPEKTIVNIMA

10 MIL 11MIL

Zima je oduljila pretvarajući pejzaže oko zaseoka Molve Grede u idilične tihe krajo-like umotane u tihu bjelinu. Tek kad čovjek stane kraj zametenog seoskog druma i priđe rubu crne šume, začuje iz njezine dubine žvrgoljenje mnogo-brojnih ptica što žive svoj ptičji život usprkos hladnoći. I šumsko raslin-je oblijepljeno je snijegom. Nado-mak sela viju se bijeli stupovi dima iz seoskih kuća. Dok zaustavljam nadolazeći automobil kako bih pitao za domaćinstvo Drageca Molnara, iz-nutra me znatiželjno promatraju dvije žene i opisuju mi traženo imanje. Lako nalazim poveliko dvorište i suvre-men trijem na kojem su ulazna vrata. Zvonim. Otvara mi domaćin i, kako sam bio najavljen, odmah s vrata započinjemo razgovor. Došao sam nešto ranije nego li je bilo dogovoreno, pa krećem s Dragecom i njegovom ženom Marijom u staje gdje oni još nisu zgotovili jutarnji posao.

Dragec je glava kuće. Prešao je četrde-setdrugu, a stočarstvom se bavi otkada zna za sebe. Bavili su se njime i njegov djed i njegov otac. S ponosom po-kazuje staru uramljenu fotografiju na kojoj su «japek» (njegov djed) sa svojom nagrađenom kravom iz 1936. godine na nekoj izložbi stoke u Zagrebu. U Dragecov-om domaćinstvu je dva-naestoro članova. Os-mero djece Molnarovih po starosti se kreću od najmlađeg Stjepana koji ima dvije godine do najs-tarijeg sina od dvadeset, a trenutačno služi vojni

rok. Imaju četiri sina i četiri kćeri. S njima u domaćinstvu živi još i baka, kao i invalidna Dragecova sestra. Sve u svemu njih dvanaestoro djeluje kao malo poduzeće. Samo što svi članovi ne privređuju, nego dapače, pet ih trenutačno polazi školu. Tri godine imali su istovremenu čak šest đaka. Pa sad neka se svaki roditelj koji ima jednog ili dvoje prisjeti svih problema i pomnoži sve sa šest.

Molnarovi su okrenuti stočarstvu. U stajama drže dvadesetak muznih krava, a u još dvije odvojene staje drži telad i tovi junad. Tamo je još dvadesetak grla. Lani su, od dvanaest muznih krava, predali Luri

REPORTAŽA

SELJAČKI ŽIV55.000 litara mlijeka. Sami pripremaju hranu za svoju stoku, a za taj posao trenutačno obrađuju oko pedesetak jutara zemlje. Zimu su iskoristili za pri-pravljanje opsežne dokumentacije za adaptaciju i dogradnju stajskog objekta u kojem će držati pede-set muznih krava. U tom poslu pomaže im Općina Molve i domaćin naglašava kako bi bez te pomoći teško isposlovao sve što mu za to treba. Općina su-financira projektnu dokumentaciju čija cijena dosiže tridesetak tisuća kuna. Predračun iznosi oko 1,8 mili-juna kuna, a sredstva će biti osigurana preko HBOR-a. Procedura je, prema mišljenju Molnarovih, još uvijek previše komplicirana i zahtjevna. Neprestano se traže dodatni papiri, pa se potroši puno vremena i živaca da bi se ostvario rezultat. Farma bi ove godine trebala biti završena i napunjena kravama, ali kako je sporo krenulo, domaćini strahuju hoće li to i usp-jeti. Objekt će biti otvorenog tipa s najsuvremenijom tehnologijom, a trebat će ići i na dodatnu instruktažu, pripovijeda nam Dragec.

Pitam domaćine hoće li se neko od njihove djece odlučiti da nastave s njihovim poslom? Dok je gospođa Marija pomalo sumnjičava, Dargec je uvjeren da će neka od njih shvatiti kako je život na zemlji is-

plativ i kako ima svojih prednosti.

Dok putujem snježnom ravnicom, bajko-vitom i tihom, poput Rusije iz filma Dr. Živago, na-trag prema Molvama, nekako mi je toplo pri srcu. Upoznao sam jednu zaista veliku i toplu obitelj. U mislima me prate znatiželjne oči malog Stjepana ko-jem se dopao moj fotoaparat, pa se zadržao uz mene cijelo vrijeme razgovora. I nasmijano lišce njegove samo malo starije sestre, kao podsjetnik da su oni vrijedni svakog truda i muke.

Vjekoslav Prvčić

REPORTAŽA

OT JE BORBA

12 MIL 13MIL

Iz Euharistije kao iz izvora izlijeva se na nas milost, te se s najvećim uspjehom postizava ono posvećenje ljudi i proslava Boga u Kristu. Iz Euharistije, dakle, Crkva niče i raste. Ova godina je posvećena GODI-NI EUHARISTIJE. Želim da i mi u Uskrsloj radosti doživimo promjenu našega odnosa prema Euharistiji.

Uskrs i vrijeme do Duhova samo po sebi sugerira promišljanje Euharistije i slavlja drugih sakramena-ta u svezi s kršćanskom vjerničkom obitelji. Kako se održava u obitelji? Uskrsno/vazmeno je vrijeme posebno mistagoški usmjereno. To znači produbljuje se sakra-mentalni život vjernika, koji ima svoj vrhunac u Euharis-tiji, svakonedjeljnoj svetoj misi, kao vjekovnoj normi kršćanske praktične vjere. Djeca i mladi uvode se preko sakramenata kršćanske inicijacije u puninu crkvenog zajedništva – tu su i slavlja prve pričesti i svete potvrde. I vjenčanja se u posljednje vrijeme sve više slave u ovim mjesecima. Sve to na više načina dotiče upravo obitelj. Potrebno je stoga probuditi i svijest o sakramentalnoj ili otajstvenoj dimenziji obitelji.

Bila bi velika šteta kad bi vazmeno trodnevlje, Uskrs, Uskrsno vrijeme, svaka nedjelja, kao i primjerice slavlja prve pričesti, svete potvrde, vjenčanja izgubila kršćanski duhovni karakter u onom obiteljskom dijelu slavlja. Dužni smo misliti i na našu kršćansku tradiciju s obzirom na nove običaje koji se nekritički uvlače i sve više odvlače od doživljaja svetosti samog sakramenta kao znaka Božjeg djelovanja u nama i među nama. Obitelj u tom smislu mora postati svjestan subjekt, čimbenik un-utar crkvenog zajedništva. U tom pravcu pokušajmo malo više duhovno razmišljati, počevši od Euharistije kao živog vrela i vrhunca svega vjerničkog života. Obuhva-timo samo ono više poticajno.

CRKVA I OBITELJ Tu su bitne dvije misli: Najprije «Crkva iz Euharis-

tije», kako je to naglasio sadašnji papa. Crkva Euharistiju čini ali iz nje i raste. Druga je misao povezana upravo s tom spoznajom o crkvi koja raste iz Euharistije: obitelj kao «domaća Crkva». Ne možemo u cijelosti razmišljati o Crkvi kao zajednici, a da ujedno ne razmišljamo i o obitelji. To tim više što je Crkva sebe od samog početka i praktično doživljavala kao obitelj nebeskog Oca, koja se darom Duha Svetoga, Duha posinstva okuplja u sinu Isusu Kristu.

Papa naglašava da je Euharistija srž misterija Crkve. Kad kažemo misterij/otajstvo Crkve, mislimo ne samo ovo vidljivo, koliko je crkva sastavljena od vidljivih ljudi, te ima neku svoju vidljivu organizacijsku strukturu, nego mislimo i onu stvarnost koju ona označuje i vidljivo prezentira, a koja je od Boga. Crkva je vidljivi sakrament, znak Krista u svijetu. Vidljivo predstavlja nevidljivog Krista u svijetu.

