Projekt se provodi uz potporu EU

OSOBNO USMJERENO PLANIRANJE - AKTIVNOSTI TIMA SERVISA

PODRŠKE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Edukativni priručnik za članove timova

OSOBNO USMJERENO PLANIRANJE - AKTIVNOSTI TIMA SERVISA

PODRŠKE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Edukativni priručnik za članove timova

MODEL SERVISA PODRŠKE ZA OSOBE S INVALIDITETOMPRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Projekt se provodi zahvaljujući potpori EU, srpanj 2011.

Urednik: Sandra StojkovićLektura: Renata KovačićPriprema: Anja Rumac

Edukativni priručnik za članove timova

2

Uvod

Rehabilitacija utemeljena u zajednici strategija je za poboljšanje kvalitete

života osoba s invaliditetom, kojom se nastoje izjednačiti mogućnosti i zaštititi

njihova prava. Važno je istaknuti da ovaj model zahtijeva koordinaciju svih razina

društva, od lokalne zajednice do razine države koja ima ulogu planiranja,

koordiniranja i evaluiranja samog sustava. (M. Alfirev, 2000)

Razvoj i implementacija programa ovog modela temeljena je na sljedećim

kriterijima (ILO, 1995):

1. Osobe s invaliditetom trebaju biti aktivni sudionici na svim razinama,

uključujući i izradu i realizaciju programa. Njihove odluke imaju značajan

utjecaj na samo programiranje.

2. Osnovni je cilj programa i aktivnosti „utemeljenih u zajednici“ poboljšanje

kvalitete života osoba s invaliditetom.

3. U središtu programa je rad na kreiranju pozitivnih stavova prema osobama s

invaliditetom i motiviranje drugih članova zajednice na pružanje podrške i

sudjelovanje u aktivnostima samog programa.

4. Ovaj program treba pružati podršku svim osobama s invaliditetom koje za to

imaju potrebu.

5. Posebna se pažnja posvećuje ženama jer je još mnogo zemalja u kojima žene

nemaju pravo glasa i nisu jednako tretirane kao muškarci. Ujedno, žene,

najčešće kao majke, pružaju podršku svojoj djeci s teškoćama.

6. Programi rehabilitacije utemeljene u zajednici trebaju biti fleksibilni i

primjenjivi na različitim mjestima, tako da se u njih mogu unositi oni

programski zadatci koji su specifični za neku političko–ekonomsku situaciju.

7. Programi trebaju biti konstruirani tako da uključuju koordinaciju različitih

službi podrške u zajednici, za rješavanje različitih problema pojedine osobe s

invaliditetom.

Prema navedenim kriterijima proizlazi da ovaj model može biti uspješno

proveden i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, odnosno u zemljama

3

koje se nalaze u postkomunističkom razdoblju. Naime, koriste se resursi koji su

podnošljivi i realni u kontekstu svake pojedine zemlje, a uključuju osobe s

invaliditetom, obitelji, druge članove zajednice, vladine i nevladine organizacije,

stručne i znanstvene organizacije te privatni sektor (poduzetništvo).

Uvažavajući vlastite posebnosti, svaka pojedina zemlja koja prihvaća

rehabilitaciju utemeljenu u zajednici mora promjenu zakonodavstva i primjenu

novih modela skrbi zasnivati na osnovnim načelima (Das Rauhe Haus,

):

1. Sloboda izbora

Ona predstavlja pravo na mogućnost izbora između različitih oblika skrbi, ali i

na slobodu izbora u svakodnevnom životu, bilo da se radi o oblikovanju

životnog prostora ili provođenju slobodnog vremena.

2. Osigurana zakonska prava

Ljudska prava su zajamčena svima i u svakom trenutku, neovisno radi li se o

osobi kojoj je potrebna podrška da bi izrazila svoje mišljenje ili o zaštiti

privatnosti, slobode u odnosu s drugim ljudima ili slobodi kretanja.

