-
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Federalno
ministarstvo prostornog ureenja i okolia Alipaina br. 41 71000
Sarajevo
ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Podnosilac: Amila Turbi Adresa: Horinci 4, 76254 Vukovci,
Gradaac Pogon: Farma pilia
Zahtjev izradio INPROZ Institut za zatitu i projektovanje d.o.o.
Tuzla
R.b. Ime i prezime Struna sprema Potpis
1. Dragan Pelemi dipl.ing.znr. i .o.
2. Nedim Dambi dipl.ing.el.
3. Fahrudin Saletovi dipl.ing.ma.
-
1. Lokacija pogona i postrojenja Farma pilia e se izgraditi u
jugoistonom dijelu optine Gradaac u naselju Vukovci. Udaljenost
objekta od pristupnog puta je oko 45 m. Farma pilia e se locirati
na paceli povrine 8.412 m2, oznaenoj kao k.. broj: 583/1, 583/2,
583/3, 583/4 i 583/5, ("Takovica" i "Put"), koja pripada
katastarskoj optini Hrgovi Donji. Najblii individualni stambeni
objekat udaljen je od planiranog objekta preko 150 m. Rastojanje
planiranog objekta od magistralnog puta M-462 Srebrenik - Gradaac
je 1.040 m. Udaljenost farme od potoka Kovaevac je oko 40 m. Kota
terena lokacije je 155,50 mnm.
Slika 1.1 Satelitski snimak lokacije
-
Slika 1.2 Situacija Objekat, koji je predmet projektovanja,
locira se na ravnom terenu, dobrog geomorfolokog sastava, nosivosti
i bez klizita, a sa obezbjeenim pjeakim i kolskim pristupom sa
postojeeg lokalnog nekategorisanog puta.
-
Slika 1.3 Parcela na kojoj e se izgraditi farma sa pristupnim
putem
-
Slika 1.4 Susjedne parcele
-
1.1 Opis pogona i postrojenja i aktivnosti Namjena Objekat farme
je namjenjen za tov brojlera sa anexom za pratee sadraje.
Dispozicija Objekat je pravilnog oblika, ije su vanjske dimenzije:
90,00 x 24,00 m, a spratnosti: prizemlje + sprat. Objekat se
sastoji iz sljedeih prostorija: Prizemlje: Tabela 1.1.1
Naziv prostorije Neto povrina (m2)
Prostor za pilie 2.010,70 Priprema hrane 17,50 Stepenite 10,90
Ulaz 12,60 WC 2,20 Prostor za osoblje 6,50 Hodnik 8,40 Kancelarija
direktora 7,90 Kontrola pilia 11,50 Predprostor 4,70 Kotlovnica
29,20
Ukupno 2.122,10
Sprat: Tabela 1.1.2
Naziv prostorije Neto povrina (m2)
Prostor za pilie 2.098,30 Priprema hrane 17,50 Predprostor
3,20
Ukupno 2.119,00
Ukupna korisna povrina objekta je P=4.241,10 m2, a svijetla
visina prizemlja i sprata je h=3,00 m. Uz objekat je predvien i
silos za koncentrat.
-
Slika 1.1.1 Izgled objekta farme - fasade
Konstrukcija Osnovni konstruktivni sistem objekta ine a.b.
stubovi povezani a.b. gredama, temeljeni na temeljnim stopama.
Stropna ploa prizemlja je a.b. ploa debljine 15 cm, koja se oslanja
na a.b. stubove i grede, a na spratu se radi sputeni strop od
aluminijskiog profiliraniog lima sa mineralnom vunom d=5,00 cm u
dvostrukoj PVC foliji. Komunikacija izmeu prizemlja i potkrovlja je
ostvarena unutranjim armirano-betonskim stepenitem. Krovna dvovodna
konstrukcija je drvena, od etinara I klase, oslonjena na nosive
a.b. stubove i a.b. grede. Pokrov su termo paneli debljine 10 cm.
