Upload
zarko-culibrk
View
262
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
patologija, sok, kardiovaskularna patologija, srce, srcani
Citation preview
ŠOK U ŠOK U KARDIOVASKULARNOJ KARDIOVASKULARNOJ PATOLOGIJIPATOLOGIJI
Šok je patofiziološki pojam te u tom smislu predstavlja stanje teško poremećene tkivne perfuzije koja nije dovoljna da odstrani produkte metabolizma iz tkiva.
Uslovi potrebni za održavanje adekvatne cirkulacije:
Normalan rad srca kao pumpe Normalan volumen cirkulišuće krvi Odgovarajući tonus krvotoka koji
osigurava normalnu raspodelu cirkulišuće krvi
Normalna propustljivost velikih krvnih sudova i srca toku krvi (osustvo mehaničkih prepreka.
I KARDIOGENI ŠOK
Miopatske lezije Oštećena kontraktilnost miokarda ( AIM- kritična
masa oko 40%, kongestivne KMP, miokarditisi) Smanjena propustljivost zida srca (bolesti taloženja,
IHSS)
Ozbiljni poremećaji ritma Mehanički faktori u srcu
Regurgitirajuće lezije (akutna mitralna i aortna insuficijencija, ruptura IV septuma)
Opstruktivne lezije (mitralna i aortna stenoza, IHSS, miksom I tromb u levoj pretkomori, disfunkcija veštačkog zalistka)
II ŠOK ZBOG PRIMARNE OPSTRUKCIJE KRVOTOKA IZVAN SRCA
Tamponada perikardaKonstriktivni perikarditisPlućna embolijaDisekantna aneurizma aorte
III HIPOVOLEMIČKI ŠOK
Krvarenje ( spoljašnje ili unutrašnje) Gubitak volumena
Proliv, povraćanje, opekotine, diabetes mellitus, diabetes insipidus
Gubitak volumena u “treći prostor” (peritonitis, akutni pankreatitis, ascites)
IV ŠOK ZBOG PRERASPODELE KRVOTOKA (1)
Septički Metabolički ili toksički (teška acidoza ili
alkaloza, respiratorna, renelna ili hepatična insuficijencija, intoksikacija lekovima i teškim metalima)
Endokrini (diabetes mellitus, diabetes insipidus, insuficijencija kore nadbubrežne žlezde, hipotireoza, hipoparatireoidizam i hiperparatireoidizam)
IV ŠOK ZBOG PRERASPODELE KRVOTOKA (2)
Poremećaj mikrocirkulacije zbog povećane viskoznosti krvi ( policitemija rubra vera, miltipli mijelom, makroglobulinemija, krioglobulinemije, masna embolija)
Neurogeni (cerebralni i spinalni) Anafilaktički
Neovisno o uzročnom faktoru, krajnji rezultat je nedovoljna opskrba tkiva kiseonikom, te nagomilavanje produkata metabolizma u tkivima.
