SIJEČANJ 2011. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · (Z) Centar Marija iz Nazareta Francuska udruga Marija iz Nazareta, koja je potaknula nedavno odræavanje prvoga znnstvenog skupa

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

SIJE

ČANJ

201

1.

ISS

N 1

331-

1476

1

Osim materinstva, danas izbija na vidjelo i Marijino djeviËanstvo. Radi se o dvjema povlasticama koje uvi-jek bivaju proglaπane zajedno i na nerazdvojiv naËin, jer se upotpunjuju i meusobno se odreuju (kvalificira-ju). Marija je majka, ali majka djevica; Marija je djevi-ca, ali djevica majka. Ako se ispuπta jedan ili drugi vid, ne shvaÊa se sasvim Marijino otajstvo, kako nam ga predstavljaju Evanelja.BENEDIKT XVI.

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2011. Godina XLIX. Cijena: 7 kn

1SIJEČANJ

ISSN 1331 - 1476

Otajstvo koje treba živjetiU boæiÊne dane Ëesto su nam pred oËima prizori Isusova roenja pred kojima se rado zaustavljamo i divimo. SusreÊemo ih gotovo na svakom kora-ku, poËevπi od boæiÊnih jaslica po na πim crkvama i domovima, preko Ëestitaka koje izmjenjujemo s rodbi-nom, prijateljima i znancima, a pri-sutni su takoer po novinskim stupci-ma i malim ekranima. Dogaaj i slav-lje BoæiÊa nije samo stvar vjere, nego i sastavni dio naπe povijesti i uljudbe.

BoæiÊni motiv za nas vjernike ne bi smio biti jedino dio naπe krπÊanske kulture. Dogaaj, naime, koji on pred-stavlja povijesno-spasenjski je Ëin koji ima posebno znaËenje za svakog Ëovjeka, iz svakoga roda i jezika, za ljude svih vremena pa i naπih dana. Onaj koji se u boæiÊnoj noÊi rodio u Betlehemu kao maleno dijete i kojega roendan na BoæiÊ slavimo, isti je onaj koji je razapet na kriæu, koji je smrt pobijedio i treÊi dan iz groba slavno ustao. Dijete roeno u Betlehemu od Marije Djevice Sin je VjeËnog Oca, pravi Bog od pravoga Boga, Spasitelj svijeta i naπ Otkupitelj. Radi nas ljudi i radi naπega spasenja

u vremenu se zaodjenuo u ljudsko tije-lo, da bismo mi mogli biti Boæja djeca i baπtinici neba.

Velika veÊina hrvatskih graana izjaπnjava se krπÊanima. Ako uistinu æivimo ono πto usnama ispovijedamo, znaËi da vjerujemo u Isusovu Rado-snu vijest, da u njoj nalazimo smjero-kaz za svoj æivot i rad te se u nju pouzdajemo. Uvjereni smo da je Bog s nama zajedno na putu æivota i da nas nikad ne ostavlja same. To nam daje snagu i hrabrost u svagdanjemu, osobnom i obiteljskom æivotu, u zdrav-lju i u bolesti, u trenucima radosti i nade, æalosti i tjeskobe, dok radimo i odmaramo se... Stoga, svaki put kad promatramo boæiÊni motiv, u njemu bismo morali prepoznati otajstvo krπÊanske vjere, tajnu naπeg otkuplje-nja i drugima ga rijeËju i primjerom æivota prenositi kako bi postao izvo-rom hrabrosti i snage za æivot te biti pravi put u sreÊu.

Majka Gospodinova na poseban na Ëin æivjela je boæiÊni dogaaj i u nje mu prepozanala tajnu spasenja. O prvom BoæiÊu uËinila je da se svijetu rodi Spa-sitelj, a o naπem slavlju Boæi Êa pomaæe nama da se Isus rodi u na πem srcu te da zajedno s njim proslavimo BoæiÊ. Neka nas Njegov blagoslov i Marijin zagovor prate ne samo u boæiÊne dane nego i u novoj godini!

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

M 1_11.qxd 1 12/13/10 6:03 PM

2 - ”MARIJA” 1/2011.

Sveta Obitelj - selioci”Zaπto ne podsjetimo da su Isus, Marija i Josip bili selilaËka obitelj?” Iz tog pita-nja akona Ferdinanda Ruiza u Arizoni, na meksiËkoj granici, nastao je lanac molitvene solidarnosti - nepresta no moljenje krunice u obiteljima i æupnim zajednicama kroz 40 dana - kao odgo-vor na kampanju protiv selilaca koju su poduzele SAD. 40 dana podsjeÊa na 40 godina u pustinji, kojom su Æidovi hodoËastili prema ObeÊanoj zemlji. U Gospinu svetiπtu u Gudalupi meksiËki su biskupi podsjetili na to napeto stanje sa SAD-om. (MdD)

Dani o bl. Hijacinti i FranjiPokret Fatimske poruke od 19. do 21. studenoga pri fatimskom svetiπtu orga-nizirao je dane razmatranja o æivotu i svjedoËanstvu bl. Hijacinte Marto. F. Senra Coelho iz Dijecezanskog tajniπtva Fatimskih poruka odræao je predavanje o ljubavi bl. Hijacinte prema Crkvi i sv. Ocu. Ostale teme, o kojima je govorio isusovac D. Pedroso, jesu: Hijacinta, ærtva prikazana s Isusom, Hijacinta, srce koje ljubi, Hijacinta i otajstvo greπnog svijeta i Hijacinta, Ëista u tijelu i u duπi. Sudjelovali su mnogi Ëlanovi pokreta, posebno odgovorni na razini æupa, biskupija i nacija. (W)

Nazaret - baština čovječanstvaOd 21. do 24. studenoga u Nazaretu je odræan prvi meunarodni znanstveni skup posveÊen tome izraelskom gradu na temu Nazaret: arheologija, povijest i kulturalna baπtina. Govorilo je dvade-setak govornika, krπÊana, æidova i muslimana. Meu ostalima, u radu su sudjelovali neki veleposlanici i jeruza-lemski pomoÊni biskup. Za nazaretskog gradonaËelnika, koji æeli da se sva pre-davanja objave u zasebnoj knjizi, to je prvi korak prema proglaπenju Nazareta UNESCO-vom svjetskom baπtinom. (Z)

Priprava na fatimsku stoljetnicuOd doπaπÊa g. 2010. do svibnja 2017. u fatimskom svetiπtu odvijat Êe se pripre-me za stoljetnicu Gospinih ukazanja u Fatimi, ritualizirajuÊi poruke triju ukaza-nja Anela g. 1916. i πest Gospinih uka-zanja 1917. Slavlja Êe biti usmjerena posebno na pastoralnu protegu, nada-sve na duhovne pokrete koji se poziva-ju na poboænost Srcu Marijinu, slavljenje prvih subota i molitvu krunice te se skrbe kako i danas ponovno snaæno predloæiti Gospin poziv na obraÊenje, pokoru i molitvu. (MdD)

Duhovne vježbe na Jasnoj GoriNa Jasnoj Gori u Czestochowi (Poljska), na temu ”Evo me, Gospodine!” (Iz 6, 8), od 29. studenoga do 3. prosinca odræane su duhovne vjeæbe za odgo-vorne europskih karitativnih katoliËkih ustanova. Sudjelovalo je 320 Ëlanova, pet kardinala i 50 biskupa iz 140 bisku-pija i 26 naroda, a razmatranja je dræala nizozemska opatica cistercitkinja T. Brenninkmeijer. SliËne duhovne vjeæbe dræane su g. 2008. u Meksiku i g. 2009. u Tajvanu. (Z)

Najveći adventski vijenacNa glavnom mariazellskom trgu (Austri-ja), ispred Gospina svetiπta, postavi se svake godine adventski vijenac, dug 12 metara i teæak 6 tona. 24 manje svijeÊe simboliziraju obiËne dane doπaπÊa te se pale svakog dana i 4 velike svijeÊe 4 nedjelje doπaπÊa, a pale se subotom podveËer. PuËanstvo Gospina grada moæe se tako pohvaliti kako ima naj-veÊi adventski vijenac na svijetu. (FP)

U povodu maronitskog jubilejaSveuËiliπte Louaizé (Notre Dame Uni ve-r sity) Maronitskog reda bl. Djevice Marije organiziralo je 3. i 4. prosinca znanstveni skup u povodu 1600 godina od smrti sv. Marona, zaπtitnika liba no n-


M 1_11.qxd 2 12/13/10 6:03 PM

”MARIJA” 1/2011. - 3

ske Maronitske Crkve. Prvoga dana obraivalo se tko je Marija za maronite, Marija u najstarijim maronitskim liturgij-skim rukopisima i Marija u obredu maronitskoga misnog slavlja, a drugog dana Mariju u liturgijskim pjesmama, marijansku poeziju G. Farhata (+1732.) i prijevod Monfortove Prave poboænosti biskupa J. Deriana (+1920). (PAMI)

Bezgrešno začeće - neradni danTrgovaËki lanci “Billa” i “bauMax” na blagdan Bezgreπnog zaËeÊa zatvorili su vrata svojih trgovina kako bi svojim radnicima darovali malo “vremena i mira” u predboæiÊnoj guævi. Kad je “Billa” prije tri godine prvi put na taj dan zatvorila duÊane, potaknula je i raspravu o zajedniËkom neradnom danu. Postupak “Bille” g. 2007. pred-stavljao je velik poslovni rizik, ali se nadaju da Êe time posvijestiti znaËenje i poπtovanje zajedniËkoga slobodnog vre-mena u predboæiÊnom razdoblju. “Billa” i “bauMax” æeljeli su slobodnim danom radnicima i suradnicima zahvaliti za suradnju i darovati mir i vrijeme. (IKA)

Susret volonteraRadio Marija Srbije organizirala je 4. pro sinca susret svojih volontera. Na mi si zahvalnici direktor programa A. Kopi loviÊ podijelio je zahvalnice najak-tivnijima, a Ëitav radijski projekt oslanja se na volonterski rad te je on dio njezi-na temelja. (IKA)

Izložba jaslica i cijeloga svijetaOd 8. prosinca do 2. sijeËnja u bazilici sv. Marije Aneoske u Asizu otvorena je izloæba jaslica iz cijeloga svijeta pod naslovom Obrana æivota, na kojoj su izloæena djela poznatih suvremenih tri-dentskih umjetnika posveÊena æivotu. Rasporeene su prema putu uspomena na sv. Franju u svetiπtu, a dio ih je i u samostanskom klaustru. (Z)

Centar Marija iz NazaretaFrancuska udruga Marija iz Nazareta, koja je potaknula nedavno odræavanje prvoga znnstvenog skupa o Nazaretu, htjela je pruæiti vrednovanje trenutaËnog stanja

povijesnih i arheoloπkih spoznaja o Nazaretu upravo kad zavrπava izgradnju Centra Marije iz Nazareta, kojega se otvo-renje predvia 25. oæujka 2011. Nedaleko

od bazilike Navjeπtenja, Centar kani pomoÊi otkriti i ljubiti Nazaret i njegovu

bogatu vjeËnu poruku, nadasve Mariju, na mjestu Navjeπtenja i Utjelovljenja, i svemu

tome dati meunarodni znaËaj. Rad Centra, prihvat kao i biblijska i duhovna

formacija bit Êe povjereni Zajednici Chemin Neuf. –akon M. Hodara, koordinator toga

plana veÊ godinama, podsjetio je sa zahvalnoπÊu na potporu 12 Crkava u Svetoj Zemlji i pomoÊ velikih obitelji iz

Nazareta i biskupa Marcuzzija, koji je pra-tio projekt od samog poËetka. Zajednica

Chemin Nneuf ima karizmu raditi zajedinstvo i pomirenje. (Z)


M 1_11.qxd 3 12/13/10 6:03 PM

p a p a o m a r i j i

4 - ”MARIJA” 1/2011.

Evanelist Luka viπe puta ponavlja da je Gospa razmatrala u tiπini o tim izvanrednim dogaajima u koje ju je Bog bio uvukao. To smo sluπali i u kratku evaneoskom odlomku koji nam danas predlaæe liturgija: ”Marija u sebi pohranjivaπe sve te dogaaje i prebiraπe ih u svom srcu” (Lk 2, 19). GrËki gla gol ”sumbállousa” doslovno znaËi ”staviti zaje dno” i potiËe na raz mi πljanje o velikom otajstvu koje treba otkrivati malo-pomalo. Dijete koje cvili u jaslama, iako je naizgled sliËno svoj djeci na svijetu, u isto je vrijeme potpuno drukËije: to je Sin Boæji, Bog, pravi Bog i pravi Ëov jek. To je veliko otaj-stvo - utjelovlje nje RijeËi i Marijino boæansko ma terinstvo - i samim ljudskim razumom sigurno ga nije lako razumjeti.U Marijinoj πkoli moæemo sr cem prihvatiti ono πto oËi i um ne uspijevaju sami shvatiti, niti mogu sadræati. Radi se, meutim, o tako veliku daru koji nam je jedino u vjeri dano da pri-hvatimo iako sve ne moæemo razu-mjeti. Upravo u tom hodu vjere Marija nam izlazi u susret, ona nam je potpora i vo diË. Ona je majka jer je Isusa rodila u tijelu; to je zato πto je u potpunosti prionula uz volju OËevu. Sv. Augustin piπe: ”Bez ikakve bi vrijednosti za nju

bilo samo boæansko materinstvo, da Krista nije nosila u srcu, s puno sretnijom sudbinom negoli ga je zaËela u tijelu” (De sancta Virgini-tate, 3,3). U srcu je Marija nastavila i Ëuvati, ”stavljati zaje dno” susljed-ne dogaaje kojih Êe biti svjedok i glavno lice, sve do smrti na kriæu i uskrsnuÊa svoga Sina Isusa.

Draga braÊo i sestre, jedino Ëuva ju-Êi u srcu, tj. stavljajuÊi zaje dno i traæeÊi neko jedinstvo svega toga πto æivimo, moæemo se zadu psti, slijedeÊi Mariju, u otajstvo jednoga Boga koji je iz ljubavi postao Ëovje-kom i zove nas da ga slijedimo na putu ljubavi; ljubavi koju svakog dana treba provoditi u velikoduπno sluæenje braÊi. Neka nam nova go dina, koju danas puni povjere nja zapoËinjemo, bude vrijeme u koje-mu Êemo napredovati u onom poznavanju srca, koje je mudrost sve tih. Molimo, kako smo sluπali u pr vom Ëitanju, da nas Gospodin ”li-cem svojim obasja” i ”milostiv nam bude” (usp. Br 6, 24-27), te nas blagoslo vi. Moæemo biti sigur ni: ako se ne umorimo traæiti njegovo lice, ako ne upadnemo u napast obeshra brenja i sumnje, ako i me u toli kim poteπkoÊama na koje na ilazimo ostanemo stalno u Nj usidreni, iskusit Êemo moÊ Nje gove ljubavi i milosra. Krhko Di jete ko je Djevica danas pokazuje svijetu, uËi-nilo nas djelatnicima mira, svjedo-cima Njega, Kneza mira. Amen.

(Iz homilije na Svetkovinu svete

Bogorodice Marije, 1. sijeËnja 2008.)

BENEDIKT XVI.

Staviti zajedno

M 1_11.qxd 4 12/13/10 6:03 PM

Prinosimo svoje molitveSveta Majko Boæja, u ovaj spomendan prinosimo svoje molitve tvome Sinu; traæi od njega nek saËuva svoju Crkvu i njezinu djecu; nek njezin kler sa æarom obavlja svoju sluæbu i oni koji borave u njezinu krilu nek upoznaju milosre i samilost; i mi Êemo mu uzdavati hvalu i slavu, sada i uvijeke. Amen.(Iz sirijsko-maronitskog Ëasoslova)

Prinosimo svoje molitveSveta Majko Boæja, u ovaj spomendan prinosimo svoje molitve tvome Sinu; traæi od njega nek saËuva svoju Crkvu i njezinu djecu; nek njezin kler sa æarom obavlja svoju sluæbu i oni koji borave u njezinu krilu nek upoznaju milosre i samilost; i mi Êemo mu uzdavati hvalu i slavu, sada i uvijeke. Amen.(Iz sirijsko-maronitskog Ëasoslova)

”MARIJA” 1/2011. - 5

M 1_11.qxd 5 12/13/10 6:03 PM

k r o z o v a j m j e s e c

6 - ”MARIJA” 1/2011.

ZnaËajne korake i velika djela valja uvi-jek praviti postupno, s mirom, premda je istina kako ponekad njihovo ostvare-nje treba zahvaliti onom bljesku pro-svjetljenja, koji nastaje u trenu i postaje temelj svemu uËinjenom. Zato genijalna djela najËeπÊe i jesu jednostavna, tako zadivljujuÊa da se nameÊe pitanje, kako se moglo dogoditi da iz skromne jedno-stavnosti nastane neπto tako velebno i lijepo. Tako je i sam Bog, podiæuÊi Mariju, skromnu i jednostavnu æenu koja je bila remek-djelo ËistoÊe, jednostavno-sti i posluπnosti prema Bogu, uËinio takvo djelo pred kojim bi svi trebali zastati udivljeni. Bila je toliko velËan-stvena u svojoj skromno sti i nepatvore-nosti da nitko nikada ne bi pomislio kako se Bog namjeravao posluæiti upra-vo takvim biÊem. A kad se kaæe posluæiti, ne misli se na iskoriπtavanje, jer Bog to ne Ëini, nego na slobodnu i svjesnu suradnju koju æeli ostvariti s Ëovjekom. Marija je bila potvrda kako je sve uzviπeno doista jedinstveno, i stoga u svojoj izvornosti postaje sastavnim dijelom Boæjih ostva renja. Doista, teπko bi netko bio pomislio kako Êe Bog, uz toliko uËenih i moÊnih glava na raspola-ganju diljem svijeta, posegnuti za jed-nom skromnom, malom æenom za ostvarenje svojih planova, pri Ëemu mu je ona posluæila kao nezamjenjiva karika u lancu.