Materijali Fasadni zidovi na objektu su od termo limenih panela 10
cm. Pod u objektu je vodonepropusna a.b. ploa u padu, prosjene
debljine d=12,00 cm. Svi vanjski i unutranji otvori na objektu su
PVC ostakljeni termo staklom 4+12+4, osim otvora na kotlovnici gdje
je predviena crna bravarija. Oluci i opavi su od pocinanog bojenog
lima. Krov je drveni, a pokriva termo paneli. Instalacije
Isprojektovati e se sve instalacije neophodne za optimalnu
eksploataciju objekta i to: hidroinstalacije i ppz, elektro i
gromobranske instalacije kao i mainske instalacije.
-
1.1.1 Opis tehnolokog procesa Tov brojlera odvijati e se u
zatvorenom objektu - peradarniku, pod kontrolisanim uslovima. Svi
postupci i radnje na farmi e se obavljati prema odgovarajuim
naelima i procedurama. U jednom turnusu uzgajati e se 76.000 pilia.
Prihvatom jednodnevnih pilia zapoinje period tova u trajanju od 42
dana. Nakon tova slijedi meuturnusna pauza u trajanju od minimalno
14 dana. U tom periodu se objekat temeljito isti, pere i
dezinficira, a ostatak perioda pauze objekat je u tzv. biolokom
odmoru. itav ciklus traje oko 56 dana.
Dovoz hrane
Otprema pilia
Unos stelje
Uzgoj pilia (42 dana)
Odvoz stelje
Meuturnusna pauza
Doprema jednodnevnih
pilia
Sanitacija objekta
Slika 1.1.1.1 Shema tehnolokog procesa
Tehnoloka oprema sastoji se od sljedeih sistema:
1. sistem ishrane, 2. sistem napajanja vodom, 3. sistem
grijanja, 4. sistem ventilacije.
Prihvat pilia obavlja se na 1/2, i na 2/3 objekta. Nakon
starosti 3-6 dana pilii se rasputaju na cijeli objekt. Peradarnik
treba zagrijati na odgovarajuu temperaturu prihvata, ljeti 24 sata,
a zimi 48 sati prije dolaska pilia. Hrana se u hranidbeni sistem
puta prije prihvata kada se pune i podne hranilice. Nakon
proputanja hrane, pojidbeni sistem punimo vodom. Kvalitet zraka je
izrazito vaan tokom prihvata. Ventilacija slui za odravanje
temperature i vlage na eljenom nivou, te da osigura kvalitetno
snabdjevanje kiseonikom. Pilii na farmu dolaze u klimatiziranom
kamionu. Uginuli pilii (transportno uginue) odmah se uklanjaju iz
peradarnika. Period tova zapoinje nakon perioda prihvata. U tom
periodu vano je pridravati se osnovnih tehnolokih normativa, te
osigurati odgovarajui kvalitet hrane i vode. Za napajanje peradi
koristiti e se zatvoreni sistem. Preporueni omjer potronje hrane i
vode kree se u rasponu od 1:1,7 -1:2. Ventilacija u peradarniku
regulie se prema proraunu iz kapaciteta pojedinih ventilatora u
odnosu na postojeu biomasu peradi u peradarniku.
-
Cilj je osigurati dovoljnu koliinu istog zraka peradi, ukloniti
suviak otpadnih plinova i prekomjerne vlage iz peradarnika.
kartiranje se obavlja kontinuirano tokom cijelog tova. U
peradarskoj proizvodnji najveim dijelom kao prostirka koristi se
drvena strugotina, hoblovina i piljevina, a jednim manjim dijelom
(u vrijeme etve) i penina ili jemena slama. Prostirka se na farmu
dovozi kamionom koji je prethodno dezinficiran. Prostirka mora
odgovarati odreenim parametrima kvalitete koji se kontroliu prije
svakog ulaza na farmu. Prije razastiranje stelje pod prostorije za
uzgoj pilia se posipa kreom. Nakon toga stelja se dezinficira
formalinom ili Izosan-om. Svi otvori na objektu bie prekriveni sa
mreama kako bi se sprijeio ulaz ptica i glodavaca. Izlov se
organizuje ovisno o tjelesnim teinama i starosti peradi prema planu
klanja na farmi peradi i njihov transport do linije klanja. Izlov e
se vriti runo a bie organizovan i provoen prema pravilima GMP.
