GLASNIK - Omišaljna ono za što osobno smatram da je najvažnije. tijekom prosinca Općinsko je vijeće privatilo moj pri-jedlog Proračuna za 2018. godinu u iznosu oko 39,5 milijuna

GLASNIKOPĆINE OMIŠALJ PROSINAC

2017.BR. 112

ODVODNJA I VODA DO

SVAKOG KUĆNOG PRAGA

“SRAMITE SE!”

JEdNOgLASNA PORukA gRAđANA StudIJI utJECAJA NA OkOLIŠ LNg tERMINALA:

AdvENt u OMIŠLJu I NJIvICAMA

DJED MRAZ STIGAO AVIONOMgENERACIJSkI PROJEkt

2

IMPRESSuM / uvOdNIk / SAdRŽAJ

UVODNIK

bez obzira što je od prošlog broja naše novine pro-teklo relativno kratko vrijeme, štošta se dogodilo i o mnogočemu bi se moglo pisati. Ipak, fokusirat ću se na ono za što osobno smatram da je najvažnije. tijekom prosinca Općinsko je vijeće privatilo moj pri-jedlog Proračuna za 2018. godinu u iznosu oko 39,5 milijuna kuna. Neću vas ovdje zamarati silnim stav-kama i pojedinostima, samo ću reći da Proračun za 2018., baš kao i projekcije onoga za 2019. i 2020. go-dinu, predstavljaju upravo ono što sam u svibnju ove godine, tijekom predizborne kampanje, i obećavala. dakle, predstavlja operacionalizaciju mog do detalja izloženoga izbornog programa i svim ću se silama tru-diti sve zacrtano i ostvariti u ovome mandatu.Jedno od prvih ostvarenih obećanja, datih mještanima Omišlja, bit će izgradnja društvenog centra. dugo smo se borili, iznalazili rješenja kako bismo zgradu bivše policijske postaje dobili u vlasništvo, još duže čekali dozvole, ali napokon krećemo s radovima o čemu se detaljnije piše u ovome broju Glasnika. Svaka pomisao na društveni centar podsjeća me, pak, na “Babane” i „Omišjanske babane“ koji su još tijekom mesopusta 2014. godine ukazali na potrebu njegove gradnje i, eto, njihov zahtjev sada možemo trajno arhivirati jer i njima i ostalim udrugama, našoj djeci i vatrogascima, ali i baš svim građanima općine uskoro na raspolaganje stavlja-mo jedno predivno multifunkcionalno zdanje. dakako, nije to jedini projekt kojim ćemo se baviti u 2018. godini, a, kao što znate, već je startao i onaj go-lemi, najveći otočni projekt- gradnja kanalizacijskog, ali dijelom i vodovodnog sustava što će osigurati naj-

više europske standarde vodoopskrbe i odvodnje.Međutim, pažnju svih nas proteklih je tjedana najviše pobudila javna rasprava o predloženoj Studiji utjeca-ja na okoliš plutajućeg LNg terminala. Svakako prije svega želim istaknuti svoj golemi ponos na sve vas koji ste svojim pitanjima, komentarima, sugestijama, kritikama, uopće svojim angažmanom tijekom javne prezentacije tog projekta u dvorani OŠ “Omišalj” te pisanim putem još jednom pokazali i svoju pripre-mljenost i stručnost i uistinu velik interes za zajednicu, za našu zajedničku budućnost i za ovaj naš (k)raj u kojem živimo. Puno je u ovom Glasniku napisano o toj temi pa ću samo kratko još jednom zaključiti- upravo naš lokalni Proračun, koji je vrlo stabilan i apsolutno razvojan, stavlja nas u poziciju da ne ovisimo ni o kome, da se sami na lokalnoj razini skrbimo o sebi, strateški promišljamo vlastiti razvoj i da se razvijati naprosto znamo. Stoga, gospodo iz Zagreba, pomoć kakvu nam nudite kao kompenzaciju za trajno unište-nje naših resursa nije nam potrebna!Završit ću, kako i dolikuje prosinačkim danima, u ve-drijem tonu. Raduje me pregršt pozitivnih komentara i pohvala na račun prvi put sustavnije i bogatije or-ganiziranog Adventa u Omišlju i Njivicama. turistič-ka zajednica, Općina, naše lokalne udruge i pojedinci svojski su se potrudili i, nadam se, osigurali dostojnu proslavu i zabavu tijekom čitavog mjeseca.u nadi da je svatko od vas uspio pronaći nešto za sebe i po svom guštu, preostaje mi svima vam poželjeti mi-ran i blagoslovljen Božić te sretnu, uspješnu i zdravu 2018. godinu!

2

GLASNIKOpćine Omišalj

IzdavačOpćina OmišaljPrikešte 1351513 Omiš[email protected]

Za izdavačamr. sc. Mirela Ahmetović

Glavni urednikErnest Marinković

Grafička urednicaZorica vežić

NovinariEma JedrlinićErnest Marinković

FotografijeAnticiklona d.o.o.Arhiva

Tisaktiskara kasanić, Zagreb

Naklada1000 komada

3

4-7

8

9

10

11-17

18-19

IN MEMORIAMMARIJA DAbANOVIĆ (1954.-2017.)Poslije teške bolesti preminula je 23. studenog pro-fesorica Marija dabanović, naša učiteljica matematike.Rođena je u Mrkoplju 21. siječnja 1954. godine. Srednju školu završila je u delnicama, a na Peda-goškom fakultetu u Rijeci 1980. godine stekla titulu profesora matematike s fizikom. kratko vrijeme radila je u srednjim školama u delni-cama i Opatiji, a krajem 1981. godine dolazi u Omišalj i kao učitelj matematike radi tu više od trideset godina. Zapravo je cijeli svoj radni vijek pro-vela u ovom gradu prateći rast mnogih generacija uče-nika iz zgrade stare škole, iz Područne škole u okviru OŠ „F.k.Frankopan“ do nove zgrade i samostalne OŠ Omišalj.Bila je izvrstan metodičar, odgovoran, savjestan i strogi učitelj. Predana svom poslu i predmetu ko-jeg je predavala, uporno je, disciplinirano i strpljivo

nastojala podučiti svako dijete. Njezini su učenici postizali zapažene rezultate na natjecanjima, dolazili

su oni najbolji uz njenu pomoć i podršku i do državne razina natjecanja, a oni učenici koji su s matematikom imali problema cijenili su njezin rad kasnije, kad su u srednjim škola-ma otkrili koliko su uz nju naučili. u zbornici, među kolegama, bila je otvorena

i izravna s interesantnim smislom za humor. u rijetkim trenucima na izletima i zajedničkim druže-

njima otkrivala se i njena opuštena i zabavna strana. Marija dabanović već je odavno legenda Osnovne škole Omišalj. Hvala joj na svem trudu koji je uložila u obrazovanje i odgajanje niza generacija učenika iz Omišlja i Njivica.

dragica vukušić

OPĆINSkO vIJEĆE: usvojen Proračun za 2018. godinu

AktuALNOStI

OPĆINSkE INvEStICIJE

dRuŠtvENI CENtAR OMIŠALJ

POvIJESNI PROJEkt: Startala gradnja otočnog sustava odvodnje

PLutAJuĆI LNg tERMINAL

RAZgOvOR: tihomir Ilijić, direktor “Pesja-Nautike”

20-21

22-23

24

25-26

27

28

JESEN u OMIŠLJu I NJIvICAMA


MJESNI OdBOR I dvd NJIvICE

kuLtuRA

SPORt

kOLuMNE

Poštovane čitateljice i čitatelji Glasnika, drage gra-đanke i građani Omišlja i Njivica,

vaša NačelnicaMirela Ahmetović

3

OPĆINSkO vIJEĆE

3

Na trećoj sjednici Općinskog vijeća Omišlja većinom glasova izglasan je Proračun Op-ćine za 2018. godinu u iznosu 39.520.454 kune. Prije usvajanja najvažnijeg općin-skog dokumenta, načelnica Mirela Ahme-tović istaknula je da, s prihodovne strane, on predviđa veće ostvarenje prihoda od komunalnog doprinosa, prvenstveno od Hotela Njivice, Janafa te kampa Pušća, prihode od poreza te onih od boravišne pristojbe, ponajprije od kampa Pušća, od-nosno povećanja broja noćenja. S rasho-dovne, pak, strane, najveći će se troškovi odnositi na realizaciju projekta izgradnje kanalizacije u Omišlju i Njivicama, prošire-nje groblja i društvenog centra Omišalj, i to u ukupnom iznosu, za tri navedena pro-jekta, 12.895,500 kuna. dodatno, Općina sudjeluje i u izgradnji pretovarne stanice na odlagalištu treskavac s 528.000 kn te u izgradnji električne punionice i nabavci električnih bicikala s 401.000 kn.Isto tako, nastavila je Ahmetović, u 2018. bit će izrađena dokumentacija za uređenje Place u Njivicama, nabavljena još dva javna sanitarna čvora (po jedan u Omišlju i Njivi-cama), realizirana druga faza projekta Pod Orišina – večja i nastavljeno uređenje kuće Landauf.

Više novca svimau 2018. Općina će izdvojiti i gotovo 600.000 kn za sanaciju prostora u svom vlasništvu i 600.000 kn za gradnju kolno-pješačkih pri-laza, a kada je riječ o ostalim programskim područjima, Općina će u 2018. osigurati više sredstava u svim programskim po-dručjima, a posebno za školstvo (rast 43%), predškolski odgoj (rast 16%) te za razvoj sporta i rekreacije (rast 17%).Poslije kratke i ne naročito plodne raspra-ve, Proračun je usvojen s osam glasova ZA te četiri SuZdRŽANA (Blažević, Šunić,

3. SJEdNICA OPĆINSkOg vIJEĆA

USVOJEN PRORAčUN ZA 2018.

Musić i Radović). Prije Proračuna za slje-deću godinu izglasane su i treće izmjene i dopune ovogodišnjeg Proračuna, a, najsa-žetije, značajnije su promjene sadržane u smanjenju rashoda na nekoliko stavki: na rekonstrukciji Ribarske obale uštedjelo se oko 436 tisuća kuna; čekanje dokumenta-cije, odnosno građevinske dozvole odgo-dilo je proširenje groblja pa je općinska kasa bila lišena troška od oko 2,05 milijuna kuna; odgoda radova na deponiju treska-vac za sljedeću je godinu prebacilo trošak u iznosu 257 tisuća kuna, a i planiranih 686 tisuća kuna namijenjenih gradnji dC-a Omišalj, što će krenuti početkom 2018., “oslobodilo” je Proračun za 2017.

StipendijeIzglasavanju rebalansa za 2017., a potom i Proračuna za 2018. godinu prethodio je aktualni sat tijekom kojega se vijećni-ca dina Blažević pohvalno izrazila prema angažmanu Općine u programima javnih potreba u društvenim djelatnostima, po-sebno u obrazovanju, te trudu u iznalaže-nju sredstava za osiguravanje besplatnih udžbenika, pribora, učeničkog prijevoza, stipendija..., ali ju je zanimalo razmišlja li Općina i o stipendiranju takozvanih defici-tarnih zanimanja. Načelnica Mirela Ahme-tović odgovorila joj je da je raznim pro-gramima stipendiranja obuhvaćen uistinu velik broj studenata i učenika, ali i da se razmišljalo i o takvom obliku stipendira-nja. Međutim, trenutačna odluka ustvari je stipendirati sva zanimanja, a broj stipen-diranih proširiti kako bi što više studenata i učenika moglo biti stipendirano. uz to, dodala je načelnica, vrlo je teško precizno odrediti koja su uopće deficitarna zani-manja u Omišlju i Njivicama u odnosu na županijske ili državne potrebe. tek kasnije Blažević je poentirala pa rekla da je pitanje

upućeno zbog jedne omišaljske obitelji s četvero djece u kojoj se njih dvoje školuje za kuhare, a dobila je odgovor da je jedno od njih već obuhvaćeno takozvanom soci-jalnom stipendijom. Ista je vijećnica pitala o kakvoj je gradnji riječ na Peharčeku gdje su već niknule tri zgrade, a navodno će i još tri te je li riječ o novoj apartmanizaciji Njivica. Ahmetović joj je odgovorila kako je riječ o privatnom projektu na privatnoj parceli, da se radovi odvijaju u skladu s urbanističkim planom Njivica te da su u potpunosti usklađeni sa zakonskom regu-lativom.

biti human samo na određene datume?vijećnicu HdZ-a Marijanu Šunić zanima-lo je tko je odgovoran za, kako je rekla, nedopustivu organizaciju manifestaci-je “dan palačinki” 18. studenog, na dan obilježavanja pada grada vukovara, s glazbenom grupom koja, ustvrdila je, za-bavlja prisutne. to je nedopustivo, zaklju-čila je, a Ahmetović joj je odgovorila da je toga dana organizirana humanitarna manifestacija besplatne podjele palačinki i bezalkoholnih pića na kojoj su okuplje-ni građani svojim donacijama prikupljali sredstva za potrebitu obitelj upravo jed-nog hrvatskog branitelja s područja opći-ne Omišalj. - događaj je organiziran u po-slijepodnevnim satima, od 15.00 do 17.00 sati, i ne, nisu svirane feštarske pjesme, a ako je potrebno zatražit ću i popis izvede-nih pjesama. u svakom slučaju, ako je tom prigodom na bilo koji način produciran ikakav uvredljiv sadržaj, Općina Omišalj javno se ispričava ako je povrijeđen ičiji i ikakav osjećaj, ali moram napomenuti i da je od niza branitelja koji su nazočili toj manifestaciji Općina dobila pohvale što je organizirala takvu humanitarnu akciju za jednog od njihovih suboraca. Ali, dakako, prihvaćam da nemamo svi isto mišljenje i da se ne možemo složiti oko svega pa će moja sugestija, bez obzira na svu dobru namjeru i humanitarni karakter, svakako biti da u budućnosti izbjegavamo organi-zaciju sličnih događaja u takvim i sličnim datumima, rekla je načelnica. Šunićkina stranačka kolegica dea Musić kritički se osvrnula na pisanje općinskog Glasnika te upitala smije li autor teksta, pi-šući o izboru članova odbora Općinskog vijeća, iznositi vlastita stajališta i neistine pišući da se “...HdZ prilično raskolio i da u odbore nisu izabrani Šunićkini favoriti...” te postavila pitanje otkud novinaru infor-macija o raskolu u omišaljskom HdZ-u i tko su to Šunićkini favoriti. Pritom je zamolila pisani odgovor što će ga, rečeno joj je, i dobiti.

4

AktuALNOStI

Lijepa vijest iz Zračne luke Rijeka! Prvi put u novijoj povijesti omi-šaljskog aerodroma uvedena je jedna cjelogodišnja međunarod-na avionska linija. Na osnovu sve boljih rezultata i stalnog pove-ćanja broja putnika, uprava aviokompanije “Eurowings” uvela je redovitu zimsku liniju Rijeka-köln (a preko kölna i sa svim glav-nim gradovima u Europi, ali i sa SAd-om, kubom, tajlandom...) tako je poslije uvođenja cjelogodišnjih domaćih linija, kojima je krk povezan sa Splitom, dubrovnikom i Osijekom, ove zime, eto, krenula i cjelogodišnja međunarodna linija.- Od ove godine imamo po prvi put cjelogodišnju liniju za köln, dva puta tjedno, koja dolazi između ostalog prvi put danas, u 16 sati i smatramo to velikim uspjehom jer napo-kon imamo te zimske linije, međunarodne. Inače imamo i domaću liniju koja ide iz Osijeka, Rijeke, Splita, dubrovnika i nazad također dva put tjedno, utorkom i četvrtkom, rekao je damir Ružić, rukovoditelj prometa u Zračnoj luci Rijeka.

PRVA cJElOGODIšNJA MEđUNARODNA AVIO lINIJA

Omišalj i Njivice konačno svojim brojnim gostima nude cjelovite i sistematizirane podatke o svojoj bogatoj kulturnoj baštini. Na te-melju stručnog elaborata - na kojemu su kao autori dugo i ustraj-no radili Anton Bozanić, Marijan Bradanović, damir Jakovčić, a kao konzultanti Hrvoje giaconi i Nikola dujmović - osmišljene su, a potom i postavljene informativno-edukativne ploče (oblikovao ih je i grafički pripremio Ivan Braut) na svim značajnijim objektima kulturne baštine na području Općine Omišalj. Elaborat „Označavanje i interpretacija kulturne baštine na područ-ju Općine Omišalj“ nastao je s ciljem poticanja prepoznavanja, za-štite, obnove i turističke prezentacije omišaljske kulturne baštine.Označavanje kulturne baštine ili kulturno povijesnih spomenika u funkciji je razvoja tematskih kulturnih ruta, a na tragu strateških opredjeljenja Općine Omišalj sadržanih u Strateškim smjernicama i planu razvoja turizma u Općini Omišalj, ali i šireg programa “Ba-ština u turizmu” što ga provodi Ministarstvo turizma.Sustavnim označavanjem kulturne baštine, uz korištenje suvreme-nih metoda njihove prezentacije, kao i oblikovanjem obilaska tih spomenika stvaranjem kulturnih ruta, dobiven je jedinstveni kul-turni proizvod, a umreženim, koordiniranim, organiziranim i sustavnim zajedničkim djelo-vanjem dolazi se i do povećanja turističkog prometa destinacija, povećanja potrošnje po posjetitelju, proširenja ponude, aktivne promidžbe i prodaje destinacije. valja napo-menuti da se elaborat dotiče i problematike prirodne baštine, ne samo u težnji uspostave racionalnoga i jedinstvenoga sustava ozna-čavanja već i zato jer je ta tematika na po-dručju Općine Omišalj usko povezana s kul-turnom baštinom. turistička signalizacija (putokazi za turistič-ke atrakcije i objekte) i interpretacija (panoi sa sadržajem koji objašnjava značaj nekog lokaliteta) izuzetno su važni sadržaji koji bit-no pridonose orijentaciji gostiju u prostoru, percepciji sadržajnosti destinacije i ukupnom zadovoljstvu gostiju boravkom u turističkom odredištu. u tom smislu daljnje unapređenje postojeće turističke signalizacije i uspostava interpretacijskih sadržaja postavljaju se kao

važni koraci u ukupnom unapređenju turističke ponude Općine Omišalj.

Označeni lokalitetiElaboratom su određeni i lokaliteti na kojima su ploče postavljene, a ukupno ih je više od 50. u i oko stare jezgre Omišlja zajednički su nazvani “Omišaljski labirinti povijesti”, a ploče će biti postavljene na ulazu u Omišalj te na lokacijama: Spomen park Sv. Mikul, Mala vra-ca-konjski put, Spomen-dom krčkog folklora, kaštel (kešte), knjižnica “vid Omišljanin”, klančina, Panćirov, kuća u ulici Panćirov, Marangu-

nija toma Lesice, Placa, Lapidarij, crkva Sv. Jelene, Loža, Zvonik, Župna crkva uznesenja Blažene djevice Marije, Stomorina, Smitir, vi-dikovac vele steni, glagoljski natpis na kući u ulici veli dvor, park dubec, vodotoranj dubec, kuća Landauf, Stogata, Spomen kuća Mile kumbatović i Otona glihe, gornja vraca/Njivi-čina, crkva Sv. Jelene na dolu, crkva Sv. Niko-le, “Privez” spomenik papi Ivanu Pavlu II., Buč, Fortičina i Lokvica iznad uvale Pesja.Izvan stare jezgre Omišlja odabrane lokacije su: otočić Sv. Marko, krčki most, vošćica-Maltempo, voz, crkva Sv. Josipa, “kapelica”-osmatračnica, spomenik papi Ivanu Pavlu II., Crkva Ćirila i lokalitet kurilovo, Municipium Flavium Fulfinum i Mirine, groblje Sveti duh s kapelom, selo Sveti Martin s crkvicom Sv. Lucije, špilja Biserujka, Mohorov, crkva Sv. kvirina i Jezero.u Njivicama su, pak, odabrani spomenici: kala, Poje, crkva Rođenja Blažene djevice Marije te lokva Slatin na rtu Ćuf.

4

OZNAčENA KUlTURNA bAšTINAvALORIZACIJA POvIJEStI I kuLtuRE

Sve informacije o liniji s njemačkim gradom dostupne su na web-stranici aerodroma-www.rijeka-airport.hr, a karte za na-vedenu liniju izravno se mogu kupiti i na web stranicama “Eu-rowingsa”.