No Crkva se u vremenu ovdje i sada događa, utjelovljuje se u čovječanstvo. Nije dovršena. Uspoređuje se s gradnjom. Bit će dovršena u punom svome otajst-venom smislu tek kad je Isus sam dovrši. Uspoređena i

E U H A R I S T I J As Hramom koji se gradi. Sjetimo se riječi iz Prve Petrove poslanice: «Pristupite k njemu – Kamenu živomu…pa se kao živo kamenje ugrađujte u duhovni Dom za sveto svećenstvo, da prinosite žrtve duhovne, ugodne Bogu po Isusu Kristu.» Mi vjernici smo to živo kamenje iz kojeg se gradi Dom kojemu je temelj Krist. Krist je onaj konačni kamen kojim će se dovršiti ta gradnja sveopćeg Božjeg Doma. Svaki se čovjek na neki način ugrađuje u tu Božju gradnju – Crkvu. Vjerom to postaje čovjekov svjesni čin pristupa Kristu u vidljivom crkvenom zajedništvu. Tu je i obitelj nezaobilazna, kao i sam čovjek. Kao što je obitelj osnovna stanica svakog društva, tako je i ona kao «domaća crkva» po svojoj sakramentalnosti i osnovna ćelija u gradnji sveukupnog zajedništva. Potrebno je da obitelj stekne ponovno i svoju crkvenu svijest. Crkva se izgrađuje Euharistijom, prema tome se i obitelj – kućna crkva - u onoj svojoj sakramentalnoj, duhovnoj, svetoj, dimenziji izgrađuje Euharistijom.

EUHARISTIJA I OBITELJ

Iz Euharistije se kao iz izvora izlijeva na nas mi-lost, te se s najvećim uspjehom postizava ono posvećenje ljudi i proslava Boga u Kristu. Iz Euharistije, dakle, Crk-va niče i raste. Kako? Evo, prenesimo se duhom u dvora-nu Posljednje večere. Isus osjeća i zna da je došao nje-gov čas. Evanđelist Luka je zapisao: «Svom sam dušom čeznuo za tim časom blagovati ovu večeru s vama». Prema Ivanovu evanđelju učenicima je najprije oprao noge, rekao im: « što sam ja vama učinio, činite i vi dru-gima; dao sam vam primjer»: Uzeo je potom u ruke kruh i rekao: «uzmite jedite ovo je tijelo moje…» i čašu «ovo je krv moja koja se za vas prolijeva… Ovo činite meni na spomen!» Potom je održao oproštajni govor u kojem govori prema Ivanovu evanđelju: «Novu vam zapovijed dajem, ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio. Po tome će svijet znati da ste moji učenici».

U tom znaku se sada i uvijek Crkva događa i u svi-jetu identificira. Najprije zajedništvom. Euharistija uvijek pretpostavlja zajedništvo, da zajedno vjerujemo u Isusa Krista, da se vjerom skupljamo u Isusovo ime. No, ne tak na neko druženje ili međusobnu zabavu.

Motiv okupljanja mora biti vjera u živi, otajstveni susret s Kristom, koji ničim ne smije biti zasjenjen. To je prvi preduvjet euharistijskog zajedništva. Potom slav-lje – zajedništvo s Kristom se slavi u radosti. Kruna je toga svijest da je Isus, makar nevidljiv, stvarno s nama. Kad jedni druge gledamo i doživljavamo kraj sebe, jedan u drugome vidimo Krista. Isus se poistovjećuje sa sva-kim od nas. To je otajstveni čas našeg zajedništva. Ono se proteže na sve raspršene po cijelom svijetu. To je prvi znak Isusove prisutnosti među nama.

Osim tog otajstvenoga zajedništva, sabranog vjerničkog skupa, još su tri vidljiva znaka.

Drugi je znak svećenik kojega nam preko apostola Krist šalje da na vidljiv način predstavlja njegovu osobu. Svećenik u misi vidljivo naznačuje mjesto gdje stvarno stoji Isus nevidljiv. Znak je toga poljubac oltaru. Kad svećenik stupi k oltaru, poljubi oltar – to je pozdrav Isu-su. To je mjesto Isusa pred nama. Svećenik je istodobno samo vjernik zajedno s nama. «Gospodin s vama», riječi kojima se obraća sabranoj zajednici upravo hoće reći – tu je Isus. I s duhom Tvojim, odgovara skup vjernika – mi ga vidimo u tebi.

Treći je znak Isusove prisutnosti riječ. Ona je sada tu živa. Mi ušima slušamo glas čovjeka koji čita ili razlaže riječ Božju, ali je srcem u vjeri doživljavamo kao živu – meni, tebi, nama, upravo tu i sada rečenu. U našem srcu tada djeluje Duh Božji. Razumije se, ako smo tako disponirani i otvoreni u tom momentu Bogu i njegovu svetom djelovanju.

Četvrti znak, kao vrhunac Isusove prisutnosti – kruh i vino. Ono postaje Tijelo i Krv Kristova – Krist sam. Dolazi k nama svakom pojedinom kao okrepa na putu. Potpuno se poistovjećuje s nama. Primamo tijelo njegovo da budemo tijelo njegovo. Tu se doista Crkva gradi kao otajstveno tijelo Kristovo. Tu je, dakle, stalan izvor sve crkvene snage. Obitelj Božja na okupu u Sinu Božjemu s Ocem. Tu je Duh Sveti posvećuje i osposo-bljuje za djelo Božje u svijetu. Zato je važno da djeca i roditelji budu zajedno na misi. Nije dobro stvarati neku «podjetinjenu» misu, odvojenu od odraslih, jer se tada ne

može doživjeti obitelj, roditelji zajedno s djecom i kao posvećeni znak Kristove prisutnosti.

EUHARISTIJA JE IZVOR LJUBAVI

Euharistija je izvor ljubavi. Sva-ki put kad dođemo na misu, slušamo Isusa, s njim se povezujemo u pričesti, onda bi se morala u nama zapaliti nova snaga ljubavi, da postanemo bolji jedni drugima. Zato je Isus rekao: «ne možeš se Bogu približiti, prinositi svoj dar, a pogotovo iz toga slijedi, ne smiješ ići na pričest, ako imaš zavist, mržnju, tvr-do odbijanje nekog od svojih bližnjih. Pričest je izraz ljubavi i mora biti bezu-vjetna ljubav prema svima – poznatim i nepoznatim. U tom Euharistijskom činu kao gozbi ljubavi mora biti ljubav i ništa drugo. Tada u našem srcu mora biti pot-puno raspoloženje prema svakom svome bližnjemu.

I na planu svijeta obitelj je pre-sudni čimbenik. Civilizacija ljubavi pov-ezuje se, kaže Pavao VI. u svom govoru na Božić 1975. godine: “s tradicijom domaće (kućne) Crkve”. Najdublji smisao civilizacije, kaže on, nije tol-iko politički koliko humanistički. Civi-lizacija pripada povijesti čovjeka, jer odgovara njegovim duhovnim i moral-nim težnjama. Proričem tu civilizaciju

ljubavi, koju smo dužni razvijati, u neku vrstu parole ČOVJEK ČOVJEKU DAR. To se najprije ima doživjeti u obitelji. Nigdje to nije tako evidentno. To je najdublje naznačeno u Euharistiji, gdje nam se Gospodin daje sav kao dar u liku kruha i vina. Kad se Gospodin sav nama daje, onda i nas potiče da se jedni drugima dajemo. Pa «ako Bog hoće», kaže sadašnji Papa u pismu obiteljima, «čovjeka radi njega samoga, čovjek ne može samog sebe potpuno naći osim po iskrenom sebedarju» i dodaje: «roditi čovjeka treba radi njega samoga». Dakle, ne iz vlastite koristi.

