akcijas i n d i k a l n aG L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. svibnja 2020. • Broj 502

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

radnicima hvala –ali prvo prava

osvrt

akcijas i n d i k a l n aGlasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika: Mladen Novosel

Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj

Novinarka: Marijana Tomić

Redakcija: Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica: Đurđica Pavlović

Tajnica: Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052

Telefax: (01) 46 55 040

E-mail: sindikalna-akcija@sssh.hr marijana.tomic@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička priprema: Urednik d.o.o.

Tisak: Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640 (tisak) ISSN 2718-1693 (online)

Savez samostalnih sindikata Hrvatske posvećuje veliku važnost zaštiti osobnih podataka pretplatnika Sindikalne akcije. Napominjemo da se prikupljeni osobni podaci obrađuju u skladu s aktualnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom.

HUP-ov (novi) pohod na izmjenu Zakona o radu

Kako smo u prošlom Osvrtu nagla-sili, jedna od ključnih poluga provedbe potpore za očuvanje radnih mjesta trebao je biti zakon kojim je Vlada planirala suspendirati dio Zakona o radu (ZOR) i poslodavcima omogućiti da jednostrano mijenjaju ugovor o radu ili ne primjenjuju pojedine odredbe kolek-tivnih ugovora! To smo uspjeli spriječiti otvorenim pismom SSSH predsjedniku Vlade RH (25. ožujka 2020.), te uz pomoć Europske konfederacije sindikata.

Međutim, HUP ne odustaje. Tako su sindikalne središnjice uoči Među-narodnoga praznika rada, 28. travnja 2020., dobili HUP-ovu „čestitku“ u obliku njegove inicijative za održavanje temat-ske sjednice Gospodarsko-socijalnoga vijeća (GSV) o izmjeni ZOR-a. Sindikalne središnjice su zatražile pisano obrazlože-nje: što je problem, u kojem obujmu i što točno HUP predlaže, a koje su očekivale nakon 1. svibnja 2020. Dobile su ga već u subotu, 2. svibnja!

HUP je zatražio tri stvari: prvo, uvođenje instituta „čekanje na rad“ u ZOR-u (za vrijeme kojeg bi osnovica za utvrđivanje naknade radniku bila isto-vjetna naknadi za nezaposlenost, radnik bi bio formalno u radnom odnosu kod poslodavca koji ne bi imao apsolutno nikakvu obvezu, jer bi radnik dobivao naknadu iz proračuna, a poslodavac ne bi bio u obvezi plaćati ni obvezne dopri-nose, porez ni prirez porezu na doho-dak!), drugo, uvođenje izvanrednih okol-nosti u kojima bi radnik „čekao na rad“ (primjerice potres, poplava, epidemija/pandemija, određene upravne mjere i sl.) naravno sa smanjenim pravima i treće, razrada mogućnosti rada na daljinu.

Vezano uz obje točke koje se odnose na „čekanje na rad“ koje bi HUP, kao nove, unio u ZOR, sindikalne središnjice su navele kako on već postoji u ZOR-u u članku 95. kao prekid rada, a uređuje i pravo radnika na naknadu plaće, ako je do prekida rada došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Visina te naknade, ako

zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovo-rom o radu nije drukčije određeno, odre-đuje se u visini prosječne plaće isplaćene radniku u prethodna tri mjeseca. Dakle, HUP ne muči pravna praznina u ZOR-u (jer je čekanje na rad/prekid rada uređen ZOR-om), već pokušava sniziti prava radnika i u cijelosti ih prebaciti na teret države, odnosno poreznih obveznika. Treći zahtjev koji se odnosi na rad na daljinu uređen je ZOR-om, a HUP (član Busi-nessEuropea na EU razini) još od 2002. izbjegava obvezu dodatnog uređenja toga područja neposrednim sporazumom sa SSSH i NHS-om (članovi Europske konfe-deracije sindikata/ETUC). Naime, tada su BusinessEurope i ETUC potpisali Okvirni sporazum koji su njihove članice bile u obvezi prenijeti u nacionalne okvire u roku tri godine. HUP, međutim, uporno traži da mu Vlada propisom riješi i te specifičnosti, naravno u korist poslodavaca.

Sindikalne središnjice su zaklju-čile kako su dokazale da nema pravnih praznina u ZOR-u pa nema potrebe za raspravom na tematskoj sjednici GSV-a, što ne znači da odbijaju bilo koji, a pose-bice dvostrani dijalog HUP-a i sindi-kalnih središnjica, te očekuju da se i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS) pisano izjasni o pisanoj inicija-tivi HUP-a i o pisanim stajalištima sindi-kalnih središnjica!

U međuvremenu sindikalnoj strani stigao je HUP-ov poziv za bipartitni sastanak. Na traženje SSSH da se i MRMS očituje o zahtjevima HUP-a kako bi o temi ostao pisani trag sve tri strane, usmeno je odgovoreno da su oni od raspušta-nja Hrvatskoga sabora tehnička vlada! Naravno da odgovor nismo prihvatili (ne radi se o, primjerice, novom zaduživanju i sl.) već ćemo inzistirati na dostavi pisanog stajališta MRMS-a o ovim pitanjima jer, kako smo im i rekli, naši članovi imaju pravo znati poziciju ove Vlade o ključnim pitanjima od interesa za radnike, prije parlamentarnih izbora.

Glavna urednica

događajiSavez samostalnih sindikata Hrvatske i udruženi sindikati

Simbioza zlata vrijednaSavez samostalnih sindikata Hrvat-ske (SSSH) je krovna organizacija demokratskih sindikata, u svojem djelovanju i odlučivanju neovisnih o poslodavcima, vlasti, vjerskim zajedni-cama i političkim strankama.

Dio reformiranih i novoosnovanih sindikata, početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, osnivači su SSSH. Njihove demokratske reforme i reor-ganizacija prethodili su reorganizaciji dotadašnjeg Saveza sindikata Hrvatske u modernu sindikalnu organizaciju. Prili-kom nastanka i organiziranja djelomično su korištena njemačka iskustva i model prema kojemu središnjicu čine sindikati djelatnosti. Upravo zahvaljujući takvu pristupu SSSH čine najjači hrvatski granski sindikati u privatnom, javnom i državnom sektoru.

Među sadašnjim udruženim sindika-tima SSSH mnogi su i njegovi osnivači: Sindikat metalaca Hrvatske–Industrij-ski sindikat (SMH-IS), Sindikat EKN-a Hrvatske, Sindikat prometa i veza Hrvatske, Sindikat graditeljstva Hrvat-ske (SGH), Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima

Hrvatske (SSKH), Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH), Sindikat trgo-vine Hrvatske (STH), Hrvatski sindikat neindustrijskih radnika i privatnih namje-štenika, te Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH).

Svi oni ističu temeljna načela demo-kratskog sindikalizma - solidarnost i zajedništvo - kao svoju snagu, djelovanje unutar međunarodno priznate sindikalne udruge više razine koja se dokazala kao relevantan socijalni partner Vladi RH i Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Svrha udruživanja u SSSH upravo je okupljanje sindikata u djelotvornu cjelinu i zastupa-nje interesa na svim područjima, pose-bice u pitanjima ekonomske, socijalne, obrazovne i kulturne politike, odnosno u svim javnim politikama od interesa za radnike. Slogan SSSH „Zajedno smo jači“ najbolje opisuje značenje i svrhu udruži-vanja u sindikalnu središnjicu. Stoga su i mnogi od udruženih sindikata članovi srodnih sindikalnih asocijacija na europ-skoj i međunarodnoj razini.

Iskustvo je pokazalo kako su radnička prava bolja i više se poštuju ondje gdje su radnici organizirani u

sindikat. Sindikati udruženi u SSSH potpisnici su više od 300 kolektivnih ugovora. Zahvaljujući tim ugovorima, velika većina od 100.000 članova ima veće plaće i bolja radna prava od zako-nom propisanih, te je još više radnika koji konzumiraju ta prava, iako nisu pridoni-jeli borbi za ta prava, odnosno ne finan-ciraju organizaciju koja se za njih izborila. Privući upravo te, neorganizirane radnike mora biti prvim sindikalnim prioritetom pri čemu je najvažnija razina poslodavca, odnosno djelovanje sindikalnih povjere-nica i povjerenika. Broj članova i finan-cijska neovisnost su čimbenici o kojima ovisi snaga i moć sindikat, a snažniji sindikati uvijek se mogu izboriti za više!

Tijekom godina sindikati su se različito razvijali, prilagođavali su se, a i dalje će to činiti, potrebama rješavanja problema članova, zaštiti njihovih prava i realizaciji njihovih interesa. U vreme-nima u kojima profit ne poznaje granice, a poslodavci i njihove udruge, uz pomoć javnih vlasti, pokušavaju smanjiti ulogu i snagu sindikata, te posebice u vremenima koja slijede nakon krize uzrokovane koro-navirusom, zajednička borba sindikata i SSSH mora dodatno ojačati kako bi ne samo obranila stečena prava radnika već kako bi iskoristili prilike za nova prava i kvalitetna radna mjesta. Sklapanje što većega broja boljih kolektivnih ugovora, u kombinaciji s boljim propisima i javnim politikama, zajednički su alati za postiza-nje ciljeva.

