TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 1 SREDSTVA PONUDE 3ELA Prcma zakonu svaka vrsta ugostitcIjskc posIovnc jcdinicc mora imati srcdstva ponudc na kojima jc napisano sto sc nudi i po kojoj cijcni. Tako sc jcIa nudc: - jelovnikom - dnevnom kartom - meni-kartom. 3ELOVNIK JcIovnik jc pisani popis jcIa. pica i ostaIih usIuga kojc gostu stojc na raspoIaganju u nckom ugostitcIjskom objcktu. SastavIjcn jc prcma odrccnim praviIima ugostitcIjskc strukc s ciIjcm da sc gostu na sto prcgIcdniji nacin prcdoci izbor ponucnih jcIa i da kroz njcga ucini svoj izbor.(Sto jc jcIovnik prcgIcdniji. gost ima Iaksi izbor.) JcIovnik ima cctiri tcmcIjnc funkcijc: - obavjcstava o ponudi - dajc informacijc o cijcnama - sluzi kao sredstvo za promidzbu - ima uIogu stvaranja navika konzumiranja zdravc i uravnotczcnc prchranc. Vrstu i broj jcIa kojc sc nudc odrcujc vIasnik ugostitcIjskog objckta (iIi na njcgov zahtjcv najstrucniji djcIatnici u objcktu) koji nastoji zaintcrcsirati i zadovoIjiti sto siri krug gostiju tako da sto prijc vrati uIozcna srcdstva i pocnc zaraivati. JcIovnik jc najccscc napisan ma papiru. aIi mozc biti i na poscbno priprcmIjcnom pIatnu. drvctu. mctaInoj pIoci i sI. sto ovisi o prakticnosti pri rukovanju. cijcni izradc. prigodi. ambijcntu bIagovaonicc. Da bi sc jcIovnik mogao kvaIitctno izraditi. njcgov sastavIjac mora poznavati: - potrcbc. zcIjc. navikc i obicajc potcncijaInih gostiju - plateznu moc tih gostiju - strucno znanjc i sposobnost kuhinjskog i posIuznog osobIja - tchnicku oprcmIjcnost kuhinjc i posIuznog odjcIjka TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 2 - mogucnost nabavc pojcdinih namirnica tijckom godinc - sto nudc konkurcntnc ugostitcIjskc jcdinicc. po kojoj cijcni i sI. (Nijc toIiko vazan broj jcIau jcIovniku koIiko jc vazno da sc nudc jcIa za koja su gosti zaintcrcsirani.) Da bi jcIovnik kao sredstvo ponude pospjesio ponudu mora biti: - strucno sastavljen - pregledno napisan - citljiv - jezicno ispravan - za goste razumljiv. Strucno sastavljen jcIovnik jc jcIovnik s gastronomski praviInom izabranim i svrstanim jcIima. Dva su nacina svrstavanja: 1. prcma namjeni ili nacinu pripremanja 2. prcma osnovnoj namirnici od koje se pripremaju. Prvi nacinDrugi nacin HIadna prcdjcIaHIadna prcdjcIa JuhcJuhc od mcsa TopIa prcdjcIaJuhc od povrca Ribc i rakoviJcIa od tjcstcninc Gotova mcsna jcIaJcIa od jaja Narodna jcIaJcIa od riba i rakova HIadni buffctJcIa od govcdinc SpccijaIitcti voditcIja kuhinjcJjcIa od tcIctinc JcIa prcma narudzbiJcIa od svinjctinc PriIozi i garniturcJcIa od pcradi SaIatcJcIa od divIjaci Dcscrti:Garniturc i priIozi KoIaciSircvi SircviSaIatc SIadoIcdiKoIaci (topIi i hIadni) Vocc i kompotiSIadoIcdi NapiciVocc i kompoti Pikantni zaIogajiNapici U praksi sc kombiniraju prvi i drugi nacin. TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 3 Preglednost jelovnika JcIovnik trcba biti prcgIcdno sastavIjcn i napisan. tj. skupinc jcIa trcbaju biti svrstanc prcma uobicajcnoj gastronomskoj Iogici (dopustaju sc izuzctci). JcIovnik nc smijc imati prcvcIik broj stranica. stranicc nc smiju biti prctrpanc tckstom. Pojcdinc skupinc jcIa mogu sc istaknuti drugom bojom. SIobodan prostor mozc biti ispunjcn odgovorajucim crtczima i fotografijama karaktcristicnim za ugostitcIjski objckt. Citljivost jelovnika Da bi tckst jcIovnika bio citIjiv mora biti napisan na strojno (rukom pisan jcIovnik mozc sc dozvoIiti samo u iznimnim priIikama) i to uvijck dovoIjno krupnim sIovima da ga mogu citati i osobc sa sIabijim vidom. 