U Euharistiji se povezujemo s Gospodinom i međusobno, uspostavlja se unutarnji mir zajedništva i ljubavi. Ideal je da kao što naši biskupi vole naglašavati: «hrvatska (kršćanska) obitelj svaki dan moli i svake nedjelje ide na misu». To mora biti pravilo svake kršćanske obitelji. Svaka nedjeljna misa, svako rođenje, svako slavlje sakramenata članova obitelji mora biti novi impuls obiteljskoj radosti i ljubavi.

SVIMA NAMA USKRSLI KRIST DAO SNAGE DA GA SLIJEDIMO PO EUHARISTIJI.

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!

Priredio: fra Marko Vrdoljak, župnik

14 MIL 15MIL

Turističko vijeće TZ Općine Molve krenulo je u novu 2005. godinu prilično radno i ambiciozno. Nakon donošenja programa rada za 2005. godinu, u studenom 2004. godine, početkom siječnja 2005. donesen je i kalendar događanja turističkih, kulturnih i gospodarskih sadržaja za 2005. godinu. Pregled događanja, te rekapitulacija zbivanja i aktivnosti u 2004 godini razmatrani su na sjednici u pros-incu 2004. Plan rada i kalendar događanja odmah su uvršteni na web stranicu Općine Molve. www.molve.hr, pri čemu se kao novitet javlja izrada linka Turističke zajednice. Kao prijedlog Turističkoj za-jednici županije već je ranije predložena izrada linka Općine Molve na stranicama županijske TZ kako bi klikom na njega posjetitelj odmah stigao na molvar-ske stranice.

Najvažnija zadaća TZ Općine Molve ve-zana je uz akciju Zeleni cvijet, te što bolje prezen-tiranje Općine Molve i mjesta Molve, ne samo u Koprivničko-križevačkoj županiji, već na razni cijele Hrvatske, pa i u inozemstvu.

Kako bi se još više približili vrhu u kategoriji manjih mjesta, a možda i u nekoj od pojedinačnih kategorija u kojima obično primat imaju gradovi, odlučeno je da se uloži još više napora u zadovoljen-je kriterija u kojima ne dobivamo maksimum bo-dova kod ocjenjivanja. Kao manje mjesto nemamo konkurencije u kriterijima kao što su prilaz mjestu, središte mjesta, opremljenost, javni objekti, cvjet-nost, hortikultura i slično, ali svakako treba poraditi na uređivanju javnih površina, turističkoj signalizaci-ji, te dostupnosti informacija.

Uređenje ulica i nova vizura mjesta što će je Molve dobiti već ove godine, kad se slika velikog gradilišta pretvori u skladan, uređen i besprijekoran niz ulica koje, svaka svojom komponentom, daje dio velikoj harmoniji mjesta.

Tako se TZ već primila priprema vezanih uz postavljanje turističke signalizacije. Postavljanje niza znakova koji prezentiraju crkve, kapelice, galerije, te znakova pozdrava i dobrodošlice u Općinu Molve na svim ulazima u Općinu, te uređenja oštećenih zna-kova. Nadamo se da će se glede ovih nastojanja fi-

TURISTIČKA ZAJEDNICA

RAD TURISTIČKE ZAJEDNICEStara poslovica

kaže gdje ima dima ima i vatre, a današnji medijsko-komerci-jalizirani svijet kaže gdje ima novaca ima i novinara. Najgora stvar je da pritom ne laže. Općina Molve to u svakom slučaju može potvrditi; ruku na srce, u njoj ima novaca, a ima i no-vinara. Novinara je u općini Molve bilo svakakvih, a nas će u ovom nepreten-cioznom pregledu zanimati samo oni koji su u nju kročili s namjerom da o njoj nešto napišu. Naime, novinari iz različitih (doslovce!) tiskovnih medija pohodili su

našu idiličnu, malu podravsku općinu s povećim godišnjim proračunom i o njoj u svojim novinama i časopisima objavljivali svoje reportaže.

Možda će zazvučati oholo no na općinu Molve su dnevne novine potrošile podosta papira. Dakle, što se tiče Večernjaka, Vjesnika i Jutarnjeg lista na njihovim stranicama je općina Molve već nekoliko puta zauzela zavidnu količinu prostora. Je-dan pak drugi dnevni list, i to onaj poslovni, kako sam sebe naslovljava, dakle Dnevnik, također je općini Molve posvetio nekoliko svojih stranica. Re-gionalni tjednik Podravski list i tjednik Koprivničko-križevačke županije Glas Podravine i Prigorja općini Molve su posvetili najviše stranica, što i ne čudi s obzirom na to da pokrivaju samo područje Podra-vine, a u općini Molve gotovo uvijek ima materi-jala o čemu bi se pisalo. No, i regionalni je tjednik Bjelovarsko-bilogorske županije, Bjelovarac, općini Molve posvetio nešto prostora. Osim u regional-nim časopisima, o općini Molve se pisalo i piše se i u časopisima koji se pojavljuju na kioscima diljem

Hrvatske. Časopisi različitih tematika i koncepata su pisali o općini koja je od petnaest puta veće Ko-privnice dvostruko bogatija. Neki od njih su tjednici Arena i Globus, koji su u nekoliko navrata općini Molve posvetili po nekoliko stranica, što je velik uspjeh ako znamo da su poduže reportaže u takvim časopisima relativno rijetke. O općini u kojoj se ljudi kada mole prekriže izgovarajući riječi U ime Oca, i plina, i Duha Svetoga... nedavno je opsežnu reportažu objavio i kultni satirički splitski časopis Feral Tribune, koji je očito procijenio da je i općina Molve jedan od ferala u mračnoj nam državi. Znatan prostor u tiskanim medijima općina Molve zauzima ne samo zbog velike novčane rente, koju dobiva kao naknadu za vađenje plina na svojim prostorima, već i zbog nekih drugih svojih značajki. Jedna od njih je sport, tj. nogomet, zbog kojeg je općina Molve često prisutna na stranicama popularnih Sportskih novosti, dnevnih sportskih novina. Treća značajka općine Molve (treća u mojem nabrajanju, što ne znači i treća po važnosti u općini Molve) zbog koje se pojavljuje ponajprije u časopisima tipa Glasa koncila, je poznata molvarska religioznost, odnos-no Majka Božja Molvarska i katedrala posvećena njezinu uznesenju. Ostale značajke općine Molve zbog kojih se najčešće kraći news-tekstovi nalaze u raznim novinama i časopisima su ponajprije KUD Molve i Molvarski likovni krug, a poslije njih i os-tale udruge koje djeluju na općinskim prostorima. Bitna značajka općine Molve je i poljoprivreda koja je privukla časopise poput Agro glasa, dvotjednika za poljoprivredu i selo, Nove zemlje, revije za vrt, obitelji i agrar, i Mljekarskog lista, da objave poveće reportaže o podravskom Kuvajtu. Pozamašan broj stranica u premnogim novinama i časopisima is-punjava, sudeći po medijskom prostoru koji mu je posvećen, medijski najeksponiraniji Molvarac, koji je, kako iz pouzdanih izvora saznajem, od predsjed-nika države od milja nazvan Ivan Grozni, uz čije se ime redovito spominju i Molve te se i na taj način povećava količina tiskanog medijskog prostora u kojem se spominju Molve. A nije li to ono što je najvažnije u današnje vrijeme: vidjeti i biti viđen.

Mario Kolar

OD MLJEKARSKOG LISTA DO FERAL TRIBUNE-aILI MOLVE U TISKANIM MEDIJIMA

nancijskoj injekciji Općinskog vijeća pridružiti i sredstva TZ Hrvatske, koja u planovima i najavama sa 35% od ukupnih sredstava podržava ovakve ak-cije lokalnih turističkih zajednica.