Tabela 1.1.1.1 Proizvodni program
Vrsta proizvoda Jedinica mjere Godinja proizvodnja
Pilii kg 760.000-912.000
1.2 Opis osnovnih i pomonih sirovina, ostalih supstanci i
energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje
Osnovna sirovina je hrana za pilie. Od pomonih materijala
najvanije je pomenuti stelju, vodu, kre i sredstva za pranje.
Tabela 1.2.1 Potronja sirovina i pomonog materijala
(pretpostavljene koliine)
R.b. Naziv sirovine i
pomonog materijala
Godinja potronja Karakteristike
1.
Hrana za pilie - PP1 - PP2 - PP3
1.600-2.000 t
Nije toksina, zapaljiva, eksplozivna
2. Vakcine 760.000-912.000 doza Nije toksina, zapaljiva,
eksplozivna 3. Stelja 300-440 m3 Zapaljiva (piljevina) 4. Voda
3.000-3.500 m3 Nije toksina, zapaljiva, eksplozivna
5. Formalin* 155 l 20 % rastvor formaldehida, djeluje
dezificijentno i analeptiki, otrog mirisa, rastvara se u vodi
6. Izosan G* 7-10 l Toksian, jako oksidativno sredstvo Toksinost
Zapaljivost Reaktivnost
7. Kre 450-500 kg 1 0 1
*Koristiti e se jedno od navedenih sredstava za dezinfekciju
-
Snabdjevanje vodom vri se iz lokalnog seoskog vodovoda. Ugraditi
e se vodomjer i pratiti e se potronja vode. Napajanje elektrinom
energijom objekta vriti e se sa NN prikljuka. Zagrijavanje
prostorija predvieno je putem vlastite kotlovnice na vrsto gorivo
instalisane snage 350 kW. Tabela 1.2.2 Pretpostavljeni utorci
energenata
R.b. Naziv Godinja potronja Potronja po jedinici proizvoda
1. Elektrina energija 136.800-164.160 kWh 0,18 kWh/kg 3. Ugalj
150-180 t 0,20 kg/kg 4. Drvo 50 m3 0,0625 dm3/kg 1.3 Opis izvora i
emisija iz pogona i postrojenja, prirode i koliine
predvienih emisija iz pogona i postrojenja u okoli (zrak, voda,
tlo) kao i identifikacija znaajnih uticaja na okoli
Znaajne utjecaje na okoli na predmetnoj lokaciji mogu imati:
- emisije u zrak, - emisije u tlo i vode, - vrsti otpad i -
buka
1.3.1 Uticaj na atmosferu Snabdjevanje Zahvata toplotnom
energijom vriti e se iz vlastite kotlovnice, koja e kao gorivo
koristiti drvo i ugalj. Sagorijevanjem u kotlovnici nastaju dimni
plinovi i vrste estice koji e se voditi kroz dimnjak i isputati u
atmosferu. Instalisanjem nove i savremene opreme te njenim redovnim
odravanjem i praenjem kvaliteta emisije ovaj utjecaj na okolinu se
moe svesti u propisane okvire. Kao potencijalni zagaivai atmosfere
mogu se javiti otpadni produkti intenzivnih metabolikih procesa u
vidu plinovite faze. Za vrijeme prozraivanja peradarnika doi e do
emisije u atmosferu ugljen dioksida (CO2) i vodene pare, te praine
i amonijaka (NH3). Praina se sastoji od sitnih estica, hrane i
paperja. Ti se produkti ventilacijom emituju u okolnu atmosferu,
ali u vrlo niskim koncentracijama, te ne mogu tetno utjecati niti
na atmosferu, a isto tako i na biosferu ukljuivi i poljoprivrednu
djelatnost odnosno poljoprivredne proizvode. Razgradnjom gnoja
nastaju razliiti plinovi (amonijak, sumporovodik i dr.). Ti plinovi
imaju neugodne mirise, a mogu izazvati i oteenja kod ljudi i
ivotinja koji su im dugo izloeni. Neugodni mirisi nastali
razgradnjom gnoja se ire na velike udaljenosti.