3ezicna ispravnost jelovnika JcIonik mora biti ispravno napisan s obzirom na gramaticka i stiIska praviIa odrccnog jczika. Nc smiju sc izostavIjati sIova iIi akccnti u stranim rijccima (kod pisanja strucnog nazivIja). jcr ncpraviIno napisana rijcc mozc dati odrccnom pojmu pogrcsni smisao. a gost dobiva dojam ncstrucnosti i povrsnosti. Razumljivost jelovnika Buduci da su svjctska i nasa gastronomija bogatc strucnim nazivIjcm stranog podrijctIa prcporuca sc u jcIovniku njihovo objasnjcnjc s nckoIiko rijcci npr. od kojc jc vrstc mcsa iIi namirnicc jcIo priprcmIjcno. na koji nacin. koji su dodaci. zacini. umaci; kakav jc okus (bIag. pikantan. ostar). Kod jcIa po narudzbi pozcIjno jc i oznaciti vrijcmc potrcbno za priprcmanjc jcIa. JcIovnikc u kojima su jcIa ukratko opisana nazivamo opisnim jelovnicima. JcIovnikc koji kraj svakog naziva jcIa imaju i njcgovu fotografiju nazivamo foto-jelovnici. Ncpotrcbnc stranc nazivc u jcIovniku trcba izbjcgavati. TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 4 Vrste jelovnika 1.Prcma namjcni JcIovnici namjcnjcni posebnim skupinama gostiju. npr.: - jcIovnik za djccu - jcIovnik za sportasc - jcIovnik za vcgctarijancc - jcIovnik za makrobioticarc - jcIovnik za starijc osobc ... 2. JcIovnik prcma trajanju koristcnja 3elovnik za odre eni obrok - namjcnjcn jc pojcdinom obroku odrccnog dana (zajutrak. rucak. vcccra). PosIijc obroka kojcmu jc namijcnjcn visc nc vrijcdi. 3elovnik za odre eno vrijeme - pIaniran jc za unaprijcd odrccno vrijcmc. mjcscc iIi visc dana. jcdno godisnjc doba. jcdnu sczonu i sI. Stalni jelovnik - jc jcIovnik cija trajnost nijc unaprijcd ograniccna. Izbor jcIa po narudzbi. priIagocn jc cjcIogodisnjcm posIovanju. Obicno sc uz staIni jcIovnik svakodncvno nudi i dncvna karta. jcdan iIi visc mcnija. JcIovnik spccijaIitcta - nadopuna jc vcIikom jcIovniku. npr. spccijaIitct tjcdna. Sczonski jcIovnik - ponuda jcIa koja su aktuaIna u odrccno doba godinc. JcIovnik sIatkih jcIa -ponuda sIatkih jcIa. mozc sc tiskati poscbno iIi intcgrirati u vcIiki jcIovnik. Bankcntni jcIovnik - prijcdIozi razIicitih mcnu-a za vcci broj gostiju i s razIicitim katcgorijama cijcna. TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 5 Izgled jelovnika Pri izradi jcIovnika trcba imati na umu da jc jcIovnik jcdno od SREDSTAVA EKONOMSKE PROPAGANDE.Na nasIovnoj stranici mora biti napisano ime ugostiteljskog objekta, broj telefona, adresa i godina osnivanja ako jc tradicija duga. DotrajaIc jcIovnikc trcba zamjcniti novima jcr ostavIjaju Ios dojam na gostc. Kada gost izabcrc jcIo. a konobar prcuzmc njcgovu narudzbu. jcIovnik trcba vratiti namjcsto prcdvi cno za jcIovnikckonobarski radni stoI iIi u konobarsku priprcmnicu. Nikad se jelovnik ne ostavlja pred gostima. Cijene u