TZ Općine Molve planira i postavljanje reklamnog panoa u blizini vodenice, koji će, s jedne strane, prikazivati turističku kartu Općine Molve sa svim njenim znamenitostima i ustanovama, te označenim ulicama, a s druge strane, reklamni pano vezan uz ljepote mjesta, okoliša i ostale znamenitos-ti.

Izrađena karta bit će prezentirana i kao promidžbeni materijal u manjem formatu, te kao ta-kova se štampati i promovirati na sajmovima i os-talim događajima kojima TZ Molve bude prisustvov-ala.

Vladimir Šadek, predsjednik TZ

16 MIL 17MIL

Nakon dva nastupa u zimskom periodu Božićnog koncerta u crkvi i Godišnje priredbe održana je i godišnja skupština Kul-turno-umjetničkog društva.

Na 40. izbornoj godišnjoj skupštini koja je održana 19. veljače 2005. godine iznesen je pregled rada udruge i aktivnosti tijekom prošle godine te izabran Upravni odbor , predsjednica i tajnica udruge. Za predsjednicu je izabrana gđa Marina Sabolović, za tajnicu gđa Mirela Paša, a upravni odbor uz predsjednicu i tajni-cu čine voditelji pojedninih sekcija gđa Katica Ištvan, gđa Du-bravka Jaković, g. Ivan Jaković, g. Dražen Štefan , g. Emil Kolarić , garderobijerka gđa Spomenka Žufika i blagajnik g. Zvonimir Ištvan.

Zapravo novi Odbor je stari Odbor kojem je produžen mandat jer je prema izjavama na godišnjoj skupštini vrlo uspješno obavio prošli period. Gosti, članovi i predstavnici Općine i osta-lih udruga pohvalili su rad društva i njegovo vodstvo, a članovi su jednoglasno odlučili ne mijenjati ništa.

KUD Molve izvrsno funkcionira i svake godine postaje sve bolji i aktivniji. U 2004. godini bilježi veliku aktivnost. Društvo je imalo trideset nastupa, što je osam nastupa više od 2003. , a to se može vidjeti iz sažetka prošlogodišnjih aktivnosti .

U veljači prošle godine održana je trodnevna godišnja priredba, koja je uspješno realizirana i bila vrlo posjećena. Nakon nje održana je 39. izvještajna godišnja skupština iza koje je usli-jedilo niz nastupa.

Proljetni period bio je buran , veseo te obilježen marljivim radom.

Društvo je 6. ožujka 2004. gostovalo u Novom Virju s cjelovečernjom priredbom i dobro se provelo zahvaljujući domaćinima, mještanima općine Novo Virje i njihovom načelniku g. Stanku Tišljaru.

3.travnja 2004. zbor i tamburaški sastav uveličali su ot-vorenje izložbe Molvarskog likovnog kruga u Galeriji Molve.

10. travnja 2004. KUD gostuje s cjelovečernjom prired-bom u Repašu gdje je bilo također jako dobro, a na gostoprim-stvu zahvaljujemo domaćinima i g. Ivanu Hontiću.

Već 11. travnja 2004. na sam Uskrs folklorna sekcija, pjevački zbor i tamburaški sastav nastupaju povodom otvorenja izložbe pisanica i ručnih radova u Osnovnoj školi Molve.

13. travnja dramska sekcija imala je nastup pred selekto-rom za izbor predstavnika županije na državnom natjecanju.

17. travnja društvo gostuje na Danima općine Drnje s cjelovečernjim programom. Publika je bila oduševljena i vrlo zadovoljna viđenim.

19. svibnja 2004. dramska sekcija nastupa s komedijom g. Ivana Jakovića “ Gde ima dima, ima i jognja “ pred punom dvoranom u Domu kulture u Đurđevcu. Predstavili su se Sredn-joj strukovnoj školi Đurđevac čiji učenici nisu skrivali svoje zado-voljstvo i smijeh , a bili su i izuzetno zainteresirani.

U svibnju je nastupao i tamburaški orkestar na Glazbenim svečanostima u Koprivnici.

O RADU KUD MOLVE U 2004. GODINI

29. svibnja folklor i tamburaški sastav predstavili su KUD Molve na međužupanijskom susretu u Hruševcu Kupljen-skom (kod Zaprešića) gdje se okupilo sedamnaest društava iz svih županija. Naš nastup bio je nagrađen posebno velikim pljeskom. Društvo se prelijepo provelo uz druženje s ostalim društvima lij-epe naše i uz nezaboravan vatromet. Od posebnog je značaja ovaj nastup iz jednog razloga što je okupio neke naše stare članove, ali i neke nove, stoga im ovim putem zahvaljujemo što su se odazvali i odradili izuzetno dobar nastup. Nadamo se da smo ih zainteresirali te da će se i u buduće angažirati.

12. lipnja folklor i tamburaški sastav nastupili su u Os-ekovu (Moslavini) na susretima folklora. Posebno nam je drago i potrebno je istaknuti da se folklorna sekcija obogatila mlađim folklorašima pretežno osnovnoškolcima koji vrlo dobro napreduju u radu pa ih ovim putem i pohvaljujemo.Odlično surađuju sa stari-jim članovima folklora. Sada se zaista možemo pohvaliti velikim sastavom folklora. Na tome možemo zahvaliti samo iznimnoj su-radnji škole i KUD-a čime se sada samo potvrdila takozvana, kako mi volimo reći, “ kudoškolska” spona.

18. lipnja 2004. zbor nastupa na smotri zborova u Virju.Početak ljeta za kudovce bio je interesantan. Folklorna gru-

pa s tamburašima bila je 19.-21. lipnja u Trogiru na trodnevnom gostovanju na manifestaciji “ Na mlađima svijet ostaje”. Dostojno i vrlo zapaženo predstavili su svoj zavičaj i Molve koreografijom dr. Ivana Ivančana “Molvarski svati” koju su jako dobro izveli zahvaljujući svom marljivom radu i trudu voditeljica Dubravke Jaković i Katice Ištvan . Ovim putem zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način sudjelovali u tom ostvarenom nastupu.

Ubrzo nakon Trogira 4. srpnja 2004. folklor i tamburaši imali su vrlo zapažen nastup na Podravskim motivima u Koprivni-ci.

Već 10. srpnja 2004. u istom sastavu sudjeluju na Županijskoj smotri folklora u Novigradu Podravskom sa vrlo uspješnim nastupom.

Nakon burnog razdoblja koje je obilovalo nastupima, ak-tivnostima i putovanjima članovi kulturnogo umjetničkog društva “Molve” bili su na zaista zasluženom godišnjem odmoru.

U kolovozu iako je bila ljetna stanka ženski pjevački zbor nastupa na otvorenju izložbe u Galeriji povodom Dana općine Molve.

27. kolovoza 2004. također folklorana i tamburaška sek-cija te zbor nastupaju u Vrbovcu na manifestaciji “Kaj su jeli naši stari”.

U to vrijeme voditelj tamburaškog orkestra Dražen Štefan i voditelj tamburaškog sastava Emil Kolarić prisustvovali su od 24. do 28. kolovoza 2004. seminaru o tradicijskim glazbalima i tam-burama za Panonsku zonu u Vinkovcima.

11. rujna 2004. u sportskoj dvorani u Molvama održani su 7. molvarski susreti folklora. Sudjelovala su uz domaćina još četiri kulturno umjetnička društva KUD “ Hruševec Kupljenski “

iz istoimenog mjesta iza Zaprešića Hruševca Kupljenskog, KUD “Ferdo Rusan “ iz Virja, KUD “ Stjepan Šajnović” iz Osekova, KUD “ Tomislav” iz Svetog Ivana Žabna.

Na toj prekrasnoj večeri folklora okupilo se oko 220 su-dionoika koji su prikazali običaje, pjesme i plesove svog kraja.