-
Pojava neugodnih mirisa je prisutna naroito za vrijeme ljetnih
mjeseci i prilikom ienja farme. Intenzitet ovisi o procesima
mikrobioloke razgradnje organske materije i vremenskim prilikama.
Lokacija na kojoj se nalazi farma pilia je pogodna jer u blioj
okolini nema stambenih objekata tako da je negativan efekat ovih
pojava umanjen. 1.3.2 Uticaj na tlo i vode Organska gnojiva se
moraju primjenjivati u skladu sa naelima dobre poljoprivredne
prakse, osobinama stanita, stepenu opskrbljenosti poljoprivrednog
tla hranjivima, potrebama pojedinih kultura za hranjivima i
planiranim prinosima i drugim vaeim propisima koji se na njih
odnose. Koritenje nastalog kokoijeg gnoja na nepropisan nain moe
uticati na prekomjerno oneienje tla, a posredno i podzemnih voda
nitratima odnosno azotom. Naime, nitrati su dobro topivi u vodi te
prevelike koliine nitrata dodanih u tlo ne mogu iskoristiti
poljoprivredne kulture nego se oni ispiru iz tla i na taj nain mogu
uzrokovati oneienje tla i podzemnih voda. Pilii u tovu su podno
smjeteni na stelji (drvena piljevina i sl.), te je glavni otpadni
produkt stelja pomjeana sa fecesom (izmetom). Negativan utjecaj se
oituje u prisustvu hemijskih spojeva u gnoju nastalih metabolizmom.
Dodatni negativni utjecaj ogleda se u sluaju da se to gnojivo vie
od 5 godina odlae na iste poljoprivredne povrine, a obzirom da
svako tlo ima odreeni kapacitet prihvata tog gnojiva. Kako je gnoj
potencionalni nosilac i rezervoar uzronika raznih oboljenja, ima
veliki znaaj s epizootiolokog i epidemiolokog stajalita. Stajski
gnoj, obraeni stajski gnoj i preraevine od stajskog gnoja moraju
ispunjavati sljedee uslove:
- mora biti iz podruja u kojima nisu na snazi ogranienja zbog
prisutnosti newcastleske bolesti ili ptije gripe,
- toplotno neobraeni gnoj od jata peradi koja su cijepljena
protiv newcastleske bolesti ne smije se slati u podruje koje je
dobilo status podruja gdje se ne vri cijepljenje protiv
newcastleske bolesti te se s njime treba postupati u skladu s
posebnim propisom, i
- toplotno neobraeni kokoji gnoj mora pratiti veterinarska
dokumentacija. Slijedei praksu ostalih proizvoaa, pilei gnoj e se
odvoziti direktno na oranice i koristiti kao gnojivo, te zaoravati
uz pridravanje propisa. Pri tome potrebno je pridravati se domaih
propisa (Zakon o poljoprivrednom zemljitu, Slubene novine FBiH, br.
2/98, Pravilnik o utvrivanju dozvoljenih koliina tetnih i opasnih
tvari u zemljitu i metode njihovih ispitivanja, Slubene novine
FBiH, br. 72/09))i propisa EU odnosno Evropske direktive EC
91/676/ECC takozvana Nitratna direktiva, kako ne bi dolo do
prekomjernog optereenja tla.
-
Evropska direktiva EC 91/676/ECC propisuje najveu koliinu azota
(N) ivotinjskog porijekla koja se smije upotrebljavati na hektar
poljoprivrednog zemljita i ta koliina iznosi 170 kg N/ha godinje,
izuzetno u prve etiri godine je mogue dopustiti i 210 kg N/ha.