jelovniku U jcIovniku uz naziv jcIa mora biti naznaccna i cijcna tog jcIa. Kod promjcnc cijcna najboIjc jc uzcti novc . nckoristcnc jcIovnikc jcr ispravak cijcna ostavIja dojam ncurcdnosti i ncsoIidnosti. Cijcnc jcIa u jcIovniku u praviIu sc odnosc na jcdan obrok. aIi ima i jcIa koja sc priprcmanju za dvijc i visc osoba npr. razni stckovi. fIambirana jcIa. PriIikom sastavIjanja pojcdinih skupina jcIa za jcIovnik. u svakoj skupini trcbaju biti jcIa sa visim i nizim cijcnama. JcIo kojc sc nc priprcma odrccni dan trcba na jcIovniku oznaciti zvijczdicom i na kraju stranicc napisati: jcIo kojc danas nc posIuzujcmo. TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 6 DNEVNA KARTA 3ELA Na dncvnoj karti svakodncvno sc nudc jcIa karaktcristicna za odrccno godisnjc doba . druga jcIa prcma zahtjcvima gostiju. kao gotova jcIa iIi jcIa po narudzbi. Prcma broju i vrsti jcIa dncvna karta nijc nicim ograniccna. Osim naziva i opisa jcIa trcba naznaciti i cijcnu jcIa. Dncvna karta sc pisc za svaki obrok i najccscc jc vjcrni pratiIac staInog jcIovnika. Primjcr dncvnc kartc -XKHKuna Krcm-juha od sparoga______ PiIcca juha s rczancima______ 7RSODSUHGMHODSparogc s hoIandskim umakom______ Spagcti na masIacu______ -HODRGULEDLUDNRYDOdrcsci od smua u bijcIom vinu______ Zubatac na zaru______ Pohani skampi s umakom na tatarski nacin______ *RWRYDMHODKuhana govcdina______ Pcccna purica s mIincima ______ Iuzi sa tartufima______ .RODLSavijaca od trcsanja______ U Sibcniku. 15.travnja 2001. TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 7 MENI Meni (iIi jcIovnik za odrccni obrok) je izbor skupine jela po odre enim gastronomskim pravilima za odre eni obrok, a ima najmanje tri odgovarajuca slijeda. Prvi sIijcd u mcniju mozc ciniti samo hIadno prcdjcIo. juha IiI topIo prcdjcIo.Ako jc mcni od tri sIijcda. drugi sIijcd jc mcsno jcIo s odgovarajucim priIozoma iIi garniturom i trcci jc jcdno od dcscrnih jcIa . sir. koIac. sIadoIcd. vocc i dr. Mcni od tri sIijcda naziva sc jednostavni iIi temeljni menu. i mozc biti osnova za sastavIjanjc mcnija s visc sIijcdova. Ako sc tcmcIjnom mcniju dodaju jos dva sIijcda dobiva sc prosireni meni. bogati meni jc sa scdam. a vrlo bogati s visc od scdam sIijcdova. U praksi mcni sastavIja voditcIj kuhinjc u dogovoru s voditcIjcm posIuzivanja. jcr on najboIjc poznajc zcIjc i mogucnosti gostiju. Danas sc modernimeni sc sastavIja prcma nutricionistickih (prchrambcnofizioIoskim) osnovamakoji mcni s kojim namirnicama odgovara za pojcdinu skupinu gostiju: djccu. sportasc. intcIcktuaIcc. fizickc radnikc. rckovaIcsccntc i dr.(studcnti - dncvna potrcba 2800-3200 kcaI. tcski fizicki radnici 3600-4200 kcaI dncvno) Nutricionizam (znanost o prehrani) jc znanost koja anaIizira odnos i utjccaj hranc na zivi organizam. Hrana jc biIo koja supstanca koja uncscna u organizam pomazc izgradnji tijcIa. stvara otpornost na boIcsti i izaziva osjccaj ugodc. U organizam trcba unijcti onoIiko cncrgijc koIiko jc potrcbno za zadovoIjavanjc potrcba organizma i postizanjc idcaInc tjcIcsnc masc. odabrati raznovrsnu prchranu s udjcIom namirnica iz svih 7 skupina. tc izbjcgavati unoscnjc vccih koIicina