Poznanstvo sklopljeno u Vrbovcu, 27. kolovoza rezulti-ralo je nastupom 18. rujna 2004. u Lupoglavu pokraj Vrbovca na proslavi obljetnice njihovog kulturno-umjetničkog društva.

26. rujna 2004. folklor s tamburašima i ženski pjevački zbor sudjelovali su na Danima zelja u Koprivničkim Bregima gdje su se lijepo proveli i bili oduševljeni viđenim što se sve od zelja može pripraviti za jelo.

10. listopada 2004. godine folklor i tamburaši nastupaju na trodnevnoj manifestaciji u Novigradu Podravskom.

Već 30. listopada 2004. održan je nastup folklora i tamburaša u Osijeku na susretu društava povodom svečanog ot-varanja obnovljenog Trga Ante Starčevića.

Tamburaški orkestar nastupa na priredbi Glazbene radi-onice u Đurđevcu povodom Martinja.

28. studenog 2004. godine tamburaški orkestar sudjelovao je na Županijskoj smotri tamburaških orkestara.

Ovako radno sproveli smo jesen, a zimu smo dočekati nas-tupom tamburaškog orkestra u Glogovcu, 19. prosinca 2004.

Kao novost tamburaši i zbor održali su Božićni koncert, kao čestitku mjestu i mještanima Molva, koji se održao 26. pros-inca 2004. u Crkvi Blažene Djevice Marije u Molvama.

28. i 29. siječnja održana je Godišnje priredbe KUD-a pod nazivom KUD MOLVE MOLVAMA koja je bila 30. nastup vezan uz 2004. godinu.

Ovakvim kalendarom možemo se samo pohvaliti , no za to je potrebno mnogo truda, volje, rada i odricanja pri čemu sudjelu-ju 83 aktivna člana društva od ukupno 97 članova .

Svake godine nastojimo povećati brojnost članova , bogati-ti društvo u cjelini te obnoviti i popuniti garderobu i instrumente. Prošle godine sašiveno je 17 crnih fertuna, 5 suknji od platna, 5 ženskih košulja, 7 rajtoza i 11 podravskih muških košulja. Ku-pljene su umjetne kite, 2 plave i 3 smeđe.

Za tamburaše su nabavljeni još neki instrumenti: dude, dvo-jnice, strančica, jedinka, 2 brača, 1 prim i 1 bisernica te navlake za instrumente. Popravljen je stari bas koji je bio potrgan.

Otkupljena su prava i skladba za državno natjecanje za tamburaški orkestar .

Nastojimo raditi i na usavršavanju voditelja i članova koje šaljemo na seminare ili škole folklora.

Prošle godine voditelj tamburaške sekcije Dražen Štefan i voditelj tamburaškog sastava Emil Kolarić bili su polaznici seminara za tradicijska glazbala i tambure za Panonsku zonu u Vinkovcima.

Voditelj tamburaškog orkestra bio je polaznik i jed-nodnevnog seminara u Vrbovcu za dirigente tamburaških orkesta-ra.

Općina Molve financirala je uređenje prostorije KUD-a. Popravljen je pod, postavljna je betonska deka, novi tepison i okrečena je prostorija i na tome smo veoma zahvalni.

Što se tiče nekih promjena u društvo promijenio se samo voditelj tamburaškom sastavu.Njega vodi od 1. lipnja 2004. Emil Kolarić. Promijenili su se neki članovi u pojedinim sekcijama, neki su odustali,a neki su opet započeli rad. No broj članova ostaje go-tovo nepromijenjen, za jedan manji od prošle godine.

Problemi koji se javljaju su okupljanje članova, broj članova i nedovoljna financijska mogućnost za bolje napredovanje. Ženski pjevački zbor zbog premalog broja članica ne može nastu-pati u svom dosadašnjem rangu već kao mali vokalni sastav. Svim sekcijama najveći problem je okupljanje članova zbog raznovrsnih obaveza i nemogućnosti. No nekako je ipak sve usklađeno, nara-vno uz trud voditelja, ali i uz poseban angažman članova. Potrebno je odvojiti vrijeme za probe, koji put je otežano i doći , a treba ima-ti volju i truditi se. Stoga posebno pohvaljujemo sve članove koji marljivo vježbaju i dolaze na probe i nastupe. Od srca čestitamo svim voditeljima i članovima na odličnim nastupima. Cijenimo njihovo vrijeme i trud i nadamo se da ne žale za utrošenim vre-menom koje je posvećeno za kulturnu promidžbu svog mjesta.

Na kraju iza ovog presjeka rada KUD Molve preostaje nam još da se zahvalimo na potpori i razumijevanju Općini Molve. Nadamo se da smo opravdali njihovo povjerenje te da će i nadalje biti uz nas. Zahvaljujemo se i na njihovom sponzorstvu i finan-cijskoj potpori te na razumijevanju i pomoći u svakom pogledu. Društvo će s voljom i marljivim radom pokušati u ovoj godini biti još aktivnije i bolje te opravdati povjerenje koje mu je dano od strane Općine Molve kao i od strane cijenjene publike. Zahvalju-jemo svima na podršci i razumijevanju koje nam dajete jer i to nas pokreće već četrdeset godina. Ove godine proslavljamo jubi-lej četrdesete godišnjice postojanja Kulturno-umjetničkog društva Molve. Stoga se nadamo da će i ova 2005. godina biti ispunjena mnoštvom nastupa i aktivnosti te biti najbolja do sada.

Tajnica KUD: Mirela Paša

18 MIL 19MIL

Na godišnjoj skupštini DVD-a Molve, što je održana 30. siječnja 2005. godine, izvješće je podnio tajnik DVD-a Ivan Gregurić. Nakon pozdravljanja nazočnih, rekao je da društvo danas broji 44 redova i 4 počasna člana. Od tog broja 16 je ispitanih vatrogasaca, 9 vatrogasaca I. klase, 9 dočasnika, 10 časnika i jedan počasni viši časnik, jedno odjeljenje mladeži od 6 do 12 godina i jedno odjeljenje mladeži 12 do 18 godina, te jedno žensko odjeljenje od 6 do 12 godina. U 2004. godini Upravni odbor održao je sedam sjednica, te više sastanaka i različitih dogovora, ali nisu vođeni zapisnici. Također, održana su tri zbora na kojima su vatrogasci obaviješteni o problemima i životu društva, a vodila se i rasprava na iste teme. Redovita godišnja skupština održana je 25. siječnja 2004. godine. Pro-slavljen je dan zaštitnika vatrogasaca Sv. Florijana sa sve-tom misom u župnoj crkvi BDM u Molvama. Članovi društva prisustvovali su javnoj vježbi na Šoderici 7. svibnja 2004. godine. Na vježbi je sudjelovalo više vatrogasnih društava sa desetak navalnih vozila i zrakoplovom za gašenje požara iz zraka tipa Kanader. Tom vježbom je demonstrirana mogućnost gašenja požara zrakoplovom i na kontinentu, a ne samo u prio-balnom području naše zemlje.

Javna vježba održana je i u Gornjoj Šumi 13. lipnja

2004. godine. Na njoj su sudjelovala sva četiri Dobrovoljna vatrogasna društva s područja Općine Molve, DVD Hlebine s vozilom, DVD Virje s vozilom i javna vatrogasna postrojba iz Đurđevca.

