Zagreb, 15. prosinca 2012. • Broj 419 • Cijena 9 kunaZagreb, 15. prosinca 2012. • Broj 419 • Cijena 9 kuna

POŠTARINAPOŠTARINA

PLAĆENAPLAĆENA

U POŠTIU POŠTI

10 00010 000

ZAGREBZAGREB

Sretan Božić i nova 2013. godinaSretan Božić i nova 2013. godina

2

Sudska praksa

U predmetu koji se vodio pred Vrhov-nim sudom Republike Hrvatske, br. Revr 509/-12-2 od 5. lipnja 2012., bilo je prijeporno je li odluka, kojom je tuženik otkazao ugovor o radu zaključen s tužiteljem - redovitim otka-zom ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, dopuštena ili ne. Riječ je o primjeni bivšeg Zakona o radu, ali odluka je aktualna i danas, budući da i novi Zakon o radu sadržava iste odredbe u pogledu otkaza.

Dakle, odredbama članka 113., stavak 1. Zakona o radu – u nastavku: ZOR, propisano je da poslodavac može radniku otkazati ugo-vor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, među ostalim, i u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjeto-van skrivljenim ponašanjem radnika).

U konkretnom slučaju, a prema shvaća-nju i revizijskog suda, ispunjene su pretpostav-ke za otkaz ugovora o radu uz primjenu odred-bi članka 113., stavak 1., podstavak 3. ZOR-a.

Tuženik je kao poslodavac tužitelja imao pravo od njega očekivati i zahtijevati da sa-vjesno ispunjava svoje obveze iz radnog od-nosa, a u sklopu toga i da poslove radnog mjesta obavlja u ugovorenom vremenu i ti-me dosljedno poštuje propisani proces rada i radne obveze - te i svojim ispunjavanjem

radnih obveza (a za što treba biti na radno-me mjestu), vodi brigu o poslodavčevu po-slovnom uspjehu.

Budući da se tužitelj nije ponašao u skla-du s takvim standardom ponašanja - jer se samovoljni izostanak s posla ne može oka-rakterizirati ugovorenim i profesionalnim postupanjem, njegovom je odsustvovanju s posla, a sve nakon što je prethodno bio i pi-sano upozoren na iskazano neprihvatljivo ponašanje, te mogućnost otkaza ugovora o radu ako nastavi s kršenjem radnih obveza, pravilno dano značenje povreda koje po svojoj težini i karakteru opravdavaju pobija-nu tuženikovu Odluku o otkazu s njime za-ključenog ugovora o radu.

Pogrešno je pritom shvaćanje tuži-telja da nije niti trebao dolaziti na posao budući da mu tuženik nije isplatio pripadajuću plaću za dva mjeseca koja su prethodila otkazu, a da već i to daje osnovu zahtjevu za utvrđenje nedopuštenom Odluke o otkazu ugovora o radu.

Naime, radni odnos zasniva se ugovo-rom o radu, pa s obzirom na to da je ugovor osnova svih prava i obveza iz radnog odno-

sa, prava tužitelja valja sagledati kroz ugo-vor o radu kojeg je zaključio s tuženikom: predmetom tog (dvostrano obveznog) ugo-vora bio je rad tužitelja, kojeg je tužitelj bio obvezan obavljati prema uputama poslo-davca, te plaća - koju je tužitelju za obavlje-ni rad trebao davati tuženik (poslodavac).

Tužitelju je pripadala zaštita u od-nosu na činjenicu što tuženik nije is-punjavao ugovorene obveze i davao mu ugovorenu plaću, pa je u vezi s tom činjenicom mogao tražiti ispu-njenje ugovora, a i sam je mogao ot-kazati ugovor o radu (prema odred-bama članka 112. i 113., stavak 6., ili članka 114., stavak 1. ZOR-a) - ali ako je ugovor namjeravao održati na sna-zi (s tim da se ne ostvari razlog za njegovo otkazivanje po poslodavcu), na koju se namjeru poziva i na kojoj temelji tužbene zahtjeve, trebao je sam ispunjavati ugovor i izvršavati njime ugovorene obveze: u svakom slučaju, dolaziti na radno mjesto i iz-vršavati poslove radnoga mjesta.

bizcaffe.com

Je li opravdano izostajati s Je li opravdano izostajati s posla zbog neisplate plaće?posla zbog neisplate plaće?

3

Događaji

Temeljem dogovora sa sindikalnim središnjicama, Ministar-stvo rada i mirovinskog sustava organiziralo je sredinom listopa-da zajednički sastanak predstavnika upravnih i nadzornih tijela trgovačkih društava u natpolovičnom državnom vlasništvu s pred-stavnicima sindikata koji u tim društvima djeluju, sa svrhom do-datnog poticanja socijalnoga dijaloga i rješavanja mogućih nes-porazuma. Kako reče ministar Mirando Mrsić, riječ je o prvome u nizu sastanaka koji bi trebali pridonijeti boljem razumijevanju pro-blematike i razvoju socijalnoga dijaloga. Predstavnici uprava su u raspravi naglasili kako su zadovoljni što je Vlada povukla svoj Zaključak od 2. kolovoza o pokretanju pregovora o izmjenama i dopunama kolektivnih ugovora trgovačkih društava i ustano-

Dokle se došlo sa socijalnim dijalo-gom i u kojoj su mjeri riješeni problemi, SSSH je najbolje oslikao u priopćenju ko-ji je izdao u povodu godišnjice parlamen-tarnih izbora na kojima je pobijedila Ku-kuriku koalicija: „Savez samostalnih sindikata Hrvat-ske razočaran je i nezadovoljan načinom i rezultatima rada vladajuće Kukuriku ko-alicije godinu dana nakon parlamentar-

Početkom studenoga, SSSH i HUS upu-tili su tadašnjem prvom potpredsjedniku Vlade RH i ministru gospodarstva Radi-miru Čačiću inicijativu za održavanje sa-stanka s njime i resornim ministrima o tvrtkama u problemima (nepokretanje pro-izvodnje, zaustavljanje izvoza, nelikvid-nost, neisplata plaća ...), napominjući ka-ko je u rješavanju zatečenih problema u

SSSH je podnio Prijedlog Ustavnom sudu RH za ocjenom suglasnosti s Usta-vom RH nekih od odredbi Zakona o krite-rijima za sudjelovanje u tripartitnim tije-lima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, te je u tijeku postupak pri-kupljanja podataka radi podnošenja za-htjeva za utvrđivanje reprezentativnosti

nih izbora. Iako su u svojemu Planu 21 naglašavali kako su gospodarski rast i no-va radna mjesta ciljevi njihove strategije, ciljeve nisu ostvarili. Nastavio se daljnji porast nezaposlenosti, svakodnevno gub-ljenje radnih mjesta... Hrvatska industrija dovedena je do ruba ponora, a što je naj-

gospodarstvu nužno ministrovo aktivno koordiniranje svih aktera koji tome mo-gu pridonijeti. U SSSH je trenutno riječ o 63 tvrtke (najviše ih je u turizmu i građe-vinarstvu, zatim metalskoj, drvnoj i ke-mijskoj industriji te energetici i prometu) koje, zajedno s tvrtkama u kojima djeluju sindikati HUS-a, zapošljavaju više tisuća radnika! Za neke od tvrtki sindikalna stra-

za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj osnovi temeljem javnog po-ziva Povjerenstva za utvrđivanje repre-zentativnosti. Javni poziv raspisan je po-vodom zahtjeva Nezavisnih hrvatskih sindikata, te bi nesudjelovanje u postup-ku utvrđivanja reprezentativnosti imalo za posljedicu da SSSH-u ne bi bila utvr-

va u natpolovičnom vlasništvu Republike Hrvatske jer je bio nepotreban s obzirom na to da su se pregovori za kolektivne ugo-vore u tim društvima i dosad vodili teme-ljem rezultata poslovanja. Zaključeno je kako će, radi vođenja usmjerene rasprave

i boljeg zaključivanja, sljedeći sastanci biti organizirani za poje-dine skupine trgovačkih društava sa sličnim problemima, uz su-djelovanje predstavnika Ministarstva gospodarstva i drugih re-sornih ministarstava (turizma, graditeljstva…), prema potrebi…

žalosnije, nema volje da se stanje pobolj-ša. Doživjeli smo veliku nestručnost i ne-znanje vladajućih, izostanak strukturnih reformi, omalovažavanje socijalnih par-tnera i nepostojanje istinskoga socijalno-ga dijaloga, podilaženje interesima kru-pnoga kapitala, bahatost ministara...! Dobili smo izvršnu vlast koja nije do-rasla trenutku!”

na je imala i prijedloge mogućih rješenja, ali ih nisu imali priliku prezentirati, jer od-govor o održavanju sastanka nije stigao. U međuvremenu je došlo do promjena u samoj Vladi, pa su te dvije sindikalne sre-dišnjice dostavile ponovljenu inicijativu Branku Grčiću, potpredsjedniku Vlade za gospodarstvo, i Ivanu Vrdoljaku, minis-tru gospodarstva. Čeka se odgovor…

đena reprezentativnost, niti bi se mogla utvrđivati u sljedeće tri godine. Sve do donošenja pravorijeka Ustav-nog suda o podnijetom prijedlogu za ocjenom suglasnosti s Ustavom RH ne-kih odredbi Zakona, Zakon je na snazi i kao legalist, SSSH ga je obvezan pošto-vati i prema njemu postupati.

Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje

Godina dana od parlamentarnih izbora

„Socijalni dijalog”

SSSH u postupku utvrđivanja reprezentativnostiSSSH u postupku utvrđivanja reprezentativnosti

RazočaranjeRazočaranje

k l dl h

Čeka se odgovor …Čeka se odgovor …

O socijalnome dijalogu u O socijalnome dijalogu u državnim poduzećimadržavnim poduzećima

4

Događaji

„Incrementum” Karlovac, „Brodosplit” Split, „3. maj” Rijeka, „Konstruktor” Split…, tek neke su od tvrtki iz tekstilne, metalske i drvno-prerađivačke djelatnosti, graditelj-stva, turizma i ugostiteljstva…, koje imaju problema u poslovanju, problema s ispla-tom plaća, nelikvidnošću… Osim radnika iz tih tvrtki u prosvjedu su sudjelovali i čla-novi drugih sindikata, čije tvrtke, srećom, nemaju takvih problema. Sudjelovanjem potporu su pružili i Nezavisni hrvatski sin-dikati, Matica hrvatskih sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske.

Više od 1.500 prosvjednika, odjevenih u crvene pregače, na kojima je s jedne strane pisalo „Koalicija SSSH –HUS”, a s druge „Za obranu radnih mjesta”, okupilo se ispred Radničkoga doma, otkuda su or-

radnik…”, „Posao ne biramo”, „Radnik – vr-sta koja izumire”…, transparenti su čiji sa-držaj dočarava stanje u državi. Nezado-voljstvo radom Vlade, ali i Hrvatskoga sabora, prosvjednici su iskazali gromogla-snim zviždukom i povicima negodovanja. Iako je toga dana predsjednik Vlade bio na službenome putu u Bruxellesu, zavjese na zgradi Vlade lagano su se micale, što go-vori kako je netko slušao i promatrao što se događa vani. Pitanje je samo koliko taj ima sluha za brige i strahove radnika.

Sindikalna solidarnost - Dosta je bilo rada bez plaća! Dosta je bilo gubljenja radnih mjesta!

Treba spasiti svako radno mjesto i podu-zeća koja su još ostala! – poručio je Mladen

stva gospodarstva, financija i resornih mi-nistara i neka se uhvate posla radi iznala-ženja rješenja za hrvatsko gospodarstvo. Neka vrate industriju na mjesto koje su joj obećali u ‘Planu 21’. Ako želite namiriti dvije milijarde kuna, imate mogućnost – oporezujte banke, koje nas svakodnevno pljačkaju visokim kamatama i špekulacija-ma o tečaju, osobito franka. Uzmite novce od onih koji su opljačkali hrvatsku državu, onima kojima je jučer suđeno i kojima će biti suđeno.

Javni prosvjed SSSH i HUS-a Živi

Posao i plaća, a ne burza!Posao i plaća, a ne

U znak sindikalne solidarnosti, SSSH i HUS, u sklopu koalicije utemeljene Spora-zumom iz travnja 2012. godine, organizirali su 22. studenoga 2012. godine, u 12 sati, na Markovu trgu u Zagrebu, javni prosvjed pod nazivom Živi zid za obranu radnih mjesta: Posao i plaća, a ne burza! Industrijska akcija ciljana je na radnike u tvrtkama u proble-mima i na obranu radnih mjesta. Tijekom prošle godine takvih je bilo sedamdesetak, u kojima je zaposleno više od 70.000 radni-ka. Primjerice, Modna konfekcija Slavonija Osijek, Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica,

ganizirano, uz kraća zaustavljanja, krenuli prema Markovu trgu. Prošli su uz zgradu Ministarstva regionalnog razvoja i fondo-va Europske Unije, pa uz sjedište HDZ-a, preko Trga burze, Jurišićeve ulice, pa Tr-gom bana Josipa Jelačića… „Krize puna vreća samo za radnička ple-ća”, „Strpljenju je kraj! Riješite brodograd-nju”, „Industrogradnja – država se naplatila, uzela neboder u Savskoj, radnicima ni lipe”, „MK Slavonija – 7 godina bez poreza i do-prinosa”, „Oću plaću”, „Hrvatska bajka – bila jednom jedna tvornica u kojoj je radio

Novosel, predsjednik SSSH, izražavajući uvjerenje kako je upravo ovaj prosvjedni skup početak osnivanja sindikalnog inter-ventnog voda solidarnosti koji će doći u pomoć svakom sindikatu u pojedinoj tvrt-ki kada radnicima „ovi ili oni” budu htjeli umanjiti prava. - Moramo vratiti solidarnost! – rekao je predsjednik SSSH poručujući predsjed-niku Vlade Zoranu Milanoviću: - Predsjedniče Vlade, nemojte skidati prava kolegicama i kolegama iz javnog sektora. Napravite koordinaciju ministar-

Mladen Novosel: „Neka vrate Mladen Novosel: „Neka vrate industriju na mjesto koje suindustriju na mjesto koje sujoj obećali u ‘Planu 21’!”joj obećali u ‘Planu 21’!”

5

krize i bore se za opstanak. Neke nisu ops-tale… U zagrebačkome „Dalekovodu” radni-cima nisu isplaćene dvije plaće, u splitsko-me „Konstruktoru” radnici potražuju šest plaća… U posljednje tri godine djelatnost graditeljstva izgubila je više od 35.000 rad-nika. Samo u 2011. i 2012. godini u stečaj je otišlo 14 građevinskih tvrtki s više od 2.000 radnika…

- I zato, industrijski radnici, bojte se, ali samo svoje djece kada im plaću ne done-sete kući. A ja vam obećavam kako neće-mo dopustiti da plaće ne nosimo kući, ne-ćemo dopustiti gubitak radnih mjesta. Borit ćemo se da Hrvatska bude prosperi-tetna i industrijska država, poručio je Ve-dran Dragičević.

zid za obranu radnih mjesta

Posao i plaća, a ne burza!burza!

Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a poručio je kako deindustrijalizacija Hrvat-ske u korist uvoznih lobija, koju provode sve dosadašnje Vlade, mora hitno prestati, jer su nas doveli na rub bankrota. - Nestvaranjem povoljnijih uvjeta za poslovanje i razvoj izvozno orijentiranih djelatnosti došli smo do toga da će uskoro više ljudi raditi u trgovini nego u prerađivač-koj industriji. Drugim riječima, postajemo špediterska ekonomija nedorasla izazovi-ma globalizacije! - upozorio je predsjednik HUS-a.

za tvrtke u državnome vlasništvu u kojima radnici neredovito dobivaju plaću, spomi-njući Zabavno - rekreativni centar Lipik u kojemu radnici nisu dobili deset plaća! - Apsurd je upravo u tome da je najlo-šije radnicima u tvrtkama kojima je vlas-nik država. Time poručuje vlasnicima kapi-tala, koji su na prevarantski način ušli u Hrvatsku, kako se i oni mogu tako ponaša-ti, ne isplaćivati radnicima plaću, otkazi-vati kolektivne ugovore! - komentirao je Eduard Andrić. O katastrofalnome stanju u industriji govorili su i predsjednici Sindikata metala-ca Hrvatske-Industrijskog sindikata Vedran Dragičević i Sindikata graditeljstva Hrvat-ske Ivan Kovačević, sindikata koji djeluju u tvrtkama koje su itekako osjetile sve „draži”

Potpredsjednik SSSH za sektor gospo-darstva i predsjednik Sindikata EKN-a Hr-vatske Ivan Tomac pozvao je na daljnje za-jedništvo i solidarnost: - Molim vas da od danas ne dozvolimo da bilo koji problem, bilo kojeg gospodar-skog subjekta, stavimo u izolaciju i prepu-stimo pojedinačnim razgovorima. Stisnite ruku u šaku! Pogledajte koliko je sada snaž-na! Pet sindikalnih središnjica mora biti šaka i voditi hrvatske radnike prema bo-ljem i sretnijem životu.

