n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXV, broj 30 30. srpnja 2015. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Kup podravskih ribiča 12. stranicaMeđugorje 8. stranicaEtnomemorijalni centar 3. stranica

Foto: Bernadeta Blažetin 14. stranica

MMeeđđuunnaarrooddnnaa fifillmmsskkaa rraaddiioonniiccaa ss tteemmaatt iikkoomm „„TTrraaddiicc ii jjee ii oobbiiččaajj ii ppoommuurrsskkiihh HHrrvvaattaa““ ((KKaatt iiccaa KKőőnniigg ggoovvoorr ii oo žž iivvoottuu ppoommuurrsskkiihh HHrrvvaattaa))

Mađarski ministar vanj -skih poslova Péter Szíj-jártó, pošto se na svomputu u Dubrovnik zaus-tavio u Zagrebu i susreose s predsjednikom naj-jače hrvatske oporbenestranke, izjavio je za MTIkako su «odnosi Ma-đarske i Hrvatske na naj-nižoj razini do sada».Razlog su tomu nerije-šena pitanja i dugogo-dišnji spor oko MOL-a iINA-e u kojoj MOL imavećinski udio, te neiz-gradnja terminala za kapajući plinčime se ugrožava mađarska ener-getska sigurnost. Po Szíjjártóu Hrvat -ska do sada nije ispoštovala obvezeprema Mađarskoj i Europskoj uniji.Mađarska je ponudila financijsku

pomoć, za LNG terminal na Krku iliplutajući LNG, ali nije bilo odgovora shrvatske strane, rekao je Szíjjártó danposlije na marginama dubrovačkogCroatia foruma te još jednom potvrdioizjavu kako odnosi dviju zemalja nikadnisu bili lošiji. Szíjjártó ističe da sudobri odnosi MOL-a i INA-e ključni zaunapređenje odnosa između Mađar -ske i Hrvatske. Šefica hrvatske diplo-macije Vesna Pusić u svojoj pak izjavi,također na marginama dubrovačkogCroatia foruma, ocjenjuje kako dvost-rani odnosi između Hrvatske i Mađar -ske ne bi smjeli biti rezultat razvojadogađaja između INA-e i MOL-a. Szíj-jártó je dodao i to kako mađarsko--hrvatska gospodarska suradnja imavelik potencijal, ali upravo političkenapetosti između Mađarske i Hrvatskeproizašle iz rečenoga, golem su teret iutječu na sva područja obostranih od-nosa. Stoga brzo treba promijenitipostojeće stanje, kaže Szíjjártó smat-rajući kako je u odnosima MOL-a i INA-e sada loptica na hrvatskoj strani.Komentirajući Szíjjártóovu izjavu, gđa

Pusić reče da je taj cijelislučaj (MOL – INA) naviše međunarodnih ar-bitraža i da su to procesikoji traju.. Šef mađarskediplomacije rekao je i daHrvatska dosad nijeizvršila potrebna ula-ganja u izgradnjuplinske inter konek cijekoja bi omogućila razm-jenu plina između dvijuzemalja, pa Mađarskanije u dobrom položajušto se tiče energetske si-

gurnosti. «Mađarska ar-gumente hrvatske strane, koja kaže danema plina za isporuku u Mađarskoj,smatra neprijateljskim.» Prva pot-predsjednica hrvatske vlade i minist-rica vanjskih i europskih poslova VesnaPusić u svojoj je izjavi kazala da je up-

ravo to pitanje predmeđunarodnom ar-bitražom. «Što setiče izradbe dvost-rukog toka, Hrvat -ska radi na tome, toje jedan od proje-kata koje EU podu-pire, i to ćemoprovesti, ali na mo-žemo provesti oddanas do sutra. Pro-vodimo cijeli pro-jekt, oni to znaju i to

im je više puta rečeno. Mislim da nijepotrebno dizati tenzije i stvarati at-mosferu panike, to neće ni na kojinačin utjecati na ishod arbitraže.»Sedam ključnih i tri uvjetna projektakojima bi se trebala osigurati diversifi-kacija i sigurnost opskrbe prirodnimplinom zemalja članica EU iz srednje ijugoistočne Europe (CESEC) određenisu u sklopu drugog sastanka Skupinena visokoj razini država članica EU izskupine CESEC-a. Jedan je od ključnihprojekata LNG terminal u Hrvatskoj teLNG evakuacijski sustav iz Hrvatskeprema Mađarskoj. «Sve države članiceCESEC-a dogovorile su se da se nemože planirati stotinu projekata, negoda se treba usredotočiti na nekolikovažnih za ovaj dio Europe. Sve sudržave svjesne odgovornosti premasusjedu i regiji. Nacionalne su politikeprošlost, regionalna je politika buduć-nost, a to je ono što na što se usmjerilaEuropska komisija u Hrvatskoj», rekaoje ministar gospodarstva RepublikeHrvatske Ivan Vrdoljak.

Branka Pavić Blažetin

Mađarsko-hrvatska gospodarska suradnjaima velik potencijal, ali upravo političke nape-tosti između Mađarske i Hrvatske proizašle izrečenoga, golem su teret i utječu na sva područjaobostranih odnosa. Stoga brzo treba promije-niti postojeće stanje, kaže Szíjjártó smatrajućikako je u odnosima MOL-a i INA-e sada lop-tica na hrvatskoj strani.

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

Glasnikov tjedanKomentar

Oduprimo se potrošačkome, a posvećujmo bitnome

Koliko je mudrosti sažeto u povijesti čovječanstva, a miljudi ipak nismo mudriji, poučeniji, barem se tako nečini što nam svjedoči naše vrijeme, naša svakodnevica.Učimo se samo na vlastitoj koži, a sve nam je već izre-čeno u Svetom pismu, u brojnim književnim i filozofij-skim djelima, ali i u pučkim izrekama i poslovicama.Biblija nas poučava višetisućljetnim iskustvom, po -ukama, vječnim istinama o čovjeku i njegovu odnosuprema Bogu, ali i svijetu i svojim bližnjima, prema dru-gim ljudima, sugrađanima, susjedima, prijateljima,prema roditeljima, članovima obitelji...Što je bilo, opet će biti, i što se činilo, opet će se činiti, inema ništa novo pod suncem – poručuju nam riječi izbiblijske knjižice Propovjednika, iliti pak čitamoSve imasvoje doba i svaki posao pod nebom svoje vrijeme. Nočovjek kao čovjek, mi ljudi ništa ne učimo...Život nam je postao ne samo tlapnja, ne samo ispraz-nost nego ubrzani put k potpunom, duhovnom, tjele-snom uništenju, iz dana u dan jurimo, ali ne znamokamo, ne razmišljamo o bitnome, već bez razmišljanjasrljamo u propast. Čovjek našega vremena nema ni -zašto vremena. Često čujemo bilo da su posrijedi našinajmiliji, obitelj i naši najmiliji, naši bližnji, bilo društ -veni i humanitarni rad, skrb za druge i rad za našu užui širu zajednicu. Pri tome zaboravljamo na sve onoBogom dano, na sve ono bitno što čovjeka čini čovje-kom. Tako se ne znamo opustiti, ne znamo odmoriti, anajmanje razmišljamo o smislu ljudskog života, o tomeodakle dolazimo i kamo idemo. Sve se svodi na rijetketrenutke kada sve stavljamo u stranu, a možda čak ionda u mislima radimo, razmišljamo svakidašnjim, eg-zistencijalnim, životnim poteškoćama, obiteljskim idruštvenim problemima. Ostaje nam samo godišnjiodmor, ljetovanje, odlazak na more, na bazen ili izlet.No i to je samo slab nadomjestak za nekadašnji životkada se obitelj držala na okupu, rodbina i prijatelji bi sesastajali u dobru i zlu, pomagali jedni drugima. Danaspak samo jurimo, nema zaustavljanja, ne razmišljamo,ne sastajemo se, ne družimo se, nego samo hitamo, aline znamo ni kamo ni čemu. Uvijek je dobra izlika,moram ovo, moram ono, nemam vremena, nemamsnage, nemam volje. Zar nam život uistinu toliko znači,zar nemamo drugih potreba, onih koje nas uistinu činečovjekom. Život nam teče, život nam prolazi u zgrtanjuprolaznih materijalnih dobara potrošačkoga društva,koje daje prednost svemu samo onome bitnome, ljud-skome. Zaboravljamo na jedno drugo, zaboravljamo ina sve ono na što su nas zadužili naši stari, na poštenje,ćudoređe, moral, na ljubav prema svemu što je naše,na jezik, kulturu i običaje, na vjeru. Zato, Čovječe „ma-leni ispod zvijezda”, zaustavi se, stani, pronađi sebe idruge. Živi, traži i pronađi smisao života. Iskoristimo ljeto, vrijeme godišnjeg odmora. Zausta-vimo se, stanimo, tražimo jedni druge, kako bi baremsada promišljali mudrost koja nam je dana, ali se neučimo iz nje, kako bismo stečenu baštinu mogli preni-jeti svojim potomcima u ostavštinu.