3. Samoostvarenje

Samoostvarenje predstavlja mogućnost ostvarenja vlastitih želja. Temelj za to

predstavlja potpuno poznavanje osobe, njene osobne povijesti, okoline i

interesa. Kriteriji kvalitete skrbi nisu rezultati u rješavanju individualiziranih

planova, već ukupnost sudjelovanja osobe u kreiranju i evaluaciji programa

kojima je osoba u središtu.

4. Neovisnost

Ovo načelo podrazumijeva uspostavljanje dobre ravnoteže između

neovisnosti i sigurnosti, posebno kada je riječ o stanovanju kao važnom

području života.

5. Privatnost

Pravo na privatnost nepovredivo je pravo svih osoba i ono mora biti poštovano

čak i kada se radi o osobama s izrazitom potrebom za njegom. Privatnost se

www.rauheshaus.de

4

odnosi i na nesmetano kontaktiranje s drugim osobama.

6. Integracija u zajednicu

Nitko ne bi smio biti izdvojen iz zajednice, međutim, osobe s invaliditetom, a

posebno osobe s izrazitom potrebom za njegom često bivaju izdvojene iz

svakodnevnih aktivnosti i iz svakodnevnog okružja. Stoga se ovo načelo treba

poštovati na način da se iznalaze načini integracije kada je to moguće.

7. Kompetencija

Pitanje kompetencije nije presudno za sudjelovanje u određenoj aktivnosti.

8.Poštovanje

Osoba s invaliditetom ima važnu ulogu u socijalnoj zajednici kojoj pripada i

stoga joj ovo pravo ne može biti oduzeto, već samo, prema potrebi

omogućeno od drugih osoba.

9. Sudjelovanje u zajednici

Ovo se načelo može ostvariti samo ako se podrška pruža u zajednici, bilo da se

radi o stanovanju, zapošljavanju, slobodnom vremenu, odnosno izgradnji

socijalnih odnosa iz svakodnevnog života.

10. Osobno usmjereno planiranje

Samo ovakvo planiranje osigurava sudjelovanje osobe u kreiranju i evaluaciji

programa podrške koje je temeljeno na izboru i povjerenju.

formiran je kao specijalizirani servis

usluga i stručnih tretmana za osobe s invaliditetom i njihovih obitelji

neophodnih za zadovoljavanje njihovih specifičnih potreba. Cilj je socijalna

integracija i resocijalizacija ove populacije u društvenu zajednicu, a samim tim i

podizanje kvalitete života osoba s invaliditetom.

Rad Servisa temeljen je isključivo na vrijednostima i principima participacije,

multidisciplinarnosti i timskog rada, uz poštovanje i promociju principa

jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom.

U skladu s individualnom stručnom procjenom, u Servisu podrške za osobe s

Servis podrške za osobe s invaliditetom

5

invaliditetom odabire se vrsta i razina podrške u različitim područjima:

osposobljavanje za život i rad, stanovanje, zdravstvena, invalidska, socijalna i

pravna zaštita, samozastupanje, obiteljski odnosi, svakodnevne životne

aktivnosti itd. Pružatelji usluga su organizacije osoba s invaliditetom, a same

osobe s invaliditetom su nositelji pružanja ovih usluga.

stvaranje baze podataka o broju i potrebama osoba s invaliditetom ulokalnoj zajednici

-prikupljanje podataka o individualnim potrebama,identifikacija problema,okupljanje tima s ciljem pripreme osobno usmjerenog plana podrškepopunjavanje baze podataka potreba, praćenje izvršenih aktivnosti,evaluacija programa podrške

-prikupljanjem podataka o potrebama, tim će stvoriti preduvjetestvaranja baze podataka koji će jasno iskristalizirati model i zadatkerada Servisa podrške

edukacija članova tima, uključivanje sustava i stučnjaka na osnovuiskazanih potreba

organizacija ciljanih edukacijauključivanje relevantnih stučnjaka i sustava u provedbu edukacija iaktivnosti projektaedukacija članova tima o prikupljanju podataka, praćenju i evaluacijipotreba korisnika Servisasustavno praćenje zakonskih regulativa sustava kojima osobe sinvaliditetom ostvaruju svoja pravaorganizacija individualnih edukacija korisnika o ostvarivanju svojihprava