Potpisivanje Kolektivnog ugovora za javnu ustanovu Nacionalni park Brijuni (STUH)

Foto

: stu

h.hr

Jedan od osnivača SSSH – SSKH 30 godina svo-jega rada i djelovanja ove je godine obilježio svečanom sjednicom Glavnog odbora.- Uz sve probleme s ko-jima smo se susretali, uspjeli smo, kao vodeći

sindikat u SSSH, dočekati 30. godišnjicu od utemeljenja, tj. od 15. ožujka 1990. godine, ‘pohvalio’ se tom prilikom predsjednik SSKH Marko Maslić, napominjući kako SSKH svoj rad temelji na dobrim odnosima i dobroj suradnji s članovima, a ‘svaki član je temelj SSKH’. Dodijeljene su i zahvalnice za dugogodišnje članstvo u SSKH-u i doprinos njegovu razvitku. Dobili su ih: Vesnica Bušić, Nikša Franov, Davor Gotal, Nino Grgurić, Ljiljana Hamedović, Ljiljana Ivanić, Zdravko Ivandić, Baldo Kovačević, Robert Maršanić, Marko Maslić, Đurđica Oršulić, Igor Pavlović, Nino Pleština, Jasna Požar, Tomislav Prpić, Branimir Puhek, Dario Rastovčan, Davor Sandrini, Nives Scomersich, Ingrid Stanić, Zdravko Stoilković, Branimir Šupe, Bruna Vlašić Jakovčić i Vladimir Zadravec.

sindikalna akcija | 3

događajiTrideset godina Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Prepoznatljivost izborena aktivizmom

Demokratske promjene, osamo-staljenje Hrvatske i Domovinski rat, politička, ekonomska i soci-jalna tranzicija, privatizacija i njezine posljedice, razvoj industrijskih odnosa i socijalnoga dijaloga u novom okruže-nju, borba za sigurnost rada i radnoga mjesta, reforme radnoga zakonodavstva i sustava socijalne sigurnosti, ponajprije mirovinskog i zdravstvenog, globalizacija i liberalizacija tržišta, ulazak u Europsku uniju…neki su od procesa koji su obilje-žili život hrvatskih radnika i djelovanje Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u proteklih 30 godina.

Sve to vrijeme SSSH se razvijao kao najsnažnija sindikalna organizacija i dokazao kako sindikati u Hrvatskoj čine razliku.

Članovi udruženih sindikata sudje-luju u svim našim akcijama i najzasluž-niji su za rezultate koje ostvarujemo. U tvrtkama u kojima sindikati djeluju članovi biraju sindikalne povjerenike, kojima SSSH pruža informacije i eduka-ciju potrebnu za njihov uspješan rad, kao i svakodnevnu pravnu i stručnu pomoć – u sindikalnom organiziranju i učlanji-vanju, zaštiti prava članova, kolektivnom pregovaranju i organiziranju štrajkova. Više od tisuću sindikalnih povjerenika diljem Hrvatske, koji sindikalni posao rade, u pravilu, volonterski i nerijetko zbog toga ugrožavaju svoju profesionalnu karijeru, čine srce sindikalnoga pokreta i pravu snagu SSSH i njegovih udruženih sindikata.

Od svojih početaka SSSH je prepo-znavao i rješavao potrebe članova, te pratio aktualne trendove i prilagođavao djelovanje. Najnoviji doprinos tome je, primjerice, tijekom koronakrize pokre-nuta edukacija sindikalnih povjerenika putem interneta. Putem interneta, odno-sno ZOOM platforme, SSSH je organi-zirao i prvi virtualni prosvjed u Hrvat-skoj, 1. svibnja 2020. godine. Uskoro predstavljamo i aplikaciju za pametne telefone, koja će, uz već ranije razvijene komunikacijske kanale – glasilo Sindi-

kalna akcija, web, Facebook, newsletter i YouTube kanal, pridonijeti točnom i pravodobnom informiranju sindikalnih povjerenika, članova sindikata i zaintere-sirane javnosti.

Trideset godina promičemo vrijed-nosti ljudskoga dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava za sve. Želimo društvo pluralizma, tolerancije, soci-jalne pravde, solidarnosti i ne-diskri-minacije.

SSSH je od samoga početka veliku važnost pridavao snažnoj organizirano-sti i radu na terenu. Teritorijalni ustroj

SSSH imao je više faza razvoja, no cilj je uvijek bio isti: svaki član sindikata mora dobiti potrebnu sindikalnu uslugu, neovi-sno o tome u kojem dijelu Hrvatske živi i radi. Važnost razvijene funkcionalne, ali i teritorijalne sindikalne mreže pokazala se u organizaciji brojnih sindikalnih akcija.

Već je 1992. godine SSSH organizi-rao trodnevno prikupljanje potpisa na peticiji s 15 radnih i socijalnih zahtjeva pod nazivom „Zahtjevnica hrvatskog radništva“. Usprkos vremenskom ograni-čenju i ratnim okolnostima prikupljeno je 343.000 potpisa koji su s dokumentacijom predani predsjedniku Vlade RH. Važnost

Međunarodna suradnjaOd svojeg osnivanja SSSH je na međunarodnoj razini najaktivnija hrvatska sin-dikalna središnjica. Od 1998. godine bio je promatrač u Europskoj konfederaciji sindikata, a 2004. postao njezinim prvim punopravnim članom iz Hrvatske. Član Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata je od 1996. godine, a 2006. godine bio je jedan od osnivača nove jedinstvene svjetske sindikalne organizacije Međunarodne konfederacije sindikata. SSSH intenzivno surađuje i s Međunarodnom organizacijom rada, uglavnom na promicanju, primjeni i poštivanju međunarodnih radnih standarda. Istodobno, SSSH njeguje i razvija suradnju s brojnim sindikalnim središnjicama u okruženju i šire.

4 | sindikalna akcija

događaji

te akcije bila je u činjenici što su radnici u Hrvatskoj imali mogućnost izjasniti se, ne zaokruživanjem „ZA“ ili „PROTIV“, ne zaokruživanjem rednih brojeva, već stav-ljanjem svojega potpisa za određeni cilj ili uz određeni zahtjev. Vrlo je slikovit bio prosvjedni skup upozorenja Vladi i Saboru 1998. godine pod nazivom „Skinite maske“ na kojemu se tražilo otvaranje rasprave u Saboru o strategiji gospodar-skoga razvoja Hrvatske i otvaranju novih

radnih mjesta. Oko 5.000 sindikalnih povjerenika iz cijele Hrvatske zadržano je kordonima policajaca ispred Kamenitih vrata. Predstavnici Vlade i Sabora primili su sindikalnu delegaciju i dogovoreno je otpočinjanje pregovora. Nepuna tri mjeseca kasnije Vlada RH i SSSH potpisali su Kolektivni ugovor o visini najniže plaće, a ministar rada proširio je njegovo važe-nje na sve zaposlene. Prosvjed za pamće-nje „Zajedno za veće plaće u javnom i

privatnom sektoru“, u organizaciji svih sindikalnih središnjica 2008. godine na ispunjenom zagrebačkom središnjem trgu, rezultirao je donošenjem Zakona o minimalnoj plaći. Također, stručnjaci sindikalnih središnjica uključivani su u daljnje izmjene zdravstvenog i mirovin-skog sustava… Referendumska inicijativa „67 je previše“, kojom smo prošle godine uspjeli spriječiti podizanje dobi za odlazak u mirovinu i smanjili penalizaciju prije-vremenih mirovina, posljednja je u nizu takvih akcija kojima smo uspjeli zaustaviti mnoge loše zakone, ali i prisiliti vladajuće na donošenje dobrih.

Borbu za radnička prava i socijalnu pravdu SSSH je uvijek temeljio na zajed-ništvu i aktivizmu. Tako je 2014. godine iskoristio tadašnju zakonsku mogućnost i zajedno s ostalim sindikalnim središ-njicama organizirao dvosatni generalni štrajk solidarnosti s radnicima ZRC Lipik, koji su bili u štrajku zbog 24 neisplaćene plaće, i radnicima Arena Modne kuće iz Pule, koji su bili u štrajku zbog neisplaće-nih šest plaća. Generalni štrajk održan je u završetku pregovora Zakona o radu. Uz sve argumente za pregovaračkim stolom, uz ostale prosvjedne aktivnosti, štrajk je očuvao značajna prava radnika.