Katastrofalno stanjeu industriji

Potpredsjednik SSSH za sektor usluga i predsjednik Sindikata turizma i usluga Hr-vatske Eduard Andrić, skrenuo je pozornost

6

Događaji

- Tražimo od Vlade i svih političkih struktura da konsenzusom urede državu na lokalnoj i državnoj razini te da se teret recesije podijeli na sve sektore u RH, ka-ko bismo izašli iz krize, napomenuo je Ivan Kovačević.

O problemima u brodogradnji govo-rili su Juraj Šoljić iz „3. maja” i Joško Franić iz „Brodosplita”. Dok je kolega Šo-ljić pozvao na zajedničku borbu protiv politike neugovaranja poslova i neisplate plaća, protiv politike zatvaranja tvrtki, Franić je Vladi uputio jasnu poruku:

za radničko dioničarstvo u RIZ-Odašilja-čima, jer, kako napomenuše, ako radnici znaju stvarati, znaju i upravljati tvorni-com.

Posljednji, iz redova SSSH, prosvjed-nicima se obratio Željko Klaus, sindikal-ni povjerenik Sindikata EKN-a Hrvatske u kutinskoj „Petrokemiji”. Vladi je poručio kako je dosta dizanja poreza, smanjiva-nja plaća, dodvoravanja krupnom kapita-lu i privatizacije. Sindikalistima je poru-čio da prestanu s podjelama na javne, privatne i realne sektore.

te sve sektore i počnite raditi da za krat-ko vrijeme na trg niže dovedemo 100.000 prosvjednika, jer će nas se samo tako bo-jati, bio je odrješit Klaus.

Prigodnim riječima, prosvjednicima su se obratili predstavnici HUS-a i sindi-kata udruženih u tu središnjicu.

S radnicima su se solidarizirali i umi-rovljenici, članovi Sindikata umirovljenika Hrvatske. Stanje u kojemu se oni nalaze najbolje oslikavaju stihovi jedne pjesme koja se orila iz razglasa na Markovu trgu: „Ja sam penzić gol i bos, u kontejner gu-ram nos.”

Marijana Tomić, Željko Slunjski

- Ako ste donijeli odluku o privatiza-ciji brodogradilišta, izvolite to riješiti što prije. Hoćemo raditi na normalnim osno-vama! Ovako to više ne ide.

Okupljenim prosvjednicima obratila se i sindikalna povjerenica SMH-IS-a u RIZ-Odašiljačima Marina Glokević, pod-sjećajući na uspješnu sindikalnu borbu za opstanak te tvrtke i radnih mjesta, borbu

- U Hrvatskoj postoje samo dva sek-tora: onaj jadan, a to su oni koji rade, i drugi, još jadniji, oni koji ne rade! Udruži-

Ivan Tomac: „… Ne dopustimoIvan Tomac: „… Ne dopustimoda bilo koji problem, bilo kojega da bilo koji problem, bilo kojega gospodarskog subjekta, prepustimo gospodarskog subjekta, prepustimo pojedinačnim razgovorima...”pojedinačnim razgovorima...”

Eduard Andrić: „… Najlošije je Eduard Andrić: „… Najlošije je radnicima u tvrtkama kojima je radnicima u tvrtkama kojima je vlasnik država...”vlasnik država...”

Vedran Dragičević: „Borit ćemoVedran Dragičević: „Borit ćemose da Hrvatska bude prosperitetna se da Hrvatska bude prosperitetna i industrijska država!”i industrijska država!”

Ivan Kovačević: „…Tražimo daIvan Kovačević: „…Tražimo dase teret recesije podijeli nase teret recesije podijeli nasve sektore u RH…”sve sektore u RH…”

7

Događaji

Vlada je na sjednici održanoj 6. pro-sinca 2012. godine utvrdila i u saborsku proceduru uputila Nacrt konačnog pri-jedloga Zakona o uskrati isplate pojedi-nih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama kojime se, zbog „pro-mijenjene gospodarske situacije i nužno-sti ujednačenog uređenja prava državnih i javnih službenika”, zaposlenima u jav-nim službama uskraćuje pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane, odnosno božićnice za 2012. i 2013. godi-nu, te pravo na isplatu regresa za korište-nje godišnjeg odmora za 2013. godinu.

Složne u neslaganju s takvim po-stupkom Vlade, sindikalne središ-njice zatražile su od predsjednika Vlade Zorana Milanovića hitno povlačenje Nacrta iz saborske pro-cedure, napominjući kako je Za-kon izravan udar na slobodu kolek-tivnog pregovaranja i suspendira materijalna prava radnika u važe-ćim kolektivnim ugovorima.

- Nakon što je donošenjem Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektiv-no pregovaranje aktualna vlast već inter-venirala u kolektivne ugovore iz kojih radnici crpe svoja prava, ograničivši pro-

Nakon višemjesečnoga pregovaranja o novom Zakonu o minimalnoj plaći, pos-tignut je kompromis s izuzetkom posloda-vačke strane (ističu neprihvatljivost pove-ćanja razine minimalne plaće za pojedine radno intenzivne sektore u slučaju izostan-ka kompenzacije od strane javnih vlasti).

SSSH nije najzadovoljniji postignu-tim (prema prijedlogu, minimalna plaća

duženu primjenu pravnih pravila iz kolek-tivnih ugovora na najviše tri mjeseca, tim zakonskim prijedlogom namjerava se za-poslenima u javnim službama „uskratiti pojedina prava” temeljena na kolektivnim ugovorima. Krajnje je neprimjeren pos-tupak Vlade koja svoju pregovaračku po-ziciju poslodavca javnih službi jača kroz zakone koje sama predlaže i za čije izgla-savanje ima osiguranu saborsku većinu, navodilo se, među ostalim, u dopisu pred-sjedniku Vlade.

Središnjice su zatražile i sastanak s pred-sjednikom Republike Ivom Josipovićem kako bi zajednički sagledali implikacije Vladina poteza, no do sastanka nije došlo, a ni Vlada nije prihvatila sindikalni zah-tjev za povlačenjem zakonskog prijedloga.

Zakon je, u hitnome postupku, do-nesen 14. prosinca 2012. (81 glas „za”, 40 „protiv”, 2 „suzdržana”). Zastupnici Hrvatskoga sabora, naj-višega zakonodavnog tijela, glasa-jući za Zakon stavili su poštivanje stranačke stege iznad univerzal-nih i europskih, ali i nacionalnih standarda i vrijednosti. Time su od-govornost prema stranci stavili iznad odgovornosti prema građa-nima koji su ih birali.

će biti povećana za 5,8 posto, a zahtjev SSSH je bio povećanje od 9,5 posto, što ujedno odgovara i stopi inflacije za ukup-no razdoblje u kojem je minimalna plaća bila ista – 2.814,00 kuna bruto).

Neki od zahtjeva SSSH ipak su usvojeni: ponajprije, da se udio minimalne plaće u prosječnoj postupno poveća na 50 posto; da korekcija iznosa minimalne plaće koja

SSSH za socijalni dijalog Vijeće SSSH, na 8. sjednici održanoj 12. prosinca 2012. godine, raspravljalo je o zaključcima odnosno prijedlozima sa-držanim u bilješci s koordinativnog sa-stanka sindikalnih središnjica o njihovu istupanju iz Gospodarsko – socijalnog vi-jeća, te svih institucija tripartitnog soci-jalnog dijaloga u RH, u slučaju izglasava-nja spornoga Zakona. Vijeće SSSH nije prihvatilo takav prijedlog napominjući kako socijalni dijalog u RH nema alterna-tive, kako je on oblik sindikalne instituci-onalne borbe od kojega SSSH ne odusta-je, te kako treba nastaviti sindikalnu borbu koristeći sva zakonom dopuštena sredstva radi očuvanja procesa kolektiv-nog pregovaranja i prava na organizira-nje koja su zajamčena Ustavom RH i Konvencijama MOR-a.

Vijeće je ocijenilo kako je trenutnom stanju pridonijela i, na žalost, razjedinje-na sindikalna scena. Vladajuća politička elita to samovoljno i vješto koristi na štetu cjelokupnog sindikalnog pokreta, posebice u realnom sektoru koji već go-dinama gubi radna mjesta i umanjuje prava radnika.

se utvrđuje za 2013. godinu bude posto-tak inflacije od studenoga 2011. do listo-pada 2012. godine; iznos minimalne plaće koja se utvrđuje za svaku narednu godinu ne može biti niži od iznosa iz prethodne godine; da jedan od kriterija prilikom utvr-đivanja iznosa minimalne plaće za 2014. i svaku narednu godinu bude i udio mini-malne plaće u prosječnoj plaći.

Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama

Udar na sloboduUdar na slobodukolektivnoga pregovaranjakolektivnoga pregovaranja

Pregovori o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći

Kompromis s izuzetkomKompromis s izuzetkom

8

Razgovor s povodom

Prošla je godina dana od parlamentarnih izbora na kojima je pobijedila Kukuriku koalicija. Što je sve učinjeno u tih godinu dana na području radno-socijalnih odnosa, kako Vlada planira smanjiti nezaposlenost i povećati zaposlenost..., pitali smo mi-nistra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića.

SSSH je proteklih godina u nekoliko navrata inicirao osnivanje ministarstva u čijoj će nadležnosti biti područje rada, radnih odnosa i socijalne politike. U prosincu prošle godine utemeljeno je Ministarstvo rada i mirovinskog susta-va. S obzirom na broj nezaposlenih, te na omjer aktivnih radnika, odnosno osiguranika i umirovljenika, može se reći kako ste u nadležnost dobili vrlo nezahvalan resor. Kako ko-mentirate tu situaciju i što uopće smatrate da možete učini-ti tijekom svojega mandata?

Područja zapošljavanja, radnog prava, zaštite na radu, soci-jalnog partnerstva i cjelokupnog mirovinskog sustava za koja sam zadužen iznimno su osjetljiva područja. U zemlji u kojoj za mirovinu jednog umirovljenika doprinose trenutno uplaćuje 1,2 osiguranika, nužno je povećati zaposlenost kao i broj osoba koje redovito uplaćuju doprinose.

Područja radnih odnosa i mirovinskog sustava u posljednjih osam godina bila su zapostavljena područja, što ne treba čuditi, budući da je za njih bio zadužen ministar gospodarstva, kojemu ta područja nisu bila visoko na listi prioriteta. Zapostavljeni su bili i javni zavodi, ponajprije Hrvatski zavod za mirovinsko osi-guranje. Formiranjem zasebnih ministarstava zaduženih za rad i mirovinski sustav, te za socijalnu politiku, Vlada jasno izraža-va svoju odlučnost da na najbolji mogući način pokuša riješiti probleme s kojima se svakodnevno suočavaju kako hrvatski radnici, tako i svaka ona osoba koja ovisi o učinkovitosti susta-va socijalne politike.

Smatram kako smo visokom razinom dosadašnjih aktivno-sti dokazali da smo sposobni nositi se s najtežim problemima. Područje za koje sam nadležan osjetljivo je i politički. Osmisliti i predložiti mjere u području radno-socijalnog zakonodavstva poseban je izazov, koji zahtijeva pažljiv pristup kako Vlade, tako i socijalnih partnera, kako bi se postigao odgovarajući balans koji neće ići na štetu ni radnicima niti poslodavcima. Pristupa-nje Europskoj Uniji donijet će nove izazove, ne samo ministar-stvu, već i socijalnim partnerima koji će također morati ojačati svoje administrativne kapacitete kako bi bili sposobni ravno-pravno i aktivno sudjelovati u socijalnom dijalogu na europskoj razini. Ministarstvo će ojačati i vlastite administrativne kapaci-tete te će i dalje nastaviti stvarati okruženje koje će poticati

socijalne partnere na jačanje bipartitnih odnosa. Ulazak u Eu-ropsku Uniju ne znači samo preuzimanje europskih vrijednosti, već jednako tako i njihovu aktivnu primjenu u svakodnevnom životu. U tome smislu očekujemo i od socijalnih partnera pro-aktivnu ulogu u osmišljavanju i predlaganju mjera usmjerenih na gospodarski i socijalni napredak. Budući da se bez dijaloga ne može postići konsenzus o važnim pitanjima, koji je u ovom području naročito važan, socijalni dijalog i njegov daljnji razvoj jedan je od najvažnijih poslova ovoga ministarstva, na čemu treba dodatno poraditi.

U mjerama aktivne politike zapošljavanja do ulaska u EU, koje ste nedavno predstavili, naglasili ste kako će potpore biti usmjerene ponajprije na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, na samozapošljavanje, te na očuvanje radnih mjesta. Čini se kako poslodavci privatnog sektora nisu dovoljno zainteresirani za te mjere. Kako to

Investicije, investicije, investicije!Investicije, investMirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava

9

objašnjavate? Jesu li dosadašnje mjere bile dovoljno dobro operacionalizirane i može li se uopće takvim mjerama ostva-riti značajniji utjecaj na tržište rada? Kako ćete povećati po-tražnju za radnom snagom?

Premijer je nedavno konstatirao kako se u ekonomskom pogledu Hrvatska nalazi u izvanrednom stanju. Očito je kako dosadašnji ekonomski model, temeljen na zaduživanju, uvozu i trgovini više neće funkcionirati. Pojedini sektori koji su do rece-sije odlično poslovali imaju ozbiljne probleme, dok oni koji, re-cesiji unatoč, ipak posluju kao da ne žele povećavati troškove pred dolaskom konkurencije iz Europske Unije. Budući da smo se prihvaćanjem pravne stečevine obvezali da više nećemo ugovarati posebne privilegije za pojedine sektore, na raspola-ganju nam preostaju samo one mjere koje se jednako primje-njuju na sve sektore.

Često ponavljam da su nam za oporavak tržišta rada po-trebne samo tri stvari: investicije, investicije i investicije, bez kojih neće biti ni oporavka gospodarstva.

Treba priznati kako je Vlada nerealno očekivala da će inve-sticije u državna poduzeća biti moguće brze pokrenuti te da će strateški projekti u vodnom gospodarstvu, energetici i prome-tu znatno ranije dati novi zamah posrnulom gospodarstvu. U uvjetima u kojima je vanjsko zaduživanje, a naročito ono koje nije pokriveno konkretnim projektima, znatno skuplje nego ra-nije nužno je naučiti kako vlastite resurse koristiti na efikasniji način. Mjere poticanja zapošljavanja usmjerene su na jačanje ponude radne snage. Te će mjere dobiti puni zamah onoga tre-nutka kada budemo osjetili pozitivni učinak mjera Vlade koje su usmjerene na stvaranje novih radnih mjesta. Međutim, kao i za sve u životu, za to treba vremena. Potpore koje pružamo i mjere koje planiramo usmjerene su izravno na pojedince, naro-čito one nezaposlene koje treba motivirati da se vrate na trži-šte rada i u drugoj djelatnosti pokušaju potražiti novi posao.

Hrvatskoj još uvijek nedostaje razvojna strategija, pri-mjerice, gdje se Hrvatska vidi 2020. godine? Nedostaju nam i sektorske politike. Radi li Vlada na izradi takvih strateških dokumenata i smatrate li kako bi Ministarstvo rada trebalo surađivati s Ministarstvom gospodarstva i ostalim resorima u njihovoj pripremi?

Strateški dokumenti važna su stvar, no pristupanjem Europ-skoj Uniji i to se mijenja. Naime, umjesto dosadašnjeg formata Pretpristupnog ekonomskog programa Hrvatska mora izraditi

znatno sveobuhvatniji Nacionalni plan reformi. Dokument tre-ba dovršiti do datuma pristupanja, jer je o planu nužno prove-sti raspravu sa civilnim i socijalnim partnerima. O tome će biti mnogo više govora u idućem razdoblju. Slažem se da su sektor-ske politike jako važne, no od njih je važnije da ministarstva prezentiraju strateški okvir za svaki pojedini sektor, a da se u izradu konkretne strategije, sukladno Europskom socijalnom modelu, maksimalno uključe bipartitna sektorska vijeća.