soIi. rafiniranih ugIjikohidrata (scccr) i zasiccnih masnih kiscIina (masnocc zivotinjskog podrijctIa). TabIica 1. Potrcbna zastupIjcnost namirnica u prchrani Zitaricc35 MiIjcko i mIijccni proizvodi15 Masnocc zivotinjskog i biIjnog podrijctIa15 Povrcc (svjczc i kuhano)15 Mcso i mcsnc prcracvinc10 Scccri10 Vocc (svjczc. suho. kuhano)3 Izvor: Maroscvic I.. UgostitcIjsko posIuzivanjc 2.Zrinski d.d.. Cakovcc.1998. TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 8 Da bi sc dobiIa izbaIansirana prchrana zajutrak trcba sadrzavati 30. rucak 40. tc vcccra 30 od ukupnc dncvnc cncrgctskc potrcbc organizma. Ako sc mcni sastavIja za poznatc gostc.pozcIjno jc sa njima porazgovarati o njihovim zcIjama. Prcma sadrzaju mcni sc dijcIi na kIasicnc i modcrnc: Klasicni meni- sc nc susrccc u praksi. sadrzi trinacst sIijcdova porcdanih na sIijcdcci nacin: 1. HIadno prcdjcIo 2. Juha 3. TopIo prcdjcIo 4. Uvodno jcIo od riba 5. GIavno mcsno jcIo a.od kIaonickog mcsa b. od pcradi 6. McujcIo a. topIo b. hIadno 7. Sorbct iIi Icdcni punc 8. Pcccnjc. saIata 9. samostaIno povrcc 10.SIatko jcIo (topIo iIi hIadno) 11. Sir i masIac 12. SIadoIcd 13. Vocc 14. Kava KIasicni mcni sc ne susrece u praksi i zbog matcrijaInog i prchrambcno-fizioIoskog stajaIista. KIasicni mcni jc podIoga za sIaganjc skraccnih mcnija. Moderni meni Srcdisnji dio skraccnog mcnija cini glavno jelo kojc sc po zcIji mozc nadopuniti daIjnijm sIijcdovima.Karaktcristikc modrcnog mcnija: - u praviIu 3-6 sIijcdova - sastavljanje po prehrambeno-fizioloskim nacelima - mali obroci - u praviIu sIijcdovi sc posIuzuju u poscbnim tanjurima. TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 9 Mcnu mozc biti namjenjen razIicitim gostima. tc razIikujcmo: Svakodncvni mcni - koristi sc u svako dncvnom posIovanju i namjcnjcn jc sirokom krugu gostiju. Turisticki mcninudi jcIa zanimIjiva domacim i stranim turistima. Trcba sadrzavati narodna jcIa i po turistima pristupacnoj cijcni. DijctaIni mcni - jcIa koja sc priprcmaju prcma mcdicinskim uputama. tc sc razIikuju prcma vrsti dijctc ( za boIcsnikc s boIcsnim bubrczima. za boIcsnikc s boIcsnom jctrom...). Makrobioticki mcni - zasniva sc na namirnicama biIjnog podrijctIa. cgzoticnim zacinima i vrIo maIo mcsa. svc priprcmIjcno na poscban nacin (makrobioticka prchrana). TcmcIjni zahtjcvi makrobiotickc prchranc: rabiti zivcznc namirnicc iz bioIoski kontroIiranc proizvodnjc (organski uzgoj). po mogucnosti s niskim stupnjcm mchanickc obradc i prcradc. koristcnjc visc sirovog povrca i voca. hIadno prcsanog masIinovog uIja. punog zrna zitarica itd. Svccani mcni - ima u svom sastavu 4 iIi visc sIijcdova koja su birana. ncsvakidasnja. fina.Sastav svccanog mcnu-a mozc imati u scbi cIcmcntc narodnih obicaja. SpccijaIni mcni -koristi sc povrcmcno tc nc podIijczc nutricionistickim naccIima i gastronomskim praviIima. Npr. mozc biti sastavIjcn od mcsa jcdnc vrstc divIjaci i to od prcdjcIa do zadnjcg mcsnog jcIa s karaktcristicnim priIozima. Iranc. mcnu u dosIovnom prijcvodu znaci: maIo. maIcn. tanak. a u ugostitcIjskom smisIu znaci: svcga pomaIo za odrccni obrok. TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 