5

AktuALNOStI

5

KAKO DO NOVcA?Radionica na temu “Pisanje projekata“ održana je 11. studenog u Omišlju tije-kom koje su predavači iz LAg-a kvarner-ski otoci te iz udruge SMARt zainteresi-rane učili o pisanju i apliciranju projekata. takvi susreti u prvom su redu namijenjeni predstavnicima udruga civilnog društva da bi ih se educiralo kako osigurati rad i aktivnosti svojih organizacija financi-rajući ih ne koristeći isključivo javni, od-nosno proračunski novac svoje Općine. Predavanje je koncipirano takozvanim participativnim i interaktivnim pristupom što podrazumijeva kombinaciju teorije i iskustvenog učenja prilagođenog prin-cipima učenja odraslih osoba. koristeći takav pristup, osigurava se svim sudioni-cima sigurno okruženje za rad, motivaciju i aktivno sudjelovanje te transparentnost

Odlukom Općinskog vijeća, što je izglasana na posljednjoj sjed-nici vijeća, Općina Omišalj pridružila se velikoj europskoj obitelji općina i regija koje su potpisinice Europske povelje o ravnoprav-nosti spolova čije je donošenje iniciralo vijeće europskih općina i regija, najveća organizacija lokalnih i regionalnih vlasti u Eu-ropi koju čini preko 50 organizacija koje predstavljaju lokalnu i regionalnu razinu teritorijalne organizacije svake od ukupno 41 države.vijeće je Europskom poveljom željelo dodatno potaknuti lokalne i regionalne vlasti na implementaciju politike ravnopravnosti spo-lova u praksi i to političkim obvezivanjem, odnosno potpisivanjem Povelje, a do danas ju je potpisalo 1.688 lokalnih i regionalnih vla-sti iz 41 europske države.Europska povelja sadrži sljedeća načela koja čine temelj njene pri-mjene:1. ravnopravnost žena i muškaraca kao temeljno pravo,2. kako bi ravnopravnost spolova bila zajamčena, moraju se

rješiti pitanja višestruke diskriminacije i nepovoljnog položaja,

OPĆINA OMIšAlJ PRISTUPIlA EUROPSKOJ POVElJI O RAVNOPRAVNOSTI SPOlOVA

3. uravnoteženo sudjelovanje žena i muškaraca u procesima odlučivanja kao preduvjet demokratskog društva,

4. uklanjanje rodnih stereotipa od ključnog je značaja za postizanje ravnopravnosti između žena i muškaraca,

5. uvođenje rodne perspektive u sve aktivnosti lokalne i regionalne uprave nužno je u procesu poboljšanja ravnopravnosti između žena i muškaraca,

6. akcijski planovi i programi za koja su osigurana odgovarajuća sredstva nužno su oruđe za unapređenje politike ravnopravnosti spolova.

Navedena načela praktički su razrađena u ukupno 30 članaka Eu-ropske povelje.Europskom poveljom predviđen je i način provedbe njenih odred-bi. tako se potpisnica obvezuje u roku od dvije godine od potpisi-vanja Povelje usvojiti Akcijski plan ravnopravnosti spolova i nadalje ga primjenjivati. Akcijskim planom bit će definirani ciljevi i priori-teti, mjere za postizanje tih ciljeva, sredstva za provedbu mjera i vrijeme za njihovu provedbu.

u radu. tijekom rada koristile su se razli-čite tehnike i metode učenja: kvalitetna, kratka i jasna izlaganja, različite simula-cije, igre, rad na slučaju te različite druge grupne i individualne tehnike i metode. LAg kvarnerski otoci provodi ovakve i slič-ne radionice uz financijsku podršku Primor-sko-goranske županije kako bi pomogao i educirao članove udruga na svom područ-ju, ali i sve ostale zainteresirane, da bi mogli

aplicirati na različite natječaje te tako po-moći rad svojih udruga. Budući da se pro-grami i projekti organizacija civilnog druš-tva uglavnom financiraju iz javnih izvora, a ponajviše iz proračuna jedinica lokalnih samouprava, važno je za njihov daljnji ra-zvoj da pronađu i neke druge, alternativne izvore financiranja u čemu im LAg kvarner-ski otoci pomaže i ovakvim radionicama i predavanjima.

6

AktuALNO

Polaznici radionice „ Romi u zajednici“ krajem listopada pokazali su što su sve naučili radeći sa svojom učiteljicom Anom Peršić, ali, što je najvažnije, i svoje veliko srce. Nakon što su upoznali osnove izrade predmeta u raznim tehnika-ma (salvetna tehnika, gips, prirodni materijali), izradili su mnoštvo prigodnih suvenira pa odlučili organizirati humanitarnu prodajnu izložbu tih radova kako bi pomogli svojoj prijateljici, polaznici radi-onice i učenici 7. razreda omišaljske osnovne škole koja boluje od teške i progresivne bolesti. temeljna namjera bila je prikupiti dovoljno novčanih sredstava kako bi kupili sprave i pomagala što bi djevojčici služile pri vježba-nju i svakodnevnom životu. - I na kraju akcije s golemim smo veseljem ustanovili da smo ve-likom dobrom voljom i nesebičnošću pojedinaca uspjeli skupiti dovoljno sredstava pa smo našoj učenici i prijateljici uistinu i kupili sve što smo planirali i što joj je potrebno. danas naša prijateljica redovito vježba i pokušava se boriti protiv svoje teške dijagnoze, ponosno je rekla učiteljica Peršić.

društveni centar “kijac” u Njivicama 3. prosinca bio je domaćin drugog po redu ocjenjivačkog susreta proizvođača meda od ka-dulje “Salvia aurea” u organizaciji udruge proizvođača meda od kadulje i udruge pčelara “kadulja otok krk”.Riječ je o jedinstvenom događaju edukativnog, stručnog i natjeca-teljskog karaktera i, dakle, jedini je takav susret na kojemu sudjelu-ju, odnosno na kojemu se ocjenjuje samo jedna vrsta meda, onaj od kadulje.Ove godine najboljima su se pokazali Berislav Šimunić iz Senja s ocjenom 19,68; Antonio komadina iz Novog vinodolskog s ocjenom 19,12 te Matko vrankić iz Sta-re Baške (19,12). Najbolji proizvođač meda s područja Omišlja, kojemu je pripalo ukupno četvrto mjesto, bio je Mladen Brusić čiji je med stručni ocjenjivački sud ocijenio s 18,10.“Salvia aurea”, međutim, obilovala je i brojnim drugim sadržajima pa je, tako, organizirana izložba medova što su ocjenjivani, njiho-

NAJbOlJI MEDOVI OD KADUlJE

“ROMI U ZAJEDNIcI” VElIKOG SRcA

6

Polaznici radionice “Romi u zajednici” tom su prigodom za po-sjetioce izveli i pripremljen igrokaz prigodnog naziva i tematike „Najljepši cvijet“.

va degustacija, a organiziran je i nastup dječje skupine udruge “Obitelj za mlade” te predavanje za pčelare i građane “Apiterapija - pčelinji proizvodi i zdravlje”. Održao ga je denis delogu, pionir paleo prehrane u

Hrvatskoj i autor knjige “u šumi - kako sam nadvladao autoimunu bolest uz pomoć paleo prehrane i funkcionalne medicine”.

Na prigodnoj svečanosti u vijećnici Općine Omišalj, upriličenoj 24. studenog, još su jednom dodijeljene učeničke i studentske stipen-dije uspješnim učenicima srednjih škola i studentima preddiplom-skih i diplomskih studija. Svečanom uručenju stipendija, uz načel-

OPĆINSKE STIPENDIJE NAJbOlJIMAnicu Mirelu Ahmetović, nazočili su i predsjednik Općinskog vijeća Anto trogrlić te pročelnica upravnog odjela Općine Maja Mahulja.u školskoj 2017./2018. godini učeničku stipendiju u visini 500,00 kuna, a temeljem postignutog uspjeha u obrazovanju, primat će: Ena Cindrić, Maris Čaušević, Jan Meixner, Nikola tadić, Bruno Po-žega i dorotea Ivanković.ukupno 21 student s prosjekom ocjena 4,0 ili više ostvario je pravo na “A” stipendiju u visini 700,00 kuna mjesečno, a izvrsnim rezulta-tima u protekloj godini zaslužili su je: Nives Žauhar, dolores Pečen-ković, Natalija Repac, Lora kukić, Paola girotto, tea Ivanić, gabrijela Aničić, tajana tadić, vibor Pržulj, Luka Španjić, Matej Baneković, Sara Čiča, Anamarija komesarović, Mia veljačić, Mia domišljanović, Ivona tomee, Ana Miletović, Ariana kraljić, denis Eles i Josipa Španjić.I na kraju, studentske “B” stipendije u visini 500,00 kuna, za pro-sjek ocjena od 3,5 do 3,99, dodijeljene su: Nikoli gergoriću, Andrei kraljić i Sari Marinić.Stipendije će učenicima i studentima biti uplaćene u deset mje-sečnih obroka.

77

AktuALNO

u omišaljskoj knjižnici “vid Omišljanin” nakon kratke jesenske pauze nastavljeno je organizirano druženje u radionicama. u mjesecu studenom djeca su pod vod-stvom knjižničarke vilme Jelavić i uči-teljice u mirovini dragice vukušić učila izrađivati ukrase za božićno drvce. u ra-dionici su se okupljali jednom tjedno, a za izradu ukrasa koristili su najjednostavniji materijal, različite papire u boji i karton-ske tuljke. Od tog skromnog materijala napravljene su raznobojne ptičice, bijele golubice, snjegovići, likovi djeda Mraza i njegovih pomoćnika. Izrađenim ukrasima mališani i njihove “men-torice” dodali su i češere što su ih skupljali u okolici Omišlja i obojili srebrnom i bijelom bojom te okitili božićno drvce u knjižnici.

RADIONIcA IZRAđIVANJA bOŽIĆNIH UKRASA

Jesenski dani u Omišlju i više no uspješno obogaćeni su prvim ov-dašnjim Eko sajmom. S inicijativom o održavanju jednog takvog sajma, i to jednom mjesečno na omišaljskoj tržnici, javila se Općini Omišalj grupa zainteresiranih proizvođača ekološke hrane s najra-zličitijim proizvodima. Riječ je o iskusnim proizvođačima koji, s jed-ne strane, “crno na bijelo” imaju dokaze, odnosno certifikate da je uistinu riječ o namirnicama dobivenim ekološkom proizvodnjom, a, s druge strane, svi se oni već nekoliko godina predstavljaju na sličnim sajmovima u Rijeci, kastvu, ali i širom Hrvatske.Što se Omišlja tiče, do pisanja ovoga teksta su održana tri Eko saj-ma, u rujnu, listopadu i studenom, ali s jasnim ciljem da se s prak-som nastavi, a posebno stoga što je stanovništvo pokazalo uistinu znatan interes za zdravom, ekološkom hranom lišenom pesticida, herbicida i svega ostaloga čime se tretira voće i povrće.Na omišaljskoj tržnici svoje su proizvode do sada predstavili OPg-ovi: Loboda Maćaš s ekološkim voćem, povrćem i prerađevinama; Mičić s eko medom; Brolich s aronijom i njezinim prerađevinama; Žgajner sa sirevima i suhomesnatim proizvodima; Pintar sa sirevima; Andreja Petrović s bučinim uljem; Smid s raznim pekmezima; Zelena s veganskim proizvodima te obrt demetra s pekarskim proizvodima.

tijekom studenog u Omišlju je bilo aktivno društvo Crvenog križa krk. Organizirane su dvije radionice, odnosno eduka-cije, obje namijenje-ne osnovnoškolskim učenicima, a prva od njih realizirana je s Policijskom postajom krk.Bila je riječ o radioni-ci što je upriličena u Europskom danu suz-bijanja trgovanja lju-dima pa je prigodno i nazvana “trgovanje ljudima”, a slušali su je učenici osmih ra-zreda.druga je, pak, or-ganizirana za prva-šiće Osnovne škole “Omišalj” i zvala se “Prevencija nesreća vezanih uz domaćinstvo”. Najmlađe školarce iz Crvenog su križa učili kako se ponašati tijekom različitih iznenadnih, ne-očekivanih događaja što se mogu dogoditi dok su u svojim kućama i stanovima ili u neposrednoj blizini.

cRVENI KRIŽ EDUcIRAO OSNOVNOšKOlcE

“PETAšI” U KNJIŽNIcI

već je postala tradicija da učenici 5. razreda Osnovne škole “Omišalj” jednom godišnje upriliče posjet gradskoj knjižnici “vid Omišlja-nin”. Prigoda je to da se “petaši” upoznaju i s prostorom knjižnice i njezinim knjižnim fondom, s knjiž-ničarkom vilmom, ali i s pravilima ponašanja u toj ustanovi.Isto tako tradicionalno, kako bi djecu što lakše i brže “zarazili” knjigama, knjižnica im dodijeli besplatne članske iskaznice što ih učenici odmah počnu i koristiti,

iznajmljujući neko zanimljivo štivo.Neke se posjet i sama knjižnica toliko dojmila da su joj posvetili i vlastite stihove.

OMIšAlJSKI EKO SAJAM

8

INvEStICIJE

8

NERAZVRSTANE cESTE, NOGOSTUPI, STEPENIšTA, ObORINSKA ODVODNJA...

Osim kapitalnog dC projekta i spome-nutoga glomaznog sveotočnog projek-ta rješavanja, nazovimo to laički, kanali-zacijskog sustava, na području Omišlja i Njivica posljednjih se tjedana posebna pažnja posvetila obavljanju radova na uređenju nerazvrstanih cesta za što je Općina utrošila 270 tisuća kuna, ne ra-čunajući Pdv. tako je postavljen asfalt na odvojku ulice Pušća, prilikom čega je uređena i oborinska odvodnja. Asfaltiran je i od-vojak ceste kod dječjeg vrtića; sanirane su vododerine u ulici Zagradi i večja; uređen je makadamski put u ulici Stran; sanirane su vododerine i na području Njivica, u krčkoj ulici, Primorskoj cesti i krčinama. uz to, sanirane su udarne rupe na prometnici prema plaži kijac, a asfaltirano je i oko 400 četvornih me-tara na zavoju što spaja ulice Stražbica i Starča.Očekuje se i konačno ishodovanje gra-đevinske dozvole za radove na prošire-nju groblja, u postupku je ishodovanje lokacijske dozvole za rekonstrukciju ceste prema rivi u Omišlju, a dobivena je lokacijska za radove na odvojku uli-ce Mate Balote te je, u daljnjem koraku, naručena parcelacija. Potom, 27. studenog pokrenut je po-stupak prikupljanja ponuda za uređe-nje nogostupa u ulici Brgučena. Pred-viđena je gradnja 425 četvornih metara nogostupa, a procijenjena vrijednost radova iznosi 185 tisuća kuna.Isto tako, u pripremi je uređenje be-tonskog stepeništa između plaže več-ja i ulice Put mora vrijednost kojega je procijenjena na oko 50 tisuća kuna.u planu je skoro postavljanje pet fitne-ss sprava na trim stazi Cerova u Njivi-cama te, također, i dovršetak u proljeće započetih radova na pristupnim ram-pama za ulazak u more invalidnih oso-ba, jedne na kupalištu Rosulje, a druge na plaži večja.Izravno ulaganje Općine, a koje se na-slanja na otočni projekt sustava zbri-njavanja otpadnih voda, jest i rješava-nje oborinske odvodnje Rosulja koja će sprovesti postojeće oborinske vode iz ulice kralja tomislava i Frankopanske do mora. Projekt i separator spremni su za slanje na prikupljanje potvrda glav-nog projekta. One se moraju ishoditi od “Ponikve”, HEP-a, Hrvatskih voda, sanitarne inspekcije te HAkOM-a, a predviđa se da bi građevinska dozvola mogla biti ishodovana u veljači.

9

INvEStICIJE

9

StARtAO POvIJESNI PROJEkt

POčElI RADOVI NA IZGRADNJI KANAlIZAcIJSKOG I VODOOPSKRbNOG SUSTAVA OTOKA KRKA

u Omišalj će biti uloženo 3,254 milijuna eura, a tim će sredstvima biti izgrađeno još 10-ak kilo-metara nedostajuće kanalizacije te riješeno do-datnih 4,2 kilometra vodovodne mreže. u Njivi-cama će biti investirano 2,359 milijuna eura, a za taj novac bit će izgrađeno 5518 metara kanali-zacije te rekonstruirano ili sanirano 3600 metara vodovoda. u Omišlju i Njivicama bit će postav-ljeni i uređaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda ukupne vrijednosti 7,254 milijuna eura

kraj pretposljednjeg mjeseca u godini, točnije 23. studenog, ozna-čio je početak najvećega otočnog projekta posljednjih desetljeća, mnogi će reći i stoljeća, “Projekta prikupljanja odvodnje i proči-šćavanja otpadnih voda na području otoka krka”. Svečani početak radova na toj, kako je netko rekao, generacijskoj investiciji svih otočana, obilježen je u sjedištu tvrtke “Ponikve voda” te na obli-žnjem gradilištu u gradu krku. Predstavljanju početka radova, osim čelnih ljudi “Ponikvi”, nazočili su predstavnici lokalnih samouprava s otoka, Hrvatskih voda, ali i ministar zaštite okoliša i energetike tomislav Ćorić.Istaknimo da ukupna vrijednost projekta iznosi oko 649 milijuna kuna, a da će preko 70 posto tog iznosa financirati Europska unija. Prihvatljivi troškovi projekta procijenjeni su na 511 milijuna kuna, od čega se najveći dio (72% ili 369 milijuna kuna) odnosi na bespo-vratna Eu sredstva, osigurana iz Operativnog programa konkuren-tnost i kohezija 2014.-2020., dok će ostatak, oko 142 milijuna kuna, biti osiguran iz nacionalnih izvora (trećina iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, trećina iz Hrvatskih voda i trećina iz proraču-na krčkih jedinica lokalne samouprave i poduzeća Ponikve voda d.o.o.). kako je riječ o golemim sredstvima, što ih je nemoguće osi-gurati iz izvornih proračunskih sredstava općina i grada krka, bit će podignut kredit u HBOR-u i to na deset godina, s dvije godine moratorija, a uz kamatnu stopu od 2,5 posto.Fascinantne su i ostale brojke što prate taj projekt: novih 85 kilo-metara kanalizacijske mreže, 40 kilometara rekonstruirane vodo-vodne mreže, dva nova i četiri nadograđena uređaja za pročišćava-nje otpadnih voda, 26 crpnih stanica, kompostanu za zbrinjavanje mulja, gotovo 7 kilometara tlačnih cjevovoda otpadnih voda, reha-bilitacija oko 3 kilometra obalnih kolektora, rehabilitacija 331 okna na obalnim kolektorima, 7730 novih kućnih priključaka na sustav odvodnje (kanalizacije) čime će u cijelosti biti dovršena izgradnja

kanalizacijskog sustava priobalnog dijela otoka krka te u potpuno-sti zaustavljeno ispuštanje fekalnih voda u more. Reklo bi se, kako i doliči Zlatnom, odnosno eko otoku.Čitavom otoku, dakle, predstoji vrijeme kada će biti pretvoren u golemo gradilište sve do 2020. godine, za kada je predviđen do-vršetak svih radova, ali i ta činjenica ne bi trebala predstavljati naročiti problem s obzirom na iznimnu važnost projekta koji po-drazumijeva znatno bolje zdravstvene i, uopće, standarde života, nemjerljivo bolju zaštitu okoliša, a posebno mora, a njegova fina-lizacija nesumnjivo će doprinijeti i kvalitetnijem turističkom imidžu cijele destinacije. valja znati da će radovi tijekom turističke sezone biti stopirani kako ne bi ugrožavali kvalitetu turističke ponude.

Omišalj i NjiviceFizički radovi u zadnjim danima studenog startali su i u Omišlju na dvije lokacije, u neposrednoj blizini kampa i tik do nogometnog igrališta. Preciznije, izvođač je započeo s radovima na tlačnom cje-vovodu kod kampa Pušća, a u naselju Pušća, kod igrališta, radovi bi, kao i prvi spomenuti, trebali biti gotovo do kraja prosinca.do kraja godine bit će izveden i sjeverni dio staroga grada.Poslije Nove godine krenut će se s izvođenjem obalnog zida u uli-ci Stran koji je još u fazi izrade rješenja. Razmatra se mogućnost izvođenja prefabriciranim elementima što bi ubrzalo tijek gradnje. tijekom gradnje zida bit će moguće korištenje ceste. Paralelno s izgradnjom zida krenut će i radovi na kolektorima u ulicama kan-činar, Buč i Put mora.u Njivicama će se, pak, krenuti s krčkom ulicom, i to njezinim sje-vernim dijelom što se spaja na ulicu kralja tomislava.treba istaknuti da “Ponikve” šalju dopise u kojima je navedena kontakt osoba koju stanovnici koji imaju upite o spajanju gravi-tacijskim putem umjesto pumpe mogu kontaktirati. građani to mogu izvesti, ali je na njima obaveza pribavljanja prava služnosti za prolaz instalacije preko parcela u vlasništvu trećih strana, a pravo služnosti mora biti ovjereno od javnog bilježnika. Ponikve će pet godina održavati pribavljene pumpe.Inače, kada govorimo o mjestu Omišalj, treba reći da će iz velikoga europskoga financijskog kolača u njega biti uloženo 3,254 milijuna eura, a tim će sredstvima biti izgrađeno još 10-ak kilometara nedo-stajuće kanalizacije te riješeno dodatnih 4,2 kilometra vodovodne mreže. u Njivicama će biti investirano 2,359 milijuna eura, a za taj novac bit će izgrađeno 5518 metara kanalizacije te rekonstruirano ili sanirano 3600 metara vodovoda. uz sve to, u Omišlju i Njivicama (zajedno s Malinskom) bit će postavljeni i uređaji za biološko pro-čišćavanje otpadnih voda ukupne vrijednosti 7,254 milijuna eura, a Općina Omišalj još će financijski participirati u gradnji buduće kompostane te nabavci vozila što će biti korišteno u te svrhe.