U Hrvatskoj se čak petina stanovništva nalazi u zoni rizi-ka od siromaštva. Glavni uzroci su vezani uz visoku stopu nezaposlenosti i nisku stopu zaposlenosti. Stopa relativnog siromaštva je u izrazitom porastu. S druge strane, manji dio bogatih i u krizi povećava svoje bogatstvo. Je li socijaldemo-kracija danas posve odustala od pokušaja smanjivanja druš-tvenih nejednakosti i gdje se očituje socijaldemokratski ele-ment u politici Vlade i Ministarstva rada?

Mudri kancelar Bismarck jednom je davno rekao da je poli-tika umjetnost mogućeg. Budući da su sredstva za financiranje programa ograničena, u uvjetima gospodarske krize i socijalde-mokratska politika mora se prilagođavati vanjskim uvjetima. Štedjeti moramo na svim poljima. Nužno je eliminirati neefika-snosti i spriječiti prijevare i korupciju. Hrvatska mora postati pouzdana zemlja, kojoj će vjerovati strani investitori i, još važ-nije, vlastiti građani.

Bojim se da će se rizik od siromaštva još neko vrijeme povećavati. Stopa rizika od siromaštva kontinuirano ra-ste od 2006. godine, a budući da se ona utvrđuje krajem godine za prošlu godinu, tek smo nedavno saznali kako je u mandatu prošle Vlade rizik narastao za čak 3,7 po-stotnih poena (na 21,1 posto).Oporavak očekujemo tek u proljeće 2013. To, na žalost, neće odmah pozitivno utjecati na tržište rada, gdje značajniji oporavak može-mo očekivati tek nakon pristupanja Europskoj Uniji.

Vlada Republike Hrvatske nikako ne odustaje od pokušaja smanjivanja nejednakosti. Nastavili smo usklađivanje mirovina te smo u dijalogu sa socijalnim partnerima pronašli model prema kojemu će se utvrđivati minimalna plaća. Ministarstvo socijal-ne politike i mladih modernizira i individualizira sustav socijalnih potpora, dok se Zavod za zapošljavanje okreće obrazovanju za poznate poslodavce. Usklađivanjem plaća u agencijama s propi-sima koji reguliraju plaće u javnim službama Ministarstvo upra-ve nastoji eliminirati razlike koje postoje u plaćama za jednak

Investicije, investicije, investicije!icije, investicije!

10

Razgovor s povodom

posao u različitim dijelovima javnog sektora. Cilj je ovoga mi-nistarstva zaštititi životni standard radnika i umirovljenika i nadam se da će naš utjecaj građani osjetiti i u budućim mjerama. Jednako tako, poreznom politikom nastojimo pravilno raspodi-jeliti teret gospodarske krize, tako da veći teret snose oni koji imaju više, a to je, priznat ćete, bit svake socijaldemokracije.

Minimalna plaća već je četvrtu godinu ista (2.814,00 ku-na bruto), dok istodobno troškovi života neprestano rastu! Hoće li i kada minimalna plaća u RH dosegnuti 50 posto pro-sječne plaće, što je i bila intencija Zakona iz 2008. godine?

Nakon što su nam sindikalne središnjice u travnju 2012. go-dine dostavile inicijativu za ukidanjem formule za izračun mini-malne plaće, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provelo je analizu pojavnosti minimalne plaće u Hrvatskoj. Minimalnu plaću trenutno prima 100.000 osoba. Ona je najčešća u trgovi-ni, tekstilu, koži i obući, drvoprerađivačkoj industriji te građevi-narstvu. Budući da, prema važećem Zakonu, minimalna plaća nije trebala rasti još neko vrijeme, sa socijalnim partnerima smo dogovorili da se nova minimalna plaća za 2013. godinu utvrdi temeljem modificirane formule Međunarodne organiza-cije rada, koja minimalnu plaću veže uz mjesečni prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo, omjer ukupnog broja sta-novnika u Republici Hrvatskoj i broj aktivnog stanovništva u Republici Hrvatskoj te promjenu indeksa potrošačkih cijena dobara. Svake iduće godine minimalnu plaću bi utvrđivala Vla-da, s ciljem da udio minimalne plaće u prosječnoj plaći dose-gne 50 posto. Kada će se taj cilj ostvariti ovisit će o situaciji u gospodarstvu, ali i o mogućnosti sindikalnih središnjica da s poslodavcima dogovore održivu razinu povećanja.

Unatoč protivljenju socijalnih partnera, unatoč kršenju međunarodnih konvencija o slobodi kolektivnog pregovara-nja, i protivno europskoj praksi, „prošao” je Zakon o „repre-zentativnosti”. Rezultat je jedno od najkompliciranijih rje-šenja za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata u Europi. Kako je to moguće, uz tolike protuargumente? Nije li to do-kaz kako je glavni cilj Zakona, zapravo, bio izmjena odredbi o produženoj primjeni kolektivnih ugovora?

To je vaša ocjena. Mi smatramo da smo u potpunosti poš-tovali međunarodne konvencije. U prijedlog Zakona o repre-zentativnosti ugradili smo primjedbe stručnjaka Međunarodne organizacije rada, a Europska komisija pohvalila je konačno do-nošenje kriterija reprezentativnosti. Gospodarska situacija na-lagala je donošenje Zakona koji će omogućiti da se ona, pokre-tanjem kolektivnih pregovora na svim razinama, poboljša. Za nekoliko mjeseci postajemo punopravna članica EU-a, pa će i socijalni partneri morati preuzeti veću ulogu i odgovornost u kreiranju mjera za poboljšanje sustava radnih odnosa i socijal-ne politike. Upravo u tome smjeru jedan od ciljeva Zakona jest poticanje okrupnjavanja sindikata, jer Vlada Republike Hrvat-ske želi imati snažne i odgovorne socijalne partnere koji će biti sposobni, zajedno sa Vladom, tražiti najbolja moguća rješenja kako bi nam svima jednoga dana bilo bolje. Slažem se da bismo proceduru mogli pojednostaviti, pa ćemo nakon Nove godine započeti konzultacije o izmjenama i dopunama, koje će otklo-niti dvojbe koje smo uočili u dosadašnjoj primjerni.

Osim već izmijenjenih odredbi Zakona o radu, najav-ljujete i posebne zakone o pojedinim institutima ZOR-a (primjerice, o nepunom radnom vremenu i dr.), a najavili ste i donošenje Zakona o kolektivnim pravi-ma iz radnog odnosa, kao i Zakona o zapošljavanju na privremenim i povremenim poslovima. Očito je kako se na izmjenama Zakona o radu - radi, iako je pred-sjednik Vlade tvrdio kako izmjena neće biti. Kako, na kraju, stoje stvari sa ZOR-om? Hoće li se ZOR i dalje „razbijati” i mijenjati drugim zakonima? Kada ćete in-formirati socijalne partnere i prezentirati im ono što se doista radi?

Za postizanje potpune usklađenosti radnog zako-nodavstva, prije pristupanja je potrebno u Zakon o radu ugraditi i novu direktivnu o Europskim radničkim vijeći-ma. Socijalnim partnerima smo na sastanku u petak, 7. prosinca, najavili kako Zakon o radu planiramo mijenjati u dvije etape, od kojih bi se usklađenje provelo u prvom kvartalu 2013., a veće izmjene odmah po pristupanju. U prvoj etapi rješavali bismo pitanja oko kojih bi HUP i sin-dikalne središnjice postigli dogovor, dok bismo sve dalj-nje izmjene provodili nakon detaljne analiza i prethodne procjene učinaka, naravno uz pune konzultacije sa soci-jalnim partnerima i zainteresiranom javnošću, sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa. Postoje neki od pro-blema koje je Vlada prepoznala da bi trebalo riješiti, kao što je npr. pitanje rada na određeno vrijeme. Međutim, način rješavanja problema prekomjernog broja radnika zaposlenih na određeno vrijeme, te mnoga druga pita-nja koja socijalni partneri i Vlada prepoznaju kao pitanja kojima bi trebalo posvetiti određenu pozornost, razma-trat će se u drugoj fazi razgovora o izmjenama Zakona o radu. Pri tome ne treba zanemariti i potrebu normativne dorade nekih od instituta radi njihove jasnije i lakše pri-mjenjivosti u praksi, kao što je rad preko agencija za pri-vremeno zapošljavanje, zahtjev za zaštitu prava, radno vrijeme itd.

Neprestano slušamo o potrebi dodatne liberalizacije tr-žišta rada, iako svi fleksibilni oblici rada i zapošljavanja, koji se koriste u Europi, u ZOR-u postoje još od 2003. godine. Ne postoje empirijski dokazi kako fleksibilizacija radnih odnosa potiče zapošljavanje, ali ima dokaza o njezinu razornom utjecaju na egzistencijalnu sigurnosti i kvalitetu života. Sve dosadašnje izmjene ZOR-a značile su manja prava za radnike, smanjivanje plaća i povećanje nesigurnosti. Kakva je sudbi-na radnika ovoga puta? Razmišljate li o posljedicama nesi-gurnih i nestalnih oblika zapošljavanja na socijalnu sigur-nost radnika u starosti?

Često slušamo rasprave o velikim pojmovima, koje za mene bez konkretnog sadržaja ništa ne znače. Iako smo propisali sve fleksibilne oblike, oni se nedovoljno koriste, ili se pak zloupo-trebljavaju... Činjenica je da Zakon o radu treba mijenjati, i svi se u vezi s tim na određeni način možemo složiti. Slažem se sa poslodavcima da kroz zakonodavni okvir treba poslodavcu

11

omogućiti određenu fleksibilnost. Međutim, mišljenja sam da se do danas nije dovoljno pažnje posvećivalo promišljanjima kako i na koji način mijenjati institute kojima se treba zaštititi radnik u uvjetima gubitka radnog mjesta, te nastupa nekog od socijalnih rizika. Moramo biti svjesni činjenice da se usluga dr-žave u vođenju socijalne politike u svijetu značajno mijenja, pa u tome smislu valja tražiti inova-tivna rješenja. Iako smo najavili kako dob umirovljenja nećemo mijenjati dok se ne poveća očekivana životna dob, izazovi sta-renja stanovništva itekako su prisutni.

Za financiranje dostojnih miro-vina trebat će nam znatno više zaposlenih.

Iako će Država uvijek brinuti o zaštiti ma-terijalnog statusa umirovljenika, smatramo kako bismo umirovljenicima trebali omogućiti da nastave raditi, ako to žele. Također, mnoge europske zemlje uvele su mogućnost do-datnog rada za sve zaposlene, nezaposlene i umirovljenike, uz posebni porezni tretman do od-ređenog iznosa zarade. Sma-tram kako je od nestalnih oblika zapošljavanja, ipak mnogo lošija nemogućnost pronalaženja legalnog za-poslenja. Nestalne oblike zapošljavanja podupirem kao izvore dodatne za-rade i smatram da mo-

žemo pronaći model kako spriječiti da se njima zamjenjuju stalno zaposleni radnici.

Ministarstvo je prihvatilo prijedlog socijalnih partnera da se eventualnim izmjenama Zakona o zaštiti na radu, ili donošenju novoga Zakona, pristupi ovisno o rezultatu anali-

ze učinaka aktualnoga propisa. Možete li nam reći kada će analiza biti završena, odnosno kada se mogu očeki-

vati rezultati?

Propise iz područja zaštite na radu nužno je modernizirati i prilagoditi europskoj ter-minologiji i praksi. Željeli bismo reformira-ti ulogu Inspektorata kako bi se fokus sa kažnjavanja premjestio na preventivu.

Nastavak rasprave o Zakonu o zaštiti na radu očekujte odmah nakon Nove godine, to će biti

prvi propis koji će se izraditi sukladno Zakonu o procjeni učinka propisa.

Prikupili smo sve potrebne po-datke i propis ćemo donijeti do kraja II. kvartala 2013.

Spominjali ste uvođenje e-radnih knjižica od 1. siječ-nja 2013. godine, iako ZOR propisuje da radna knjižica kao dokument prestaje vrijediti danom pristupa-nja Europskoj Uniji, od-nosno 1. srpnja 2013. Možete li nam objasniti kako će izgledati i ka-ko će se koristiti nove e-radne knjižice?

Europska Unija ne poznaje radne knjižice.

Naša je želja bila pre-tvoriti ih u alat kojime bi svaki zaposleni mogao

kontrolirati vlastite upla-te u mirovinski sustav, ali

i kontrolirati vlastita zna-nja i kompetencije. Radne

knjižice vidim i kao alat za djelotvorniju provedbu Za-kona o Hrvatskom klasi-fikacijskom okviru, koji će

omogućiti prepoznavanje kompetencija stvorenih na

radnome mjestu. Očekujem da će-mo do 1. srpnja, od kada i planira-mo uvođenje jedinstvenog obrasca za uplatu poreza i doprinosa, biti spremni prijeći na novi sustav digi-talnih radnih knjižica.

Marijana Tomić

žave u vođenju socijalne politike u svijetu značajno mijenja, pa u tome smislu valja tražiti inova-tivna rješenja. Iako smo najavili kako dob umirovljenja nećemo mijenjati dok se ne poveća očekivana životna dob, izazovi sta-renja stanovništva itekako su prisutni.

Za financiranje dostojnih miro-vina trebat će nam znatno više zaposlenih.

Iako će Država uvijek brinuti o zaštiti ma-terijalnog statusa umirovljenika, smatramo kako bismo umirovljenicima trebali omogućiti da nastave raditi, ako to žele. Također, mnoge europske zemlje uvele su mogućnost do-datnog rada za sve zaposlene, nezaposlene i umirovljenike, uz posebni porezni tretman do od-ređenog iznosa zarade. Sma-tram kako je od nestalnihoblika zapošljavanja, ipak mnogo lošija nemogućnost pronalaženja legalnog za-poslenja. Nestalne oblike zapošljavanja podupirem kao izvore dodatne za-rade i smatram da mo-

ze učinaka aktualnoga propisa. Mće analiza biti završena, odnosn

vati rezultati?

Propise iz područja zaje modernizirati i prilagminologiji i praksi. Željti ulogu Inspektorata kažnjavanja premjestio

Nastavak rasprave o Zočekujte odmah nakon

prvi propis kojiZakonu o p

Prikupili datke i kraja II

Spe-radnnja 2propkao vrijnjanoM

skote

i knja

knjidjelkonfika

omokompe

radnome mmo do 1. srmo uvođenjza uplatu pspremni prijtalnih radni

12

Događaji

Nizom priredbi, u čijoj je uspješnoj orga-nizaciji sudjelovao i Ured SSSH u Slavon-skom Brodu, posebice teritorijalni povjerenik Ante Malovan i pravni zastupnik Mato Stan-ković, potkraj listopada obilježena je 100. obljetnica Radničkog doma u Slavonskom Brodu. Među ostalim, bila je otvorena i pri-godna izložba o povijesti ovoga Doma, a ot-vorio ju je Ivan Tomac, potpredsjednik SSSH. Povodom vrijedne obljetnice, 25. listo-pada u Radničkom domu održana je tribina za sindikalne povjerenike podružnica udru-ženih sindikata s područja Brodsko-posavske županije. O radničkim pravima u Hrvatskoj govorila je Gordana Palajsa, izvršna tajni-

ca SSSH za radno i socijalno pravo. Dala je prikaz promjena Zakona o radu od 1995. do danas, s naglaskom na zakonodavnoj aktiv-nosti tijekom 2012. godine. O aktualnim sin-dikalnim događanjima, s najavom prosvjeda, sindikalne je povjerenike upoznao Mladen Novosel, predsjednik SSSH. Među sudioni-cima bio je i Željko Slunjski, tajnik SSSH.Povodom jubileja Radničkog doma u nakladi Muzeja Brodskog Posavlja i SSSH izašla je vrijedna publikacija „Radnički dom u Slavon-skom Brodu 1912.-2012.”, koja je vjerni pri-kaz povijesti slavonsko brodskog Radničkog doma. Njegova se gradnja veže uz ime Đure Salaja, koji je sredinom 1910. iz Sarajeva došao u Brod. Uvidjevši značaj tamošnjeg radničkog doma, stečena je iskustva pre-nosio na brodske radnike. Odluku o gradnji doma donio je Međustrukovni odbor sindi-kalnih organizacija potkraj 1910. godine, iniciravši i akciju za prikupljanje financijskih sredstava. Gradnja je počela u ožujku 1912. godine. Svečano otvorenje upriličeno je 20. listopada 1912. godine, a svečanosti je pri-sustvovalo i Radničko pjevačko društvo „Pro-teter” iz Sarajeva koje je održalo svečani

koncert. Ustanova je tada nazvana „Socijal. Dem. Radnički Dom”, kasnije „Socijalistički radnički dom”, a od gradnje do danas upot-rebljava se naziv „Radnički dom”. Ilustraci-je radi, prvu sindikalnu organizaciju u Bro-du 1905. osnovali su građevinski radnici. Godinu poslije u gradu je prvi put obilježen praznik rada 1. svibnja, osnovan je Među-strukovni odbor kao vrhovni sindikalni for-mu, a broj sindikalno organiziranih radnika iznosio je 317, što je Brod svrstavalo na peto mjesto među hrvatskim gradovima. Danas Radnički dom za svoje uspješne aktivnosti danas koristi Folklorni ansambl Broda. Ž. Slunjski

Glavni odbor Sindikata tr-govine Hrvatske na sjednici, održanoj 13. prosinca 2012. go-dine, donio je odluku o izboru Zlatice Štulić za novu pred-sjednicu STH. Izvršna tajnica STH za regiju Slavonija, prav-nica po struci, svoju će novu dužnost početi obnašati 2. travnja 2013. godine, dok sa-dašnja predsjednica Dragica Mišeljić odlazi u mirovinu.