MARIJINA NADAHNUTA SURADNJANakon πto je Bog stvorio tako neopisivo lijepo ljudsko biÊe kao πto je bila Mari ja, u kojoj je, uza savrπen ljudski sklad ljud-skosti, uspio ugraditi sav osjeÊaj za nad-naravno, utisnuvπi u duπu svijest o njego-voj boæanskoj prisutnosti, Bog je nastavio svoju suradnju s njom. Ona koja je bila bez grijeha zaËeta, Ëime je postala Boæje Ëudesno djelo, trebala je i sama zaËeti i roditi novo remek-djelo u suradnji sa svojim Tvorcem, Ëiju je neiz mjernu ljubav iskusila od samog zaËeÊa. Ako je Bog svoju Ëudesnu maπtovitost pokazao stvarajuÊi svijet i Ëovjeka, joπ viπe ju je pokazao stvarajuÊi Bezgreπnu Djevicu u koju je postavio savrπenstvo stvorenoga svijeta i cjelokupne ljudsko sti. Zato je s njome Duh Sveti imao i posebno Ëudesan plan i bio u posebnu odnosu. Ona mu se povjeravala, a on ju je nadah-njivao i tako je osposobio za onaj konaËni zahvat Boæje ljubavi, otkri vπi joj do kraja svoje Ëudesne namjere kad je za to doπlo vrijeme. Htio je joπ jedno Ëudo æivota, joπ jedno remek-dje lo kojem ne moæe biti ravna. Htio je novi æivot koji se imao roditi u zajedni πtvu i suradnji s ljud-skim biÊem. Bog se do te mjere imao zdruæiti s Ëovjekom, da je iz tog zajendiπtva trebao nastati nov plod spase-nja. Marija svojom krea ti vnoπÊu sudjeluje u tom stvarateljskom zahvatu Duha Boæjega. Stavlja mu na raspolaganje cijelu sebe, sve svoje kreposti i snage, svu svoju ljubav i vjernost te to ugrauje u novi æivot i najveÊi Ëin svoga postojanja.ZahvaljujuÊi Mariji, dogaa se Ëudo: Bog je poËeo postojati na ljudski naËin, po onome koji je Emanuel, s nama Bog. Trojstvena ljubav iz vjeËne neiz mjernosti prelila se u vrijeme, kad je Ëovjek odbio prelijevati svoje vrijeme u vjeËnost.

Remek-djelo

života

M 1_11.qxd 6 12/13/10 6:03 PM

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 1/2011. - 7

otajstvo odvijeka skriveno, do mjere da su mu se aneli divili i klanja li, a Marija ga je nosila u tijelu s toliko jednostavno-sti. Cijeli svijet prenerazila je Boæja domiπljatost i stupanj povjerenja koje je iskazao ljudskom biÊu te, napo sljetku, i stupanj Ëasti na koji ga je uzdigao. ZaËevπi i rodivπi Sina Boæjega, Ma rija je u svoj svojoj jednostavnosti osjetila πto znaËi kad te Sin Boæji zove ”Ma ma”, njeæno i iskreno kao πto je izgova rao i ”Tata” - Abba. »ast koju je iskusila, nije ljudska Ëast i vlast, nego Ëast kojom ju je poËastio sam Bog blizinom svoga biÊa, a ljudi nazivom Bogorodica.Po Mariji se rodio onaj koji je bio odraz slave i otisak biÊa OËeva, do te mjere sliËan da nije bio preslik OËev nego iz vornik, pravi izriËaj i odraz njegova biÊa i æivota. Ali jednako tako nije bio kopija ni plagijat ljudskosti, nego pravi »ovjek, po ljudskoj naravi od raz biÊa i æivota svoje Bezgreπne Maj ke. To je bila umjetnost æivota, to je bi lo njihovo remek-djelo koje su Otac ne beski i nebeska Majka darovali svijetu. Isusovo utjelovljenje i roenje bili su vrhunac æivota koji moæe proiziÊi kao spoj boæanskog i ljudskog. Viπe od toga nije se moglo dogoditi, nego da se rodi onaj koji Êe biti pravi Bog i pravi Ëov jek, sam utjelovljeni Æivot. Viπe od nje ga æivot nije imao niti Êe kad imati, ni kad nije primio niti Êe primiti. Dok sla vimo boæiÊno otajstvo, ne moæemo zaboraviti o kakvu se uzviπenu otajstvu ra di, o kojoj ljepoti boæanskog æivota u su sret s izvorom ljudskim, o kojem re mek-djelu æivota. ZahvaljujuÊi Mariji do πlo je do toga jedinstvena i nepo novlji va postoja-nja, Isusa Krista naπega Gos po dina, pra-voga Boga i pravoga Ëovjeka.Ivan BODROÆIΔ

Boæanstvo se ponizilo do mjere Ëovjeka, kad je veÊ Ëovjek odbio sebe uzvisiti do mjere Boga. Sin Boæji oËovjeËio se kako bi poboæanstvenio Ëovjeka, koji je prije toga odbio iskonski Boæji plan poboæanstvenjenja. Nakon πto je Ëovjek odbio zvati Boga Ocem, Sin Boæji uËinio se Ëovjekom te je odsada jedno ljudsko biÊe zvao svojom Maj kom. Nakon πto se Ëovjek odbio podloæiti Bogu kao Ocu, Sin Boæji podlaæe se ljudskom biÊu kao posluπno dijete.

MARIJA POSTAJE BOGORODICAOd Boga i Marije, dvoje tako vrsnih um -je tnika, nije moglo nego nastati neponov-ljivo i neizrecivo umjetniËko djelo æivota, naËinjeno njihovim zajedniËkim trudom, a radi se o utjelovljenju i roenju Gospodina Isusa. Njih dvoje surauju i zajedno pripremaju remek-djelo gdje se s pravom moæe reÊi da je Marija Majka Sina Boæjega, a Bog Otac Sinu »ovjeËje-mu. I jedno i drugo pravi su auktori neponovljiva roenja Bogo Ëovjeka, na koje polaæu, s pravom ”autorsko pravo”.Zato je bio zadivljujuÊi Ëin ovoga æivota u kojemu se sjedinilo boæansko s ljudskim. Isusovo bogoËovjeËje postojanje bilo je

M 1_11.qxd 7 12/13/10 6:03 PM

m i d a n a s i o v d j e

8 - ”MARIJA” 1/2011.

Traæio sam po rjeËnicima, pa i uz pomoÊ Interneta, korijen rijeËi Ëestitka, Ëestitati, Ëestit BoæiÊ. U pomanjkanju pouzdana odgovora, nagaam da ti poj-movi, baπ kao i pojam priËest, dolaze od rijeËi “Ëest, Ëestica”. PriËestiti se (u mno-gim jezicima naziv priËesti dolazi od lat. communio = zajednica, zajedni πtvo) znaËi biti pri Ëesti, tj. pri Ëestici Svetoga kruha - Kristova tijela, biti s ostalima sudionik, uËesnik, priËesnik. Tako i Ëestitati nekome zapravo znaËi biti “priËesnik” njegova dobra, sudionik nje-govih slavlja i blagdana, uËesnik njego-vih radosti, iskazati se kao Ëest-ica prija-teljeva æivota, duπe mu i srca.Moæe se zakljuËiti da Ëestito moæe Ëestitati samo Ëestit Ëovjek. A on je isto πto i “Ëastit”, onaj koji je Ëastan i zavreuje Ëast i od kojega ti je Ëast dobiti Ëestitku.Takoer je lako razumjeti da je svaka Ëestitka zapravo molitva, kojoj krila moæe dati poπta, obiËna ili elektroniËka, ali samo Bog moæe njezino cvijeÊe pre-tvoriti u jestive plodove.

OBDARENOST I DARSvaka je Ëestitka dar. Razumljivo je, stoga, da su ljudi vrijeme Ëestitanja pre-tvorili i u vrijeme darivanja. Teæe je razumjeti, ili moæda i nije, da ljudi sve ËeπÊe zaboravljaju kako je najveÊi dar sam Ëovjek, zapravo da je on jedini pravi dar bez kojega su svi darovi bez-

vrijedni, kao niz nula, velikih ili malih - svejedno, koje dobivaju vrijednost tek kad im se na Ëelo stavi pozitivan broj, a to je Ëovjek, osoba.U prigodi 50. obljetnice sveÊeniπtva, osvrt na svoj æivotni poziv Ivan Pavao II. ukoriËio je pod naslovom “Dar i otaj-stvo”. Svaki Ëovjek upravo je otajstvo od Boga darovano i obdareno, o Ëemu govore brojni izrazi: darovitost, nadare-nost, talentiranost (ljudi Ëesto i ne po mi -πljaju da zadnji pojam dolazi iz Isu sove prispodobe o dodijeljenim “talentima”). To otajstvo obdarenosti (pojedinca) koja postaje dar (svijetu) krije se u svakom Ëovjeku, ali se ipak izrazitije oËituje u velikanima poput Ivana Pavla II., Majke Tereze i mnogih drugih, a tu je, iznad

Čestito darivanje

Sretnu novu godinuSretnu novu godinuæeli æeli

Uredniπtvo ”Marije”Uredniπtvo ”Marije”

M 1_11.qxd 8 12/13/10 6:03 PM


”MARIJA” 1/2011. - 9

svih, nedostiæni svjetski rekorder svih vremena, Isusova majka. Ona je posve iznimna obdarenost Boæja, dar i otajstvo, od svoga bezgreπnog zaËeÊa do slavnog uznesenja. Dar i otajstvo od navjeπtenja kad se daruje bez ostatka kao ponizna sluæbenica Gospodnja i odmah je obda-rena Sinom kojeg Êe darovati svijetu, i kad hita u Gorje na dar Elizabeti, do gorka i spasonosna Ëasa kad nam nju, svoju majku, Darovatelj daruje s kriæa. “Daritev bodi æivlenje ti celo - Æivot tvoj sav neka bude dar!” - pjeva slovenski sveÊenik-pjesnik Simon GregorËiË.

DOĐITE, POKLONIMO SE!Zanimljivo, u hrvatskom jeziku pokloni-ti se znaËi prigibanjem koljena iskazati Ëast (Bogu), ali i darovati se. Tako i pojam “poklon” oznaËava fiziËku gestu koljenom, ali je istoznaËnica i za dar.Mnogi krπÊani ne znaju se Ëestito pokloniti. Pri ulasku u crkvu kriæaju se, Boæe mi oprosti, kao da tjeraju muhe, a poklone se kao da su ugazili na koru banane! U mome mjestu, kada se neko-ga hoÊe naglaπeno podcijeniti, kaæe se: “Ne zna se ni zlamenat (tj. znamenova-ti, prekriæiti)!” O, koliki to doslovnone znaju!Meutim, puno je ozbiljniji problem πto se ni mi, koji se znamo pravilno poklo-niti (pokleknuti), ne znamo Ëestito - pokloniti (darovati se)! Sve manje daje-mo sebe pa se pokuπavamo “iskupiti” sve skupljim darovima, osobito kod vje-nËanja, priËesti, kumovanja na krπtenju ili krizmi. (Usput, gotovo da bi trebalo razmiπljati o ukidanju kumstva koja su postala optereÊena neumjerenim dariva-njem, zbog Ëega je problematiËno i zvati i odazvati se na kumstvo. Uostalom, kod

krπtenja su ionako glavni (ako su?) rodi-telji, a za krizmu se “hvalimo” da je “sakrament krπÊanske zrelosti” pa joj i ne treba skrbnik. »esto bi krizmanik tre-bao biti kum(a) svome kumu(i), a i sveÊenici se sve ËeπÊe nalaze pred nela-godom potpisivanja posvjedoËenja za kumovanje - “da je prikladan/na”!)Dogaa se i da izbjegnemo neki roendan ili sliËnu prigodu koju bi tre-balo Ëestitati prijateljima samo zato πto nemamo pri ruci (ili “pri novcu”) pri-kladna dara. A lijepo je rekao onaj BraËanin kad su se dogovarali πto Êe tko donijeti za prigodnu gozbu, da Êe on “donit brata” koji lijepo pjeva! Dobro, ne mora se baπ tako “darivati”, ali zaπto je sve manje onih koji se usude doÊi na Ëestitanje sa “samo” usput ubranim polj-skim cvijetom?

SEBEDARJE I SEBIDARJESve je viπe rastavljenih pa onda i rodite-lja, obiËno oËeva, koji plaÊaju alimen-taciju. Ali susreÊemo sve ËeπÊe i nera-stavljene roditelje koji udruæeno vlastitoj djeci plaÊaju svojevrsnu “ali men taciju”! Svjesni da nedovoljno djeci poklanjaju sebe, zato πto nemaju vremena za igru, priËu i razgovor s djecom, a kad ga i imaju, onda su preu mo rni jer ih poslo-davci sve viπe opte reÊuju i sve manje razumiju njihove obiteljske potrebe, roditelji svoj osjeÊaj krivnje pred djecom “iskupljuju” i skupim i nepotrebnim, a Ëesto i neprikladnim i πtetnim darovima. Nastoje im “niπta ne uskratiti”, jer su im uskratili - sebe.U svojoj sam prijaπnjoj æupi odluËno dokinuo darivanje sv. Nikole u crkvi nakon πto sam nekoliko godina bezus-pjeπno pokuπavao nagovoriti roditelje,

M 1_11.qxd 9 12/13/10 6:03 PM


10 - ”MARIJA” 1/2011.

koji su spravljali i kupovali te darove za svoju djecu, da svatko doprinese u fond prema moguÊnostima, a da se pripreme podjednaki, pa makar i skromniji darovi za svu djecu odreena uzrasta, ukljuËu-juÊi i onu za koju njihovi roditelji nisu u moguÊnosti doprinijeti. “Ako ikada, ovo je vapijuÊa prilika da bude kao s izrael-skom manom: niti je nedostajalo onom tko je nakupio manje, niti preteklo onom tko je nakupio viπe!”, govorio sam im. Uzalud! I dalje su neki roditelji baπ htjeli svome malahnu djetetu, a zapravo svome “egu”, darivati omote veÊe od samog djeteta, dok napokon nisam s oltara objavio: “Sv. Nikola poruËuje da je prestar i preumoran za noπenje takvih darova!”Naravno, nije to bolest samo roditelja, nego svojevrsna pandemija suvremenog svijeta: u pravoj pomami boæiÊnih ku po -vanja i darivanja: kako opada sebedarje istovremeno buja “sebidarje” - dari vanje po naËelu: sve ostaje u kuÊi. Kakvo li vam onda uzdarje? - dovikuje Evandelje.Upravo je na tom tragu i ilustrirana elektroniËka poruka koja je kruæila proπlog BoæiÊa u kojoj Marija priËa muæu: “Josipe, sanjala sam ruæan san: svi su se uπtrcali oko roendana naπeg Malenog, uresili su ulice i trgove, crkve i kuÊe, kupuju skupe poklone, ali daru-ju samo jedni druge i svoju djecu. Iako je Isusov roendan, njemu niπta ne daruju, Ëak ga ne posjeÊuju, a najruænije je πto bi mnogi, izgleda, voljeli da se nije ni rodio. Oh, Josipe moj, kako sam se loπe osjeÊala! Na sreÊu, to je bio samo san!”A je li? HoÊeπ li nekome, a time i Ma ri ji, i sebi uljepπati boæiÊne snove i javu?!Stanko JER»IΔ

l i t a n i j e

Kraljice apostolaNeπto treba mijenjati u naπem

ponaπanju. Kraljica apostola kraljica je prvih Isusovih uËenika, ali i svih

apostola danas. Kad ulazimo u crkvu, ne moæemo se spremiti da budemo

sami s Bogom. Zamiπljam kod klanja-nja Presvetom veliki prostor koji pri-kazuje Mariju u zajedniπtvu s aposto-lima u jeruzalemskoj dvorani. Marija

kao njihov alem-kamen, majka i, kako hoÊe izraziti tradicija, kraljica. Bliænji treba osjetiti da se klanjajuÊi molimo baπ za njega i priopÊujemo kraljici apostola molitvu da i bliænji

bude savrπen apostol za pridobivanje novih organa i udova Kristova Tijela.

Miljenko MAJETIΔ

M 1_11.qxd 10 12/13/10 6:03 PM

s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 1/2011. - 11

Njoj se ukazalaGotovo svake subote neizostavno je iπla u Meugorje. Bila je upor-na. Nije joj bilo daleko, ali... BuduÊi da je dosta automobila prema Meugorju onuda prolazi-lo, redovito bi joj koji vozaË stao i povezao je. Kad joj je tako jedan zaustavio, sjela je u automobil i s njime proslijedila da ne ide pjeπice. I poËeo je meunjima razgovor. - Kamo Vi, gospoo?- Idem Gospi u Meugorje!Kad je Ëuo kamo ide, u æelji ne bi li doznao i joπ πtogod, radoznali vozaË nastavio je pitati:- Vjerujete li Vi da se tamo ukazau-je Gospa?- Moj gospodine, teπko je znati ukazuje li se tamo Gospa ili nije. Ukazuje li se kome ili ne ukazuje, ja to ne znam, ali ja samo znam da se meni ukazala!SuvozaË je ostao iznenaen suput-niËinom izjavom. NeobiËan odgo-vor. Izazovan. Osjetio je da se radi o neËemu ozbiljnu. Htio je doznati neπto viπe, pa je nastavio:- Moæete li mi reÊi kako?- Evo kako! Vrlo jednostavno! Moj sin i snaha veÊ su dugo godina bili u braku, a nisu imali potomstva. Silno su æeljeli imati svoju djecu. To je bila i moja velika æelja, imati unuke, nekoga da ostaje i nakon mene. Ja sam se zavjetovala Gospi. Postila sam, molila i hodoËastila u Meugorje s nakanom da oni mogu imati djece. Bila sam upor-na. Nisam se dala umoriti. Nakon

nekog vremena, zove me iz Zagreba telefonom snaha i pita:- Znaπ li πto ima novoga?Na te rijeËi obuzela me silna radost. Pretpostavljala sam πto bi to moglo biti, pa sam je odmah zapitala:- A πto?- Ma ja sam ti noseÊa!- Rekla sam: hvala ti, Boæe i blaæena Gospe! Eto, moj gospodi-ne, Gospa se meni ukazala! Ja sam je molila u nevolji i ona me pogle-dala. Ja to vjerujem!P. MARIN

M 1_11.qxd 11 12/13/10 6:03 PM

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

12 - ”MARIJA” 1/2011.

