UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJESEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Dijagnostika zrakoplova Tema rada: Pneumatici

Predmetni nastavnik:Prof. dr. Boran Pikula

Asistent:

Studenti:Amila Hasovi, Armin Bei

Broj indeksa:6431, 6176

Usmjerenje:Zrakoplovni saobraaj

Godina studija:III

Rezultat rada:

Datum: 03.06.2015.

Sadraj

3Uvod

5Kratka historija gume

7Konstrukcija gume

8Materijali pneumatika

9Dijagonalna i radijalna guma

11Gazei sloj protektor

13Oznaavanje guma

14Oznaavanje guma prema evropskim normama

15Arhitektura gume

16Radne karakteristike

17Oznaavanje guma prema amerikim normama

18Ispitivanje i mjerenje guma

20Gume poviene sigurnosti

22Jednostruke gume za kamione

22Gume na zrakoplovima

27Zakljuak

28Literatura

Uvod

Guma je elemenat toka koji vrlo izraeno utie na sigurnost vonje automobilom te na karakteristike vozila u cjelini. injenica je da se proizvodnjom guma bave visokospecijalizirani proizvoai, te da se gume proizvode sa standardizovanim ugradbenim mjerama ali sa vrlo razliitim konstruktivnim rjeenjima koja utiu na kontakt gume sa putem u razliitim uvjetima te na radne karakteristike gume. Zahtjevi za gume bitno ovise od namjene gume.

U tabeli 1. Navedena su vrijednovanja nekih zahtijeva za gume putnikih i privrednih vozila.

Putnika vozilaPrivredna vozila

VELIKE BRZINE**-

VISOKA OPTEREENJA*****

MALI OTPOR KOTRLJANJA*****

MOGUNOST REGENERACIJE****

KONTROLA NA SUHOM*****

KONTROLA VONJE NA MOKROM*****

KOENJE NA MOKROM*****

ZIMSKA SVOJSTVA**/***

KOMFOR****

IZGLED***/***

LJETNE/ZIMSKE GUME****

SPECIJALNE GUME PREMA GODI. DOBU*

SPECIJALNE GUME PREMA NAMJENI-***

TROKOVI****

***-Vrlo vano, **-vano, *-malo vano Nije potrebno

Kratka historija gumePrvi patent za pneumatik prijavio je 1845. godine kot Robert William Thomson. Pneumatik je ponovo 1888. Godine izumio Irac John Boyd Dunlop.

Slika 1. Guma koju je 1888. Godine izumio Irac John Boyd Dunlop

Prva primjena pneumatika bila je na biciklima 1891. godine (uspjena), na automobilima 1895. godine (neuspjeno-Michelin). Uspjena primjena na automobilima poinje od 1911. godine, koju je pronaao Philip Strauss, kompanija - Hardman Tire & Rubber Company.

Metalni slojevi uvedeni su prvi put 1937. godine (Michelin). Radijalnu gumu izumila je takoer firma Michelin 1946. godine, ova guma je u primjenu ula od 1948. godine. Firma Goodrich je 1947. Patentirala tubeless gumu iako je P.W. Litchfield iz Goodyear Tire Company ovu gumu patentirao 1903. godine. Tubeless guma prvi put je primjenjena 1954. godine.

Konstrukcija gumePostoje dvije glavne mogunosti konstrukcije gume i to prema izvoenja karkase prema emu se gume dijele na ranije uobiajne dijagonalne i sada dominirajue radijalne gume. Postoje i meuverzije, hibridne gume i nazivaju se pojasnim i predstavljaju dijagonalnu gumu ojaanu pojasima, metalnim, ispod gazeeg sloja.

Slika 2. Presjek dijagonalne gume sa naznaenim elementima gume

Slika 3. Presjek radijalne gume sa oznaenim dijelovima

Materijali pneumatikaPored konstruktivnih rijeenja pneumatika, na njegova svojstva bitno utiu i primjenjeni materijali. Za izradu pneumatika koristi se vie od 50 raznih materijala od kojih preko 20 vrsta raznih guma.

Ranije dominirajue prirodne gume sve vie istiskuju sintetske gume koje daju vee mogunosti u variranju funkcionalnih svojstava. Udio elika u gumama je takoer vrlo znaajan, posebno od kada su uvedena pojaanja guma elinim pojasevima tako da se kree od 10-30% pri emu vei udio elika imaju gume za visoko optereenje (privredna vozila).