S. B.

AKTUALNO n 3 n

Otvoren i blagoslovljen novi objekt u Koljnofu

Etnomemorijalni centar za prenoćevanje hrvatske mladineEtnomemorijalni i informacijski centar Gradišćanskih Hrvatov (EMC GRAH „KUME”) predan je uKoljnofu 14. septembra 2013. ljeta s manjim bijelim stanom na livoj strani i na dvoru s informacijskomdolinom o Gradišćanski Hrvati, a sa strane osnivača zvanične baze, dr. Franje Pajrića, jur onda je bilopotvrdjeno, čekaju se ovde još presenećenja, obnova daljnjih objektov i oblikovanje cijele okolice. Dootkrivanja i blagoslavljanja unutar projekta «Prava kopča – Valódi kapocs» medjunarodnom surad-njom za ostvarenje Etnomemorijalnoga centra u Koljnofu i za Omladinski smješćajni kapacitet zahrvatsku narodnosnu kulturu, 14. julija, utorak, je nas pozvala pozivnica u ime Udruge Hrvati.

Kako je naglasio domaćin dr. Franjo Pajrić, u mjes -nom Domu kulture, „danas u Koljnofu se zatvarajujoš i dva projekti, jedan je „Prava kopča” s različitimiaktivnosti, a drugi je obnova zgradov za omladinskoprenoćenje. Med časnimi gosti su pozdravljeni Ma-tija Firtl, parlamentarni zastupnik, dr. Gordan GrlićRadman, veleposlanik i Berislav Živković, prvi tajnikVeleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpešti,Angela Šokac Marković, zamjenica predsjednikaHrvat ske državne samouprave, dr. Andraš Handler,predsjednik DGHU-a, dr. Robert Hajszan, predsjed-nik Panonskoga instituta iz Pinkovca, Leo Radako-vić, parlamentarni zastupnik u Austriji i ujednonačelnik Pinkovca, Ferenc Ivanics, dopredsjednikSkupšćine Jursko-mošonsko-šopronske županije,Attila Horváth, načelnik Umoka, Franjo Grubić, na-čelnik Koljnofa, Tibor Horváth, predsjednik Leade-rovoga društva „Alpokalja – Ikva mente”. Matija Firtlprilikom svojega svečanoga govora je istaknuo dakoljnofska hrvatska zajednica zvanarednom peldom čuva i gajisvoje hrvatstvo, jezik, tradicije i svist ter se je posebno zahvaliodr. Franji Pajriću na ideji i ostvarenju Etnomemorijalnoga centrakoji će uz ostalo imati ulogu da oživi kontakte med matičnomzemljom i Gradišćanskimi Hrvati. Hrvatski veleposlanik dr. Gor-dan Grlić Radman, uz pozdrave Darije Krstiče-vić, predstojnice Državnoga ureda za Hrvateizvan Republike Hrvatske, čestitao je na reali-zaciji projekta i zaželjio je da med Hrvati uUgarskoj sve već bude takovih projektov. TiborHorváth, predsjednik Leaderove grupe, s veli-kim priznanjem je govorio o koljnofskoj in -vesticiji i izrazio svoje zadovoljstvo da prik trihEU-fondov uz potporu Vlade Ugarske, već od90 milijun Ft (i kako i na plotu centra piše na

ploči „Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske je prekonatječaja sufinancirao kupovinu ovog objekta sa 100 000 kn (13000 euro)”, uspjeli su ostvariti zajedničke sanje. Dr. Franjo Pajrićuz projekciju je predstavio aktivnosti projekta „Prava kopča” i go-vorio o različiti faza i poteškoća obnove Centra. Kuća memorije,

kot muzej povijesti iopstanka Gradiš ćan -skih Hrvatov i tri ob-jekti za mali smješ-ćajni kapacitet zaomladinu od 50 per -šonov i razvoj turiz -ma, odsad stoju naraspolaganje cijelojregiji za primanjegostov. Od obitelj-ske hiže i dodatnihzgradov s gospodar -skimi sadržaji nap -ravljeno je mjesto

za prenoćevanje cijeloga autobusa ljudi. Istaknuo je da projekt stim još nije zašao kraju da bude u funkciji, k tomu su potribni jošdaljnja materijalna sredstva. U završetku svetačnosti, člani puto-vanja „Po staza naših starih” su još na pozornici Kulturnoga domaprikazali svoj program, potom su se nazočni skupa odšetali doEtnomemorijalnoga centra, koji se nalazi u samom središću Kolj-nofa, u susjedstvu hrvatskoga restorana Levanda. Vrpcu je preri-zao hrvatski veleposlanik uz pomoć ostalih časnih gostov, a noveobjekte je dvojezično blagoslovio kaplan Zoltán Vadász.

Tiho

n 4 n TEMA

SPLIT – Od sredine lipnja 2015. otvorena su vrata privre-menoga konzulata Mađarske u Splitu. Hrvatska je jedno od na-jomiljenijih turističkih odredišta mađarskih turista, pogotovopriobalne županije: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dal-matinska i Dubrovačko-neretvanska. Prema dosadašnjimiskustvima, privremeni mađarski konzulat opravdao je svojedjelovanje, naime često mu se obraćaju mađarski turisti uneprilici. Konzulat će raditi do 15. rujna 2015., a mađarski sedržavljani mogu obratiti osobno ili na danonoćno telefonskomdežurstvu skype: 00 385 99558 555.

Raspodijeljena441,2 milijuna iz fonda za ulaganje

i obnovu narodnosnih ustanova,za vlastiti udio određenih natječaja

Narodnosni odbor Mađarskog parlamenta, kojizastu pa 13 narodnosti u Mađarskoj, preko svojihna rodnosnih glasnogovornika odlučio je o ras po -dje li sredstava od 441,2 milijuna forinta koja su udržavnome proračunu za 2015. g. namijenjena zaulaganje i obnovu narodnosnih ustanova, odnosnoza vlastiti udio određenih natječaja.

Sredstva su raspodijeljena na temelju ras podjele intervencijskogfonda u zadnjih pet godina. Prema odluci Odbora narodnosti, ove ćegodine istaknutu pomoć dobiti Nijemci za obnovu Njemačkog kaza-lišta u Seksaru (to je u skladu s Godinom njemačko-mađarskog prija-teljstva) u iznosu od 200 milijuna forinti. Pet narodnosti dobilo je 16milijuna opće potpore, među njima je i naša hrvatska zajednica, te Ru-munji, Romi, Slovenci i Srbi (ukupno 80 mil. potpore). Kod naše će sezajednice iznos uložiti u obnovu Hrvatske dvoje zične škole u Santovu(16 mil. za obnovu zgrade za razrednu nastavu), Rumunji će takođerobnoviti svoju osnovnu školu u Eleku (20,653 mil.), Romi školu u Tisza -püspöku (16 mil.) , Slovenci će obnoviti dvojezičnu školu u Števanov-cima (Apátistván falva, 9 mil.), dvojezičnu osnovnu školu (3 mil.) iZavičajnu kuću Gornjem Seniku (Felsőszölnök), a Srbi dvojezičnu školuu Batanji.