10

INvEStICIJE

10

NOvI kAPItALNI PROJEkt u OMIŠLJu

O gradnji društvenog centra Omišalj u Glasniku se pisalo već neko-liko puta, ali, priča o tom kapitalnom projektu napokon je pokucala na vrata finalizacije. Naime, tijekom ljeta, 25. srpnja, ishodovana je građevinska dozvola za taj golemi zahvat, poslije čega se pristupilo provođenju postupka javne nabave, a i taj je proces polako došao do završne faze. Na adresu Općine pristigle su dvije ponude, što su otvorene 21. studenog, pa je sada preostalo pričekati istek roka od 60 dana koliko investitor, a to je upravo Općina, ima vremena odlučiti kojeg će izvođača radova angažirati, odnosno s njim pot-pisati ugovor.

Multifunkcionalna dvoranaBudući društveni centar, što će niknuti na mjestu nekadašnje omi-šaljske policijske postaje, sastojat će se od nekoliko cjelina, a u podrumskom dijelu bit će smješteni skladišni prostori i strojarnica.Prizemlje će se, pak, sastojati od dva krila - jedno će biti namije-njeno dvd-u (o tome opširnije u nastavku teksta), a drugo će imati više funkcija. Međutim, prizemni dio ustvari i jest najzanimljiviji s obzirom na to da podrazumijeva i neke atraktivne novitete. Ob-novljena zgrada nekadašnje policijske postaje novim foajeom bit će spojena s potpuno novim objektom - multifunkcionalnom dvo-ranom. dvorana će biti namijenjena organizaciji raznovrsnih do-gađaja: koncerata, kazališnih predstava, filmskih projekcija, maš-karanih zabava, izložaba... Bit će kapaciteta 300 sjedećih mjesta, ali, upravo kako bi služila u više raznovrsnih svrha, sjedala neće biti fiksirana već će se, prema potrebi, moći uklanjati i spremati u skladišni prostor što se nalazi na rubnim dijelovima dvorane. uz to, duž dvorane bit će postavljene mobilne pregrade slične kliznim vratima pa će, opet sukladno vrsti događaja, moći biti podijeljena u četiri ograđene sekcije.Spomenuti foaje, što će predstavljati vezu između dvorane i glavne zgrade, također će biti obogaćen sadržajima, a središnji će biti ugostiteljski dio sa šankom te pratećim stolovima i sto-licama, a uz njega i glavni sanitarni čvor što uključuje i dio prilagođen invalidnim osobama. više manjih sa-nitarija bit će izgrađeno na više ostalih punktova.

Prostori za djecu, udruge i DVDu prizemnom dijelu također je pred-viđen i prostor za dječju igraonicu.

Sastojat će se od tri prostorije, a djeca će imati i zasebne sanitarije.Na kat ili u podrum moći će se stizati unutarnjim stepeništem, ali i liftom, također prilagođenim invalidima.Na katu će biti smješteno sedam prostorija namijenjenih za rad domaćih udruga. dvije će koristiti Radio klub, dvije karnevalske udruge, dvije etno udruge. Jedna prostorija u početku je zamišlje-na kao zajednički prostor, a u perspektivi će je moći koristiti neka novoosnovana organizacija. kat će sadržavati i čajnu kuhinju, sani-tarni čvor te otvorenu terasu. Zanimljivost tog dijela budućeg dC-a Omišalj jest što je balkonom povezan s dijelom prostora dvd-a u kojem će se nalaziti veća sala za sastanke što će, ovisno o potreba-ma, biti dostupna svim “stanarima” dC-a.dvd, koji je i sada smješten na istome mjestu, sa sadašnjih će se 215 “raširiti” na 316 četvornih metara, a znatno povećanje povr-šine namijenjene vatrogascima bit će ostvareno dizanjem kata na dijelu zgrade što je danas koriste. Na raspolaganju će im stajati garaže za vatrogasna vozila, radionice, uredi, spremišta, prostor za dežurstva vatrogasaca, spomenuta velika sala za sastanke, ali i dio vanjske, zelene površine za pokazne vježbe ili za rad s mladim vatrogascima.

Dvorišni dioStara će zgrada uskoro biti potpuno ogoljena, sve do nosive konstruk-cije, a na njoj će niknuti novo zdanje s potpuno novim instalacijama, podovima, opremom, unutarnjom i vanjskom stolarijom... dvorana i foaje bit će natkriveni ostakljenom čeličnom konstrukcijom.Okoliš društvenog centra protezat će se u današnjim granicama, ali će biti znatno oplemenjen i prilagođen. uz postojeći kolni ulaz, koji će to biti i dalje, bit će otvoren i novi, ali samo za pristup in-

terventnom, u prvom redu vatroga-snom vozilu, a sukladno propisima što reguliraju zaštitu od požara.u dvorištu će biti osigurano 35 parkirnih mjesta, ali i uređen po-pločeni trg na kojemu će također biti moguće organizirati manife-stacije na otvorenom. Čitav otvo-reni prostor bit će oplemenjen sadnjom stabala.u Općini Omišalj početak fizičkih radova na izgradnji najavili su već u početku 2018. godine, a dovršetak radova i otvorenje dC-a očekuje se krajem ljeta (eventualno početkom jeseni) 2019. godine.

POčETKOM 2018. POčINJE GRADNJA DRUšTVENOG cENTRA OMIšAlJ

11

LNg

11Projekt plutajućeg LNg terminala, što bi prema planovima državnog vrha trebao biti smješten upravo u Omišlju, polako ulazi u svoju završnu fazu. I što se aktivnosti oko njegove realizacije više intenziviraju, sve je jasnije da u Omišlju, Njivicama, otoku krku i Primorsko-goranskoj županiji takav projekt, ustvari, nitko ne podržava. tvrtka “LNg Hr-vatska”, zadužena za operacionalizaciju svih poslova vezanih za početak rada terminala, posljednjih je tjedana na području otoka i Pri-morsko-goranske županije imala više testova i na baš svima doživjela je težak debakl. u pr-vom je redu riječ o predstavljanju, odnosno javnim prezentacijama Studije o utjecaju na okoliš, kako se stručno i službeno kaže, “Iz-mjene zahvata prihvatnog terminala za uka-pljeni prirodni plin na otoku krku uvođenjem faze plutajućeg terminala za prihvat, skladi-štenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina”, a središnji je događaj organiziran, kao dio javne rasprave, 15. studenog u sportskoj dvorani OŠ Omišalj koju su Omišljani i Njivi-čari dupkom napunili, ali su među zainteresi-ranom javnošću u dvorani svoje mjesto našli i stanovnici ostalih dijelova otoka pa i onih s “kopna”, a uz bok općinskoj načelnici Mireli Ahmetović sjedili su njezini kolege iz vrbnika, Punta, dobrinja, Malinske i grada krka. u ime načelnika Općine Baška, skupu je prisustvo-vao njegov izaslanik darko krpan. Rasprava je trajala punih pet sati.valja reći da je za postupak javne rasprave, kao i za cijeli posao oko procjene utjecaja na

gRAđANI JEdINStvENI u StAJALIŠtu O StudIJI utJECAJA NA OkOLIŠ PLutAJuĆEg LNg tERMINALA u OMIŠLJu

SRAMITE SE!Ono što je stanovništvo “ser-viralo”, izrađivači Studije i no-sitelji projekta iz tvrtke “LNg Hrvatska” vjerojatno nisu oče-kivali ni u najcrnjim snovima. Pripremljenost, informiranost, znanje, stručna utemeljenost rasprave, zainteresiranost za projekt... osupnuli su struč-njake pristigle iz Zagreba koji su često, ma koliko samou-vjereno, na trenutke i bahato nastupili, ostajali bez teksta i adekvatnog odgovora na po-stavljena pitanja * Ahme-tović: “kad nam država već ne može pomoći i riješiti nas posljedica dINA-Petrokemi-je, kad nam ne može pomoći za turizam osposobiti Zračnu luku Rijeka u Omišlju, ako nam ne želi vratiti u posjed područ-je sadašnjeg ilegalnog kame-noloma, onda neka nas barem ostavi na miru, a mi ćemo se sami brinuti o našem razvoju * vi nam uopće ne nudite od-govore na konkretna pitanja; pitamo jedno, vi odgovarate drugo, a sve zbog toga što ste došli nepripremljeni pa ova rasprava liči na teatar apsurda, zabijao je Eichorn čavle u lijes Studije i plutajućeg termina-la pa na koncu i sam ustvrdio da javno izlaganje vjerojatno predstavlja i karmine čitavog projekta.

okoliš, ali i za cijeli taj projekt od strateškog državnog interesa mjerodavno resorno Mi-nistarstvo zaštite okoliša i energetike, a taj podatak važan je i u kontekstu prezentacije u OŠ Omišalj. Isto tako, uvodno treba ista-knuti da su prezentaciji nazočili ljudi iz vrha “LNg Hrvatske” te izrađivači Studije koji su uvodno i predstavili svoj dokument, odmah napomenuvši da je riječ o dopunjenoj Studiji što se naslanja na već postojeću iz 2014. go-dine koja je, međutim, napravljena za prvot-no planirani projekt kopnenog terminala za koji je, pak, 2015. godine ishodovana i gra-đevinska dozvola. Poslije niza predstavljenih tehničkih detalja o terminalu, odnosno bro-du, za koji još nitko ni ne zna kakav će i koliki biti, te podataka o utjecaju na okoliš, na red je za pitanja, komentare, sugestije i prijed-loge došlo okupljeno lokalno stanovništvo.

Građani izrađivače zavili u crnoA ono što je im je isto to stanovništvo “serviralo”, izrađivači Studije i nositelji pro-jekta iz tvrtke “LNg Hrvatska” vjerojatno nisu očekivali ni u najcrnjim snovima. Pri-premljenost, informiranost, znanje, stručna utemeljenost njegove rasprave, zainteresi-ranost za projekt, odnosno za život u svojoj zajednici uopće..., s jedne strane su ugodno iznenadili okupljene novinare, a vjerojatno i lokalnu vlast, a, s druge strane, blago reče-no, osupnuli stručnjake pristigle iz Zagreba koji su često, ma koliko samouvjereno, na trenutke i bahato nastupili, ostajali bez tek-

1212

LNg

sta i adekvatnog odgovora na postavljena pitanja.kako bilo, učešće u raspravi prva je uzela vijećnica u omišaljskom Općinskom vije-ću dunja Mihelec koja je iznijela prijedlog zaključaka većine u tom predstavničkom tijelu:1. Općinsko vijeće se ne slaže s

izgradnjom predloženog projekta plutajućeg LNg terminala jer je ovakav kakav se nudi za našu općinu gospodarski štetan, a ekološki rizičan.

2. Smatramo da je Studija utjecaja na okoliš izrađena površno te da nije cjelovita i stručno utemeljena upravo s aspekta gospodarskih učinaka i očuvanja okoliša s obzirom na to da ozbiljno ugrožava našu dominantnu gospodarsku djelatnost, a to je turizam.

3. Općinsko vijeće očekuje od Općinske načelnice poduzimanje svih političkih i pravnih postupaka u cilju zaštite turističkoga gospodarstva i njihovih aktualnih, veoma značajnih investicija.

4. uzimajući u obzir i činjenicu da je ovaj projekt dijelom financiran i iz kohezijskog fonda Europske unije, čiji standardi ne bi trebali tolerirati projekte koji zaustavljaju razvoj lokalne zajednice i nanose direktnu štetu postojećem gospodarstvu i drugim investitorima, Općinsko vijeće očekuje od Općinske načelnice da o slabostima i štetnostima ovog projekta obavijesti i nadležna tijela Europske unije.

Samostalni iznajmljivač i član vijeća turi-stičke zajednice Boris Pržulj Studiju je na-zvao pogubnim dokumentom i osvrnuo se na, kako je rekao, golemi nesrazmjer izme-đu vizualne nagrđenosti područja i korište-nja mora za uplinjavanje, odnosno njegovo pothlađivanje te korištenje raznih kemijskih supstanci, ponajprije klora, za ispiranje či-tavog LNg sustava, a što će rezultirati broj-nim posljedicama za eko sustav. Pritom se koristio podacima, odnosno iskustvima izrađivačima studija utjecaja na okoliš na identičnim projektima u Italiji u kojima su precizno detektirane sve opasnosti takvih intervencija u prirodi, posebno u moru. Istaknuo je i da se velika većina lokalnog stanovništa bavi turizmom, da mnogi od građana žive isključivo od turizma u koji su uložena golema sredstva, a sada im se nameće jedan projekt od kojega ta gospo-darska grana može imati nesagledive štete.- Zar smo mi ovdje na sjevernom Jadranu prokleti? kakvi su to umovi odlučili napravi-ti koksaru u najljepšem jadranskom zaljevu, onda nam ovdje napraviti vrlo opasnu dinu, potom JANAF, a sada nam namećete taj ter-minal. Prelazite svaku mjeru, zaključio je Pržulj, a diplomirani inženjer strojarstva velimir voj-nić primijetio je da se u Studiji niti jednom ri-ječju ne spominje sanacija čitavog postrojenja po završetku njegova rada, dakako podsjetivši

na aktualnu situaciju u još uvijek nesaniranoj dini u kojoj i danas “leži” stotinjak tona opa-snog otpada, odnosno otrova kao teret lo-kalnoj zajednici. Polovično mu je odgovoreno da će pristan, odnosno privezište za potrebe plutajućeg terminala biti korišteno i u drugoj planiranoj fazi, odnosno za potrebe kopne-nog terminala, a da brod tada napušta Omišalj i kvarner, ali da o tome ne brine Studija već “LNg Hrvatska”. Za pothlađivanje mora, pak, utvrđeno je da će ono, s maksimalnim jednim stupnjem hlađenja, biti zanemarivo i lokalno. Pritom su se kritički osvrnuli na spomenuti model izrade Studije utjecaja na okoliš u trstu koji također problematizira utjecaj tamošnjeg terminala na more.

Zajednički interes?direktor “LNg Hrvatska” goran Frančić, osvrčući se na zaključke većinskog dijela Općinskog vijeća, još jednom je istaknuo regionalni značaj terminala u ovome dijelu Europe, progovorio o deficitarnim uvoznim dobavnim pravcima plina kao energenta, o stagnirajućoj hrvatskoj proizvodnji plina što podrazumijeva stalne potrebe povećanog uvoza, baš kao i susjedni dio Europe na koji će se terminal odnositi. govorio je i o tome da će novi terminal poticati tržišnu konku-renciju što će za posljedicu imati sniženu cijenu plina na domaćem tržištu, a sve su to razlozi zbog kojih je projekt definiran stra-teškim i zbog čega ga je Europa prihvatila sufinancirati u gotovo trećinskom iznosu.- Znam da će posljedice postojanja termina-la u vašem dvorištu najviše pogoditi upravo vas, ali vas svejedno molim da ipak sagle-date malo širu sliku, a izrađivač Studije jam-či da terminal neće uništiti lokalni turizam, zavapio je Frančić nadajući se da je moguće doći do zajedničkog zaključka prihvatljivog za sve strane jer svi mogu imati benefite od takvog projekta, odnosno postrojenja, a radi se i na tome da benefiti za Općinu Omišalj, odnosno za općinsku kasu budu i veći izmje-nom Zakona o trižištu plina, što bi jamčilo neku novu naknadu po isporučenom kubiku plina. Silno se Frančić trudio odobrovoljiti lokalno stanovništvo, tvrdeći da će korist biti obostrana i da otočna zajednica mora vidjeti i svoj interes. Međutim, sve što je uslijedilo u potpunosti ga je demantiralo i “ubilo” svaku njegovu nadu.Atmosferu je već u startu do usijanja doveo kapetan Zvonimir Sablić. Nakon što je zaklju-čio da život lokalnog stanovništa svima i uvi-jek mora biti na prvom mjestu, vrlo je glasno i strasno pozvao na “resetiranje” cijelog po-stupka i postavljanje nekih novih strateških prioriteta na čelu kojih će biti upravo lokalna zajednica, odnosno općina Omišalj i svi njezi-ni žitelji, a na samom dnu ministarstva i drža-va. - tako je to u državama i društvima koje cijene svoje stanovništvo i koje na pravi način odlučuju o strategijama svoga razvoja, ali i o demografskim procesima, a u državama u kojima se isključivo brine o profitu, pritom gazeći malog čovjeka, radi se ovako kako

nam se upravo predstavlja, rekao je Sablić i zaključio da bi gospoda iz Zagreba, uključu-jući i predsjednicu države, ovdje trebali doći na koljenima moleći žitelje da prihvate neki njihov projekt. - da imaju imalo stida i morala najprije bi vas riješili onog otrova iz dine, a tek onda vas molili za bilo što dalje.

Ahmetović: Za njih nismo građani HrvatskePotom je riječ uzela načelnica Mirela Ahme-tović i najprije upitala je li između desetak osoba, koje su došle predstaviti Studiju utjecaja na okoliš tog energetskog projek-ta, u dvorani i netko iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a nakon što je uslijedio muk zaključila da je već i činjenica da niko-ga iz tog Ministarstva nema posve dovoljna da se shvati što čelni ljudi Ministarstva, ali i čitave vlade Republike Hrvatske misle o lokalnoj zajednici.- dakle, za njih mi i nismo dio Republike Hrvatske. Oni misle da ne moraju doći ov-dje i ja ih razumijem. Možda i ja ne bih doš-la kod njih u sličnoj situaciji, kada bih znala da na leđima imam teret dINA-Petrokemi-je, ilegalnog kamenoloma i sutra LNg ter-minala za kojega i sami znaju da nije ona-kav kakav bi trebao biti, rekla je Ahmetović i pobrala glasan pljesak, a potom nastavila o sadržaju Studije.- Moje je stajalište, za koje smatram da je vrlo argumentirano i možemo do sutra o tome raspravljati, da ponuđena Studija niti je cje-lovita niti je stručno utemeljena. Za sve silne efekte što ih obrađuje Studija kaže da su pri-hvatljivi. Pa zar bi izrađivač Studije trebao na-pisati ili reći da su neprihvatljivi? Ali za koga?! Recimo, na sjednici Povjerenstva Studije utjecaja na okoliš, na kojoj sam osobno bila, jedna je članica Povjerenstva lakonski izjavila da je vizualan efekt terminala na okoliš zna-čajan, dakle ne umjeren nego značajan, ali da to nije vrijedno dramljenja. A u samoj Studiji se navodi da je Omišalj ionako već opterećen silnim projektima - JANAF, dINA, industrijska postrojenja - pa ovo dodatno opterećenje

1313

LNg

neće tako značajno utjecati na nas i naš kraj. Aha, to je! Znači, uništeni su pa ih sad hajmo zatući do kraja, neće se ni primjetiti, rekla je Ahmetović pa nastavila o onome što, kako je rekla, znači život građana općine Omišalj - gospodarskim učincima terminala sadržani-ma u Studiji.- Odbijam i nikada neću prihvatiti da se pod gospodarski učinak ili benefite uvrštava ko-munalna naknada ili komunalni doprinos. Svaki investitor, radio on kućicu za patuljke, hotelski kompleks, kuću ili LNg terminal, prema zakonima je dužan platiti komunal-nu naknadu i doprinos. u ovome slučaju doprinos iznosi 800 tisuća kuna jednokrat-no, a komunalna naknada 135 tisuća kuna godišnje. I to vam je to! ukupno, dakle, oko milijun kuna na koje Općina sa sigurnošću može računati od ovog strateškog projekta, a imajte na umu da je samo Primorsko-go-ranska županija u jednoj jedinoj godini na području ove općine uložila deset milijuna kuna. Ne mi iz našeg općinskog Proračuna, nego sama PgŽ. deset milijuna kuna! Znači, gospodo, mirni smo deset godina što se tiče vašeg milijuna i ne treba nam, nastavila je Ahmetović pa se dotaknula i “loših izraču-na” iz Studije dokazujući time, naglasila je, nesuvislost dijela sadržaja tog dokumen-ta. konkretno, riječ je o sada već famoznih 290 kuna što će ih dnevno potrošiti radnik na LNg terminalu, radnik za kojega je ukal-kulirana mjesečna plaća u iznosu od sedam do osam tisuća kuna. Jednostavnom raču-nicom, množeći 290 kuna s trideset dana u mjesecu, dolazi se do rezultata od 8700 kuna potrebnih istom tom radniku za život u Omišlju, a koje on neće uspjeti zaraditi.