Slika 4. Ilustracija uea materijala za gumu linog automobilaDijagonalna i radijalna gumaRadijalna guma pronaena je 1946. godine (Michelin), a od 1950. postepeno se uvodi kod putnikih i privrednih vozila. Zbog svojih prednosti radijalnih guma je praktino potpuno istisnula ranije primjenjivanu dijagonalnu gumu.

Slika 5. Dijagonalna i radijalna guma

Slika 6. Razlika izmeu dijagonalne i radijalne gumeDijagonalna guma ima pojase karkase postavljene prema srednjoj liniji gazeeg sloja naizmjenino i dijagonalno. Ovaj ugao iznosi 35. Broj pojaseva karkase je obino izmeu 4 i 16 a minimalno 2.

Radijalna guma ima pojase karkase koji se od stope proteu tako da zaklapaju ugao od oko 90 sa srednjom linijom gazeeg sloja. Radijalni nosei slojevi karkase ojaani su pojasom koji je postavljen po obimu gume. Pojas radijalne gume ima najmanje 4 sloja viskoznog korda i 2 sloja elinog korda.

Dvije osnovne prednosti radijalne gume su:

1. Manji gubici na kotrljanje zbog manjeg rada histereze u boku gume koji je kod dijagonalne gume znatno masivniji2. Vea stabilnost vozila zbog boljeg nalijeganja gume na tlo, posebno u krivini.

Slika 7. Razliita masivnost boka dijagonalne i radijalne gume

Slika 8. Razlika u otisku dijagonalne i radijalne gume na tlu

Slika 9. Razlika u veliini otiska gume kod vozila iste marke sa dijagonalnom i radijalnom gumom (1975. godina)Gazei sloj protektorPri projektovanju gume posebna panja posveuje se gazeem sloju - protektoru, ija se ara prilagoava namjeni pneumatika. Uobiajna podjela kod putnikih vozila je na ljetne i zimske gume, dok se kod privrednih vozila dalje dijele i po primjeni. Postoje dalje i gume sa univerzalnom namjenom ili gume namijenjene za blato i snijeg. Slika 10. are protektora ljetne gume linog vozila:

Uzduni utori, kontrola na mokrom, akvaplaning Uzduna rebra i stabilna ramena, kontrola na suhom Asimetrina, stabilna ramena

Slika 11. are protektora zimske gume linog vozila:

Uzduni utori, kontrola na mokrom,

akvaplaning Uzduna rebra i stabilna ramena, kontrola na

suhom

Asimetrina, stabilna ramena

Popreno i saasto lameliranje- zimska svojstva

Slika 12. are protektora svesezonske gume

linog automobila

Uzduni utori, kontrola na mokrom, akvaplaning

Uzduna rebra povezana u blokove, stabilna ramena

Slika 13. are protektora pogonske ljetne gume privrednog

vozila:

U sredini zatvoreni blok profili, dug vijek

Blokovi na ramenima sa poprenim utorima, trakcija

Slika 14. are protektora pogonske ljetne gume privrednog vozila

u sredini zatvoreni blok profili, dug vijek

blokovi na ramenima sa poprenim utorima, trakcija

Slika 15. are protektora upravljake ljetne gume privrednog vozila

uzduni utori i rebra, upravljaka sposobnost stabilna ramena, prenoenje porenih sila

Slika 16. are protektora upravljake zimske gume privrednog vozila (primjenjuje se zimi i za prikolice)

uzduni utori i rebra povezani u blokove( upravljaka sposobnost, koiona sposobnost stabilna ramena, prenoenje poprenih sila,

lameliranje, zimska svojstva

Slika 17. are protektora ljetne gume privrednog vozila za

prikolice:

isti uzduni utori i rebra, popreno voenje Asimetrina, ekstremno jaka ramena, prijem bonih sila, dug vijek

Oznaavanje gumaOznaavanje guma jo uvijek nije dovoljno usklaeno, pa se u svijetu koristi vie sistema oznaavanja, pri emu dominiraju ameriki i evropski sistem oznaavanja. Obzirom na globalizaciju trita i proizvodnih kapaciteta esto se na gumama nalaze istovremeno vie sistema oznaka. Najznaajniji sistemi oznaavanja su:

1. Evropski baziran na ETRTO normama:

ISO standardi

ECE standardi

2. Ameriki baziran na U.S. Tire and Rim Association (T&RA):

DOT- Department of Transportation

FMVSS- Federal Motor Vehicle Safety Standard- standardi.