Osnivanje i razvojDana 11. svibnja 1990. u Zagrebu je započeo Osmi kon-gres Saveza sindikata Hrvatske koji je na inicijativu dijela reformiranih i novoosnovanih sindikata već drugi dan, 12. svibnja, nastavljen kao Prvi kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Osnivački kongres SSSH trajao je dva dana i protekao je u vrlo dinamičnoj i polemičnoj atmosferi, no rezultirao je samo djelomičnom i nedovršenom refor-mom. Usvojeni su Sindikalni program i Sindikalna ponuda, ali ne i Statut nove sindikalne središnjice, čije je donošenje odgođeno za šest mjeseci. Dio sindikata nezadovoljan re-zultatima kongresa, istupio je iz središnjice, dok su ostali tijekom ljeta 1990. godine nastavili raditi na pripremi sve-obuhvatnih reformskih promjena unutar SSSH. To je rezul-tiralo izvanrednom sjednicom Vijeća SSSH, najvišega tijela između dvaju kongresa, održanom 8. prosinca, na kojoj je smijenjeno dotadašnje vodstvo. Izabran je peteročlani radni tim sa zadaćom da vodi SSSH do izbora novoga predsjedni-ka. Na Prvoj konferenciji SSSH, 14. prosinca, napokon je pri-hvaćen Statut nove organizacije, a Vijeće je 22. siječnja 1991. godine izabralo Dragutina Lesara za predsjednika SSSH. Odmah po završetku Osnivačkoga kongresa pristupilo se

višemjesečnom poslu novog učlanjivanja. Naime, SSSH nije preuzeo članove dotadašnjeg SSH već je svaki rad-nik dobrovoljno potpisivao novu pristupnicu odgovaraju-ćem granskom sindikatu. Do 1993. godine SSSH je imao 630.000 upisanih članova, no samo ih je 320.00 stvarno radilo. Ostali su bili nezaposleni ili na bojišnici. Istodobno, SSSH je preuzeo i brigu o, otprilike, 800 zapo-slenih u dotadašnjem SSH koje je dijelom zadržao, a dijelom zbrinuo sukladno tadašnjim propisima i mogućnostima.

sindikalna akcija | 5

DogađajiSvojim je kampanjama SSSH senzi-

bilizirao javnost za goruće probleme i time pridonio njihovu rješavanju. Tako je SSSH 2005. godine pokrenuo kampa-nju „Stop radu na crno“ tijekom koje je potpisano tridesetak sporazuma s poje-dinim gradovima kojim su se obvezali kako će u postupcima javne nabave za svoje potrebe kao jedan od temeljnih kriterija tražiti dokaz da ponuditelji ne koriste i ne potiču rad na crno (rad bez ugovora/neprijavljeni rad, neisplata plaća ili isplata plaća, odnosno jednoga dijela „na ruke“ bez evidencije i uplate poreza, prireza i doprinosa, neplaćanje prekovre-menoga rada, rad duži od vremena koje je propisano i dopušteno Zakonom o radu). Neisplata plaća radnicima bila je 2011. godine u fokusu kampanje SSSH „Protiv neisplate plaća i isplate plaća bez uplate doprinosa“. SSSH je nizom aktivnosti

pridonio smanjenju broja radnika koji su radili bez redovitih plaća. Iako je ta brojka svedena na petinu one iz 2011. godine, krajnji cilj još nije postignut: posve sprije-čiti rad bez plaće. S porastom nesigurnih oblika rada u Hrvatskoj, SSSH je 2015. godine pokrenuo i kampanju protiv zlou-potrebe atipičnih oblika rada „Rad nije roba!“. Među najranjivijim skupinama bili su mladi. Stoga i ne čudi da je SSSH 2017. godine bio jednim od pokretača Inicijative Vrijedim više koja se zala-gala za mijenjanje politika koje utječu na zapošljavanje i uvjete rada, radi povratka dostojanstva i perspektive mladima. SSSH je te iste godine podržao i kampanju Europske konfederacije sindikata (ETUC) „Europa treba veće plaće – vrijeme je za NAŠ oporavak“, napominjući kako je povećanje plaća radnicima u Europi pita-nje socijalne pravednosti. Upravo je zbog

plaće i uvjeta rada iz Hrvatske emigrirao veliki broj ljudi, posebice visokoobrazo-vanih. Među njima je bilo puno onih koji su otišli odmah nakon završene škole ili fakulteta, prije nego što su uopće došli do burze. Na ubrzani pad kvalitete radnih mjesta u Hrvatskoj, degradaciju radničkih prava i demografsku krizu, SSSH je 2018. godine odgovorio konceptom Rada po mjeri čovjeka.

Rad po mjeri čovjeka realan je cilj i temeljno pravo svakoga čovjeka. No, on se neće ostvariti sam od sebe. Za njega se moramo izboriti, zajedno. Na svim razi-nama sindikalnog organiziranja i djelova-nja. Sa svima koji vjeruju da ga radnici u Hrvatskoj trebaju i zaslužuju.

Sindikati su važna snaga u hrvat-skome društvu. Sindikati nisu ostatak prošlosti, već važan dio sadašnjosti i još važniji dio budućnosti.

- Napravili ste doista puno. To se ne smije i ne može zabo-raviti. Tijekom proteklih godina vladao je brutalni neoli-beralizam, koji je favorizirao interese kapitala na račun radničkih prava. Bili ste jedina obrana radnika pred željom kapitala da u ime tržišnih zakonitosti, konkurencije i sve većeg profita ruši temelje socijalne države.

Dušan Semolič, bivši predsjednik Saveza slobodnih sindikata Slovenije

- Vaša obljetnica pada u jako teško razdoblje za vašu zemlju i za čitavu Europu. Situacija bi bila znatno gora bez sindikata, uključujući i vas, koji ste se borili i izborili za osiguranje prihoda radnika. Sada se borimo s izlaznom strategijom i planom oporavka od krize izazvane bole-šću COVID-19- smatramo kako bi EU i nacionalne vlade trebale kroz socijalni dijalog sa sindikatima osigurati sigu-ran povratak na posao. To se mora provesti na način koji promiče zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, osigurava povećanje plaća, transparentnost plaća muškaraca i žena, osnažuje kolektivno pregovaranje i osigurava primjerenu zaštitu svim radnicima. Siguran sam da zajedno možemo sve to ostvariti.

Luca Visentini, glavni tajnik Europske konfederacije sindikata

- Vi ste nevjerojatno snažan sindikat. Vaša pametna kampanja za minimalnu plaću i veće plaće je nešto što koristimo kao model za druge sindikate. Znamo i da ste se prošle godine borili protiv podizanja dobi za odlazak

u mirovinu i da ste izborili pobjedu za vaše građane. Odajemo vam priznanje za vašu solidarnost, ne samo u okvirima Hrvatske, već i šire. Ključan ste čimbenik u regiji i međunarodnom životu Međunarodne konfederacije sindikata i ponosni smo što ste naš član.

Sharan Burrow, glavna tajnica Međunarodne konfederacije sindikata

- U ovih 30 godina rada i djelovanja SSSH i njegovih gran-skih sindikata bilo je jako puno sindikalnih akcija i aktiv-nosti. Zajednički im je nazivnik – borba za humanije i pravednije društvo, borba za maloga čovjeka, borba za hrvatskoga radnika. SSSH je postao sindikalni brend zato što ima stručne ekipirane službe, radišne, marljive i odgo-vorne radnike, teritorijalni ustroj koji je od neprocjenjive pomoći svakom našem sindikalnom povjereniku i svakom našem članu.

Božica Žilić, predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske

- Članica sam Sindikata trgovine Hrvatske od prvoga dana rada u trgovini, tako da sam sa Savezom svih njegovih 30 godina. Kao dugogodišnja sindikalna povjerenica jako mi je važno da smo uključeni u sindikalnu središnjicu koja nas podržava u našim akcijama i koja je prepoznata među članovima. Članovi nas prepoznaju po našem angažmanu o važnim pitanjima za radnike. Neka tako i ostane.

Andrea Hocenski, sindikalna povjerenica STH u Konzumu

6 | sindikalna akcija

RaZgovoR Povodom 30. oBljeTNiCe SSSHMladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Akcijskim djelovanjem do rada po mjeri čovjeka

Povodom obilježavanja 30 godina djelovanja Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) posta-vili smo tri pitanja aktualnome predsjed-niku Mladenu Novoselu, koji je na toj poziciji posljednjih deset godina, što ga čini najdugovječnijim predsjednikom naše sindikalne središnjice.

Savez samostalnih sindikata Hrvat-ske dobrovoljna je i interesna sindikalna udruga više razine, koja sustavno radi na poboljšanju kvalitete radnih mjesta, te radnih i životnih uvjeta članova sindikata, ali i svih ljudi u Hrvatskoj. Koju biste ocjenu  i zašto dali SSSH u realizaciji ovih zadaća?Možda ću biti preskroman, no ocjena je čvrsta trojka. Nesporno je da je SSSH proteklih 30 godina bio predvodnik borbe za poboljšanje kvalitete radnih mjesta, radnih i životnih uvjeta, kako članova sindikata tako i svih radnika u Hrvat-skoj. Osim pojedinih izuzetaka, kori-stili smo „obrambenu strategiju“ u kojoj bismo se zadovoljavali „malim“ gubitkom prava (tu prije svega mislim na tripar-titni socijalni dijalog, odnosno područje javnih politika), no kada se mali gubitci kroz godine spoje, dolazimo do činjenice sustavnog umanjivanja prava radnika. Poražavajuća činjenica je, koliko god se trudili svih godina graditi kulturu soci-jalnoga dijaloga i vrijednosti kolektivnih ugovora, poslodavci i danas smatraju kolektivne ugovore „nužnim zlom“ i skla-paju ih samo na čvrstu i borbenu inici-jativu sindikata. Ovakvu stanju značajno su pridonijele sve dosadašnje vlade rješa-vajući zahtjeve poslodavaca neposredno i kroz propise umjesto upućujući ih da svoje probleme rješavaju dijalogom i kroz kolek-tivne ugovore sa sindikatima. No, unatoč svim navedenim preprekama siguran sam da nije bilo SSSH i svih njegovih kapaciteta unutar SSSH i u udruženim sindikatima, danas bi položaj radnika bio znatno teži.

