Socijalno Podrijetlo i Obrazovne Nejednakosti

53

REVIJA ZA SOCIOLOGIJU 40[39] (2009), 1-2: 5370 ISSN 0350-154X

UDK: 316.74:37316.344.34:378.2

Prethodno priopenjePrimljeno: 15. 9. 2008.

Socijalno podrijetlo i obrazovne nejednakosti: istraivanje na primjeru osjekih studenata i srednjokolaca

eljko PAVIKrunoslav VUKELIAudeo, [email protected]

Autori polaze od tvrdnje da u suvremenome, informacijskom drutvu obrazova-nje ima sve veu ulogu, kako u pogledu stvaranja drutvenog blagostanja, tako i u pogledu utjecaja na stvaranje drutvenih nejednakosti. Jednakost obrazovnih ansi stoga se namee kao bitna sastavnica postizanja pravednoga, meritokratskog drutva, a ona ukljuuje smanjivanje utjecaja socijalnog podrijetla na obrazovna postignua kako bi ona predstavljala rezultat individualne nadarenosti i truda. U radu se dalje prezentiraju rezultati empirijskog istraivanja na uzorku od 400 osjekih srednjokolaca i studenata zavrnih godina sa svrhom ustanovljavanja postojanja ili nepostojanja obrazovnih nejednakosti. U prvom dijelu istraivanja napravljena je analiza socijalnog podrijetla studenata zavrnih godina, koja je po-kazala da je stupanj obrazovanja roditelja studentske populacije u prosjeku vii od ope populacije. U drugome je dijelu istraivanja utvreno da je namjera nastav-ka kolovanja kod srednjokolskih maturanata povezana sa stupnjem obrazovanja njihovih roditelja te da se taj utjecaj uglavnom ostvaruje preko prijanjeg odabira vrste srednje kole (tj. gimnazije). Ti rezultati upuuju na postojanje obrazovnih nejednakosti, tj. na naruavanje naela jednakosti obrazovnih ansi, no tonije utvrivanje tih nejednakosti i njihovih uzroka zahtijevalo bi ire istraivanje.Kljune rijei: informacijsko drutvo, obrazovanje, socijalno podrijetlo, meri-tokracija, obrazovne nejednakosti

UvodRaznolike teorije drutva znanja, informacijskog drutva, postindu-strijskog drutva i sl. kao kljunu formativnu karakteristiku suvremenih drutava istiu obradu informacija. Ubrzan razvoj informacijskih tehno-logija omoguuje dosad nezabiljeenu brzinu u stvaranju novih i irenju postojeih informacija, a te tehnoloke promjene mijenjaju gospodarstvo i drutvenu strukturu. Gospodarski sektori neposredno ili posredno vezani za obradu informacija, poput masovnih medija i industrije zabave, marketinga,

eljko Pavi, Krunoslav Vukeli: Socijalno podrijetlo..., Revija za sociologiju 40[39] (2009), 1-2: 5370

54

obrazovanja, istraivanja i razvoja i sl., ine sve vei udio u BDP-u, ime se znatno mijenja i struktura zanimanja i drutvena stratifikacija industrij-skog radnika sve vie zamjenjuju uredski slubenici, istraivai i marketin-ki strunjaci. Tako, primjerice, istraivanje provedeno na uzorku devetnaest zemalja OECD-a pokazuje da je u posljednjih tridesetak godina prosjeni godinji porast zapoljavanja u sektorima vezanima za proizvodnju i distri-buciju znanja iznosio priblino 0,3%, a slian je i porast udjela tih sektora u proizvodnji dodane vrijednosti. Ukupni udio u zapoljavanju koji otpada na spomenute sektore u tim je zemljama iznosio priblino 22% (Rohrbach, 2007: 669672). Iako posljednja brojka pokazuje da sektor znanja i infor-macija jo uvijek nije dominantan, njegova je rastua vanost oita.

Informatizacija gospodarstva omoguuje i sve preciznije identificiranje specifinih potreba potroaa putem istraivanja trita i njegove segmen-tacije, to dovodi do fleksibilne specijalizacije i postfordistike organizacije rada i ivota. Masovne birokratizirane organizacije i dugotrajno planiranje zasnovani na masovnoj proizvodnji bivaju zamijenjeni timskim radom na specifinim kratkotrajnim projektima. Hijerarhijsku paradigmu koju karak-teriziraju depersonalizirane uloge zasnovane na strogoj podjeli rada, indi-vidualnim zadatcima i eksplicitnom slijeenju strogo odreenih pravila, nasljeuje fleksibilna paradigma s personaliziranim ulogama, implicitnim pravilima i plitkom hijerarhijom (Brown, 1995: 39). Sveobuhvatnost i du-bina tih promjena sugeriraju zakljuak da se pojavila kvalitativno drukija vrsta drutva koja zamjenjuje dotadanje industrijsko drutvo. Ako suvre-meno drutvo, zasnovano na znanju i informacijama, opisujemo u dijakro-nijskom smislu, kao novu epohu u razvoju drutava (u najmanju ruku onih zapadnih), tada se najee rabi izraz postindustrijsko drutvo, dok se u sluaju sinkronijske karakterizacije suvremenih drutava najee koriste izrazi informacijsko drutvo ili drutvo znanja (Bhme, 1997: 450).

Bilo kako bilo, ovako opisan novi tip drutva po definiciji ukljuuje i veu ulogu obrazovanja i obrazovnog sustava, kako za drutveni poloaj pojedinaca, tako i za blagostanje cijeloga drutva. Ve spomenuto istraiva-nje (Rohrbach, 2007) pokazuje da je posredovanje znanja najzastupljenija funkcionalna skupina u sektoru znanja,1 dok unutar te funkcionalne skupi-ne upravo obrazovanje zauzima najznaajniju ulogu. Naime, posredovanje znanja ini oko 10% ukupnog broja zaposlenih, a priblino dvije treine tog udjela otpada na obrazovanje (Rohrbach, 2007: 675). No, porast uloge obrazovanja nadilazi njegovo gospodarsko znaenje budui da ima i ire

1 Treba naglasiti i rastuu ulogu menadmenta znanja kamo pripadaju raunovodstvo, pravne usluge, porezno savjetovanje i sl.


55

socioloke implikacije. Kako se poloaj na tritu rada i openito ivotne prilike svakog pojedinca sve vie vezuju uz stupanj njegova obrazovanja, obrazovanje postaje vanim kanalom drutvene promocije, a samim time i sredstvom nastanka pravednoga, meritokratskog drutva.