Ako nam ne možete i ne želite pomoći, ostavite nas na miru!- Eto, i na ovakav način pokušala sam vam ilustrirati ozbiljnost Studije i njezinih izrađiva-ča pa i tvrtke “LNg Hrvatska”. Nema tu ništa osobno, gospodin Frančić je direktor tvrtke i on štiti njezine i interese tog, kako vole isticati, strateškog projekta, ali ja sam načelnica Op-

ćine koja također ima zadatke, a prvenstveno je to obrana interesa stanovnika općine Omi-šalj. Zato moram spriječiti i bilo koji pokušaj obmanjivanja stanovnika pa tako i onaj da se radi na izmjenama Zakona o tržištu plina koji-ma bi Općini pripala i neka uvećana naknada i to, koliko znam, dodatnih milijun kuna godiš-nje. gospodine Frančiću, tijekom posljednjih pet godina i žitelji općine i ja naslušali smo se toliko lijepih obećanja. gospodo, donesite novi zakon, izglasajte ga, ugradite ga u Stu-diju utjecaja na okoliš, a onda raspravljajmo o tome. Ne obmanjujmo javnost nečime što nije predmet niti službenih razgovora, a kamoli da je dogovoreno. Na koncu, sve da je spomenuti Zakon i izmijenjen, a koja nam to država jam-či da će biti i proveden, ispoštovan ili da neće sutra biti ponovo promijenjen? Svi mi imamo iskustva s poštivanjem postojećih zakona na primjeru dINA-Petrokemije, ali ne samo nje, rekla je općinska načelnica pa iznijela primjer Luke Omišalj u kojoj se prekrca tereta-nafte u vrijednosti oko dvije milijarde dolara, a lokalna zajednica od svega toga na kraju balade dobi-je jednu veliku nulu. Za razliku od Lučke upra-ve Rijeka. Na kraju se i ona dotaknula ovdaš-njeg turizma što općinsku blagajnu godišnje puni s oko šest milijuna kuna na ime komunal-ne naknade, boravišne pristojbe, koncesijskih naknada i onih za korištenje javnih površina za ugostiteljske terase. dakle, ne računajući po-rez na dohodak zaposlenih u turizmu. Potom, deset milijuna kuna uloženo je samo u Ribar-sku obalu, deseci milijuna eura uloženi su ili se trenutačno ulažu u dva kampa...- kad nam država već ne može pomoći i ri-ješiti nas posljedica dINA-Petrokemije, kad nam ne može pomoći za turizam osposobi-ti Zračnu luku Rijeka, ako nam ne želi vra-titi u posjed područje sadašnjega ilegalnog kamenoloma, a zapravo našeg najvećeg turističkog potencijala..., onda neka nas ba-rem ostavi na miru, a mi ćemo se sami bri-nuti o našem razvoju. Niti jedna brojka ne može dokazati da ćemo od ovog projekta imati korist, a lako dokazuje da ćemo imati štetu. Ako nije tako, ja vas molim ekonom-sku analizu, što sam je tražila od ministra zaštite okoliša i energetike osobno, ali, da-kako, nisam dobila nikakvoga odgovora, pa da vidimo sve koristi za Republiku Hrvatsku i za općinu Omišalj, a, ponavljam, građani Omišlja su i građani Republike Hrvatske, zaključila je Ahmetović.

Zarada kao jedini argumentkratko joj je odgovoreno da je Studija i cje-lovita i stručno utemeljena, prihvaćena od Stručnog povjerenstva i kao takva upuće-na na javnu raspravu. Pritom je pokušano, i to vrlo nemušto, relativizirati dio Studije što obrađuje gospodarske parametre, po-zivajući se na neke nove dokumente što će ih tek trebati sastaviti i predstaviti. O gos-podarskim (ne)učincima što ih je isticala Ahmetović izrađivač je lakonski ustvrdio da je riječ o temi o kojoj će Općina morati raz-govarati s investitorima jer se oni ne mogu

egzaktno obrađivati u Studiji. dakako, izo-stalo je objašnjenje o svemu onome što je vrlo netočno pa i diletantski obrađeno u Studiji.Redali su se govornici, pozivali na razum, nabrajali pozitivne i negativne primjere, apelirali, propitkivali kada će na red doći izgradnja kopnenog terminala, koliko će uopće raditi plutajući terminal ako je javno iznesena tvrdnja da on može prema eko-nomskim potrebama biti premješten neg-dje drugdje i prije isteka planiranih deset godina, tko će, kada, kako i o čijem trošku ukloniti sustav instalacija s plutajućeg ter-minala, a koji nisu adekvatni za funkcioni-ranje onog kopnenog... Luciano kirn podržao je stajališta Općin-skog vijeća i načelnice u kontekstu gos-podarskih “benefita”, prisjetio se brojnih rasprava o LNg terminalu u Omišlju još od početka 90-ih godina prošlog stoljeća, podsjetio je i na dvije ranije donsene Studi-je utjecaja na okoliš, a koje su tretirale ko-pneni terminal. Prva je pala upravo na upli-njavanju korištenjem mora, a ona druga, prihvaćena, na koju se naslanja i aktualna o kojoj se raspravlja, ticala se kopnenog, a ne plutajućeg terminala koji podrazumijeva trajan vez LNg broda sve dane u godini ba-rem deset godina. Primijetio ja da u Studiji izrađivač poistovjećuje brod namijenjen za regasifikaciju s onima što će pristajati na pristanu, a što, prema njemu, nema veze s istinom jer naprosto on, za razliku od osta-lih, u sebi sadrži i postrojenja za uplinjava-nje pa stoga nema iste značajke. Njegovo pitanje na kraju je glasilo - zbog čega se nije nastavilo s aktivnostima na izgradnji kopnenog terminala za koji je već bila pri-hvaćena i Studija, ali i ishodovana lokacij-ska dozvola?Nadugo je i naširoko Frančić objašnjavao zbog čega se na kraju odlučilo za plutajući terminal, ali se na kraju, sažeto, sve svelo na značajno, oko dvostruko nižu cijenu investicije i troškova operiranja u odnosu na tarifu, odnosno cijenu plina. Ili, najsa-žetije, plutajući je terminal naprosto kudi-kamo jeftiniji, jamči veću dobit, osigurava bržu realizaciju projekta i njegovu, kako je ustvrdio, moguću održivost. vrlo je iskreno rekao i da je danas uz najbolju volju ne-moguće precizno prognozirati kada bi se s plutajućeg prešlo na kopneni terminal, a oni procjenjuju da bi poslije deset godina postojanja plutajućeg interes tržišta mogao biti toliki da se pređe na kopneni, većih ka-paciteta, odnosno većeg protoka i isporuke plina.

377 tona varekine u moruBranko Ban komentirao je najprije sam in-stitut javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš koja omogućava građanima ulaga-nje primjedaba, te odmah dao do znanja da, kao ni dva protekla puta, niti jedna pri-mjedba ionako neće biti usvojena pa su, dakle, sve te javne rasprave puko gublje-

14

LNg

nje vremena. Potom je Ban vrlo uspješno ogolio izrađivače Studije. Pitao je, naime, sasvim konkretno pitanje.- kolika će točno količina natrijevog hipo-klorita godišnje biti korištena kao temeljni sastojak u procesu rada terminala, odno-sno u tretiranju morske vode, izraženo u kilogramima?Na čuđenje svih prisutnih dobio je odgo-vor kako je riječ o predetaljnom pitanju na koje je nemoguće odmah odgovoriti te da će odgovor biti dostavljen u pisanoj formi. Rečeno mu je i da Studija ne može dati sve podatke.Ban je, međutim, bio ustrajan i inzistirao je na odgovoru, ali nakon što ga nije dobio, ponudio ga je sam. ustvari, iščitavajući po-datke što su u Studiji već napisani. Pokušali su ga izrađivači u tome spriječiti inzistiraju-ći još jednom na opširnim objašnjenjima o načinima kloriranja. Ipak, od sada već zbu-njenih stručnjaka dobio je odgovor kako se ne može reći unaprijed koliko će hipo-klorita biti korišteno, ali se Ban nije dao i na kraju im, kako je rekao, olakšao muke u snalaženju njihovom vlastitiom Strudijom.- vi kao da namjerno ne želite razumjeti moje vrlo eksplicitno pitanje i ovakav od-nos izrađivača Studije prema svima nama uistinu nisam očekivao. Ljudi, pa vi ste sami

napisali da ćete koristiti dva miligrama na-trijevog hipoklorita po litri mora. A znate li koliko je to godišnje? Riječ je o 376 680 kilograma te tvari, odnosno oko 377 tona, izračunao je pa upitao koji se naziv u tr-govini upotrebljava za natrijev hipoklorit, a nakon što nije dobio odgovor ni na to pi-tanje sam je odgovorio - varekina. koja će završiti u omišaljskom akvatoriju. dakako, Ban je pobrao pljesak i glasno odobravanje prisutnih.uz to, podsjetio je i da je Ministarstvo za-štite okoliša, u mandatu kada mu je na čelu bila ministrica Mirela Holy, odbacilo Studiju utjecaja na okoliš upravo zbog korištenja mora u procesu uplinjavanja, a sada je opet forsiraju i Ministarstvo će je, kako stvari stoje, ovaj put prihvatiti.

Studija mora pasti! I o projektu i o Studiji opširno je progovo-rio i ekolog vjeran Piršić, koji je u cijelu pro-blematiku vrlo duboko uronjen već desetak godina, najprije oštro kritizirajući bahatost izrađivača koji se drznuo kritizirati eksperte s tršćanskog sveučilišta čiji su se rezultati pokazali točnima, a o čemu svjedoči i sud-ska presuda da je za zagađenje jadranske obale na talijanskoj strani kriv upravo ta-mošnji LNg terminal. ukazao je i na ne-

prihvatljivost socioekonomskih elemanata Studije što su, na koncu, u potpunoj kon-tradikciji sa smjernicama i uputama Eu-ropske unije koja bi trebala financirati dio izgradnje terminala. kao što su u sprotnosti s načelima i praksom Eu-a i neodgovara-nja na konkretna pitanja tijekom izlaganja. Piršić i njegova udruga “Eko kvarner” po-nuđenu Studiju smatraju nepotpunom, ali i netočnom, a da bi to dokazali ovlastili su stručnjake koji upravo rade na tri, kako je rekao, kontrastudije: ekološku, ekonomsku i energetsku. Potom je ukazao i na činjeni-cu da Studija ne obuhvaća ništa o miniranju podmorja, oko osam tisuća kubika kame-na. upitao je i što će se dogoditi s lokalnim turizmom, recimo s tvrtkom Hoteli Njivice, ako terminal prouzroči zagađenje mora i obale pjenom, poput onoga na obalama talijanskog Riminija. A omišaljski terminal predviđa identičnu procesnu tehnologiju. Sa žalošću je konstatirao da u Hrvatskoj biva prihvaćeno čak 97 posto studija utje-caja na okoliš, ali ipak...- Nemojmo mi, stanovnici, biti zbog toga obeshrabreni jer kada se pruži dovoljno oštar i argumentiran otpor, ova će Studija pasti. Ako ne na Povjerenstvu, past će na upravnom postupku. Pa i zbog toga što je Studija upitne legalnosti i legitimnosti jer predstavlja dopunu postojeće, one za ko-pneni terminal, a ovdje je riječ o potpuno novoj tehnologiji, rekao je Piršić i zaključio da Omišalj uopće nije dobra lokacija za ta-kav terminal, a da postoje dvije bolje samo na kvarneru, recimo Plomin. I on je pod-sjetio da je Ministarstvo zaštite okoliša na čelu s Holi odbilo prihvatiti mogućnost da se more koristi za uplinjavanje, a aktualna Studija i isto Ministarstvo sada to pono-vo predviđa. Možete forsirati koliko želite, ali bit će zanimljivo vidjeti hoće li vam Eu uistinu i dati tih stotinjak milijuna eura za takvu tehnologiju, za takvu Studiju i uz ta-kvo silovanje lokalne zajednice. Nemojte u to biti sigurni. Stoga smatram razumnim da u projekt krenete iznova, od nule, zaključio je Piršić i podržao ranije iznijet prijedlog o raspisivanju lokalnog referenduma koji bi pokazao (ne)spremnost stanovništva za prihvaćanje projekta.

Od čega živjeti kada ubijete tuzrizam?Na pogubnost projekta na domaći turizam još jednom je ukazao i prvi čovjek najvećeg turističkog subjekta u općini, Hotela Njivi-ce, Zvonimir tudorović. Frančiću je poručio da je nevjerojatno zazvučala njegova kon-statacija da je zbog profitabilnosti tvrtke “LNg Hrvatska”, u kojoj, uzgred, ne radi niti jedan čovjek iz Omišlja i Njivica, odabrano nemjerljivo rizičnije i, ustvari, neprihvatljivo ekološko rješenje. - velika većina ljudi u ovome kraju bavi se turizmom i živi od njega; Općina ulaže goleme napore ulažući golema sredstva u turističku i komunalnu infrastrukturu;

lažna javna prezentacijaPrezentaciji u Osnovnoj školi Omišalj prethodila su dva događaja što ih je “lNG Hrvatska” u medijima predstavila kao javnu prezentaciju te, pritom, plasirao lažnu tvrdnju da je i Općina suorganizator skupova što su održani 10. i 11. studenog u Njivicama i Omišlju.Onom prvom, u Njivicama, nazočilo je nekoliko desetaka građana među kojima je bila načelnica Mirela Ahmetović koja je na samome startu, u uvodnoj riječi, naglasila da nije riječ o javnoj prezentaciji projekta već o posve internom događaju. Stoga je prisutne i sve ostale zainteresirane građane pozvala da u što većem broju dođu na službenu prezentaciju u školsku sportsku dvoranu, a potom napustila mjesto događaja što je za njom učinio i najveći dio prisutnih pa se broj s početnih pedesetak okupljenih sveo na niti deset.

1515

StOMORINALNg

privatni iznajmljivači dižu kredite i zalažu svoju imovinu kako bi uredili svoje kapaci-tete; tvrtka koju vodim do danas je uložila gotovo dvanaest milijuna eura, a do travnja iduće godine uložit ćemo i dodatnih jeda-naest i pol milijuna eura u naš kompleks... u sezoni zapošljavamo 240 ljudi, od toga da-leko najviše s područja općine, i u ime svih nas mogu reći da je, gledajući iz turističke perspektive, riječ o potpuno neprihvatlji-vom projektu. ulažemo, gradimo, zapošlja-vamo, trudimo se jer znamo da turizam ima potencijala, a sada, kada nam ovo mislite priuštiti, moram vas pitati od čega će naša djeca u ovoj općini živjeti onoga dana kad ubijete taj naš turizam, rekao je tudorović.Martina Brnelića zanimalo koliki je točno broj ljudi okupljenih na jednom mjestu ne-zanemariv s obzirom da se u Studiji tvrdi kako je u procjeni zapaljenja ugrožen za-nemariv broj ljudi. Je li zanemariv i broj od 1500 ljudi okupljenih u isto vrijeme na istom mjestu tijekom Antičkih večeri na obližnjim Mirinama? Isto tako, izrazio je nezadovolj-stvo činjenicom da FSRu brod mora zado-voljavati klasične standarde “običnih” bro-dova jer u ovom slučaju naprosto nije riječ o klasičnom brodu, već o svojevrsnom “off shore” postrojenju i kao takav mora zado-voljavati kudikamo strože standarde. uz to, zamjerio je i paušalnu obradu negativnih utjecaja dušikovih spojeva na zrak, utjecaj kloriranja, ali i nepostojanje procjene nega-tivnog utjecaja na krajobraz okolnih nase-lja, primjerice vantačića, Malinske te onih nešto udaljenijih na otoku Cresu.damir Jakovčić nedopustivim smatra po-datak da se Studija uopće ne bavi valori-zacijom krčke i omišaljske kulturne baštine, a Ministarstvo turizma upravo je Omišalj i njegov Fulfinum uvrstilo u 20 top arheološ-kih destinacija Hrvatske. Izrađivač Studije bogohulno zanemaruje taj kulturni i turi-stički biser Hrvatske, istaknuo je.

Pridržavajte se zakona, a onda pričajte o struciNiko Malbaša, voditelj Studije, izazvao je salvu negodovanja ustvrdivši da Studija uopće nema za cilj obraditi ekonomske parametre projekta niti joj je to svrha već izraditi dokument što će jamčiti postavlje-ne ekološke standarde i kriterije. Mi nismo radili studiju isplativosti pa se bavili kori-stima lokalne zajednice već mogućim štet-nim socijalnim utjecajem projekta. Hoće li Općina, Županija ili država dobiti, koliko će dobiti ili neće dobiti..., to zaista nije tema kojom se bavimo. usput smo stavili neke brojke i one se mogu mijenjati, zaključio je Malbaša stalno se glasno smijući vjerojatno hineći vlastitu samouvjerenost pokušavaju-ći je osnažiti tvrdnjom da niti jedna njegova studija još nije pala pa neće ni ova. Svojim nastupom izazvao je i načelnicu Ahmetović.- Iako neki misle da ne moraju, svi mi gra-đani Republike Hrvatske moramo poštivati zakone iste te Hrvatske. Sukladno uredbi

vlade RH, integralni dio Studije utjecaja na okoliš je i ekonomsko-socijalni učinak na okoliš. Nevjerojatno je slušati od izrađivača da to nije njegov posao, da je taj dio ustvari nebitan, da su u Studiju usput stavili neke brojke koje mogu mijenjati. Pa ta Studija je plaćena javnim novcem, a ti neki brojevi koji su tamo nebitni propisani su uredbom vlade RH. Izrađivaču strateškog projekta Republike Hrvatske su ti brojevi nebitni. vjerujte mi, dosta mi je kršenja hrvatskih zakona, dosta mi je pisanja dopisa svim mogućim državnim institucijama i upozo-ravanja na nepridržavanje propisa i njiho-vo eklatantno kršenje. Molim vas, počnite raditi svoj posao pridržavajući se zakona, a tek onda pričajte o struci i svemu ostalome, već vidno iživcirana zavapila je Ahmetović.Pokušao je Malbaša replicirati, ali je svaka njegova riječ nailazila na glasne reakcije iz gledališta pa je brzo odustao od daljnjih pokušaja. Josip Šepčić je u potpunosti podržao riječi načelnice pa dodatno njezine tvrdnje osna-žio i dokumentom resornog Ministarstva iz 2013. godine (uputa o izradi studija o utjecaju na okoliš izgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin otok krk) u kojem, između ostaloga, stoji i da mora sadržavati i procjene gubitaka u odnosu na društvo i okoliš, ali i upute da se dužna pažnja po-sveti i pitanjima socioekonomske analize, odnosno koristima lokalne zajednice.- vi ste, gospodine Malbaša, već izradi-li sličnu analizu na inzistiranje Općine još 2013. godine. dajte nam je da je vidimo, da vidimo gospodarske efekte na sve tri razine: državnu, regionalnu i lokalnu. Ni-šta nam niste dali, a sad se čudite ovako negativnim reakcijama javnosti. takvih i sličnih strateških projekata ovoj je lokalnoj zajednici već pun kufer, rekao je i otvore-no doveo u pitanje i učešće domaće radne snage, odnosno radnog kapitala i domaćih proizvođača u izgradnji terminala, ali i iznio rezervu o profitabilnosti projekta što će biti kapacitiran tek tridesetak posto. Isto tako, nezadovoljan je planom napuštanja, deko-misije postrojenja što će, prema prijedlo-gu, biti pripremljen prije same dekomisije i smatra da on mora biti definiran u samom početku rada terminala.