Bugarima su namijenjena sredstva od 36 mil. za obnovu kazališnedvorane Prosvjetnog središta, Grcima za obnovu Obrazovnog središta„Nikos Beloiannis” (36 mil.), Poljaci svoju potporu u iznosu od 28 mili-juna iskoristit će za više ustanova, na obnovu ureda njihove državnesamo uprave (22 mil.), na obnovu unutrašnjeg dijela osnovne škole(1,8 mil.), za muzej i pismohranu (2 mil.) i za središnjicu za prosvjetu ikulturu (2,2 mil.). Slovaci će potporu uložiti u obnovu dvojezičneosnov ne škole i đačkog doma u Sátoraljaújhelyu (Nové Mesto podŠiatrom, 32 mil.), a Ukrajinci će obnoviti ure njihove državne samo -uprave, odnosno Ukrajinskog središta za kulturu i dokumentaciju(27,940 mil.).

Armenima i Rusinima nije dodijeljena potpora. naime nisu predalimolbu za potporu kod Ministarstva ljudskih resursa.

- mcc -

Sjednica Narodnosnog odbora Mađarskog parlamenta

Naselja Serdahel i Goričan udaljena su jedan od drugogsvega 15 kilometara, međutim nalaze se u različitim drža-vama, jedno na lijevoj, a drugo na desnoj obali rijeke Mure.Bilo je vremena kada su mjesta pripadala istoj državi, a i vre-mena kada je njihovim žiteljima bilo zabranjeno da se sret -nu. Unatoč raznim povijesnim strujanjima, Serdahelci iGoričanci uvijek su se rado družili, neki su bili čak i u rodbin-skoj vezi, pa su uvijek našli načina da se sretnu. Nakon društ -venih promjena serdahelska Seoska samo uprava bila jejedna od prvih koja je i službeno potvrdila već postojeću su-radnju, koja je upriličena prije dvadeset godina. Goričanskinačelnik Mario Moharić zahvalio je vijećnicima dviju općinakoji su pridonijeli da suradnja bude snažna, ukratko je go-vorio o prošla dva desetljeća, o prvim koracima službene su-radnje koja je započela prvo na kulturnom i športskompolju, a zatim se nastavila preko europskih projekata. Op-ćine su skupa ostvarile gotovo deset zajedničkih europskihprojekata, među njima Festival „Puna zdela”, Folklorni festi-val kre Mure, Zajednički industrijski par, a postignuće za-dnjeg projekta jest utemeljenje Europske grupacije zateritorijalnu suradnju Regija Mura u koja će, prema mišljenjuobojice načelnika, omogućiti pravi razvoj regije.

Serdahelski načelnik Stjepan Tišler također je zahvaliosvima koji su pomogli u hvalevrijednoj suradnji i izrazionadu da će se suradnja nastaviti, odnosno doseći onu razinukada su naselja bila u sastavu iste države.

beta

Dvadeset godina suradnjePovodom Dana općine Goričan, krajem lipnja obi -lježena je dvadeseta obljetnica potpisivanja spo-razuma o suradnji između Goričana i Serdahela.Svečanosti su nazočili načelnici Mario Moharić(Goričan) i Stjepan Tišler (Serdahel) te vijećnicidvaju naselja koji su pridonijeli da dvadeseto-godišnja suradnja bude čvrsta.

Stjepan Tišler zahvaljuje na 20-godišnjoj suradnji.

TEMA n 5 n

Ministar turizma Republike HrvatskeDarko Lorencin boravio je u službenomposjetu Mađarskoj. Sastao se sa zamjeni-kom državnog tajnika pri Ministarstvu na-cionalnoga gospodarstva ÁdámomRuszinkom, kojim je razgovarao o pobolj-šanju suradnje, turističkim trendovima istrategijama, zajedničkim nastupima nadalekim tržištima, povlačenju sredstava izfondova Europske unije te su razmijeniliaktualnosti s područja turizma. „Interesnam je osim promotivnih aktivnosti razmo-triti mogućnosti za zajedničku prezentacijuna istočnim tržištima. Razmotrili smo mo-gućnosti i intenziviranja odnosa, te kako bise našoj inicijativi, koju imamo sa Sloveni-jom i Slovenskom turističkom zajednicom –već tri godine provodimo zajedničke aktiv-nosti na dalekim tržištima Azije i Brazila –mogla priključiti Mađarska. Nijedna od trijuzemalja ne može ponuditi turistima tih dr-

žava od deset do dvanaest dana odmora,oni su jako dinamični, prosječno se u našimkrajevima zadržavaju 1,4 dana po odre-dištu. Nama je drago da u Hrvatskoj boravei do osam dana, ali oni traže još jednu ilibarem još dvije zemlje kako bi imali taj osje-ćaj da su vidjeli jako puno” – izjavio je zaMCC ministar Lorencin o susretu s mađar-skim kolegom. Dodao je kako tu i jedna idruga zemlja mogu pokazati jako različitestvari, primjerice Budimpešta je metro-pola koja je jedinstvena u svijetu, a viken-dna putovanja postaju sve važnija.

U večernjim satima u rezidenciji Vele-poslanstva Republike Hrvatske u Budim-

pešti sudjelovao na predstavljanju Primor-sko-goranske županije. Nazočne su poz-dravili hrvatski veleposlanik u MađarskojGordan Grlić Radman, župan Primorsko--goranske županije Zlatko Komadina i vo-ditelj budimpeštanskoga predstavništvaHrvatske turističke zajednice Marin Sken-derović.

Turističke mogućnosti toga područjaprikazala je Irena Perišić Živadinov, ravna-teljica Turističke zajednice Kvarnera. „Turi-stička zajednica Kvarnera već jedanaestugodinu zaredom prisutna je na mađar-skome tržištu. Uvijek je veliko zadovoljstvodoći u Budimpeštu, prije svega jer to je za -

hvala mađarskim gostima koji posjećujuKvarner u velikom broju. Ove smo godinepripremili niz novih proizvoda, istaknula bihone koje Turistička zajednica planira zasvoje goste, jer ono što smatramo da smonajbolji, želimo ponuditi našim gostima” –reče za MCC gđa Perišić Živadinov. Nagla-sila je projekt za gastronomiju „Kvarnergurma i Kvarner food”, za ponudu privat-noga smještaja „Kvarner family” ili projektzdravstvenog turizma.

Susretu su nazočili brojni predstavnicimađarskog i hrvatskog javnog života, ma-đarski turoperatori i novinari.

Kristina Goher

Mađarsko-hrvatske turističke veze i potencijali

Gordan Grlić Radman, Darko Lorencin, Irena Perišić Živadinov, Zlatko Komadina

Nazočne pozdravlja voditelj budimpeštanskog predstavništva HTZ-a Marin Skenderović.

BUDIMPEŠTA – Eržebetvaroška Okruž -na i Hrvatska samoup rava u odmara-lištu u Balatonmáriafürdőu ugostit ćeosnov noš kolca iz Karlovca, a očekujuse prijave i naših učenika, pogotovo izBizonje. Kamp će trajati od 16. do 22.kolovoza 2015. Djeca će imati raznazanimanja po skupinama od 15 do 20osoba. Predviđeni su programi poputbrodarenje na Balatonu, pješačenje,lončarenje, ručne radionice, učenjehrvatskoga jezika i pjesama itd. Cijenasudjelovanja: 27 270 Ft po osobi (ci-jena sadržava i kartu za vlak, metro).Rok prijave: 31. srpnja 2015. Podrobnije informacije kod KaticeBen čik na tel.: 06 30 200 3919, ili kodŽolta Pragera prager900@gmail.com,ili 06 20 977 0120.

n 6 n BAČKA

U ljeto 2014. godine započela je unutarnjai vanjska obnova stare zgrade Hrvatskeškole, takozvane «male škole» građenepočetkom 20-ih godina prošloga stoljeća,u kojoj je 1946. godine počela s radomDržav na opća škola s hrvatskim nastav -nim jezikom. Nekadašnja stara zgrada sčetiri učionice, dograđena je i obnovljena1986. godine, kada je proširena s tri učio-nice, zbornicom i ravnateljskim uredom,te skromnim predvorjem. Nakon domaločetrdeset godina dotrajala zgrada sazrelaje za potpunu obnovu i osuvremenjivanje.Zahvaljujući Hrvatskoj državnoj samou-pravi, održavatelju santovačke škole od2000. godine, lani je ostvareno ulaganjevrijedno 19 milijuna forinta. Kako nam uzostalo reče ravnatelj Joso Šibalin, posrijedije cjelovita obnova, izmjena krova s novimcrijepom, izolacija, mijenjanje starih dot -rajalih drvenih prozora i izlizanog poda,obnova strujnog voda i rasvjete školskihprostorija, čime je postignuto i unosnijeodržavanje zastarjele zgrade.