Vijeće SSSH donijelo je i odluku o prijamu Slavonsko-baranj-skog sindikata, sa sjedištem u Osijeku, u SSSH. Sindikat će sudjelo-vati u radu Teritorijalnoga vijeća SSSH Osječko-baranjske županije.

Slavonsko-baranjski sindikat ima već potpisan Sporazum o su-radnji sa Sindikatom metalaca Hrvatske-Industrijskim sindikatom, sa svrhom spajanja, pa je zahtjev za ulazak u SSSH logičan put do okončanja započetog procesa ujedinjenja s SMH-IS-om.

Odluka je stupila na snagu s danom donošenja.

Zbog nepoštivanja Statuta SSSH i odluka tijela SSSH, zbog ne-izvršavanja financijskih obveza prema SSSH, neodazivanja na sjed-nice tijela SSSH i nesudjelovanja u zajedničkim akcijama, Vijeće SSSH je na sjednici, održanoj 12. prosinca 2012. godine, donijelo odluku o isključenju Hrvatskog sindikata male privrede, obrtništva, uslužnih djelatnosti i stranih predstavništava iz članstva u SSSH. Odluka je stupila na snagu i primjenjuje se s danom donošenja.

Sindikat Spačva Vinkovci primljen je u članstvo SSSH. Sukladno Odluci, Sindikat postaje članom Saveza s danom uplate prvoga mjesečnog utvrđenog doprinosa. Sindikat će sudjelovati u radu Teritorijalnog vijeća SSSH Vukovarsko-srijemske županije.

Sindikat trgovine Hrvatske Osma sjednica Vijeća SSSH

Slavonski Brod

Zlatica ŠtulićZlatica Štulić– nova predsjednica– nova predsjednica

Slavonsko-baranjski Slavonsko-baranjski sindikat u SSSH-usindikat u SSSH-u

HSMP isključenHSMP isključeniz članstvaiz članstva

Sindikat SpačvaSindikat Spačvačlan SSSHčlan SSSH

SSSH d i ij l D l j k t U t j t d S ij l

Stoljeće Radničkoga domaStoljeće Radničkoga doma

13

Naši sindikalni povjerenici

Građevinski sektor već je treću godinu za redom suočen s trendom smanjenja obuj-ma građevinskih i infrastrukturnih radova. Složenost situacije u hrvatskome gospo-darstvu, kako kroz plasman proizvoda na tržište, tako i kroz otežanu likvidnost, osjetila se i u Našicecementu d.d. Našice, tvornici cementa, članici Nexe grupe, poslovnoga sustava tridesetak tvrtki koje posluju u Hr-vatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Kako napominje Mile Serdar, sindikalni povjere-nik SGH u Našicecementu d.d., nakon pla-siranja, proizvod se jako teško naplaćuje. Ipak, plaće u toj tvornici se isplaćuju redo-vito, ne točno na datum kako je bilo ranije i prema Kolektivnom ugovoru, no u zakon-skom roku i ovise o dinamici naplate ispo-ručenog proizvoda. Obvezni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje dosa-da su uredno uplaćivani, a otpuštanja rad-nika nije bilo. - Radnicima su prošle godine ponuđeni novi ugovori o radu sa smanjenim koefici-jentima, u skladu s novom organizacijom, što su oni prihvatili i potpisali, uvažavajući stanje u tvrtki i graditeljstvu, svjedoči Mile.

Zadržana materijalna prava Unatoč teškim i dugotrajnim kolektiv-nim pregovorima i međusobnim neslaga-njima, osobito tijekom 2011. i početkom 2012., održan je socijalni dijalog i socijalni mir, tvrdi Mile, dodajući kako je rezultat svega toga, 25. listopada 2012. potpisani novi kolektivni ugovor, sklopljen na godinu dana, s početkom primjene od 1. studeno-ga 2012. godine. Zadržana su materijalna prava iz staroga, a pravna pravila sadržana u novome primjenjuju se najduže do tri mjeseca po isteku kolektivnog, sukladno Zakonu o kriterijima za sudjelovanje u tri-partitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, koji je stupio na snagu 28. srpnja 2012. Na pitanje o mišlje-nju o ukidanju odredbe Zakona o radu ko-joj su se pravna pravila kojima se uređivalo sklapanje, sadržaj i prestanak radnog od-

nosa i dalje primjenjivala do sklapanja no-voga odgovara: - Ukidanje primjene pravnih pravila na-kon prestanka važenja kolektivnog ugovo-ra ponovni je napad na radnika i njegova prava. Naravno da je naš poslodavac bio informiran o pripremi novoga Zakona i odugovlačio je pregovore. Pregovarali smo više od godinu i pol. Cijelo vrijeme nam je opterećenje bio rok važenja pravnih pravi-la, odnosno završetak pregovora i potpisi-vanje novog kolektivnog ugovora, prije isteka roka pravnih pravila. Ne znam ra-zlog donošenja takva Zakona, ali tvrdim kako je antiradnički i antisocijalni. Nije tre-balo mijenjati Zakon, već pregovore pre-pustiti poslodavcu i sindikatu. Predsjednik Uprave Nexe grupe d.d. Ivan Ergović vlasnik je više od 90 posto dionica Nexe grupe d.d. Radnici nemaju dionica ni u Našicecementu niti u Nexe grupi. Naime, u ljeto 2008. godine Skupština Nexe grupe d.d. donijela je odluku o prijenosu dionica Nexe grupe d.d. s manjinskih na većinskog dioničara, što je i provedeno rješenjem Tr-govačkog suda od 26. rujna 2008. godine. Nexe grupa d.d. sto postotni je vlasnik dio-nica Našicecementa d.d. Raspravljajući o radničkome dioničarstvu, Serdar napomi-nje kako se radnici nisu odlučivali na kup-nju dionica, jer su bili slabo informirani o načinu upisa i otplate, a bila je prisutna i bojazan o visokim obročnim otplatama.

Nexe grupa zapošljava nešto više od 3000 radnika. U Našicecementu d.d. tre-nutno je zaposleno 345 radnika. Samo njih četiri posto imaju ugovor na određeno vri-jeme. Ostalo su radnici s ugovorima na ne-određeno vrijeme. Kako govori Serdar, veći dio radnika se zaposlio u tvrtki osamdesetih godina prošloga stoljeća, pa je veći omjer radnika zrelije dobi u ukupnoj dobnoj struk-turi radnika (258 radnika stariji su od 46 godina). S obzirom na složenost procesa u cementnoj industriji, do izražaja u procesu proizvodnje dolazi ponajprije iskustvo. Stručni oblici usavršavanja u toj grani dje-

latnosti su potrebni, ali je potrebnije infor-matičko usavršavanje i prilagodba novim standardima. Na preporuku Međunarodnog monetar-nog fonda za produljenjem granice za odla-zak u mirovinu sa 65 na 67 godina komentira: - MMF pokušava nametnuti i braniti neke teze koje nemaju ni malo ljudskosti. Kako možemo zamisliti radnika na skeli u graditeljstvu sa 65, a kamoli sa 67 godina?! U svim tim preporukama i prijedlozima sa-mo je na prvome mjestu kapital, koji rad-nika, koji stvara kapital, zanemaruje u svim ljudskim i socijalnim segmentima društva. Sindikalna podružnica SGH broji 240 članova i ima pet sindikalnih povjerenika koji djeluju u organizacijskim jedinicama. Na razini Nexe grupe djeluje i sindikalna koordinacija. U Nadzornom odboru Naši-cecementa postoji predstavnik radnika, no nažalost, kontakti na relaciji Sindikat – predstavnik radnika u Nadzornom odboru gotovo su zanemarivi. Mile Serdar, automehaničar po struci, u Našicecementu radi od 1. lipnja 1979. godine, a sindikalni je povjerenik SGH od 2002. godine. Radi na radnome mjestu po-slovođe otpreme cementa. Prije je radio na radnome mjestu poslovođe proizvodnje klinkera, a kraće vrijeme kao strojobravar u Službi održavanja. Živi u selu Niza pokraj Našica. Otac je dvoje odrasle djece, ali i živahan i vitalan djedica. Za sebe kaže kako je po prirodi jako vesela duha i dobre naravi, s čime se slažu svi koji ga poznaju. Ne voli nepravdu.Voli pomoći ljudima u teškoćama. Za neki hobi nema vremena, zbog puno obaveza, kako privatnih, tako i na poslu. Veliku pomoć i ra-zumijevanje za sindikalni rad ima u obitelji i među prijateljima. Voli nogomet, pa često ode na nogometnu utakmicu NK „Omladi-nac” Niza, što mu je svojevrsna relaksacija.

Marijana Tomić

Mile Serdar, sindikalni povjerenik SGH u Našicecementu d.d.

Zakon oZakon oreprezentativnostireprezentativnosti

je antiradničkije antiradnički

14

Udruženi sindikati

Oko 400 sudionika, članova Sindikata turizma i usluga Hrvat-ske, okupilo se na Četvrtim strukovno-sportskim susretima, što su od 8. do 11. studenoga održani u hotelu „Meteor”, koji je prvo ime turizma u Makarskoj. Prethodnih godina održani su u Šibeniku, Zadru i Umagu.

Na svečanosti otvaranja sudionike su pozdravili Joško Lelas, predsjednik Uprave tvrtke Hoteli Makarska d.d., Tonči Lalić, vodi-telj Turističke zajednice Makarske, Mladen Novosel, predsjednik SSSH, te Ivo Bašić, savjetnik u Ministarstvu turizma, ujedno iza-slanik ministra Veljka Ostojića. Susrete je otvorio Eduard Andrić, predsjednik STUH-a, detaljno govoreći o aktualnoj situaciji u dje-latnosti. Ljepoti svečanosti pridonio je nastup ženske klape Fiorete.

Kako je, na neki način, domaćin bio i regionalni povjerenik STUH-a Lovre Raffanelli, predstavnicima svake regije STUH-a je darovao po uokvirenu kolor fotografiju s motivom Makarske rivijere, a nije zabo-ravio ni umirovljenog kolegu Matu Jerkovića iz Slavonskog Broda.

Ukupni je pobjednik, a zbrajaju se rezultati ostvareni u stru-kovnom natjecanju i oni na sportskim terenima, Druga regija, od-nosno Primorsko-goranska županija.

Prednost struci Na Susretima STUH-a prednost ima struka. Natjecali su se barmeni, kuhari, slastičari, konobari, recepcionari i sobarice. Ono što je afirmativno, to je dobra pripremljenost predstavnika Sekci-je mladih STUH-a. I požrtvovnost! Tako je mladi kuhar Damjan Draganić iz Novog Vinodolskog cijelu noć putovao sa natjecanja održanog u Čakovcu, kako bi sudjelovao na Susretima u Makar-skoj. Stoga i ne čudi što je Sekcija mladih STUH-sa osvojila prvo mjesto u natjecanju slastičara (Petra Radolović) i recepcionara (Mia Vitas i Mario Mučalo), te drugo mjesto u natjecanju konoba-ra (Marijana Kondić, Kristina Percan i Marko Paušić). Za prvo mje-

sto organizator je dodjeljivao pehare i zlatne medalje, a za drugo i treće srebrne, odnosno brončane medalje. U natjecanju kuhara prvo je mjesto osvojila ekipa iz Druge regije u sastavu Dragan Be-gčević i Tomislav Krpan, kod slastičara i recepcionara već je spo-menuto, najbolji su konobari Dean Klunić, Vesna Peruško i Elvis Turković iz Prve regije, a barmeni Alen Mravić, Benjamin Čajić i Danijel Tomulić iz Druge regije. Iva Simić, Karmen Vahtarić i Ma-rija Borštnar iz Druge regije najbolje su sobarice.

Sportski rezultati U sportskome dijelu Susreta natjecalo se u nogometu (samo muški), boćanju, kuglanju i pikadu (muškarci i žene). U nogometu prva je bila ekipa Pete regije (Asmir Bešić, Pavo Pejić, Hrvoje Živić, Ivica Marošević, Damir Terzić, Miroslav Domović, Rok Đordić i Zvonko Kampić), u kuglanju (žene) pobijedila je Prva regija (Ceci-

Četvrti strukovno-spo

Druga regijaDruga regija– ukupni pobjednik!– ukupni pobjednik!

Svečano otvaranjeSvečano otvaranje

Prva regija-konobarima prvo mjestoPrva regija-konobarima prvo mjesto Ovo je naša struka!Ovo je naša struka!

15

Sindikalna podružnica Primošten hoteli d.o.o. dobitnik je Plakete „Sindikalna podruž-nica godine”. Predsjednik STUH-a Eduard Andrić uručio ju je u Makarskoj sindikalno-me povjereniku Ferdinandu Čabovu. Odlu-ku o dodjeli priznanja donijelo je Predsjed-ništvo STUH-a, na prijedlog povjerenstva za dodjelu priznanja STUH-a. Iz sindikal-nih podružnica prispjelo je pet prijedloga.

Društvo je privatizirano i u stopostot-nom je vlasništvu mađarskog vlasnika s kojim ima dosta problema u provedbi rad-nih prava i odredbi zakona.

Nina Vitas, sindikalna povjerenica u Novom Resortsu d.o.o. iz Novog Vinodol-skog, predsjednica je Sekcije žena STUH-a. Utemeljena je na osnivačkoj skupštini, održanoj u sklopu održavanja Četvrtih stru-kovno-sportskih susreta, a odazvalo se 93 posto pozvanih žena. Za tajnicu su izabrale Veru Herceg Borić iz Motela Plitvice Za-greb. Članice Izvršnog odbora Sekcije su: Barbara Nikolić - Prva regija, Slavica Čo-mov - Druga regija, Senka Juranov - Treća

Tako je problema bilo pri usklađivanju i potpisivanju novog kolektivnog ugovora, jer poslodavac nema razumijevanja prema radnicima. No, dobrim radom sindikata i sin-dikalnog povjerenika Ferdinanda Čabova sva su prava ugrađena u Kolektivni ugovor.

Tijekom lipnja 2012. bilo je problema s isplatom plaće, jer je bio blokiran račun društva. Sindikat je promptno reagirao prema poslodavcu i sazvao sastanak te dogovorio načine i modele isplate plaća radnicima.

regija, Ljiljana Đuroković - Četvrta regija i Natalija Ćuk - Peta regija. Utvrđene su zadaće Sekcije, a aktivnim angažiranjem članica očekuje se i povećani broj novih članica, posebice onih koje su za-poslene u svim oblicima prekarnog rada (ne-sigurni oblici rada). Stjecanjem samopouz-danja i preuzimanjem odgovornosti te kroz pojačanu edukaciju članica žele se stvoriti uvjeti za njihovo aktivno sindikalno anga-žiranje, volonterski ili profesionalno.