Kako komentirate cjelokupnu hrvatsku sindikalnu scenu u posljed-njih deset godina i ulogu SSSH na njoj?Unutarnja neslaganja i različiti pojedi-načni interesi počeli su već nakon Prvoga kongresa SSSH, prije 30 godina, kada je dio sindikata izašao iz Saveza, te kasnije formirao nove sindikalne središnjice. Godine 2010. kada sam bio izabran za predsjednika SSSH, osim SSSH bile su još četiri reprezentativne sindikalne središ-njice koje su nerijetko stvarale blok protiv SSSH. Kadrovski kapaciteti SSSH bili su znatno veći od njihovih ukupnih kapaci-teta i naravno tzv. „zajedništvo“ svodilo se na pravilo „SSSH vuče, a mi se šlepamo i dobro poentiramo“, odnosno „SSSH reagira na sve od interesa za radništvo a mi samo na ono što nam je neposredni interes!“.

Danas mogu naglasiti kako je, iako još postoje tragovi navedenog pravila, SSSH postao znatno prepoznatljiviji u akcijskom djelovanju, ponovno privlačan sindikatima koji su u nekim vremenskim razdobljima iz njega izašli ali se i vratili, i spremno trasira put ka, moglo bi se reći, povratku „stare slave“.

Prošlogodišnja akcija „67 je previše“ vratila je povjerenje u sindi-kate. Na tragu toga uspjeha, kako vidite daljnje djelovanje SSSH i njegovih udruženih sindikata u otporu zahtje-vima kapitala za sve većim izrabljiva-njem radnika i deregulaciju radnih odnosa?Kao što sam prethodno naglasio, iako su središnjice zajednički odrađivale mnoge sindikalne akcije spomenuto „pravilo“ uvijek bi se ponavljalo. Riječ je o akciji golemih razmjera, izuzetno zahtjevnoj i financijski i organizacijski. No, svjesno smo ponovno „povukli“ samo da akcija uspije.

Upravo je navedena akcija bila primjer kako se „napadačkim pristupom“

može, čak po prvi puta u hrvatskoj povi-jesti, izmijeniti već usvojeni zakon i to u korist radnika.

Da, točno je da smo zajedničkom akcijom „67 je previše“ vratili povjerenje građana u sindikate. Ali, iako smo ovom uspješno provedenom akcijom izborili povoljnije uvjete odlaska u mirovinu ne samo za članove sindikata, već za sve radnike, malo smo to, ili gotovo ništa, kapitalizirali povećanjem broja članova. Ista se priča ponavlja i kada članovi sindi-kata izbore povoljnija prava kroz kolek-tivne ugovore. Tu se ne radi samo o „lice-mjerju“ radnika koji nisu članovi sindi-kata - koji se ne srame koristiti povoljnija prava iz kolektivnih ugovora kojima nisu pridonijeli nego su ih financijski i orga-nizacijski izborile njihove kolege–članovi sindikata - već i naših slabosti u kapita-liziranju sindikalnih uspjeha. Moram naglasiti i pozitivan primjer sindikalne podružnice Daruvarske toplice sa 190 članova, koja je za vrijeme prikupljanja potpisa bila vrlo aktivna, tada u sindi-katu udruženom u NHS, no prepoznala je kvalitetu rada SSSH i ubrzo pristupila Sindikatu zdravstva Hrvatske udruženom u SSSH.

Kako se danas, nažalost nalazimo unutar pandemije virusa COVID 19, koja je znatno utjecala na ekonomsko-socijalni položaj hrvatskih radnika, SSSH se, zajedno sa svojim udruženim sindika-tima (iako u nemogućim uvjetima rada), ponovno nametnuo kao najaktivnija i najprepoznatljivija sindikalna središnjica u zaštiti prava radnika.

Unatoč svakodnevnim pokušajima izrabljivanja radnika od strane posloda-vaca, siguran sam da će SSSH i sljedećih 30 i više godina, ponajprije akcijskim djelovanjem, biti predvodnik borbe za „rad po mjeri čovjeka“.

Razgovarala: Marijana Tomić

sindikalna akcija | 7

događajiSSSH organizirao prvi e-prosvjed

RADNICIMA HVALA – ALI PRVO PRAVAZbog krize uzrokovane koronavi-rusom, ove godine nismo mogli obilježiti Međunarodni praznik rada tradicionalnom prosvjednom povorkom, pa je Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) organizirao prvi virtualni prosvjed u Hrvatskoj pod sloganom „Radnicima hvala – ali prvo prava“.

Tom je prilikom poslana poruka kako je ova kriza prilika da jasno kažemo kako nema povratka na staro, već je vrijeme za novi smjer društve-nog i ekonomskoga razvoja. On mora biti socijalno pravedniji, ali i napokon ozbiljno adresirati problem ekološke održivosti našega planeta.

Na e-prosvjedu, organiziranome putem internetske platforme Zoom, sudjelovalo je dvjestotinjak članova i članica sindikata, sindikalnih povjere-nika i čelnika sindikata, a prosvjed je praćen i uživo preko Facebook stranice SSSH.

Koliko nam je poznato, ovo je treći takav prosvjed u svijetu. Sličan e-prosvjed, putem aplikacije ZOOM, u vrijeme korona-krize organizirale su zajednički velike organizacije koje se bave održivim razvojem iz Kanade i Novog Zelanda, te jedna sindikalna središnjica iz Irske.

Svjedočanstva radnika i povjerenika

Prosvjed je uključivao svjedočanstva radnika o utjecaju krize na njihov rad i radna mjesta – od zdravstva, turizma, graditeljstva, metalske industrije, trgovine, odgoja i obrazovanja, prometa, te brojnih drugih, najviše pogođenih korona-krizom, ali i potresom, te poruke vodstva SSSH i udruženih sindikata o našim zahtjevima, viziji rada i svijeta po mjeri čovjeka, kao i budućnosti kada najgori dio epidemije prođe. U prosvjed su se uključili i pred-stavnici udruga čiji su zaposleni diskrimi-nirani, odnosno isključeni iz potpore za očuvanje radnih mjesta!

Svoja iskustva podijelili su: Stje-pan Topolnjak, sindikalni povjerenik (SSZSSH) iz Opće bolnice Čakovec, Vedran Dorčić, sindikalni povjerenik iz Liburnijskih voda iz Opatije (SSKH), Božica Žilić, predsjednica SOMK-a i potpredsjednica SSSH za javni sektor, Emina Ibrahimi, predsjednica Sekcije žena STUH-a i SSSH, ujedno radnica u turizmu iz Trogira, Eduard Andrić, predsjednik STUH-a i potpredsjednik SSSH za sektor usluga, Damir Jakopec, sindikalni povjerenik iz Zagrebačkih cesta (SPIVH), Stjepan Lisičak, pred-sjednik Sindikata prometa i veza Hrvat-

ske, Sara Lalić, predstavnica udruga civilnoga društva (CMS), Ana Šer iz osječke Saponije, članica Sindikata EKN-a i predsjednica Sekcije mladih SSSH, Željko Bušljeta, sindikalni povje-renik iz Končar metalske konstrukcije (SMH-IS) iz Zagreba, Dražen Buljić, predsjednik Radničkoga vijeća i član SGH iz tvrtke Dalekovod, Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata gradi-teljstva Hrvatske, te iz Sindikata trgo-vine Hrvatske Sandra Bahunek koja je pročitala svjedočanstvo blagajnice i predsjednica STH Zlatica Štulić.

Prvomajska čestitka Vladi RH i poslodavcimaS prosvjeda je upućena prvomajska „čestitka“ Vladi RH, Hrvatskome saboru, Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Hrvatskoj gospodarskoj komori u obliku 12 zahtjeva SSSH i jasne poruke kako radnicima zahvalnost nije dovoljna, već im trebaju bolja prava, prava koja će se poštovati:

Ova je kriza probudila sve aveti neoliberalno-ga kapitalizma, koji u svakoj krizi vidi priliku za profiterstvom, nepoštivanjem i umanjiva-njem prava radnika. Dokaz tome je naš socijalni partner HUP, koji je u dogovoru s Vladom skovao plan mjera putem kojih će podijeliti privatnim poduzet-nicima više desetaka milijardi kuna, i onda kao „šlag na tortu“ tražiti izmjene Zakona o radu, u svoju korist i u korist Vlade. SSSH je pravodobno reagirao kada je prvi inzistirao

na transparentnoj objavi imena poslodavaca koji su iskoristili potporu Vlade. Pandemija mora biti prilika kako bismo gradili bolje društvo. SSSH i njegovi udruženi sindikati bit će prvi na braniku prava radnika i boriti se i izboriti za rad po mjeri čovjeka.