Ove je godine postavljena izolacija iobnovljeno pročelje zgrade, što je ostva-

reno s potporom Ministar-stva ljudskih resursa (EM -MI). Za ovu godinu pred -viđena je obnova šport-skog dvorišta i proširivanjepredvorja. Kako nam uzostalo reče rav natelj Šiba-lin, na taj će način zgradabiti u potpunosti obnov-ljena i osuvremenjena pre -ma standardima i zahtje -vima 21. stoljeća. U staroj zgradi smještenisu niži razredi. Međudobno su u izradbi iz-vedbeni planovi za drugu etapu izgradnjeučeničkog doma, zgrade u kojoj će bitismješteni viši razredi, odnosno učioniceza prijepodnevnu nastavu i popodnevnuučionicu, svečana dvorana, kuhinja, bla-govaonica odnosno društveni prostor upotkrovlju. Dakako, nadaju se da ćeputem europskih fondova i potporomdviju država ostvariti dogradnju učenič -kog doma da bi se školsko zdanje upotpu-nilo, čime bi i po uvjetima i po mo guć -nostima ostvarili razinu naših ustanova uPečuhu i Budimpešti. Prvi dio stajao je 16

+ 3 milijuna (krov, plastični prozori i ulaz -na vrata), drugi dio 10 milijuna (izolacija ipročelje), a sada ponovno 16 milijuna do-bili su za obnovu športskoga dvorišta,koje je uistinu bilo u oronulom stanju.Sada će stara školska zgrada dobiti speci-jalni asfalt s gumenom površinom, uza zaš -titne mreže. Tako će samo za godinu i poldana ostvariti razvojni projekt ukupne vri-jednosti u iznosu od 45 milijuna, uz mini-malna vlastita sredstva, a što je još važnije,osigurati bolje uvjete za rad, poboljšatikak voću rada u nastavi, ali i dnevnog bo-ravka i izvannastavnih aktivnosti.

S. B.

Santovačke hrvatska škola

Nastavlja se projekt obnove stare zgradeU samo nepunih godinu dana ostvarena je znatna obnova stare školske zgrade santovačke hrvatske ustanove,koja će se uskoro nastaviti. Prvi dio stajao je 16 + 3 milijuna (krov, plastični prozori i ulazna vrata), drugi dio10 milijuna (izolacija i pročelje), a sada ponovno 16 milijuna dobili su za obnovu športskoga dvorišta, koje jeuistinu bilo u oronulom stanju. Sada će stara školska zgrada dobiti specijalni asfalt s gumenom površinom,uza zaštitne mreže. Tako će samo za godinu i poldana ostvariti razvojni projekt ukupne vrijednosti u iznosu od45 milijuna, uz minimalna vlastita sredstva. U samo nepunih godinu dana ostvarena je znatna obnova stareškolske zgrade Santovačke hrvatske ustanove, koja će se uskoro nastaviti.

BARANJA n 7 n

OSIJEK – Dogradonačelnik Denis Am-bruš nazočio je 1. srpnja konferencijiPannon EGTC u Pečuhu. Tijekom kon-ferencije predočena je razvojna strate-gija za proračunsko razdoblje 2014. –2020. te mogućnosti za aktivno uklju-čivanje grada Osijeka u tijekove plani-ranja i ujedinjavanja svojih razvojnihprednosti. Nakon konferencije održanje i radni sastanak s generalnom kon-zulicom Republike Hrvatske u Mađar-skoj Vesnom Haluga.

Mala ali složna zajednica kozarskih Hrvatavrijedno radi uz potporu mjesne Hrvatskesamouprave. Dokaz tomu je i nedavnoodržani Hrvatski dan koji je okupiomnošt vo ljudi u mjesnom domu kulture.Od uzvanika Danu su se odazvali glasno-

govornik Hrvata u Mađarskom parla-mentu Mišo Hepp i predsjednik Hrvatskesamo uprave Baranjske županije Mišo Ša-rošac, kaže nam zastupnica kozarskeHrvat ske samouprave Ana Andres.

Kozarci ne miruju ni di do kraja srpnja,

tako se u tom selu nadomak Pečuhu 25.srpnja priređuje Dan sela, u organizacijiSeoske samouprave.

Uspostavljena suradnja s bajskimHrva tima očitovala se na ovogodišnjemuHrvatskom danu kada su Kozarce svojimnastupom oduševili članovi bajskogaKUD-a «Bunjevačka zlatna grana», a ništamanje uspješan nije bio ni nastup pečuš -koga KUD-a Baranja pod umjetničkimvodstvom Đure Jeranta. Uz mještane oku-pilo se i mnoštvo Kozaraca koji žive u Pe-čuhu, kako bi iskoristili priliku zajedničkogdruženja oko hrvatske pjesme, plesa ihrvat ske riječi.

- mcc -

Kozar – Hrvatski danKozarska Hrvatska narodnosna samouprava 28. lipnja organizirala je Hrvatski dan povodom dana sv. Ivana Krs ti - telja. Programi Dana započeli su u mjesnoj crkvi gdje se služila misa na hrvatskom jeziku koju je pjevao vršendskiŽenski pjevački zbor „Orašje”. Svetoj misi, koju je služio Augustin Darnai, slijedio je folklorni program u domu kul-ture uza sudjelovanje KUD-a Baranja (Pečuh), Folklornog ansambla „Bunjevačka zlatna grana” (Baja). Nakon za-jedničke večere slijedilo je druženje i ples uz glazbu orkestra kukinjskog KUD-a Ladislava Matušeka.

Kozarski Ženski pjevački zbor Biser

Obnovljen kozarski dom kulture

Pošto smo u Salanti pokupili još putnika ipošto smo svi zauzeli svoja mjesta, počelaje noćna molitva kojom smo se približa-vali granici Mađarske i Hrvatske u nadisretnoga puta i još sretnijega povratka.Bilo je među putnicima Hrvata, ali i dostanjihovih prijatelja Mađara. Molilo se nadva jezika, na hrvatskom i mađarskom.Duga je bila noć, neki su mirno spavali,neki se, kao i ja, vrpoljili, ali sretno smoprešli još jednu granicu, onu bosansko--hercegovačku. U kasnim noćnim satimazaustavili smo se i popili dobru bosanskukavu. Izvrsnu. Te nastavili dalje do Mostarapreko visokih planinskih uzvisina. Poštosmo se parkirali, pošli smo u mostarskufranjevačku crkvu gdje nas je čekao našljubazni domaćin. Govorio nam je o Mos -taru, Hrvatima i crkvi, ratu, vidjeli smocrkvu i samostan, čuli koliko je vjere u her-cegovačkim Hrvatima, koji su se sačuvaliunatoč nedaćama zadnjih desetljeća. Alinije im lako... i ni sada im ne cvjetaju ruže.Obišli smo mostarsku čaršiju, divili semostu te prešli na drugu stranu uživajućiu ljepoti rijeke Neretve i grada na njoj.Nas tavili smo svoj put prema seocetu Me-đugorju na čijem se kamenu i kršu prije

više od trideset godina ukazala djeciGospa. Čekali su nas naši domaćini kodkojih su već više puta noćivali hodočasniciHrvati iz Mađarske. Ljubazna domaćica,njen sin i suprug. Smjestili smo se po so-bama, neki u njihovoj kući, a neki malo

dalje u drugoj jer bilo nas je mnogo. Zem-lja u dvorištu bila je ona prava «dalmatin-ska», prošarana bijelim kamenom, crvena,pomalo mokra od nedavne kiše, puhao jelagani vjetar. Baš takav kakav nam je i biopotreban kako bismo se pod jakim sunča-nim zrakama uspinjali i molili postaje križ-noga puta oko brda ukazanja. Nismo biliumorni... Nisu nas boljela križa i noge, ko-račali smo u molitvi od postaje do pos -taje... U kasnim poslijepodnevnim satima.Oko nas je bilo sve više i više vjernika, raz-nih rasa. Čula se molitva na svim jezicima