U proteklih pet godina Ëitatelji “Marije” mogli su upoznavati πto je krπÊanstvo prvih stoljeÊa vjerovalo i uËilo o Isusovoj Majci. U rubrici “OtaËka zrnca” iznosili smo na vidjelo misli svetih otaca i crkvenih pisaca o “Blaæenoj meu æenama”. Bio je to pokuπaj zahvatiti na izvorima viπestoljetne predaje koja je ostavila divno svjedoËanstvo svoje vjere u Isusa Krista koji je “roen od Marije Djevice”. U prikazbi Kristova djela otku-pljenja, Ëasni oci gotovo su usput izrekli i zapisali svoje misli o Majci naπega Gospodina. Ti pabirci sabrani po njiho-vim spisima dragocjeni su kamenËiÊi koji se skladno ugrauju u divan mozaik lika naπe Gospe. Oni su odjek vjere i poboænosti krπÊanske starine, one vjere koju su primili od apostola, æivjeli i navijeπtali buduÊim pokoljenima. U srediπtu njihova navjeπtaja spasenja po vjeri u Isusa Krista, Sina Boæjega i Sina »ovjeËjega, bio je prisutan i govor o nje-govoj Majci Mariji. Na njihovu svje-doËanstvu temelji se i naπa vjera u Krista Gospodina i naπa odanost prema Isusovoj Majci. To je taj zlatni vez koji nas povezuje s poËecima naπe vjere na kojoj i danas zajedniπtvujemo u istoj nadi.Sad bi trebalo nastaviti povijesni hod u prikazbi Marijina lika i njezine uloge u povijesti spasenja, kao i njezine uloge u æivotu vjernika nekad i danas. Novi niz

Ëlanaka pokuπat Êe osvijetliti marijansku stvarnost u srednjovjekovno doba, tj. od zavrπetka otaËkog razdoblja do otkriÊa novoga svijeta, povijesno gledano od VIII. do XV. stoljeÊa. No, prije negoli se zaputimo tim povijesnim hodoËaπÊem za Gospinim likom, zapitajmo se o smislu naπega hodoËaπÊa. Zaπto je joπ uvijek potrebno govoriti i pisati o Majci Isusovoj, kad je o njoj zapravo sve reËe-no i sve zapisano?

SASTAVNI DIO BOGOSLOVNOG RAZMIŠLJANJASasvim je opravdano pitanje koje se postavlja, πto sve zapravo spada u okvir bogoslovnog razmiπljanja i u jednu bogoslovsku prouku. Nije li to u prvom redu Bog i njegovo spasenjsko djelova-

U srcu kršćnaskog navještaja

M 1_11.qxd 12 12/13/10 6:03 PM

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

”MARIJA” 1/2011. - 13

nje u povijesti, a ne neko ljudsko stvo-renje kao πto je bila mlada Æidovka ime-nom Mirjam, Marija iz Nazareta?!OdluËujuÊi Ëimbenik pri tome je tajna i stvarnost otkupljenja koje je Bog izveo da bi spasio i oslobodio Ëovjeka. Ovdje se radi o povijesno-spasenjskom temelju otkupljenja, o onom “I RijeË je tijelom postala” (Iv 1,14). Pod uvjetom da se neπto stvarno i uistinu dogodilo, nakon πto je Marija odgovorno prihvatila Boæju poruku: “Neka mi bude po tvojoj rijeËi” (Lk 1, 38), mogla se ta istina kao povije-sno-spasenjska stvarnost navijestiti: “Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin” (Lk 2,11). Upravo kod teme Marije, Majke onog Isusa koji je jedini posrednik izmeu Boga i ljudi (1 Tim 2,5), dolazi do izraæaja temelj krπÊanskog poimanja Boga. Tu se dodiruje povijesnost Boæje objave kao bitna sastavnica krπÊanskog poimanja Ëovjeka. Bogoslovsko poima-nje Ëovjeka i njegove opstojnosti nalazi upravo u Mariji svoju konkretno ostvare-nje. Jer kad je rijeË o odnosu izmeu Boga i Ëovjeka, onda se ne radi o ideja-ma, o moralnom programu i druπtvenim probrazbama, nego o Ëovjeku kao osobi pred Bogom i u zajedniπtvu s drugim ljudima. Marija kao povijesna osoba, od Boga odabrana i njegovom miloπÊu obdarena, slika je po kojoj se “Isus, sin Marjin” (Mk 6, 3) prikazuje kao pouzda-na nada svakom stvorenju i svakom Ëovjeku.

GOVORITI DANAS O MARIJI?Marijansku stvarnost u Crkvi bogoslov-ci su usporeivali s morskim valovima kako bi prikazali njezine uspone i padove te oznaËili vrijeme rasta kao i

vrijeme zatiπja. Bilo je razdobljâ u koji-ma se govorilo “o Mariji nikad dosta” kao i onih “o Mariji sad je dosta”. Normalno je da je i govor o Mariji ovi-sio o vremenskim razdobljima u kojima je nastajao i o idejama s kojima se suoËavao. Vjerske i druπtvene prilike utjecale su na stvaranje i oblikovanje marijanske poboænosti i marioloπkog razmiπljanja. Zbog toga je veoma teπko, gotovo nemoguÊe, obuhvatiti svu stvar-nost Marijine prisutnosti u æivotu i dje-lovanju Crkve, u æivotu i djelovanju svakog vjernika. Marijanska stvarnost u Crkvi ne moæe se promatrati jedino s povijesnog zrenika, jer u njoj ima neπto viπe πto nadilazi zgodopisje i slijed ljudskih dogaanja. Radi se o povije-sno-spasenjskoj stvarnosti prema kojoj nam razum, prosvijetljen vjerom, poka-zuje put i omoguÊuje pristup.Sve to zapravo svjedoËi o vaænosti i vrijednosti marijanske stvarnosti za vjeru i poboænost naroda Boæjega. Htjeli mi to ili ne, Marija iz Nazareta spada u srediπnji navjeπtaj krπÊanske vjere. I ne moæe se ispravno ni potpu-no govoriti o spasenju koje je Krist izveo svojim utjelovljenjem, smrÊu i uskrsnuÊem, ako se ne govori o onoj kojoj Isus duguje svoju ljudsku narav. Majka Isusova spada u srediπnji polog krπÊanske vjere o utjelovljenju Sina Boæjega. Nije se onda Ëuditi da je u vjeri i nauku Crkve “pralik krπÊanske egzistencije”, pralik i uzor Crkve po svojoj vjeri i svom jedinstvu s Kristom. Kad god se radi o naπem odnosu prema Bogu, koji je uvjetovan po Kristovu utjelovljenju i prisutnosti Duha Svetoga u Crkvi, nuæno se mora govo-riti o Mariji.dar-ko

M 1_11.qxd 13 12/13/10 6:03 PM

d u π i d u π e h r v a t s k e

14 - ”MARIJA” 1/2011.

„ListajuÊi knjige HarambaπiÊevih stiho-va, ne moæemo se oteti dojmu da je on æivot viπe osjeÊao nego promiπljao, viπe se prepuπtao trenutnim emocijama negoli razmiπljanju.“ (M. ©icel, Izabra-na djela, Zagreb, 2005, str. 19.) Proπlo je 150 godina otkada je hrvatski pje-snik i publicist August HarambaπiÊ ugledao svjetlo dana te 100 godina od njegove smrti. Pjesniπtvom, koje je dræao najdivnijom granom knjiæevnoga stabla, bavio se Ëitava æivota jer je smatrao da je pjesnik najviπe pozvan, da svoj narod vodi k napredku i prosvie Êenju, da ga u sreÊi veliËa, a tjeπi u biedi. (Hrvatska vila, II, sv. V., str. 94., Suπak, 1882.) Uz mnoπtvo ljubavnih i domoljubnih pje-sama, koje je pisao tijekom Ëitavog æivota, istaknuto mjesto zauzimaju i one posveÊene bl. Djevici Mariji.

PRED IKONOM MAJKE ČUDOTVORNEAugust (Gustav, Tomo) HarambaπiÊ, sin –ure HarambaπiÊa i majke Julijane, ro. Beck, roen je u Donjem Miholjcu 1861. godine. PuËku πkolu pohaa u Novoj Gradiπki, a gimnaziju u Osijeku i Poæegi. S 15 godina ureuje –aËki list, a sa 16 objavljuje svoju prvi pjesmu u Smilju. Pred kraj gimnazijskog obrazovanja ureuje i osjeËki politiËki aËki list Hrvat. Nakon mature upisuje studij prava u

Zagrebu, u Ëemu je nakon 13 godina dogurao do titule doktora. Dolaskom u Zagreb jaËe se afirmira kao suradnik ili urednik u onodobnoj knjiæevniËkoj i politiËkoj periodici, u Slobodi, Viencu, Hrvatskoj, Hrvatskoj Vili, Balkanu, Preporodu, Prosvjeti, Hrvatskoj lipi, Hrvatskom domu, Velebitu i dr. Bio je istaknut zagovornik ideja StarËeviÊeve Stranke prava. Zbog nekoliko redaka iz crtice Tri molitve, u kojoj je izjavio da se u odori austrijskog vojnika osjeÊa …kao tui rob i sluga, kao tui vojnik, odsluæio je 6 mjeseci zatvorske kazne. U takvim, veoma nesretnim vremenima za Hrvate, HarambaπiÊevi poetski ideali Ëesto su bivali podreivani politiËkim, ali sveje dno ”...on je najbolji pjesnik hrvatskog nacionalizma i hrvatske slobode, naj-bolji dojakoπnji glasnik hrvatske na rodne energije” (A. G. Matoπ, Mlada Hrvatska, IV., br. 8., str. 220.; Zagreb, 1911.). StvarajuÊi za narod, slijedio je viπe tradicionalniji izriËaj na tragu hrvatskih preporodite lja, negoli onaj moderniji s prijelaza stoljeÊa. Svoj gor-ljiv patriotski karakter HarambaπiÊ se nikada nije libio otkrivati:

Ja ljubim svoju Hrvatsku,ja ljubim cijeli ljudski rodi ponajljepπe djevojËe, πto hrvatski ga rodi kraj;i uz vaπ sveti blagoslovja vjerujem u spasenjesvog hrvatskog narodai svega roda ljudskog.

(Molitva)Objavljuje nekoliko zbirki pjesama: Ruæmarinke (1882.), PriËe (pjesme u prozi, 1883.), Slobodarke (posveÊena Anti StarËeviÊu, 1883.), Sitne pjesme (1884.), Tugomilke (1887.), Nevenke

Ja ljubim svoju Hrvatsku

M 1_11.qxd 14 12/13/10 6:03 PM

d u π i d u π e h r v a t s k e

”MARIJA” 1/2011. - 15

(1892.), Izabrane pjesme (1895.). Okuπavao se i u satiri, pripovijetka-ma, kritici, putopisima i ostalim knjiæevnim vrstama. Svoj talent kuπao je i u prijevodima Shakespearea, Goethea, Heinea, Puπkina, Tolstoja, Turgenjeva i dr. Nakon politiËkih pre-viranja na prijelazu stoljeÊa, razoËaran svojim istomiπljenicima napuπta politi-ku i posveÊuje se poslu tajnika Kraljevske zemaljske vlade pri Odjelu za bogoπtovlje i nastavu, ali ne zadu-go. Ubrzo umire g. 1911. u Stenjevcu, u bolnici za duπevne bolesnike.

U teπkim æivotnim trenutcima rado se utjecao Majci Boæjoj:Ostavljena, zapuπtena, sama, pred taj ikon Boæje Majke klonem, i ko usred Gospodnjega hrama tad u tajni mir lagano tonem. (Molitva)I kad je traæio oproπtenje za ovozemalj-ski æivot, nerijetko ispunjen crnim slut-njama, obraÊao se nebeskoj Majci:- O, Majko moja, slatka MajËice,oprosti moju proπlost Ëemernui sretna Êe mi biti buduÊnost. Amen! (Molitva)

OJ, DA SI ZDRAVO, MARIJO!Antun Barac, najznaËajniji hrvatski knjiæevni kritiËar s prijelaza iz 19. u 20. st., dao je ponajbolju ocjenu HarambaπiÊeve poezije: I kad se otrese s njegovih kitica sav talog rijeËi, πto ga je u svom pjesniËkom æurnalizmu izba-cio, ostaje iza svega pisac, koji je nad-visivao prosjeËnost hrvatskih stihotvora-ca svoga doba (…). Kad bi pjevao o domovini, pjesnik bi Ëesto znao upada-ti u puki verbalizam i izvjeπtaËenost, ali u ljubavnoj i duhovnoj lirici bio je neu-sporedivo bolji. Tu spadaju i one pje-sme o bl. Djevici Mariji. Stihovi teku jednostavno i glatko:VeÊ zadnjim trakom sunce zemlju ljubi,

ko nje crna veÊ se nojca svija,dolinom zvono srebreno se gubi,ko s dobra srca molitvica tija:

Ave Maria! (Ave Maria)Ljubav prema obitelji, domovini, volje-noj osobi i bl. Djevici Mariji tematski i motivski obogaÊivali su HarambaπiÊev pjesniËki izriËaj.Darijo MARKOVIΔ

M 1_11.qxd 15 12/13/10 6:03 PM

s v i j e t l i l i k o v i

16 - ”MARIJA” 1/2011.

Visok i mrπav, a veoma inteligentan. U 10. godini osjetio je poziv ”sluæiti slavi Boæjoj”. S 15 godina susreo je Boga, ali ”ne kao pojam, nego kao osobu koja mu je rekla ‘Ti’”. Bio je to bl. John Henry Newman.Roen je 21. veljaËe 1801. u anglikan-skoj obitelji u Londonu kao starije od πestero djece. U 21. g. uπao je u Orielov koledæ, a dvije godine kasnije zareen je za anglikanskog sveÊenika i postao profesor asistent. S 27 godina imenovan je æupnikom Sv. Marije u Oxfordu i os tao sveuËiliπni docent. Bavio se prouËa vanjem crkvenih otaca i povijesti Crkve, ali nije bio zadovoljan. Traæio je svoj put. Iako je objeruËke bio prihvaÊen kao vrstan propovijednik, a mlade zadivljivao svojim poukama, unu-tra ga je ne πto grizlo: Anglikanska crkva, koja ima svoje poËetke u kralju preljub-niku i ubojici, kako moæe biti prava Kristova Crkva?

SUDBONOSNO PUTOVANJEZa novcem nije hlepio. Nije ga zadovo-ljavao ni prestiæ u druπtvu. Zanimala ga je jedino Istina, i niπta drugo. U lipnju g. 1833. odlazi u Italiju. Kad se naπao u Rimu, u sebi je osjetio stare anglikanske odvratnosti prema papi, ali i Ëar Apo sto-lske stolice, Petrove stijene, na kojoj poËiva neprolazna i nepogreπiva Crkva.Proslijedio je na Siciliju. Ondje oboli. Ni

æiv ni mrtav, bez lijeËnika i ikakve nje-ge. Kad ga domaÊin upita za posljednje æelje, odgovori: ”NeÊu umrijeti: nikad ni -sam sagrijeπio protiv Svjetla. Imam oba-viti neki posao u Egleskoj.” I doista, izne-nada ozdravi i vrati se u svoj zaviËaj.U Oxfordu se oko njega okupljala sku-pi na anglikanaca i raspravljala o istin-skoj naravi Crkve, njezinu odnosu pre-ma Predaji prvih stoljeÊa, auktoritetu... Anglikanski poglavari 5. svibnja 1836. otvoreno su se usprotivili njemu i njego-vu druπtvu. No, nisu se dali smesti. OËaran crkvenim ocima, Newman se pitao πto zajedniËko s njima imaju angli-kanci? Rasprave su nastavljene, uvijek praÊene molitvom.Oko njega okupljao se cvijet anglikan-ske mladeæi. Svakog dana sve su viπe opsjedali njegovu propovjedaonicu. Pro-gonjen Istinom, povuËe se u Little mo re, jer je bio sve bliæe katoliπtvu. Posljednji put popne se 24. rujna 1843. na propo-vjedaonicu u svojoj æupi. Upu ti prijekore Anglikanskoj crkvi i zatraæi od svojih prijatelja da za nj mole kako bi mogao izvrπiti volju Boæju.

Od tmina i slika do Istine

M 1_11.qxd 16 12/13/10 6:03 PM

s v i j e t l i l i k o v i

”MARIJA” 1/2011. - 17

UŠAO JE U LUKUU πutnji je dugo razmatrao i traæio od go vor na pitanje: je li danaπnja Katoli Ëka crkva ona ista starih otaca iz prvih stoljeÊa, Ignacija, Ireneja, Ambrozija i Augustina? Kako u njoj ima onoga πto se Ëini da nema u otaËkoj teologiji? I svjetlo je doπlo: KatoliËka crkva je ona koja je iziπla iz Srca Kristova, ona ista Crkva muËenika i starih otaca, ali je kao stablo koje se, rastuÊi, razvilo, ostajuÊi isto usprkos svemu Kristovo sve do danas. I ostavi 8. listopada 1845. anglikanstvo i bi pri-mljen u KatoliËku crkvu. U Rimu nado-puni bogoslovske studije i 26. svibnja 1847. bi zareen za sveÊeni ka. Vrati se u domovinu i osnuje Ora to rij sv. Filipa Nerija. Siguran da je prona πao Istinu, utemelji i oratorije u Maryv a leu, Birminghamu, Londonu, Edgbastonu...U poËetku je sve iπlo lijepo, ali... Ute-me lje nje sveuËiliπta u Dublinu, engleski prijevod Biblije, ureivanje revije, ute-meljenje oratorija u Oxfordu za mlade katolike..., sve to uËini mu se najed-nom promaπajem. Ostade sam, neshvaÊen, smatran gotovo opasnim..., ali ga niπta nije obeshrabrilo. Vjeran Crkvi, branio je Istinu svojim knjigama koje su izazvale simpatiju anglikanaca i divljenje protivnika. Odgovarao je praπ-tanjem, molitvom, sluæenjem mladima...Papa Leon XIII. imenuje ga g. 1879. kar dinalom. Od radosti za plaka i reËe: ”Oblaci su pali zauvijek!” Nakon toli-kih brobi za Istinu, uvidi da je Istina obasjavala put tolikima. Nastavi æivjeti u Birminghamu meu svojim knji-gama, moleÊi i vodeÊi duπe. Ususret Bo gu otiπao je 11. kolovoza 1890. Na gro bu mu je zapisano ime i saæetak æivota: ”Iz tmina i slika k Istini.” To je

sam htio. Blaæenim ga je proglasio 19. rujna 2010. u Birminghamu papa Benedikt XVI.