Mladen Novosel, predsjednik SSSH

Kada se od radnika u sustavu zdravstva i socijalne skrbi traži da po sedam ili četrnaest dana borave u ustanovama, odvojeni od svojih obitelji, radeći u uvjeti-ma na koje nisu navikli, i za koje u nisu educirani, razmišljanja Vlade RH o ukidanju pojedinih materi-jalnih prava iz kolektivnih ugovora u najmanju ruku smatramo ne-moralnim, uvredljivim i nadasve neprihvatljivim!

Stjepan Topolnjak

8 | sindikalna akcija

događaji

1. u dodjeli potpore za očuvanje radnih mjesta treba hitno uspostaviti transpa-rentnost i odgovornost Vlade RH, te efikasan nadzor, poslodavci koji kori-ste potporu radnike trebaju zadržati još tri mjeseca po prestanku potpore;

2. provesti ključne reforme radi bolje efikasnosti i kvalitetnije organizacije rada, a ne smanjivanja plaća, u privat-nom i javnom sektoru;

3. uspostaviti nadzor primjene proši-renih kolektivnih ugovora, s većim ovlastima Inspekcije rada i javnim ovlastima sindikata-potpisnika kolek-tivnih ugovora;

4. provoditi Europski stup socijalnih prava – proširiti radna i socijalna prava na radnike u nestandardnim oblicima rada, uključujući one koji rade putem internetskih platformi, te na građane, radi suzbijanja socijalne isključenosti i siromaštva;

5. u sklopu cjelovite politike plaća, povećati minimalnu plaću za poslove

najmanje složenosti na 4.000 kuna neto, radi smanjenja jaza između najnižih i najviših plaća, siromaštva među radnicima i socijalnih nejed-nakosti;

6. vratiti progresivno oporezivanje dohotka, koje je praktički ukinuto, te snažnije oporezivati imovinu i nein-vestiranu dobit;

7. hitno definirati jasne korake u smjeru jačanja javnog zdravstva, odvojiti javno i privatno, zaustaviti komercija-lizaciju usluga i privatizaciju primarne zdravstvene zaštite;

8. uz načelo solidarnosti, u mirovinski sustav hitno uvesti načelo praved-nosti, značajno povećati mirovine stečene radom a mirovine po poseb-nim propisima dovesti u razmjer s radničkima, hitno preispitati ulogu II. mirovinskog stupa, te prestati s daljnjim uplatama;

9. podići kvalitetu i dostupnost obrazov-noga sustava, uključujući predškolski

odgoj, uvesti kurikulum „Poduzet-ništvo i svijet rada“ i obrazovanje za aktivno građanstvo, u sustavu obra-zovanja odraslih omogućiti besplatni pristup pojedinca, uključujući mjerama HZZ-a;

10. trajno zadržati sve digitalne usluge javne uprave pokrenute tijekom krize i reformirati administrativni ustroj Hrvatske;

11. značajno povećati javne investicije i poticati privatne radi promjene strukture ekonomije ka industriji 21. stoljeća (niskougljična, cirkularna, digitalna, s obnovljivim izvorima energije, i druge, te razvijati ekono-miju skrbi) - čemu trebaju pridono-siti, odnosno čemu treba prilagoditi obrazovanje, znanost i inovacije;

12. očuvati i poticati domaću proizvod-nju, uključujući poljoprivrednu, radi postizanja samoodrživosti Hrvatske, uz odgovarajuću pomoć i potpore izvoznicima.

Komentari s Facebooka - Žalosna je činjenica da neki poslodavci rade nezako-nito i nitko ih zbog toga ne kažnjava, ali je i odgovor-nost na radnicima koji takve poslodavce ne prijavljuju niti ih javno prokazuju. Sprega politike i institucija koje bi trebale štititi građane je neupitna i za radnike često štetna, no ipak sam uvjerenja da jedino udru-žena snaga radnika kroz sindikate donosi promjene. Povijest je dobra učiteljica. Blaženka Rogan

- Nema biznisa bez radnika!!! Lijepo je čuti „hvala“, ali od „hvala“ se ne živi!!!

Aleksandra Budimir Dučkić

sindikalna akcija | 9

događajiPotpore za očuvanje radnih mjesta

Slučajni ili namjerni sistemski propusti, potpore za radnike ili poslodavce?

Potpora za očuvanje radnih mjesta uvedena je u ožujku ove godine u sklopu prvog paketa potpora za ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica epidemije COVID-19. Poslo-davci koji su zadovoljavali kriterije mogli su se (i mogu još uvijek to učiniti) prija-viti za potporu za isplatu plaća radnika za mjesece ožujak, travanj i svibanj. Potpora za plaće za ožujak iznosi 3.250 kuna za radnika koji radi u punom radnom vremenu, a za travanj i svibanj taj iznos povećan je na 4.000 kuna. Pravo na potporu poslodavci su mogli ostvariti ako:■ djelatnost nisu mogli obavljati na

temelju odluke Stožera civilne zaštite,■ obavljaju djelatnost u sektoru koji

je izričito naveden u uvjetima mjere (npr. prijevoz i skladištenje, pružanje smještaja), te■ u svim drugim slučajevima u kojima

su mogli dokazati utjecaj posebnih okolnosti, odnosno pad prometa od najmanje 20 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iako se s mjerama reagiralo na

vrijeme te su one svakako, barem na neko vrijeme, polučile određene pozi-tivne učinke, sa sindikalne strane treba biti kritičan jer je stvarni učinak mjera na očuvanje radnih mjesta, kao i očuva-nje prihoda radnika, u najmanju ruku ograničen. Iako smo od početka upozo-ravali na to kako se ne smiju ponavljati pogreške iz krize 2008. godine i kako je potrebno u najvećoj mogućoj mjeri uložiti u prihode radnika radi očuvanja kupovne moći i stimuliranja potrošnje, Vlada je još jedanput pokazala da su radnicima namijenjene mrvice koje ostaju kada se ‘spasi gospodarstvo’, odnosno udovolji poduzetničkim lobijima. Najbolji primjer toga je povećanje iznosa potpore na 4.000 kuna u travnju, kada je ministar rada i mirovinskog sustava potvrdio da poslo-davac može jednostavno zadržati ostatak potpore, ako radnik ima ugovorenu plaću manju od tog iznosa.

SSSH je odmah na početku epidemije od Vlade tražio osiguravanje potpora za radnike, i to na način da sufinancira iznos naknade plaće za radnike kojima je odre-đen prekid rada sa 40 posto. Od početka smo smatrali kako poslodavci moraju barem u jednome dijelu snositi trošak plaće i ne mogu u potpunosti biti oslo-bođeni rizika. Na inicijalnom sastanku na kojemu je mjera prezentirana, iz Ministar-stva rada i mirovinskog sustava tvrdili su da mjeru neće moći koristiti poslodavci koji su već otpuštali radnike u ožujku, da će poslodavci po korištenju mjere imati obvezu zadržati radnike još sljedeća tri mjeseca, te da će poslodavci biti dužni osigurati isplatu do iznosa ugovorene plaće. Nažalost, ništa od toga nije se našlo u krajnjem tekstu uvjeta korištenja mjere.

Kako se prema uvjetima korište-nja mjere od poslodavaca traži samo da Hrvatskom zavodu za zapošljavanje dostave dokaz o tome da je isplaćen iznos potpore, pri čemu se ne kontrolira je li isplaćena ugovorena plaća, mnoge poslodavce ovakva isplata subvencija zapravo je stimulirala da plaće smanjuju, bilo ‘zakonito’ kroz pritiske na radnike da potpisuju anekse ugovora o radu, bilo nezakonito kroz jednostrane izmjene pravilnika o radu i naprosto nezakonitu isplatu umanjenih plaća. Nekim radni-cima isplaćen je samo iznos potpore, a do nekih nije došlo ni to, jer su im poslo-davci pokupivši potporu dali nezakonit otkaz, tražili povrat potpore natrag, te se sustav zloupotrebljavao na razne druge način. Na temelju prijava koje su nam stizale, uglavnom od sindikalno neor-ganiziranih radnika, zatražili smo da se radnicima kod poslodavaca koji su zatvo-reni odlukom Stožera potpora isplaćuje izravno na tekući račun, a da za radnike koji rade kod poslodavaca koji imaju pad prometa, isplatu plaća nadziru HZZ i Porezna uprava. Iako su naša upozora-vanja na propusnost mjere u medijima uglavnom dočekivana sa skepsom i pozi-

vanjima da prijavimo poslodavce koji zlouporabljuju mjere, potkraj travnja i službena projekcija Vlade RH pokazala je kako najmanje četvrtina poslodavaca koja je uzela potpore nije isplatila iznos ugovorene plaće.