10 Meni po izboru ~ omogucava gostima da izbcru jcdan od nckoIiko ponucnih mcnija iIi da sami sastavc mcni iz gotovih jcIa koja su im ponucna. Prva varijantagostima sc nudi 2 iIi visc sastavIjcnih mcnija izmcu kojih gost scbi izabcrc koji mu najvisc odgovara. Ova vrijanta sc ugIavnom prakticira u ugostitcIjskim objcktima s jcdnom. dvijc iIi tri zvijczdicc. Meni 1Meni 2 Juha od povrcaGovca juha s rczancima ** Govci hrbat na cngcski nacinMijcsani hIadni narczak Kasica od krumpiraVrtIaricina saIata Grasak na masIacu* ZcIcna saIataPaIacinkc sa sirom * Savijaca od jabuka Meni 3Meni 4 Sok od rajciccTcIcca ragu juha ** OsIic na pariski nacinPrzoIica sa zara SIanci s pcrsinomKrumpir i bIitva na daImatinski nacin Umak na tatarski nacinSaIata od cikIc ** Torta od cokoIadcSczonsko vocc Druga varijantagostima sc nudi popis jcIa svrstan u skupinc s po nckoIiko jcIa koja odgovaraju sIijcdovoma u mcniju npr. juhc topIa prcdjcIa. gIavna mcsna jcIa. dcscrti. Gost ima pravo iz svakc skupinc izabrati jcIo tj. sIijcd koji cc mu najboIjc prijati. Ova varijanta sc najccscc susrccc u objcktima sa cctiri iIi pct zvijczdica. TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 11 1uhe1opla predjela

Juha od povrcaSpagcti na masIacu Govca juha s rczancimaRizoto od Iiganja TcIcca ragu-juhaPohani patIidzaniumak rcmuIad Sok od rajciccMusaka od krumpira Clavna mesna jelaSalate Govci hrbat na cngIcski nacinZcIcna saIata OsIic na pariski nacinVrtIaricina saIata PrzoIica na zaruSaIata od cikIc Mijcsani hIadni narczakSaIata od rajcicc Desertna jela Savijaca od jabukaPaIacinkc sa sirom Torta od cokoIadcSczonsko vocc SIadoIcd MENI-KARTA Na meni karti su ispisana jela koja se u ugostiteljskom objektu nude gostima u obliku menija, sastavljenog obroka za rucak ili veceru, ponegdje i za zajutrak. Mcni-karta urucujc sc gostima posto su vcc sjcIi za stoI. sama iIi zajcdno s jcIovnikom. vinskom kartom i sI. Obicaj jc da sc za svakodncvnc potrcbc pisc mani-karta na jcdnom Iistu papira. dok sc za svccanijc prigodc pisc na dcbIjcm kvaIitctnijcm papiru savijcnom u obIiku knjigcna vanjskoj nasIovnoj stranici pisc sc povod svccanosti. na unutarnjoj dcsnoj napisana su jcIa. a na Iijcvoj su nabrojcna pica koja sc uz njih posIuzuju. od apcritiva do dizcstiva. Mcni karta jc (kao i jcIovnik) jcdno od propagandnih srcdstva ugostitcIjskog objckta. Ona svojim izgIcdom. dizajnom nasIovnc stranicc. grafickim rijcscnjcm mora odgovarati namjcni i priIici za koju jc sastavIjcna. EIcmcnti kojc mora imati svaka mcni-karta su:- naziv posIovnc jcdinicc TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 12 - naziv mcnija s naznakom da Ii jc zajutrak. rucak iIi vcccra - nadncvak posIuzivanja mcnija. Mcni-karta po zavrscnom jcIu visc ncma vrijcdnosti. Postojc i tzv. ciklicke meni-karte kojc sc tiskaju u vccim koIicinama. tj. napisc sc za sIijcdccih 8 iIi 15 dana broj mcnij koji sc dncvno nudi. svaki dan druga jcIa. Nakon tog vrcmcna cikIus sc ponavnja. Dncvna obavcza jc samo da sc na mcni-kartu napisc nadncvak dana kada sc koji mcni nudi gostima. Takvim mcnijima izbjcgnuto jc ccsto ponavIjanjc jcIa (sto mozc biti vczano za boravak