n 8 n VJERA

Trenutak za pjesmu* * *

Zvijezde su zaglibileSuze se zagubile

Zvijezde se izgubileSuze se susrele

Skini suzesa zvijezda

Ivan Golub

MeđugorjeKrenuli smo u ponoć s pečuškog parkirališta Domus. Autobus je osigurala Hrvatska samouprava Baranjske županije, a s namana putu bio je i njezin predsjednik Mišo Šarošac. Pobrojila nas je poput brižne mame Marija Bošnjak, koja je i mene nagovorilana trodnevno putovanje početkom svibnja, u Međugorje. Okupili smo se, ispratili su nas na put naši najdraži. Putnika je bilo sasvih strana, iz Pečuha i okolnih naselja, a pridružili su nam se i prijatelji iz Gare i udaljenijih mjesta. Svatko od nas imao je svojmotiv zašto je krenuo na put. Ja još nikada nisam bila, a mnogo sam čula od svoje prijateljice o Međugorju. Bilo je putnika kojisu više od deset put posjetili Kraljicu Mira i molitvom tražili zagovor. Ima nešto u Međugorju što putnika, vjernika zove natrag,kazuju oni, i svatko od njih ima za priču neko «malo» čudo, posve «malo» za promatrača sa strane, a «veliko» za njegovo srce.

U mostarskoj Franjevačkoj crkvi

U međugorskoj molitvi

svijeta... neumoran žamor molitve... I priče i pogled na hercego-vačku dolinu i selo(a) u njoj.

Na mjestu smo prvih Gospinih ukazanja, nekoliko stotina me-tara iznad bijakovićkog zaseoka Podbrdo, Brdu ukazanja. Molimoispred brončanih reljefa križnoga puta radosno i žalosno otajstvokrunice. Kod velikoga drvenog križa, kojim je označeno mjestogdje je Gospa trećeg dana ukazanja prekoMarije Pavlović prvi put pozvala na mir, mo-limo se i zaustavljamo kod kipa KraljiceMira. Susret s Brdom ukazanja za hodočas -nike je susret s Gospom kroz osobnu molit -vu i molitvu krunice. Spuštamo se doPlavoga križa, sutra rano ujutro nas on čekate vidjelica Mirjana i njezin susret s Gospomkoja će nam prenijeti poruku... Mirjana sva-kog drugog u mjesecu čuje u sebi Gospinglas, te s njom moli za nevjernike. Katkadaje vidi. Mirjana je udata, ima dvoje djece, sobitelji živi u Bijakovićima. Na povratkuprema prenoćištu zastajemo kod kuće vi-djelice Vicke, molimo se za bolesne...

Sutra nas čeka Križevac, brdo iznad Me-đugorja, na visini od 520 metara na kojemsu župljani još 15. ožujka 1934. godine po-digli 8,56 m visok armiranobetonski križ nakojem stoji: «Isusu Kristu, Otkupitelju ljud-skog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade,u spomen 1900. godišnjice Muke Isusove».Križevac je svjedočanstvo vjere. Prema svje-dočanstvu vidjelaca, u poruci od 1984.Gospa je rekla: «I križ je bio u Božjem planukad ste ga sag radili.»

S početkom Gospinih ukazanja, na Križevcu se počeomoliti križni put. Postaje su u početku bile označene drve -nim križevima, a 1988. godine postavljeni su brončani re-ljefi. Zastajemo kod spomenika fra Slavka Barbarića,penjemo se ka Križu. Svatko sa svojim križem.

I danas nas čeka misno slavlje. Vanjski oltar župnecrkve prekrasan je, jednako kao i molitveni prostor okonjega, s preko pet tisuća sjedećih mjesta. Sva su zauzeta.Topla je i ugodna večer za molitvu. Brojni su hodočasnicikoji su toga vikenda došli Kraljici Mira sa svih strana svi-jeta. I mi s njima. Slijeva se rijeka ljudi na molitveni prostori klanjanje Presvetom oltarskom sak ramentu. Župnucrkvu, sadaš nju, počeli su graditi vjernici 1934., a bla gos -lovljena je bila 1969. godine. Crkva sv. Jakova dom je mo-litve mještana i brojnih hodočasni ka. Nama, koji smo prviput ovdje, pri pomoći je uvijek cijeli dan neumorna MarijaBošnjak. Tri dana nakon svoga lipanjskog posjeta Sarajevu2015. godine, papa Franjo reče da će Vatikan uskoro odlu-čiti o međugorskoj pojavi i njezinu službenom priznava-nju ili nepriznavanju. Pritom reče da je opasnoutemeljenje nečije vjere samo na najavljenim ukazanjimaili bilo čemu drugome, nego samome Kristu.

Mnoštvo ljudi s iščekivanjem, po kišici koja laganopada, neumorno iščekuje Mirjanin glas i Gospinu poruku.Mnoštvo kao jedno, bez ikakva izgreda. Ima nas stotinjaktisuća. Čekamo. Čujemo i polako se razilazimo. Zadovoljnisu svi, i stari i mladi, i pokretni i nepokretni, dobili su naduvjere, nadu u mir... Poručuju im tu nadu i danas nakon 35godina vidioci iz Međugorja: Ivanka, Mirjana, Vicka, Ivan,Ivan i Milka, koji su se na brdu Crnici, iznad mjes ta Podbr -da sreli s mladom ženom s djetetom u naručju...

Međugorje je pojava vjere, sa svim svojim popratnimljudskim slabostima, pojava hodočasničkog turizma, po-

java u koju vjeruju mnogi, mjesto ukazanja koje je do danas posjetilo tridesetak milijuna ljudi u potrazi za mirom i utjehom.Nadom. Zadovoljni i radosni vraćamo se kućama do skorog sus -reta s Međugorjem.

Branka Pavić Blažetin

VJERA n 9 n

U međugorskoj molitvi

Bogatstvo...

Na Križevcu

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Gradonačelnica Zsófia Hassay u svojem je govoru naglasila oso-bitosti kulturne baštine budimpeštanskog VI. okruga kao poseb-noga grada unutar glavnoga grada Mađarske, čiji je znatan diopod UNESCO-ovom posebnom zaštitom. Istaknula je vrlo dobrei čvrste odnose dviju zemalja, posebice njezinu suradnju s hrvat-skim veleposlanikom Gordanom GrlićemRadmanom i Veleposlanstvom RepublikeHrvatske (čija se zgrada nalazi u tomokrugu) koji su i potakli sklapanje ovakvogasporazuma. Naglasila je da joj je posebnozadovoljstvo i čast što sklapaju sporazum ozbratimljavanju i prijateljstvu s tako lijepimpovijesnim gradom kao što je Zadar, te iz-razila nadu kako će sada započeti razmjenai suradnja dvaju gradova na planu kulture igospodarstva, ali i sklopiti se brojna novaosobna poznanstva i prijateljstva. Na krajuje znakovito spomenula i mađarsku poslo-vicu „Dobar je prijatelj vredniji od zlata“.

Zamjenik zadarskoga gradonačelnikaIvica Vlakić istaknuo je duge kulturne i po-vijesne odnose dviju zemalja te ostavštinumađarsko-hrvatskih veza i u samomeZadru, te spomenuo više mjesta u Zadrupovezanih s tragovima hrvatsko-mađarskihvladara. Posebice je podsjetio i na svojedob -nu potporu Mađarske za vrijeme Domovin-skog rata u Republici Hrvatskoj, te dodaokako se i nakon pristupa Hrvatske Europ-skoj uniji otvaraju mogućnosti i za suradnju

dviju zemalja u okviru EU ustanova, a nadobrobit i interes dvaju naroda. Reče daupravo dosadašnja povijesna suradnja činidobar temelj za produbljivanje prijateljskesuradnje dvaju gradova u područjima kul-ture, obrazovanja, znanosti, gospodarstva iturizma. I zamjenik zadarskoga gradonačel-nika zahvalio je hrvatskome veleposlanikuGordanu Grliću Radmanu na poticaju i pot-pori oko sklapanja sporazuma.