O buci nema tko govoritiOmišljanin Zoran Mrak začudio se dijelu u kojem stoji da se FSRu brod, golemih di-menzija, u slučaju iznimne potrebe ili ne-posredne opasnosti može otpustiti s veza i bez pomoći remorkera otploviti s privezi-šta. Odgovoreno mu je da u slučaju nužde može, ali mu nije precizno odgovoreno koje sve i kakve rizike takav slučaj može prou-zročiti. Polemiku je izazvalo i Mrakovo pi-tanje o upogonjenju motora i, uopće, pro-izvodnji električne energije u slučajevima kada plin uzmanjka, kada, primjerice, dulje vrijeme ne uplovi brod s novim količinama plina. Odgovor nije dobio jer Studija uopće

ne predviđa mogućnost nedostatka plina za potrebe proizvodnje električne energije, iako se unaprijed predviđa i korištenje dizel agregata. Isti stanovnik razotkrio je svojim pitanjem i još jedan, eufemistički rečeno, neprofesionalizam, potpunu nepripremlje-nost, ali i potcjenjivačko ponašanje izra-đivača Studije. Naime, na njegova uporna traženja preciznog objašnjenja o (ne)do-zvoljenim prekoračenjima intenziteta buke, odnosno decibela, o kriterijima i utjecajima vjetra na širenje buke, ali i o utjecaju buke na, primjerice, koncert komorne glazbe ili filmski festival na Mirinama (što se u Studiji ni ne spominje), na kraju je konstatirano da javnom izlaganju uopće ne nazoči stručna osoba za modeliranje buke koja i jest obra-đivala tu temu.Spočitano je zatim direktoru “LNg Hrvat-ska” da je priznao kako će bacati otrov u more da bi investitoru povećao profit, pozivano je sve (grado)načelnike s pod-ručja otoka krka da se pridruže kolegi-ci Ahmetović u naporima za stopiranje pogubnog projekta, voditelju Studije je zamjerano da se uopće ne bavi mogu-ćom propašću turizma na tom području otoka, odnosno vjerojatnim padom turi-stičkog prometa, ali i padom vrijednosti nekretnina. tko će, kako i kada izračunati te podatke, pitali su građani, a jedan od njih predao je Malbaši i odgovore što su ih građani dobili još na raspravi o Studiji utjecaja na okoliš prije nekoliko godina. Neka ih prepišu, tek toliko da se ne muče sa sastavljanjem novih.Mikrofona se uhvatio i načelnik Općine Malinska-dubašnica Robert Anton kraljić i s podsmijehom se osvrnuo na tvrdnju da će FSRu brod sam, bez pomoći tegljača, moći, kako je rekao, otplutati u nepozna-tom smjeru.- Moja je općina smještena baš južno od lo-kacije predviđene za terminal i zanima me što će se dogoditi kada zapuše orkanska bura, a, gospodo, ona ovdje na udare puše i 220, 230 kilometara na sat. Prilično sam sigu-ran da će bura taj brod tom prilikom nekako dopuhati i do Malinske, a kakav bi to efekt na turizam, koji se napokon ubrzano opo-ravlja, imalo? Stoga me zanima i jeste li se u svojoj Studiji možda bavili utjecajem termi-nala i na susjedne općine, recimo Malinsku. Na otok ljeti hrli oko milijun gostiju i goto-vo svi oni, putujući na svoja otočna odredi-šta, prolaze i pokraj oko sto tona otrovnog vCM-a u dini. Pohodili smo zajedno mini-stra zaštite okoliša, molili i kumili da se riješi taj problem, ali opet ništa. godinama nisu u stanju to sanirati, a potrebna je samo mala havarija da vCM iscuri. Naš turizam tada je mrtav. O čemu mi ustvari ovdje pričamo?! u stanju ste upropastiti 120 godina krčkog turizma, koji čini 33 posto županijskog i šest posto hrvatskog turizma, zbog ne znamo či-jeg i kolikog profita, rekao je kraljić.Zamjereno je i što Studija, baveći se vre-menskim i maritimnim uvjetima, uzima u

16

LNg

16obzir visinu valova izmjerenu u ožujku i travnju 1986. godine i to na području juž-nog kvarnerića, između Cresa i Raba pa su se mnogi s pravom pitali mogu li to biti re-levantni podaci za mikrolokaciju predviđe-nu za plutajući terminal.

Postrojenje ili umjetnička instalacija?Zanimljive je teze iznijela i dobrila kraljić, po struci krajobrazni arhitekt, koja se ba-vila vizaulnim efektima, a posebno FSRu broda. Zanimala ju je metoda elaboriranja boje tog broda kao jednog od elemenata zagađenja krajobraza jer u literaturi i vla-stitoj dugogodišnjoj praksi nije naišla na standarde i kriterije što se nude u Studiji. - Riskiram svoj ugled i svoje znanje, ali vas molim da me naučite ponešto o tome jer očito ne poznajem vaše kriterije. da ste ko-jim slučajem naveli kako tome prilazite s jed-nim umjetničkim pristupom, da ste objasnili da je ta ogromna crvena kričava masa jedan veliki “land art” kontrast prečudesnom, je-dinstvenom, prekrasnom omišaljskom kraj-obrazu, ja bih to tada možda i shvatila kao neki moderni pristup. Ali ovako..., sarkastič-no je izložila kraljić. Sada već očekivano, do-bila je vrlo površan i polovičan odgovor koji se sveo na to da je boja bila samo jedan od kriterija u definiranju vizualnog identiteta, a koji će krajobraz u Omišlju nagrditi značaj-no, a onaj u Njivicama umjereno.Javio se i poznati njivički ugostitelj dražen Lesica koji se osvrnuo na riječi direkto-

ra Frančića kako je FSRu brod fleksibilan i kako se po potrebi može prebaciti i na neke druge lokacije.- Mi žitelji naša dva mjesta uopće nismo fleksibilni, naše kuće nisu na moru ili na ko-tačima i ne možemo ih po potrebi seliti. Mi smo ovdje stalno i za stalno, a ne, kao taj brod, deset, pet ili tri godine i uzmite to u obzir, rekao je Lesica, a županijski vijećnik iz Baške tonči Hrabrić projekt je nazvao naka-radnim i ekocidnim te podržao inicijativu za raspisivanje referenduma kako bi zaustavili pretvaranje Zlatnog otoka u “bure baruta”.

Plutajući terminal ne predviđa niti jedan prostorni plantanja Rakovac, arhitektica i urbanistica, pak, iznijela je niz zanimljivih teza i podataka u dijelu Studije što se odnose na lociranje te na urbanističke i prostorne elemente. I ona je istaknula da je Omišalj odabran 2008. godine, ali kao lokacija pogodna za kopne-ni terminal što znači da se danas primjenju-ju posve pogrešni kriteriji što bi bili bitni za određivanje lokacije za plutajući terminal, a što potvrđuje i jedan od eliminirajućih kri-terija- kopnenu površinu od najmanje 20 hektara.- Sada treba manje od pola hektara, a to znači da neke lokacije koje su danas eli-minirane postaju aktualne i zanimljive. Po-red toga je jedan od kriterija bila i blizina termoelektrane, a onda pričamo o urinju i Plominu pa bi oportuno bilo razmišljati baš o Plominu s obzirom na plan prelaska rada

termoelektrane s ugljena na plin kao ener-gent. Zaključujem, dakle, da danas postoje razlozi za odabir neke druge optimalne lo-kacije za LNg terminal jer Omišalj više to nije. Osim toga, na vrlo je klimavim noga-ma i tvrdnja da je projekt usklađen s pro-storno-planskom dokumentacijom. Studija navodi da je to rezultat potvrde Ministar-stva prostornog uređenja, a na temelju grafičkih dijelova planova, ali se treba znati da grafički bez pisanih dijelova ne čine re-levantnu cjelinu u provedbi plana. A u tek-stualnom dijelu piše da se terminal gRAdI u gospodarskoj zoni te da postoji moguć-nost izgradnje luke za prekrcaj plina. Me-đutim, ponuđeni objekt, plutajući terminal, uopće nije izgradnja niti se gradi na kopnu i kao takav nije planiran. kao što spomenu-ti prekrcaj u luci nikako ne podrazumijeva uplinjavanje ili skladištenje plina na moru. to se naprosto niti u jednom od prostornih planova ne predviđa, obrazložila je Rako-vac pa i ona pobrala pljesak, a onda načela i temu obaveze izrade urbanističkog plana uređenja.- Prostornim planom Općine Omišalj pro-stor dine i pripadajuće luke određen je za obaveznu izradu uPu-a i to ne bez razloga. Prostorni plan, naime, ne daje prostorne ele-mente na temelju kojih je moguće utvrditi lokacijske uvjete, a u takvoj situaciji sukladno je zakonu propisati plan nižeg reda. Istina, za strateške projekte ta obaveza ne važi što, međutim, ne znači da neki drugi plan višeg reda ne mora sadržavati i takve elemente, a ni županijski ni općinski prostorni planovi ne sadrže elemente temeljem kojih je moguće utvrditi lokacijske uvjete za takav zahvat u prostoru. Zbog svega toga moram pitati na temelju čega će se onda utvrditi i lokacijska i građevinska dozvola za taj objekt, zaključi-la je Rakovac, a izrađivač Studije se, dakako, brže bolje uhvatio upravo za činjenicu da strateški projekti proceduru prolaze mimo pravila utvrđenih za ostale projekte te da je Ministarstvo graditeljstva i prostornog planiranja izdalo potvrdu o usklađenosti zahvata s prostornim planom. S druge stra-ne, tanju Rakovac u potpunosti je podržala pročelnica županijskog upravnog odjela za prostorno uređenje koraljka vahtar Jurković, još jednom naglasivši da takav zahvat nije planiran prostornim planovima neovisno o Zakonu o strateškim projektima koji negira potrebu donošenja uPu-a za takve investi-cije.Međutim, nesporna je činjenica da niti jed-nim planom niti jedne razine nisu definira-ni uvjeti za razgraničenje na moru kao niti ostali lokacijski uvjeti, istaknula je vahtar Jurković.

Eichorn: Od projekta neće biti ništaEmil Eichorn iza sebe ima 40 godina rada kao konzultant u području zaštite okoliša, specijalist je zdravstvene ekologije i radio je na velikom broju studija utjecaja na oko-

17

LNg

1717

liš, ali je tijekom petosatne rasprave u OŠ Omišalj ostao temeljito zbunjen i potpuno mu je nejasno zašto bi i za koga taj projekt trebao biti strateški. Njegov nastup ustvari je do kože ogolio projekt i ukazao na svu silu manjkavosti, nedorečenosti pa i nesu-vislosti Studije te na nestručnost njezinih izrađivača.- Najprije smo čuli da je PPd Zagreb sklo-pilo desetogodišnji ugovor za isporuku ruskog plina. Pa sam čitao o gradnji grč-kog LNg terminala i da je ista ta Europ-ska unija, koja je vama navodno dala 102 milijuna, Srbiji za grčki terminal odobrila 49 milijuna eura, a onda je stigla i najno-vija vijest koja se svodi na to da je priča o američkom plinu u Europi ustvari smijurija jer da Amerikanci kupuju ruski plin, a onda ga preko Antwerpena prodaju u Europi. A vi ste, gospodine Frančiću, na lokalnoj te-leviziji rekli i da će Hrvatska uskoro ostati bez vlastitog plina pa da je omišaljski LNg svojevrsna kompenzacija za nestanak do-maćeg plina i to me jako zbunjuje jer po-stoji plinovod od Italije do Hrvatske što bi trebao jamčiti dostatne količine plina za domaće potrebe iz tri talijanska LNg-ija i to je naprosto točno. Zato se ozbiljno pi-tam - ma kakav je to i za koga strateški projekt, a vi, vjerojatno u nedostatku va-ljanijih argumenata, upravo taj podatak ponavljate kao neku mantru, sveti gral. Pa vi danas još ne možete precizirati niti tehnologiju za taj strateški projekt, nema-te ni čisto zemljište, nabrajao je Eichorn i nastavio se čuditi. Ponajprije tome da je “LNg Hrvatska” od čiste situacije kopne-nog terminala uspio doći u situaciju u ko-joj ih više nitko ne podržava. A onda se, kao izrađivač i koordinator nekih drugih studija, osvrnuo i na Studiju utjecaja na okoliš omišaljskog terminala.- vjerujte mi, neugodno mi je i često sam se večeras pokrivao ušima. dvadesetpet studija sam u životu branio i nikada mi se nije dogodilo da kažem kako na neko pitanje ne mogu odgovoriti jer kraj mene nije prisutan izrađivač određenog dijela studije na kojega se pitanje odnosi. Sram vas bilo! drugo, kad govorite o LNg-iju, to je nikakav projekt s aspekta zaštite okoliša, nikakav! I nije mi jasno kako ga ne možete obraniti. Što biste da branite projekt rafi-nerije?! gospodo, vi ne možete odgovoriti na pitanje o visini koncentracije nečega. Pa u dva ujutro u polusvjesnom, polupijanom stanju morate znati kolika je početna i koli-ka je krajnja emisija na kontrolnoj točki. to morate znati ili se nemojte baviti ovim po-slom! Potom, buka! Slušam i ne vjerujem. gdje su vam noćne i dnevne koncentracije buke, gdje vam je “noise pollution index” (indeks štetnog utjecaja buke na život ljudi i životinja, op.a.)?! klor i more? dINA Pe-trokemija 78. godine prošlog stoljeća nije koristila klor. Ma o kloru nam nije palo na pamet ni pričati. tada! A vi danas najavlju-jete klor. I to hipoklorit koji ima 14 posto

Županijsko NE plutajućem terminalulNG terminal, odnosno Studija utjecaja na okoliš bila je jedna od središnjih točaka dnevnog reda i sjednice Skupštine Primorsko-goranske županije s kraja studenog. Poslije dulje rasprave, tijekom koje su se skupštinarima obratili i izrađivači studije, ali i općinska načelnica Ahmetović te, u ime Eko Kvarnera, i Vjeran Piršić, Skupština je jednoglasno izglasala zaključke od kojih izdvajamo dva najvažnija:- Primorsko-goranska županija podržava sve strateške projekte Republike Hrvatske koji nemaju negativne utjecaje na okoliš i na postojeće gospodarske aktivnosti, prije svega turizam, te one koji trajno donose ekonomsku dobit lokalnoj i regionalnoj zajednici.- Utvrđuje se da zahvat plutajućeg lNG terminala, kako je prikazan u Studiji o utjeca-ju na okoliš izmjene zahvata prihvatnog terminala(...), NIJE prihvatljiv za Županiju jer ima negativne utjecaje na krajobraz, more i korištenje prostora te ne donosi korist za lokalnu i regionalnu zajednicu. Primorsko-goranska županija stoga podržava nastavak realizacije projekta kopnenog lNG terminala za koji je doneseno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i izdana lokacijska dozvola.

aktivnih tvari što znači da ga morate sedam puta više dodati nego da imate klorinator. I to s vrlo upitnim efektom. A korištenje klora nije samo priča o utjecaju na okoliš nego i o riziku. vi nam ustvari uopće ne nudite odgovore na konkretna pitanja; pitamo jedno, vi odgovarate drugo, a sve zbog toga što ste došli nepripremljeni pa ova rasprava liči na teatar apsurda, zabijao je Eichorn čavle u lijes projekta pa na koncu i sam ustvrdio da javno izlaganje vjerojatno predstavlja karmine čitavog projekta.- Od tog vašeg projekta neće biti ništa, za-ključio je i, dakako, pobrao ovacije.

Studija uopće ne predviđa požarPrirodni plin je nesumnjivo budućnost jer se svijet sve više odriče korištenja fosilnih goriva kao energenata, čulo se između ostaloga tijekom rasprave, ali je Ognjen Antunac napomenuo, ma koliko LNg ter-minal možda i bio potreban, pravila treba poštivati, a prije svega se to odnosi na kon-kretne koristi lokalne zajednice, što propi-suje i Europska unija.- u ovoj Studiji nismo uočili nikakvu iskazanu stvarnu vrijednost što bi služila upravo lokalnoj zajednici, a brojevi, koji bi svjedočili o koristi čitave države, uopće nisu navedeni. Ne spominje se ni potpu-na zatvorenost omišaljske luke u trenut-ku dolaska FSRu broda, a tada u luku više niti jedan brod ne bi mogao pristajati. vi kao nešto nudite, ali ustvari ne nudite ni-šta i to nije pošten pristup. Ako znate da jedan kamp Općini donosi višestruko više od jednog LNg terminala, onda tu stvarno nešto nije u redu. Pa kako mislite kom-penzirati gubitke ovoj zajednici? S vašom matematikom uistinu je logično razmišljati da lokalne samouprave s otoka isplate vas pa da onda odete s krka. Nudite mrvice. I uopće nisu važne neke izmjene zakona što ih obećavate, a koje bi kao dodatno obe-štetile Općinu. Lijepo recite svom budu-

ćem investitoru da ima obavezu od svog profita izdvojiti dio za općinsku rentu i da to ukalkulira u svoje rashode. Osim toga, odustali ste od kopnenog terminala, ali zemljište držite rezervirano za drugu fazu projekta i njega idućih deset godina nitko i nizašto ne smije koristiti pa, molim lijepo, platite Općini pune doprinose za čitavo zemljište, predložio je Antunac, a osvrčući se na priče o brodu i brodovima zamolio je izrađivače Studije da o tome više ne go-vore jer niti jedan odgovor što su ga dali nije točan. - FSRu brod apsolutno ne može napustiti privez na vlastiti pogon i bez intervencije tegljača. dalje, uopće ne predviđate neke visokorizične situacije: što ako izbije požar na FSRu ili na brodu što je upravo pristigao ili na kopnenom dijelu? tko procjenjuje ri-zike, tko koordinira, tko svira uzbunu, tko zove vatrogasce, koje vatrogasce...? Ništa to ne piše u vašoj Studiji, dodao je Antu-nac pa zaključio kako u ovim okolnostima “LNg Hrvatska” radi sizifovski posao, a Ale-na grega zanimalo je na koliki prihod i ta i ostale domaće tvrtke iz plinskog biznisa, ali i država uopće mogu računati od plu-tajućeg terminala. Rečeno mu je da se ne-službeno raspolaže brojkom od oko 40 mi-lijuna eura godišnje od čega sedam posto predstavlja dobit za investitora, a grego je dometnuo da osobno ne bi bio zadovoljan ni s deset milijuna eura godišnje na računu Općine od spomentog prihoda. Slobodan Zjačić, pak, najprije je primjetio da sistemom “ključ u ruke” “LNg Hrvatska” značajno poskupljuje investiciju, a potom i da “LNg Hrvatska” još uvijek uopće niti ne zna cijenu investicije niti će je znati sve dok ne dobije obvezujuće ponude. tek tada bit će moguće izraditi studiju isplativosti pa, dakle, sve kalkulacije kojima se sada tako paušalno raspolaže padaju u vodu.

Ernest Marinković

18

tIHOMIR ILIJIĆ, dIREktOR “PESJA NAutIkE”

u većim sredinama, odnosno jedinicama lokalnih samouprava o svakom pojedinom segmentu komunalnog reda skrbi zasebno komunalno društvo. Primjerice, u Rijeci o čistoći brine “Čistoća”, o parkiranju “Ri-jeka parking”, o grobljima “kozala”... Na području općine Omišalj sve to, i koješta drugo, na leđima je jedne jedine tvrtke, op-ćinskog komunalnog društva “Pesja-Nau-tika”. Odnedavna, od 1. kolovoza, “Pesja” ima novog prvog čovjeka, direktora, čovje-ka s najduljim stažom u toj tvrtki, tihomira Ilijića s kojim smo “pročešljali” trenutačnu situaciju u omišaljskom komunalcu.- kada govorimo o temeljnim djelatnosti-ma “Pesje”, njih je, ustvari, nekoliko: čišće-nje i održavanje zelenih površina, čišćenje i održavanje javnih površina, upravljamo grobljem, ljeti je naša briga i parking, a tu je i niz aktivnosti što su povezane s najmom, prijevozom, održavanjem, čišćenjem... opreme, rekvizita i prostora pri održavanju raznih manifestacija u Omišlju i Njivicama u organizaciji Općine ili turističke zajed-nice Omišalj. do posljednjeg dana prošle godine bili smo nadležni i za privezište, od-nosno luku “Pesja”, a sada njome upravlja Županijska lučka uprava krk. to, pak, znači da smo tim gubitkom izgubili i jedan vrlo značajan dio prihoda, ali čitava ta priča, međusobni odnosi “Pesje” i ŽLu krk, na-žalost, još nisu do kraja riješeni. O čemu je riječ? Lučka uprava još uvijek nije službeno preuzela našu imovinu u luci, dakle još ju nije otkupila, još se nismo uspjeli usuglasiti oko cijene. do tada, sukladno procjeni koju je dala izraditi Pesja nautika, ŽLu krk Pesji plaća godišnji zakup te imovine.

Županijska lučka uprava Krk duguje nama, a mi korisnicima* Dakle, ako sam dobro shvatio, ŽLU koristi svoju nadležnost nad lukom, ali, koristeći imovinu “Pesje”?- da, upravo tako. Nakon niza sastanaka, dogovora i pregovora, konačno smo na putu da jednom zauvijek riješimo i tu priču u koju su neizravno uključeni i korisnici ve-zova. Naime, “Pesja” je oko 230 tisuća kuna ostala dužna dijelu korisnika vezova koji su sudjelovali u izgradnji novog plutajućeg pontona kod ville “gaj”. Oni su, ovisno u duljini svojih plovila, uplatili utvrđene izno-

RAZgOvOR

se za izgradnju pontona. I to pet godina unaprijed, a naša je obaveza refundirati im dio sredstava razlikom u cijeni priveza. kako smo od 1. srpnja 2016. godine ostali bez prava naplate korištenja vezova, a kako ŽLu krk tada nije na vrijeme reagirala, jed-no cijelo polugodište prošle godine ostalo je nenaplaćeno. Mi ćemo im novac vratiti iz naplate godišnjeg zakupa imovine od stra-ne ŽLu krk koji očekujemo do konca ove godine. S druge strane, Lučka će uprava u drugom koraku otkupiti svu našu imovinu, a većinu tog dijela sredstava namjeravamo uložiti u poboljšanje uvjeta i efikasnosti poslovanja tvrtke. Raduju me najave rav-natelja ŽLu krk i predsjednice upravnog vijeća Marine Medarić da bismo kupopro-daju imovine Pesja nautike, mogli riješiti u narednoj godini, pa bi i to bila značajna fi-nancijska injekcija društvu.