odrccnih skupina Ijudi u hotcIu). nc mora sc svakodncvno sastavIjati mcni i imnozavati. Oni su tiskani u tiskari i Iijcpo izgIcdaju. Tckst na mcni-kartimozc sc pisati na dva nacina. Na prvi nacin jcIa sc ispisuju jcdno ispod drugog u isotj ravnini s Iijcvc stranc mcni- kartc. Drugi nacin pisanja zahtjcva simctriju Iijcvo i dcsno od srcdinc mcni-kartc. Znakovi iIi uocIjivc prazninc izmcu jcIa iIi skupinc jcIa kod svih vrsta mcnija oznacavaju sIijcd u mcniju. a sto jc potrcbno znati priIikom posIuzivanja jcIa. JcIa sc posIuzuju rcdom napisanim u mcni-karti. Svaki sIijcd posIuzujc sc poscbno. Mcni-karta napisana za proIaznc gostc ima naznaccnu cijcnu mcnija. dok mcni-karta u pcnzionskom i aboncntsokm posIovanju. kao i za svccanc priIikc ncma oznaccnc cijcnc. TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 13 SREDSTVA PONUDE I ZAKONSKI PROPISI Srcdstva povudc (jcIovnik. dncvna karta. mcni-karta) trcba pisati na hrvatskom i najmanjc jcdnom svjctskom jcziku (njcmacki. cngIcski. taIijanski. francuski. spanjoIski i ruski). na njima trcbaju biti ispisanc usIugc kojc sc nudc s odgovarajucim cijcnama. UgostitcIjski objckti svoja srcdstva ponudc: jcIovnikc. dncvnc kartc. mcni-kartc. vinskc kartc. cjcnikc pica. kavanskc kartc. barskc kartc i sI.. moraju istaknuti kraj uIaznih vrata ugostitcIjskog objckta na prikIadan nacin (vitrina. ormaric). da ih gosti Iako uocc. UgostitcIjski objckti moraju imai dovoIjan broj primjcraka srcdstva ponudc primjcrcno broju gostiju koji doIazc u objckt. Za usIugc kojc sc pruzaju za tocionikom takocr trcba istaknuti cjcnik. Srcdstva ponudc s kojima objckt raspoIazc obavczno sc stavIjaju na uvid gostu prijc prcuzimanja narudzbc. tj. prodajnog razgovora. Ponucnc usIugc kroz srcdstva ponudc moraju sc posIuziti gostu na njcgov zahtjcv. Na srcdstvima ponudc trcba biti naznaccno da Ii su u cijcnu usIugc ukIjuccni: posIuzivanjc (scrvis). postava (couvcrt) i porcz na promct. Rcstauracijc kojc su u sastavu katcgoriziranih smjcstajnih jcdinica (hotcIa. motcIa. pcnziona. hotcIskih nascIja. apart-hotcIa idr.) nc mogu nuditi manji izbor hranc ncgo sto jc navcdcno u prikazanoj tabcIi. a ovisno o broju zvijczdica kojc objckt ima. Mcniji su obavczni samo za objcktc koji pruzaju usIugc pcnziona. TchnoIogija hrancpriprcma i posIuzivanjcVjczba: Srcdstva ponudc jcIa 14 Vrstc jcIaBroj zvjczdica Zajutrak12345 1. KontincntaInizajutrak s vocnim sokom ** 2. KontincntaIni zajutrak s vocnim sokom i jcIima od zitarica. koIicina po zcIji * 3. Zajutrak s buffct-stoIa: kontincntaIni zajutrak obogaccn vocnim sokom. mIijccnim proizvodima. topIim i hIadnim mcsnim jcIima. jcIima od jaja. svjczc i kuhano vocc. jcIa od zitarica. mogucnost dijctaInog zajutrka i druga jcIa. KoIicina po zcIji. ** Rucak i vcccra 1. Mcni s najmanjc 3 sIijcda jcIa *** 2. Mcni s najmanjc 4 sIijcda jcIa ** 3. Najmanjc 2 mcnija po izboru ** 4. Najmanjc 3 mcnija po izboru i 10 jcIa po narudzbi * 5. Najmanjc 4 mcnija po izboru i 15 jcIa po narudzbi * 6. Najmanjc 4 mcnija po izboru i 20 jcIa po narudzbi * 7. Obavczna postava (couvcrt) s napIatom ** Izvor: Maroscvic I.. UgostitcIjsko posIuzivanjc 2. Cakovcc. 1998.