No, brojna istraivanja,2 iji rezultati, dodue, variraju ovisno o mjestu i vremenu provoenja, upuuju na to da socijalno podrijetlo pojedinca znatno utjee na njegov obrazovni uspjeh, a time i na zauzimanje odreenoga dru-tvenog poloaja u odrasloj dobi. Brojni su razlozi za to, a idu od onih indivi-dualnih (naslijeene sposobnosti ili osobine linosti), preko mikrodrutvenih (specifinosti obiteljske socijalizacije, materijalna ili lingvistika deprivacija i sl.) do makrodrutvenih (organizacija obrazovnog sustava). Openito se moe rei da se teorije koje objanjavaju socioekonomske razlike u obra-zovnim postignuima oslanjaju na slabe i jake konceptualizacije drutvene iskljuenosti u obrazovanju (Reay, 2004: 538539). Slabe konceptualizacije uzroke tih razlika vide u internim znaajkama drutvenih slojeva koji zao-staju u obrazovnim postignuima, dok se jake konceptualizacije oslanjaju na intencionalno drutveno zatvaranje od strane viih drutvenih slojeva, koji odbijaju poimanje obrazovanja kao javnog dobra te se koriste vlastitim re-sursima za ostvarivanje nadmonog poloaja na obrazovnom tritu.

I novija istraivanja socijalnog profila studenata provedena na pojedi-nim sveuilitima u Hrvatskoj (Bjelajac i Pili, 2005; Iliin, 2008) pokazuju jak utjecaj socijalnog podrijetla (obrazovanja roditelja), odnosno socijalnu selekcioniranost studenata kao drutvene skupine. Ti podatci oito upuuju na postojanje obrazovnih nejednakosti u hrvatskome obrazovnom sustavu.

Osim teorijskog tumaenja vanosti obrazovanja u suvremenim dru-tvima i objanjenja pojma obrazovnih nejednakosti, temeljna je svrha ovoga rada empirijskim istraivanjem ustanoviti postojanje ili nepostojanje utje-caja socijalnog podrijetla (obrazovanja roditelja) na studiranje na osjekom sveuilitu. Takoer se pokualo i ustanoviti u kojem se trenutku ostvaruje mogui utjecaj socijalnog podrijetla pri upisu u pojedinu vrstu srednje kole ili na kraju srednje kole (pri upisu na fakultet). Drugim rijeima, eljelo se ustanoviti koja je obrazovna tranzicija, ona iz osnovne u srednju kolu ili ona iz srednje kole na fakultet, odgovorna za postojanje obrazov-nih nejednakosti.

U nastavku e se rada dati teorijski uvod u problematiku drutvenih nejednakosti u obrazovanju i vanosti obrazovanja za postizanje merito-kratskog drutva, a potom e se iznijeti osnovni podatci o provedenom istraivanju i njegovi rezultati.

2 Za pregled vidjeti Lynch i Baker (2005) ili Chiu i Khoo (2005).


56

Obrazovanje i meritokratsko drutvoUloga obrazovanja u informacijskom drutvu nadilazi puki statistiki udjel obrazovnih usluga u BDP-u. Osim to je obrazovanje potroako dobro kao i svako drugo obrazovati se moe i zbog osjeaja vlastitog zadovoljstva ili samoaktualizacije bez oekivanja financijskog povrata uloenih sredstava, obrazovanje je povezano i sa stvaranjem ljudskog kapitala koji je jedan od osnovnih imbenika stvaranja drutvenog bogatstva. No, socioloki je vrlo bitno napomenuti da je obrazovanje i tzv. statusno dobro, odnosno da pove-ana potranja za obrazovnim uslugama moe biti i rezultat imperativa po-stizanja drutvenog statusa (obrazovanje kao sredstvo drutvene promocije) ili ouvanja postojeega drutvenog statusa (obrazovanje kao defanzivno dobro). Naime, ekspanzija obrazovanja, pogotovo onoga visokog, dovodi do sve veih zahtjeva u pogledu obrazovnih kvalifikacija, ak i kad to nije opravdano poveanjem tehnike sloenosti pojedinih poslova. U skladu s time, postoji pritisak da se postie sve vii stupanj obrazovanja, kako bi se postigao odreeni drutveni status, ili ga se zadralo u meugeneracijskom smislu. Rezultat je u konanici poveanje ukupnog stupnja obrazovanja sa smanjenom vrijednou specifinih obrazovnih kvalifikacija u odnosu na prethodno razdoblje, tj. inflacija diploma.

Dakle, osim potroakog i produktivnog aspekta, bitne su i implikacije obrazovanja na stvaranje ili smanjivanje drutvenih nejednakosti. Prema Ro-bertu Reichu (2003) dogaa se sve vea polarizacija u drutvenom poloaju izmeu manje obrazovanih radnika koji obavljaju rutinske manualne poslove u proizvodnji roba ili pruaju rutinske osobne usluge, s jedne, te visokoo-brazovanih simbolikih analitiara koji se bave kreativnim poslovima koji ukljuuju definiranje, analizu i rjeavanje problema, s druge strane. Razlog te polarizacije, prema Reichu, treba traiti u irenju ekonomske globalizaci-je, odnosno izloenosti globalnoj konkurenciji i globalnom tritu. Radnici u rutinskim poslovima ranije su putem sindikalne pregovarake moi mogli izboriti vee plae prijetei industrijskim konfliktima, trajkovima i dru-tvenim nemirima. Danas je njihova pregovaraka mo smanjena budui da rutinski poslovi zbog razvoja informatike tehnologije mogu s lakoom biti prebaeni u manje razvijene zemlje. irenje svjetskog trita, s druge strane, pogoduje simbolikim analitiarima budui da oni svoje visoko traene uslu-ge mogu nuditi na svjetskoj razini, a smanjenje sindikalne moi eliminira i negativne posljedice velikih razlika u plaama na socijalni mir i konsenzus (Reich, 2003: 168171). Zbog tih je razloga u suvremenom drutvu sve vanije biti obrazovan, kreativan stvaratelj i obraiva informacija.