Oznaavanje guma prema evropskim normamaOznaavanje gume prema evropskim normama vri se prema nazivnim dimenzijama neoptereene gume, njenoj arhitekturi radnim karakteristikama.

Naziv dimenzije

Na slici 18. date su nazivne dimenzije gume. U evropskom sistemu oznaavanja koriste se slijedee dimenzije:

1. Nazivna irina gume B u milimetrima;

2. Nazivni prenik naplatka d u inima;

3. Odnos veliina H i B umnoen sa stotinu i ovaj odnos se naziva aspekt gume ili serija.

Slika 18. Nazivne dimenzije guma

Slika 19. Aspekt gume, odnos visine i irine sekcije gume

Kod radijalnih guma u poetku uvoenja uobiajne serije bile su 80 i 70 , razvojem tehnologije guma ovaj odnos se sve vie smanjuje tako da kod vozila vie klase dominiraju serije 55 i 50 a kod sportskih vozila ve se koristi serija 25.

Prednost niskog profila je u manjim deformacijama uslijed djelovanja bonih sila i zbog toga i veoj stabilnosti vozila (slika 20.)

Slika 20. Deformacija guma razliitih serija pod djelovanjem bone sileArhitektura gumeOvo oznaavanje uvedeno je sa pojavom radijalnih guma koje se oznaavaju slovom R. Dijagonalne gume, koje su jedno vrijeme bile jedina arhitektura guma nemaju posebnu oznaku.Radne karakteristikeRadne karakteristike gume su indeks nosivosti i simbol brzine koji pokazuju mogunost optereenja gume i maksimalnu brzinu pri kojoj se guma smije koristiti.

Indeks nosivosti ( Load index)

To je brojna oznaka koja oznaava najvee dozvoljeno optereenje gume pri maksimalnoj brzini dozvoljenoj za tu gumu prema normi ETRTO iz 1986. godine. Index nosivosti definiran je za vrijednosti od 0 do 279, to odgovara optereenju od 45 daN do 136000 daN. Prosjeni porast izmeu dvije susjedne oznake je 2,91%. Koeficijent (index) nosivosti je takoer sastavni dio oznake gume. Ova oznaka gume tj. indexa se dijeli posebno za privredna i lina vozila.

Simbol brzine (SS - Speed symbol)

To je slovna oznaka koja oznaava maksimalnu dozvoljenu brzinu gume. Na slici 21. Dati su simboli za maksimalnu brzinu guma. Kod nekih guma brzina se ograniava u zavisnosti od optereenja gume. Slovna oznaka za brzinu je sastavni dio oznake gume.

Slika 20. Pregled slovnih oznaka za maksimalnu dozvoljenu brzinu gume

(a. Osobna vozila ; b. Privredna vozila)

Oznaavanje guma prema amerikim normama

Prema amerikim normama guma se oznaava mnogo detaljnije nego prema evropskim normama. Oznaku ine:

1. Oznake dimenzije, arhitekture i radnih karakteristika sline evropskim normama,

2. DOT oznaka proizvoaa, tipa gume, mjesta i vremena proizvodnje,

3. UTQGS (Uniform Tire Quality Grading Standards) oznake kvaliteta gume,

4. Direktne podatke o radnim i konstrukcionim karakteristikama kao to su maksimalni pritisak, maksimalno optereenje, arhitektura gume, da li treba unutranju gumu ili ne, te brojevi slojeva karkase u omotau i boku.

Amerike dimenzije, arhitekture i radnih karakteristika

Ove oznake su uz male razlike iste kao evropske ali se naprijed dodaju slovne oznake kao:

1. P= passenger (putniko);

2. LT= Light truck (laki kamion).

Slika 21. Oznaavanje pneumatika prema novim evropskim i amerikim normama

Ispitivanje i mjerenje gumaGume se podvrgavaju velikom broju razliitih ispitivanja i mjerenja. Razloge za ovo treba traiti ne samo u znaaju gume za funkciju i pouzdanost vozila nego i u njenim specifinostima sa stanovita konstrukcije i ponaanja u eksploataciji. Guma je vjerovatno element vozila koji trpi najvee varijacije u dimenzijama, svojstvima i uvjetima rada.