MARIJANSKA DUŠASvoje sveÊeniËko sluæenje æivio jebl. J. H. Newman u duhu sinovske poboæno sti prema Gospi. ”Usprkos mome zasta rjelu strahu od Rima... u svojoj sklonosti prema Oxfordu i prema Orielu... gajio sam iskrenu poboænost prema bl. Dje vici: æivio sam u njezinu Zavodu (bio je æupnik anglikanske crkve Sv. Marije o. p.), sluæio sam na njezinu oltaru i slavio njezinu bezgreπnu ËistoÊu u jednome od prvih govora koje sam dao u tisak”, zapisao je u svome remek-djelu Apolo gija za svoj æivot. Kad je doπao æivjeti u Birmingham, svojoj prvoj kuÊi dao je ime „Maryvale”. Oratorij koji je osnovao bio je posveÊen Bezgreπnom zaËeÊu bl. Djevice Marije, a KatoliËko sveuËiliπte u Irskoj stavio je pod zaπtitu Marije, Prijestolja mudrosti.RazmiπljajuÊi o Marijinoj ulozi u Boæjem naumu o djelu spasenja, iz dubine duπe oteo mu se usklik: „Tko bi mogao mje-riti svetost i savrπenost njezinu, koja je izabrana da bude Kristova Majka? Koliki bi morali biti samo njezini daro-vi, nje koja je izabrana da bude jedina zemaljska rodbina Sina Boæjega, jedine koju je on po naravi bio duæan poπtovati i njoj se obraÊati; jedina zaduæena da ga vodi i odgaja, da ga iz dana u dan pouËava, dok je rastao u mudrosti i umnosti” (Pa rochial and plain sermons, II, 131-2). Na to je pod-sjetio i Benedikt XVI. prije Aneoskog pozdravljenja u Birmi nghamu, nakon πto ga je proglasio blaæenim.P. LUBINA

M 1_11.qxd 17 12/13/10 6:03 PM

æ i v i m o u o b i t e l j i

18 - ”MARIJA” 1/2011.

Na blagdan Bezgreπnog zaËeÊa, rana jutarnja misa bila je na nakanu za ”ne ro-enu djecu”. Prvo na πto sam pomislila kad sam to Ëula, bila su djeca koja se nisu stigla roditi prirodnim putem ili su prerano otiπla spontanim pobaËaji ma. Za neke mame to je, na æalost, bilo jedino rjeπenje, jer nisu imale nikakva pogleda u buduÊnost koju bi pojava djeteta sasvim preokre nula. Neke su htjele zavrπiti πkolu, poloæiti ispit, dobiti posao, srediti stan, ne naruπiti zacrtani æivotni put, a druge su, na svoju æalost, pritisnute prijekorima ukuÊana, rodbine, prijatelja, πefova, profesora, zabrinutih ”dobroËinitelja”, nespremnoπÊu oca da bude to πto jest, pokleknule pred izazo-vom novog æivo ta. Kako god bilo, ta djeca roena su za vjeËnost. Jednom zaËet æivot ne prestaje, nego mijenja mjesto i naËin postojanja.Tko su neroeni za koje treba moliti? Nisu li to majke i oËevi koji nisu spre-mni prihvatiti djecu, a objektivo gledajuÊi, mogli bi joπ koje primiti u svoje krilo i u svoj dom?! Nisu li to joπ neroena djeca koju Darivatelj æivota æeli radosno darovati i Ëeka velikoduπne i odgovorne primatelje i sustvaratelje?!

STRAH OD RAĐANJANeroena djeca, na æalost, su i ona koja nikad nisu upisana u knjige roenih. Za njih se Ëak nije ni znalo, a za neke ni

saznalo. ©to su neroena djeca? Zigote, blastule, morule, embriji, fetusi...? Tko je odgovoran za njihov æivot? Odgovorni roditelji koji, od straha da ih ne bude previπe i da ne bi bili gladni, bosi i goli, πtite sebe upravo od njih malih neroenih, ratuju te umjesto topova i barikada koriste barijerna sredstva, gume, metalne naprave, spirale, pilule i bore se na sebi svojstven naËin protiv spermija, jajnih stanica, zigota, embrija, fetusa... Zaustavljaju ovulaciju, bacaju spermu da sluËajno ne bi nastao æivot. Neki pak broje dane, promatraju i osluπkuju prirodu te onda, kad je vrije-me za nastanak æivota, bjeæe jedno od drugoga. Zaπto taj strah od raanja?Je li to strah od boli? Neke æene kaæu da je lako roditi ali teπko odgojiti, pa se, moæda, boje da ne bi, poput sv. Monike, joπ toliko puta raale koliko im puta djeca skrenu s pravog puta. Nije li sva-kodnevno suoËavanje s patnjama raanje za nebo?! Strah od poroda, upra-vo zbog proæivljenih bolova i neugodo-sti u ranijim trudnoÊama, kad su jedan ili oba æivota visjeli o koncu. Strah od bolesti neimaπtine, neizvjesne buduÊnosti, strah od straha, jer nema ljubavi. Ljubav izgoni strah.

ŽELJENI I NEŽELJENINeroea djeca - pa to sama rijeË kaæe: djeca koja se joπ nisu rodila, koja su joπ u majËinu krilu. Jedna sretno zaljuljana, ljubavlju doËekana i u samu poËetku zamilovana. Druga, pak, puna zebnje za svoju buduÊnost, ali ne svojom kriv-njom nego okolnostima. NeoËekivano su se pojavila u nezgodno vrijeme. Tata i mama nisu planirali. Kaæu da se dogo dilo, a ipak su sretni, mada je stan

A nerođenadjeca?!

M 1_11.qxd 18 12/13/10 6:03 PM

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 1/2011. - 19

veÊ tijesan. Nekako Êe naÊi mjesta za joπ jedno. Kako su proπla braÊa i sestre, bit Êe nekako i za to. Onda æeljena djeca, upravo prihvaÊena od Boga kao dar i u pogodno vrijeme. Roditelji bi bili tuæni da ih nisu dobili. Raduju im se od sa mog zaËeÊa, a veÊ i prije nego su u ma j Ëinu krilu oblikovana za njih su se Bo gu molili. Njih se nitko ne stidi, ona su ljubljena i blagoslovljena od samog zaËeÊa. 8. prosinca - Bezgreπno zaËeÊe, 8. rujna - Roenje Marijino. Svoju izabranicu, maj ku svoga Sina, Blagoslovljenu i Ljubljenu, od samog zaËeÊa Bezgreπnu, Bog je dao za majku Isus i nama. Nek i nama bude na pomoÊi kad su u pitanju neroena djeca i molitve za njih. Joπ jedan Marijin blagdan u doπaπÊu upu Êuje nas na neroene: Gospa Gua-dalupska. Hrvatsko katoliËko lijeËniËko druπtvo upravo je njezin blagdan posvetio molitvi za neroene diljem Lijepe naπe. Nek se rode u æeljama svo-jih roditelja, ako ne za ovaj svijet jer su ga prerano ugledala, onda nek se i u njihovim æeljama rode za nebo i za Boæje anele. Molimo i za lijeËnike i

medicinsko osoblje da prosvjeÊuju povjerene im pacijente kad je u pitanju nastajanje æivota i odnos prema svom i tuem æivotu i zdravlju pa Êe tako biti puno manje neæeljene djece, a dao Bog da ih i ne bude. Danas postoje udruge i savjetovaliπta za trudnice koje su nevolji - ”Betlehem”, ”Nazaret”, ”Djeteπce na sunaπce”. Za njihove zau-zete djelatnike mogli bismo reÊi da su apostoli neroenih.

NEROĐENA DJECA U æeljama neplodnih parova puno je neroene djece. I za njih su potrebne molitve, strpljenje i vrijeme. Izmoljena djeca nek budu radost i blagoslov rodi-teljima i zajednici. Neroena djeca postoje i meu nama. To su djeca koja su odbaËena od obitelji, koja su ne samo neæeljena nego i nezavoljena, koja nikad nisu imala topla obiteljskog gni-jezda, ostavljena na milost i nemilost i kao prilika apostolima æivota da ih pri-hvate kao æeljene i voljene i pomognu im da se u ljubavi istinski rode za nebo. Pred nama je joπ jedna nova godina. Nije li svaka nova godina kao i neroe-no dijete - puna izazova, strepnji, rado-sti?! Baπ kao i dar æivota, prihvatimo je od Stvoritelja kao dar nama koji mjerimo vrijeme da strpljivo i postupno iz da na u dan, korak po korak budemo bliæi Njemu, koji æeli da se svi ljudi spa se. I da ne pitamo kad Êe to biti, da se ne osvrÊemo unatrag pamteÊi zlo ili bro jeÊi dobra djela. Svi smo na ovom svi jetu za Nebo joπ neroena djeca, a ko liko lunarnih mjeseci treba trudnoj zemlji da nas rodi za nebo, to samo Bog zna. Bdijmo i molimo jer ne znamo Ëasa.Danijela DE MICHELI VITTURI

M 1_11.qxd 19 12/13/10 6:03 PM

20 - ”MARIJA” 1/2011.

Kaæu ljudi, prijatelji, znanci, eto, imaπ sreÊu u æivotu. Djeca su ti na dobru putu, muæ ti je poærtvovan, vrijedan, odgovoran, drag. Imate sta-lan posao, koliku toliku, ali ipak redovitu plaÊu, krov nad glavom i malo zdravlja, blago tebi!Da, da i zdravlja! Samo nek je zdrav-lja, odjekuje sa svih strana prva, glavna i najveÊa dobra æelja brojnih Ëestitara oko nas u dane boæiÊnih blagdana. Sretan BoæiÊ i puno zdrav-lja! Bog daj zdravlja i sreÊe, pozdrav-ljaju jedni, samo zdravlja, odzdravlja-ju drugi. A kad pomislim malo, koli-ko li oko nas, u naπoj neposrednoj blizini ima zdravih a nesretnih i nezadovoljnih, tuænih, ojaenih, neshvaÊenih i ogorËenih ljudi! Koliko zdravih, a toliko zabrinutih, namrgoenih, gladnih lijepe i utjeπne rijeËi, topla zagrljaja i iskre-na osmijeha. Toliko zdravih, ali ostavljenih u samoÊi, zaboravlje nih i odbaËenih od svojih bliænjih.©to je zdravlje? ©to je sreÊa? Za neko-ga lutrija. Nekome na dohvat ruke, nekome nedostiæna...

S BOGOM I MARIJOMNe znam ni sama kako, ali sitnim koracima, polako i ponizno, uporno i uz Boæju podrπku uspjeπno i sigur-no ide taj æivot ovozemni naprijed i sve πto je potrebno i neophodno za nj i u njemu nekim divnim Boæanskim Ëudom ostvaruje se do opipljivosti. Hvala svetoj Providnosti πto izvire iz Boæjeg Milosra i Ljubavi. Kaæu, imaπ sreÊe! A ne slute da imati sreÊu znaËi biti blizak Bogu i uza se imati Mariju za majku.

Nasuprot stisci i recesiji, i neredu i kaosu, i laæima i lupeæima, bijedi, neimaπtini i boleπtini svake vrste prionu-ti joπ ËvrπÊe uz Boga, prilijepiti se uz Gospine skute, nasloniti glavu na Isusovo rame i ne dati se otkaËiti iz nje-gova zagrljaja i gle Ëuda! Iz vjeËne ljubavi Njegove prebogate darovima svake vrste izvire Duh Sveti, boæanski tjeπitelj koji je bdio nad Djevicom i prvim uËenicima i prijateljima Isusovim u svim trenucima skrbi, nedaÊa i tjeskobe, tjeπi i nas u æalosti, savjetuje u zdvojnosti i nedoumi-ci, πtiti u nevolji i obasjava radoπÊu iskreno i otvoreno srce koje kliËe poput Maije hvalospjev Stvoritelju: ”VeliËa duπa moja Gospodina...” Taj dobri Duh mudrosti, jakosti, hrabrosti i znanja, taj

Blago

M 1_11.qxd 20 12/13/10 6:03 PM

”MARIJA” 1/2011. - 21

Boæji Duh u trojedinom jedinstvu s Ocem i Sinom i po zagovoru bl. Djevice, Majke Marije, izvlaËi nas iz svake nevolje i bojazni: Kako Êu? ©to Êu? HoÊu li moÊi?Imati sreÊu znaËi biti Boæji, uronjen u boæansku milost svim svojim biÊem, bez zadrπke, bez raËunice... Sve svoje raspo-loæive sposobnosti i talente poloæiti u Njegove Ëudesne i moÊne ruke za najbo-lji moguÊi ishod za nas i æivjeti tako ohrabreni i mudri u Njegovoj milosti bez straha i tjeskobe, u nadi i radostima iπËekivanja BoæiÊa, Onoga koji nam je obeÊan po bl. Djevici Mariji, u iπËekiva-nju Spasitelja svijeta.Svatko se smije i moæe pribliæiti Bogu, svome Izvoru, Stvoritelju i Spasitelju. To se zove sreÊa, a nju biramo sami svojom

o tebi!

slobodnom voljom. Moæemo reÊi: ”Da, Gospodine”, poput Marije, Nazaretske Djevice, ili okrenuti Bogu leu, a zatim jadikovati i plakati ka ko nemamo sreÊe u æivotu. Oprosti nam, Boæe, naπu nevjeri i neznanje!

A KAKO SMO S BOGOM?NesreÊe, nezadovoljstvo i bijeda zare-daju kada Ëovjek prekine vezu i pobjegne iz zajedniπtva s Bogom jer stvoren je iz ljubavi za ljubav, za zajedniπtvo i za drugoga. »ovjek nije sam sebi svrha, nego se ostvaruje u drugima i kroz druge, u braÊi ljudi-ma. U suprotnom, Ëovjek pada u besmisao i prazninu te ne vidi svrhe svome æivotu. Nijekanje Boga jest smrt za Ëovjeka. Æeliπ li zaista biti sretan u æivotu, zamoli ponizno mir i blagoslov s neba jer samo to ti treba, a po tome bit Êe zdravlja i radosti u srcu i boæiÊnog slavlja!Sretan BoæiÊ i nova Godina! To je moja najdublja i najveÊa zahvala onoj najmilijoj koja je ispunjena Duhom Svetim hrabro i najponiznije rekla DA, evo sluæbenice Gospodnje ... i time blagoslovila sve naπe BoæiÊe i Nove godine zauvijek do kraja svije-ta. Gospa je ona koja nas shvaÊa i ljubi kao majka svoju nestaπnu i neposluπnu djecu, koja nas obraÊa i vraÊa, preporuËi i izruËi svome Sinu, Spasitelju svijeta. Prihvatiπ li Boæji blagoslov po Gospinu zagovoru i mir koji samo On moæe podariti Ëovjeku, blago tebi! Imat Êeπ zdravlja i slavlja i sve ostalo πto je Ëovjeku u æivotu potrebno, a to je sreÊa!Vinka TOKIΔ-BUROLO

M 1_11.qxd 21 12/13/10 6:03 PM

r a z g o v a r a l i s m o

22 - ”MARIJA” 1/2011.

Uz to πto je pjesnikinja Nedjeljka AndriÊ, æupljanka æupe Gospe Brze pomoÊi u Slavonskom Brodu veÊ od rane mladosti pjeva u crkvi, a i sada je aktivna u æupnomu crkvenom zboru. Roena je u GarËinu kraj Slavonskog Broda u vjerniËkoj obitelji u kojoj su svi glazbeno nadareni. Odrastala je zajedno sa sedmero braÊe i sestara.Bavi se i pisanjem. Njezine tekstove mogli ste Ëitati i u ”Mariji”. Pjesme je poËela pisati od mladih dana, a rado-vi su joj bili objavljivani u brojnim Ëasopisima, na radijskim postajama i u razliËitim glasilima. Dosad je objavi-la tri zbirke pjesama tiskom i Ëetvrtu zvuËnu. Meu njima sedamdesetak pjesama posveÊeno je Mariji, πto je jedan od razloga naπeg razgovora s njome za Ëasopis “Marija”. Od Meunarodnog instituta za knjiæevnost primila je priznaje za pro-micanje knjiæevnog stvaralaπtva. Njezina pjesma “Tvoja laa” posveÊena bl. Alojziju Stepincu, oda-brana je 4. prosinca 2010. meu naj-boljim radovima za zbornik 2. susreta hrvatskoga duhovnoga knjiæevnog stvaralaπtva “Stjepan KranjËiÊ” u Kriæevcima. Brojne su njezine pjesme uglazbljene, a u svakoj se od njih oËi-tuje velika ljubav prema Isusu, Mariji, svecima i blaæenicima.