Pored navednih utjecaja problem predstavlja i zbrinjavanje uginulih
pilia. Ukupna koliina uginulnih pilia u normalnim okolnostima se
kree do 4 %. U sluaju uginua pilia veih razmjera koje moe biti
posljedica zaraznih bolesti, toplotnog udara i sl. potrebno je od
strane nadlene veterinarske slube utvrditi uzrok uginua i nain
zbrinjavanja uginulih ivotinja. U TK nema ovlatene firme kojoj bi
se mogao predati nastali ivotinjski otpad na zbrinjavanje odnosno
povjeriti poslove sakupljanja i unitavanja animalnog otpada na ovom
epizootiolokom podruju. Stoga su farmeri prinueni samostalno
rjeavati problem. Najprihvatljiviji nain bi bio spaljivanje u
odgovarajuim peima (pokretne ili stacionarne spalionice) na visokim
temperaturama (850 C) kako je to ve praksa u EU. Do uticaja na vode
moe doi u sluaju:
- neadekvatnog gospodarenja kokojim gnojem, - nepravilnog
izvoenja ienja odnosno sanitacije peradarnika prije uvoenja
novog turnusa, - istjecanja goriva i/ili motornih ulja iz
traktora i ostalih vozila koje se koriste na
farmi. Snabdjevanje sanitarnom i tehnolokom vodom se vri iz
lokalnog vodovoda. Na predmetnom Zahvatu karakteristina je pojava
sljedeih otpadnih voda:
- tehnoloka voda, - fekalna voda. - oborinska voda,
Sistem kanalizacije separatnog tipa predvien je da funkcionie na
sljedei nain:
- Sanitarno-fekalne otpadne vode prikupljati e se unutranjom
kanalizacijom, izvoditi izvan objekata, te vanjskom kanalizacijom
odvoditi do planiranog objekta za sakupljanje ovih otpadnih voda
septike jame.
- Tehnoloke otpadne vode prikupljat e se jednim dijelom
unutranjim sistemom otvorenih kanala, a drugim dijelom unutranjom
kanalizacijom i odvoditi do spoja sa sanitarno fekalnom
kanalizacijom, a dalje zajedno do septike jame.
- Povrinske-oborinske vode, kao nezagaene vode, prikupljat e se
olunim sistemom, slivnicima, te sistemom vanjske kanalizacije
odvoditi i isputati bez preiavanja u recipijent-vodotok potok
Kovaevac.
-
Postupak tova pilia odvija se u "suhom" ciklusu. Tehnoloke
otpadne vode nastaju prilikom pranja prostora za pilie koje se vri
po zavretku turnusa. Ove otpadne vode e se odvesti u septiku jamu.
Obzirom da na podruju lokacije gdje se planira graditi objekat ne
postoji izgraena kanalizaciona mrea, otpadne vode
(povrinske-oborinske vode), koje e nastajati pri objektu, kao
nezagaene vode, uputat e se bez preiavanja u recipijent-vodotok
potok Kovaevac. 1.3.3 Buka Buka na Zahvatu se stvara tokom:
- dovoza i otpreme pilia, - rada instalisane opreme (ventilatori
i agregat) - koritenja postojee cestovne infrastukture, - odvijanja
unutranjeg saobraaja, - dranja pilia kao izvora buke u zatvorenim
prostorima peradarnicima.
Buka koja nastaje na farmi nee imati znaajnijeg utjecaja na
okolicu zahvata zbog: relativno male dinamike dolazaka/odlazaka
vozila na farmu (vozila radnika na farmi, povremeno vozila
veterinarske slube, vozila za odvoz otpada animalnog porijekla te
vozila slubi za odvoz ostalih vrsta otpada, vozila za dopremu
hrane, vozila za dovoz jednodnevnih pilia na poetku turnusa, vozila
za odvoz pilia). Podruje u kome je lociran objekat definisano je
kao stambeno poslovnoj (zona IV). Dozvoljeni nivoi vanjske buke
prema Zakonu o zatiti od buke ("Slubene novine TK", br. 10/04) i
Pravilniku o dozvoljenim granicama intenziteta buke i uma ("Slubeni
list SRBiH", broj: 46/89) u ovoj zoni je 60 dB (dan) i 50 dB (no).