Posljedice obrazovanja na drutvene nejednakosti u posljednje su vri-jeme prepoznate i u politikoj areni. tovie, moglo bi se rei i da postoji


57

svojevrsni konsenzus izmeu suvremene ljevice i desnice kad je u pitanju isticanje uloge obrazovnog sustava u stvaranju pravednog drutva, drutva jednakih ansi. Naime, ako svi drutveni slojevi imaju jednako otvoren pri-stup i prohodnost u obrazovnom sustavu, tada bi se i sve drutvene nejed-nakosti zasnovane na postignutom stupnju obrazovanja i njegovu trinom vrednovanju mogle smatrati podnoljivim i legitimnim. Desnica u toj ideji vidi jo jednu potvrdu ideje da su sve drutvene nejednakosti zasnovane na osobinama pojedinca, a ne nepravednim pravilima igre i strukturi drutvene moi pa je stoga svaka dravna intervencija u prilog smanjenja drutvenih nejednakosti i nepravedna i nedjelotvorna. Suvremena ljevica u obrazovanju vidi mogunost popravljanja drutvenog poloaja niih drutvenih slojeva i stvaranja otvorenog drutva u situaciji kad masovna redistribucija dohotka i snana socijalna drava vie ne predstavljaju realnu opciju u novim okol-nostima dominacije neoliberalne politike, globalizacije i pada socijalizma. Tako i Anthony Giddens u svojoj programatskoj knjizi Trei put: obnova socijaldemokracije (1998) izrijekom odbacuje klasnu borbu i klasinu dr-avnu fiskalnu intervenciju kao put za smanjenje drutvenih nejednakosti. U novoj socijaldemokratskoj politici obrazovanje postaje glavnim sred-stvom ne samo poveanja apsolutne razine nacionalnog bogatstva, nego i put do njegove pravedne raspodjele, to se praktino potvruje i u visokim izdatcima za obrazovanje u proraunima socijaldemokratskih vlada.

Obrazovanje se, dakle, smatra instrumentom koji s jedne strane nudi priliku za svakog pojedinca za osobno napredovanje u drutvu, a s druge strane omoguuje smanjivanje klasnih nejednakosti. Te su politike ideje ve dulje vrijeme prisutne u sociologiji kroz teorijske rasprave o pojmu meritokracije i empirijska istraivanja kojima se nastoji procijeniti stupanj u kojem su pojedina drutva meritokratska.

Kako istie John Goldthorpe, pojam meritokracije uao je u iru upo-trebu izmeu ostalog i zbog toga to je obuhvaao tri ve prisutne ideje: ideju o jednakoj dostupnosti kanala drutvene promocije putem poslova u dravnim slubama svim drutvenim slojevima, ideju o tome da pristup obrazovanju i uspjeh u njemu trebaju biti povezani s uroenim sposobno-stima uenika, a ne njihovim socijalnim podrijetlom te ideju da drutvene nejednakosti u industrijskim drutvima trebaju biti zasnovane iskljuivo na razlikama u individualnim postignuima (Goldthorpe, 2003: 663). Preciznija pojmovna analiza pokazuje da bi se odreivanje je li neko drutvo merito-kratsko ili nije trebalo zasnivati na empirijskom odnosu izmeu socijalnog podrijetla (sloja kojemu pripadaju roditelji), postignutoga stupnja obrazova-nja te drutvenog sloja kojemu pojedinac pripada kao odrasla osoba (odre-dini drutveni sloj). Prema najeem shvaanju, meritokratsko bi drutvo


58

bilo ono u kojemu je stupanj obrazovanja izrazito povezan s drutvenim slojem kojemu pojedinac pripada u odrasloj dobi (stupnjem postignutoga drutvenog statusa), odnosno ono drutvo u kojemu je socijalno podrijetlo slabo povezano sa stupnjem obrazovanja to ga pojedinac postigne, kao i s njegovim odredinim drutvenim slojem (Goldthorpe, 2003: 666667). No, empirijski nalazi povezanosti izmeu tih varijabli (i sami vrlo raznoliki) mogu biti protumaeni na razliite naine, tj. mogu biti tumaeni kao izraz postojanja ili nepostojanja meritokracije ovisno o tome kako se definira pojam zasluge. Ponajprije jaka povezanost stupnja obrazovanja i odredinog sloja ne mora nuno oznaavati drutvo u kojemu se drutveni poloaji zauzimaju na temelju zasluga. Poslodavci moda, primjerice, zapoljavaju ljude s visokim stupnjem obrazovanja jer po kulturnim obiljejima ve slie postojeim zaposlenicima ili je taj nain izbora ljudi jednostavno najbri i najjednostavniji. Nadalje, jaka povezanost socijalnog podrijetla i stupnja obrazovanja pojedinca te stupnja obrazovanja i odredinog sloja mogla bi znaiti kredencijalistiko drutvo u kojemu su sposobnosti u najveoj mjeri hereditarne. Niti izravna, obrazovanjem neposredovana, povezanost soci-jalnog podrijetla i odredinoga drutvenog sloja ne mora nuno biti izraz nepostojanja meritokracije. Naime, dobar dio dananjih radnih mjesta ve-zan je uz djelatnosti u kojima su drutvene vjetine i sposobnost kvalitetne samoprezentacije vaniji od steenih znanja ili kognitivnih sposobnosti u uem smislu. A upravo se drutvene vjetine, naini ponaanja i osobni stil ue unutar obitelji, a time i veza izmeu socijalnog podrijetla i odredinoga drutvenog sloja moe biti pojaana (Goldthorpe, 2003: 669). Unutar obi-telji esto se stjeu i poduzetnike vjetine, kao i motivacija za pokretanja vlastitog posla, odnosno bavljenje poduzetnitvom (Pavi, 2008), to tako-er donekle moe ojaavati nasljeivanje drutvenog statusa.

Kakva god, meutim, bila empirijska povezanost izmeu stupnja obra-zovanja i postignutoga drutvenog statusa, jednakost obrazovnih ansi bi-tan je imbenik postizanja pravedno ureenog drutva u kojemu socijalno podrijetlo pojedinca ne bi trebalo na odluujui nain utjecati na njego-ve ivotne mogunosti. Jednakost obrazovnih ansi moe se definirati kao izjednaavanje uvjeta koji su povezani s obrazovnim postignuima kako bi svi pojedinci imali mogunost realiziranja svojih sposobnosti, tj. kako bi obrazovna postignua svakog pojedinca bila to vie povezana s njegovim sposobnostima i uloenim trudom. Dakle, jednakost obrazovnih ansi ne ukljuuje samo formalnu jednakost, odnosno jednak pristup obrazovanju u formalno-pravnom smislu, nego i identificiranje i uklanjanje svih drutve-nih imbenika koji dovode do nejednakog pristupa obrazovanju i nejedna-kih obrazovnih rezultata, imbenika koji su rezultat socijalnih razlika ili


59

svjesnoga drutvenog zatvaranja koje putem pribavljanja obrazovnih kvali-fikacija reproducira drutvene nejednakosti na nelegitiman nain.