- Odkuda ljubav prema toj vrsti poezi-je u kojoj izraæavate svoju ljubav prema Bogu, Gospi, ljudima i prirodi? - Roena sam i odrastala u vjerniËkoj obitelji, gdje su nedjeljna sv. misa i zajedniËka obiteljska molitva bile sve-tinja. Rado se sjeÊam jutarnjih sv. misa na koje sam iπla s bakom i svo-jom Ëetvoricom braÊe koja su u crkvi ministrirala, napose zornica. Osim toga, voljela sam ureivati crkvu, posebno kititi cvijeÊem Gospin kip. Ljubav prema Bogu i Gospi, ljudima, prirodi i domovini, inspiracija su mojim poetskim i proznim izriËajima srca, koje rado zapisujem.- Kad ste poËeli pjevati u crkvi?- Svi smo u obitelji glazbeno nadare-ni, a i u kuÊi se uvijek Ëula pjesma. VeÊ od malena sudjelovala sam u razliËitim poboænostima i pjevala u svojoj æupnoj crkvi u rodnom GarËinu. Raduje me i danas svaki odlazak u GarËin i sudjelovanje na sv. misi pjevanjem. Ondje sam g. 2009. o

Pjesmom i glasom slavi Boga

M 1_11.qxd 22 12/13/10 6:03 PM

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 1/2011. - 23

blagdanu Velike Gospe odræala i poetsko-glazbeni recital s grupom pjevaËa i glazbenika. Uz povremene prekide zbog zdravstvenih poteπkoÊa koje sam, uz Boæju i Marijinu pomoÊ, uspijevala prevladavati, posljednih dvadesetak godina pjevam u velikom zboru æupe i svetiπta Gospe Brze pomoÊi. OsjeÊam da me Gospa uvijek privijala uza svoje bezgreπno Srce i predavala me svome Sinu, da u nje-govoj svetoj kupelji lijeËim i duπevne i tjelesne rane. Pjesma mi je Ëesto bila poput lijeka. Mnoge moje pjesme nastale su baπ u tom razdoblju. Doista sam sretna πto æivim baπ u Gospinoj æupi, pod njezinim okriljem, osjeÊam to kao poseban dar od Boga. - Tko je zapravo Gospa za Vas?- Gospa je za mene uzor æene, majke, supruge i vjernice. Ona je moja vjerna suputnica i uËiteljica æivota. Bez nje bih se jednostavno izgubila. Ona mi je smjerokaz u svim æivotnim kuπnjama. Uvijek me iznova vraÊa k Isusu. Vjerujem u njezin zagovor i spremnu brzu pomoÊ, pa rado hodoËastim u njezina svetiπta od naj-ranijih godina. Marijina pomoÊ oËito-vala se u mom æivotu nebrojeno puta. Zato joj u stihovima pjevam:Ti si meni uzdanica, moga srca milje-

nica.S tobom lakπe tugu nosim i sve brige i

nedaÊe,

s tobom lakπe bol podnosim i manje mi srce plaËe.

S tobom, Majko, mogu sve, jer u tebe uzdam se.

Prava si mi uzdanica, prava Majka PomoÊnica.

Tebi pjevat’ prestat’ neÊu, jer si pjesma srca mog.

Tvoju svjetlost gasit’ neÊu, kroz nju svijetli velik Bog.

I kad duπa moja krene tijelo napuπtati, ja Êu Tebe,

Gospo mila, pjesmom pozdravljati.Ti si pjesma srca mog!- »ini se kao da glazba teËe Vaπim biÊem?- Da, upravo tako! Glazba me prati tije-kom Ëitava æivota. Udala sam se za uËitelja, vrsna glazbenika. Sva trojica mojih sinova glazbeno su nadarena, a dvojica starijih imaju i glazbenu nao-brazbu. Srednji sin postao je profesio-nalni glazbenik. Najmlai sin ima ista-nËan sluh, a i poneπto moæe odsvirati i na klavijaturi i na gitari. »ak sam i sama kratko vrijeme svirala harmoniku.- Sudjelujete i kao ËitaË u crkvi na misnom slavlju. ©to Vam to znaËi?- »itati Boæju rijeË na sv. misi za mene je velika Ëast, radost i ujedno iskrena zahvalnost Bogu za sva dobra koja mi daje, ali i poticaj da budem joπ pozor-nija sluπateljica i vrπiteljica RijeËi æivota. Doista smo potrebni svakod-nevne usrdne molitve, za spas duπe svakog Ëovjeka. Sveta Bogorodica pravi je uzor sluπateljice i vrπiteljice Boæje rijeËi, kao i revne moliteljice, pa stoga rado Ëitam u crkvi, molim, pje-vam i kliËem zajedno s Njom: “VeliËa duπa moja Gospodina i klikÊe duh moj u Bogu mome Spasitelju.”Brankica LUKA»EVIΔ

Bijele ružeZablistalo rosno jutro sveto nedjeljno.Bijele ruæe procvjetale, rosu popile.Latice im mirisave k’o dragulji sjaje.U vazici na oltaru Gospi miris πalju.Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC

M 1_11.qxd 23 12/13/10 6:03 PM

m o j a d j e c a i j a

24 - ”MARIJA” 1/2011.

- Kako si mogla? - grmi Romeo. Grmi straπno, tako da su se oko nas sjatila sva naπa djeca.- ©to je bilo?! Mora da je neπto straπno kad tako galami? - pitaju.Sjedim zamiπljeno, ali uzdignute glave. Pokuπavam objasniti djeci.- Dræim da sam ispravna. Napravila sma ono πto je ljudski, normalno, a to πto me on prevario, ja za to nisam kriva! Htjela sma Ëovjeku pomoÊi!- Pa nas bacila u minus! Ispraznila kasu! Ona nije kriva, ona daje, a ti, moj tovare, muËi se, radi! - grubo me prekida moj galamdæija Romeo. Kakav Romeo, buldoæer, sada bi mu baπ takvo ime pristajalo.- Recite o Ëemu se radi! - poskakuju djeca od nestrpljenja, Ëekaju da vide tko je ugroæen, na koju Êe se stranu prikloniti. IspriËala sam im onako kako se zbivalo.Na mojim vratima pojavio se sin naπih prijatelja s kojima se dugo nismo vidjeli, odrastao deËko. Rekao je da ga je poslao otac, da me zamoli za izvjesnu koliËinu novca koji mu je bio potreban. Zna da imamo radnju, zna da u blagajni svakodnevno imamo novaca, zna po prilici i koliko, jer smo zajedno jrenuli u ”biznis”, zajed-no ga neko vrijeme i vodili, a onda se podijelili, pa je svatko krenuo svo-jim putem. Stari smo prijatelji, znam toga mladiÊa kad je bio dijete, gojili

ste se zajedno, volim ga kao svoje dijete. Kako posumnjati u njega?!- Nazvati oca! Eto kako? - moj buldoæer sve zna.- Stvarno! ©to ga nisi nazvala?! - djeca su se dosjetila.- Htjela sam, ali mi je rako da otac nije kod kuÊe, da je otiπao k nekim drugim prijateljima posuditi istu toliku svotu novca! Da im hitno treba, rekao je i za πto, ali sam sada zaboravila!- Kako sam se ja sjetio odmah Ëim si mi rekla nazvati prijatelja. »inilo mi se sumnjivim, ne traæi se tako novac, nije to: ”Otii, posudi komad kruha!” Toliku svotu novca dati tek tako!- Stvarno, majko, zaπto si to uËinila?!Ne znam πto im odgovoriti, da se sve ponovno ovako odigra ja bih uËinila isto, poznajem ljude, vjerujem im, pri-jatelji su nam. Ja ni jednoga trenutka nisam posumnjala. Moæda i jesam malo, ali sam to odmah smetnula s uma. OsjeÊala sam se ispravno.- A πto smo oπteÊeni za veliku svotu novca, kako to namiriti?! Radnicima valja dati plaÊe ili sada ti njih misliπ zaskinuti! - buldoæer ruje po mom srcu.- Stvarno, kako si mogla to uËiniti?!Ja odgovora nemam, ali ga buldoæer smiπlja:- Kako je bez pameti, eto kako!- Moæda sam bez pameti, ali zato imam srce! Voljela bih vas vidjeti, πto biste vi uradili da ste na mome mje-stu, a!? - bila sam ponosna samana sebe.- Mene ne mijeπajte sa sobom! Ja imam pameti, ja imam glavu, ja mislim! Zato sam i nazvao prijatelja. Bilo mu je veoma neugodno to πto je

Bez pameti

M 1_11.qxd 24 12/13/10 6:03 PM

njegov sin uËinio, ne da ga on nije poslao k nama, taj njegov sin ne æivi s ocem, odavno se odselio, krenuo u drogu i kriminal. »ovjek plaËe, kune se da nema novaca ni za æivot a kamoli da nam vrati dug, njegova je radnja odavno propala, sve πto su imali dali su za dugove koje im je sin nagomilao. Kad viπe nisu imali kamo, izbacili su ga iz kuÊe. Evo kako se snalazi, koristi se oËevim poznanstvi-ma i od naivËina izvlaËi novac. Nije jedina vaπa mati bila naivna, Ëini se da su i toliki drugi nasjeli gorenego ona.- Hvala Bogu, ima joπ ljudi! - odahnula sam napokon.- Bez pameti! - sjetila su se djeca.- Bez pameti, bez pameti! Da nema nas bez pameti, kako biste vi s pameÊu znali da ste pametni!?- Nema veze! S pameÊu ili bez nje, ona je meni jednako draga! Za novac Êemo se nekako snaÊi. Glavno da radnicima isplatimo njihovu zaradu. Nama ako πto ostane, dobro! Ako ne, snaÊi Êemo se nekako! Gospa nas nikad nije ostavila. Vjerujem da neÊe ni sada. Najvaænije je da smo zdravi i da imamo jedni druge! - konaËno se moj buldoæer preobrazio u Romea.Djeca pljeπÊu, mi se grlimo. Preko ramena gledamo Gospinu sliku u okviru. »ini mi se da jaËe stisla Isusa, kao da se raduje s nama. Moj mi Romeo na uho πapÊe:- Uskoro Êe BoæiÊ, poËinje vrijeme ljubavi i praπtanja. Bit Êe dobro. Radujmo se!- A novac?- Novac neÊeπ dobiti natrag, ali ljubav svoje obitelji imaπ! Jesi li sretna?!R. T.

m o j a d j e c a i j a

M 1_11.qxd 25 12/13/10 6:03 PM

u k u t k u s m a r i j o m

26 - ”MARIJA” 1/2011.

Opijeni i obnevidjeli koraËamo stran-puticama svijeta na kojima nam knez laæi, oliËen u liku zvijeri i preodjeven u glasove laænih proroka, zasipa srca sjajem ispraznih obeÊanja, mameÊi nas u zamku propasti. Premreæeni mediji-ma, bankama, osiguranjima, porezima i nemoralnim zakonima, nemoÊno se koprcamo u vlastitoj sljepoÊi, joπ uvi-jek vjerujuÊi perfidnoj slatkorjeËivosti, prevrtljivom i podmuklom planu gos-podara svijeta, koji nas lukavo odvodi od istine i puta, od Boga i æivota, od ljepote i jasnoÊe.

RAZGOVIJETNI GLASI dok omamljeni i zavedeni tonemo u opËinjenost, s Brda spasenja do nas dopire razagovijetni Gospin glas. Poziva nas da se prenemo i vratimo na put, da joj damo ruku i izvuËemo se iz opsjenarske magle, da joj povje-rujemo i prihvatimo njezine savjete. Krijepi nas majËinskim blagoslovima i usrdno moli da poemo za Isusom, svojim Spasiteljem i Otkupiteljem, koji nam je pomirbenom ærtvom omoguÊio æivot vjeËni, koji nam je svojim milo-srem, blagoπÊu i poniznoπÊu otvorio vrata nebeska i pokazao nam kako æivjeti i svjedoËiti u suznoj dolini.Gospa nam je veÊ puno puta govorila o navezanosti duha i tijela, opominjala

nas da se ne veæemo za materijalno, da ne veliËamo ono Ëime se moljac hrani, da srca ne predajemo æudnjama koje se u konaËnosti uvijek pretvaraju u gorËinu. UËila nas je da mislimo na vjeËnost, da imamo povjerenja u Bo æju mudrost, da se priklonimo dobroti i darivanju, da æivimo sadaπnji trenutak i da se ne prepuπtamo zabrinutosti jer nismo gospodari sutraπnjeg dana. I danas nas ponovno poziva da promi-slimo o svemu ljudskom πto nas prijeËi da bez straha zakoraËimo u tajnu Radosne vijesti, u puninu istine koju je æivio i nauËavao njezin Sin.

U BOGU NAM JE SVEZar nam naπe manjkavosti moraju biti rasadnik oholosti? ©to nas to tjera da iz vlastite prolaznosti, nesavrπenosti i ograniËenosti prkosimo Gospodinu, tko nas spreËava da poemo za Isusom? Je li to laæno zmijino obeÊanje da Êemo biti kao Bog, da Êemo postati bogovi, da Êemo spo-znati dobro i zlo, da Êemo sami gradi-ti vlastitu sreÊu i trasirati vlastite puto-ve? Ponekad nam je teπko shvatiti da tek u Bogu koji je postao Ëovjekom moæemo prepoznati vlastitu sliku, da tek u odrazu njegova lica, koji je boæanska neizmjernost, moæemo otkri-ti vlastito lice, ali jednako tako prepo-znati sav jad i bijedu koji nas od njega odvajaju. U Bogu smo veliki, a bez njega smo nitko i niπta. U njemu je snaga, istina i punina, u njemu je pravda, mir, radost i ljubav. Dok trËkaramo za laænim vrijednostima, dok se pokuπavamo dokopati blaga zemaljskoga, dok bjesomuËno izvlaËi-mo svoj dio iz lonca pohlepe i poæude, postajemo robovi vlastite

Bdijmo i budimo spremni

Majci maloga BožićaNoÊas Êu biti ptica od srebrnih krila tkanai rosit Êu biserje na snijegom zavijane putezapaliti svjetlost zvijezda na nebeskom svoduprosuti pregrπt zraka ljubaviu tvoje blagoslovljene majËinske skuteA Sin Êe tvoj πutjeti k’o uvijek kad ga traæimhoÊu li u toj πutnji njegov glas prepoznati moÊiJer srebrnom stazom od snijegapo neugaæenu putuznam da Êe razbiti tiπinui u moje srce snagom VjeËne RijeËi doÊiZato Êu biti ptica od srebra satkanaπto se iz bjeline snijega raa i kuca na njegova vratau kljunu od vatre njemu Êu noÊas donijeti srcekoje Êe plamtjeti sjajem od Ëistoga zlata.Roza BRKU©IΔ - Hrvoslava

M 1_11.qxd 26 12/13/10 6:03 PM

”MARIJA” 1/2011. - 27

ograniËenosti i sebeljublja, zatoËenici uloga koji donosi oËaj i beznae.Tek potpunim predanjem u ruke Gospodinove, ispunjeni sigurnoπÊu i preplavljeni molitvom, znat Êemo koraËati za Isusom, spoznat Êemo radost i dodirnuti ljepotu. Nestat Êe strahovi, rasplinut Êe se planovi, ishla-pjet Êe æelje i razbistrit Êe se snovi. Stopit Êemo se sa stvarnoπÊu novoga neba i zemlje, uroniti u tajnu spasono-snog Velikog Boæjeg plana.

GLAS KOJI NAS VODISlijedimo Gospin glas koji nas vodi sakramentu pomirenja, koji nas izvlaËi iz mreæe njezina i naπeg neprijatelja, koji nam pokazuje put do Srca Bezgreπnoga, koji nas uvodi u svjetlo-sti kriæa Otkupiteljeva. U zajedniËkoj molitvi s Majkom oplemenit Êemo tije-lo, iz njega protjerati mrakove, osvije-tlitiu ga svetoπÊu kako bi postalo dostojno prebivaliπte Duha Svetoga. Gospa nam savjetima i zagovorima pomaæe da s radoπÊu u srcu i ËistoÊom u duπi primamo Euharistijsko jelo, da se usavrπavamo u poniznosti i dobroti, da se u potpunosti udaljimo od zavodnikovih mamaca, da ih pre-poznajemo u znakovima koji se neprestano udvo struËavaju, koji zagauju oËi i uπi, koji su se podmu-klo uvukli u krasotu istine. Poziva nas da budemo spremni za dane πto dohode, da ni u jednom trenutku ne zaboravimo tko smo i kamo idemo, da se okrenemo Isusu i slijedimo nje-gov nauk. Jer svi ostali putovi vode u propast, Ëemu smo, kad otvorimo oËi, i sami svjedoci.Jakov DÆOLIΔ

u k u t k u s m a r i j o m

Majci maloga BožićaMajci maloga BožićaNoÊas Êu biti ptica od srebrnih krila tkanaNoÊas Êu biti ptica od srebrnih krila tkanai rosit Êu biserje na snijegom zavijane putei rosit Êu biserje na snijegom zavijane putezapaliti svjetlost zvijezda na nebeskom svoduzapaliti svjetlost zvijezda na nebeskom svoduprosuti pregrπt zraka ljubaviprosuti pregrπt zraka ljubaviu tvoje blagoslovljene majËinske skuteu tvoje blagoslovljene majËinske skuteA Sin Êe tvoj πutjeti k’o uvijek kad ga traæimA Sin Êe tvoj πutjeti k’o uvijek kad ga traæimhoÊu li u toj πutnji njegov glas prepoznati moÊihoÊu li u toj πutnji njegov glas prepoznati moÊiJer srebrnom stazom od snijegaJer srebrnom stazom od snijegapo neugaæenu putupo neugaæenu putuznam da Êe razbiti tiπinuznam da Êe razbiti tiπinui u moje srce snagom VjeËne RijeËi doÊii u moje srce snagom VjeËne RijeËi doÊiZato Êu biti ptica od srebra satkanaZato Êu biti ptica od srebra satkanaπto se iz bjeline snijega raa i kuca πto se iz bjeline snijega raa i kuca na njegova vrata na njegova vratau kljunu od vatre njemu Êu noÊas donijeti srceu kljunu od vatre njemu Êu noÊas donijeti srcekoje Êe plamtjeti sjajem od Ëistoga zlata.koje Êe plamtjeti sjajem od Ëistoga zlata.Roza BRKU©IΔ - HrvoslavaRoza BRKU©IΔ - Hrvoslava

M 1_11.qxd 27 12/13/10 6:03 PM

p r i g o d e

28 - ”MARIJA” 1/2011.