AKTIVNOSTI TIMA PROJEKTA:

1. prikupljanje informacija o potrebama

Rezultat :

Zadatak tima:

2. oblikovanje službi

Rezultat:

Zadatak tima:

---

--

-

-

-

6

-

-

-----

--

--

-

----

-

organizacija grupa za samozastupanje s ciljem kvalitetnog uključivanjakorisnika u provođenje aktivnosti projektapovezivanje i umrežavanje svih koji mogu pridonijeti ostvarivanjupostavljenih zadataka u osobno usmjerenim programima

zasnovan na osobno usmjerenom planiranju s ciljem postizanja štoveće autonomije u odlučivanju osoba s invaliditetom s jasno izraženimindividualiziranim stupnjem podrške

upoznavanje ostalih članova tima s potrebamakreiranje plana podrškeaktivno uključivanje korisnika u provedbu programauključivanje i organizacija protočnosti provedbe programaorganizacija dostupnosti sustava i stručnjaka u provedbi usmjerenoplana podrškeosiguranje opsega podrške u skladu s individualno usmjerenim planomosiguravanje protočnosti podrške između korisnika i svih relevantnihslužbi u zajedniciorganizacija i osiguravanje multidisciplinarnog tima podrškejasno definiranje zadataka multidisciplinarnog tima podrške

individualno usmjereno korištenje i praćenje ostvarivanja prava

sustavno praćenje zakonske regulative prava i obaveza osoba sinvaliditetompraćenje promjena prava iz sustava socijalnih pravapraćenje promjena regulative iz zdravstvene zaštitepraćenje sustava programa izvaninstitucionalnih oblika skrbipraćenje razvoja programa u sustavima koji mogu unaprijediti skrb zaosobe s invaliditetompraćenje zakonske regulative školovanja i zapošljavanja osoba sinvaliditetom

3 stvaranje modela podrške

Rezultat:

Zadatci tima:

4. Osiguravanje ostvarivanje prava osoba i njihovih obitelji

Rezultat:

Zadatci tima:

.

7

-

--

---

---

provo

predlaganje novih programa u lokalnoj zajednici kojima je cilj podizanjekvalitete života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetomorganizacija i podrška u provođenju programa lokalne zajedniceosiguravanje dostupnosti programa svim korisnicima Servisa

-umrežavanje i osiguravanje protočnosti programa prema osobnousmjerenom planu podrške

praćenje kvalitete provedbe programa

osiguravanje supervizije i praćenja rada timovaosiguravanje stručnog praćenja provedbe rehabilitacijskih programaosiguravanje evaluacije programa od članova supervizijskog tima

umrežavanje i osiguravanje programa lokalne zajednice i stvaranjepreduvjeta strateškog planiranja za problematiku osoba s invaliditetom

prezentacija projektnih aktivnostipraćenje i evaluacija rezultata projektaprezentacija rezultata projekta

implementacijom stvoriti preduvjete standardizacije modela lokalnezajednice za osobe s invaliditetom s ciljem poboljšanja kvalitete življenja osoba sinvaliditetom

prikupljanje podataka koji se mogu iskazati u sklopu baze podatakađenje evaluacije metodama:

1. iluminativne evaluacije (prikupljanjem podataka o uspješnosti rada

Servisa po ciljanim skupinama: djeca s neurorazvojnim rizikom, oštećenjem vida,

5. Supervizija i praćenje rada tima

Rezultat:

Zadatci tima:

6. uvođenje projekta u lokalnu zajednicu

Rezultat:

Zadatci tima:

7. standardizacija modela Servisa podrške

Rezultat:

Zadatci tima:

-

-

8

oštećenjem sluha, intelektualnim oštećenjima, poremećajima iz autističnog

spektra, motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima, poremećajima u

ponašanju, teškoćama jezika, govora i glasa, teškoćama čitanja i pisanja,

teškoćama učenja, ADHD poremećajima, emocionalnim teškoćama,

komunikacijskim teškoćama itd).