Neki od rezultata ispitivanja i mjerenja guma da bi dobili uvid o svestranostima ovih ispitivanja i orjentaciju o izmjenama karakteristike gume u ovisnosti od razliitih parametara.

Slika 21. Prikazana je ovisnost relativnog ivotnog vijeka gume od brzine vozila i godinjeg doba takoe sa stanovita habanja gume

Na predhodnoj slici je prikazana zona najveeg zagrijavanja kod guma. Zagrijavanje gume je faktor koji odluujue utie na maksimalno dozvoljene brzine vonje. to je deblja karkasa, a to znai i radijalna nosivost toka to je zagrijavanje gume izraenija.

Prilikom razvoja novih pneumatika proizvoai vre svoje interne testove kako bi ustanovili da li su performanse gume na zadovoljavajuem nivou.

Zimski pneumatici su testirani na specifine faktore performansi, koje spadaju i:

Prijanjanje na ledu

Koenje na ledu

Upravljanje na ledu

Prijanjanje na snijegu

Koenje na snijegu

Upravljanje na snijegu

Vonja uzbrdo.

Sa druge strane postoje i posebne institucije koje ocjenjuju kvalitet pneumatika. Jedna od njih je i ADAC koji testira gume u sedam kategorija, a to su koenje, snijeg, led, mokro, led, habanje, buka i potronja goriva. Gume se kupuju u tri kruga, tokom tri razliita vremenska razdoblja na razliitim mjestima te je kupljeno 28 komada svake gume na razliitim lokacijama kod razliitih trgovaca u razliitim periodima godine i sve gume se testiraju kako bi se dobila prosjena ocjena. Prije poetka testiranja svaka guma se vozi 450 kilometara i tek se onda testira kako bi rezultati bili to taniji. Ocjena ponaanja i koenja na suhom kolniku donosi 15% ukupne ocjene. U ponaanje na suhom se raunaju performanse u vonji, ope ponaanje u vonji, stabilnost pri kretanju, stabilnost volana, sigurnost u zavojima, sigurnost pri brzoj vonji u zavojima, stabilnost pri koenju u zavojima, koenje sa ABS-om pri 100 km/h do 1 km/h i ovaj test se za svaku gumu svakog proizvoaa ponavlja pet puta da bi se dobila konana ocjena. Ocjena ponaanja po mokrom donosi 30% ukupne ocjene. U ponaanje na mokroj podlozi u obzir se uzima koenje ABS-om pri 80 km/h na 20 km/h na asfaltu i betonu i taj se test ponavlja tri puta na pet testnih staza. Akvaplaning u vidu ubrzavanja kroz vodu dubine 7 milimetara kada je samo lijevi kota u vodi se provodi pet puta za svaku gumu, vonja kroz pliak u krug promjera 200 metara uz ubrzavanje od 65 km/h do 95 km/h. Ocjena ponaanja po snijegu donosi 20% ukupne ocjene. U obzir se uzima upravljanje po snijegu prilikom vonje, najbra mogua vonja u krug po snijegu, upravljanje i utrkivanje po snijegu u zavojima duine 1900 metara s dva vozaa, mjerenje koliko je vremena potrebno da bi se napravio krug po snijegu i plus subjektivna procjena oba vozaa s tim da svaki vozi 3 puta po dva kruga, koenje uz ABS sa brzine 40 km/h na brzinu od 20 km/h i to pet puta na pet razliitih staza. Ocjena ponaanja po ledu donosi 10% ukupne ocjene. U obzir se uzima ubrzavanje na ledu koje se mjeri est puta za svaku gumu sa gasom od 10-60% est puta, vonja po planini i subjektivna procjena, zavoji i ravnotea na tri razliite staze sa svakom gumom, koenje na ledu sa 20 km/h na 5 km/h na tri razliite staze, vonja u krug na stazi promjera 18 metara sa dva vozaa po pet krugova sa svakom gumom. Ocjena za proizvodnju buke donosi 5% ukupne ocjene. U obzir se uzima unutarnja buka u vozilu na brzinama izmeu 30 km/h i 80km/h na asfaltu i betonu, vanjska buka koju guma proizvodi. Razina buke se mjeri prema ISO362 i ISO10844 standardima. Svaka guma se testira vie puta. Ocjena za potronju goriva donosi 10% ukupne ocjene. U obzir se uzima potronja goriva pri brzini od 100 km/h na odaljenosti od 2 kilometra na pet razliitih staza. Ocjena za habanje tj. potronju gume donosi 10% ukupne ocjene. U obzir se uzima vonja kroz zavoje 15.000 kilometara sa razliitim vozaima, lasersko mjerenje potronje gume, eksploatacija gume sve dok se ne potroi do 1,6 milimetara.