* “Pesja” u stalnom angažmanu ima šesna-est radnika, a u sezoni zapošljava njih još osam, četiri za potrebe naplate parkirališta te četiri za čišćenje javnih plaža. Je li riječ o dostatnom broju ljudi za sve poslove što ih imate u svom djelokrugu?- Područje općine Omišalj obuhvaća ve-liku površinu i sve te zelene i javne povr-šine opslužuje deset radnika i, ako želite najiskrenije, već sada imamo potrebu za još dvojicom-trojicom radnika. Međutim, u ovome trenutku ne možemo si to priu-štiti jer nemamo dovoljno sredstava za to pa postojeći radnici naprosto povuku više. Ipak, kako se šire naše djelatnosti i ugovo-reni poslovi tako se povećava i potreba za brojem radnika i u skoroj budućnosti, upra-vo zbog povećanja opsega posla, a time i prihoda, bit ćemo u mogućnosti zaposliti potreban broj radnika.* S obzirom da, kako kažete, imate manjak radnika, može li “Pesja” u takvim okolnosti-ma kvalitetno obavljati posao?- Nikada neće svi biti zadovoljni, ali je ocje-na velike većine građana pozitivna, a do-brom nas ocjenom ocjenjuje i naš vlasnik, Općina Omišalj. Ponešto o svemu govori i podatak da na našu i na adresu Općine nikad nije došlo manje pritužbi o našem radu. Međutim, ponavljam, uvijek može bolje. Naši radnici uistinu se svojski trude odraditi svoj posao maksimalno korektno,

a da ponegdje, u nekim dijelovima naših mjesta, ponekad nešto ostane i nedoreče-no, to je sasvim sigurno, ali pokušavamo reagirati maksimalno brzo i otklanjati sve te uočene nedostatke.

Ne trebaju nam vanjski suradnici* Ne znam događa li se to isključivo iz osobnih interesa, odnosno je li riječ o pokušaju da se pojedinci, koji se privatno bave upravo održa-vanjem površina, ali su i politički aktivni, oko-riste, ali u novom sazivu Općinskog vijeća već je nekoliko puta postavljeno pitanje angažira-nja vanjskih suradnika upravo na poslovima održavanja javnih ili zelenih površina. Kako je i bilo u mandatima bivšeg načelnika Općine. Je li, dakle, bolja takva varijanta što je, uzgred, i skuplja ili se bolje prikloniti praksi aktualne vlasti pa racionalizirati poslovanje i maksi-malno angažirati postojeće kadrove?- Apsolutno podržavam današnju praksu. godinama smo angažirali vanjske suradnike i, sve u redu, ne kažem da su ti ljudi radili loš posao, ali sam uvjeren da u najmanju ruku možemo raditi isto toliko dobro, za manji novac i, k tome, vrlo transparentno. u da-našnjim okolnostima za svaku utrošenu lipu zna se kada je, kome, kako i zašto išla. Svi su podaci dostupni i ističem da sam osobno

I bEZ VANJSKIH SURADNIKA RADIMO KVAlITETNO, AlI I POTPUNO TRANSPARENTNO

19

RAZgOvOR

iznimno zadovoljan međusobnim odnosima i suradnjom s općinskim strukturama.

* U trenutku kada je preuzimao tvrtku Vaš prethodnik, Željko Feretić, ona nije bila u blistavom stanju: ni financijski, ni organiza-cijski, a bilo je značajnih problema i s vo-znim parkom, opremom... Kakva je situacija danas? Je li se uspjelo što “ispeglati” u me-đuvremenu?- gospodinu Feretiću, kao i ostalim bivšim direktorima pridajem uistinu velike zasluge za situaciju u kojoj se “Pesja” danas nala-zi u odnosu na zatečeno stanje, međutim ne očekujte od mene niti da komentiram neke stare odnose ili da javno kritiziram bivša rukovodstva. to nije moj posao. Ipak, sa sigurnošću mogu reći tek da “Pesja” ni-kada nije bila u rasulu. Problema je bilo i ovakvih i onakvih, ali smo uvijek pošteno odrađivali sve naše poslove. Ozbiljan posao bio je obnavljanje koncesije u luci “Pesja” i konkuriranje interesentima koji bi ovu luku zbog profita pretvorili u nautičku i ugrozili u potpunosti komunalne vezove odnosno domaće stanovništvo. Na sreću, Županijska lučka uprava prepoznala je da je obrana in-teresa domaćeg stanovništva prvi i osnovni smisao Pesja nautike, ali i same Županijske lučke uprave.

* Čekajte, bilo je ozbiljnih problema s vozi-lom za čišćenje što je, ustvari, više bilo izvan funkcije nego u pogonu. Feretić se svojevre-meno žalio da se veliki novci troše na njego-vo beskrajno servisiranje. Dakako, kupljeno je polovno u tko zna kakvom stanju.- Znate, mi i inače kupujemo polovna vozi-la jer nam je tako najčešće isplativije nego kupovati nova. Nova su kupljena samo do-stavna vozila u Omišlju i nedavno u Njivi-cama. A kad kupujete polovna vozila uvijek postoji rizik. No, trebate znati da novo spe-cijalno vozilo za čišćenje sa svim pripadaju-ćim dodacima košta oko milijun kuna, a mi sada tih novaca naprosto nemamo. upravo zato sam i rekao ranije da ćemo u trenut-ku kad ŽLu krk doznači sredstva što nam pripadaju sasvim sigurno imati prostora za razmišljanje i o obnavljanju voznog parka i o kupovini nove opreme. u međuvremenu

smo kupili, opet polovna, vozila za potrebe skrbi o zelenim površinama te jedno manje s ralicom i posipačicom u slučaju, ne daj Bože, problema sa snijegom.

Novi imidž Društva* Smatram da nije riječ o ozbiljnim proble-mima, ali, eto, i to se pitanje znalo provla-čiti na sjednicama Općinskog vijeća. Naime, neki su tvrdili da radnici “Pesje”, izgledaju kao raznobojna skupina čudaka, svatko u svojoj vrsti odjeće i obuće. Što se uniformiranosti radnika tiče, svi su oni svoje radne uniforme imali i prije mene, ali one imaju svoj vijek trajanja i nije dulji od jedne godine. vjerojatno se uvijek po-kušavalo štedjeti, pa i na toj stavci, ali ja

smatram da nije riječ o iznosima što bi nas trebali baš toliko opterećivati i da si može-mo priuštiti jednom godišnje kupiti nove. kako se kaže, da budemo i oku ugodni kad nas vide na radnim zadacima.

* Imate i novu web stranicu tvrtke?!- da, baš smo ovih dana završili posao na novoj internetskoj stranici. Međutim, neka se zna, radimo i novi softver za groblje.

* Ljetna sezona za vas je neusmnjivo kritično razdoblje u smislu povećanja opsega posla i organizacije poslovanja. Znači li to da se zimi, koja tu i nije baš snježna, odmarate i punite baterije za predstojeće ljeto?- Ma sasvim je logično da smo ljeti maksimal-no opterećeni i zato što nas je ovdje naprosto deset puta više nego zimi. Puno je više posla i na zelenim površinama i na trgovima i na ulicama i na održavanju javnih sanitarnih čvo-rova, plaža... I more manifestacija na kojima redovito pružamo ruku pomoći, ali kasnije, kada završe, sve to treba i počistiti.Sve to, dakako, radimo i zimi, ali ipak s ma-njim opterećenjem. Zato ljeti i angažiramo sezonce. Ipak, u ovim mjesecima, odnosno dijelovima godine, uvijek smo spremni za brzu reakciju u slučaju kakvih elementarnih nepogoda. A njih zna biti, bila riječ o orkan-skim vjetrovima što naprave rusvaj ili, pak, obilnim kišama koje također zadaju goleme probleme. da ne govorim o ledu ili snijegu.

Ernest Marinković

I bEZ VANJSKIH SURADNIKA RADIMO KVAlITETNO, AlI I POTPUNO TRANSPARENTNO

Ni sekunde nismo bili bez direktora* Moram Vam postaviti, blago rečeno, čudno pitanje. Općinska vijećnica Šunić na jednoj od sjednica Vijeća postavila je načelnici Ahmetović pitanje, ustvari više konsta-tirala, kako uopće “Pesja” funkcionira bez direktora. Oprostite, što ste onda Vi?

- Da, bio sam i sam tamo i načelnica joj je jako lijepo odgovorila. bivši direktor Fere-tić iz osobnih je razloga, u koje nitko nema pravo ulaziti, zamolio da ga se razriješi funkcije, a istovremeno je na Nadzornom odboru i Skupštini iskristalizirano upravo moje ime kao rješenje za novog direktora. Prihvatio sam tu odgovornost i razmišljao o tome da maksimalno korektno odradim svoje zadatke do kraja ove godine, ali smo i u razgovoru s djelatnicima tvrtke, bez kojih bih i ja bio bezvrijedan, a koji su mi dali podršku, i tijekom više razgovora s načelnicom te s pozitivnim stajalištem Nadzor-nog odbora zajedno odlučili da nastavim obnašati dužnost direktora i dalje.

20


EDUKATIVNA šETNJA UZ bERbU šIPKA“Jesen u Omišlju i Njivicama” zainteresiranim žiteljima ponudila je i ugodan izlet u prirodu. I to ne bilo kakav. kraj listopada bio je re-zerviran za organiziranu edukativnu šetnju sa startom kod jahališta u Njivicama pa oko jezera. Ni šetnja, međutim, nije bila bilo kakva jer je podrazumijevala branje i učenje o šipku. uvodno predavanje održala je inženjerka ekološke poljoprivrede Ivana keller, a šetače, njih desetak, upoznala je što se sve i kako može raditi s ukusnim šipkom: kako ga sušiti, kako od šipka raditi pekmez, sok, ali i vino. Osim toga, naučilo se štošta i o njegovim ljekovitim svojstvima. Recimo, da ima više C vitamina od bilo kojeg citrusa i da je zbog toga čaj od šipka vrhunski napitak u aktualnoj sezoni gripe.tijekom šetnje je ubrano podosta tog ploda što ga u narodu iz nekog razloga zovu i “svrbiguzica”, a vrijedno je znati da će Ivana keller na proljeće održati i novo predavanje, ovaj put o pravilnom sađenju povrtnog bilja u vrtovima.

HUMANITARNI DAN PAlAčINKINa njivičkom lukobranu 18. studenog održan je dan palačinki praćen i ponudom eko prizvoda (meda, voća i povrća), rukom izrađenih proizvoda od maslinova drva te onih napravljenih od lavande.Za ukusne palačinke pobrinuli su se članovi njivičkog “Pa-lachinka cluba” koji su o vlastitom trošku pripremili smjesu, baš kao što su i zaposlenice dnevnu šihtu na lukobranu odradile besplatno ih pekući.Posebno treba napomenuti da palačinke i sokovi nisu napla-ćivani, već su posjetitelji manifestacije, koliko je tko mogao, davali dobrotvorne priloge, a sav prikupljeni novac uplaćen je na račun jedne potrebite omišaljske obitelji. Riječ je o 1.500,00 kuna.Prisutne je za trajanja druženja, od 15.00 do 17.00 sati, zabav-ljala grupa “Love Runners”, a organizatori su zaključili kako je dan palačinki u potpunosti uspio te da se s njim nastavlja i sljedeće godine u sklopu “Jeseni u Omišlju i Njivicama”.

PODRšKA ZDRAVlJU- ŽENE U MENOPAUZIkrajem listopada, u sastavu manifestacije “Jesen u Omišlju i Nji-vicama”, u općinskoj je vijećnici održano zdravstveno predavanje posvećeno menopauzi, a sve kao dio edukativnog projekta “Po-drška zdravlju”. Predavanje je održao dražen Postružnik, a oku-pljenim Omišljankama iznio je neke zanimljivosti i činjenice o raz-doblju života žena zvanom menopauza. Između ostaloga, rekao je da je prosječna životna dob kada žena ulazi u menopauzu 50 godina, a da je glavna karakteristika tog razdoblja prestanak funk-cija jajnika i, kao posljedica toga, nedostatak hormona estrogena i progesterona. Rezultat svega toga, pak, jest cijeli niz simpotma što se javljaju u žena, recimo odsustvo mjesečnice, ali i neke kudika-mo neugodnije i ozbiljnije pojave, ponajprije smetnje u krvožilnom sustavu (ateroskleroza, povišeni krvni tlak što za posljedicu može imati i srčani udar) i osteoporoza, ali i glavobolje, depresije, otpa-danje kose, suhoća kože, promjena glasa, noćna znojenja...Ipak, naglašeno je, mnogi se simptomi daju spriječiti ili ublažiti učinkovitom terapijom, primjerice hormonskim liječenjem estro-genom ili uzimanjem kalcija, većom količinom mliječnih proizvoda, izlaganjem sunčevim zrakama, fizičkom aktivnošću...uz redovite ginekološke preglede, važno je redovito odlaziti na pregled dojki mamografijom te kontrolirati krvni tlak, krvnu sliku, a svake dvije godine i stanje kostiju.

20

21


KlAPA šUFIT U DANU HRVATSKOG TURIZMAunatoč prohladnom vremenu, nekoliko stotina Omišljana, među kojima su bili i otočani iz drugih mjesta na otoku krku, okupilo se 28. listopada u srcu Omišlja, na omišaljskoj Placi i uživalo u besplatnom koncertu jedne od ponajboljih dalmatinskih klapa, klape Šufit. Zaslužni za njihov dolazak u Omišalj su turistička zajednica i Općina Omišalj koje su svojim stanovnicima željele podariti malo zabave i veselja u povodu dana hrvatskog turiz-ma. više od dva sata ljubitelji klapskog pjevanja uživali su u po-znatim klapskim uspješnicama: Ne diraj moju ljubav, Zavezan, Ju te san se zajubija, Pismo moja hrli tamo, Otka’ te znan, Ako si jubo pošla spat i mnogim drugima te zdušno pjevali zajedno s nagrađivanim Splićanima koji su, kao pravi profesionalci, nepre-stano komunicirali s publikom i oduševljavali svojim izvedbama.

KNJIŽEVNI SUSRET SA ŽElJKOM HORVAT VUKElJAu povodu Mjeseca hrvatske knjige u novouređenoj je knjižnici „vid Omišljanin“ za najmlađe čitače organiziran susret sa Željkom Horvat vukelja, dječjom spisateljicom i autoricom brojnih rado čitanih slikovnica, među kojima su Hrabrica, Leteći glasovir, Petra uči plivati, Slikopriče... Njezine radioigre za djecu emitirane su na Hrvatskom radiju, a već godinama održava književne susrete u školama, knjižnicama, vrtićima i dječjim odjelima bolnica, poseb-no razvijajući pričokaze, novu književno-scensku formu, kombi-naciju priče i kratkog igrokaza. Željka u goste nije došla sama – sa sobom je povela i violetu, njezinu nadaleko poznatu ljubičastu torbu koja u svojim pretincima i džepićima krije bezbroj iznena-đenja i raznih rekvizita od kojih svaki nosi svoju priču i pouku. djeca su tako slušala o usnoj harmonici i glasoviru, o bojicama, naučili su nešto francuskog jezika, imitirali su glasove raznih živo-tinja i pritom se dobro zabavili. Susret je održan pod pokrovitelj-stvom Općine Omišalj i turističke zajednice Općine Omišalj.

PAZI, MAZI, VOlIOmišaljska i njivička djeca u studenom su mogla uživati I u hit predstavi zagrebačke “Male scene” “Pazi, mazi, voli”.kroz priču nas iz svoje perspektive vodi Čupko, pas lutalica koji jed-nog dana upozna Juraja i Leu i okrene im život naglavačke. Zaigrani brat i sestra uz Čupko-vu će pomoć shvatiti da životinje nisu igračke i naučiti mnogo o prija-teljstvu, odgovornosti, pravilnom češkanju i bacanju loptica.Što sve treba imati na umu prije no što od-lučite nabaviti kućnog ljubimca, zašto je bo-lje udomiti, a ne kupiti psa, kakve obaveze i kakve radosti donosi briga o životinjama, tko je koga izdresirao - pas ljude ili ljudi njega, te koja je veza između zaigranih pasa i pisanja zadaće samo su neka od pitanja na koja odgovore kroz predstavu pokušavaju pronaći Juraj i Lea.“Pazi, mazi, voli” govori o važnosti odgovornog odnosa djece pre-ma kućnim ljubimcima.Predstavu je režirala Nora krstulović.

REcITAl

u povodu Mjeseca knjige Otvoreno kazalište “Omišalj” organizira-lo je 27. listopada prigodni recital autorske poezije članice kazali-šta Alise debelić “kad je sasvim tiho”.Alisa debelić bogatog je glumačkog i redateljskog iskustva, s di-plomom multimedijalnog režisera, a krunu njezina dosadašnjeg djelovanja nesumnjivo predstavlja prva nagrada publike za najbo-lju predstavu te druga nagrada za najbolju glumačku izvedbu na prestižnom međunarodnom festivalu na Malti za predstavu “Zo-rom (kad je sasvim tiho)”.kao svestrana umjetnica, u Omišlju se predstavila recitalom autor-ske poezije kojim je otkrila i svoju poetsku stranu, a svakako valja znati da je upravo tom prigodom prvi put predstavila svoje stihove pune intime i melankolije, a koji datiraju iz njezina mladenačkog kreativnog razdoblja.umjetnički program vodila je Mirjana Zec.

“KAD JE SASVIM TIHO”

21

22


22

kao nikada do sada prosinac je u Omišlju i Njivicama obilovao do-gađajima organiziranim u prigodi brojnih blagdanskih i prazničnih zbivanja. Ideje, inicijative, prijedlozi, a na kraju i realizacija redali su se ove godine kao na pokretnoj traci. udruge, pojedinci, turistička zajed-nica i Općina, svi su dali svoj puni doprinos svemu onome što je, prvi put do sada, organizirano pod zajedničkim nazivom “Advent u Omišlju i Njivicama”, a ustvari je zamisao o programu rođena još lani. Naime, uoči Božića i Nove godine organiziran je prošle godine koncert na otvorenom, naišao je na odličan prijem kod stanovništa pa se lako dalo shvatiti da je bila riječ o punom pogotku. tim se tragom, ali kudikamo ozbiljnije, pa i glamuroznije, krenulo u ovo-godišnji Advent. A bilo je tu uistinu svega. Sve je startalo još 1. prosinca predstavom za djecu “grimmix”, što je izvedena u dC “kijac”, a u izvedbi teatra “kerekesh”.

Prva svijeća i koncert Damira Kedževeć sljedeći dan startao je prvi adventski vikend i dao je naslutiti što će se sve događati tijekom mjeseca. tog 2. prosinca, u subo-tu, na omišaljskom “kružnom” najprije je zapaljena prva adventska svijeća: valja reći da je prva svijeća u većini ostalih sredina paljena dan kasnije, u nedjelju, ali su organizatori, u prvom redu Općina Omišalj i turistička zajednica, prihvatili sugestiju omišaljskog žu-pnika, velečasnog Antona Bozanića, da je primjerenije čin paljenja uprizoriti već u subotu. Potom, treba znati i da je ideja o postav-ljanju adventskog vijenca rođena u redovima društva za poljepša-vanje Omišlja, a najveće zasluge idu Mariji Seki kovačević, članici društva i djelatnici Općine koja i jest osigurala novčana sredstva za uređenje “kružnog”, odnosno za dekoraciju i opremu. Osmišljava-nje i realizaciju volonterski su odradile upravo članice društva za poljepšavanje.Sam čin paljenja protekao je u obraćanju velečasnog Bozanića i njegovim toplim riječima, a izazvao je pravo oduševljenje brojnih okupljenih. A da doživljaj bude potpun pobrinuo se Pjevački zbor Župe uznesenja Blažene djevice Marije koji je izveo prigodne pje-sme pod ravnanjem časne sestre valentine.Adventska je subota potom nastavljena “danima svjetlosti”. Riječ je o programu Otvorenog kazališta Omišalj, nastalog prema ideji gordane Jurišić koju prosinac asocira upravo na blještavilo i svje-tlost. dala si je truda pa prikupila pjesme i tekstove što su tom prigodom čitani. u “danima svjetlosti” sudjelovali su: vesna Štro-pin, koja je čitala pjesme svoje pokojne kćerke Petre, Zlata Hadžić, Marija Seka kovačević, Zvonimir Budimir, Bosnimir Ličanin Likota te, kao gošća, djevojčica Lana Rajić koja i jest pokupila najviše sim-patija publike.

Hladna, burovita, burna, ali i prebogata subota zaključena je kon-certom domaćeg dečka damira kedže na omišaljskoj Placi. Nastu-pio je uz klavirsku pratnju, a, unatoč vrlo hladnom vremenu, pratila ga je i više nego dobro popunjena Placa na kojoj se uz pjesmu nudilo i kuhano vino. damir u svom Omišlju, dakako, ima mnogo-brojnu i vjernu publiku. Na repertoaru su bili dobro znani kedžini hitovi, ali i niz isto tako dobro znanih božićnih pjesama.koliko su svi organizirani događaji i programi, sav taj šušur nedosta-jali domaćem stanovništvu možda se i najjasnije zrcali u komentaru jedne od onih koji su proveli subotnje predvečerje i večer izvan kuće: “Paljenje svijeće, koncerti, predstave, kuhano vino..., sve to praktički pred kućom. Prvi put nisam trebala sjesti u auto i otputovati negdje drugdje da bih uživala u svemu ovome. Bravo za organizatore!”.