Uz to, sve slabosti ciljanja mjere koja je obećavala jednak iznos potpore po radniku i mikroposlodavcima kojima je zabranjen rad odlukom Stožera i multinacionalnim kompanijama s ogro-mnom dobiti koje zasigurno nisu imale problema sa likvidnošću, pokazale su se kada je, na zahtjev SSSH, objavljen popis poslodavaca koji su ostvarili pravo na potporu. Čak 15 posto ukupno isplaćenih sredstava za 84.000 poslodavaca u ožujku je otišlo na samo 145 velikih tvrtki (0,03 posto prijavljenih, a ujedno se radi i o tvrtkama koje u Hrvatskoj ostvaruju više-milijunsku dobit – samo sedam tvrtki s popisa ostvaruje ukupnu dobit koja je veća od cjelokupnoga Vladinoga paketa pomoći za ožujak. Potporama za očuva-nje radnih mjesta zasigurno su spašena neka radna mjesta – no pod koju cijenu, i za koje vrijeme? Suočen s ovim poda-cima, i ministar Aladrović je sredinom svibnja izjavio kako će se morati ići u revidiranje ovih mjera, no ostaje pitanje: tko je odgovoran za opseg katastrofe, kako će stvari izgledati nakon lipnja kada potpora više neće biti i zašto Vlada tako tvrdoglavo odbija slušati one koji očito znaju bolje?

Sunčica Brnardić

10 | sindikalna akcija

RaZgovoR S PovodomZlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske o regulaciji radnoga vremena u trgovini

Sankcionirati sve koji se ne budu pridržavali propisanoga

Ove su godine mnogi radnici u sektoru trgovine nakon više od dva desetljeća na Međunarodni praznik rada bili slobodni i taj im je dan bio plaćen kao blagdan. Ono što se godinama nije moglo ili nije htjelo riješiti, riješio je koro-navirus. Zbog epidemioloških razloga, prvo je ograničen rad trgovina, a potom zabranjen rad nedjeljom i blagdanima. Slijedom toga, postavili smo nekoliko pitanja predsjednici Sindikata trgovine Hrvatske Zlatici Štulić. Kako komentirate aktualnu zabranu

rada nedjeljom?Sindikat trgovine Hrvatske u potpunosti podupire Odluku Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske kojom se uređuje radno vrijeme i način rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bole-sti COVID-19, a prema kojoj se nedjeljom i blagdanima ne radi. A radnici pitaju hoće li i dalje ostati na snazi. Vjerujemo kako će Vlada nakon završetka proglašene epide-mije izraditi prijedlog i uputiti ga u sabor-sku proceduru, a Sabor usvojiti izmjene Zakona o trgovini, kojim će se konačno regulirati radno vrijeme u trgovini. Radno vrijeme kakvo je sada je nedopustivo. No, s obzirom na raspuštanje Sabora, morat ćemo pričekati novu Vladu i novi saziv Sabora. Pitanje radnoga vremena potrebno je dobro analizirati kako nam se ne bi dogo-dila situacija da zbog nekih formalnosti i loših rješenja Zakon padne na Ustavnom sudu. Mi tražimo da se kroz Zakon utvrdi početak i kraj radnoga vremena, od pone-djeljka do subote, da se nedjelja i blagdani utvrde neradnim danima, kao i da se utvrde iznimke. Prijedlog je Hrvatskoga saveza za neradnu nedjelju, čiji su partneri i STH i SSSH, da svaki poslodavac izabere pet nedje-lja koje želi raditi tijekom godine. Tražimo i da se Zakonom utvrde sankcije za one koji krše propisano radno vrijeme, kako se ne bi dogodilo kao i sa Zakonom o blagdanima u kojemu piše da su blagdani neradni dani, ali nema sankcija za kršenje, bez čega je taj zakon mrtvo slovo na papiru.

Dio poslodavaca već sada traži ukida-nje zabrane rada nedjeljom, kao i jedno-satne pauze za čišćenje i dezinfekciju površina, jer, kako navode, zbog tih mjera dolazi do smanjenja posla, pa posljedično, i do otpuštanja radnika. Jesu li otpuštanja opravdana? Puno je raznih izjava o potencijalnim viško-vima, zbog neradne nedjelje. Međutim, prije korone svi su trgovci radili s izrazitim nedostatkom radnika koje su tražili ogla-sima, pozivima, odlaskom u konkurenciju i nagovarali radnike da prijeđu u radni odnos k njima. Sve te ocjene su velikim dijelom plašenje javnosti kako bi se odustalo od promjene Zakona. Ponavljamo, mi tražimo red u radnome vremenu u trgovini. Mnogi poslodavci podržavaju naše nastojanje, a neki su i sami tako odlučili. Veliki broj neplaćenoga prekovreme-

noga rada, uskraćivanje dnevne pauze, nezakonite izmjene rasporeda rada, manipulacije godišnjim odmorima i slobodnim danima, uskraćivanje prava na sindikalno organiziranje i dalje su, naža-lost, svakodnevica radnika u trgovini. Zašto nadležni dopuštaju ta masovna kršenja radnih i ljudskih prava?U trgovini ima jako puno problema, pose-bice s tim odrađenim satima, jer se radna vremena trgovina i radna vremena radnika ne preklapaju. Dok su trgovine radile od 8 do 17 sati, radnici su radili po 12 sati, jer su dolazili ranije kako bi trgovine pripre-mili za kupce, napunili ih robom, a poslije zaključavali blagajne i čistili... To su tzv. pripremne i završne radnje. Najčešće je riječ o ranijem dolasku pola sata, pa i sat vremena, te o isto tolikome ostajanju duže. Veliki broj radnika tijekom godine pokloni svojem poslodavcu veliki broj odrađenih, ali neplaćenih sati. To je problem u nadlež-nosti Inspekcije rada, no, gledajući broj inspektora, to je nemoguće kontrolirati. S obzirom na broj trgovina, tijekom godine uspiju kontrolirati samo pet posto poslo-davaca.

Što je, prema Vašemu mišljenju, rješenje?U toj priči ne gube samo radnici, već veli-kim dijelom i država preko neplaćenih poreza i doprinosa. Sindikalno organizi-ranje radnika jedno je od rješenja. STH reagira u trgovinama gdje ima svoje članove. Tražimo da se taj rad radnicima evidentira i plati kao prekovremeni rad. Nadamo se i da će se regulacijom radnoga vremena kroz Zakon o trgovini, kada se utvrde sankcije za one koji krše radno vrijeme, situacija promijeniti na bolje, jer velika većina poslo-davaca ima elektronske evidencije radnoga vremena, kamere u trgovinama, a može se i lako vidjeti naplaćuju li se računi nakon završetka radnoga vremena. Rješenje je i u granskome kolektiv-

nome ugovoru koji bi propisao minimum prava koja bi trebali poštovati svi poslo-davci i radnici u djelatnosti, naravno uz uvjet njegove proširene primjene, zar ne?STH, kao jedini reprezentativni sindikat u djelatnosti, i HUP-ova Udruga trgovine početkom su ožujka ove godine bili pri kraju kolektivnih pregovora o granskome kolektivnome ugovoru. No, zadesio nas je koronavirus, pa smo potpisali sporazum kako će pregovarački odbori nastaviti s radom nakon prestanka izvanrednih mjera kako bi, konačno, „finiširali“ tekst kolek-tivnog ugovora. Veliki dio smo dogovorili i nakon njegova potpisivanja išli bismo prema ministru rada, da ga, sukladno zakonskim ovlastima, proširi na sve koji se bave djelatnošću trgovine. To smatramo jako važnim, jer kolektivni ugovor za trgo-vinu nemamo od 2013. godine. Naravno, veća prava moguće je ispregovarati na razini trgovačkih društava, no ispod prava reguliranih granskim kolektivnim ugovo-rom nitko neće smjeti ići.

Razgovarala: Marijana Tomić

sindikalna akcija | 11

događajiKolektivni pregovori o materijalnim pravima radnika javnog i državnog sektora

Suspenzija prava je neprihvatljiva!Nakon konzultacijskog sastanka potkraj travnja, Vlada je početkom svibnja donijela niz odluka o pokretanju kolektivnih pregovora za dopune aktual-nih kolektivnih ugovora u javnom i držav-nom sektoru. Među ostalim, donesena je Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, te Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju dodatka Temeljnom kolektiv-nom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama. Donesena je i Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapa-nju dodatka Sporazumu o visini dodatka i dinamici isplate dodatka u osnovnoj plaći za policijske službenike i imenovanju pregovaračkoga odbora Vlade.

Na prvome sastanku pregovaračkog odbora Vlade i reprezentativnih sindikata javnog i državnog sektora, koji je uslijedio dva dana nakon donošenja odluka, Vlada je predložila raspravu o trajnoj suspenziji materijalnih prava u 2020. g. (božićnica, regres, jubilarna nagrada i povećanje od dva + dva posto). Predložila je i odgodu povećanja dodatka u osnovnoj plaći za policijske službenike SSS od dodatnih

jedan posto od 1. lipnja 2020. godine i dodatka u osnovnoj plaći za policijske služ-benike VŠS i VSS od tri posto od 1. rujna 2020. godine, koji su regulirani Sporazu-mom o visini dodatka i dinamici isplate dodatka u osnovnoj plaći za policijske službenike od 18. prosinca 2019. godine. Sindikati su takve prijedloge odbili.

- Sada kada smo na prvoj crti izlo-ženi mogućnosti oboljenja od COVID-a 19, kada radimo iznad svojih mogućnosti, zadiranje u bilo koje dogovoreno mate-rijalno pravo za nas je neprihvatljivo. U trenucima kada zemlje u okruženju nagrađuju radnike u djelatnosti zdrav-stva i socijalne skrbi, povećavaju im plaće i do 25 posto, bilo kakva suspenzija ili uskrata dogovorenih prava bila bi suluda i neprimjerena od strane Vlade RH, rekao je Stjepan Topolnjak, predsjednik Samo-stalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

Sindikat policije Hrvatske odbio je prijedlog Vlade i iznio svoje stajali-šte kako su razgovori o odustajanju od Sporazuma neprihvatljivi, jer tu nije riječ o povećanjima, već o kompenzaciji zbog zaostalih plaća policijskih službenika.