Tako definirana jednakost uvjeta u kontekstu obrazovanja moe biti na-ruena zbog niza gospodarskih, drutvenih i kulturnih imbenika. Nedostatak novanih sredstava tako moe biti bitna zapreka nastavku kolovanja, dok u drutvima u kojima postoji jaa diferencijacija kola te izraenije postojanje privatnoga obrazovnog sektora financijska mo moe omoguiti i kvalitet-nije i raznolikije obrazovne mogunosti. Diferencijacija kola najee do-vodi i do daljnjeg poveavanja razlika u obrazovnim postignuima. kole s povoljnijim socijalnim sastavom najee privlae uenike s boljim obra-zovnim postignuima, pa stoga i njihova uspjenost dodatno raste. kole s veim brojem uenika iz niih drutvenih slojeva najee su uhvaene u spiralu pada budui da i njihova obrazovna postignua padaju odlaskom kvalitetnijih uenika. Zbog tih razloga i ustrojavanje obrazovnog sustava s jaim oslanjanjem na trinu samoregulaciju i roditeljski izbor redovito zna-i i poveavanje razlika u obrazovnim postignuima kod uenika razliitoga socijalnog podrijetla. Primjer s obrazovnim tritima u Engleskoj pokazuje da roditelji s veim financijskim resursima i drutvenim vezama mogu svo-joj djeci omoguiti obrazovne opcije koje nisu otvorene djeci iji roditelji nemaju te resurse; opcije poput preseljenja u podruja s kvalitetnijim kol-stvom te kolovanja u selektivnijim i privatnim kolama (Reay, 2004).

Postojanje obrazovnih nejednakosti moe biti i posljedica vee ili manje razine kulturnog kapitala kod roditelja ili djece. U kulturni kapital u irem smislu moemo ubrojiti i razliite vrijednosti koje se obrazovanju pridaju, odnosno stupanj prihvaenosti pojedinih drutvenih normi (individualno po-stignue, orijentacija na budunost i sl.) koji moe biti nejednak kod djece razliitoga socijalnog podrijetla. No, u uem smislu taj se pojam odnosi na nain ponaanja i izraavanja, odnosno na stilove, ukus i preferencije pove-zane s dominantnom kulturom, a u sociologiju obrazovanja uveo ga je Pi-erre Bourdieu. Budui da se kulturni kapital odnosi na dominantnu kulturu koja se reproducira i u obrazovnom sustavu, a da je ta kultura zasnovana na modelima ponaanja viih drutvenih slojeva, djeca iz tih slojeva imaju mo-gunost kvalitetnije samoprezentacije koja dovodi do boljega obrazovnog uspjeha kroz zamjenu stila sa sposobnostima ili sofisticiranog naina ver-balnog izraavanja sa znanjem. Tako Sullivan (2001) utvruje da je kulturni kapital roditelja, mjeren kroz itanje, odlazak u galerije i muzeje, praenje TV-emisija o kulturi i sl., snano povezan s drutvenim slojem kojemu pri-padaju te da postoji snana povezanost izmeu kulturnog kapitala roditelja i njihove djece. Jo je vanije to to varijabla kulturnog kapitala roditelja u koritenom modelu donekle smanjuje utjecaj drutvenog sloja roditelja na


60

postignute rezultate na standardiziranim testovima,3 to upuuje na to da se utjecaj drutvenog sloja na obrazovna postignua jednim dijelom ostvaruje upravo preko kulturnog kapitala (Sullivan, 2001: 907).

Uspjenost pretvaranja materijalnog i kulturnog kapitala u obrazovna postignua ovisi i o drutvenom kapitalu roditelja. Drutveni kapital ozna-ava ukljuenost u drutvene mree koje omoguuju ili poboljavaju raz-mjenu oskudnih resursa (znanje, informacije, novac i sl.), pa stoga dru-tveni kapital djeluje kao infrastrukturna potpora drugim dvjema vrstama kapitala. Drugim rijeima, drutveni kapital omoguuje da se druge vrste kapitala uspjeno pretvore u druge poeljne stvari, u ovome sluaju u pro-hodnost kroz obrazovni sustav, tj. u obrazovna postignua. Budui da ro-ditelji koji pripadaju viim drutvenim slojevima posjeduju i vee koliine drutvenog kapitala, tj. da je drutveni kapital nejednoliko distribuiran na stratifikacijskoj ljestvici, drutveni kapital predstavlja bitnu poveznicu iz-meu drutvene i obrazovne stratifikacije (Ream i Palardy, 2008).

Dakle, jednakost obrazovnih ansi bitna je sastavnica meritokratskog drutva, a cijeli niz imbenika povezanih uz materijalni, kulturni i drutve-ni kapital moe biti odgovoran za postojanje ili nepostojanje obrazovnih nejednakosti. Zbog tog se razloga u ovome radu empirijskim istraivanjem nastojalo procijeniti kolike su obrazovne nejednakosti na osjekom podru-ju, tj. koliko je socijalno podrijetlo uenika povezano s njihovim putem kroz obrazovni sustav te na kojim se obrazovnim stupnjevima odvija utje-caj socijalnog podrijetla.

Osnovni podatci o istraivanjuEmpirijsko istraivanje, iji se rezultati ovdje predstavljaju, provedeno je krajem 2007. godine na tzv. dvoetapnom klasterskom uzorku 200 uenika zavrnih godina osjekih srednjih kol te 200 studenata zavrne godine fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku. U prvoj su etapi sluajno odabrane srednje kole i fakulteti koji e sudjelovati u istraivanju, vodei rauna o razmjernoj zastupljenosti svih tipova srednjih kola (strukovne kole i gimnazije) te vrsta fakulteta (drutveni, humanistiki, biotehniki i tehniki studiji). U drugoj su etapi sluajno odabrana razredna odjeljenja i studijske grupe na kojima je provedeno skupno anketiranje. Anketiranje je trajalo petnaestak minuta, a odgovori pojedinih ispitanika bili su anonimni. Istraivanje je provedeno u sklopu ireg projekta koji se odnosio na podu-zetnike i obrazovne ambicije mladih i sociokulturne determinante bavlje-nja poduzetnitvom, a proveli su ga Grad Osijek i Agencija za ispitivanje javnog mnijenja Audeo iz Osijeka.

3 Istraivanje je raeno u Engleskoj pa su u pitanju GCSE testovi.


61

U Tablici 1 naveden je broj uenika iz pojedinih kola i fakulteta koji su sudjelovali u istraivanju, kao i njihova spolna struktura. Vidljivo je da je broj mukih i enskih ispitanika bio vrlo slian, a varijacije u broju mukih i enskih ispitanika u pojedinim kolama i fakultetima priblino odgovaraju njihovoj spolnoj strukturi.