Na blagdan Bezgreπnog zaËeÊa bl. Djevice Marije, 8. prosinca 2010. mjesni biskup sluæbeno je priznao Gospina ukazanja u Wisconsinu (SAD). »itanjem odredbe za misnog slavlja u svetiπtu Champion, David Ricken, biskup Green Baya u saveznoj dræavi Wisconsin, potvrdio ih je ovim rijeËima: ”S moral-nom sigurnoπÊu i na temelju crkvenih pravila izjavljujem da su dogaaji, uka-zanja i poruke koje je primila Adela Brise u listopadu 1859. nadnaravnog znaËaja, i ovim ih odobravam kao vjero-dostojnima - iako ne obvezatnima - za vjernike krπÊane.” Privatne objave, naime, ne spadaju u sræni polog vjere, niti æele proπiriti ”sluæbenu” objavu pa ih vjernici nisu duæni ni prihvatiti. Time ameriËko svetiπte Gospe od PomoÊi postaje prvo i jedino marijansko proπteniπte u SAD koje u svojim temelji-ma ima Gospina ukazanja koja su sluæbeno priznale crkvene vlasti.

BLJEŠTAVA BJELINARijeË je o ukazanjima koja su se dogodi-la tijekom g. 1859. u tri navrata. Gospa se ukazala Adeli Brise (1831.-1896.), dje-vojci koja se u SAD doselila iz Belgije, i s njome razgovarala.Neπto nesvakidaπnje. Adela je tvrdila da je Gospu vidjela prvi put poËetkom listopada. Ukazala joj se kao gospoa odjevena u bljeπtavu bijelu haljinu, sa æutim pojasom i zvjezdanom krunom na glavi. Nakon nekoliko trenutaka vienje

je polako nestalo, bez ijedne rijeËi.IduÊe nedjelje, 9. listopada, Adela je iπla na sv. misu. Ponovno je vidjela Gospu. ©to reÊi i kako se nakon toga ponijeti?Pametan Ëovjek savjetuje se sa starijim i iskusnijim. Nakon misnog slavlja, Adela je imala prigodu zaustaviti se sa svojim ispovjednikom i s njime porazgovoriti o tome πto je vidjela i doæivjela. Ako se radi o nebeskoj glasnici, ona Êe joj se ponovno ukazati. Tako joj je rekao ispo-vjednik. Mudar Ëovjek! Boæje djelo ne moæe propasti! A da ne ostane u nedou-mici, potaknuo ju je nek u iduÊem uka-zanju u ime Boæje upita prikazu tko je i πto od nje hoÊe.Nebeska glasnica opet se javila. Bilo je to na povratku kuÊi. Vidjelica postupi prema ispovjednikovu savjetu. Upitala je tko je i πto æeli.- Ja sam Kraljica Neba koja moli za obraÊenje greπnika, a æelim da to Ëiniπ i ti. Jutros si primila sv. priËest, to je dobro, ali moraπ Ëiniti joπ viπe. Obavi æivotnu ispovijed i prikaæi sv. priËest za obraÊenje greπnika. Ako se ne obrate i

Priznata jošjedna ukazanja

M 1_11.qxd 28 12/13/10 6:03 PM

p r i g o d e

”MARIJA” 1/2011. - 29

ne budu Ëinili pokore, moj Sin bit Êe prisiljen da ih kazne.Ukazanje je otajstvo. Jedna od æena s Adelom osjetila je da se neπto dogaa, ali niπta nije vidjela ni Ëula. Upitala je vidjelicu, s kime govori i zaπto ona niπta ne vidi.- Kleknite! Gospoa kaæe da je Kraljica Neba! - reËe joj Adela. Na to Gospoa ljubazno pogleda njezine drûge i reËe: - Blaæeni koji vjeruju, a nisu vidjeli!Zatim proslijedi Adeli:- Zaπto ovdje dangubiπ dok tvoje drûge rade u vinogradu moga Sina?- Gospoo draga, πto bih drugo mogla raditi? - upita Adela Gospu.- Skupi djecu ovoga divljeg kraja i pou Ëi ih πto bi morali znati da bi se spasili.- Kako ih mogu pouËiti onome πto i sama vrlo malo poznajem? - preupita æena Gospu.- PouËavaj ih katekizam, nauËi ih kako Êe se kriæati i pristupati na svete sakra-mente. To je ono πto æelim da Ëiniπ. Idi i ne boj se niËega, ja Êu ti pomoÊi! - reËe joj Gospa.Adelin otac na tom mjestu sagradi malu kapelu, mjesto koje je kasnije sagraena crkva, a ona nastavi Ëiniti kako ju je Gospa uputila, da bi i njezini ”nauËili ljubiti Marijina Sina”. Utemeljila je æensku redovniËku druæbu i poslanje koje joj je povjerila nebeska glasnica ustrajno obavljala sve do prelaska u vjeËnost 1896. godine.

PRIZNANJE UKAZANJACrkvi se ne æuri. Trebalo je proÊi viπe od stoljeÊa da crkvene vlasti provedu temeljitu istragu. Mjesni biskup David Ricken dao se na ispitivanje ukazanja i njihovih posljedica. To je potrajalo goto-

vo dvije godine. ZapoËelo je u sijeËnju g. 2009., a zavrπilo poËetkom prosinca 2010. Biskupija Green Bay na svojim mreænim stranicama objavila je materija-le o ukazanjima u Crkvi uopÊe. Meu ostalim, dokumenti tumaËe kako dijece-zanski biskup, a ne Sveta Stolica ili Biskupska konferencija, ima odgovor-nost iznijeti svoj sud o istinitosti uka za-njâ za koja se kaæe da su se dogodila na podruËju njegove biskupije.Zamje Êu je se da Crkva nije priznala sva ukazanja koja su joj kroz povijest prija-vljivana. Izmeu g. 1928. i 2002. izriËito je odbila 30 navodnih ukazanja. U iska zima vidjelaca istraæivaËke komisije otkrile su protuslovlja. I u SAD su, npr., predmnije-vana ukazanja u Necedahu (Wisconsin) i Baysideu (New York) is pi tivana i napo-kon proglaπena laænima. U prvom sluËaju vidjelica je pristaπama napustila Crkvu, a u Bayside dio ih je zastranio. Osim toga, neka ukazanja biskupi nisu priznali, ali su na mjestima gdje su se ona, navodno, dogodila, odobrili πtovanje.”Nitko ne moæe dokazati nadnaravno”, stoji, meu ostalim, u biskupovoj izjavi. ”Crkva prosuuje ukazanja na temelju toga koliko su u skladu sa Svetim pismom, crkvenom Predajom i uËenjem Crkve, te na temelju duhovnih dobara koja su iz njih proiziπla u æivotu osoba, promatrajuÊi pri tom ima li neπto u æivotu vidjelaca πto bi opovrgavalo vje-rodostojnost priËe o njima.”U srediπtu je svakog ukazanja evane os-ka poruka. Isusova Majka podsjeÊa krπÊanina na vjeËne istine, poziva ga neka uËvrsti svoju vjeru, oæivi nadu i ojaËa ljubav. Tako Gospina ukazanja posuvremenjuju Kristovu poruku u odreenom mjestu i vremenu.Kamenko JOLIΔ

M 1_11.qxd 29 12/13/10 6:03 PM

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

30 - ”MARIJA” 1/2011.

ImajuÊi u vidu hrvatsku druπtvenu situ-aciju i hvale vrijednu akciju borbe protiv korupcije, oslanjajuÊi se na poruku hrvatskih biskupa sa zasjedanja u Lovranu od 21. listopada 2010., komisija “Iustitia et pax” HBK upozorila je na Ëinjenice, druπtvene procese, koji nam mogu pomoÊi u uspjeπnijoj borbi protiv mita i korupcije, ali i na procese koji u opravdanoj borbi protiv korupcije dovode do toga da se izgube iz vida pravedni ciljevi te se pozitivni rezultati pretvore u suprotnost koja prijeti da se prometne u lijek gori od bolesti. Dijelove toga upozorenja iskoristili smo za kratka razmatranja koja nam mogu posluæiti kao uvodi u pojedina otajstva radosne krunice.

1. ANĐELOV NAVJEŠTAJ MARIJINato Marija reËe: ”Evo sluæbenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rijeËi!” I aneo otie od nje. (Lk 1, 38)Mito i korupcija nisu nastali u suvre-menoj hrvatskoj dræavi kako se to danas (naæalost opet zbog plitkih dnevnop-olitiËkih razloga) æeli katkad prikazati ili kako to izgleda u medijski privlaËnim predstavljanjima. Mito i korupcija u hrvatskom druπtvu imaju dugu povijest. RijeË je o druπtvenom fenomenu i prob-lemu koji se na toj razini treba poimati i rjeπavati. To je stvar naslijeenoga men-taliteta koji moramo mijenjati.Dok razmatramo kako je Aneo navijes-

Mito, korupcija i klima u društvu

tio Mariji da Êe zaËeti i roditi Sina Boæjega, molimo svjetlo Duha Boæjega, da se usmjerimo na bît problema i pokrenemo mehanizme koji Êe ruπiti tvorce mita i korupcije, a ne na progon i etiketiranje pojedinaca i skupina, πto je posao policije i pravosua. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu

2. MARIJINO POHOĐENJE ELIZABETIUe u Zaharijinu kuÊu i pozdravi Elizabetu. »im Elizabeta zaËu Marijin pozdrav, zaigra joj Ëedo u utrobi.(Lk 1, 40-41)Mito i korupcija zastranjujuÊe su druπtvene pojave od kojih nisu izuzeta ni suvremena europska druπtva. Teoloπki reËeno, tu je rijeË o greπnoj naravi Ëovjeka, odnosno o strukturama grijeha, od kojih se Ëovjek na osobnoj razini i druπtvo na strukturalnoj razini moæe i mora Ëistiti i oslobaati. To je trajan proces i zahtjev od kojega ni jedan Ëovjek ni druπtvo nisu i nikada neÊe biti pomilovani. Dok razmatramo kako je bl. Djevica Marija pohodila rodicu Elizabetu, moli-mo da naπe druπtvo bude ureeno po naËelima zajedniËkog dobra, πto znaËi da se svakom pojedincu na najbolji moguÊi naËin omoguÊi da razvije svoje kvalitete i sudjeluje u druπtvenom æivotu. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu

3. ISUSOVO ROĐENJE U BETLEHEMUI porodi sina svoga, prvoroenca, povi ga i poloæi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratiπtu.(Lk 2, 7)Ako vlast obeÊava uhiÊenja i procese, oporba joπ viπe uhiÊenja i procesa, ako

M 1_11.qxd 30 12/13/10 6:03 PM

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 1/2011. - 31

mediji donose presude i vode “procese” ljudima, πto se kod nas veÊ dulje vri-jeme dogaa, tada je rezultat takve djelatnosti opet druπtvena nesigurnost koja raa politiËku nestabilnost, pravnu nesigurnost i gospodarsku stagnaciju. Nesigurnost raa nepovjerenjem. U takvoj klimi nemoguÊe je ostvariti bilo kakav, a pogotovo ne brz, gospodarski razvoj i oporavak. Dok razmatramo kako je bl. Djevica Marija rodila Isusa u πpilji u Betlehemu i poloæila ga u jasle, molimo da shvatimo kako je kljuËni Ëimbenik za razvoj svak-og oporavka Ëovjek, a Ëovjek je biÊe koje æivi od povjerenja.OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu

4. PRIKAZANJE ISUSOVO U HRAMU©imun ih blagoslovi i reËe Mariji, majci njegovoj: ”Ovaj je evo postavljen na pro-past i uzdignuÊe mnogima u Izraelu i za znak osporavan...”(Lk 2, 34)

Ako nastavimo s borbom protiv mita i korupcije tako da je svedemo na razliËi-te procese, onda nam se moæe dogoditi da nam lijek uistinu bude gori od bole-sti, odnosno da uzrokujemo opÊu druπ-tvenu nestabilnost prouzrokujuÊi porast, a ne pad, zala mita i korupcije u druπtvu.Dok razmatramo kako je bl. Djevica Marija Ëetrdeseti dan poslije poroda pri-kazala Isusa u Hramu, molimo za politiËare, intelektualce, a posebno medije, da ne stvaraju druπtvenu moral-nu paniku i ne osuuju ljude kojima krivnja nije dokazana, a joπ manje da progone i prozivaju Ëlanove obitelji osumnjiËenih i osuenih.OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu

5. ISUSA NALAZE U HRAMUSvi koji ga sluπahu bijahu zaneseni razumnoπÊu i odgovorima njegovim. (Lk 2, 47)Bez namjere da se bilo koga pomiluje od odgovornosti, bilo politiËke bilo kaznene, dræimo da je svakoj vlasti i oporbi, politiËkim elitama u Hrvatskoj, jedan od prvih zadataka da ustanovama u druπtvu pomognu raditi svoj posao, a ne da ih u tome smetaju. Temeljna ustanova koju u ovom surjeËju moramo poπtivati je hrvatska dræava.Dok razmatramo kako je bl. Djevica Marija naπla Isusa treÊi dan u Hramu meu nauËiteljima, molimo za one koji obnaπaju visoke dræavne sluæbe da s viπe razboritosti i otmjenosti nastupaju u javnosti, posebice kada predstavljaju dræavu u inozemstvu, da budu spremni preuzeti odgovornosti, a ne posramljivati vlastitu dræavu. OËenaπ, 10 Zdravomarija i SlavaocuKAJO

M 1_11.qxd 31 12/13/10 6:03 PM

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

32 - ”MARIJA” 1/2011.

RijeË Boæja, po kojoj je sve stvoreno i po kojoj sve postoji, Kralj je vjekova i Gospodar svih naroda, kojemu ima doÊi svaki smrtnik - sa svojim djelima. Njegova Majka javlja se na poËetku nove godine s njim u naruËju. Preko njega gleda u sva vremena i u sve pro-store, po njemu pokazuje svoju moÊ, svoju slavu i ljubav...Po Mariji Bog dijeli svoje milosti, jer nam je po njoj dao sve blago svoga raja - Utjelovljenu ljubav, a kad je njega dao, darovao nam je i sve ostale milos-ti, koje prolaze preko njezinih ruku. Ona je naπa posrednica...O kako moramo biti sretni da imamo takvu majku, koju zloba nije takla, koja je sva u svjetlosti i s oËaravajuÊom dobrotom i ljubavi. Njoj je povjerena naπa sudbina, naπe opstojanje u vre-menu, naπ hod prema eshatonu i naπ konaËni cilj.Zabrinuti smo zbog teπkih prilika koje nas okruæuju, zbog predstojeÊih dogaaja koji nam prijete: da poharaju sve naπe bogatstvo, da uniπte osobnost, obitelj, moral i slobodu. Da nas uvedu u duhovno ropstvo; da satru sva naπa dostignuÊa, da nas optuæe za zlo, a koje su sami uËinili, izvrπili.Tko Êe podiÊi glas u naπu obranu? Tko Êe nas zaπtititi, obraniti, smiriti? Tko Êe nam pomoÊi?Samo ona koja u svome naruËju nosi boæansko »edo, koje je vjeËni Bog! Njoj

se s pouzdanjem utecimo, nju molimo ranjena i bolna srca, njoj izruËimo sve svoje dane, svoje vrijeme, svoj prostor, svoju slobodu, buduÊnost i vjeËnost.Iskreno joj se molimo jer ona poznaje sve naπe staze, sve naπe suze i vapaje, naπ jecaj i jauk. Zna naπu bol, jer je i nju potresla smrtna borba njezina Sina i zbog toga je on, SvemoÊni, spreman udijeliti joj svaku milost.Budimo Ëista srca, spremni oprostiti svaku nanesenu uvredu. Molimo poput sv. Franje Saleπkoga: ”Oslobodi moju duπu i moje tijelo od svakoga zla i daj mi sve kreposti, nadasve poniznost.” Jer pozniznost je moÊna snaga. Po njoj je i Bezgreπna omiljela svome Bogu i zasluæila milosti. A najveÊa je milost bogomajËinstva. Vjerovala je da Êe se ispuniti ono πto joj Gospodin navijeπta po anelu Gabrijelu. S vjerom i poniznoπÊu pribliæimo se i mi betle-hemskoj πtali i Marijinu Srcu te molimo da nam daruje Isusa, koji se zbog nas utjelovio, jer nas je ljubio, jer je æelio da nas spasi i otkupi te vrati k Ocu.U Marijinu je zagrljaju sve blago raja, pa joj se nemojmo ustruËavati pristupiti, ispruæiti svoje ruke prema onome koji nam svoje pruæa; koji Êe nam - po Mariji - otvoriti svoje Srce i udijeliti potrebne milosti, a posebno one koje se odnose na naπe vjeËno spasenje. Jer to je cilj naπega æivota: da se vratimo svome Bogu, Ocu i Stovritelju, i da zau-vijek budemo sretni u jedinstvu s trojst-venim osobama. A to Êe nam poniznom molitvom izmoliti Marija, Majka, koja nas ljubi i koja je za naπe spasenje tol-iko trpjela. Shvatimo da blagdan BoæiÊa ima znaËenje: da Bog bude s nama!s. Marija OD PRESVETOG SRCA

S Marijom u nova vremena

M 1_11.qxd 32 12/13/10 6:03 PM

Izvukla je Gospa- Kolika Ëast da dolaziπ u naπ dom! Reci mi, πto te ovamo dovelo?- Predala sam molbu da budem prim-ljena u vaπ dom. Znam da se dugo Ëeka, ali vjerujem da Êe mi Gospa pomoÊi i da Êu brzo u nj doÊi. Ona je potpuno promijenila moj æivot. Iz tuge me vratila u radost, iz nemira u mir, iz æalosti u radost, iz bijede u bogatstvo duha, iz depresije u aktivnost æivota... I πto da ti joπ kaæem?! Sretna sam i zadovoljna. Kao nikad. Nakon jedne ispovijedi pod okriljem Majke Boæje u Mariji Bistrici moj æivot krenuo je sasvim novim smjerom. Iz oblaËna vremena moje duπe zasjalo je pravo sunce. Gospa mi je podarila mir srcu i duπi te mi pokazala put kojim mi je iÊi.- Ne mogu te prepoznati! Pa, ti si sas-vim druga osoba! I πto Êeπ sada?- Posao sam izgubila. »ekam na radno mjesto. Za onoga tko æeli radi-ti, posla se uvijek nae! Volontiram zasad u jednoj udruzi. Sretna sam da mogu brigu voditi o drugima i njima pomagati. To me ispunja zadovolj-stvom, daje mi poleta i volju za daljnji æivot i rad. Svakog dana naem se u kapeli, a iz svete mise crpem snagu za svagdanji æivot i rad. Nemam mnogo, ali sam bogata jer imam Boga u svom srcu i mir dubo-ko u svojoj duπi. Predala sam se Providnosti i vjerujem da Êe me ona voditi pravim putem te me nikad neÊe ostaviti.- Baπ mi je drago! Nek se Gospa briga za tebe i vodi te kroz æivot!Ana VR»EK

”MARIJA” 1/2011. - 33

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

BoæiÊVeÊ pada sjaj betlehemske

zvijezdena staze.Joπ samo maloi pjevat Êemo pjesme blizini.TeÊi Êe molitve.I mi Êemo znati, mislima

uprtim prema Nebu,da se rodio Krist, Kralj mira -i da je tuu zajedniπtvu.Stajat Êemo sabrano, skruπeniu predanju.Lica Êe nam gorjeti od

neobiËne radostiu kojoj sve æivi neobjaπnjivom

Ljepotom.