Utemeljena Sekcija ženaUtemeljena Sekcija žena

SindikalnaSindikalnapodružnica godinepodružnica godine

ortski susreti STUH-a

lija Petrinić i Karmen Leko), a kod muška-raca Peta regija (Slavko Kolar i Dražen Dra-ženović), pikado (žene) Druga regija (Ivana Šervedija i Ružica Brusić), pikado (muškar-ci) Peta regija (Zoran Špikić i Igor Šarić). Prvo mjesto u boćanju osvojila je ekipa Četvrte regije (Niko Sukno, Marko Kličan i Leonardo Storelli).

Željko Slunjski

Lovre Raffanelli nije zaboravioLovre Raffanelli nije zaboravioMatu JerkovićaMatu Jerkovića

Nina VitasNina Vitas

Sreća pobjednikaSreća pobjednika

16

Događaji

U suradnji s njemačkom Zakladom Frie-dricha Eberta, SSSH je 23. listopada, u zagre-bačkome hotelu International, organizirao Konferenciju o temi financijskog poslovanja trgovačkih društava i (ne)redovitosti isplata plaća radnika te o očekivanim posljedicama Zakona o financijskom poslovanju i predste-čajnoj nagodbi za stručnjake, regionalne i sindikalne povjerenike udruženih sindikata i

U sklopu informativnih aktivnosti koje SSSH već duže vrijeme provodi prema svo-jim članovima kako bi ih što objektivnije i detaljnije informirao o tome što nas u Eu-ropskoj Uniji očekuje, i što će članstvo u EU značiti za njihov radni i privatni život, SSSH je, u suradnji sa Zakladom Friedricha Eberta, 13. studenoga, u zagrebačkome hotelu Du-brovnik, organizirao međunarodnu konfe-renciju „Perspektive rada i poslovanja na za-jedničkom tržištu EU – fokus na prometu, graditeljstvu i metalskoj industriji”. Uz sindi-kaliste, konferenciji su prisustvovali i pred-stavnici političkih stranaka, ekonomisti i brojni veleposlanici. Nakon pozdravnih riječi domaćina Die-tmara Dirmosera, direktora zagrebačkog ureda Zaklade Friedricha Eberta i Mladena Novosela, predsjednika SSSH, prisutnima se prigodnim riječima obratio Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava. - S raznih strana slušamo kako će nas sa-mo niža cijena rada učiniti konkurentnima.

U organizaciji Europskoga sindikalnog instituta (ETUI), neovisnoga centra Europske konfederacije sindikata (ETUC) za istraživa-nja i edukaciju, a u suorganizaciji SSSH, 8. i 9. studenoga, u zagrebačkome hotelu Dubrovnik održana je Europska konferencija o sindikalnoj

SSSH. Konferenciji su prisustvovali i Boris La-lovac, zamjenik ministra financija, Miljenko Krželj, pomoćnik ravnateljice u Sektoru za ovršni postupak, Lea Tuđa, također iz Sekto-ra za ovršni postupak, te Dražen Opalić iz Sektora za porezni sustav. Uz predsjednika SSSH Mladena Novosela, sudionike je uvod-no pozdravio i Dietmar Dirmoser, voditelj Zaklade Friedricha Eberta u Zagrebu.

Međutim, premalo se govori o troškovima i kvaliteti upravljanja – o sposobnosti ili nes-posobnosti poslodavaca, odnosno menadže-ra za upravljanje ljudskim potencijalom, za organiziranje rada, za upravljanje krizom... Voljeli bismo čuti imaju li ideje i viziju kako hrvatsko gospodarstvo učiniti konkuren-tnim, a da to ne bude temeljeno na niskoj cijeni rada i na daljnjem pogoršanju već ne-održivoga životnog standarda hrvatskih rad-nika, posebno onih koji rade u proizvodnim sektoru, rekao je, među ostalim, predsjednik SSSH, na što se nadovezao ministar Mrsić napominjući kako Hrvatska svoj položaj u Europi treba temeljiti na politici „tri ovratni-ka” - bijelome (treća industrijalizacija uz pri-mjenu čiste tehnologije), zelenome (spoj tu-rizma i poljoprivrede) i IT, temeljenome na informaciji i razvoju telekomunikacija. Panel rasprave koje su uslijedile pokaza-le su kako je u javnim politikama Hrvatske prisutan nedostatak jasno postavljenih du-goročnih prioriteta i ciljeva. Hrvatskoj još

edukaciji. Uz vodeće stručnjake s područja sindikalne edukacije ETUI-a, ETUC-a i europ-skih sindikalnih središnjica članica ETUC-a, u radu Konferencije sudjelovali su i predstavnici SSSH i udruženih sindikata. Na dnevnome redu je, među ostalim, bio program obrazova-nja ETUI-a i kohezija s nacionalnim aktivno-stima osposobljavanja, projekti i njihov utje-

Govoreći o očekivanim posljedicama primjene Zakona, Boris Lalovac je poručio kako će poslodavci koji namjerno ne isplaću-ju plaću imati problema s nadzornim tijeli-ma i neće opstati, dok se one koji to ne čine iz objektivnih razloga upućuje na predste-čajnu nagodbu. Zakon je isti za sve, rekao je.

uvijek nedostaje konzistentna i dugoročno održiva industrijska politika. Dokument pod nazivom „Industrijska politika” izrađen je kao uvjet zatvaranja pregovora s EU u po-glavlju 20., ali nikada nije predstavljen hr-vatskoj javnosti. Konkurentnost na temelju snižavanja cijene rada nije dugoročno održi-va, kako za Hrvatsku tako i za EU kao cjelinu. Umjesto takvoga razvojnoga puta, Hrvatska se mora okrenuti ulaganju u ljudske potenci-jale. I država i akademska zajednica zakazale su u izradi projekcija i studija učinaka pristu-panja EU za pojedine sektore hrvatske eko-nomije. Isto tako, iako sektorske potpore u EU nisu dopuštene, to ne znači da ne postoje sektorske politike, odnosno planiranje eko-nomskog razvoja po sektorima. Za uspjeh politika i reformi nužno je da se one donose konsenzusom, što, među ostalim, pretpo-stavlja sadržajni, a ne samo formalni socijal-ni dijalog. Hrvatska se treba usmjeriti prema tripartitnom planiranju dugoročno održive industrijske politike.

caj na sindikalnu edukaciju, te program rada ETUI-a za 2013.-2014. Dan ranije, Konferenciji je prethodilo odr-žavanje prvoga Europskoga sindikalnoga dana edukacije. Moto pod kojim se održao - Eduka-cija za jednakost - poručuje kako će borba pro-tiv nejednakosti tijekom krize biti jedan od prio-ritetnih zadaća u nadolazećim godinama.

Konferencija o financijskome poslovanju trgovačkih društava

Europski sindikalni dan edukacije/Europska konferencija o sindikalnoj edukaciji

Zakon je isti za sveZakon je isti za sve

Edukacija je jednakostEdukacija je jednakost

Konferencija „Perspektive rada i poslovanja na zajedničkom tržištu EU

Tripartitno planiranjeTripartitno planiranjeindustrijske politikeindustrijske politike

17

Događaji

Jasna A. Petrović – nova predsjednica U ozračju obilježavanja 20. obljetnice SUH-a, u Domu grafičara održana je 12. skupština toga Sindikata na kojoj je dosadašnja v.d. predsjednica Jasna A. Petrović izabrana za novu predsjednicu. Iza-brani su i članovi Glavnog i Nadzornog odbora, te Statutarne komi-sije. Usvojene su izmjene i dopune Statuta SUH-a te Pravilnika o materijalno–financijskom poslovanju SUH-a. Delegati su usvojili i Programsku platformu SUH-a 40+, u kojoj se, među ostalim, skreće pozornost na potrebu omogućavanja dostojanstvenog života umi-rovljenicima, kao i na hitno pokretanje višestrukih državnih mjera za borbu protiv siromaštva starijih osoba, jer Hrvatska predvodi na listi EU stope rizika od siromaštva za osobe starije od 65 godina. Tom su prilikom prisutnim živućim utemeljiteljima SUH-a uru-čene Povelje SUH-a: Milivoju Boroši, Jurju Ivankoviću, Milanu Kap-cu, Mati Mažuranu, Ivanu Nahtigalu, Vladimiru Perliću, Branku Ukropini, te zahvalnice SUH-a dosadašnjim predsjednicima Jurju Ivankoviću, Ivanu Nahtigalu i posthumno Stjepanu Krajačiću.

Aktivno starenje Europska je Unija suočena s problemom starenja stanovništva. Mnogi smatraju kako je produženjem životnoga vijeka podizanje granice za odlazak u mirovinu neminovno, zbog financijske održivosti sustava. U Hrvatskoj trenutno na jednoga umirovljenika „dolazi” 1,2 osiguranika. Kako reče Vladimir Puljiz, professor emeritus s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tijekom međunarodne konferencije „Mirovine stečene radom ili milodarom”, što ju je u povodu svoje 20. obljetnice i obilježavanja 2012. - Europske godine aktivnog sta-renja i međugeneracijske solidarnosti, dan prije 12. skupštine orga-nizirao Sindikat umirovljenika Hrvatske, zaposlenost je ključ cijeloga mirovinskoga pitanja. No, mnogi se boje da neće moći zadržati sadašnje radno mjesto ili naći novo do odlaska u mirovinu. Stoga se starijim radnicima mo-raju pružiti veći izgledi na tržištu rada. - Promoviranje aktivnog starenja ne znači podizanje životne dobi za umirovljenje, osobito to ne znači kako bi trebalo uvesti automatski mehanizam za povećavanje dobi za zakonsku mirovinu ili postaviti jedinstvenu dob za umirovljenje za sve države članice. Promicanje aktivnog starenja znači, među ostalim, uvođenje provedbenih mjera kojima će se poticati što dulje ostajanje starijih radnika na tržištu rada, vodeći računa o posebnim značajkama i stresovima radnih mjesta

na kojima rade. Takve mjere moraju biti u skladu s ciljevima međuge-neracijske solidarnosti, koji istodobno uključuju borbu protiv svih mogućih prepreka koje sprječavaju mlađe osobe da uđu na tržište ra-da, rekao je istom prigodom Bruno Costantini, generalni tajnik Eu-ropske federacije umirovljenika i starijih osoba (FERPA), čiji je SUH član.

Renata Bagatin, međunarodna tajnica Sindikata umirovljenika Italije SPI-CGIL, napomenula je kako je jedna od osnovnih kompo-nenti aktivnoga starenja sudjelovanje umirovljenih i starijih osoba u socijalnom i kulturnom životu svojih zajednica, kroz oblike volonti-ranja i cjeloživotnog učenja, ne zaboravljajući, pri tome, da su stari-ji roditelji veoma često integralni dio mladih obitelji koje još imaju potrebu za njihovom pomoći.

Skupština SUH-a i Međunarodna konferencija o mirovinama

Umanjivanje javnih mirovinskih Umanjivanje javnih mirovinskih fondova ne dolazi u obzir!fondova ne dolazi u obzir!

Minimalna mirovina 1000 eura! Neizostavna tema bila je i privatizacija mirovinskih sustava. Oso-bitu je pozornost privukao Dick De Graaf, iz nizozemskog sindikata umirovljenika FNV, govoreći o nizozemskome mirovinskome mode-lu. Zvučalo je pomalo bajkovito. Uz državni mirovinski stup, financi-ran iz poreza, kojim se jamči minimalna mirovina u visini 1000 eura, osobito je zanimljiv model obvezatne privatne štednje koja obuhva-ća 90 posto zaposlenih i ugovara se kolektivnim ugovorima, a pri-vatnim fondovima (kojih ima oko 400) zajednički upravljaju socijal-ni partneri - poslodavci i sindikati, uz nadzornu ulogu države. U konačnici, sudionici Konferencije složili su se kako umanjiva-nje javnih mirovinskih fondova u korist privatnih ne dolazi u obzir. Nedopustivo je da rizik za socijalnu sigurnost u starosti bude preba-čen na pojedinca! Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjed-nika Republike Ive Josipovića, a uz potporu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, talijanskog sindikata umirovljenika SPI/CGIL, Europske federacije umirovljenika i starijih osoba (FERPA) i Hrvatskoga novinarskoga društva, u čijem je sjedištu, u Novinar-skome domu, i održana. Otvorio ju je Božidar Štubelj, zamjenik mi-nistra rada i mirovinskog sustava. Među brojnim domaćim i stranim gostima bio je i Silvano Hrelja, predsjednik Odbora za rad, mirovin-ski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora, te čelnici i predstavnici umirovljeničkih sindikata iz Austrije, Bosne i Hercego-vine, Italije, Nizozemske, Slovenije i Hrvatske, Ureda Pravobranite-ljice za ravnopravnost spolova, HZMO-a i dr.

18

Udruženi sindikati

sto smatram poštenim podijeliti i upotrije-biti u vlastitoj zemlji. Mislite li mijenjati dosadašnji rad SUH-a i uvoditi novine? - Svaki novi čovjek uvodi novine, pa makar i retrogradne. Kako sa 61 godinom života (uz gotovo punih 35 godina radnog staža) pripadam mlađem dijelu aktivista SUH-a, informatička sam „ovisnica” i go-vorim više stranih jezika, za očekivati je ka-ko će promjene koje ću inicirati donijeti nešto borbeniji nastup SUH-a, čvršće pozi-cioniranje u dijalogu s predstavnicima Vla-de, a na prvome mjestu snažniji zajednički nastup sa SSSH. Koji su strateški prioriteti SUH-a za sljedeće mandatno razdoblje? - Strateško pitanje broj jedan uvijek je obrana prava umirovljenika i starijih osoba svim metodama sindikalne i demokratske borbe. Da bismo to mogli ostvarivati, u strateške prioritete ulazi i intenzivni rad na obnovi zamrlih podružnica i osnivanje no-vih u svim županijama. Naravno, uz pomoć teritorijalnih ureda SSSH-a. SUH je osnovan kao nestranačka i ne-zavisna sindikalna organizacija umirov-ljenih radnika. Zbog zakonskih izmjena 1998. godine bio je prinuđen registrirati se kao nevladina udruga. Taj status ima i danas. Je li to prednost ili nedostatak? - Zakon o radu vrlo je socijalistički i bi-rokratski odlučio kako je radnik samo onaj koji ima aktivan radni odnos. To je apsurd, osobito kad je i laiku jasno kako je protivan međunarodnim radnim standardima. SUH

će prijaviti Međunarodnoj organizaciji rada (MOR) to Vladino kršenje sindikalnih prava umirovljenih radnika. Kako SUH nije registriran kao sindikat, iako je član sindikalne središnjice SSSH, sve ove godine 70 000 članova SUH-a nije se „pribrajalo” članovina SSSH. Kako Vi na to gledate? - SUH je osnovan kao sindikat, prema svojem statutu i programu je sindikat i bo-ri se sindikalnim metodama borbe. Članica smo Europske federacije umirovljenika i starijih osoba (FERPA), koja je dio Europske konfederacije sindikata. U Italiji je pola sin-dikalnog članstva u mirovini i nikome ne pada na pamet zanijekati im pravo punog sindikalnog priznanja. Isto je u Austriji, Ni-zozemskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Irskoj, Francuskoj, pa čak je i u Bosni i Hercegovini Sindikat penzionera registriran kao sindi-kat. Međutim, kad smo kod brojaka, iako SUH ima oko 70.000 deklariranih članova, tek ih jedna petina redovito plaća članari-nu. Barem bi ti trebali biti „pribrojeni”. U knjizi „20 godina borbe za prava umirovljenika” tiskanoj u povodu 20. ob-ljetnice osnutka SUH-a, napisali ste: „Kad su sindikati na ulici, mi smo s njima”. Ko-liko su sindikati „sa SUH-om”? - SSSH je izbor SUH-a već 20 godina i nikada nije bilo upitno pozvati članstvo na sudjelovanje u prosvjedima koje SSSH or-ganizira, sam ili s drugim središnjicama. Nešto je manja spremnost SSSH, osobito među udruženim sindikatima, na pomaga-nje SUH-u u učlanjivanju radnika koji odla-

jetko i uvaže. No, trenutno već tri godine čekamo odgovor Ustavnog suda zbog dvo-strukog plaćanja zdravstvenog doprinosa dijela umirovljenika, a pola godine čekamo odgovor rukovodstva HZMO-a u vezi s tran-sparentnošću oduzimanja ovršenog dijela mirovine.