Radost za djecu - doček Svetog NikoleSvako dijete s naročitom nestrpljivošću čeka 6. prosinca i beskraj-no mu se raduje, a kako i ne bi kad je riječ o danu koji se dočekuje s čizmicama i ostalom pratećom opremom na prozorima i čekaju se darovi. dan je to kada stiže sveti Nikola. dakako, ni ove godine nije zaobišao Omišalj i Njivice, a razdragana djeca zajedno su ga dočekala u “kijcu”. Sreća i veselje prštali su na sve strane! Pake-ti puni darova, razgovori i fotografiranje s dragim “starčićem”, ali, kao i obično, i gledanje predstave udruge “Obitelj za mlade”. djeca iz udruge, pod vodstvom verice dragičević, pripremili su igrokaz “Izgubljeni anđeo svetog Nikole”. glumile su tessa Bališ i Ema Barešić, a recitirali su: Ines Škuver, Ana džida, Sara Brusić,

NIKAD bOGATIJI PROSINAc

23


23

Nikola Radivoj i Jakov valesio Pavić. Na kraju su svi zajedno za-pjevali “Sveti Niko svijetom šeta”, a djevojčica klara Spicijarić i “Sretan Božić svakome”.

Drugi adventski vikenddruge nedjelje u mjesecu na red je došlo paljenje druge adventske svijeće. Ovaj put, očekivano, izostalo je uzbuđenje što je pratilo prethodni vikend, ali zato nije izostao program, a protekao je u nastupu zbora kud-a „Ive Jurjević“. tijekom čitavog prosinca Omišljem i Njivicama odzvanjali su zvu-ci Adventa, redale se predstave, organizirale humanitarne akcije, družilo se s djedom Mrazom..., a svi ti događaji usljedili su nakon što je ovaj broj “glasnika” krenuo u grafičku pripremu, a onda i u tisak pa ćemo ih, stoga, samo nabrojati: 16. prosinca zbor kud-a “Ive Jurjevića” pjevao je u Njivicama, dan kasnije nastu-pili su i “Mići boduli”, ali i svirači iz limene glazbe iz Fužina. već standardno, održana je i prosinačka humanitarna akcija “Armade kijac”, i to 23. prosinca, istog dana kada su veliki koncert u Nji-vicama održali Neno Belan i njegovi “Fiumensi”. Na Badnji dan djeca su imala priliku družiti se i fotografirati s djedom Mrazom i njegovim pomagačima Elfićima, na omišaljskoj je Placi nastupio popularni Šajeta, poslije čega su vjernici otišli na polnoćku, a iza nje je nastavljeno druženje uz kuhano vino što su ga za okuplje-ne pripremili članice i članovi društva za poljepšavanje Omišlja i “Babana”.

HUMANITARNI bOŽIĆNI SAJAMJoš jednu lijepu tradiciju nastavljaju Društvo za poljepšavanje Omišlja i Klub 60+, odnosno njihova keramička radionica. U galeriji “lapidarij” od 9. do 17. prosinca bio je otvoren njihov božićni sajam keramičkih ukrasa što su ih izradile vrijedne ruke njihovih članica: nakita za bor, vijenaca za vrata i brojne razne druge božićne i novogodišnje ukrase. Kao i obično, božićni je sajam bio humanitaran, a prikupljena sredstva bit će pribrojena onima što će ih Društvo za poljep-šavanje, zajedno s “babanima”, “zaraditi” i tijekom prodaje kuhanog vina na badnju noć pa ih donirati potrebitima.

Djed Mraz doletio u OmišaljS obzirom na jako puno posla i obaveza što su ga snašli čitavog prosinca, na dugačak put širom zemaljske kugle, ali na bole-žljivost svoga soba, Djed Mraz je odlučio ove godine na Krk iz svoje rodne laponije doći ni manje ni više nego- zrakoplovom. I, stvarno, 1. prosinca u omišaljsku zračnu luku sletio je avion s najdražim gostom i njegovom svitom.- Moj sob Rudolf je navukao neku prehladu pa ga nismo mogli ni željeli tjerati da vuče saonice, a kako je on glavni za taj posao, morali smo naći neki drugi prijevoz. I, eto, odlučili smo se za izravnu avionsku liniju od laponije do Omišlja, rekao Djed Mraz koji nam nije mogao pokloniti više vremena jer su ga nestrpljivo čekali oni zbog kojih je i došao - djeca. Odmah su mu klinceze i klinci pohrlili, okružili ga, a želje su naprosto pljuštale: “Ja bih pijesak koji se razdvaja i spaja pa da me seka od toga nauči raditi jednoroga...”, “Ja želim barbike! I ponije!”, “Ja jako želim kartu svijeta!”.... I tako dalje, i tako dalje, i tako dalje... Sve je to Djedica slušao i pamtio, razgovarao s djecom koja su se stiskala uz njega, fotografirao se, a na kraju i sam nešto

poželio- malo odmora. Star je već, putovanja su naporna pa treba malo počinuti. Ali vrlo kratko jer je omišaljskoj i njivičkoj djeci odmah zakazao i skori novi susret. I to s punom vrećom darova.

Nova blagdanska rasvjetaObogaćeni prosinački programi podrazumijevali su i boga-tiju blagdansku dekoraciju, odnosno rasvjetu, iluminaciju. Uz postojeću, “razasutu” širom Omišlja i Njivica, Općina je odlučila utrošiti oko 152 tisuće kuna za novu, što je obasjala pojedine dijelove dvaju mjesta, i to: Prikešte, odnosno kružni tok u Omišlju, Mali i Veli Kijec te Ribarsku obalu i Ulicu kralja Tomislava u Njivicama.

2424

IZ RAdA MJESNIH OdBORA

uZ kRAJ gOdINE

DVD NJIVIcE U SlUŽbI SIGURNOSTII članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva “Njivice” bili su aktivni tijekom čitave 2017. godine, a, kao i ranijih godina, dvd Njivice je prije predstojeće požarne sezone odradilo preventivne radnje kako bi požarna sezona prošla u najboljem mogućem redu. tako su prije sezone obiđeni svi šumski putevi, preventivno je spa-ljen zeleni otpad na divljim odlagalištima te su na području cijele općine postavljene table o zabrani loženja. Osim toga, prije požarne sezone je i ustrojeno cjelodnevno, 24-satno dežurstvo za razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna. u tom razdoblju sezonski vatrogasci su s vatrogasnim vozilom u svojim prventivnim i nadzornim ophodnja-ma prošli 9476 kilometara i odradili približno 900 radnih sati. Posebno je važno napomenuti da je tijekom sezone izdano 36 upozorenja o zabrani loženja vatre na otvorenom prostoru, a što uvijek predstavlja potencijalnu opasnost od nastanka i širenja po-žara. vatrogasci su također ispitali ispravnost hidranata u općini. Od intervencija za razdoblje požarne sezone, dvd je odradio gaše-nje dva požara i tri tehničke intervencije, a na zahtjev županijskoga vatrogasnog zapovjednika snage njivičkog dvd-a stavljene su u pripravnost za veliki požar na velebitu.

Od velikog broja ostalih aktivnosti dvd-a valja izdvojiti veliku va-trogasnu vježbu što je održana u općini, na području Ćufa u Nji-vicama, a na kojoj su, uz tri vozila i dvanaest vatrogasaca društva, sudjelovale sve vatrogasne snage otoka krka. dvd je aktivan i rado svojim ljudstvom i tehnikom kojom raspolaže pomaže ostalim udrugama koje djeluju u Općini pa su tijekom sezone pružili vatro-gasna dežurstva na raznim manifestacijama u Omišlju i Njivicama. Na kraju, s ponosom valja istaknuti i rad voditeljica djece i mladeži koji kontinuirano kroz cijelu godinu okupljaju 20 članova podmlat-ka te ih uvježbavaju za vatrogasna natjecanja i kroz razne radionice i druženja motiviraju za daljnji rad u dvd-u. S ekipama mladeži i djece sudjelovalo se tijekom godine na tri natjecanja: Županijskom vatrogasnom natjecanju u vrbovskom gdje je mladež osvojila 5. mjesto, a ekipa djece 8.; natjecanju u Ribarićima gdje je mladež osvojila 3., a djeca 6. mjesto, te na kupu grada Senja za djecu i mladež. vatrogasci dvd-a Njivice svakoga dana u godini tu su kako bi da-nonoćno skrbili o sigurnosti stanovnika, gostiju i njihove imovine, uvijek se vodeći starom vatrogasnom „vatru gasi - brata spasi!“.

MO NJIvICE

POŽURITE VI KOJI ASFAlTIRATE...kraj godine označio je vrijeme i za rekapitulaciju aktiv-nosti članova vijeća Mjesnog odbora Njivice u aktualnom mandatu.već na prvim sjednicama vijeća Mjesnog odbora Njivice usvojen je dokument naziva “Plan aktivnosti i ciljevi rada u četverogo-dišnjem mandatu”. Osnovni ciljevi bili su olakšati efikasnost ko-munalne službe Općine Omišalj terenskim radom, a prvenstveno unapređivanje stanja u prostoru.Članovi vijeća su, u okviru svojih mogućnosti, gotovo svakodnev-nim kontaktima s komunalnim redarima bitno doprinijeli poštiva-nju komunalnog reda na području Njivica.Pokazalo se da je građanima ponekad važnija čistoća javnih po-vršina, održavanje javne rasvjete, zelenih površina, čistoća šetnica, prometnica i plaža od realizacije velikih projekata unapređenja su-stava infrastrukturalnih objekata.u mandatu aktualnog sastava vijeća MO Njivice realizirani su značaj-ni projekti pa, iako mjesni odbor, naravno, po definiciji svojih nadlež-nosti nije imao veći utjecaj na realizaciju tih projekata, svakodnevnim obilaskom gradilišta izvršen je značajni utjecaj na projekte uređenja lokacija na kojima su vršeni radovi, a sve kako bi se osiguralo normal-no i sigurno kretanje građana i prometa motornih vozila.Potrebno je još jednom napomenuti da niti jedna prethodna općin-ska struktura i vlast nije imala hrabrosti i organizacijske sposobnosti da se upusti u realizaciju tako zahtjevnih projekata poput temeljite obnove Ribarske obale ili uređenja brojnih frekventnih prometnica,

ali je prema mišljenju predsjednika MO Njivice Zlatka klobasa zabrinjavajuća situacija što ju je on sažeo u jedan stari afo-

rizam: “Požurite vi koji asfaltirate jer ovi što moraju preko-pavati cestu već čekaju”.- Bez obzira na sve napore općinskih struktura i načel-nice, takva prekopavanja se događaju gotovo svakod-

nevno. Razlog je vjerojatno nepostojanje dovoljno kvali-tetne projektne dokumentacije, neefikasnost građevinskog

nadzora i nedostatak nacrta prethodno izgrađenih podzemnih instalacija. Zaključak je da se ponovno troše sredstva poreznih ob-veznika što izaziva opravdani revolt građana, rekao je klobas.upozorio je i da se tijekom turističke sezone ponavljaju problemi zagađenja mora uslijed aktiviranja sigurnosnih preljeva kanalizacij-skog sustava na kojeg su priključene Njivice i Malinska, a vjerojatno i zbog svakodnevnog dovoženja većeg broja cisterni s fekalijama s područja cijelog otoka krka. dodatni problemi, nastavio je, mogu nastati i realizacijom projekta priključaka potrošača s područja Ro-sulja. u više navrata Mjesni odbor isticao je taj problem nadajući se da nije riječ o potkapacitiranosti sustava već o potrebi boljeg i češćeg održavanja, a što je u nadležnosti tvrtke “Ponikve”.Nabrajajući aktivnosti članova vijeća Mjesnog odbora Njivice, klobas je apostrofirao: uređenje i sanaciju joga Boćarskog kluba “trstena”, nekoliko akcija sanacije ilegalnih odlagališta otpada u suradnji s dvd-om „Njivice“ i komunalnim redarima Općine Omi-šalj te nekoliko radnih akcija uređenja azila za napuštene pse, opet uz pomoć dvd-a „Njivice“, ali i Pesja-Nautike te brojnih volontera.Na kraju je informirao i o prijedlogu MO da se, u cilju obogaćenja i produljenja turističke ponude, a ovisno o vremenskim uvjetima, u natječajnoj dokumentaciji za najam javnih površina, poglavito ugostiteljskih objekata, u 2018. godini predvidi mogućnost produ-ljenja najma na zahtjev najmoprimatelja.

2525

kuLtuRA

MIRINSkI ČEŠALJ - ”MONA LISA” MEđu ARHEOLOŠkIM NALAZIMA

U ZAGREbU PREDSTAVlJENO NOVO blAGO OMIšAlJSKOG FUlFINUMAO ovogodišnjim arheološkim istraživanjima u okviru projekta Ar-heološkog parka Mirine-Fulfinum, što ga je u travnju ove godi-ne provodila francusko-hrvatska ekipa stručnjaka pod vodstvom prof.dr. Morane Čaušević Bully, kao i prezentaciji nalaza tih istra-živanja već smo izvijestili u jednom od naših brojeva. Spome-nuli smo tom prigodom i- zbog značaja i vrijednosti već nazvan “Mona Lisom” među iskopinama - 12 cm dug češalj od bjeloko-sti s reljefnim prikazima kristova života na obje strane češlja. taj češalj, nakon složenog procesa restauracije, atribucije i ispitivanja starosti metodom 14C (datiranje ugljikom), početkom prosinca pre-zentiran je stručnoj i uopće javnosti u Arheološkom muzeju u Za-grebu, čemu je nazočila i općinska delegacija na čelu s načelnicom Mirelom Ahmetović. govoreći o Mirinskom češlju, inače liturgijske namjene, napravljenom u drugoj polovini 4. st., tom su prigodom svi izlagači istaknuli kako je riječ o jedinstvenom i posebno vrijed-nom umjetničkom djelu i arheološkom nalazu. događaju je nazočila i Corinne Meunier, veleposlanica Francuske u Republici Hrvatskoj, te je, obraćajući se okupljenima, izrazila zadovoljstvo što Francuska, putem donacija, aktivnošću visokoškolskih ustanova, profesora i studenata, pridonosi istraživanjima, a time i valorizaciji omišaljske kulturne baštine.

Općinska načelnica Mirela Ahmetović je, zahvaljujući se svima uključenima u istraživanje i zaštitu kulturne baštine općine Omi-šalj, iskoristila prigodu te još jednom uputila javni apel svima da pruže potporu općinskim vlastima i svim stanovnicima općine u borbi protiv nasrtaja industrije na prirodno, kulturno i povijesno bogatstvo općinskog prostora. Morana Čaušević Bully, voditelji-ca arheološke ekipe, opisala je uzbuđenje u trenucima iskapanja, a potom i spoznaje vrijednosti češlja, a sam nalaz smjestila je u kontekst prostora i vremena na lokalitetu kojim se profesionalno bavi već dvadeset godina i koji, sve je izvjesnije, krije još mnoštvo arheološkog blaga neprocjenjive vrijednosti.

Morana čaušević-bully, voditeljica arheološke ekipe, o iznimnom nalazuMirinski češalj arheološki je nalaz i umjetničko djelo iz razdoblja ranog kršćanstva iznimne vrijednosti, pronađen prilikom po-sljednjih istraživanja hrvatsko-francuske misije u travnju 2017., a u okviru projekta Arheološkog parka “Mirine-Fulfinum“ Općine Omišalj na otoku Krku. Podsjećam da se navedena istraživanja odvijaju u suradnji Općine Omišalj sa znanstvenim institucijama kao što su Francuski centar za znanstvena istraživanja (UMR ARTeHIS), Sveučilište bourgogne Franche-comté (UMR chrono-Environnement) i Francuska škola u Rimu. Taj je predmet izrađen od bjelokosti te je vjerojatno imao liturgijsku namjenu, ukrašen je s obje strane reljefnim prikazima Kristovih čuda. S jedne strane prikazane su dvije jasno razlučive scene: S jedne strane prikazane su dvije jasno razlučive scene: pretvorba vode u vino na svadbi u Kani i čudesno umnažanje kruha. S druge strane može se prepoznati scena žene koja krvari, a bila je izliječena kada je dotakla Isusove halje. Uz nju, s lijeve strane, nalazi se drugi prikaz, vrlo moguće žene pred Isusovim grobom. Njegov je nalaz jedinstven na našim prostorima koji upotpunjuje svjetski korpus od svega nekoliko sličnih predmeta – poznati su oni iz Hippone koji se danas čuva u louvru, Antinoin češalj u muzeju u Kairu i naposlijetku češalj iz Griesheima u Njemačkoj pronađen u jednom germanskom grobu. Nalaz je jedinstven na širem jadranskom i balkanskom prostoru te svakako predstavlja jedan od značajnijih nalaza u recentnoj hrvatskoj ranokršćanskoj arheologiji. Njegov nalaz u okviru strogo vođenih arheoloških istraživanja, koja su mu pružila opći i stratigrafski kontekst, izdvaja ga iz onog i inače tankog korpusa svjetskih nalaza: osim onog u Greisheimu, svi su ostali poznati samo iz muzejskih zbirki gdje im se izgubio podatak o kontekstu nalaza. Dodajmo i to da su navedeni svjetski primjerci datirani redom u 6. stoljeće, no naš je primjerak puno raniji što doka-zuje sama datacija c14 koju je obavio laboratorij Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja u lyon-Saclayu

i preliminarna analiza ikonografskih scena koju je javnosti izložio prilikom predstavljanja češlja u Arheološkom muzeju u Zagrebu naš poznati stručnjak za ikonografiju kasne antike Dino Milinović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Slonovača od koje je predmet izrađen datirana je u drugu plovicu 4. do najkasnije početka 5. stoljeća, dok se njegova ikonografija također može smjestiti najkasnije u početak 5. stoljeća. češalj je pronađen u relativno lošem stanju u pet fragmenata, te mu nedostaju manji dijelovi. Kao takav odnešen je na hitnu restauraciju u Arheološki muzej u Zagrebu gdje ga je restau-rirao voditelj konzervatorsko-restauratorske radionice Damir Doračić. Uz daljnja istraživanja o namjeni, bližoj dataciji i ikonograf-skom repertoaru koja nas tek čekaju, nameće se i pitanje namjene i važnosti mjesta gdje je pronađen. Naime, crkva na Mirinama, izgrađena upravo početkom 5. stoljeća, u svjetlu novih nalaza dobiva potpuno novu dimenziju. Uz to što je izgrađena uz rub zamirućega antičkoga grada, očito je da se smješta u okviru velikoga crkvenog kompleksa koji se raspro-stirao duž obale uvale Sepen na više stotina metara. Nova istraživanja trebala bi pobliže razjasniti tko je mogao dati izgraditi takav jedan građevni sklop na području grada koji, barem prema dostupnim izvorima, nije nikada postao središte biskupije, tko je nastanjivao sklop u kojem je Mirinski češalj pronađen, koja je bila sama funkcija navedenog sklopa te koja je zajednica preuzela brigu o Mirinama? Nadajmo se na kraju da će ovaj nalaz potaknuti daljnje radove na istraživanju ovog sve bitnijeg nalazišta, ali i razvoj toliko željenog i očekivanog Arheološkog parka!

dr. sc. Morana čaušević-bullyUbFc – UMR chrono-environnement

Udruga aIPAK

2626

kuLtuRA

u sklopu cjelogodišnjeg programa obilježavanja desete obljetni-ce djelovanja, Folklorno društvo “Njivice” od 19. do 22. listopada organiziralo je trodnevni posjet vukovaru i Iloku kojemu se pri-družio i dio župljana Njivica, a prema riječima prisutnih puto-vanje je bilo vrlo sadržajno, ali i potresno s obzirom na to da je realizirano u mjesecu prisjećanja na žrtvu vukovara.Stoga je trodnevni posjet Slavoniji i startao na Memorijalnom groblju u vukovaru gdje su se Njivičari poklonili žrtvama i za-palili svijeće, a potom je organiziran obilazak Ovčare te, potom, simbola grada - vodotornja i “bijelog križa” na dunavu, podi-gnutom u čast poginulim vukovarskim braniteljima, na kojemu su isklesane riječi Frana krste Frankopana- “Navik on živi ki zgine pošteno”. Posjećen je i Pastoralni centar “Sv. Bone” u kojemu su se putnici detaljno upoznali sa stradanjem vukovara i njegovih stanovnika i branitelja.dakako, put je iskorišten i za upoznavanje s povijesnim te etno-grafskim i folklornim značajkama vukovarsko-iločkog područja i to posjetom trima muzejima – novouređenima gradskom mu-zeju u dvorcu Eltz i Muzeju vučedolske kulture te Muzeju grada Iloka u nekadašnjem dvorcu obitelji Odescalchi, gdje se uživalo u zbirkama bogatih lokalnih narodnih nošnji te nošnji što su u vukovar stigle iz cijele Hrvatske kao izraz opstojnosti, potpore i nade.Subotnji posjet Iloku bio je u ozračju priprema za slavlje njihovog zaštitnika Sv. Ivana kapistranskog koji je ujedno i dan grada, a