2.interne evaluacije (članovi specijaliziranih timova sistematiziraju svoja

iskustva i zapažanja o radu centra)

3.analizom otvorenih izvora

4.spitivanjem javnog mijenja

5.supervizijom rada specijaliziranih timova

sustavna prezentacija rezultata projekta partnerima projekta-

Model Servisa podrške

Pet stupnjeva modela upravljanja usmjerenim planom podrške

1. Prikupljanje

informacija3. Razvijanje

službi5. Revizija i

učenje

5. Raskid

ugovora

2. Oblikovanje

službi

4. Rješavanje

problema

9

Pet stupnjeva u vođenju podrške Metode osobno usmjerenog planiranja

Opis intervencija Korisna sredstva u planiranju

Prvi stupanj:

prikupljanje

informacija

Planiranje kreće s prikupl janjem

informacija o osobi, njenim potrebama,

sposobnostima i okruženju. Ako su te

informacije dostupne i poznate, koriste se

u ovom stupnju; ako ne, moraju se

prikupiti u kontaktu s osobom.

S k i c i ra n j e o s o b n e p o v i j e st i ( M A P S )

Snovi (PATH) Otkrivanje onoga što je osobi

važno (Essential Lifestyle Planning) Skiciranje

individualne podrške (Essential Lifestyle

Planning) Komunikacijski graf (Essential

Lifestyle Planning) Skiciranje talenata (MAPS)

Definiranje prepreka i mogućnosti (Personal

Futures Planning)

Drugi

stupanj:

oblikovanje

službi

Razumijevanje trenutne situacije i potrebaza promjenom omogućava oblikovanjemogućih rješenja, što za osobe sinvaliditetom znači oblikovanje službepodrške. Ako je osoba u stanju samostalnoili uz pomoć drugih pronaći rješenja,podrška će se odvijati u tom smjeru; ako ne,profesionalci će oblikovati službu podrške

Definiranje vizije promjene (Personal Futures

Planning) Oblikovanje pozitivnog tjedna

( P e r s o n a l F u t u r e s P l a n n i n g ) Š t o

funkcionira/ne funkcionira (Essential Lifestyle

Planning) Skiciranje moguće podrške

(Individual Service Design, Kinsella)Kreiranje

karakteristika službi (Creativity in Service

Design)Skiciranje odnosa i okružja (P.F.P)

Što funkcionira/ne funkcionira

(Essential Lifestyle Planning)

Dnevnik učenja

(Essential Lifestyle Planning)

Treći

stupanj:

razvijanje

službi

Jednom kad je služba podrške oblikovana,treba se dalje razvijati. Što je ta službamaštovitija i usmjerenija na zajednicu,potrebno je više truda u pregovaranju irazvijanju te službe. Međutim, pojedinac,obitelj, prijatelji ili profesionalac morajutakođer biti sposobni za obavljanje posla. Toneće biti uvijek moguće i tada ćeprofesionalci biti odgovorni za razvijanjeodređene službe podrške.

U ovoj je fazi manje sredstava za planiranje

korisno, jer se u trećoj fazi više radi nego misli.

Smjernice se mogu naći u izvorima (Duffy,

2003)

Četvrtii

stupanj:

razvijanje

problema

Kad je služba za podršku razvijena, ulogakoju imaju profesionalci nije gotova. Odnjega ili nje traži se da pomognu u rješavanjuproblema, zatim otklanjanju rizika vođenja ismanjenju sukoba. Ako postoji dobro vođe-nje u okružju osobe, potreba za ovakvompotporom bit će manja, ali će profesionalacponekad morati preuzeti ulogu vođe ugrupama podrške kako bi se riješili određeniproblemi.