Tabela 1.3.3.1 Dozvoljeni nivoi vanjske buke
Najvie dozvoljeni nivoi vanjske buke (dB) Ekvivalentni nivoi
Vrni nivoi Zona Namjena podruja dan no L10 L1
I bolniko, ljeilino 45 40 55 60 II turistiko, rekreacijsko,
oporavilino 50 40 60 65
III isto stambeno, vaspitno-obrazovne i zdravstvene institucije,
javne zelene i rekreacione povrine
55 45 65 70
IV trgovako, poslovno-stambeno i stambeno uz saobraajne
koridore, skladita bez tekog transporta
60 50 70 75
V poslovno, upravno, trgovako, zanatsko, servisno komunalni
servis
65 60 75 80
VI industrijsko, skladino, servisno i saobraajno podruje bez
stanova
70 70 80 85
-
Zbog prirode posla i prisutnih izvora na farmi nee biti
prekoraenja dozvoljenih razina buke.
Kotlovnica
Septika jama Ventilacija (neugodni mirisi, NH3, H2S, CO2...)
Izvori buke
1.3.5 Grafiki prikaz pogona mjesta emisija
1.4 Opis stanja lokacije farme pilia
Parcela na kojoj je izgraena farma pilia nepravilnog je oblika.
Od najbliih stambenih objekata farma pilia je udaljena oko 150
m.
-
Prostorni raspored okolnih naselja u odnosu na lokaciju
planirane farme za uzgoj pilia vidljiv je na satelitskom snimku
(Slika 1.1). Na lokaciji na kojoj e se izgraditi farma za uzgoj
pilia nema evidentiranih arheolokih lokaliteta niti spomenika
kulturne batine. Blia okolica lokacije pod snanim je antropogenim
utjecajem. Isprepliu se livadne povrine, oranice i umarci, te
izgraena podruja. Dakle, moe se rei da taj predio karakterizira
raznolikost krajobrazne strukture, koja je zastupljena od prirodnog
dijela preko kultiviranog do izgraenog dijela. U vegetacijskom
smislu lokacija zahvata predstavlja livadnu povrinu. Okolno podruje
se koristi za uzgoj voa i raznih poljoprivrednih kultura.
1.5 Opis predloenih mjera, tehnologija i drugih tehnika za
spreavanje
ili ukoliko to nije mogue, smanjenje emisija iz postrojenja, te
mjera za spreavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz
otpada koji producira postrojenje
1.5.1 Mjere za spreavanje emisija u zrak Na proces
sagorijevanja, odnosno emisiju dimnih plinova utie mnogo faktora,
ali su svakako, najvaniji: gorivo (vrsta, oblik i sastav),
konstrukcija loita, strujanje zraka u loitu, ventilacija i odvod
produkata sagorijevanja i opsluivanje loita. Boljom tehnologijom
sagorijevanja moe se postii dosta u pogledu smanjenja zagaivanja
zraka, ali je ova mjera ograniena samom prirodom procesa jer i pri
najboljem reimu sagorijevanja, jo uvijek preostaje velika koliina
nesagorivih materija i tetnih plinova. Primjeniti e se sljedee
mjere za spreavanje nedozvoljenih emisija u zrak:
- instalisanje savremene opreme u kotlovnici, - izgradnja
propisnog dimnjaka, - stalno praenje pokazatelja na osnovu kojih se
moe procjeniti kvalitet
sagorijevanja u kotlu, - redovno odravanje kotlovskog
postrojenja i - povremeno praenje emisije dimnih plinova.
Postizanje veeg stepena iskoritenosti kotlovskih postrojenja, a
samim tim manje emisije tetnih materija u atmosferu ostvariti e se
pomou:
- dobre izolacije grejnog kotla na svim mjestima, - snienja
temperature vode u kotlu, - niih temperatura izlaznih gasova i -
tehnike regulisanja.
-
1.5.2 Mjere za spreavanje i minimiziranje vrstog otpada Koliina
vrstog otpada direktno ovisi od obima uzgoja odnosno broja pilia.
Za prikupljanje vrstog otpada ambalae postaviti e se posude koje e
pravovremeno prazniti i odvoziti komunalno preduzee. Stelja se nee
odlagati na farmi pilia ve e se odmah po zavretku turnusa
prikupljati i odvoziti na poljoprivredne povrine potujui pri tome
odredbe Pravilnika o utvrivanju dozvoljenih koliina tetnih i
opasnih tvari u zemljitu i metode njihovih ispitivanja (Slubene
novine FBiH, br. 72/09). 1.5.3 Mjere za spreavanje i minimiziranje
otpadne vode Tehnoloke otpadne vode nastaju prilikom pranja farme
nakon obavljenog turnusa. Pranje e se vriti savremnenim ureajima
koji omoguavaju efikasno pranje uz nisku potronju vode i energije.