Tijekom svibnja pregledani su svi hidranti u mjestu Molve, a nalaz je proslijeđen rukovodstvu Općine Molve. Greške su otklonjene. Također, u svibnju imali su molvar-

DVD MOLVE

ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINADVD MOLVE GREDE

RAZLIČITE AKTIVNOSTI

Članovi DVD-a Molve Grede održali su svoju 51. godišnju skupštinu 8. veljače 2004. godine. Na njoj su sudjelovali i predstavnici drugih udruga. Tom prigo-dom tajnik DVD Željko Vincek i predsjednik Jakob Vincek, podnijeli si Izvještaj o radu društva u 2004. godini. Tamo stoji da su članovi DVD- a Molve Grede 2. svibnja 2004. sudjelovali na svetoj misi u Molvama, a u prigodi zahvale zaštitniku vatrogasaca Sv. Florija-nu. Misa je održana i u njihovom mjestu, 9. svibnja 2004. godine, ispred Društvenog doma, a nazočili su joj svi članovi DVD-a, kao i mnogi mještani sela. Poslije mise bio je domjenak za svećenika i članove DVD-a. Održano je šest školskih vježbi, a išlo se i na općinsko natjecanje što je održano u Molvama. Prigo-dom proslave 40. obljetnice Udruge žena Molve Grede, članovi DVD-a svesrdno su pripomogli, te su donirali 500 kuna za spomen-lentu.

Odjeljenje DVD-a Molve Grede sudjelovalo je na tzv. «mokroj vježbi» što je održana u Gornjoj Šumi. Članovi su se sastajali više puta, čistili su i uređivali okoliš Društvenog doma, a neki su pregledali sve hid-rante u selu.

Društvo je kupilo dva svečana odijela, pet radnih hlača, pet kravata, kape i vatrogasne oznake i pet svečanih košulja.

Možda najvažnija akcija održana je 25. studenoga 2004. godine kad je dovezen šljunak, is-kopani i izbetonirani temelji za drvenu nadstrešnicu is-pod koje je smještena stara štrcaljka za gašenje požara. Ova akcija imala je i svoj nastavak 28. prosinca 2004. godine, kada su neki članovi društva zajedno s majsto-rom Pav Mirkom završili započeto. Dovezli potrebno drvo, sastavili sušu i prekrili je crijepom.

Organiziran je i jednodnevni izlet u toplice Sv. Martin za članove DVD-a i članice Udruge žena.

V.P.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Repaš podnijelo je svoj godišnji izvještaj o radu u kojem piše da društvo ima šezdeset jednog člana. U njihovim redovima su četiri časnika, sedam dočasnika, 11 vatrogasaca prve klase, pet vatrogasaca i trideset četvero djece od 6 do 16 godina. Tijekom 2004. godine održana su tri zbora i sedam sjed-nica Upravnog odbora. Njihovi članovi prisustvovali su proslavi Sv. Florijana u svibnju nazočeći svetoj misi u crkvi BDM u Molvama i svečanom objedu, nakon toga, u Vatrogasnom domu u Molvama.

Na općinskom natjecanju što je održano u lipnju članovi DVD-a Repaš postigli su slijedeće rezultate:

- seniorsko odjeljenje osvojilo je drugo mjesto,- odjeljenje muške djece od 6 do 12 godina bilo je drugo,- mladež muškog odjeljenja od 12 do 16 godina bila je prva, a- mladež ženskog odjeljenja od 12 do 16 godina osvojila je prvo mjesto.

Odjeljenje muške djece od 12 do 16 godina sudjelovalo je na Kupu Novačka 2004. i pokazali su primjeran rezultat. Članovi DVD-a sudjelovali su i na javnoj vježbi što je održana u Gornjoj Šumi, a imali su zadatak gasiti požar koristeći se naprtnjačama. Tijekom žetve obavljali su redovito dežurstvo prema pravilima VZO Molve. Djelovali su edukativno putom plakata i listića dijeljenim mještanima. Organizirana je poka-zna vježba na kojoj je demonstrirana upotre-ba hidranta u gašenju požara. Za rad im je iz proračuna općine odo-breno 20.000,00 kuna, a za kupovinu vatrogasne opreme 15.000,00 kuna. Kupljene su vatrogasne kacige i neka druga oprema, a naknadno odobrenim sredstvi-ma od 15.000,00 kuna nabavljena su odijela za vatrogasnu mladež. U rujnu organiziran je izlet u Stubičke Toplice i hodočašće na Mariju Bistricu.

V.P.

DVD REPAŠ

NABAVLJENE KACIGE I ODJELA

ski vatrogasci pos-jet djece iz Dječjeg vrtiće «Pčelica», koju su tom prigodom vatrogasci upoznali s vatrogasnom op-remom. Posjet je iskorišten da se djeci skrene pažnja na opasnosti od igranja vatrom.

Bilo je i požara. Prvi je iz-bio 6. siječnja 2004. godine u Marijans-koj ulici, a gorjelo je u radionici Mar-tina Kovačića. Drugi požar pojavio se 21. ožujka 2004. godine kod Šumarije Repaš, a gasile su ga dvije cisterne. Kod trećeg požara (7. listopada 2004.) gorjela je štala Josipa Kopričanca Medvrtima. Četvrti put požar je izbio u tvornici ulja «Panon», a uništeno je oko četiri tone soje. Gorjelo je i u romskom naselju i to 31. svibnja 2004. godine.

Najviše glavobolje vatrogascima zadaju požari na smetlištu Gaić, a pojavljuju se obično kad je vjetra ili pak viši tlak zraka, pa vatrogasci pretpostavljaju da ih netko namjerno podmeće. Vjeruju da taj netko nije ni svjestan kolike su visoke kazne za ovakvu rabotu.

Nabavljene su četiri ručne radio stanice i jedna koja se postavlja u vozilo, kao i još neka potrebita oprema.

Gregurić je u svom obraćanju, također, zahvalio Općini Molve na razumijevanju i materijalnoj podršci, a posebno Ivanu Kolaru, predsjedniku Općinskog vijeća.

V.P.

U 2004. godini članovi Š.R.K. «Bistra» Repaš održali su deset sjednica predsjedništva na kojima se raspravljalo o problematici unutar kluba kao i unutar Zajednice športskih ribolovnih društava Đurđevac. Naš klub radio je po statutu i važećim zakonima o slatko-vodnom ribarstvu RH. Tijekom 2004. godine održano je osam radnih akcija na kojima smo uređivali okoliš ribičkog doma, unutrašnjost doma, kao i ribolovne staze ispred ribičkog doma. Ribolovnu stazu službeno smo otvorili 28. ožujka 2004. godine, a na otvoren-je smo pozvali sve klubove koji djeluju na području Općine Molve na prijateljsko natjecanje u lovu ribe. Nakon natjecanja pripravili smo bogat objed i prigod-no druženje. Krajem travnja održava se natjecanje Za-jednice športskih ribolovnih klubova Đurđevac na koje dolaze naše momčadi natjecatelja u seniorskoj i ka-detskoj kategoriji. Tijekom ljeta održava se Županijska liga kadeta, a sastoji se od četiri kola natjecanja u ri-bolovu. U prvom kolu natjecanja naš klub bio je domaćin i organizator ribolova na vodi ispred ribičkog doma. Paralelno s održavanjem natjecanja kadetske županijske lige održava se i seniorska županijska liga na koju odlaze i naši seniori. Uoči proslave Dana općine Molve održava se kup «Velika meša» na kojem sudjeluju i naši članovi.

Marinko Đukin, tajnik

Š.R.K. “Bistra” Repaš

P LODNAGOD INA

U lovnoj godini 2004. radili smo aktivno na uređenju i održavanju gospodarskih objekata. Zasadili smo tri hektara kukuruza što smo ga koristili za prihranu divljači. Sudjelovali smo na 25 međunarodnih natjecan-ja discipline TRAP, te smo organizirali društveno i međunarodno natjecanje u istoj disciplini. Tijekom cijele godine održano je deset radnih akcija, te jedan EKO-dan. Također, održali smo 16 lovova na divljač i 6 lovova na grabežljivce. U društvo smo primili dva pripravnika koji su postali redovni članovi. Kupili smo nešto više od pola hektara zemlje – remize.

Planirali smo i dovršenje lovačkog doma, ali zbog

nedostatka sredstava radovi su odgođeni za 2005. godinu.