Noviteti u razvoju pneumatikaGume su proizvod visoke tehologije u iji se razvoj neposredno ulau ogromna sredstva. Pored stalnog poboljavanja materijala, radnih karakteristika, ekolokih i energetskih karakteristika te sigurnosti posebno su interesantna dva razvojna pravca i to:

1. Gume poviene sigurnosti kod osobnih vozila2. Jednostruke gume umjesto dvostrukih kod tekih kamiona.

Gume poviene sigurnostiPoveanje sigurnosti postignuto je primjenom sistema koji je razvio Michelin pod komercijalnim nazivom Pax system. Michelin na ovom projektu surauje sa firmama Pirelli, Goodyear i Sumitoto, a i druge firme ve nude slina rijeenja. Razvoj sistema poeo je 1997. godine a ve se nalazi u serijskoj primjeni kod nekih vozila. Sutina poboljanja je ugradnja torusa od pune gume na naplatak i rekonstrukciji bokova i veze pneumatika sa naplatkom. Na slikama 22. i 23. date su osnovne informacije o specifinostima pax guma.

Slika 22. Presjek pax gume

Slika 23. Unapreenje presjeka standardne gume i pax gumePax sistem omoguava odravanje kontrole nad vozilom i u sluajevima naglog gubitka pritiska u gumi. Dalje gume sa pax sistemom omoguavaju autonomno kretanje i nakon defekta, istina manjom brzinom, do udaljenosti 80-200 km to znatno poboljava komfor servisiranja. Pax gume karakteriu dalje manji otpori kotrljanja, manja buka i bolja kontrola vozila. Trenutni nedostaci su specijalne naplate i vea cijena.

Jednostruke gume za kamioneOve gume nude se pod nazivom super single i treba da zamijene dvostruke gume kod kamiona. Prednosti su manjoj ukupnoj teini, manjem otporu kotrljanja, manjim dimenzijama i ukupno manjim trokovima. Nedostatak je to je jedna guma pojedinano tea za manipulaciju zbog mase od oko 150 kg a za sluaj defekata, odnosno naglog gubitka pritiska u gumi, subjektivno implicira tee posljedice. Pored toga nejasno je da li super singl gume vie ili manje oteuju putnu podlogu. Na slici 24. date su osnovne informacije o super singl gumama.

Slika 24. Efekti primjene super singl gume, umjesto dvije gumeGume na zrakoplovimaGuma na zrakoplovima se sastoji od tri dijela i to:

1. Kord

2. Protektor ( gazna povrina)

3. Armirani prsten

Slika 25. Elementi gume zrakoplova

Protektor titi gumu od vanjskih oteenja i izrauje se od stabilnih vrsta gume. Zbog poboljanja veze izmeu toka i podloge (trenje) na gaznoj povrini su izraene reljefne are.

Prsten se izrauje od spletenih elinih ica i optereen je silama istezanja i inercijalnim silama.

Zbog osiguranja propisanog vijeka trajanja gume i sigurnosti pri eksploataciji treba redovno:

1. Kontrolisati redovno stanje PSS (skidometar) i protektor2. Izbjei pojavu klizanja3. Kontrolisati propisani pritisak u gumama i

4. Osiguranje normalnih uslova rada gume.

Slika 26. Aquaplaning ili klizanje na slijetanju

Aquaplaning uslovi nastaju kad gume zrakoplova izgube kontakt sa podlogom i jau na filmu tenosti izmeu povrine i gume. Posljedice su:

1. Proklizavanje i oteenje gume zato to konice nedozvoljavaju obrtanje gume;

2. Produeno slijetanje zbog gubitka efikasnosti konica;

3. Gubitak kontrole kretanja zrakoplova po pravcu.

Postoje tri forme aquaplaninga:

1. Nestabilna guma (tokom touchdowna, zbog visoke temperature trenja guma formira se sloj isprane vode);

2. Dinamiki (tokom rotacije na polijetanju i slijetanju, are na gumi nemaju kapacitet odvoenja vode);

3. Viskozno (tokom taksiranja po PSS ili rulnici, ulje, praina ili drugi kontamintant, preglatka povrina).

Slika 27. Oteenje gume kod suhog koenja

Slika 28. Oteenje gume kod koenja na mokroj podlozi

Zbog spreavanja pojave aquaplaninga svi moderni zrakoplovi imaju inkorporiran anti skid sistem. Na svaki glavni toak postavljen je dava brzine (taho-generator) koji daje signal sistemu o brzini obrtanja toka. Taj signal se vodi u kontrolnu jedinicu. Ako kontroler detektuje uslove proklizavanja, daje signal za prekid napajanja odnosno pad pritiska u konici na tom toku.

Takoe je osigurana mogunost da pilot koi prije nego zrakoplov ne smanji brzinu do definisane brzine jer to nedozvoljava sistem, u protivnom moglo doi do poara na konicama. Da bi se izbjgao udar nosnog toka od PSS kao posljedica ranog koenja sa glavnim tokovima onemogueno je koenje prije nego to NLG ne ostvari kontakt sa podlogom.

Slika 29. Anti skid sistem

Zakljuak

U sklopu naeg seminarskog rada obradili smo radne karakteristike gume te se dotakli njenih specifikacija. Kao dvije glavne mogunosti konstrukcije gume najee se pojavljuju uobiajne dijagonalne i dominirajue radijalne gume. Postoje i meuverzije, u vidu hibridne gume i nazivaju se pojasnim i predstavljaju dijagonalnu gumu ojaanu pojasima, metalnim, ispod gazeeg sloja.

Za izradu pneumatika koristi se vie od 50 raznih materijala od kojih preko 20 vrsta raznih guma, a nakon izrade gume se podvrgavaju velikom broju razliitih ispitivanja i mjerenja. Razloge za ovo treba traiti ne samo u znaaju gume za funkciju i pouzdanost vozila nego i u njenim specifinostima sa stanovita konstrukcije i ponaanja u eksploataciji.Posljednji segment naeg seminarskog je u fokus stavio pneumatike na zrakoplovu. Tako smo vidjeli da se gume na zrakoplovima sastoje od tri dijela: korda, protektora i armiranog prstena. Kao mjera prevencije od aquaplaninga moderni zrakoplovi imaju inkorporiran anti skid sistem to znai da je na svaki glavni toak postavljen je dava brzine (taho-generator) koji daje signal sistemu o brzini obrtanja toka. Taj signal se vodi u kontrolnu jedinicu. Ako kontroler detektuje uslove proklizavanja, daje signal za prekid napajanja odnosno pad pritiska u konici na tom toku.

Literatura

Bauer H.: Kraftfahrtechniches Handbuch Bosch, Springer Verlag, Berlin 1998

Braess H.H., Seiffert U.: Vieweg Handbuch Kraftfahrzeugtechnik, Vieweg Verlag, Braunschweig 2001,

Buschmann H., Koeler P.: Handbuch fr den Kraftfahrzeugingenieur, Deutsche Verlags-Anstalt, Stuttgart 1973

Bussien R.: Automobilisches Handbuch, Technicher Verlag Herbert Cram, Berlin 1965

Hucho W.H.: Aerodynamik des Automobils, Vogel Verlag, Wrzburg 1981

Reimpell J.: Fahrwerktechnik 1, Vogel Verlag, Wrzburg 1982

Simi D.: Motorna vozila, Nauna knjiga, Beograd 1988

Wallentowitz H.: Lngsdynamik von Kraftfahrzeugen, FKA Aachen 2001

Winner H.: Kraftfahrzeuge I, Skript, Darmstadt 2003

FAKRA HANDBUCH, Beuth Verlag, Berlin 1983

Muharem abi: Skripta za predmet zrakoplovna prevozna sredstva

www.careersnet.org/automotive www.michelin.com www.goodyear.com www.yokohamatire.com www.continental.com 27