Dodatak Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Dodaci na uvjete rada i za prekovremeni radDva reprezentativna sindikata u zdrav-stvu - Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH) i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara, te mini-star zdravstva u ime Vlade RH potpisali su 5. svibnja dodatak Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja prema kojemu će se od 1. trav-nja dodaci na uvjete rada, odgovornost i znanstveno zvanje radnicima u zdravstvu obračunavati i za prekovremeni rad. To nije bio slučaj u proteklih pet godina, pa je zbog neisplate dodataka na prekovremeni rad svoje ustanove tužilo više od 4.000 liječnika i drugih radnika.

- Ministar nam je obećao da ćemo nastaviti razgovore o načinu isplate zaostataka za prekovremene sate. Očeku-jem da će održati riječ i da će ljudi dobiti sva zaostala potraživanja, kako ne bismo ulazili u nove tužbe i stvarali dodatne troškove, izjavio je predsjednik SSZSSH Stjepan Topolnjak.

Prvi webinar SSSH

Video-edukacija o radnim pravima tijekom koronakrizeWebinar pod nazivom „Radna prava tijekom koronakrize“, održan 14. svibnja, bio je prva edukacija putem inter-neta u organizaciji SSSH. Na webinaru, koji je trajao 60-ak minuta, sudjelovalo je 50 predstavnika udruženih sindikata.

Voditeljica pravne službe SSSH Gordana Palajsa sudionike je ukratko upoznala s primjenom Zakona o radu tijekom epidemije i tipičnim problemima i povredama prava koje su se događale u praksi, uključujući posebne oblike orga-niziranja rada, pokušaje jednostranih suspendiranja prava iz kolektivnih ugovora, otkazivanja ugovora o radu, problematiku godišnjih odmora, regulaciju bolovanja i

drugo. Petra Vaci i Ksenija Bešlić, pravne povjerenice u teritorijalnim uredima SSSH u Rijeci i Osijeku, ukratko su iznijele i svoja iskustva, ističući pozitivne primjere u kojima su, zahvaljujući djelovanju sindikata, spriječene povrede radnih prava i dogovo-rena rješenja s poslodavcima u obostranom interesu zaštite radničkih prava i nastavka poslovanja.

Sudionici webinara mogli su postavljati pitanja, izravnim uključivanjem ili slanjem napisanih pitanja, što je nekoliko njih i isko-ristilo, te su pravnice SSSH prokomentirale i iznesene slučajeve.

S obzirom na veliko početno zanima-nje, te pozitivnu evaluaciju sudionika prvog

webinara, SSSH planira nastaviti s ovakvim oblikom edukacija. Webinari u trajanju od jednoga sata će se zasad pokušati održa-vati jedanput u dva tjedna, a na njima će se izmjenjivati različite teme i govornici, uz stalnu mogućnost uključivanja sudio-nika i postavljanja pitanja.

Webinar je pripremljen i održan u sklopu projekta „Zajedno smo jači“, sufi-nanciranoga sredstvima Europske unije iz Europskoga socijalnoga fonda.

Darko Šeperić

12 | sindikalna akcija

PReNoSimoLuca Visentini, glavni tajnik Europske konfederacije sindikata

Sindikati su ključ sigurnog izlaska iz pandemijeKoronavirus je u Europi izazvao zdrav-stveno izvanredno stanje bez prese-dana, ugrožavajući same temelje europ-skoga jedinstva i zajednice. Spašavanje života s punim je pravom prioritet, no sada nam stiže ekonomski vihor. Diljem Europske unije, sindikati su morali dati sve od sebe kako bi zaštitili radnike i njihove obitelji. Sada kada vlade europskih država počinju ponovno pokretati gospodarstvo, radnici moraju znati da su sigurni na svojim mjestima rada. Ekonomski oporavak je ključan, no ne smije biti nepromišljenog povratka na posao (za one koji se moraju vratiti), čime bi se ugrozili životi radnika i njihovih voljenih.

Milijuni bez poslaMnogi govore o „novoj normalnosti“ nakon pandemije, koju obilježava socijalno distan-ciranje i dugoročne mjere zaštite. Međutim, ta nova normalnost mora doći u obliku duboke transformacije političkih i socijalnih prioriteta. Ne smije biti povratka na staro, u Europi u kojoj su milijuni radnika bez posla.

Najnovije istraživanje Europske zaklade za unapređenje uvjeta života i rada pokazuje kako je 28 posto Europljana od početka krize trajno ili privremeno ostalo bez posla, 50 posto ispitanika govori kako im je smanjeno radno vrijeme, dok 15 posto vjeruje kako će u roku tri mjeseca ostati bez posla. Svaki peti radnik jedva spaja kraj s krajem, dok 27 posto njih nema nikakvu ušteđevinu na koju se mogu osloniti. Ako se radnici uskoro ne budu mogli vratiti na posao, nezaposlenost će skočiti iznad rekordnih razina od financijske krize 2008. godine, što će pokrenuti depresiju goru od one iz 1930-ih. Nova normalnost mora biti trenutak kada će vlade prioritet dati socijalnom blagostanju i, konačno ozbiljno pristupiti prijetnji našemu planetu – smanji-vanjem emisija stakleničkih plinova, ulaga-njem u zelene tehnologije, pronalaženjem novih prijevoznih sredstava koja manje zaga-đuju, te osiguravanjem čistoće zraka.

Plan oporavkaPotreban nam je najveći plan oporavka od Drugoga svjetskoga rata. On mora osigu-rati pravedan deal za sve radnice i radnike. Mora osigurati da multinacionalne kompa-nije i bogati pojedinci plaćaju poreze kako bi se financirale javne usluge i radnici koji ih pružaju. Plan oporavka mora pridonijeti

ispunjenju Pariškoga sporazuma Ujedinje-nih naroda, kao i Ciljeva održivog razvoja. Moraju se mobilizirati masovna ulaganja svježeg javnog novca u obnovu industrije i u ekološki i socijalno održive ekonomske aktivnosti, kao i u jačanje socijalnih sustava i socijalne zaštite. Ništa od toga neće biti moguće ako se teret opet prebaci na nacio-nalne proračune, kroz kredite s teškim uvje-tima. Upravo suprotno, potrebno je stvoriti stvaran ekonomski i fiskalni kapacitet EU-a za ulaganje u budućnost u kojoj nitko neće biti ostavljen na cjedilu.

Covid-19 pokazao je tko su doista važni radnici u društvu: medicinske sestre i tehničari, vozači, učitelji i profesori, čistači, poljoprivredni radnici i brojni drugi koji su predugo bili podcijenjeni i potplaćeni. Kriza bi, među ostalim, trebala dovesti do toga da takvi ključni radnici (koji su riskirali svoje živote radeći tijekom pandemije) konačno dobiju priznanje i nagradu – bolje plaće i uvjete rada – kakve zaslužuju.

Ubrzani napori Sindikati su u čitavoj Europi, na lokal-noj, nacionalnoj i EU razini, ubrzali svoje napore u pružanju podrške svim radnicima – zaposlenima i nezaposlenima, onima koji su proglašeni viškom, samozaposlenima, migrantima ili onima na prekarnim poslo-vima. Svatko mora moći raditi i doći na posao na siguran način: oni koji su ostali bez posla, oni koji su suspendirani i oni koji su prije izbijanja pandemije bili bez posla. Nitko ne bi smio biti kažnjen, jer odbija raditi u rizičnom okruženju. Radnici imaju pravo otići s posla ili odbiti vratiti se na nesi-gurno radno mjesto, uz zajamčenu pravnu zaštitu od otkaza ili druge sankcije ili kazne.

Radnici već sada trpe zbog jako malih sred-stava koje su nacionalne vlade izdvojile za hitne mjere koje imaju za cilj omogućiti radnicima da prehrane svoje obitelji i zadrže radna mjesta. U Italiji, primjerice, od deset milijuna radnika koji ostvaruju pravo na naknade za očuvanje prihoda, njih samo 1,5 milijuna primilo je uplatu. Bankarski sustavi blokiraju potpore koje je aktivirala Europska središnja banka, odbijajući kredite tvrtkama i kućanstvima kojima su ti krediti potrebni.

Ljudi su gladni, a tvrtke odlaze u stečaj, ostavljajući milijune radnika bez posla. Ta će se situacija samo pogoršati ako Europa upadne u duboku i dugotrajnu recesiju. Izvanredne mjere stoga moraju biti hitno provedene, u suradnji sa socijalnim partne-rima, te uz donošenje i provedbu ambici-oznih strategija oporavka od strane EU-a i država članica. Deseci milijuna radnika čekaju podršku u obliku mjere skraćenoga radnoga vremena, SURE. Pomoć je potrebna sada, i mora biti dostupna i nakon izvanred-nog stanja kako bi se zaštitila zaposlenost tijekom oporavka.