Nevenko Jakopović, predsjednik

LOVAČKO DRUŠTVO “Fazan”

USPJEŠNA G O D I N A

20 MIL 21MIL

NOVOSTI U OŠ MOLVE Prošlu 2004. godinu ispratili smo Božićnom

priredbom koju smo za mještane Molva održali 18. pros-inca u Domu kulture u Molvama.Nakon kraćeg odmora i završetka prvog polugodišta orno smo krenuli dalje. U organizaciji Turističke zajednice Molve i naše škole obilježili smo 6. veljače «Fašenjek». Ove su se godine povorci pridružili, uz djecu iz škole i Dječjeg vrtića «Pčelica», i predstavnici raznih udruga s područja Općine Molve, a nakon toga održan je kraći program u školsko-športskoj dvorani.

Uz dan zaljubljenih 14. veljače, odnosno Val-entinovo mlade knjižničarke podijelile su učenicima Val-entino poštu te je održan kraći prigodni program u holu škole.

Započela su i razna natjecanja u kojima su sudjelovali i učenici naše škole.Tako su šahisti Dario

MOJE PISMO DJETINJSTVU O djetinjstvo, zašto si tako brzo prošlo? Još bih se

uvijek igrao s igračkama u pijesku.

Vozio bih se na sanjkama po snijegu. Lovio bih kokoši po vrtu i postavljao im zamke. Igrao bih se rata s prijateljima u šumi. U vrtu bih tražio kukce s kojima bih se onda igrao. Kad bi mama i baka kopale mak ja bih kao nekad uzeo bocu i u nju stravljao bubamare koje bi mi kasnije pobjegle, a ja bih za njima trčao i pokušao ih ulo-viti. Još uvijek bih volio nabrati lišće i s bratom se igrati dućana. Na kraju bismo se posvađali, no drugi dan bismo se pomirili i opet se igrali pa se ponovno posvađali i tako svaki dan. Kako je bilo bezbrižno i lijepo. Zašto je sve tako brzo prošlo i više se neće vratiti. O djetinjstvo, zašto si tako brzo prošlo? A ja bih još uvijek ...

Ivan Imbriovčan , 6. a

MOLVARSKI LIKOVNI KRUG

AKTIVNOST REDOVNA Članovi udruge «Molvarski likovni krug» održali su, prema programu za

2004. godinu, već tradicionalne slijedeće izložbe:- «Uskrs u Molvama» u povodu blagdana Uskrsa,- «Velika meša» uz proslavu Dana općine Molve, - «Božić u Molvama» uz blagdan Božić.

Dakako, između tih aktivnosti bile su neke druge, te je tako održana izložba članova MLK-a u Hrvatskom lovačkom savezu u Zagrebu, kao i izložba u Novom Vinodolskom u Gradskoj knjižnici i čitaonici. Također, održana je i likovna kolonija, a dijela nastala na spomenutoj koloniji poklonili smo Područnoj školi Repaš.

Mijo Jaković, predsjednik

Kao i proteklih nekoliko godina i 2004. godina u NK «Mladost Molve» protekla je u znaku velikog broja aktivnosti. Radilo se svakodnevno sa skoro svim uzrastima, prvenstvene utakmice odigravale su se prema predviđenom programu, bilo je, također, mnoštvo trening utakmica, turnira, te međunarodnih nastupa mlađih uzrasta. Evo prikaza aktivnosti po uzrastima:

Seniori su se i nadalje natjecali u III. HNL-sjever, prema zacrtanom programu što smo si ga zadali. Momčad je u velikom broju sastavljena od mladih igrača, a dobar dio njih je ponikao u našoj školi nogometa.

Ovakva orijentacija na mlade igrače je, prema našem mišljenju, ispravna. Dapače, ponekad se is-plati forsiranje mladih igrača i na štetu trenutačnih rezultata. U brojkama aktivnost seniora u 2004. go-dini izgleda ovako:

- odigrana je 31 prvenstvena utakmica- odigrano je preko 30 trening utakmica- odigrano je 5 kup utakmica- odrađeno je 149 treninga- sveukupno smo sa seniorima bili aktivni 215

dana.

Juniori i kadeti su se natjecali u odgovarajućoj ligi III. HNL-sjever, a njihove aktivnosti u brojkama izgledaju ovako:

- odigrali su 24 prvenstvene utakmice- odigrali su 8 trening utakmica- odigrali su dvije kup utakmice

- odrađeno je 75 treninga- sveukupno to iznosi 109 različitih aktivnosti.

Pioniri su se tijekom proljetnog dijela se-zone 2004./2005. natjecali u Županijskoj ligi pi-onira i uvjerljivo osvojili 1. mjesto. Od ove sezone natječemo se u kvalitetnoj ligi HNS-a . U brojkama to izgleda ovako:

- odigrano je 30 prvenstvenih utakmica- odigrano je 15 trening utakmica- odrađeno je 75 treninga- sudjelovali smo na međunarodnom turniru

EUROPFOOT 2004. u Francuskoj gdje smo odigrali 6 utakmica.

- sudjelovali smo na međunarodnom turniru u Hercegovini i odigrali 3 utakmice

- sveukupno to je 129 aktivnosti.

Uz ove pionirske aktivnosti redovno se radi s najmlađim uzrastima od 7 i 8 godina, ali se dječaci te skupine još ne natječu već povremeno odigravaju pokoju utakmicu.

Veterani se natječu u Veteranskoj ligi KC-KŽ županije. Odigrali su 20 prvenstvenih i desetak trening utakmica. Sve ove aktivnosti popraćene su uredno vođenom statistikom za svakog pojedinca , a materijali su pohranjeni u pismohrani kluba.

Vlado Kolar, tajnik

NK «MLADOST MOLVE»

U PUNOM POGONU

Ciganović, Slaven Markov, Marko Ormanec i Andrija Cenkovčan nastupili na međuopćinskom natjecanju u Ferdinandovcu gdje su izborili 2. mjesto te se plasirali na županijsko natjecanje u Đelekovcu i osvojili 5. mjesto. Rukometašice su na međuopćinskom natjecanju u Mol-vama izborile 2. mjesto, a na županijskom natjecanju u Đurđevcu plasirale se na 6. mjesto. Održano je natjecan-je i u stolnom tenisu u Kalinovcu na kojem su Tomislav Mihaljić, Dario Ciganović i Igor Paranus izborili 3. mjes-to.

Uz obilje sportskih natjecanja održan je i Lidrano

15. veljače u Virju na kojem su sudjelovali s literarnim ra-dovima Stjepan Kovač, Tamara Ivančan, Sanja Baruškin i Anja Jaković te članovi dramske skupine s predstavom Mali princ. Ana Žufika izvela je monolog Ivana Jakovića Normalno, ljubavna. Na županijsko natjecanje koje će se održati u Drnju upućeni su članovi dramske skupine s već spomenutom predstavom.

U Č E N I Č K I R A D O V I

MOJA NAJVEĆA TUGA U DJETINJSTVU

U mojim sretnim i bezbrižnim danima djetin-jstva skrivam posebne osjećaje. Te sretne uspomene čuvam na posebnom mjestu, u posebnoj kutijici sa blagom koje se nikad ne zaboravlja. Izdvojila bih svaki trenutak, svaki događaj, no duboko u meni postoji jedna golema suza. Prije nekoliko godina zamalo sam izgubila oca. Vrlo važna osoba u mom životu skoro me napustila. Odlazak na samo neko vrijeme u bolnicu pretvorio se u tužne dane mog djetinjstva. Svi su govorili da se možda neće izvući, kako se kaže bio je jednom nogom u grobu. Bila je velika nervoza u kući, a moja jadna majka stalno je sjedila kraj telefona i čekala vijesti iz bolnice. Gleda-la sam kako je sva uplakana govorila da će sve biti u redu. Bojeći se za svoga oca nije mi ostalo ništa drugo nego se nadati i moliti za trenutak najveće ra-dosti. Gospode, molim te, ozdravi mi oca. Još sam dijete, nemoj dopustiti da tugujem. Od svega toga najviše se sjećam da sam napisala posebnu krunicu i svaki je dan molila. Nisam više bila voljna ni jesti, ni spavati. Prije svakog spavanja zamišljala sam život bez njega. No na slavu Božju moje molitve su bile uslišene i moj tata se vratio sretnom životu sa svo-jom obitelji.