Ishemijska lezija rezultira mnoštvom biohemijskih poremećaja:
Oslobađanje enzima Poremećaj aktivnosti RES-a Nagomilavanje raspadnih produkata
metabolizma Lokalna akumulacija H+ jona i laktata Poremećaj koagulacije DIK
Sniženje TA u šoku izaziva seriju reakcija preko:
PRESORECEPTORA u srcu i velikim krvnim sudovima
SISTEMA RAA
Povećanje tonusa simpatikusa sa povećanjem cirkulišućih kateholamina
PROMENE NA SRCU U NEKARDIOGENOM ŠOKU (1)
Prelazak aerobnog u anaerobni metabolizma
Pad koncentracije visoko energetskih fosfatnih spojeva
Depresija kontraktilnosti Porast enddijastolnog pritiska u desnoj
komori
PROMENE NA SRCU U NEKARDIOGENOM ŠOKU (2)
Simpatikotonija Vazokonstrikcija Porast metaboličkih i neurohumoralnih
faktora Poremećaj srčanog ritma
DIJAGNOZA ŠOKA se zasniva na:1. Nalazima neadekvatne tkivne perfuzije:
Hipotenzija Diureza manja od 20ml na sat Progresivno povećanje laktata i sniženje P
O2, CO2 i HCO3 u arterijskoj krvi uz prisutnost znakova hipoperfuzije periferije i vitalnih organa
Poremećaj svesti Poremećaji ritma srca Periferna cijanoza
DIJAGNOZA ŠOKA se zasniva na:
2. Prisustvu znakova kompenzatornih mehanizama organizma Tahikardija Tahipnea Dijaforeza
LEČENJE VITALNO UGOŽENIH BOLESNIKA U ŠOKU SVODI SE NA DVA OSNOVNA PRINCIPA:
Lečenje primarnog uzroka šoka
Lečanje posledica poremećene perfuzije vitalnih organa
ZA ADEKVATNO LEČANJE BOLESNIKA U ŠOKU NUŽNO JE TRAJNO PRATITI SLEDEĆE (1) :
Stanje svesti, kvalitet perifernog pulsa, boju i temperaturu kože
Telesnu temperaturu Frekvenciju i dubinu disanja Satnu diurezu Arterijski pritisak EKG
ZA ADEKVATNO LEČANJE BOLESNIKA U ŠOKU NUŽNO JE TRAJNO PRATITI SLEDEĆE (2) : Uvesti kateter u venu cavu i trajno pratiti CVP.
U jedinicama gde je to moguće treba uvesti Swan-Ganzov kateter i meriti i pulmonalni kapilarni pritisak koji je mnogo bolji parametar za procenu pritiska punjenja leve komore.
Meriti minutni volumen srca i perifernu vaskularnu rezistenciju ( u kardiogenom šoku uz PKP je neophodno i ovo merenje)
Serijski pratiti pH arterijske krvi i parcijalne pritiske gasova u arterijaskoj krvi.
NA OSNOVU INICIJALNIH MERENJA I PRAĆENJA NAVEDENIH PARAMETARA POTREBNO JE OSIGURATI Ublažavanje bola i sediranje pacijenta Adekvatnu oksigenaciju arterijske krvi Pa
O2>60mmHg(8kPa), što se postiže davanjem 6-8lO2/min putem maske ili nekim drugim vidom asistirane ventilacije
Uspostavljanje diureze od preko 30-40ml/h Adekvatnu količinu cirkulišućeg volumena Korekciju svih elektrolitskih i acidobaznih
poremećaja Lečenje svakog poremećaja ritma srca
Koronarna jedinica
Postavljanje Swan-Ganz-ovog katetera
Krive pritisaka u desnoj kateterizaciji
Desna predkomora Desna komora
Plućna arterija PCW
Ako napred navedene mere, uz lečenje primarnog uzroka šoka, ne dovedu do adekvatne perfuzije periferije i vitalnih organa sledeći je terapijski postupak primene VAZOAKTIVNIH LEKOVA:
Adrenalin Noradrenalin sa snažnom alfa i beta adrenergičkom
stimulacijom Izoproterenol koji je snažan stimulator beta
adrenergičkih receptora Dopamin je neposredni prekursor noradrenalina,
stimuliše kontraktilnost srca direktno stimulišući beta 1 receptore, te idirektno putem oslobađanja noradrenalina
Dubutamin- sintetski kateholamin Glikozidi digitalisa su iznimno indikovani u
kardiogenom šoku (dilatativna KMP sa FA)
PRIMARNA TERAPIJA KARDIOGENOG ŠOKA IMA SLEDEĆE CILJEVE: Poboljšati opskrbu miokarda kiseonikom Smanjiti potrebu miokarda za
kiseonikom Omogućiti adekvatno odnošenje
akumuliranih metaboliteta iz miokarda Sprečiti širenje infarkta Omogućiti stvaranje kolaterala
Što se tiče prognoze bolesnika u kardiogenom šoku, posebno onom koji je nastao kao posledica akutnog infarkta miokarda, izrazito je loša, a letalitet se kreće od 75-85%, a po nekim autorima i do 100%.