I. STOJANOVIΔ

M 1_11.qxd 33 12/13/10 6:03 PM

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

34 - ”MARIJA” 1/2011.

ZA DOMOVINUU svetiπtu Majke Boæje na Kamenitim vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10

sati moli se krunica za hrvatski narod i Domovinu, a posebno za slobodu

uhiÊenih branitelja.

Novi duhovni centarMisionari Presv. Srca Isusova preuzeli su Pastoralni centar za djecu i mlade ”Dom sv. Jelene” u Dramlju kraj Crikvenice i u njemu zapoËeli raditi. O tome moæete viπe doznati na: www.duhovni-centar-dramalj.com. Adresa: Duhovni centar, Dramalj 2, 51265 Dramalj.

Festival sv. Cecilije14. i 21. studenoga odræan je Festival sv. Cecilije 2010., koji je u varaædinskojstolnici Uznesenja Marijina okupio rekordnih 1200 crkvenih pjevaËa iz 40-ak zborova s podruËja varaædinskebiskupije. (GK)

Obljetnica i molitva za nastradaleZagrebaËko svetiπte Sveta Mati Slobode proslavilo je 14. studenoga svoju 10. obljetnicu, a misno slavlje predvodio je kardinal V. PuljiÊ. U njemu je 18. stude-noga misno slavlje za pokojne branite lje, s naglaskom na stradale u Vuko varu, predvodio je biskup I. ©aπko. (GK)

19 godina kasnijeU ©kabrnji je, u crkvi Uznesenja Marijina, 18. studenoga nadb. Æ. PuljiÊ predvodio misno slavlje u povodu 19. obljetnice pokolja za napada srpskih odmetnika za Domovinskog rata. (IKA)

Blagoslov slike Gospe od ZdravljaU slavonskobrodskoj æupi bl. Alojzija Stepinca 21. studenoga æupnik T. ΔuriÊ blagoslovio je preslik Gospe od Zdravlja koji su postavili u kapelu do nedavno blagoslovljenog kriæa posveÊena hrvat-skim muËenicima. (IKA)

Dani fra Ante TomičićaU rijeËkoj crkvi Gospe Lurdske na Æabici od 22. do 25. studenoga odræani su Dani fra A. TomiËiÊa, sl. Boæjega koji je u obliænjem samostanu proveo

posljednje godine i Ëiji se posmrtni osta-ci Ëuvaju u kripti crkve. (HKR)

Marka ”Božić 2010.”Hrvatska poπta pustila je 25. studenoga u optjecaj marku ”BoæiÊ 2010.” na kojoj je motiv Poklonstvo pastira J. Biffela. Auktor joj je T. VlainiÊ, dizajner iz Splita, tiskana je u milijun primjeraka u vrijed-nosti od 3,10 kn. (GK)

Glazbeniku Sokolu u častU prigodi predstavljanja knjige Glazbe-nik fra Bernardin Sokol M. Riman, u dubrovaËkoj crkvi Male braÊe 25. stude-noga devet dubrovaËkih pjevaËkih sku-pina izvelo je djela fra B. Sokola, kojega su 28. rujna 1944. partizani netragom odveli s Badije. Meu njima isticale su se i marijanske skladbe. (GK)

Kod Gospe Brze pomoćiOd 16. studenoga do 2. prosinca tri puta kuπana je provala u crkvu Gospe Brze pomoÊi u Slavonskom Brodu. Tako je 16. studenoga provaljeno u πkrabicu u predvorju, 24. studenoga pokuπana je provala u sakristiju, a sliËno i 2. prosin-ca. Obavljen je oËevid i poduzete daljnje radnje. HodoËasniËku glavnu misu u svetiπtu je 8. prosinca predvodio biskup –. HraniÊ. (IKA)

Bdjenje za životU poæeπkoj crkvi sv. Lovre, odræano je 27. studenoga bdjenje za æivot koji se raa. Predsjedao je biskup A. ©kvorËeviÊ, a sudjelovali su Ëlanovi udruge S Marijom za æivot koji se ondje okupljaju subotom. (GK)

M 1_11.qxd 34 12/13/10 6:03 PM

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 1/2011. - 35

Procesija svjetlaUlicama zagrebaËke æupe Majke Crkve i sv. M. Kolbea na TrnovËici odr æana je 28. studenoga procesija svjetla u Ëast Gospe od »udotvorne medaljice i na spomen dehonijanskih muËenika. (IKA)

Godina Gospe Voćinske - ostajeNa sjednici Prezbiterskog vijeÊa 29. stu-denoga u Poæegi istaknuto je da svi pla-nirani programi u poæeπkoj biskupiji u Godini Gospe VoÊinske ostaju, a dobit Êe znaËenje priprave za Dan obitelji i Papin dolazak. Posveta voÊinske crkve mogla biti 5. srpnja 2011., a u toj prigodi trebale bi hodoËastiti obitelji s brojnom djecom i crkveni pjevaËki zborovi. Osim toga, 13. prosinca 2010. na 19. ob ljetnicu razaranja voÊinske crkve i ubojstva 45 neduænih, bit Êe blagoslov ljena skulptura SuÊutne Gospe ispred svetiπta u spomen ærtvama, a toga dana hodoËastit Êe hrvatski brani-telji, vojska i policija. 2. i 3. travnja, odræat Êe se kriæni put mla dih Ëiji je cilj voÊinsko svetiπte. HodoËa πÊe djece u VoÊin i kandidata za potvrdu bit Êe 7. svibnja 2011. Susret mladih bit Êe 14. svibnja 2011., a ministranata i Ëlanova Dje la za duhovna zvanja 22. lipnja 2011. HodoËaπÊe vjernika iz juænog dijela biskupije bit Êe 21. kolovoza, a slavon-sko-podravskog dijela 4. rujna. (IKA)

Mozaik obiteljskih pravaU pastoralnom centru Bezgreπnog zaËe-Êa u Zadru, P. HodæiÊ predstavio je 30. studenoga Mozaik obiteljskih prava, 15 katehetskih radionica pripremljenih za Nacionalni dan obitelji u Zagrebu. (GK)

Duhovna obnova svećenikaU Vepricu je 1. prosinca odræana duhov-na obnova sveÊenika splitsko-makarske nadbiskupije. Misno slavlje je predvodio nadb. M. BariπiÊ, a prigodno predavanje imao je fra A. Akrap. (GK)

O Gospinim svetištima i crkvamaNa simpoziju u Sisku 3. i 4. prosinca u povodu obljetnice ponovne uspostave sisaËke biskupije, fra P. Lubina odræao je i predavanje o Gospinim svetiπtima i crkvama na tom podruËju. (KJ)

Predstavljen almanahNakon misnog slavlja na blagdan sv. Barbare, 4. prosinca, u Belcu je u crkvi Marije Snjeæne predstavljen almanah Crkva Marije Snjeæne u Belcu - Obno-vom udahnuti novi æivot i sjaj. (GK)

Godina dana Marijina domaU æupi Bezgreπnog Srca Marijina na Jordanovcu u Zagrebu 8. prosinca pro-slavljena je prva obljetnica BolesniËkog prihvatiliπta Marijin dom. Namijenjeno uæim Ëlanovima obitelji teæih bolesnika na duljem lijeËenju u Zagrebu i bolesni-cima koji dolaze na teæe i dulje pretra-ge, tijekom protekle godine ostvarilo je 2800 noÊenja i primilo viπe od 250 gosti-ju, a uzdræava se dobrovoljnim radom i darovima. (IKA)

Bezgrešna u SarajevuNa blagdan Bezgreπnog zaËeÊa u sara-jevskoj stolnici obiljeæena je obljetnica smrti sl. Boæjega nadb. J. Stadlera i 120. obljetnica postojanja Druæbe sestara Sluæavki Malog Isusa. Misno slavlje predvodio je kardinal V. PuljiÊ. (IKA)

Radio Marija u Bosni i HercegoviniU Banjoj Luci je 8. prosinca poËelo emi-tiranje programa Radija Marije BiH pred-stavljanjem Svjetske obitelji Radio Marije i marijanskom glazbom. Nakon toga biskup F. Komarica blagoslovio je pro-storije, tehniku i djelatnike. Program se moæe sluπati na frekvenciji FM 98,9 Mhz, a kada emitiranje u Sarajevu poËne, moÊi Êe se sluπati na frekvenciji FM 103,3 Mhz. Svoj program emitirat Êe i preko interneta i satelita. (IKA)

M 1_11.qxd 35 12/13/10 6:03 PM

a f o r i z m i π a l e

36 - ”MARIJA” 1/2011.

Ne mogu æivjeti umjesto drugoga, ali mogu - za drugoga.

Suænji iza reπetaka uvijek su u pred-nosti pred suænjima - na slobodi.

NaËin æivota govor je koji se Ëuje - oËima.

Ne mijenjaj dres prije nego utvrdiπ od kakva je ”materijala” satkan.

Ako oporba ne zna gdje je prag to lerancije, mogla bi i dalje - ostati oporbom.

”Dolje πiba pri odgoju!” - kaæu peda-gozi. ”Æeljeznom πipkom ubio je πkolskog druga!” - napisali su novinari...

Svijet ne mogu mijenjati oni koji se trebaju mijenjati.

Ne æive li ljudi ljudski, konaËno ne samo æivotare, nego i æivinare.

U zajednici bez zajedniπtva ostatak drukËijih Ëesto se odreuje za - odstrel.

Katkada je potrebno pobjeÊi od dru-gih, ali pobjegneπ li sam od sebe, postao si stup od soli i izloæen kiπi.

Vuk je zaπtiÊena zvijer i slobodno razdire stada, dok je Ëovjek muti-rao u vuka i Ëovjeku - postao vuk.

Davati, a niπta ne oËekivati, znaËi - lijepim se stvarima nadati.

Ima samo jedan zub, a uspijeva zagri-sti u svaËiji æivot, to je zubvremena.

Kupiπ li djetetu koπilju, a ne pouËiπ ga πto se ispod nje nalazi, koπulja Êe ubrzo - postati krvava.

Tvrdoglavac udario glavom o zid i os tao na nogama, ali nema jam-stva da se drugi put - neÊe onesvi-jestiti.

Stanko RADIΔ

DOBRA ZA OČI- Mrkva je veoma zdrava za oËi! - Otkud ti to?- Pa kad si vidjela zeca s naoËalama?!

BUĐENJEMarijo za sata zaspao. UËiteljica Êe:- Probudi ga! Zar ne vidiπ da spava?!- Probudite ga Vi, zbog Vas je zaspao!

MATEMATIKA- Ako imaπ dvije cocacole i jednu dadeπ bratu, a drugu sestri, πto ostaje tebi? - pita uËiteljica Marija.- Velika æe!

UPALJAČ- Gospon konobar, gledajte πto sam naπao u juhi: upaljaË!- Baπ Vam hvala! Tko kaæe da viπe nema poπtenih ljudi!?

PRIJE MUŠKARAC- Zaπto je Bog najprije stvorio muπkarca, a zatim æenu?- Da bi ga imao tko savjetovati!

- Zaπto se Isusu nisu poklonili oni veliki?- Oni ga nisu uspjeli prepoznati!

M 1_11.qxd 36 12/13/10 6:03 PM

Benedikt XVI. - SVJETLO SVIJETA - Papa, Crkva i znakovi vremena - Jedinstvena knji-ga u povijesti Crkve nastala je iz višednev-na razgovora novinara P. Seewalda s Papom. Još nikada nije neki papa tako izravno i otvoreno odgovarao na ključna pitanja o gorućim temama u Crkvi i društvu: Kako Papa vidi sebe i svoju papinsku služ-bu? Je li razmišljao o povlačenju? Što je uzrokovalo svećeničko spolno zlostavljanje i je li bilo ”zataškavanja”? Znači li potvrđiva-nje dobrote ljudskoga tijela pledoaje za ”bolji seks”? Bi li Crkva trebala ponovno raz-motriti učenje o svećeničkom celibatu, ženama svećenicama, kontracepciji i istos-polnim vezama? Pričešćivanje rastavljenih i ponovno vjenčanih katolika? Postoji li u Katoličkoj Crkvi raskol i je li potreban Treći vatikanski sabor? Ima li ikakve nade za jedinstvo kršćana? Je li moguć istinski dija-log s islamom i židovstvom? Je li kršćanstvo jedina istina? Može li papa govoriti u ime Isusa Krista? Je li papa stvarno ”nepogre-šiv”? Približava li se kraj svijeta i drugi Kristov dolazak? Što kršćanstvo nudi suvremenom svijetu? - Narudžbe: Verbum,Trg F. Tuđmana 1, 21000 SPLIT, a može se kupiti i u Verbumovim knjižarama.HRVATSKE BOŽIĆNE POPIJEVKE - 14 najpo-znatiji božićnih pjesama koje pjeva mješoviti zbor Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu pod ravnanjem fra S. Romca. - Narudžbe: Samostan Gospe od Zdravlja, Trg G. Bulata 3, 21000 Split.Ignac Munjko - HRVATSKE PLANINE I VISOVI - Na 353 stranice, planinar od rane mladosti, poznati prirodoslovni stručnjak i veliki ljubitelj prirode, donosi svoje zapise o hrvatskim planinama zajedno s njihovim fotografijama u boji, pri čemu navodi njiho-ve prirodoslovne značajke, kulturno-povije-sne i sakralne objekte te njihovu važnost u fizičko-duhovnoj rekreaciji. Novčana dobit od prodaje ide za gladnu djecu Misije Zambija u Africi. - Narudžbe: Br. Stjepan Dilber, Palmotićeva 31, 10001 Zagreb,pp. 699, tel (01) 48-03-080.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 1/2011. - 37

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - prikladno za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna po jedna žena opisana - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mari-janske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj po-znatije marijanske molitve - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz mar-ijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. raz-matranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184.

n o v a i z d a n j a

M 1_11.qxd 37 12/13/10 6:03 PM

U spomen na naše drage roditelje i sestruPAVU JAKIĆ

Uvijek ste u našim mislima i molitvama. Nek vam Gospodin bude milostiv i udijeli vam život vječni!

Zahvalne kćeri i sestre Anđa i Iva s obiteljič. s. Marija Božena

1. siječnja 11 je godina od smrti naše drage majke, svekrve i bake

MATIJE MUŠURAGospodin neka ti bude nagrada!

Sinovi s obiteljima

18. siječnja pet je godina otkako se zauvijek prese-lio u ”kuću Očevu”JOSIP JOLE LUBINA

Dok ti zahvaljujemo što si nas na noge podigao, naučio nas toliko toga, preporučujemo te

Gospodinu, da ti bude dobrostiv!Tvoji sinovi sa svojima

19. siječnja godina je dana otkako je usnula u Gospodinu naša draga

RUŽA SVILIČIĆNeka ti Gospodin bude milosrdan i dobrostiv!

Tvoja djeca i brat Nikola

19. siječnja 14 je godina otkako je Gospodinpozvao k sebi našu dragu

BOŽANU MAREVIĆGospodin neka ti bude milosrdan i obdari te

životom vječnim!Tvoji sinovi Niko i Vinko s obiteljima

21. siječnja 8 je godina kako se Gospodinu zauvijek preselila naša draga

ANA ANĐELKA BIOČIĆNeka ti Gospodin bude nagrada za dobrotu, ljubav i razumijevanje koje si nam iskazivala.

Tvoji sinovi i braća s obiteljima

22. siječnja 7 je godina otkako nas je napustionaš dragi

IVAN JUKIĆ BILANDok ti zahvaljujemo za dobrotu koju si nam iska-

zivao, preporučujemo te Božjem milosrđu.Supruga Jaka, kćerka Maja i sin Tonći s obitelji

23. siječnja dvije su godine otkako je Gospodin pozvao k sebi našu dragu

MARU BULJUBAŠIĆU vjeri da se život mijenja, a ne oduzima u nadi

u ponovni susret na tebe misle tvoj suprug i djeca s obiteljima

30. siječnja pet je godina otkako se Gospodinu zauvijek preselio moj dragi suprug

MATE MORIĆDok ti zahvaljujem na ljubavi, pažnji i vjernosti, preporučujem te Gospodinu i njegovoj ljubavi!