Hrvatski se umirovljenici nalaze na sramotnom čelu ljestvice naj-siromašnijih starijih građana u 28 zemalja Europske Unije. Hoće li si ikada moći priuštiti odmor u Opa-tiji, kako to rade njihove austrij-ske kolege?

- Hrvatski umirovljenici su na vrhu ljestvice Europske Unije po siromaš-tvu, a na dnu ljestvice po udjelu prosječne mirovine u bruto plaći. U Hrvatskoj je s prosječnom mirovi-nom od 2.183,75 kuna nezamislivo preživljavati. To su ljudi koji nerijetko pomažu svoju nezaposlenu ili pot-plaćenu djecu, čuvaju unuke, obav-ljaju brojne društveno korisne po-slove, osobito iz područja socijale. Međutim, s Ministarstvom socijalne politike i mladih nemamo baš nika-kvu suradnju, jer oni nisu shvatili da su stari i „njihov” resor. Mi ćemo se nastaviti boriti da umirovljeni rad-nici i sve starije osobe ne budu žr-tve politika kojima su suosjećanje, socijalna osjetljivost i socijalna pra-vednost sve manje bliski pojmovi.

Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske

Borbeniji nastup SUH-aBorbeniji nastup SUH-a

Na 12. skupštini Sindikata umirovljeni-ka Hrvatske, dosadašnja v.d. predsjednica Jasna A. Petrović izabrana je za novu pred-sjednicu toga Sindikata. S njome razgova-ramo o prioritetima u daljnjem radu, su-radnji sa SSSH-om, utjecaju SUH-a na kreiranje politike na nacionalnoj razini… Nedavno ste umirovljeni, imate dvije kćeri, postali ste baka, imate mirovinu od koje se može pristojno živjeti... Otkuda želja i snaga za novom funkcijom i aktivnošću? - Radim ono što znam i želim. Kada se netko cijeli život posveti ljudskim pravima i sindikatu, ta misija nikada ne prestaje. Nakon deset godina rada u SSSH, te deset godina na projektima vezanima uz ljudska prava za Međunarodnu konfederaciju sin-dikata, akumulirala sam znanja koja napro-

ze u mirovinu. Češće je to nepokazivanje ikakvog interesa ili čak otpor. Međutim, u rukovodstvu SSSH i većini teritorijalnih ure-da postoji pripravnost na suradnju i pomoć. SUH ima predstavnike u mnogim re-levantnim državnim institucijama. Je li riječ samo o zadovoljavaju forme ili se stvarno uvažavaju SUH-ovi argumenti o pojedinim interesnim pitanjima? - SUH ima predstavnika u Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osi-guranje, u Nacionalnom vijeću za socijalnu pravdu pri Uredu Predsjednika Republike, te sada i dva predstavnika u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, u kojem će se voditi stalni dijalog o interes-nim pitanjima s predstavnicima Vlade. Naši se prijedlozi čuju, saslušaju, razmotre, neri-

19

Udruženi sindikati

Sindikat trgovine Hrvatske uputio je apel za ljudskost i dostojanstvo trgovaca u kojemu upozoravaju na katastrofalne uvjete u kojima rade radnici u djelatnosti trgovine.

Kako se navodi u apelu, službeno, afrička država Mauritanija posljednja je država svijeta koja je 1981. godine uki-nula ropstvo. Tridesetak godina kasnije, hrvatska država, u modernijem, suvreme-nijem obliku, nastavlja robovlasništvo, iz-rabljujući radnike u djelatnosti trgovine, bez prava na odmor i slobodno vrijeme, prava na plaćene neradne dane, razumno

Sindikati u Hrvatskim šumama suoče-ni su s nerješivom zagonetkom gubljenja prava, centralizacijom upravljanja i ruko-vođenja, nefunkcionalnim potezima na horizontalnoj razini, ali ne i izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora, već izmje-nama i dopunama općih akata društva.

Može se reći kako već pola godine s Upravom nema socijalnog dijaloga. Glavno radničko vijeće u zakonskoj je pat-poziciji savjetovanja s poslodavcem u vezi općih akata. Ti svi akti na prijedlog Poslodavca prolaze, iako glasujemo protiv ili smo suzdržani. Odredbe KU žele se formalno ispuniti što se tiče donošenja općih akata i određenih rokova (Pravilnik o plaćama i Pravilnik o sistematizaciji), nema se vreme-na sagledati nove procese u firmi, prvo donijeti Pravilnik o unutarnjoj organiza-ciji, pa sve ostalo. Restrukturira se samo Direkcija HŠ (top-menadžment) koju či-tavu godinu treba reducirati za 80-tak

HOC Bjelolasica u STUH-uHOC Bjelolasica u STUH-u U Hrvatskome olimpijskome centru Bjelolasica osnovana je sindikalna podružnica Sindikata turizma i usluga Hrvatske. Za sindikalnoga povjerenika izabran je Alen Beljan, a za članove sindikalnoga povjereništva Irena Stipetić, Đurđa Dobrić, Mari-ja Bosnić i Danijel Mance.

Dječji vrtić Dubrava u SOMK-uDječji vrtić Dubrava u SOMK-u U evidenciju Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvat-ske kao organizacijski dio upisala se sindikalna podružnica Dječji vrtić Dubrava iz Dubrave kraj Vrbovca. Za sindikalnu povjereni-cu zaposlenih u Dječjem vrtiću izabrana je Ljiljana Stanec, a za njezinu zamjenicu Danijela Berend.

smanjenje radnih sati, i u konačnici, bez prava da ih se pred zakonom prizna kao osobe, kao ljude.

Zakonske forme o dostojanstvu i za-štiti radnika su zadovoljene, ali neposto-janje podataka o broju radnika koji rade prekovremeno i broju odrađenih preko-vremenih sati govori za sebe. Svjedoče-nja o istrošenosti i iscrpljenosti, te po-sljedičnim ozljedama na radu najbolje ukazuju na to.

Od 1. srpnja 2013. godine i Hrvatska postaje članica Europske Unije. U prav-nome poretku EU Sud Europske Unije je

radnika, a s druge strane na toj istoj or-ganizacijskoj razini otvara se novih 25 nepopunjenih radnih mjesta!? Opći akti Hrvatskih šuma koji se tiču radnih prava neusuglašeni su – nezakoni-ti sa zakonskim i podzakonskim aktima (Komora, zvanja i zanimanja, stručni ak-ti), tako da je na terenu prisutna nelojal-na konkurencija koja se među vlastitim radnicima osjeća po lošim međuljudskim odnosima, a kod poduzetničke ponude kroz damping cijene pružanja usluge koje na kraju imaju za posljedicu opet gubitak radnih mjesta vlastitih radnika. Želja je Uprave HŠ-a „otpustiti” 1.300 radnika. Na teren je već poslana anketa o tzv. poticajnom umirovljenju (otpremni-ne 90.000 – 150.000 kuna bruto). Iz HŠ-a ove je godine otišlo 300-tinjak radnika po različitim osnovama, prije svega zbog ugovora o radu na određeno vrijeme ili redovitog umirovljenja. Sada

Hrvatske šume - SITŠ

Sindikat trgovine Hrvatske

Lakoća mijenjanja općih akataLakoća mijenjanja općih akataje zaposlenih ugovorom na neodređeno vrijeme 8.200 radnika, što je upola ma-nje od kako su Hrvatske šume formirane kao poduzeće 1991. godine.

Dok se zbog obujma posla, posebice u sezoni, stječu ugovori o radu pretežito kao privremeno i povremeno obavljanje ili na određeno vrijeme, dotle na svim ra-zinama trostupanjske organiziranosti društva HŠ cvjetaju tzv. posebni ugovori. Najavom pozitivnog poslovanja HŠ mo-guće su u ovoj godini i nagrade Upravi HŠ. O moralnosti ovoga primitka bonusa treba promisliti!

Za odugovlačenje u vezi s isplatom prigodnog novčanog dodatka – božićni-ce, čiju je obvezu Uprava HŠ-a preuzela kriterijima u KU-u, ali i potpisanim Spo-razumom, možemo samo reći: „Tko je dužan, za Božić će biti tužan”!

Tomislav Užarević

Apel za ljudskost iApel za ljudskost idostojanstvo trgovacadostojanstvo trgovaca

do sada identificirao veći broj općih na-čela, među kojima je najvažnija zaštita temeljnih ljudskih prava. Kao buduća članica europske obitelji, ponašajmo se europski. Zaštitimo ljudska prava hrvat-skih trgovaca! Prekinimo suvremeno ropstvo! Vratimo trgovcima ljudskost i dostojanstvo! I oni imaju pravo na obitelj i društveni život, pravo na san, zdrav ži-vot…I oni su ljudi, zar ne?

Počnimo s blagdanom Božića 2012.! – zaključili su u Sindikatu trgovine Hrvatske.

20

Udruženi sindikati

Na sjednici, održanoj potkraj listopada, Nadzorni odbor RIZ-Odaši-ljača, na čelu s predsjednicom Vesnom Čizmar, opozvao je mjesec dana prije izabranu Upravu toga Društva radi grube povrede dužnosti i nesposobnosti za uredno vođenje poslovanja Društva: Kamila Vra-nu, predsjednika Uprave, Roberta Hirca, zamjenika predsjednika i Roberta Inkreta, člana. U obrazloženju takve odluke Nadzornog od-bora, među ostalim, se navodila nezakonita odluka Uprave o udaljenju 11 radnika s rada bez povođenja postupka izvanrednog otkazivanja ugovora o radu, čime su potpuno onemogućili rad radničkom vijeću i sindikalnoj podružnici. U obrazloženju je i angažiranje zaštitarske službe General security čiji su se radnici neprimjereno odnosili pre-ma radnicima RIZ-Odašiljača, odnosno prekoračili zakonske ovlasti.

Nakon nekoliko godina produžene pri-mjene pravnih pravila sadržanih u starome kolektivnome ugovoru koji je istekao, u za-grebačkome Imunološkom zavodu, najstari-jem proizvođaču imunobioloških lijekova u ovom dijelu Europe, potpisan je novi Kolek-tivni ugovor, čija je primjena stupila 1. stu-denoga 2012. Sklopljen je na godinu dana, a prema riječima sindikalne povjerenice Sin-dikata EKN-a Lidije Jagarinec, sindikalna stra-na je, među ostalim, uspjela dogovoriti podi-zanje stalnoga dodatka, povećanje osnovne plaće za rad subotom 25 posto, ali je ukinu-to povećanje za rad u drugoj smjeni od de-set posto.

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla dogovorena je u maksimalnom iznosu 700,00 kuna. Dogovorena je i obveza isplate prigodnih nagrada: naknade za godišnji od-mor, božićnice i sl. u iznosu 1.000,00 kuna godišnje. Smanjene su otpremnine – do sa-da su radnici za svaku navršenu godinu rad-nog staža dobivali ½ bruto prosječne plaće Zavoda ili, ako im je bilo povoljnije, ½ bruto

U sklopu redovitog obilaska terena, čel-ništvo Sindikata Novine održalo je sastanke sa svojim članicama i članovima u podruž-nicama širom Hrvatske. U razgovorima su uočeni brojni problemi. Neke od njih Sindi-kat je uspio pozitivno riješiti. Jedan od takvih slučajeva zabilježen je na riječkome područ-ju gdje je radnicima koji rade u distribuciji novina tijekom noći, kada nema javnoga pri-jevoza, uskraćena naknada troškova prijevoza. Iako je Kolektivnim ugovorom Tiska dogo-

prosječne osobne plaće, a od sada će nakon dvije godine neprekidnoga rada za svaku na-vršenu godinu radnog staža imati pravo na ½ bruto prosječne plaće koju su ostvarili tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu ili ½ bruto prosječne osobne plaće, ako im je to

voreno da se svima radnicima jedan mjesec tijekom godine uskrate naknade troškova prijevoza zbog korištenja godišnjih odmora, utvrđeno je kako je u „riječkome slučaju” bi-lo riječi o iznimci, pa su radnicima, ipak, isplaćene naknade. U Puli su, pak, pozitivno riješeni neplaćeni prekovremeni sati. Radnici su se požalili na probleme rada s ugovorima na određeno vrijeme u trajanju mjesec dana, zatrpavanja kioska robom ko-joj je istekao rok trajanja kod jednih, a kod

I kada se činilo kako RIZ, na čelu s predsjednikom Uprave Želj-kom Marićem, konačno, bez teškoća, kreće naprijed, pojavile su se informacije kako se sprema smjena Vesne Čizmar. Sindikat metala-ca Hrvatske-Industrijski sindikat javno se suprotstavio tome, jer, ka-ko reče glavna sindikalna povjerenica SMH-IS-a u RIZ-Odašiljačima Marina Glokević, takav potez omogućio bi ponovno instaliranje nesposobnih i podobnih članova Uprave društva, koji će zaustaviti projekt radničkog dioničarstva i otvoriti pljačku RIZ-a.

Njihove sumnje pokazale su se istinitim. U priopćenju sa zatvo-renog dijela 66. sjednice Vlade RH, u dijelu koji se odnosi na kadrov-ska pitanja, među ostalim, se navodi: „Uz dobiveno pozitivno mišlje-nje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, Glavnoj skupštini društva RIZ Odašiljači d.d. predlaže se opoziv dosadašnje članice Nadzornog odbora Vesne Čižmar te izbor Romana Klancira za novog člana Odbora.”

Radnici RIZ-a ustrajni su u sprječavanju pokušaja nove pljačke RIZ-a, a ovih su dana podnijeli inicijativu i donijeli potrebne odluke radi upućivanja zahtjeva AUDIO-u za otkup dionica.

povoljnije. Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih bruto pla-će jedne ili druge varijante. Uz Lidiju Jagarinec, Kolektivni su ugovor potpisali i Srećko Sladoljev (HUS) te direk-tor Zavoda Davorin Gajnik.

drugih problem nedostatka određene robe. Zabilježeni su i poremećeni ljudski odnosi između radnika i voditelja, odnosno kršenje Etičkog kodeksa koji postoji za Tisak. Proda-vača u Tisak mediji je premalo. Ne mogu se posvetiti kupcima, jer moraju raditi na bla-gajnama, prodavati ulaznice za razna doga-đanja, a ljudi plaćaju i račune općim uplatni-cama u prodavaonicama. U takvim radnim uvjetima učestale su i krađe, a nastali gubi-tak radnici moraju namiriti iz svojih plaća.

RIZ-Odašiljači

Sindikat Novine

Imunološki zavod

Gdje je kraj?Gdje je kraj?

Sastanci s članovimaSastanci s članovima

Novi kolektivni ugovorNovi kolektivni ugovor

21

S raznih strana

Špiro BarčotŠpiro Barčot Dana 17. listopada 2012. godine umro je naš umirovljeni kolega Špiro Barčot iz Kaštel Lukšića. Rođen je 24. kolovoza 1948. godine. U SSSH se zaposlio 1. 8. 1995. go-dine (došao iz Pomgrada Split). Bio je član Sindikata graditeljstva Hrvatske. Kao žu-panijski povjerenik SSSH za Splitsko-dal-matinsku županiju radio je do 31. kolovo-za 2010. godine, kada je umirovljen. Pokopan je na groblju u Kaštel Luk-šiću. Povodom smrti Špire Barčota njego-voj udovici, gospođi Senki, predsjednik SSSH Mladen Novosel u ime zaposlenih u SSSH i osobno uputio je brzojav sućuti.

Po dobrome starome običaju, članovi sin-dikalnog povjereništva podružnice SMH-IS-a SELK Kutina, članovi radničkog vijeća i povje-renici zaštite na radu u SELK-u okupili su se u prosincu na prigodnome druženju povodom nadolazećih blagdana. Pridružili su im se i di-rektor SELK-a Ivan Brkić i Nikola Stanišić, rukovoditelj sektora ljudskih resursa SELK-a. Ovogodišnje druženje bilo je posebno. U vr-lo emotivnom ozračju, sa svojim dojučeraš-

SITŠ u huma-SITŠ u huma-nitarnoj akcijinitarnoj akciji

Sindikat inženjera i tehničara šumarstva, sindikalna podružnica Ogulin, uključila se u humanitarnu akciju Župe sv. Križa Ogulin – Župljanin u potrebi. Na cijelome području Uprave šuma Podružnice Ogulin tijekom prosinca prikupljana je odjeća i obuća, s po-sebnim naglaskom na najmlađe, kojima je pomoć i najpotrebnija. U petak, 14. prosinca, prikupljena obuća i odjeća dostavljena je žu-pnom Caritasu koji ju je već idućega dana donirao najpotrebitijima.