Aktivno planiranje (Personal Futures

Planning) Osvrt na prošlost (PATH)

Ravnoteža sreće i rizika (Person Centred Risk

A s s e s s m e n t , K i n s e l l a , 2 0 0 0 ) Š t o

funkcionira/ne funkcionira (Essential

L i f e s t y l e P l a n n i n g )

Peti

stupanj:

revizija i

učenje

N a p o s l j e t k u o s t a j e o d g o v o r n o s tprofesionalca da napravi reviziju službe zapodršku i da se uvjeri kako je postignut cilj.Uloga profesionalca je potaknuti osobu injeno okružje na preuzimanje odgovornostiza učenje.

Unatrag:

raskid

ugovora

Ništa nije statično. Pojedinac koji je napredovao kroz određeno razdoblje, shvaća da sesituacija mijenja i tada će trebati više ili drugačiji oblik pomoći. Mogu se pojavitineočekivani problemi, a u tom je slučaju potrebno ponovno prijeći svih pet stupnjeva. Unajtežim slučajevima, profesionalac gasi postojeću službu podrške i započinje noviproces.

10

Razvoj osobno usmjerenog planiranja (O'Brien i O'Brien, 2000)

Kako bi Servis bio dostupan svim osobama s invaliditetom koje imaju iskazanupotrebu, neophodno je provesti kampanje o koristi servisa za podršku osobama sinvaliditetom i prednostima koje ovakvi modeli osiguravaju u odnosu nadosadašnje vidove podrške. Nadalje, potrebno je osigurati informacije odostupnim servisima i načinima pristupanja, arhitektonsku i informacijskupristupačnost mjestu i uslugama koje se osiguravaju putem servisa, jednakudostupnost servisa za osobe s invaliditetom u urbanim i ruralnim područjima,dostupnost servisa svim starosnim skupinama osoba s invaliditetom, a pritomvodeći računa o specifičnosti svake pojedine skupine i prilagođavanju usluga kojese daju tim skupinama.

ĆE PROVESTI PROMJENE!

ŠTA ZA NAS BEZ NAS!!!

Literatura:1. Alfirev, M. (2000). Socijalni model u rehabilitaciji osoba s mentalnom

retardacijom. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 36 (1), 9-16.2. Alfirev, M. (2001). Samozastupanje i socijalna kompetencija osoba s

umjerenom i težom mentalnom retardacijom. Magistarski rad. Edukacijsko -rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

3. Alfirev, M., Bratković, D., Nikolić, B. (2002). Učinci programa razvijanjavještina samozastupanja na socijalnu kompetenciju osoba s umjerenom itežom mentalnom retardacijom. Hrvatska revija za rehabilitacijskaistraživanja 38 (1), 41-56.Stojković, S. (2010). Pedagoški aspekti inkluzije osoba s invaliditetom,Magistarski rad, Filozofski fakultet Rijeka

POSTANITE DIO TIMA KOJI

NI

4.

1990. Osobna Planiranje PUTpovijest životnog stila (PATH)

(ELP)Grupniakcijski

Najprije plan1985. Novi obitelji

MAPE(MAPS)

1980. Upoznaj Osobno Planiranje Planiranjesebe kreiranje budućnosti 24 sata

11

NIŠTA ZA NAS BEZ NAS!

Za sve detaljne informacije obratite nam se:

od 9 do 13

adresa: Ružićeva 12/2, Rijeka

tel: 051 371-364

fax: 051 374 282

e-mail: spoi.pgz@gmail.com

www.cdp-ri.hr

00 00

Europsku uniju ini 27 zemalja lanica koje su odlu ile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedni ki su, tijekom razdoblja proširenjau trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja, zadržavaju i pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode.Europska unija posve ena je dijeljenju svojih postignu a i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

č č č čć

ć ć

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Udruge osoba s cerebralnom i dječjomparalizom Rijeka i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

www.delhrv.europa.eu