Tvoja supruga Mila

38 - ”MARIJA” 1/2011.

s p o m e nz a h v a l e

Mila Morić, Lincolnwood: Majko Božja, na svemu ti hvala! Bdij i nadalje nada mnom i nad svim mojima, uz dar! - Ljiljana: Majko Božja, zahvaljujem ti na milostima koje si udijelila u protekloj godini meni i mojoj obitelji. Zagovru tvomu i sv. Ante preporuču jem sestru Tatjanu, nećakinju Marinu, oca Stjepana i sebe za zdravlje i bla-goslov u 2011., kao i za zašti tu od zla, uz dar; - Dragica Mirković, Split: Zahvalju jem Gospi na svim milostima te pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Zora Perkov, Tribunj: Hvala ti, nebeska Majko! Ti znades najbolje sve moje nevolje, pogledaj me! - Anđelka Dinarina, Glavice: Gospe moja, na svemu ti hvala! Cuvaj i dalje mene i sve moje, osobito maloga Jo sipa, uz dar; - Julka Krulić, Villers Cotteretx: Hvala Majci Mariji na svemu! Njoj se i dalje preporučujem, uz dar; - Ankica Šunjić ž. Joškova, Staševica: U znak zahvalnosti Gospi za sve milosti i za zdravlje svoje djece šaljem dar za širenje glasnika ”Marija”; - Stana Mikan, Chicago: Hvala Majci Mariji na sve mu! Nek i dalje prati mene i sve moje, uz dar; - Ma ra Gongola, Zagreb: Gospi zahvaljujem na svemu i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Ljiljana Klemeš, Sv. Ivan Zelina: Majci Božjoj hvala na svemu! Nek i dalje bdije nada mnom i svim mo jima, uz dar; - Jagoda Konjuh, Zagreb: Majci Mariji zahvaljujem na ljubavi te joj preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Kristina Huljev, Primošten: Gospi od Loreta zahvaljujem na svim milostima i pod okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, uz dar; - Josip Đu ra-nić, Čakovec: Majko Božja, na svemu ti hvala! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Zdenka Se garić, Ist: Zahvaljujem ti, Majko Nebeska, na sve mu! Bdij i dalje nada mnom i mojima, uz dar; - Ante Škovrlj, Split: Dobra Majko, hvala ti na svemu! Vodi i brani mene i moje najmi-lije, uz dar; - Ana Cimer man, Nedelišće: Majko Božja, hvala ti na svemu! Pod tvoje okrilje stavljam sebe i sve svoje drage, uz dar; - Marija Dabelić, Polače: Gospe moja, hvala ti na svemu! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Slavica Senčar, Nedelišće: Zahvaljujem Ne beskoj Majci na isprošenim milostima te joj prepo ručujem sebe i sve svoje, uz dar; - Katica Kova-če vić, Velika Gorica: Dobra Majko, hvala ti na to likim darovima! Čuvaj i pazi mene i sve moje dra ge, uz dar; - Milka Trcović, Makarska: Gospe moja, hvala ti na svim milostima! Čuvaj i brani mene i moje najmilije, uz dar; - Renata Lovrić, Osijek: Za hvaljujem Nebeskoj Majci na svemu i stavljam se pod njezino okrilje, uz dar; - Ljubica Zvornik, Prelog: Majko Božja, hvala ti na svim milostima! Čuvaj, vodi i pazi mene i sve moje, uz dar; - Mirka Popov, Tri bunj: Hvala Gospi na svim izmoljenim dobri-ma. Njoj preporučujem sebe i sve svoje, osobito svoju unu čad, uz dar; - Ljubica Mužić, Osijek: Majci Nebe skoj zahvaljujem na tolikim dobrima i pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Branka Lesan drić, Katuni: Dobroj Majci hvala na svemu! Nek i dalje svoje budno oko drži nada mnom, uz dar.MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

M 1_11.qxd 38 12/13/10 6:03 PM

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: [email protected].

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: “Slobodna Dalmacija” d. d. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 1/2011. - 39

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima primati ”Mariju”, po: - 10 kn: Ana Borić, Dubočac; Mila Dragun, Tordinci; Zora Šilić, Split; Alojz i Udenka Grden, Novska; Franjka Malnar, Tršće; Mladen Božić, Čakovec; Stipo Benak, Branjin Vrh; Marina Živković, Gašinci; - 20 kn: Anđelka Marinić, Đurđevac; Jula Strinavić, Zapolje; Marko Raguzin, Ilovik; Anica Sić, Rakitovica; - 30 kn: Marija Jadreško, Metković; Marija Batinić, Ploče; Branko Klarić, Varaždin; Tomislav Skoko, Osijek; Ozana Crnogorac, Biograd; Kate Maslić, Zagvozd; Marija Hrabrić, Baška; Zdravka Antunović, Požega; Zorka Ćelić, Podrujnica; Stanka Vidas, Rijeka; Vesna Tomaić, Jastrebarsko; Marija Katavić, Slivno; Ivo Dreno, Knin; Katija Luetić, Makarska; Marija Paulišić, Pazin; Danica Vukušić, Katuni; Mila Vukušić, Katuni; Jakša Mardešić, Komiža; Janja Košćak, Oštrice; Neda Marinović, Slivno; Pero Bošković, Dubrovnik; Amalija Novosel, Gornji Desinec; Blaženka Vukušić, Katuni Prpuša; Marija Miklaužić, Hum na Sutli; Marija Vivoda, Umag; Marija Štefec, Bisag; Bara Skokić, Rijeka; Anica Karšaj, Cerna; Zdenka Norac Kljajo, Otok; Anica Marić, Tordinci; Radenko Marušić, Poreč; Marija Turina, Makarska; Pero Vidović, Orebić; Branko Grobenski, Koprivnica; Ljiljana Vidović, Mlinište; Zorka Medun, Kruševo; Neda Barčot, Vela Luka; Iva Bekavac, Žeževica; Branka Bičić, Sukošan; Lucija Mandić, Otok; Snježana Lipić, Donji Mihaljevec; Aleksandar Petroci, Zagreb; Ruža Brajdić, Bjelovar; Josipa Brnin, Ist; Josip Marinov, Gornji Vezac; Neda Šegović, Turčin; Janja Ižaković, Zagreb; Olivera Batinović, Krvavac; Anica Maloča, Vinkovci; Marija Goljak, Zagreb-Sloboština; Vinko Pavlović, Koprivnica; Boženka Vulin, Pakoštane; Marica Đurđević, Tordinci; Marija Klarić, Jesenice; Eva Bastijanić, Biograd; Dorotea Mandić, Osijek.

MARIJA SVIMA OBILATO PLATILA!

Olga Čarapina, Široki Brijeg: Preporučujem Dobroj Majci sebe i sve svoje, da nas vodi i čuva, uz dar; - Julija Kežić, Staševica: Da Gospa čuva moju djecu, šaljem mali dar za njezin list; Ivan Boban, Lüdenschied: Gospi preporučujem sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani, uz dar; - Ana Dropulić Đonijeva, Staševica: Na čast Gospe a za zadravlje svoje obitelji šaljem dar za širenje ”Marije”; - Jadranka Supić, Zagreb: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz mali dar; - Katica Marević Dragina, Staševica: Preporučujem Gospi Sinjskoj svoje unučice, uz dar za širenje ”Marije”; - Ana Kušurin Mirova, Staševica: Preporučujem se Gospi i sv. Ani, svojoj zaštit-nici, a za širenje ”Marije” šaljem mali dar; - Pava Projić, Trilj: Gospi Sinjskoj pod okrilje stavljam sebe i svoju obi-telj, uz dar; - Dragica Jukić, Otok: Preporučujem Gospi Sinjskoj sebe i svoju obitelj, da nad nama bdije, uz dar; - Slavica Mihaljković, Mačkovec: Majci Božjoj prepo-ručujem sebe i svoje najmilije, uz dar; - Iva Vasilj, Zagreb: Pod okrilje dobroj Majci stavljam sebe i svoje mile i drage, uz dar; - Iva Bekavac, Split: Nebeskoj Majci preporučujem sebe i svoje najdraže, uz dar; - Josip Cikač, Turčin: Majci Božjoj stavljam u zaštitu sebe i svoju obitelj, uz dar; - Manda Valentić, Stari Mikanovci: Preporučujem Majci Božjoj sebe i svoju obi-telj, uz dar; - Marija Brkljačić, Ličko Cerje: Nebeska Majko, tebi izručujem sebe i svoje, da nas čuvaš i vodiš, uz dar; - Vesna Blatančić, Podaca: Nebeska Majko, tebi pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Ivanka Kulundžić, Slavonski Brod: Majko Marijo, tebi preporučujem sebe i sve svoje najdraže, uz dar; - Dubravka Kalac, Slivnica Donja: Gospi od Zdravlja preporučujem svoju djecu i sebe, da nas čuva i brani, uz dar; - Jelena Topić, Baška Voda: Gope moja, tebi preporučujem sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Joso Bojčić, Split: Nebeskoj Majci preporučujem sebe i sve svoje, da nad nama i dalje bdije, uz dar; - Ankica Gambiroža, Zagreb: Majko Božja, moli za mene i sve moje mile i drage, uz dar; - Marija Cvitković, Split: Gospi svojoj preporučujem sebe i svoju obitelj, osobito svoga unučića, uz dar; - Mara Barukčić, Frankfurt: Preporučujem Gospi svoju obitelj, osobito kćerke s nji-hovom djecom, za zdravlje duše i tijela, uz dar.MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

M 1_11.qxd 39 12/13/10 6:03 PM

Otajstvo koje treba æivjeti (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Staviti zajedno (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Remek-djelo æivota (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6»estito darivanje (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Njoj se ukazala (P. Marin) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11U srcu krπÊanskog navjeπtaja (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Ja ljubim svoju Hrvatsku (D. MarkoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14Od tmina i slika do Istine (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16A neroena djeca?! (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18Blago tebi! (V. TokiÊ Burolo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Pjesmom i glasom slavi Boga (B. LukaËeviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22Bez pameti (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Bdijmo i budimo spremni (J. DæoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Priznata joπ jedna ukazanja (K. JoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Mito, korupcija i klima u druπtvu (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30S Marijom u nova vremena (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Izvukla je Gospa (A. VrËek) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 13. PROSINCA 2010.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

40 - ”MARIJA” 1/2011.

Antun KneæeviÊ (+5. X. 2010. u 60. g. - Jelsa); - Branko RadovanËiÊ (+6. X. 2010. u 67. g. - Zagreb, Jelsa); - Marija SikiriÊ, majka don Marijeva (+21. X. 2010. - Bibinje); - Zora Ankica StipiËeviÊ r. Pro dan (+30. X. 2010. u 58. g. - Makarska); - Marija Lutz (+30. X. 2010. - Slavonski Brod); - Ivan UrsiÊ (+8. XI. 2010. - Grohote); - Stipan ©unjiÊ (+15. XI. 2010. - Staπevica); - Ivo Ivko RadovanoviÊ (+15. XI. 2010. u 72. g. - Split-Gdinj); - Senka JonjiÊ (+16. XI. 2010. - Grubine, Kamenmost); - Manda ©abiÊ pok. Mari-jana (+16. XI. 2010. - Osijek-Zmijavci); - ©tefica GloæiniÊ, majka sveÊenika Zorana (+17. XI. 2010. u 57. g. - Hrastovsko, Ludbreg); - Lucija RajËeviÊ (+17. XI. 2010. - PuËiπÊa); - Kata Prπa (+18. XI. 2010. - Slavonski Brod); - PreË. Gustav KuzmiÊ (+18. XI. 2010. u 83. g. - Varaædin); - S. M. Bernarda Sturnela, OSB (19. XI. 2010. u 91. g. - Zadar); - Luka Karko viÊ (+21. XI. 2010. u 53. g. - Rijeka, Hvar); - ». s. M. Goretti Krznar, DKM (+22. XI. 2010. u 69. g. - ©estine); - Tomo BariπiÊ (+23. XI. 2010. u 81. g. - Split-»epin); - Lenka Zanino viÊ r. BoæikoviÊ (+25. XI. 2010. u 57. g. - Velo Grablje, Hvar); - Milka KovaËe viÊ r. Sokol (+25. XI. 2010. u 84. g. - Australija); - TonÊi CvitanoviÊ, brat pok. don Ivana (+27. XI. 2010. u 45. g. - Baπka Voda); - Sandra Glavina (+29. XI. 2010. u 38. g. - Klis); - O. Marko JukiÊ, OFM (+1. XII. 2010. u 40. g. - Roπko Polje-Posuπje); - Boris Vranjeπ (+2. XII. 2010. u 30. g. - Makarska); - ». s. Kazimira NediÊ, ©SF (+3. XII. 2010. u 73. g. - Zagreb-Kloπtar IvaniÊ); - Ante LovriÊ (+4. XII. 2010. u 90. g. - Sinj); - Pe tar Bago (+4. XII. 2010. - Imotski); - Mila BiliÊ (+4. XII. 2010. - Staπevica); - Jakov Mi ha-ljeviÊ (+5. XII. 2010. - Sinj); - Milica Ana VuËiÊ (+7. XII. 2010. u 70. g. - Glavice, Sinj); - Zorka Δo siÊ r. MoriÊ (+7. XII. 2010. - Grab); - Jozo BreËiÊ, brat Ë. s. Darinke (+7. XII. 2010. - Imotski); - Da ro slav MarinoviÊ, brat don Brani mirov (+7. XII. 2010. u 73. g. - Milna na BraËu); - Blaæenka Boπnjak r. BalajiÊ, sestra Ë. s. Dionizije, Serafike i Ksenije (+8. XII. 2010. u 81. g. - Hrvace); - Petar BakaviÊ Rn dæiÊ (+8. XII. 2010. - Sebiπina, RunoviÊi); - Vinko Vranjeπ (+8. XII. 2010. - Makarska); - Manda LjubiËiÊ KavaziÊ (+11. XII. 2010. - RunoviÊi); - Sretan JuriπiÊ p. Julija, dipl. ek. (+11. XII. 2010. u 76. g. - Makarska).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

M 1_11.qxd 40 12/13/10 6:03 PM

NASLOVNA SLIKA: Roenje Isusovo (Giotto di Bondone - freska, XIV. st.)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Kraljice mira u Zadru

ZADAR

Kraljica miraU istoËnoj zadarskoj Ëetvrti Stanovi nalazi se crkva Marije, Kraljice mira s visokim zvonikom koji se izdiæe kraj nje. Nova je to skladna moder-na graevina s pastoralnim centrom.Pastoralno srediπte u toj zadar-skoj gradskoj Ëetvrti ima svoje poËetke 25. kolovoza 1968. Tada je biskup Marijan Oblak (+2008.) blagoslovio jednu novosagraenu obiteljsku kuÊu. U njoj je, 3. oæujka 1974. posvetio novi kameni oltar i blagoslovio kapelu u Ëast Gospe Fatimske. Ona Êe okolnim vjerni-cima sluæiti za bogosluæje gotovo punih 40 godina, sve do posveÊenja nove crkve, 1983. godine. Bogosluæje u kapeli Gospe Fatimske najprije su obavljali æupnici gradske æupe sv. ©imuna, koje su sastavni dio bili i Stanovi. Neko je vrijeme pastoralna skrb za to podruËje zatim bila povjerena novoosnovanoj æupi sv. Ivana, da bi na njemu konaËno 5. srpnja 1978. nadb. M. Oblak ute-meljio novu æupu Kraljice mira. Ona je poËela djelovati 16. srpnja 1978., a 22. kolovoza 2003. sveËano je pro-slavljena 25. obljetnica toga dogaaja.Trebalo je raditi na gradnji æupne crkve i pastoralnog centra, ali to nije iπlo tako lako. Komitet za komunalne poslove dao je urbani-stiËke uvjete za gradnju 21. listo-pada 1980., a graevinska dozvola

dobivena je 21. listopada 1981. Nadbiskupski ordinarijat potpisao je 30. rujna 1982. ugovor o gradnji sa zadarskim graevinskim poduzeÊem ”Jadran”. I napokon je gradnja zapoËela. Za prvoga æupnika ©ime Sturnele nadb. M. Oblak, 30. sijeË-nja 1983. blagoslovio je kamen temeljac za novu crkvu. Ona se poËela malo-pomalo izdizati iz zemlje prema nacrtu ing. Tomislava Paleka. Podignuta je za svega deset mjeseci i otvorena za bogosluæje na svetkovinu Krista Kralja, 20. studenoga 1983. Uz koncelebraciju 32 sveÊenika, tada ju je posvetio nadb. M. Oblak. On je za nju 1. srpnja 1990. blagoslovio i tri nova zvona, nabavljena marom æupnika ©. Sturnele iz talijanske ljevaonice ”Luigi Cavadine e figlio” u Veroni. Za æupnikovanja Marija SoljaËiÊa za crkvu su nabavljene i nove orgulje. Nih je 17. travnja 1995. blagoslovio nadb. M. Oblak. Nabavljen je zatim i novi Gospin kip. Njega je darovala æupljanka Zora Jurica, a blagoslovio ga je 22. kolovoza 1998. æupnik M. SoljaËiÊ. On je blagoslovio takoer i krsni zdenac, koji je darovala obitelj Frane i Ane DujiÊ. Nadb. I. Prena blagoslovio je 22. kolovoza 2006. novu sliku u oltarnom prostoru s prizorom Isusa u Emausu(3 x 2 m), rad akad. slikara Bogdana Mogilevskog. U Stanovima je posebno sveËano za zavjetni dan Kraljice mira, koji se slavi 22. kolovoza. UpriliËuje se u toj prigodi i procesija s Gospinim kipom.

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

Documents

SIJEČANJ 2011. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · (Z) Centar Marija iz Nazareta Francuska udruga Marija iz Nazareta, koja je potaknula nedavno odræavanje prvoga znnstvenog skupa