Tablica 1. Struktura uzorka

enski Muki UkupnoEkonomska i upravna kola 17 8 25Graditeljsko-geodetska kola 5 16 21III. gimnazija Osijek 25 19 44Obrtnika kola 15 3 18Strojarska tehnika kola 2 35 37Prirodoslovna gimnazija i tehnika kola Ruera Bokovia 14 7 21Elektrotehnika i prometna kola 2 32 34Filozofski fakultet 25 16 41Elektrotehniki fakultet 6 29 35Ekonomski fakultet 52 30 82Poljoprivredni fakultet 31 11 42Ukupno 194 206 400

Kako je prethodno naznaeno, socijalno podrijetlo uenika i studenata operacionalizirano je kroz najvii stupanj obrazovanja to su ga postigli njihovi roditelji (nezavrena ili zavrena osnovna kola, srednja kola, via kola i fakultet). Namjera nastavka kolovanja kod srednjokolaca mjerena je pitanjem Namjeravate li nakon zavretka kolovanja nastaviti kolo-vanje na nekom od fakulteta?, s moguim odgovorima da i ne. U istraivanju je koritena i varijabla spola uenika i studenata, a srednje su kole za potrebe analize podijeljene na gimnazije, obrtnike i strukovne kole. Usporedba obrazovanja roditelja studenata s opom populacijom na-pravljena je na temelju rezultata Popisa stanovnitva Republike Hrvatske iz 2001. godine, to ga je proveo Dravni zavod za statistiku, odnosno iz odgovarajuih podataka za Grad Osijek u tom popisu (www.dzs.hr).

Rezultati istraivanja i raspravaU prvom je dijelu analize provedena usporedba stupnja obrazovanja rodi-telja studenata zavrnih godina studija sa stupnjem obrazovanja ope po-pulacije Grada Osijeka. Uzeti su u obzir upravo studenti zavrnih godina


62

budui da su oni vrlo blizu ostvarenja konanog cilja, tj. zavretka studija, pa je ustanovljavanje mogue socijalne selekcioniranosti tih studenata oso-bito bitno. Koriteni su sekundarni podatci, a kao referentna skupina uzeta je dobna kohorta starosti izmeu 45 i 59 godina, budui da veina roditelja studenata koji su sudjelovali u istraivanju vjerojatno dolazi iz te popula-cije.4 Preciznija usporedba ukljuivala bi tonu dob roditelja studenata i njihovu usporedbu s opom populacijom, no ti podatci nisu bili dostupni u istraivanju pa smo se morali zadovoljiti takvom aproksimacijom.

Ovdje se, dakle, pokualo utvrditi je li populacija osjekih studenata (tj. studenata zavrnih godina) drutveno selekcionirana skupina, imajui na umu obrazovanje njihovih roditelja. Stoga je proveden 2 test stupnja podudaranja (goodness of fit) s nultom hipotezom po kojoj stupanj obrazo-vanja oeva i majki osjekih studenata nije razliit od stupnja obrazovanja ope populacije koja pripada spomenutoj dobnoj kohorti. Rezultati uspo-redbe obrazovanja oeva studenata s opom populacijom Osijeka, tonije odnos izmeu empirijskih frekvencija utvrenih istraivanjem i teorijskih frekvencija koje bi se mogle oekivati na temelju sekundarnih statistikih podataka, prikazani su u Tablici 2.

Tablica 2. Studentska populacija obrazovanje oeva

Stupanj obrazovanja Empirijska frekvencijaOekivana frekvencija

Nezavrena ili zavrena osnovna kola 12 36Srednja kola 111 117Via ili visoka kola 72 42

2 = 37,736; p < 0,0001

S obzirom na to da je 2 statistiki znaajan na unaprijed odabranoj razini = 0,05, tj. da se empirijske i teorijske frekvencije znatno razlikuju, nulta je hipoteza odbaena, tj. moe se rei da osjeki studenti imaju rela-tivno obrazovanije oeve u usporedbi s opom populacijom. Tako npr. udio visokoobrazovanih oeva u toj dobnoj kohorti u opoj populaciji iznosi otprilike 21,5% (oekivana frekvencija 42), dok taj udio u uzorku iznosi 36,9% (empirijska frekvencija iznosi 72).

Nulta je hipoteza odbaena i u sluaju obrazovanja majki, a rezultati su prikazani u Tablici 3. Slino kao i u sluaju obrazovanja oeva, vid-ljiva je znatna nadzastupljenost studenata s visokobrazovanim majkama,

4 Kako je prethodno napomenuto, koriteni su podatci iz Popisa stanovnitva RH iz 2001., to ga je proveo Dravni zavod za statistiku.


63

a podzastupljenost studenata ije majke imaju nezavrenu ili zavrenu osnovnu kolu. Tako primjerice oekivani udio studenata s majkama koje imaju nezavrenu ili zavrenu osnovnu kolu iznosi 36,2% (oekivana frekvencija 71), dok udio iz uzorka iznosi samo 7,1% (empirijska fre-kvencija iznosi 14).

Tablica 3. Studentska populacija obrazovanje majki

Stupanj obrazovanja Empirijska frekvencijaOekivana frekvencija

Nezavrena ili zavrena osnovna kola 14 71Srednja kola 105 87Via ili visoka kola 77 38

2 = 89,511; p < 0,0001

Ti rezultati pokazuju da socijalno podrijetlo ima utjecaja na vjerojat-nost upisivanja fakulteta na nekom od fakulteta osjekog sveuilita, kako je to ve utvreno na nekim drugim hrvatskim sveuilitima.5 Naime, oito je da studenti zavrnih godina u smislu vlastitoga socijalnog podrijetla ne predstavljaju statistiki presjek ope populacije Grada Osijeka, nego su re-lativno selekcionirana skupina koja ee dolazi iz obitelji obrazovanijih ro-ditelja. Drugim rijeima, djeca iz obitelji s visokoobrazovanim roditeljima imaju veu vjerojatnost upisivanja fakulteta od djece s manje obrazovanim roditeljima. Kako bi se pokualo utvrditi je li ta selekcioniranost plod od-luka uenika i/ili roditelja na kraju ili poetku srednje kole, proveden je drugi dio istraivanja, koji se odnosi na namjere nastavka kolovanja kod osjekih srednjokolaca.

Namjera nastavka kolovanja srednjokolaca bitna je varijabla kad je u pitanju problematika obrazovnih nejednakosti u hrvatskom kontekstu budu-i da je rije o drugoj bitnoj tranziciji u hrvatskom obrazovnom sustavu. U prvoj tranziciji, iz osnovne u srednju kolu, mogue je pretpostaviti poetno djelovanje obrazovnih nejednakosti budui da biranje odreenog tipa kole (npr. gimnazije u odnosu na strukovnu ili obrtniku kolu) izravno utjee na kasniji odlazak na fakultet. U istraivanju su neizravno ispitivane obje tranzicije, a eljelo se utvrditi koliko je druga tranzicija (odlazak na fakultet nakon zavretka srednje kole) neovisna o onoj prvoj kad su posrijedi obra-zovne nejednakosti. Drugim rijeima, eljelo se utvrditi ima li obrazovanje roditelja utjecaja na odlazak na fakultet, neovisno o utjecaju koje je imalo na prvu tranziciju (biranje odreenog tipa srednje kole).