Trajni instrumenti Povećanje proračuna EU-a do dva posto europskoga BDP-a korak je u pravome smjeru. No ako europska pomoć bude potrebna i nakon 2022. godine, to će zahtije-vati osigurano financiranje europskih alata. Političke vođe moraju staviti po strani vlastite nacionalne interese i dizajnirati trajne instru-mente kojima bi se stabilizirala sposobnost EU-a za ulaganje i zaštitu građana od nezapo-slenosti, siromaštva i socijalne isključenosti.

Europa je pretrpjela velike posljedice zbog desetljeća mjera štednje i rezova, kada su poslovni interesi i profit biti stavljeni ispred zaštite ljudi, okoliša i socijalne pravde. Krajnje je vrijeme da se promijeni takav kratkovidni pristup i izgradi budućnost prosperiteta i solidarnosti za sve. Financijska kriza i mjere štednje ugrozile su europsku demokraciju, a moguće je da će biti dokraj-čena ako EU na pandemiju ne odgovori na drukčiji način. Bitka još nije dobivena, a odluke koje donosimo danas dugoročno će odrediti Europu u kojoj živimo. (skraćena verzija kolumne izvorno objavljena na Social Europe, https://www.socialeurope.eu/trade-unions-are-key-to-a-safe-exit-from-the-pandemic; u cijelosti je dostupna na sssh.hr; prevela Dijana Šobota)

sindikalna akcija | 13

PRavNi SavjeTi PITANJE: Proglašenjem epidemije u

našoj tvrtki je promijenjena organizacija rada tako što je četrdeset i dvoje ljudi usmenom odlukom upućeno na korištenje godišnjeg odmora za 2020.g., koje smo praktično iskori-stili do 1. svibnja. Na naš upit vraćamo li se na posao nakon iskorištenoga godišnjeg odmora, poslodavac nam je odgovorio da se do dalj-njega nalazimo na neplaćenom dopustu. Može li nam poslodavac jednostranom odlukom odrediti neplaćeni dopust? (Š.M., Rovinj)

ODGOVOR: Raspored korištenja godišnjeg odmora, sukladno članku 85. Zakona o radu („NN“, br. 93/2014., 127/2017., 98/2019., u daljnjem tekstu: ZOR), utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ZOR-om, najka-snije do 30. lipnja tekuće godine, uzimajući pri tome u obzir potrebe organizacije rada i mogućnosti za odmor raspoložive radnicima. Poslodavac nadalje mora radnika najma-nje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja. S obzi-rom na to da je poslodavac propustio obavi-jestiti radnike najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora, takav propust može uzrokovati izricanje upravne mjere od strane inspektora rada kojom će usmenim rješenjem u zapisniku narediti poslodavcu da utvrdi raspored godišnjeg odmora u skladu sa ZOR-om. Međutim, objektivno, čak i donošenje takve mjere ne može vratiti stvari na početak, budući da su godišnji odmori za 2020.g. već iskorišteni. Sasvim je druga situ-acija s korištenjem neplaćenog dopusta kojeg poslodavac sukladno članku 87. ZOR-a može odobriti isključivo na zahtjev samog radnika, uzimajući u obzir da se tijekom njegova kori-štenja radnik odriče prava na plaću i drugih materijalnih prava iz radnog odnosa, koja tije-kom neplaćenog dopusta miruju. Dispozicija kod korištenja neplaćenog dopusta je isključivo na strani radnika, što znači da je jednostrana odluka poslodavca kojom se radnici upućuju na korištenje neplaćenog dopusta, nezako-nita. U konkretnom slučaju, poslodavac je bio dužan, nakon iskorištenoga godišnjeg odmora za 2020.g., za sve radnike koji se u promije-njenoj organizaciji rada nalaze na „čekanju“ posla kod kuće, obračunati takvu odsutnost sa posla zbog prekida rada uslijed okolnosti koje se ne mogu pripisati krivnji radnika (epide-mija COVID-19) kao naknadu plaće, sukladno članku 95., st.3. ZOR-a. Stoga preporučujem da protiv odluke poslodavca kojom je jedno-strano utvrđeno korištenje neplaćenog dopu-sta podnesete pisani zahtjev za zaštitu prava, a u slučaju negativnog odgovora ili izostanka

bilo kakvog odgovora protekom roka 15 dana, možete pokrenuti i sudski postupak radi poni-štenja takve odluke.

PITANJE: Povratkom na posao s korište-nja rodiljnog i roditeljskog dopusta, koje sam koristila od 2. srpnja 2018.g. do 21. travnja 2020. g., zatražila sam od svojeg poslovođe da mi omogući korištenje godišnjeg odmora za 2018.g. i 2019.g. koje nisam koristila. Rekao mi je da na to nemam pravo, već mogu koristiti samo godišnji odmor iz 2020.godine. Je li u pravu? (V. V., Poreč)ODGOVOR: Godišnji odmor koji nije kori-šten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog korištenja prava na rodiljni i roditeljski dopust, imate pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalen-darske godine (u odnosu na godinu na koju se takav godišnji odmor odnosi). Ako godiš-nji odmor niste mogli iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, imate pravo iskoristiti godišnji odmor do kraja kalendarske godine u kojoj ste se vratili na rad. Na osnovu navedenog, potrebno je napomenuti da je prenošenje godišnjeg odmora moguće samo iz jedne kalendarske godine u sljedeću zbog čega godišnji odmor za 2018.g. nećete više moći iskoristiti. Godišnji odmor za 2019.g. imate pravo iskoristiti do 30. lipnja 2020.g., odnosno do 31. prosinca 2020.g. ako Vam poslodavac ne omogući njegovo korištenje do 30. lipnja. Preporučam da poslodavcu podnesete pisani zahtjev za zaštitu prava u roku 15 dana od dana saznanja za povredu prava (od dana kada Vas je poslovođa obavijestio da ne možete kori-stiti godišnji odmor) sa zahtjevom da Vam se omogući korištenje godišnjeg odmora za

2019.g. najkasnije do 31. prosinca 2020.g. Ako poslodavac odbije postupiti na Vaš zahtjev ili se na njega ogluši (protekom 15 dana od dana dostave zahtjeva), preostaje Vam pravo da zbog povrede prava iz radnog odnosa, podnesete tužbu mjesno nadležnom sudu radi naknade štete, sukladno članku 111., st.2. ZOR-a. Zastarni rok za podnošenje takve tužbe iznosi pet godina računajući od dana nastanka potra-živanja, odnosno od dana odbijanja poslodavca da Vam prizna pravo na korištenje godišnjeg odmora za 2019.g.

PITANJE: Kod poslodavca radim nepre-kidno 24 godine, uz odsutnost s posla dva puta po dva mjeseca (tijekom 2001.g. i 2003.g.) na neplaćenom dopustu, zbog brige i njege bole-snih roditelja. Zbog reorganizacije poslovanja, uzrokovane padom poslovanja uslijed širenja bolesti COVID-19, proglašena sam tehnološ-kim viškom, no poslodavac mi odbija priznati kontinuitet rada za razdoblje prije 2003.g. jer smatra kako je došlo do prekida zbog kori-štenja neplaćenog dopusta. Imam li, ipak, pravo na otpremninu za čitavo razdoblje rada? (A.K., Pula) ODGOVOR: Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno, sukladno članku 87., st.2. ZOR. Drugim riječima, tijekom korištenja neplaćenog dopusta ne dolazi do prekida radnog odnosa bitnog za izračun otpremnine već samo do mirovanja prava i obveza iz radnog odnosa (prava na plaću, naknadu plaće i druga materijalna prava, za vrijeme nepla-ćenog dopusta ne obračunavaju se obvezni doprinosi, porez i prirez). Stoga bi ispravno bilo priznati, pri izračunu otpremnine zbog poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, ukupno razdoblje Vašega radnog odnosa kod poslodavca, odnosno 24 godine, umanjenoga za četiri mjeseca kada ste koristili neplaćeni dopust. S obzirom na to da se otpremnina određuje prema svakoj navršenoj godini rada kod poslodavca, osnovom članka 126., st.2. ZOR-a, pripada Vam otpremnina za 23 godine rada kod poslodavca, u iznosu koji se određuje sukladno odredbama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili Vašeg ugovora o radu. Ako navedenim aktima nije određen način izračuna otpremnine, ona se ne smije odrediti u iznosu manjem od jedne trećine Vaše prosječne bruto plaće koju ste ostvarili u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku od 23 godine Vašega rada kod poslo-davca, uz ograničenje da takva otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća ostvarenih u prethodna tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Odgovara:Slobodan Kapor, pravni povjerenik u

Teritorijalnom uredu SSSH Pula

14 | sindikalna akcija

ZaBavNi KUTaK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. ANA NOVAK (ZA MARKA) Podgorska 63 10298 Novaki Bistranski

2. VERA ŠPEK Trebovec, Dugoselska 38 10311 Posavski Bregi

3. MARA SOKOL Opatija 10413 Kravarsko

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 502

Ime i prezime:

_________________________________ Adresa:

__________________________________________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

_________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

“SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2

najkasnije do 5. lipnja 2020.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: ZDRAVSTVO

sindikalna akcija | 15