„Nocturno”, „Bajalica”, „Ti”, „Ki j ča” – neke su od pjesama iz „Zvukovlja stihovlja – čakavskog panoptikuma” Radovana Tade-ja, tajnika Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvat-ske, predstavljenog pred brojnim ljubitelji-ma čakavske riječi, prijateljima i kolegama, 16. studenoga u prostorijama SSKH. Riječ je o zbirci čakavskih pjesama, slijedu Tadejeve dosadašnje lirike, a zbirka nije potpuno au-torska već se radi o narodnim pjesmama koje je autor skupio i pripremio za tisak. Pjesniko-vo rodno mjesto Zlobin, uz staru Karolinsku cestu, na razmeđi Primorja i Gorskoga kotara, danas na području Bakra, povijest toga mje-sta, ljudi i običaji, jezik kojim ljude govore ili su govorili izvorište su i nadahnuće pjesnič-kog izričaja. Riječi hvale o knjizi su govorili prof.dr. Nikica Petković, književnik i književ-

njim kolegicama i kolegama oprostile su se Đurđa Mihalčik, predsjednica radničkog vi-jeća, zamjenica glavnog sindikalnog povjere-nika, predsjednica Sekcije žena SMH-IS-a…, te Zorka Herjavec, članica sindikalnog povje-reništva, radničkog vijeća, financijska „duša” podružnice…. „Bakice”, kako ih od milja zo-ve glavni sindikalni povjerenik Leonid Čim-bur, u mirovinu odlaze s prvim danom 2013. godine.

ni kritičar, i Franjo Butorac, direktor Nakla-de Kvarner, izdavača zbirke, a o specifičnosti naglaska u zlobinjarskom dijalektu govorili su prof.dr. Stanko Gilić, Franjo Butorac te sam autor knjige Radovan Tadej. Stihove su govorili Alen Polić i Gordana Kovačević, a u glazbenom programu sudjelovali su Alen Polić i Serđo Vrban.

U Opatiji su krajem listopada održani 8. susreti sindikalnih povjerenika Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske. Okupilo ih se 160, zajedno s gostima iz srodnih sindikata iz Slo-venije, Mađarske, Makedonije, Vojvodine, Federacije BiH i Sindikata zaposlenih u elek-troprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bo-sne. Sudionici dobro organiziranih Susreta, a pozdravili su ih predsjednik SSKH Marko Mas-

In memoriam Predstavljanje knjige Radovana Tadeja, tajnika SSKH

Zvukovlje stihovljaZvukovlje stihovlja– čakavski panoptikum– čakavski panoptikum

SELK Kutina

Umirovljenje Umirovljenje „bakica”„bakica”

Đurđe i ZorkeĐurđe i Zorke

Susret sindikalnih povjerenika SSKHSusret sindikalnih povjerenika SSKHlić i SSSH Mladen Novosel, posjetili su Na-cionalni park Brijuni.

Događaji

22

U povodu Međunarodnoga dana ljudskih prava, 10. prosinca, Sindikat graditeljstva Hrvatske (SSSH) i Hrvatski sindikat šumar-stva (NHS) organizirali su u Radničkome domu Konferenciju „Danas i sutra – dosto-janstven rad za žene”, s naglaskom na sek-tore graditeljstva i šumarstva. Konferencija je održana u sklopu regio-nalne kampanje „Danas i uvijek dostojan-stven rad žena” zemalja jugoistočne Europe – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije, koju provode članice Međunarodne konfederacije sindi-kata graditelja, šumara i drvara (BWI). Među brojnim sindikalisticama, u radu Konferencije sudjelovale su i Nansi Tireli,

Sindikat graditeljstva Hrvatske i HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva priključili su se jednogodišnjem projektu srodnih im socijalnih partnera iz Slovenije, Bugarske, Mađarske, Austrije i Belgije „Socijalni dija-log u graditeljstvu i postkriznom razdoblju (SODICO), čija je najvažnija svrha prila-godba socijalnoga dijaloga u građevinskom sektoru promjenama u zapošljavanju i ra-du. Projekt sufinancira Europska komisija. Jedan od projektnih ciljeva je i razvijanje prikladnoga koncepta za paritetni (ravno-pravni) fond za restrukturiranje u graditelj-stvu u zemljama iz kojih dolaze projektni

Troškovi otkazivanja radnog odnosa u zapadnoj Europi u pravilu su minimalno dvostruko viši od troškova u zemljama srednje Europe, što uvelike pridonosi konku-rentnosti srednjoeuropskih zemalja, pokazuje istraživanje koje je provelo belgijsko odvjet-ničko društvo Laga u suradnji s Deloitteom, jednom od vodećih organizacija u svijetu za pružanje profesionalnih usluga. Istraživanjem

predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, Gordana Paš-kvan-Budiselić, viša stručna savjetnica Agencije za strukovno obrazovanje, Tatja-na Gračić iz HUP-Udruge poslodavaca gra-diteljstva, te Ivana Šimek iz Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Svoje kolegice po-zdravili su i predsjednici SGH i HSŠ Ivan Kovačević i Željko Kalauz. Konferencijom je moderirala Jagoda Milidrag Šmid iz SSSH. Zbog ekonomske krize izgubljeno je na tisuće radnih mjesta, a razni oblici prekar-nog rada (rad na određeno ili nepuno vrije-me, rad na crno, povremeni poslovi…), koji su u porastu, posebice pogađaju žene i mlade. Stoga se opravdano postavlja pitanje nji-

partneri, gdje takva vrsta socijalnih fondo-va još nije ustanovljena. Paritetne fondove financiraju i njima upravljaju socijalni part-neri sami i čine dopunsku strukturu postoje-ćim vladinim strukturama, posebice u dijelu strukovnog obrazovanja, sektorskih mirovi-na i načina plaćanja naknada za dane plaće-nog odmora. SGH i HUP-UPG već intervju-iraju predstavnike radnika i poslodavaca radi istraživanja njihova stava u vezi s uvođenjem paritetnih fondova u našoj zemlji, primjerice, u područjima dodatnog zdravstvenog osi-guranja, zaštite na radu, prekida rada zbog lošeg vremena, mirovina i otpremnina.

su obuhvaćene 23 zemlje1. Hrvatska se, s obzirom na trošak otkazivanja radnog od-nosa, svrstala u srednjoeuropski prosjek. U svim zemljama koje su obuhvaćene istraživanjem ključan čimbenik za iznos troš-ka otkazivanja radnog odnosa je duljina radnoga staža. Troškovi su najviši u Italiji i Belgiji. „Što se tiče zemalja srednje Europe, prednjače Bugarska, Poljska, Rumunjska i Ma-

hove perspektive zapošljavanja, mogućnosti obrazovanja, prekvalifikacije i cjeloživotnoga učenja, a u skladu sa specifičnim potreba-ma tržišta. Žene zaposlene u graditeljstvu i šumarstvu odlučne su u borbi za svoje do-stojanstvo, koje se sve više narušava. Kako je rasprava pokazala, u Hrvatskoj je sve lijepo napisano po pitanju ravnoprav-nosti spolova, ali padamo na ispitu kada to treba implementirati. Među ostalim, ukazano je na problem stranačke stege saborskih zas-tupnica na štetu stvarnoga zastupanja žen-skih interesa. Pozornost je skrenuta i na ne-dovoljnu iskorištenost mehanizma da se preko pojedinih saborskih zastupnika upute amand-mani na pojedine zakonske prijedloge.

U Austriji, primjerice, fond koji se bavi naknadom za plaćene dane odmora radnici-ma na gradilištu i otpremninama je ravno-pravna institucija socijalnih partnera u gra-diteljstvu koja se osniva u dogovoru među radnicima i poslodavcima. Glavna je zadaća fonda upravljanje naknadama za plaćene dane odmora, otpremninama i naknadama za loše vrijeme. Nadležan je za sve radnike koji rade (uglavnom) u građevinskom sektoru, uključujući i radnike na određeno vrijeme. Više detalja o paritetnim socijalnim fon-dovima možete pogledati na web stranici: www. paritarian-funds-construction.eu

đarska, dok se Hrvatska, zajedno sa Slove-nijom, našla u skupini zemalja s nižim troš-kom, što je jedan od faktora koji bi mogli pridonijeti njihovoj privlačnosti stranim ula-gačima”, navodi Sonja Ifković, direktorica u Delitteovu Odjelu poreznog savjetovanja.

1 Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Fran-cuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Norveška

Troškovi otkazivanja radnog odnosa

Hrvatska u srednjoeuropskom prosjekuHrvatska u srednjoeuropskom prosjeku

Prilagodba socijalnog dijaloga u građevinskom sektoru promjenama u zapošljavanju i radu

Paritetni socijalni fondovi i u RH?Paritetni socijalni fondovi i u RH?

Konferencija SGH i HSŠ-a

Danas i sutra –Danas i sutra –dostojanstven rad za ženedostojanstven rad za žene

RH i EU

23

Izvršni odbor Europske konfederacije sindikata (ETUC), čiji je SSSH punopravni član, kao i NHS, na svojemu je zasjedanju 5.- 6. prosinca 2012. usvojio Deklaraciju o slobodi kretanja hrvatskih radnika kojom poziva države članice Europske Unije na suzdržavanje od primjene bilo kakvih pri-vremenih mjera kojima bi zaustavile ili ograničile slobodno kretanje hrvatskih radnika unutar Europske Unije. Pozivaju se europske institucije i države članice na osiguranje pravedne mobilnosti, jedna-koga tretmana, sprječavanje socijalnoga dampinga i socijalnu integraciju hrvat-skih radnika, a posebno prekograničnih

Zajednički EU-RH savjetodavni odbor, kojemu je jedna od supredsjedateljica Ana Milićević Pezelj (SSSH), na 12. sjed-nici, održanoj 11. prosinca u Bruxellesu, u zaključcima je naveo nužnost uključi-vanja predstavnika socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva u događaje povezane s hrvatskim ulaskom u Europsku Uniju.

Takvome je zaključku pridonijelo i iz-laganje Milićević Pezelj u kojemu je na-pomenula kako sindikati i civilno društvo više uopće ne sudjeluju u odlukama koje se tiču procesa pristupa Hrvatske EU-u nakon što je u srpnju prošle godine, po-slije završetka pregovora, raspušten Na-

Od 1. siječnja 2013. godine ukida se nulta stopa poreza na dodanu vrijednost koja se dosada primjenjivala na sve vrste kruha i mlijeka, knjige stručnog, znanstve-nog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovno, srednje i visoko

radnika koji bi bili posebno kažnjeni pri-vremenim mjerama, što bi ih dovelo u si-tuaciju neregularnoga zaposlenja. Prijelazne mjere koje se odnose na slo-bodu kretanja radnika, a koje uvode dr-žave članice kako bi zaštitile svoja tržišta rada, mogu trajati od dvije do najviše sedam godina. Mjere stvaraju i zadržavaju situa-ciju u kojoj postoje drugorazredni i tre-ćerazredni radnici-državljani novih država članica, potiču nepravednu konkurenciju na području plaća i uvjeta rada, dovode do porasta rada na crno i lažnog samoza-pošljavanja te izrabljivanja i diskriminira-nja radnika iz novih država članica.

cionalni odbor za praćenje pregovora. Hrvatska se Vlada do sada oglušila o sve njihove zahtjeve da se uključe preko ne-kog drugog tijela. Dio zaključaka odnosi se i na fazu pri-preme Hrvatske za regionalnu politiku EU i pravilno korištenje strukturnih i ko-hezijskih fondova, pri čemu se Zajednički odbor zauzeo da se programi pomoći EU i njihova provedba što više stave u nad-ležnost lokalnih zajednica te da se, radi što učinkovitije provedbe, koriste već postojeće lokalne organizacije i nacio-nalna središta. Također je naglašena nužnost dalj-njeg smanjivanja birokracije i predugih

obrazovanje, otisnute na papiru ili na dru-gim nositeljima teksta, lijekove određe-ne Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova HZZO-a, proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo – implantate, te ostale medicinske proizvode za nadomješ-tanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka iz

SSSH napominje kako EU mora osi-gurati i sačuvati osnovnu zaštitu i jedna-ki tretman svih svojih državljana, sprije-čiti sve akcije i mjere koje bi mogle dovesti do diskriminacije, te suzbiti osje-ćaje sve veće socijalne nesigurnosti rad-nika koji dovode do rasizma i ksenofobi-je. U tome smislu pozdravlja usvajanje Deklaracije, te izražava nadu kako će se Vlada RH u odnosima s institucijama EU i državama članicama na jednaki način, kao i europski i hrvatski sindikalni pokret, zalagati za jednakost tretmana hrvatskih radnika u EU.

zakonskih postupaka u upravljanju struk-turnim fondovima EU-a, te ulaganje još većih napora u borbi protiv korupcije. Prijeko je potrebno da potencijalni traži-telji financijskih sredstava dobiju pravo-dobnu, jasnu i koherentnu informaciju. Zajednički savjetodavni odbor čini šest predstavnika Europskog gospodarsko-socijalnog odbora, dva predstavnika Hr-vatske udruge poslodavaca, dva predstav-nika sindikalnih središnjica te dva pred-stavnika organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Zadatak mu je uspos-tavljanje dodatnog institucionalnog obli-ka dijaloga tijela EU i RH kao države kan-didatkinje, poticanje javnih rasprava o posljedicama članstva u EU, te općenito doprinos jačanju civilnog društva u drža-vama kandidatkinjama. Odbor promiče dijalog između gospodarskih i socijalnih interesnih skupina obiju strana. Područje djelovanja Odbora obuhvaća sva gospo-darska i socijalna pitanja koja se odnose na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Pravilnika o ortopedskim i drugim poma-galima HZZO-a, osim zubnih nadomjes-taka, znanstvene časopise i usluge javnog prikazivanja filmova. Riječ je o usklađiva-nju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) s odredbama Direktive Vijeća 2006./ 112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost kojom nije propisana mogućnost primjene stope nula posto za nove države članice, ali se može primijeniti snižena stopa poreza na dodanu vrijed-nost koja ne smije biti niža od pet posto.

Izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV)

d d k d b l d

Ukida se nulta stopaUkida se nulta stopa

Zajednički savjetodavni odbor EU-RH

Uključenje socijalnih partnera Uključenje socijalnih partnera i organizacija civilnog društvai organizacija civilnog društva

Deklaracija ETUC-a o slobodi kretanja hrvatskih radnika

Osiguranje pravedne mobilnostiOsiguranje pravedne mobilnosti

24

S prvim danom 2013. godine na snagu su trebale stupiti odredbe Kaznenog zakona donešenog prošle godine, no pri-je nego što je Zakon zaživio Vlada je pokrenula postupak izmjena. Zakon je, među ostalim, predviđao zatvorsku kaz-nu do tri godine za onog poslodavca koji ne isplati dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika. Ako poslodavac nak-nadno uplati zaostale plaće, može se osloboditi kazne. Neis-plata plaća nije predstavljala kazneno djelo kada je do neis-plate došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće.

Isto tako, ako netko drugome uskrati ili ograniči pravo iz mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja ili osiguranja od ne-zaposlenosti utvrđenog zakonom ili uskrati uplatu doprino-sa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ako time nisu is-punjena obilježja nekog drugog kaznenog djela, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Tko zaposli osobu koja nezakonito boravi na području Republike Hrvatske, a koja nije ni državljanin države članice Europske Unije niti uživa pravo slobode kretanja u Europ-skoj Uniji, pod uvjetima rada koji su iskorištavajući, ili zna-jući da je žrtva trgovine ljudima, ili da je mlađa od osamnaest godina, ili tko kroz dulje vrijeme ili ponovljeno zapošljava

Događaji

Kazneni zakon

Neisplata plaća – kazneno djeloNeisplata plaća – kazneno djeloIzmjene su dovele do toga da se oslobođenje od od-govornosti neće primijeniti ako poslodavac nije do-stavio obračun o neisplati dospjelog iznosa plaće su-kladno odredbama posebnog zakona, što znači da se poslodavac neće moći osloboditi odgovornosti za neisplatu plaće čak i ako je nelikvidan ili nema finan-cijskih sredstava, a radnicima nije dostavio obračun.