5 Primjerice na zagrebakom (Iliin, 2008) i splitskom (Bjelajac i Pili, 2005).


64

Budui da je cilj istraivanja bio utvrditi postoji li povezanost stupnja obrazovanja roditelja s namjerama nastavka kolovanja uenika zavrnih razreda srednjih kola, napravljena je kontingencijska tablica u kojoj su kriane varijable obrazovanja oca i namjere upisivanja fakulteta od strane srednjokolaca.

Tablica 4. Namjera nastavka kolovanja i stupanj obrazovanja oca

Obrazovanje ocaNamjera nastavka kolovanjaNe Da Ukupno

Nezavrena ili zavrena osnovna kola 758,3%

541,7%

12

Srednja kola 3531,8%

7568,2%

110

Via ili visoka kola 1521,1%

5678,9%

71

Ukupno 57 136 193

Iz Tablice 4 vidljivo je da djeca s obrazovanijim oevima ee pla-niraju nastaviti kolovanje na nekom od fakulteta. Primjerice gotovo 79% uenika s fakultetski obrazovanim ocem namjerava nastaviti kolovanje, dok kod uenika iji su oevi u najboljem sluaju zavrili osnovnu kolu, taj udio iznosi priblino 42%. Uenici iji su oevi zavrili srednju kolu po namjerama nastavka kolovanja nalaze se izmeu tih dviju skupina, no neto su blie uenicima s fakultetski obrazovanim oevima (oko 68% njih eli nastaviti kolovanje). No, potrebno je preciznije odrediti stupanj po-vezanosti meu tim varijablama te je li ona statistiki znaajna. Statistika znaajnost i mjere povezanosti prikazani su u Tablici 5.

Tablica 5. Mjere povezanosti namjere nastavka kolovanja i obrazovanja oca

Mjera Veliina Statistika znaajnost2 7,47 0,024

Cramerov V 0,20 0,024Koeficijent kontingencije 0,19 0,024

Budui da je 2 statistiki znaajan na razini = 0,05, moe se odbaciti nulta hipoteza po kojoj ne postoji povezanost izmeu stupnja obrazovanja oeva i namjere nastavka kolovanja uenika zavrnih razreda srednjih ko-la. Kao to je vidljivo, simetrine mjere povezanosti meu tim varijablama (Cramerov V i koeficijent kontingencije) sline su veliine i iznose otprilike 0,20.


65

S obzirom na to da je povezanost stupnja obrazovanja majki i namjere nastavka kolovanja vrlo slina prethodno utvrenoj povezanosti obrazova-nja oeva i namjere nastavka kolovanja, te rezultate neemo prikazati ta-blino. Moe se napomenuti da je 2 statistiki znaajan na razini = 0,05 te da se vrijednost simetrinih mjera povezanosti kree otprilike 0,19.

Daljnja analiza pokazuje jaku povezanost vrste srednje kole koju ue-nici pohaaju i namjere nastavka kolovanja. Naime, uenici gimnazija u veoj mjeri od uenika strukovnih kola namjeravaju kolovanje nastaviti na nekoj od visokokolskih institucija, to je bilo i oekivano zbog samog tipa kole koja zahtijeva daljnju izobrazbu. S obzirom na to da postoji po-vezanost izmeu obrazovanja roditelja i vrste srednje kole koju uenik po-haa, eljelo se utvrditi koliko se utjecaj obrazovanja roditelja na namjere nastavka kolovanja ostvaruje preko odabira razliitih vrsta srednjih kola, tj. je li taj utjecaj znaajan i nakon to je odabrana srednja kola. S obzirom na to da je zavisna varijabla (namjera nastavka kolovanja) dihotomna, kao model je odabrana binarna logistika regresija s nezavisnim varijablama obrazovanja oca, spola uenika i vrste srednje kole koju uenik pohaa. S obzirom na jaku povezanost izmeu obrazovanja oca i obrazovanja majke uenika, zbog mogueg problema kolinearnosti u model kao nezavisna va-rijabla nije uvrtena varijabla obrazovanja majke.

Model s tim dvjema nezavisnim varijablama pokazao se statistiki znaajnim (2 = 43,94, p < 0,00). Cox & Snell R2 iznosi 0,20, a Nagel-kerke R2 otprilike 0,29, to pokazuje da model tumai 2030% varijance. Udio uspjene klasifikacije uenika koji imaju, odnosno nemaju, namjeru nastavka kolovanja iznosi 76,7%, to je vie od apriorne klasifikacije na osnovi modalne vrijednosti (70,2%). Utjecaj pojedinih varijabli i statistika znaajnost prikazani su u Tablici 6.

Tablica 6. Binarna logistika regresija namjera nastavka kolovanja

B S.E. Wald df Sig. Exp(B)Obrazovanje oca 0,14 0,328 0,19 1 0,67 1,15Vrsta kole 33,45 2 0,00Vrsta kole (1) 2,64 0,63 17,46 1 0,00 14,02Vrsta kole (2) 1,94 0,38 25,47 1 0,00 6,93Spol 0,54 0,41 1,79 1 0,18 0,58

Spol uenika, prema primijenjenom modelu, nije statistiki znaajno povezan s namjerama nastavka kolovanja, no vidljiv je velik utjecaj vrste srednje kole koju uenik pohaa na namjere nastavka kolovanja. Tako odnos ansi (odds ratio) nastavka kolovanja za uenike gimnazija u us-


66

poredbi s uenicima trogodinjih strukovnih kola iznosi otprilike 14, a za uenike etverogodinjih strukovnih kola u usporedbi s uenicima trogo-dinjih strukovnih kola priblino 6,9. Taj je rezultat razumljiv i oekivan s obzirom na to da nastavak kolovanja za uenike trogodinjih strukovnih kola ukljuuje i prethodno zavravanje etvrtoga, dodatnog razreda. Za ovo je istraivanje puno vaniji podatak po kojemu obrazovanje oca ne pri-donosi prognozi postojanja ili nepostojanja namjere nastavka kolovanja, a taj se rezultat dobije i u sluaju simultanog i hijerarhijskog uvrtenja varija-bli u model. Stoga se moe zakljuiti da postoji kljuni utjecaj obrazovanja oca na izbor srednje kole,6 a time neizravno i na nastavak kolovanja na fakultetu, tj. namjeru odlaska na fakultet. No, nakon to je srednja kola izabrana, taj utjecaj prestaje biti vaan. Budui da se taj utjecaj, prema naim podatcima, ostvaruje na prijelazu iz osnovne u srednju kolu, u nje-govoj pozadini mogu stajati vee ambicije obrazovanijih roditelja koje se jednim dijelom prenose i na djecu (budui da je odluka o vrsti srednje kole koja e se pohaati vjerojatno zajednika odluka roditelja i djece), odnosno razliiti kolski uspjeh uvjetovan motivacijskim imbenicima ili, moda, naslijeenim sposobnostima. No, isto tako, mogue je da je sm in izbora odreenog tipa kole ili izbora o nastavku kolovanja na neki nain uvjetovan drutvenim poloajem uenika odnosno roditelja.