Čelnici grada Zadra i Terézvárosa nakonpotpisivanja sporazuma razmijenili su sve-čane zastave dvaju gradova, a prikazan je ikratki promidžbeni film o ljepotama gradaZadra. Uzvanike je prigodno na hrvatskomi mađarskom jeziku pozdravio i hrvatski ve-leposlanik Grlić Radman, koji je izrazio za-dovoljstvo što je imao priliku svjedočitipotpisivanju ovoga sporazuma, te istaknuo:premda dva naroda govore vrlo različitimjezicima, oba pripadaju istome srednjoe -uropskom kulturnom krugu. U okviru kul-

turnoga programa, predstavili su se sopranistica Nela Šarić izadarska klapa Kontrada, umjetnici terezvaroške Glazbene škole«Aladár Tóth» i lentipska plesna skupina Kerka.

Kristina GoherSnimka: VI. okrug

Zbratimljeni Zadar i TerézvárosU dvorani doma kulture budimpeštanske gradske četvrti Terézvárosa gradonačelnica toga okrugaZsófia Hassay i zamjenik zadarskoga gradonačelnika Ivica Vlakić 30. lipnja 2015. svečano su potpisaliPovelju o zbratimljavanju grada Zadra i Terézvárosa. Događaju su nazočili zamjenici gradonačelnicei vijećnici skupštine Terézvárosa, gradonačelnik grada Lentibe (Lenti) László Horváth, te veleposlanikRepublike Hrvatske u Budimpešti Gordan Grlić Radman i savjetnik hrvatskoga Veleposlanstva IvanBušić.

Svečano potpisivanje Povelje o zbratimljavanju grada Zadra i Terézvárosa

Razmijenjene su i gradske zastave.

GRADIŠĆE n 11 n

I. Revija gradišćanskohrvatske narodne nošnjeGara i Unda na putu prijateljstva

Na ideju Hrvatske državne samouprave, ovoljetna kulturna turneja je organizirana med Hrvati Jursko-mošonsko-šop -ronske i Bačko-kiškunske županije. Gara i Unda su dostale mogućnost za kulturno i ljudsko približavanje ter upozna vanje.Bunjevačka izvorna kulturna grupa 27. junija, u subotu, je krenula na put da posjeti „Vesele Gradišćance“ na Undi. U „Škadnju“ na undanskom Glavnom trgu je do 17 uri sve bilo već pripravno i za početak I. Revije gradišćanskohrvatskenarodne nošnje.

Med časnimi gosti su pozdravljeni BerislavŽivković, prvi tajnik Veleposlanstva Re -pub like Hrvatske u Budimpešti, MatijaFirtl, zastupnik u Parlamentu, Ivan Gugan,HDS-ov predsjednik, dr. Andraš Handler,predsjednik DGHU-a, Franjo Grubić, kolj-nofski načelnik, kot i člani žirija I. Revijenaših nošnjev. Jelka Perušić, predsjednicadruštva Hajdenjakov iz Austrije, dr. MijoKaragić, počasni konzul Republike Hrvat-ske u Ugarskoj, Srđan Borota, bivši članLada, i etnograf dr. Šandor Horvat iz Nardesu na se zeli tešku zadaću ocjenjivanja. Pe-ljači i delegati okolišnih hrvatskih selskupa s domaćimi ljudi su znatiželjno gle-dali približavajuću povorku ka je sjajila odraznovrsnih narodnih nošnjev. UndankaVivien Fülöp s jačkom “Podvikuje bunje-vačka vila“ pozdravila je goste i nazočne.Mali narašćaj Undancev pod peljanjemTerike Kiss predstavio se je brojalicami itancom «Pilići». ŽVS Biseri je i ovput, podpeljanjem Sabine Balog, začarao gledate-lje s narodnimi jačkami. Za programskimuvodom domaćinov, peljač bunjevačkekulturne grupe Martin Kubatov je pred-stavio publiki svoje naselje Garu, kade de-setkrat tolikimi živu, kot na Undi. Nimci,Romi, Hrvati i Ugri živu skupa u ovom juž-nougarskom selu, ki si čuvaju jezik, obi-čaje, kulturu i identitet. Kako uspješno točinu, smo već pri prvoj tančenoj predstavimogli viditi, pri dalmatinskom plesu „Kaš -telanka“. Njeva „Bunjevačka svita“ nas jeveć otpeljala u Bačku, a „Bunjevačka

svadba“ već u domaće im selo, u Garu. I naovoj točki programa su se našli skupni ko-rijeni. Koreograf Antun Kričković, zaslužniumjetnik, vlasnik Erkelove nagrade, je ko-reografirao skoro u istu dob „Undanskoveselje“ i domaću mu „Bunjevačkusvadbu“. Ovakov bogati jerb vridan je vje-kovječnosti. Bez muzike nij’ tanca, ali gar-ski Tamburaški sastav “Bačka“ kroz cijelinastup uspješno, s dušom je pratio svojeplesače. «Veseli Gradišćanci» razveselili sunazočne svojimi tanci i jačkami Žetvenihobičajev, s podupiranjem undanskih tam-burašev, pod peljanjem Djurdjice Balog.Da tancoši ne budu preveć opterećeni, or-ganizatori su med tančene kusiće „zaboli“reviju gradišćanskohrvatske narodne noš -

nje. Štefan Kolosar, predsjednik undanskei županijske Hrvatske samouprave, peljač«Veselih Gradišćancev», je na već mjestipomagao utemeljenje tancoških grup iimao je mogućnost upoznavati se s raz-nimi nošnjami. Davno je već sanjao o revijinarodnih nošnjev, ča si je ovput mogao irealizirati. Kako je Srđan Borota rekao, lipoje gledati ovo bogatstvo negdašnje pra-teži, ali teško je je nagradjivati, jer svaka jelipa, svojemu narodu najdraža, a ne bi nikanili da si volju zgubu oni ki nisu dospilimed nagradjene. U tri kategorija su jošocjenjivali nošnje, po tom su se narodilislijedeći rezultati: Izvorna kategorija: 1. mjesto: Kemlja (staramajka s unukom),2. mjesto: Hrvatski Židan (iz kolekcije po-kojnoga Lajoša Brigovića), 3. mjesto: Unda(zimska oprava).

Stilizirana kategorija: 1. mjesto: Unda(zaručnja sa zaručnjakom), 2. mjesto: Bizo-nja, 3. mjesto: Petrovo Selo. Treća katego-rija s nagradom undanskih privatnikov: 1. mjesto: Unda, 2. mjesto: Kiseg, 3. mjes to:Vedešin, 4. mjesto: Unda (undanske divojke).Za dužičkim i sadržajnim programom za-čelo se je druženje kod vičere, a nastavilose je dalje pri koncertu petroviskoga tam-buraškoga sastava Koprive. Tancanju, ja-čenju, veselju nije bilo kraja, a svemudobromu slijedi nastavak u septembru uGari, kamo će rado otputovati „Veseli Gra-dišćanci“ iz Unde.

Marija Fülöp-Huljev

Zadovoljni organizatori i diozimatelji iz Gradišća

Garska Bunjevačka izvorna kulturna grupa

n 12 n PODRAVINA

KUP PODRAVSKIH RIBIČAU organizaciji Hrvatske samouprave Šomođske županije, u subotu, 11. srpnja, uobičajeno je priređenKup podravskih ribiča. Ovogodišnji odabir mjesta pao je na ribnjak kod Mrnje (Merenye), što je pred-ložio predsjednik daranj ske Hrvatske samouprave Đuso Gorjanac. Program je započeo u jutarnjimsatima, nazočne je pozdra vio Jozo Solga, predsjednik Hrvatske samouprave Šomođske županije, kodulazne kuće ribnjaka.