Ana-Maria Premec, 6.a

ŠTO JE LJUBAV?

Ljubav je radosna obitelj, ljubav je najveća sreća, ljubav je prijateljstvo. Ljudi koji su zalju-bljeni gore od sreće, a ljubav nikako da izgori.Za mene je sreća dijete koje puca od radosti, za mene je sreća moja mama jer se brine za mene i jer je volim. ljubav je najvažnija pojava na cijelome svijetu. Kad je zadobiješ, više se nikada ne možeš odvojiti od nje. Ljubav može biti različita. Bez nje ne možeš živjeti.

Nikolina Volarić, 3. razred

22 MIL 23MIL

ZALJUBLJENOST, ZAVUDRENOST....

Najempot mi nekej vudri v glava, celo tela mam mi neje zdravo.

Srce ne dela, otkažo organi, Čez glava mešajo se leta i dani.

V crni noči ja nemrem spati Ondar v školi moram dremati.

Po cele dane mislim na njega. Dobila se jedan, sad bo doma sega.

Odjempot imam sto problema, Na mlekari glavna sem trač-tema.

To so valjda takva luda leta Dok ti pamet beži na krej sveta.

Ta zaljubljenost, zavudrenost čez hormone predira. Baš mi v truc neče dati mira!

Ana Žufika, 7.b

TO SU ONA ?!

Na daleko se čuju. Čuju se kilometre i kilo-metre da bi svojim slatkim zvukom okupila ljude na misu. Crkva je visoka, proteže se gore do neba, a kraj nje maleni ljudi prolaze. Moglo bi se reći da te svuda prati njihov božanski zvuk. Kreneš li prema Dravi, zvuk ide za tobom. Kreneš li na livade pune vrba i tamo su. Ne možeš im pobjeći. Okupljaju naše ljude, ali i ljude iz drugih mjesta. Postala su sas-tavnica svakodnevice. Već dugo zvone molvarska crkvena zvona i čini se da nikad neće prestati.

Matej Ištvan, 8.a

U Č E N I Č K I R A D O V I U Č E N I Č K I R A D O V I

JA PETRA PAN Sjedeći pored prozora i gledajući nježne pahuljice snijega razmišljam. Ne želim odrasti , želim ostati

dijete. Želim se bezbrižno igrati, živjeti u svojim snovima i putovati bezgraničnom maštom. Pomislim, djeca su kao razigrane pahuljice snijega. Padajući ni ne razmišljaju što ih čeka na tlu. A zašto i bi?

Mislim da djeca i pahuljice gledaju istim očima. Vole putovati, igrati se, istraživati i ludovati.Kako je super provesti dan s osmijehom na usnama i bljeskom u očima. Odrasli se rijetko probude

nasmijani i nestrpljivi u iščekivanju novog dana. Ne razumijem zašto im je to tako teško? Što se događa u njihovim glavama? Kao što se gusjenice pretvaraju u leptire, tako se djeca pretvaraju u odrasle. Ja se toga bojim i ne želim da mi se to dogodi. Želim zauvijek ostati u svom svijetu mašte, igre, radosti i smijeha. Sreća se sastoji od jednostavnih stvari koje su svi zaboravili razmišljajući o nečem vrlo važnom, a zapravo vrlo nebitnom. Vrijeme neprestano tratimo na ozbiljne poslove koji nas unesrećuju, a male nevažne stvari za-postavljamo. Odrasli, odrasli ... Oni su pametni ljudi , a mi djeca smo za njih nerazumni i naivni iako smo katkad mnogo kvalitetnije osobe od nekih odraslih. Pa neka. Neka samo misle tako. Odrasti, NE ŽELIM ODRASTI!!! Zauvijek želim živjeti u svijetu bajki i začahuriti se u njem kao gusjenica te se nikad ne pret-voriti u leptira.

O, kako je lijepo biti dijete. Itekako se sjećate, samo ne želite priznati iako neprestano nostalgično spominjete djetinjstvo i žalite za njim. Zašto se sramite veselja, igre, ljubavi,jednostavnosti, suza i osjećaja? Pa možete biti odraslo dijete. Zašto se toga bojite? Ne komplicirajte život jer on nije kompliciran, vi ga činite takvim. Budimo mala i velika djeca i živimo sretno jedni uz druge. Nek čitav život bude DJETINJST-VO. Budimo svi Petre i Petri. Možemo to, kao i sve ostalo, samo ako hoćemo.

Tamara Ivančan, VI. b

STARA HIŽA MALANakrej sela hižaje mala

z nje se lušči boja bledo plava.

Drač i granje ja skrivajo,niti bršljana fort jo dirajo.

Zdavnja so jo ostavili stanari. njo ta toga, zgleda, kvari.

Više jo nišče poglenoti neče, gda se samo miš čez rupa prevleče.

Kak i druge hiže, sama je ostala na kraju sela hiža mala.

Ana Žufika, VII.b

ŠTO TO SEDI KRE MENE?Kre mene vu školi sedi jedna od mojeov

najbolše pajdašic. To je Ana.

Oštrigla se je na kratko pak da jo vidi nešče što jo ne pozna rekel bi da je dečec. Na glavo si dene tri kante gela kej ji te laseki bodo stali po njezinomu.

Ana ima dva obična, mala, navek čista vuva z koje vise okroglje rinčice. Zločesti prištiči napali so jo po nosu i po celomu licu pak je srdita na nje.

Nos je siten i prčast a vu njem pipa, navek rasprta, pak curi, curi.. Joči so ji drobne, smeđe i se vide; pogotovu na rukometu. Dok ona stane na gol ni jena lopta ne završi vu mreži.

Na licu so ji najjakše crlene jagodice. Tak so naprčene kej bi čovjek pomislil da so napumane!

Vrat ji je mali i zdepast, al se zna gda-gda ra-stegnoti dok dečki prelaze.

Ak zavrne z glavom kosti ji pucajo kak da ima petarde v grlu.

Telo ji je «prirodno popunjeno». Ima peha z ramenom rad kojega je bila na aperaciji i navek ga klene.

Dok se ona počne smejati mam se i mi si smejemo – njezinomu smehu. Negda je tak tvrdo-glava; da se na trepavice postaviš ne bi ji dokazal da neje v pravu.

Niska je a se vidi-normalno, kad nam v pu-bertetu hormoni delajo non-stop. Sluša narodnjake koje vu svoji sobi navine do deske pa joča viče na njo, negda plusko dobi….Ali, kej to nje vredi…

V zemljopisu je najbolša jer je naštrebala se grade, države, kontinente, mora… Vuči se ke luda, mora.

Zna biti i zločesta, puna je mane kak šipek koščic, al baš me briga. Ona je sejeno moja najbolša pajdašica!

Anja Jaković, VII. b raz.

JEL SEM VELIKI IL SEM MALI?

Kej bi vi ljudi rekli na to? Ja više ništ ne znam. Jel sem veliki, jel sem mali?

Negda mi vele dok nekej oču reči: “Em čkomi, ti si još mali”, a dok kej treba napraviti onda mi vele: “Idi ti, ti si veliki.“ Oslobodi Bože dok nekej zabim, onda mama veli: “Pa kak si to mogel zabiti, pak ti više nesi mali.“ A dok ja velim da bi se štel iti kopat s pajdaše na Dravo, onda mama i japa vele: “Nemre, ti si još mali.“

I još nekej me srdi. Nek samo slučajno rečem doma da bi