Drugim rijeima, mogue je da u pozadini tih rezultata stoji kombina-cija onoga to je Boudon (1974) nazvao primarnim i sekundarnim uincima stratifikacije. Prema njemu, naime, primarni uinci stratifikacije ukljuuju kulturne razlike izmeu pojedinih drutvenih slojeva (prenoenje vrijednosti individualnog postignua) koje utjeu na razliit kolski uspjeh njihove dje-ce, a samim time i na razliite mogunosti koje se tiu nastavka kolovanja ili upisivanja odreenog tipa kole. Sekundarni uinci stratifikacije odnose se na drutvenu uvjetovanost smog ina odluke o nastavku kolovanja. Naime, Boudon pretpostavlja da ljudi imaju averziju prema riziku pa su stoga djeca motivirana da postignu barem jednak stupanj obrazovanja kao i njihovi roditelji kako bi izbjegla silaznu drutvenu pokretljivost. Samim e time djeca roditelja viega drutvenog statusa biti ambicioznija u pogledu nastavka kolovanja od djece iji su roditelji niega drutvenog statusa, budui da zadravanje drutvenog statusa u njihovu sluaju ukljuuje po-stizanje relativno visokog stupnja obrazovanja. tovie, meugeneracijska pokretljivost ne umanjuje se samo zbog odluka o nastavku, tj. duljini ko-lovanja, nego i biranjem razliitih vrsta kole i studija, odnosno razliitih obrazovnih podruja. Tako djeca poljoprivrednika ee od ostalih biraju

6 Postoji i utjecaj obrazovanja majke, s obzirom na to da model s obrazovanjem majke kao nezavisnom varijablom daje sline rezultate.


67

upravo to podruje kao svoju profesiju, djeca iz radnikog sloja tehnika podruja, djeca poduzetnika financijsko i trgovako obrazovanje, a djeca profesionalaca ee biraju ope obrazovanje te prestinije studije poput ekonomije i prava (Van de Werfhorst, 2002). Sve te odluke oita su poslje-dica elje za ouvanjem postojeega drutvenog statusa, u meugeneracij-skom smislu.

Dakako, razlike u odlukama ne moraju nuno biti posljedica racio-nalne kalkulacije trokova i koristi, nego mogu biti i posljedica razliitih vrijednosti, odnosno klasnih kultura. Naime, istraivanja pokazuju da roditelji iz niih drutvenih slojeva vie vrednuju bre zauzimanje radnih uloga i financijsku neovisnost djece u usporedbi s roditeljima iz viih drutvenih slojeva. Taj se vrijednosni obrazac prenosi i na njihovu dje-cu pa postoje dva razliita obrasca odrastanja, jedan koji vodi k brem naputanju kole, drutvenoj zrelosti i zauzimanju uloge odraslih i drugi obrazac koji je usmjeren na vie vrednovanje obrazovanja, i to ne sa-mo radi njegova instrumentalnog znaenja, te na produenje ovisnosti o roditeljima i odlaganje zauzimanja drutvenih uloga karakteristinih za odrasle (Jones i dr., 2004). Ti obrasci mogu biti toliko vrsti i dugotrajni da poprimaju oblik habitusa unutar kojeg se pojedini oblici djelovanja procjenjuju kao realistini ili neralistini u ovisnosti o pravilima igre tj. pretpostavljenom nainu na koji drutvo funkcionira i pretpostavlje-nom mjestu pojedinca u njemu. Tako obrazovanje u habitusu mladih iz radnikog sloja moe biti shvaeno kao nerealistian ivotni izbor, ne samo zbog toga to je rizino s aspekta potrebnih financijskih ulaganja i neizvjesnog povrata uloenih sredstava, nego i zbog toga to se ne ukla-pa u njihov ivotni stil obiljeen maskuliniziranim, vrstim nainima ponaanja (Archer i dr., 2007).

ZakljuakInformacijsko drutvo uz raznolike strukturne promjene donosi i pojaa-nu ulogu obrazovanja i obrazovnog sustava, kako u stvaranju drutvenog blagostanja, tako i u stvaranju i reprodukciji postojeih drutvenih nejed-nakosti. Obrazovne kvalifikacije imaju veliku vanost u gospodarstvu sve vie zasnovanom na proizvodnji i distribuciji znanja te na globaliziranoj konkurenciji koja neobrazovanoj, manualnoj radnoj snazi onemoguuje primjenu strategije zatite vlastitih interesa putem sindikalnog organizi-ranja. U tom je kontekstu jo zaotrenija suprotnost izmeu naela gra-anstva zasnovanog na jednakosti i drutvenoj pravednosti s jedne, te naela slobode izbora i efikasnosti zasnovanim na realnostima drutvene stratifikacije s druge strane. Zahtjevi za jednakou izraeni kroz demo-


68

kratski proces te parcijalni interesi koji se ostvaruju kroz trine strategije esto se sukobljuju, a ta se suprotnost neizbjeno reflektira i na podruje obrazovanja (Halsey, 1990).