Kup podravskih ribiča uobičajeno je godiš-nje natjecanje u programu rada Hrvatskesamouprave Šomođske županije izmeđuhrvatskih samouprava iz regije te iz Hrvat-ske. Poticatelj mu je bio Izvarac Tibor Hudakpočetkom prošloga desetljeća. Svaka sa-mouprava može prijaviti družinu od dva

člana. Na ovogodiš-njem natjecanju su-djelovale su 24družine, tj. 48 ribiča,a na priredbi, zaje-dno s njima i go-stima iz Hrvatskesamouprave ove re-gije, bilo je stotinjak

ljudi. Ovo je veoma velik broj sudionika. S tim se mišljenjem slo-žio i Jozo Solga, te je rekao da možemo biti zadovoljni jer od Vaj-slova do Izvara gotovo sve hrvatske samouprave su se javile na

natjecanje, ali, naravno, plan jeda se broj sudionika i naselja jošvećma proširiOsvajačima I., II. i III. mjesta pri-pada pehar i povelja; svim sudio-nicima medalja i niz vrijednihnagrada mnogobrojnih podupi-ratelja, kao što su bile hrvatskesamouprave regije, Hrvatskadržav na samouprava, Hrvatskasamouprava Šomođske županije,poduzetnici i mnogi drugi.

Najveći broj riba, 56 komada,ulovio je Ivica Ščuka, gost izhrvat skog naselja Ferdinan dov -ca, o kome treba znati da je ribo-lov njegova strast već 25 godina.Nagradu za najmanju ulovljenuribu dobio je Beno Šimara, naj-veća je riba bila teška 9,3 kilo-grama, a ulovio ju je ZoltanVizvari. Najboljom družinom ipobjednikom dana postala je

ona iz Ferdinandovca. Družini je uručen KUP PODRAVSKIH RIBIČAna rok od godinu dana. Družina se obvezuje gravirati na kupdatum pobjede i ime samouprave.

Ostali sudionici ovogodišnjeg natjecanja ribiča Hrvatske sa-mouprave Šomođske županije jesu timovi iz: Tomašina, NovogaSela, Barče, Ferdinandovca, Dombola, Martinaca, a bili su tu i Po-tonjani, Daranjci i brojni drugi.

Završetak natjecanja i prijepodnevnog programa bio je za-jednički objed i druženje nazočnih uz glazbu i dobro ozračje.

Luca Gažić

Treći, a ne i zadnji

Pobjednici Kupa podravskih ribiča

Novoselska družina

U nadi dobrog ulova

MALA STRANICA n 13 n

I ove je godine u našoj školi od sredine lipnja bio tabor s hrvat-skim sadržajima, koji je organizirala Hrvatska samouprava VII.okruga. Predsjednica te samouprave Katica Benčik odgajateljicaje u našoj Hrvatskoj školi. Jako smo čekali ovaj zanimljivi tabor ukoji već dolazimo već više godina na kralju školske godine. Pro-grame su nam pripremile učiteljica Ka-tica Benčik i nastavnica Jelica Kőrösi.Prije podne smo se igrali i vježbali hr-vatski jezik, učili nove pjesmice i bavilise raznovrsnim obrtničkim djelatno-stima. Učenici nižih razreda rado su iz-rađivali razne predmete od papira ilivune. U podne smo imali ručak, a po-slije toga smo imali razna zanimanja.U ponedjeljak, utorak i petak smo išliu igraonicu, u srijedu smo bili u kinu,a u četvrtak smo posjetili životinjskiotok Rex. Ondje smo upoznali i hraniliraznovrsne životinje. Svaki smo danjeli sladoled ili krafne. U petak smo pri-jepodne mi, učenici viših razredapredstavili učenicima nižih razreda„Malu zlatnu bajku“, sredstvima kojesmo sami pripremili. Jako smo se

dobro osjećali u ovom taboru. Jedva čekamo idući kamp, jer udrugom taboru će nam se pridružit profesor tjelesnog odgojaZoran Marjanović.

Luca Molnaručenica 5. razreda

n 14 n POMURJE

Međunarodna filmska radionica bila je zapravo nastavak prošlo-godišnje radionice u Ivanovcu u kojoj su sudjelovala i djeca po-murskih naselja. Suradnja između Kerestura, Serdahela i Ivanovcanastavljala se i tijekom školske godine u suradnji s mjesnimosnov nim školama i hrvatskim samoupravama u okviru Filmskihradionica, a serdahelska Hrvatska samouprava primila se daovoga ljeta organizira Međunarodnu filmsku radionicu. Na tu jetemu predala natječaj kod Državnog ureda za Hrvate izvanHrvat ske, međutim nije bio potpomognut, stoga je radionicaodržana u skromnijim okolnostima i zatražena je pomoć s raznihstrana.

– Prošle su se godine naša djeca odlično osjećala u Ivanovcu,neki od njih su upravo zbog radionice započeli baviti se fotografi-ranjem i dobili motivaciju za učenje hrvatskoga jezika. Zbog toganikako nismo htjeli da se ta surad nja ne nastavi, pa smo odvojilivelik dio vlas titih sredstava, a mnogi su nam i pomagali. Serdahel-ska Seoska samouprava bes plat no je osigurala smještaj za međi-murske goste, mnogi su mještani pomogli da se snimaju vrijednimaterijali, neki su nam kolače pekli, neki su nam pomogli prijevo-

zom itd. Nažalost, naša samouprava ne raspolaže kamerama zasnimanje, pa su cijelu opremu osigurali naši gosti, tj. ivanovečkiFoto-kino klub, te nam nudili stručnu pomoć voditelji ivanovečkeorganizacije, profesorica Nataša Kralj i voditelj Radovan Petković. –kazao je predsjednik serdahelske Hrvatske samouprave StjepanTurul. Mnogi gledatelji misle da je snimanje dokumentarnogfilma vrlo jednostavno, treba samo kamera i može se snimiti. Su-dionici radionice uvjerili su se da to nije toliko jednostavno, u po-četku trebalo je dogovoriti tko će snimati kamerom, snimati ton,reći uvod, postavljati pitanja, kakva pitanja treba postaviti itd. Odpetnaest sudionika radionice svatko je imao svoj zadatak i svatkoje mogao isprobati kako je biti iza kamere ili ispred nje. Priča jekrenula od glumice Šare Fedak, naime radionica je bila smještenau Fedakovoj kuriji, pa se nastavljala o Hrvatima, o njihovu životu,

o čemu je govorila Katica Kőnig, o Muri i ribolovu, što su prikazalivrsni ribari Štef Prosenjak, Jožo Takač i Lajoš Huler. Katica Prose-njak je naučila filmsku družinu pripremati čuvene serdahelskegibanice, a Marija Prosenjak i Ilona Štric izradbu prekrasnih pisa-nica. Bilo je vremena i na druženje sa Stjepanom Horvatom kojije govorio o ispiranju zlata, o konjima, o izradbi zvonca i o mno-gim vrijednostima čime su se nekada ljudi bavili. Trebalo je zavi-riti malo i u zajednič ku povijest Mađarske i Hrvatske, naimeradionica je posjetila u Zalaváru spomenik slavenske braće Ćirilai Metoda, u Keszthelyu Feštetićev dvorac, te se provozala brodi-com na Balatonu, čiji je ime također slavenskoga podrijetla. Ve-liko iznenađenje je bilo na šetalištu grada Keszthelya «SladoledAdrija» na čijem je štandu stajao prodavač upravo iz Hrvatske nu-deći sladoled po hrvatskom receptu. Od mnogih radnih danadružini dobro je došao odmor na letinjskim bazenima, a zahva-ljujući izvrsnoj družini i Radovanu Petkoviću, do zadnjeg danaradionice montiran je i film (u sirovom stanju) o tradicijama i obi-čajima pomurskih Hrva ta „O Katičinu, Maričinu, Štefovu i Jože-kovu zlatu“, koje će se dijeliti poslije kamerom.

beta

Međunarodni „filmski stožer” snimao u SerdaheluU organizaciji serdahelske Hrvatske samouprave „Stipan Blažetin» i Foto-kino kluba Ivanovec, od 27.lipnja do 1. srpnja u Serdahelu je održana Međunarodna filmska radionica s tematikom „Tradicije iobičaji pomurskih Hrvata“ u kojoj su sudjelovala djeca iz pomurskih hrvatskih naselja i iz međi mur -skog Ivanovca. Kamera međunarodnog filmskog „stožera“ ovjekovječila je niz vrijednosti pomurskihHrvata od izradbe pomurske gibanice, pisanice do ribolova na Muri i zanimljivih osoba Hrvata, koji suponosni na svoje korijene i koji još čuvaju kajkavsko narječje i stare običaje. Radionica je posvećenaČabi Prosenjaku, pokojnom vijećniku županijske Hrvatske samouprave i predsjedniku petripskeHrvatske samouprave, koji je lani spojio ljubitelje filma i snimanja s jedne i druge strane rijeke Mure.