FOlKlORAšI I ŽUPlJANI NJIVIcA U VUKOVARU I IlOKU

ITAlIJA, RIJEKA, OMIšAlJ, NJIVIcE...ulazak u završnicu godine označio je i značajno intenziviranje ak-tivnosti Mješovitoga pjevačkog zbora kud-a “Ive Jurjević”. tijekom listopada tako je zbor nastupio u talijanskoj Bologni na Corin festivalu na kojemu su svoje pjesme izveli i zborovi iz Au-strije, Češke, Slovenije i, dakako, Italije. Organizator festivala bila je “Schola cantorum di Bazzano”, a svi su zboristi i bili smješteni u tom slikovitom gradiću pokraj Bologne.Prvi nastup pjevačice i pjevači “Ive Jurjevića” imali su u jednoj obližnjoj tvrđavi, u kojoj je sve zborove primio i gradonačelnik Bazzana, a tom prigodom izveli su pjesmu “Moj kraj” Josipa kaplana. Isti dan u večer-njim ih je satima već čekala i druga obaveza, nastup u kazalištu “tea-tar L. Betti Casalecchio di Reno”. Nastupili su svi zborovi, a omišaljski se, uz klavirsku pratnju Luke Španjića, predstavio pjesmama: “the conquest of Paradise”, “Signore delle cime”, “Iznad duge”, “dalmatino, povišću pritrujena” i završnim kolom iz opere “Ero s onoga svijeta”.već sljedeće jutro odrađen je još jedan nastup na kojemu su otpje-vane tri pjesme: “the Lion sleeps toonight” (iz filma “kralj lavova”), “Let the sunshine” (iz mjuzikla “kosa”) te narodni napjev “Zakan-tajmo mi dva”.

posebno atraktivno bilo je upoznavanje legendarnih iločkih po-druma gdje su se degustirala tamošnja vrhunska vina, ali i čoba-nac. Obilazak grada i vinograda turističkim vlakićem, a posebice prekrasan pogled s položaja vukovo i Principovac na gotovo ne-pregledna prostranstva vinograda sve je oduševio. Sadržajna su-bota zaključena je zajedničkim nastup njivičkog folklora i domaćeg Hkgd “dunav”.Ipak, središnji dio čitavog puta predstavljao je nedjeljni susret s ne-kadašnjim prognanicima upriličen u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u kojoj je slavljena i misa što ju je predvodio njivički župnik Božidar volarić, a doprinos su dali i članovi župnoga pjevačkog zbora uz pratnju orguljaša Antonija Justića. valja znati da je 21. listopada 1991. godine stiglo čak 80 obitelji, oko 500 osoba, s područja od vukovara do Iloka koje su smještene u hotelske komplekse i bun-galove, a velik dio mještana Njivica dao je svoj doprinos u poma-ganju i zbrinjavanju tih nesretnika. Nakon mise, članovi Folklornog društva “Njivice” u nošnjama su ih podsjetili na Njivice uz zvuke sopela i tanac u dvorištu Pastoralnog centra gdje je nastavljeno zajedničko druženje. Sva tri dana izvrstan domaćin Njivičarima bila je Župa Sv. Filipa i Jakova, a posebnu zahvalnost iskazali su tamošnjem župniku i gvardijanu fra Ivici Jagodiću. Njemu su ostavili i drugu svijeću što su je donijeli u vukovar s molbom da je na dan sjećanja na žrtvu vukovara, sljedećeg 18. studenoga zapali kao izraz dubokog po-štovanja i zahvalnosti Njivičara.

MJEŠOvItI ZBOR kud-a “IvE JuRJEvIĆ

Zahvaljujući vrlo zgusnutom rasporedu u Italiji, prostora za predah i nije bilo previše jer je zbor kud-a “Ive Jurjević” već 27. listopada nastupio na rođendanskoj proslavi Hrvatske čitaonice trsat u Rije-ci, a osim zbora tom prigodom nastupile su i ostale sekcije kud-a: sopci, folklor i male kanturice. treba reći da je zbor na trsatu otpje-vao šesnaest pjesama iz svog bogatog repertoara.Aktivnosti zbora velikom intenzitetom posebno su nastavljeni tije-kom prosinca, ponajprije nastupima u programu “Adventa u Omi-šlju i Njivicama”.

27

SPORt

27

OMIšAlJSKI VESlAčI ODlIčNI U 2017.veslački klub “glagoljaš” iz Omišlja nastavio je s izvrsnim rezulta-tima i u ovogodišnjoj veslačkoj sezoni.klub, koji je osnovan prije četrnaest godina, ima iza sebe nastup na dvanaest prvenstava Hrvatske s kojih se svake godine vraćao s naj-manje jednom osvojenom medaljom. Ove godine, unatoč nedavnoj smjeni generacija, na veslačkom prvenstvu Hrvatske izboreni su na-stupi sedam ekipa u pet disciplina. Medalje i pehari s nacionalnih pr-venstava polako su postali normalan slijed uspješnog rada u klubu.Prošlogodišnja prvakinja Hrvatske Lara Nenadić i ove je godine obranila naslov u disciplini samca, ali u starijoj kadetskoj kon-kurenciji, dok su mlađe kadetkinje Paola Jurešić i Ivana galante uvjerljivo trijumfirale u mlađoj kadetskoj kategoriji u dvojcu na pariće. u ukupnom plasmanu omišaljski veslački kadeti osvojili su ukupno drugo mjesto u Hrvatskoj.Na finalu kupa Hrvatske, pak, opet veliki uspjeh. u pojedinačnoj konkurenciji Lara je osvojila i drugi veliki trofej, dok je Paola u

PRVENSTVO OSNOVNIH šKOlA U šAHU

USPJEšAN NASTUP MlADIH GIMNASTIčARKIgimnastički klub „Omišalj-Njivice“ sudjelovao je na drugome po redu Žabica kupu što je održan u karlovcu 18. studenog. Na na-tjecanju se okupilo čak 430 djece iz cijele Hrvatske, a omišaljski je klub predstavljalo 13 djevojčica i djevojaka.Najveći uspjeh postigla je Elena tota osvajanjem sjajnog 2. mjesta u kategoriji srednjih škola, a izdvojamo i 9. mjesto Ane Stašić u kategoriji 3. razreda u konkurenciji čak 50 gimnastičarki. Omišalj je nositelj još dva odličja na tome natjecanju jer su bron-čane medalje, nastupajući za gk „Rijeka“, osvojile Omišljanke Hela Jakominić Štambuk i Leona Mlinar. treneri su pohvalili i ostale dje-vojčice za jako dobre nastupe na tom natjecanju: klaru Jukić, Niku Cetina, Anamariju Ilijić, Hanu koči, Anu džida, Elenu Lončarić, Anu Stašić, Isabellu Berisha, Ines Colić, Anamariju koči, Luciju Mahulja, Lorenu Naso i Elenu tota. Na natjecanje su ih vodili treneri: Igor Zubović, kristina dobrijević i Nenak kitak.

Njivice i dC “kijac” 2. Su prosinca ugostili najbolje mlade otočne šahiste na Školskom prvenstvu otok krka u šahu.Na prvenstvu, što su ga organizirali šahovski klubovi “goranka” i “kijac”, uz podršku i pomoć udruge “Obitelj za mlade”, nastupilo je 25 djece iz osnovnih škola u Omišlju, dobrinju, Malinskoj i vrb-niku. Najboljima su se pokazali, u kategoriji djevojčica, Mia Lukić iz malinske, Omišljanka tessa Balis i Emilija Ilić iz dobrinja, a među dječacima su učenici iz OŠ “Omišalj” osvojili prva dva mjesta, Jakov dragičević i Anton dujmović, a treći je Ivan Sršić iz dobrinja.Svi oni izborili su pravo sudjelovanja na županijskom prvenstvu osnovnih škola.

istoj disciplini osvojila brončanu medalju. u disciplini dvojca na pariće Ivana galante i Lana Saletović osvojile su srebrenu medalju na Finalu kupa Hrvatske u veslanju. tim rezultatom “glagoljaš” je osvojio četvrto mjesto u ukupnom poretku.Mihael girotto i ove je godine odličnim klupskim rezultatima osi-gurao svoje mjesto u hrvatskoj reprezentaciji s kojom je ostavio zapažene rezultate u četvercu na pariće na Europskom prvenstvu u Njemačkoj. “glagoljaš” je i ove godine uspješno organizirao smo organizirao Xv. međunarodnu veslačku regatu osmeraca, ovaj put s nastupom dviju američkih posada. Studenti Clarkson university iz Postdama /uSA/ pobijedili su na Xv. memorijalnoj utrci studentskih osmeraca „Boris Polić“. teško je u malo prostora navesti sve vrijedne rezultate omišalj-skih veslača, ali treba reći da je Lara Nenadić, osim što je prvakinja Hrvatske u samcu, isti uspjeh ostvarila i na Prvenstvu Hrvatske na veslačkim simulatorima. Na šestoboju mladih veslačkih nada Lara je u Italiji nastupila za izabranu vrstu Istre i Hrvatskog primorja te pobijedila u disciplini samca za kedetkinje.veslački veterani Ervin Radetić i dean girotto nastupili su u če-tvercu s veslačima iz Rijeke na Svjetskom veslačkom prvenstvu na Bledu te osvojili vrijedno četvrto mjesto u svojoj kategoriji. tradicionalna Škola veslanja otoka krka, koju od osnivanja vodi vk “glagoljaš”, i ove je godine iznjedrila mnoge nove mlade veslače i veslačice.I na kraju, istaknimo da se klub, u suradnji sa Zajednicom sporto-va Primorsko-goranske županije, uspješno kandidirao na natječaj Hrvatskog olimpijskog odbora u provedbi programa Aktivne za-jednice te je dijelom dodijeljenih sredstava nabavljen novi školski čamac za školu veslanja.

28

SPORtkOLuMNE

28

Božić je blagdan rođenja Isusova, blagdan istinskog Božjeg svjetla i blizine, najljepši obiteljski blagdan ispunjen toplinom i ugođajem. Bog je postao čovjekom. ušao je u ljudsku povijest kao dijete Isus koje se rodilo u Betlehemu, baš na ovaj dan prije 2017 godina. Nje-govo rođenje stvorilo je prekid stare i nove ere. Zato se doba prije Isusova rođenja zove vrijeme prije krista ili prije nove ere, a vrijeme koje je uslijedilo od Isusova rođenja, vrijeme poslije krista ili vrijeme nove ere.Hrvatska riječ „Božić“ znači „mali Bog“. da, „mali Bog“, odnosno rođenje malog i nemoćnog djeteta unijelo je novost u svijet, pro-mijenilo je svijet, a nisu to mogli izvesti velikani onoga vremena, iako su držali u svojim rukama svu moć i mislili kako upravljaju tijekom svjetskih zbivanja.Rođenjem djeteta unosi se radost u obitelj; dolazi novi život, zbiva se novost, sve zaživljuje, budi nova se nada, novi član postaje na određeni način središte obiteljskog događanja. Stoga, ništa neo-bično da je blagdan Božić postao središnji obiteljski blagdan. Svi su članovi obitelji na okupu, raduju se, blaguju, slave... kuće su ispunjene toplinom i božićnim ugođajem: jaslice, bor, jelke, ukrasi, glazba, a primamljivi miris dopire iz pećnice i sudova na šparhetu i željno se čeka da nađe mjesto na obiteljskom blagdanskom stolu.

božićna noć - jedinstvena noćBožić, a na poseban način Božićna noć u kojoj vjernici u crkvi bdiju radosno slaveći Isusovo rođenje baš u ponoć, kršćanima je jedin-stvena noć. doživljaji Božića osebujni su i nosimo ih pohranjene negdje u dubinama našeg bića. Raznoliki su, kao što smo i mi ljudi različiti. da, i to je dio nas!Božić je povijesni događaj, osobni doživljaj i iskustvo, ali i poziv na djelovanje! Bog je postao čovjekom, ušao u našu ljudsku stvarnost na jedinstven način, zaživio naš život onakav kakav on jest i pokazao nam put čovjekoljublja. Poziva nas da ga prepoznamo i otkrijemo prisutnog u svakom čovjeku. Prihvatimo u dubini srca sve ljude. Išču-paj iz srca sve negativne misli i osjećaje prema bilo kojem čovjeku. to nije uvijek lako. Ali znaj, Bogu nije ništa nemoguće. Neka Bog u tebi osigura prostor u kojem će zavladati ljubav. dozvoli i omogući mu to.

božićne pjesmePovijesno sjećanje na Božić i sva događanja povezana s božićnim ozračjem najbolje su sačuvani kod nas u božićnim pjesmama. Hrvatski narod ima veoma bogat repertoar božićnih pjesama. u odnosu na druge susjedne zemlje, izbor hrvatskih božićnih pjesa-ma je neusporedivo bogatiji. dovoljno je prisjetiti se barem nekih naslova: Djetešce nam se rodilo, Rodio se Bog i Čovjek, Oj djetešce milo drago, Danas se čuje, Narodi nam se Kralj nebeski, Veselje ti navješćujem, Dvorani neba, Oj Betleme grade slavni, Kirie eleison, O pastiri, čudo novo, O pastiri vjerni čuvari, Radujte se narodi, Svim na zemlji, Tama je svud, Veseli se Majko Božja, Zdravo budi mladi Kralju, Tri kralja jahahu, i tolike druge. Na svjetskom planu najpo-znatija božićna pjesma je Tiha noć, za koju je tekst napisao Joseph Mohr, a glazbu u jednom dahu stvorio austrijski crkveni orguljaš Franz Xaver gruber. Najstarija hrvatska pjesma koja opisuje Isusovo rođenje iz 13/14. sto-ljeća i nosi naslov: U se vrime godišća. (stara riječ se ili sej ima znače-nje: ovo, ovaj, to). u Omišlju je sačuvan arhaični jezik ikavskog izričaja, s domaćim napjevom s primjesom rudimentarnog oblika izričaja.

često je malo potrebno da nekoga usrećimoČesto se u našem djelovanju potvrđuje da je malo potrebno da nekoga usrećimo, da se drugi pokraj nas razveseli. Iskrena če-stitka, stisak ruke, pismo, telefonski poziv, SMS-poruka, sitna pa-žnja, mali gotovo simboličan dar, molitva, drago sjećanje, pomoć potrebnom i mnogo drugoga: sve nam stoji na raspolaganju da bismo božićni dan nekome učinili ljepšim, radosnijim. tada je to “Sretan Božić” što ga jedni drugima želimo. kad učinimo nešto dobra, usrećimo nekoga, otkrit ćemo da samo na taj način i sami postanemo sretniji, radosniji, ispunjeniji. Neka vam bude ispunjena blagoslovom i mirom nova 2018. go-dina!

bOŽIĆ- NAJlJEPšI ObITElJSKI blAGDAN

dr. Anton bOZANIĆ, župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije

dr. Ivo bElAN

Nova godina samo što nije! Nema toga što će nas spriječiti da si u ludoj novogo-dišnjoj noći i novogodišnjim prazničnim danima damo oduška, da budemo veseli, raspojasani i ponešto otkačeni. Jednostavno, takvi smo. uostalom, bit će takav i čitav svijet tih dana pa zašto ne bismo i mi!Mnogima od nas najvjerniji pratitelj tih dana bit će alkohol pa vrijedi znati i neke či-njenice. Postoji jedan trik koji može znatno pomoći onima koji kreću feštati. Ako prije polaska pojedete šačicu maslina ili popijete žlicu ulja, može se lako desiti da tokom veselice većina vaših prijatelja završi pod stolom, a da u isto vrijeme vi hrabro ostanete na nogama - pjevajući ili držeći govore. u svakom slučaju, nemojte piti na prazan želudac. Ako nikako ne možete izbjeći alkohol, onda vodite brigu o tome da dobro jedete. Međutim, mnogi misle ovako: ako dobro jedem, mogu slobodno piti alkohol, sigurno i bez straha voziti automobil. Zapravo misle da hrana neutralizira efekte alko-hola. A efekt hrane nije u “neutralizaciji” alkohola nego u odgađanju resorpcije. Ako je čovjek natašte, resorpcija (odlazak u krv) alkohola je mnogo brža nego kad je želudac pun. to znači da kod praznog želuca već i relativno mala količina alkohola postiže u krvi zabrinjavajuće koncentracije. Na pun želudac ista količina alkohola postići će nižu koncentraciju u krvi i ta će dulje trajati. Jasno, nemojte ni miješati više vrsta alkohola!Sigurno neće biti malo onih koji će u toj ludoj noći, a i kasnije, “potegnuti” više pića nego što su navikli i više nego što im organizam može podnijeti. Osim računa plaćenih konobarima, doći će vrijeme da se plati još jedan, a to je račun - ma-murluku. Naš narod kaže “klin se klinom izbija”, međutim, budite sigurni, to ne vrijedi kad je riječ o pretjeranoj količini alkohola. Ima dosta onih koji ujutro, nakon lude vinske noći, olakšavaju, “presjeku” mamurluk duplim vinjakom! to je velika zabluda. ujutro, za ublažavanje mamurluka, preporučujemo čašu mlijeka, koje će ublažiti nadražaj i upalu želučane sluznice izazvane prevelikim količinama vina.

Protiv mamurluka sokom od rajčicePomoćna sredstva, kao što su: popiti puno vode prije odlaska u krevet, jaka crna kava, žličica sode bikarbone u čaši hladne vode, čaša-dvije rasola, voćni sokovi i vitamini, uz dobar doručak, omogućit će da se organizam brže oporavi od ma-murluka. Američki “cugoši” otkrili su da u takvim situacijama izvrsno djeluje četvrt do pola litre soka od rajčice. Smanjite šanse za nestanak mamurluka izbjegavajući pjenušava pića. Osim toga, izdržat ćete duže na bijelom nego na crnom vinu i radije na hladnijem piću. Brandy, cherry, crno vino, tamni rum i pivo su najgori za mamurluk, a smanjit će ga pijenje votke, gina ili bijelog vina. Za glavobolju nemojte uzeti Aspirin jer on može loše djelovati na već iritiranu želučanu sluznicu. Ako već nešto morate uzeti, neka to radije bude paracetamol.Za olakšavanje mamurluka veoma je korisna žustra šetnja na svježem zraku. to ne bismo smjeli zaboraviti. takva tjelovježba ubrzat će sagorijevanje i eliminaciju alkohola iz tijela. Poslije nje dobro će vam doći odmor.O sjedanju za volan u pripitom ili pijanom stanju nije potrebno ništa posebno naglašavati, ali jest da naročito oprezne moraju biti osobe koje uzimaju određene lijekove i zato provjerite kod svog liječnika dozvoljavaju li ti lijekovi istovremenu konzumaciju većih količina alkohola. Ima lijekova koji kombinirani s alkoholom mogu izazvati ozbiljan gubitak sposobnosti prosuđivanja i koncentracije.

I s hranom umjerenoLiječnici pričaju da su im čekaonice poslije prazničnih dana pune pacijenata. većina od njih su žrtve slavlja: “pokvareni” želuci, smetnje u probavi, poremećaj tlaka... Postoji izreka da čovjek ništa gore ne podnosi od niza dobrih dana. A praznici su baš takvi dani, prepuni neuobičajeno obilnih, ukusnih i najboljih obroka koji, međutim, najčešće nisu i najzdraviji. u organizam se tako iznenada unosi obilje hrane, masnog pečenja, slatkiša, alkohola, a sve se to teško, ponekad i nikako probavlja. Često dolazi do smet-nji u probavi praćenih osjećajem punoće i neugodne nadutosti, mučninom, ali i po-vraćanjem i jakim bolovima u trbuhu. takvo iznenadno preobilje masnoća i ugljičnih hidrata u prazničnim gurmanlucima i poslasticama naročito ugrožava ljude oštećenog srca i krvne cirkulacije. u prazničnim danima je u bolnicama najveći broj hitnih prijema zbog srčanih smetnji i smetnji krvotoka. Prazničnih uživanja jedva da se čovjek i može odreći (to nitko i ne želi!), ali u njima moramo biti malo umjereniji.

Alkohol povećava želju, a umanjuje seksualnu moćI na kraju, nekoliko savjeta ako vam se u tim ludim danima, začinjenih pićem, naglo poveća strast ili libido. temeljnp pravilo glasi- alkohol i seks čine opasnu kombinaciju jer alkohol, istina, pojačava želju, ali umanjuje moć! grupa engleskih medicinskih istraživača tvrdi da je alkohol barem djelomično odgovoran za smanjenu seksualnu potenciju koju mnogi “u dimu” doživljavaju. Nisu rijetki oni koji prije nego krenu u avanturu drmnu ne-koliko vinjaka, okuraže se, a kad dođe do situacije “stani – pani”, ne preostaje im drugo nego da sa svojom ljubavi samo razgovaraju o vremenu i cijenama. držite se hrabro u novogodišnjoj noći jer vaše vas društvo treba da ih zabavljate, a ne da završite pod stolom. dočekajte tu noć lijepi, vedri i blistavi!

IĆEM, PIĆEM I SEKSOM SRETNO U NOVU GODINU!

Documents

GLASNIK - Omišaljna ono za što osobno smatram da je najvažnije. tijekom prosinca Općinsko je vijeće privatilo moj pri-jedlog Proračuna za 2018. godinu u iznosu oko 39,5 milijuna