Stoga se i obrazovne nejednakosti, tj. utjecaj socijalnog podrijetla uenika na njihove obrazovne ambicije i put kroz obrazovni sustav na-mee kao bitna istraivaka zadaa. U ovome se radu, na temelju poda-taka koji su bili dostupni, socijalno podrijetlo srednjokolskih uenika i studenata operacionaliziralo kroz stupanj obrazovanja njihovih oeva i majki, to se u kontekstu sociologije obrazovanja ponajvie odnosi na razliite razine kulturnog kapitala kojeg roditelji posjeduju i socijaliza-cijom prenose na vlastitu djecu. Rezultati upuuju na zakljuak da su i obrazovne ambicije (namjera nastavka kolovanja) i ostvareni obrazovni rezultati (dolazak do posljednje godina studija) povezani s obrazovanjem roditelja, to upuuje na njihovu drutvenu strukturiranost, tj. na mogue postojanje obrazovnih nejednakosti u hrvatskome obrazovnom sustavu. Analiza je pokazala i da se razliite obrazovne ambicije srednjokolaca mogu povezati s prvom obrazovnom tranzicijom, tj. s izborom gimnazije kao vrste srednje kole koja ee vodi do nastavka kolovanja na viso-kokolskim institucijama. Ipak, budui da su dostupni podatci uvjetovali da ovo istraivanje bude preteito deskriptivnog tipa, njegovi su rezultati preliminarni. U daljnjim istraivanjima socijalno podrijetlo uenika tre-balo bi operacionalizirati na multidimenzionalan nain, odnosno pripad-nost drutvenom sloju operacionalizirati ne samo kroz obrazovanje, nego i kroz prihod i profesionalni status (vrstu zanimanja kojim se pojedinac bavi). Takoer, treba razmotriti i niz drugih varijabli koje imaju utjecaj na istraivanu problematiku, kako bi se omoguilo razdvajanje razliitih imbenika koji mogu biti odgovorni za postojanje obrazovnih nejedna-kosti, tj. naruavati naelo jednakosti obrazovnih ansi. Drugim rijei-ma, u istraivaki bi nacrt trebalo ukljuiti i varijable poput obrazovnog uspjeha, vrijednosti i stavova, kulturnog kapitala, razlika u obiteljskoj socijalizaciji i sl., koje bi omoguile pouzdaniji zakljuak o postojanju nejednakosti u hrvatskom obrazovanju, kao i njihovih konkretnih uzroka. Takoer, ovo se istraivanje odnosilo samo na osjeke srednjokolce i studente, a mogue je pretpostaviti da u tom smislu postoje razliito-sti u pojedinim dijelovima Hrvatske, kao i izmeu ruralnih i urbanih podruja, imajui na umu varijacije u gospodarskom razvoju te stupnju obrazovanja i drugim relevantnim imbenicima. Ta bi preciznija i razra-enija istraivanja trebala omoguiti i provoenje mjera za smanjenje obrazovnih nejednakosti, tj. omoguivanje realiziranja potencijala svakog pojedinca neovisno o njegovu socijalnom podrijetlu.


69

LITERATURA

Archer, Louise, Hollingworth, Sumi i Halsall, Anna (2007). 'University's not for Me I'm a Nike Person': Urban, Working-Class Young People's Negotiations of 'Style', Identity and Educational Engagement, Sociology, 41 (2): 219237.

Bjelajac, Slobodan i Pili, ime (2005). Odnos identiteta i elje za prikljuenjem Europskoj Uniji studenata nastavnikih studija u Splitu, Revija za sociologiju, 36 (12): 3354.

Boudon, Raymond (1974). Education, Opportunity and Social Inequality: Chang-ing Prospects in Western Society. New York: John Wiley & Sons.

Bhme, Gernot (1997). The structures and prospects of knowledge society, So-cial Science Information, 36 (3): 447468.

Brown, Phillip (1995). Cultural Capital and Social Exclusion: Some Observations on Recent Trends in Education, Employment and the Labour Market, Work, Employment & Society, 9 (1): 2951.

Chiu, Ming Ming i Khoo, Lawrence (2005). Effects of Resources, Inequality and Privilege Bias on Achievement: Country, School and Student Level Analyses, American Educational Research Jornal, 42 (4): 575603.

Giddens, Anthony (1998). The Third Way: The Renewal of Social Democracy. Cambridge: Polity Press.

Goldthorpe, John H. (2003). Problems of 'Meritocracy', u: A. H. Halsey, Hugh Lauder, Phillip Brown i Amy Stuart Wells (ur.). Education: Culture, Economy and Society. Oxford: Oxford University Press, str. 663682.

Halsey, A.H. (1990). Educational Systems and the Economy, Current Sociology, 38 (2): 79101.

Iliin, Vlasta (2008). Skica za socioloki portret zagrebakih studenata: uvod u istraivanje hrvatskih studenata danas, Sociologija i prostor, 46 (34): 221240.

Jones, Gill, O'Sullivan, Ann i Rouse, Julia (2004). 'Because It's Worth It?': Edu-cation Beliefs Among Young People and Their Parents in the United King-dom, Youth & Society, 36 (2): 203226.

Lynch, Kathleen i Baker, John (2005). Equality in education: An equality of condition perspective, Theory and Research in Education, 3 (2): 131164.

Pavi, eljko (2008). Poduzetnitvo mladih i 'nova ekonomija', Ekonomski vje-snik, 21 (12): 8593.

Ream, Robert K. i Palardy, Gregory J. (2008). Reexamining Social Class Differ-ences in the Availability and the Educational Utility of Parental Social Capi-tal, American Educational Research Journal, 45 (2): 238273.

Reay, Diane (2004). Exclusivity, Exclusion and Social Class in Urban Education Markets in the United Kingdom, Urban Education, 39 (5): 537560.

Reich, Robert B. (2003). Why the Rich Are Getting Richer and the Poor, Poorer, u: A. H. Halsey, Hugh Lauder, Phillip Brown i Amy Stuart Wells (ur.). Edu-cation: Culture, Economy and Society. Oxford: Oxford University Press, str. 663682.


70

Rohrbach, Daniela (2007). The development of knowledge societies in 19 OECD countries between 1970 and 2002, Social Science Information, 46 (4): 655689.

Sullivan, Alice (2001). Cultural Capital and Educational Attainment, Sociology, 35 (4): 893912.

Van de Werfhorst, Herman G. (2002). A Detailed Examination of the Role of Education in Intergenerational Social-class Mobility, Social Science Informa-tion, 41 (3): 407438.

Social Origin and Educational Inequalities: A Study on the Example of Students and Secondary School Pupils in Osijek

eljko PAVIKrunoslav VUKELIAudeo, [email protected]

The authors start with the assumption that education is becoming increasingly important in the modern, information society, not only in creating societal wealth, but in relation to social inequalities as well. Therefore, the equality of educa-tional opportunities represents an important part of a just, meritocratic society, which implies the decreasing importance of social origin on educational out-comes. In this article, the authors further present the results of empirical research on a sample of 400 secondary school and university students in Osijek, with the principal aim of identifying the scale of educational inequalities. In the first part of the analysis, it was established that the university students come from better educated families, compared to the general population. Further results showed that the educational aspirations of secondary school students are significantly correlated with the educational level of their parents, and that this influence is mediated through the choice of the particular type of secondary school (i. e. gymnasium). Both results indicate the existence of educational inequalities i.e. undermining the principle of the equality of educational opportunities, but more precise identification of their scale and causes calls for wider research.Key words: information society, education, social origin, meritocracy, educa-tional inequalities

Documents

Socijalno Podrijetlo i Obrazovne Nejednakosti