Marija Prosenjak i Ilona Štric predstavile su izradbu pisanica.

Snimanje na Muri

Najbolja je Katičina (Prosenjak) i Jeličina (Adam) gibanica.

SPORT n 15 n

Od Murskoga Središća do Koljnofa

Ciklomaraton Pannonia 300Prve subote miseca julija su se prik Gradišća vozili diozimatelji ciklomaratona Pannonia 300. Orga-nizator ove ture je bio Međimurski biciklistički klub Mura, čiji člani su već dvakrat tirali kroz Gradišće,no ovput uz vožnju su i stali na kratko druženje s Gradišćanskimi Hrvati u Ugarskoj. Ov ciklomaratonod 300 km sa štartom u Murskom Središću imao je svoje kontrolne točke isključivo i samo u našihrvatski naselji. U Petrovom Selu, Kisegu, potom pak u Koljnofu, otkud za kratkim počivanjem i obje -dom športaši su se ganuli najzad na istom putu. Izvješćaj o ovom maratonu napisao je Nenad Ciglar,glavni organizator i ujedno tajnik Međimurskoga biciklističkoga kluba.

Treći BRM Pannonia 300 je ove godine krenuo iz Murskog Sre-dišća kroz hrvatska mjesta austrijskog Gradišća i zapadne Ugar-ske do Koljnofa i nazad. Respektabilnih 320 km po vrućemvremenu. Već dobro poznatim valovima Panonskog mora, ran-doneuri su prve subote srpnja odvozili 3. izdanje breveta „Pan-nonia 300”. Klasična randoneurska linijska trasa “gore i dolje”.Priliku za iskušavanje na istom razmaku dobili su i ciklomaratoncina polovičnoj ruti od 150 km. Polazište je bilo u Murskom Sre-dišću iz turističkog kompleksa “Cimper” koji spada u kategorijuobjekata “Cyclist Welcome”. Odabir mjesta ispao je izvrstan zbogblizine granice i smještajno-ugostiteljskog kapaciteta primjerenih

cijena koji je baš kao skrojen za randoneure. Trasa je prolazilaopet izravno gore na sjever duž nekadašnje “Željezne zavjese”,prelazeći pritom čak osam puta preko granice, i to samo u jed-nome smjeru. Nadzorne točke ove godine postavljene su isklju-čivo u mjestima gdje žive Hrvati. KT 1 i 4 je bila u Petrovom Selu,KT 2 u Kisegu. Na tim mjestima smo bili srdačno primljeni i ugoš -ćeni od strane domaćina, hrvatskih samouprava. KT 4 i okretišteje bilo u Koljnofu u hladovini hrvatskoga restorana “Levanda”.Bogat izbor hrane i… Osječko pivo. Terenski profil je bio priličnovalovit, posebice u drugom dijelu trase, tako da je visinski profilipak pojačan, unatoč izostanku uspona na brdo Geschrieben-stein. Na povratku, na cilj u Cimperu za sve sudionike bio je or-ganiziran roštilj uz kraći odmor i druženje. Za sudionike kraćetrase 150 km od Koljnofa je bio organiziran povrat minibusom.Ukupno je nastupilo 38 brevetara na 300 km i 4 maratonca na150 km. Osim jednog, zbog mehaničkoga kvara, svi su uspješnozavršili vožnju. Ovogodišnji brevet 300 bio je organiziran čakmalo više od standarda primjerenog takvoj priredbi. Naravno,svega toga ne bi bilo bez “vanjske” pomoći naših podupiratelja iprijatelja. Stoga im svima redom zahvaljujem: To su gradonačel-nik grada Murskog Središća Dražen Srpak, Dolores Vrtarić iz TZ

toga grada, TZ Međimurskežupanije, Hrvatska samoup -rava Petrovoga Sela, na čelu spredsjednicom Anom Škrapić-Timar, Hrvatska samoupravaKisega, na čelu s predsjedni-kom Šandorom Petkovićem, tedjelatnici TK “Cimper”, resto-rana “Levanda” s dr. FranjomPajrićem kao jednim od inicija-tora (iako odsutan) i gostionica“Nazdravlje” s Csabom Wagne-rom. Na kraju, posebno velikohvala novinarki Timei Horvat,glavnoj koordinatorici mađar-skog dijela priredbe. Vidimo sedogodine!

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

In memoriam Johana Geošić-Kalmár(1949. – 2015.)

S turobnim srcem nazvišćujemo da u 67. ljetu svojega žitka za kratkim, ali teškim betegom usambotelskom špitalju 18. julija, u subotu, preminula je Johana Geošić-Kalmár, rodjenaPetrovišćanka, ka je jur dugo ljet živila u Sambotelu i bila jako aktivna u gradskom hrvatskomžitku. Pokojna Hana je u ljetu 1995., nekoliko misec kasnije za osnivanjem pjevačkoga zboraDjurdjice, stupila med jačkare i jačkarice, a od 2002. do 2006. bila zastupnica, od 2006. do 2010.pak dopredsjednica Hrvatske samouprave grada Sambotela. Ljeta 2002. je bila med osnivačiDruštva sambotelskih Hrvatov i na svi hrvatski manifestacija, nastupi jačkarnoga zbora sveneksmo ju mogli viditi. Na početku ovoga ljeta jur je imala teške probleme sa zdravljem, ali je oz-dravila, medjutim u ovi zadnji tajedni tijelo joj je polako odustalo od daljnje borbe za žitak. Ovtajedan, utorak, u cintiru Herénya pokojnoj Petrovišćanki su zbogomdali, uz žalujuću familiju,bivši školski tovaruši, rodjaki, poznaniki i prijatelji, a sprohod je svetačno oblikovao jačkarni zborDjurdjice. Neka počiva u miru Božjem!

U Generalnom konzulatu Republike Hrvat ske u Pečuhu 23. lipnja2015. održan je sastanak s predstavnicima hrvatske zajednice izMađarske i Slovenije: s Ivanom Guganom, predsjednikom Hrvat-ske držav ne samouprave u Mađarskoj, i Đaninom Kutnjakom,predsjednikom Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, poradiostvarivanja potaknutog kontakta predsjednika mađarske i slo-venske hrvatske zajednice te razmatranja mogućnosti uspostavei razvoja suradnje ovih dviju zajednica.

Generalna konzulica Haluga izrazila je zadovoljstvo susretomte istaknula važnost povezivanja i suradnje hrvatskih zajednicaiz susjednih država, i međusobno i s hrvatskim županijama, po-sebno u pog raničnom području, ne samo u smislu povezivanja,kulturne razmjene i turističke promidžbe nego i u okviru mo-guće surad nje na prekograničnim i drugim EU projektima (npr.CBC projektima, Kreativna Europa i slično). Istaknula je i primjerdobre suradnje hrvatske zajednice iz Mađarske s hrvatskom za-jednicom iz Vojvodine, poglavito na kulturnom i znan stvenomplanu.

Ovakav način suradnje hrvatskih zajednica dobra je pret-postavka za jačim profiliranjem samih zajednica i temelj je za je-dinstveni nastup prema matičnoj zemlji s ciljem daljnjeg širenjai jačanja institucionalne brige prema Hrvatima u inozemstvu, alii s obzirom na krizu i li mitirana sredstva, mogućnosti iznalaženjanovih načina financiranja programa i projekata sredstvima iz EUfondova.

Na sastanku je dogovoreno kako će prvi korak suradnje iz-među Hrvata u Sloveniji i Mađarskoj biti gostovanje i predstav-ljanje pečuške Hrvatske samouprave i grada Pečuha na hrvat -skome balu u Lendavi 21. studenoga ove godine.

- mcc - Na pečuškom Generalnom konzulatu

SASTALI SE PREDSJEDNICI HRVATSKE MANJINE IZ MAĐARSKE I SLOVENIJE