Sindikalne središnjice, prvotno su Povjerenstvu GSV-a za zakonodavstvo, kolektivne pregovore i zaštitu predlagale proširenje osnove za oslobođenje poslodavca od protuprav-nosti počinjenja djela na način da se poslodavac oslobađa odgovornosti za počinjeno kazneno djelo neisplate plaće ako je do iste došlo zbog nemogućnosti raspolaganja finan-cijskim sredstvima, nedostatka financijskih sredstava i ako „poslodavac radniku dostavi obračun o neisplati dospjelog iznosa plaće sukladno odredbama posebnog zakona.” Kada je prijedlog odbijen dodatno su tražile da se poslodavac kaz-ni i u slučaju ako u propisanom roku radniku ne dostavi obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti (plaće, naknade plaće i otpremnine).

Ni taj sindikalni prijedlog nije usvojen, ali je djelomično pridonio uređenju tog instituta.

Zatvorska kazna do tri godine predviđena je poslodavcu koji otkaže ugovor o radu radniku zato što se u dobroj vjeri zbog opravdane sumnje u korupciju obratio ili podnio prija-vu nadležnim osobama ili tijelima državne vlasti. Istom ka-znom kaznit će se i onaj koji otkaže ugovor o radu jednom ili više radnika zbog njihova sudjelovanja u štrajku koji je organiziran i proveden u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata, kao i onaj koji ne izvrši pra-vomoćnu sudsku odluku kojom je odlučeno o vraćanju rad-nika na posao.

Zatvorska kazna do dvije godine predviđena je za onoga koji na radu ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje.

takve osobe ili ih istodobno zaposli veći broj, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Nastavak kampanje SSSH protivneisplate plaća

Predstavnici pet sindikalnih središnjica i udruženih sin-dikata dijelili su 20. studenoga prije početka zasjedanja Hr-vatskog sabora letke saborskim zastupnicima apelirajući na prihvaćanje prijedloga Hrvatskih laburista-Stranke rada za izmjenom Kaznenog zakona kojom se inicira uvođenje kaz-nene odgovornosti za poslodavce koji radnicima nisu ispla-tili plaću, a odbili su izdati obračun te plaće.

Tražili su i podršku izmjenama Ustava RH kojom se ubla-žavaju kriteriji za provođenje referenduma građanskih inicijativa.

Kako tom prilikom reče Mladen Novosel, predsjednik SSSH, radilo se o poveznici sindikalnih inicijativa o izmjena-ma Zakona o referendumu iz 2010. godine (produženjem roka za prikupljanje potpisa podrške za referendum teme-ljem građanske inicijative) i Ustava RH (smanjivanjem broja potpisa), kao i nastavka kampanje SSSH protiv neisplate plaća i isplate plaća bez uplate doprinosa, pokrenutu počet-kom 2011. godine.

25

U hitnom postupku, Hrvatski je sabor izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Ste-čajnog zakona, radi, kako je u objašnjenju naveo predlagatelj – Vlada RH - nužnosti usklađenja s odredbama Zakona o financij-skom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, ali i redefiniranja i uklanjanja pravnih insti-tuta koji usporavaju stečajni postupak, te uvođenja novih rješenja koja će osigurati uvjete za ostvarenje učinkovitosti stečaj-

Vlada RH je izrazila namjeru o zakon-skoj regulativi instituta dokupa mirovine na način da bi se, u slučajevima otkaza starijim radnicima koji ispunjavaju uvjete za prije-vremenu mirovinu, otpremnina koristila za njihovo obeštećenje zbog ranijeg odlaska u mirovinu. Novac (otpremnina) bi se uplatio u mirovinske fondove, a poslodavac bi sklopio ugovor s mirovinskim osiguravajućim druš-tvom/MOD-om. MOD sklapa ugovor s radni-kom. Riječ je o obročnoj isplati (tzv. rentna mi-rovina), bez mogućnosti jednokratne isplate.Sindikalne središnjice - SSSH, NHS, HUS i

Hrvatski zavod za mirovinsko osigura-nje (HZMO) poziva osobe koje su radile u inozemstvu, a u sljedećih pet godina ispu-njavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja, da u po-dručnim službama Zavoda, prema mjestu prebivališta, podnesu Zahtjev za utvrđiva-nje razdoblja osiguranja navršenih u ino-zemstvu, kako bi se omogućilo što brže os-tvarivanje prava na hrvatsku mirovinu. Staž potvrđen od strane inozemnog nositelja u državama s kojima je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, Zavod pribraja sta-žu ostvarenom u Hrvatskoj kako bi se za-dovoljio uvjet staža potreban za stjecanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja.

Također se pozivaju budući umirovlje-nici da šest mjeseci prije podnošenja za-

nog postupka, uz očuvanje pravne sigur-nosti i vladavine prava. Zbog postojanja mjera financijskog restrukturiranja u pos-tupku predstečajne nagodbe, u stečajnom postupku napušta se mogućnost financij-skog restrukturiranja stečajnog dužnika, od-nosno mogućnost njegova gospodarskog oporavka. Tako će se u stečajnim postup-cima obavljati samo nužni poslovi kojima se završavaju započeti poslovi i nužni poslovi

URSH pozdravile su namjeru Vlade da se „ozakoni” institut dokupa mirovine, ali na-pominju kako to treba biti poseban zakon (nadzor nad sredstvima, sigurnost uprav-ljanja, ista pravila za sve buduće zainteresi-rane poslovne subjekte). Međutim, upozoravaju i na neke nekon-zistentnosti Vladina prijedloga: Rentna mirovina (mirovinska renta) po-jam je koji se vezuje uz životna osiguranja i ne pripada sustavu obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje; Postojeći institut do-kupa mirovine prepoznat je u poreznom sus-

htjeva za mirovinu (koji se može podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osi-guranja) obavijeste Zavod o namjeri od-laska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, te pokretanjem postupka tzv. pretkompletiranja podataka brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mi-rovinu. Obavijest se dostavlja nadležnoj područnoj službi HZMO-a.

Preko KORISNIČKIH STRANICA na in-ternetskoj stranici Zavoda www.mirovin-sko.hr (nakon pribavljanja odgovarajućega korisničkog imena i lozinke) također se, uz uvid u osobne podatke, može poslati i zah-tjev za informativni izračun mirovine, te popuniti i poslati Obavijest za pretkomp-letiranje podataka. Uz popunjenu Obavi-jest potrebno je priložiti radnu knjižicu ili

kako bi se otklonila opasnost od nastupa štete. Stečajni plan ostaje, ali značajno ma-njeg obujma. Uvodi se prijenosni plan ka-ko bi vjerovnici u slučaju neprodaje imovine imali mogućnost osnivanja novoga trgovač-koga društva. Zadatak stečaja bit će pro-daja trgovačkog društva u cijelosti, prodaja imovine u dijelovima, sve u samo dva po-kušaja. Neprodana imovina bi se prenosila. Postupak će provoditi sud i stečajni upravi-telj, a prodaju imovine FINA. Rok za okon-čanje postupka je jedna do dvije godine.

Stečajni redovi se ne mijenjaju, a sin-dikalna strana uspjela je sačuvati otkazni rok u trajanju 30 dana.

Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama”.

tavu Hrvatske i ima drukčiji porezni tret-man od kapitalizirane štednje, što je razum-ljivo s obzirom na njegovu socijalnu ulogu izvornog modela ublažavanja posljedica otpuštanja; Jedino djelujuće mirovinsko osiguravaju-će društvo već je sklapalo ugovore o dokupu mirovine s poslodavcima (koristeći porezne pogodnosti tog instituta), a potom je sklapalo individualne ugovore s korisnicima po logici sustava kapitalizirane štednje (dobrovoljni mi-rovinski program). Želi li Vlada, svojim prijed-logom, ozakoniti taj „mirovinski GMO”?

ovjerenu presliku radne knjižice, izjavu, od-nosno dokaze o stažu osiguranja ostvare-nom u inozemstvu, ako je osiguranik radio u inozemstvu, te druge dokaze o stažu koji nije u potpunosti utvrđen ili upisan u rad-nu knjižicu.

Tiskanice „Zahtjev za utvrđivanje raz-doblja osiguranja navršenih u inozem-stvu” i „Obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu”, kao i uvjeti za mirovinu i kontakt telefoni do-stupni su na internetskoj stranici ili u po-dručnim službama i ispostavama Zavoda, a dodatne informacije mogu se dobiti i na INFO telefonima – 01/ 48 91 666 i 0800 63 63 63 (besplatni broj za pozive iz Hr-vatske) radnim danom od 8 do 16 sati.

Događaji

Izmjene Stečajnog zakona

Izmjene Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima

Ukinuta mogućnostUkinuta mogućnostgospodarskog oporavkagospodarskog oporavka

„Ozakonjenje” instituta dokupa mirovine„Ozakonjenje” instituta dokupa mirovine

Poziv za prethodno utvrđivanje stažaPoziv za prethodno utvrđivanje staža

26

Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slatina adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,

Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb

PITANJE: Zaposlen sam kod poslodavca koji obavlja poslove iz djelatnosti graditeljstva. Često se rad obavlja na terenu, gdje nam nije osiguran smještaj i prehrana. Poslodavac nam na ime terenskog dodatka isplaćuje 60,00 kuna dnev-no i to samo za radne dane, a ne i za subotu i nedjelju. Za vrijeme rada u inozemstvu na ime terenskog dodatka isplaćuje se 150,00 kuna dnevno. Zanima me, imam li pra-vo na terenski dodatak za subotu i nedjelju kada sam tako-đer na terenu, te eventualno pravo na veći iznos terenskog dodatka, jer s navedenim iznosom nisam u mogućnosti po-kriti troškove smještaja i prehrane? Plaća li se na iznos te-renskog dodatka porez?

(K.M., Opatija)

ODGOVOR: Terenski dodatak je naknada koja se isplaćuje radniku ka-da boravi na terenu izvan mjesta svojega prebivališta ili uobi-čajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta pos-lodavca, ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca, te kada poslodavac obavlja takvu djelatnost koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu. Mjesto rada se treba razliko-vati od mjesta sjedišta ili poslovne jedinice poslodavca i mje-sta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, s time da mjesto rada mora biti udaljeno od tih mjesta najmanje 30 ki-lometara. Pravo radnika na isplatu terenskog dodatka nije propisano Zakonom o radu. Međutim, to pravo može biti ure-đeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Ako to pravo nije propisano tim aktima, isplata teren-skog dodatka ovisi o poslodavčevoj odluci. Budući da radite u građevinskoj tvrtki, prema Kolektivnom ugovoru za djelat-nost graditeljstva imate pravo na terenski dodatak u iznosu 80,00 -170,00 kuna dnevno i u slučaju da to pravo nije propi-sano internim aktima poslodavca. Važno je napomenuti da su svi poslodavci koji obavljaju djelatnost graditeljstva u obvezi primjenjivati Kolektivni ugovor za djelatnost graditeljstva, te-meljem odluke nadležnog ministra o njegovoj proširenoj pri-mjeni. Sukladno članku 56. navedenog kolektivnog ugovora terenski dodatak iznosi 80,00 – 170,00 kuna dnevno, a poslo-davac utvrđuje pripadajući iznos terenskog dodatka razmjer-no troškovima prehrane koje imaju radnici na terenu. Slije-dom navedenoga, proizlazi kako je Vaš poslodavac u obvezi isplatiti Vam terenski dodatak od najmanje 80,00 kuna dnev-no, te imate pravo potraživati razliku terenskog dodatka. Akontacija za terenski dodatak se isplaćuje najkasnije po-sljednjeg radnog dana u mjesecu za slijedeći mjesec, odnosno prilikom upućivanja radnika na teren. Pravo na terenski doda-tak imate i za neradne dane, tj. subotu i nedjelju ako i tih da-na boravite na terenu.

Sukladno Dodatku Kolektivnog ugovora za djelatnost gra-diteljstva kojim se propisuju uvjeti za upućivanje radnika na rad u inozemstvo, poslodavac u inozemstvu, u pravilu, radni-cima osigurava organiziran smještaj i prehranu. Ako nije mo-guće organizirati besplatni kolektivni smještaj i prehranu na gradilištu u inozemstvu, radniku se isplaćuje naknada u visini potrebnoj za pokriće troškova smještaja i prehrane – terenski dodatak, s time da iznos utvrđuje poslodavac. Stoga, ako ugovorom o radu ili pravilnikom o radu nije utvrđen iznos te-

renskog dodatka za vrijeme rada u inozemstvu veći od 150,00kuna, nemate osnove da potra-žujete veći iznos terenskog do-dataka za vrijeme rada u ino-zemstvu. Prema Pravilniku o porezu na dohodak, poslodavac na ime terenskog dodatka može radniku isplatiti neoporezivi iz-nos 170,00 kuna dnevno za rad u tuzemstvu, odnosno neopore-zivi iznos 250,00 kuna dnevno za vrijeme rada u inozemstvu.

PITANJE: Nalazim se na bolovanju više od dvije i pol godine i pri-mam naknadu plaće u iznosu 1.110,00 kuna. Što u slučaju ako moje bolovanje i dalje potraje? Kolika će biti naknada plaće?

(A.B., Rijeka)

ODGOVOR: Naknadu plaće za vrijeme bolovanja isplaćuje poslodavac na svoj teret za prvih 42 dana bolovanja, a nakon isteka 42 dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, nak-nadu isplaćuje poslodavac, a zatim upućuje Hrvatskome za-vodu za zdravstveno osiguranje zahtjev za povrat naknade. HZZO je obvezan vratiti naknadu u roku 45 dana od dana pri-mitka zahtjeva. Osnovicu za izračun naknade za vrijeme bo-lovanja čini prosječni iznos plaće isplaćene radniku u posljed-njih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje. Na teret HZZO-a isplaćuje se naknada najmanje u visini 70 posto, ali ne manje od 25 posto proračunske osnovice, što je 831,50 kuna. Nakon šest mjeseci trajanja bolovanja, računa-jući od prvog dana započetog bolovanja, naknada plaće po-većava se na 80 posto utvrđene naknade. Tako radnik ima pravo na isplatu naknade plaće do isteka 18 mjeseci trajanja bolovanja, a nakon toga u svoti 50 posto zadnje isplaćene na-knade na ime toga bolovanja. S obzirom na Vaše dugotrajno bolovanje i postavljeno pitanje, ako ono potraje duže od go-dine, a na bolovanju ste po istoj dijagnozi, ne postoji više ob-veza Zavoda za zdravstveno osiguranje da isplaćuje naknadu plaće. Naime, na temelju čl.39., st.1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, osiguranik ima pravo na teret sred-stava Zavoda ostvariti naknadu plaće za vrijeme bolovanja zbog bolesti po istoj dijagnozi u maksimalnom trajanju od tri godine. Budući da ne postoji propis o obveznoj isplati nakna-de plaće nakon treće godine neprekidnog bolovanja, moglo bi se zaključiti kako su osiguranici prepušteni dobroj volji poslo-davca hoće li im isplaćivati naknadu plaće u tom slučaju i u kojem iznosu. Međutim, prevladava mišljenje da je posloda-vac dužan radniku platiti naknadu plaće i pripadajuće dopri-nose imajući u vidu čl. 87. Zakona o radu.

Pravni savjeti

Odgovara:

Nada Barišić,pravna zastupnica u

Uredu SSSH Primorsko-goranske županije

27

Nakladnik:

Zagreb, Trg kralja PetraKrešimira IV. br. 2

Predsjednik:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević – Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Sindikalna akcijaizlazi mjesečno

Godišnja pretplata 108,00 kn

Uplate na žiroračun SSSH2360000-1101317560s naznakom „za pretplatuna Sindikalnu akciju”

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn1/2 str. 1.000,00 kn1/4 str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja PetraKrešimira IV. br. 2

Telefon:(01) 46 55 111 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 053

E-mail:sindikalna-akcija@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CDne vraćamo

Grafičko uređenje i priprema:Tangir, Samobor

Tisak:Tiskara Petravić

ISSN 1330-1640

Nagradna križaljka

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: GARANCIJA

DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:

1. MARTINA TESLAK, Vinogorska 46e, 10360 Sesvete

2. ĐURĐA UGRIN, Kaleta 5, 21400 Supetar

3. MIRJANA KNEŽEVIĆ, Trnjanska cesta 58, 10000 Zagreb

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Kupon br. 419

Ime i prezime:

Adresa:

Rješenje nagradne križaljke:

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu: „SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),

10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, najkasnije do 31. siječnja 2013.