Tehnoloke otpadne vode kao i sanitarne i fekalne vode odvodit e se
zajedno u septiku jamu koja e imati preliv odnosno ispust u potok
Kovaevac. Talog iz septike jame e se redovno prazniti, a vriti e se
i analiza otpadnih voda koje se isputaju u recipijent (4 puta
godinje). Obzirom na zbrinjavanje gnoja, farme mogu biti uzrokom
zagaenja voda i u sluaju:
- nepravilnog skladitenja gnoja, - nepravilne primjene za
organsku gnojidbu.
Stoga se gnoj nee aplicirati uz vodotokove (potoke, rijeke)
odnosno u sigurnosnom pojasu koji je irok najmanje 10 m, uz stajae
vode do 70 m udaljenosti te na vodozatitnom podruju. Da bi se
izbjeglo oneienje podzemnih voda gnoj se nee koristiti u pojasu
irine 50 m oko izvora ili bunara koji se koriste za humanu
konzumaciju ili za napajanje ivotinja na farmama. 1.5.4 Mjere za
spreavanje buke Prilikom projektovanja vriti e se odabir opreme
koja pri svom radu ne stvara buku nedozvoljenog intenziteta.
-
1.4.5 Mjere zatite stanovnitva u naseljima U blioj okolini nisu
locirani stambeni objekti. Farma pilia je sa svih strana okruena
umom i poljoprivrednim povrinama. Dovoljno je udaljena od najblieg
naselja.
1.5.6 Povrat korisnog materijala iz otpada Pilei gnoj sa farme
moe posluiti kao sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta to se
moe razmoriti kao altenativa u njegovom zbrinjavanju. Kompostiranje
je bioloka razgradnja i stabilizacija organskih supstrata, pod
uslovima koji osiguravaju razvoj termofilnih temperatura kao
rezultat bioloki proizvedene toplote. Konaan produkt koji je
stabilan, bez patogena i sjemena biljaka, i moe se korisno odloiti
na tlo. Aerobno kompostiranje je efikasan i siguran nain za
tretiranje organskog otpada, koji istovremeno smanjuje negativne
posljedice po okoli i osigurava ekonomski vrijedan konaan proizvod
(kompost). Pilei gnoj predstavlja znaajan izvor azota, ali mu je
potrebno dodati ugljika ukoliko se eli postii vea razgradnja
organske materije u procesu aerobnog kompostiranja. Pri aerobnom
kompostiranju biorazgradnja organske materije tee uz prisutnost
kiseonika. Glavni produkti biolokog metabolizma su:
- ugljen dioksid, - voda, - toplota i - kompost.
Prednosti kompostiranja:
- Kompostiranjem se proizvodi odlian kondicioner za tlo koji
dodaje organsku materiju, poboljava strukturu tla, poboljava
kapacitet zadravanja vode, smanjuje potrebe za ubrivom i smanjuje
potencijal zemlje za eroziju.
- Postoji jako velik potencijal trita za kompostirani produkt
tj. kune bate, pejsai, farme povra, uzgajivai jestivih gljiva,
uzgajivai ukrasnog cvijea, itd. Kompost takoe moe posluiti kao
postelja za perad.
- Kompostiranjem se postie znatno smanjenje u volumenu i masi
otpada, kao i poboljanje manipulativnih karakteristika.
- Produkt se moe uskladititi i primjeniti u pogodno doba godine
poto je organski azot manje osjetljiv na cijeenje i dalje gubitke
amonijaka.
- Postie se smanjenje C/N omjera do razine koje su vie pogodni
za primjenu na zemljite.
-
- Kompostiranjem se vri unitavanje patogena i sjemena korova bez
primjene hemijskih sredstava.
- Kontrolisanim voenjem procesa, neugodan miris i muhe se
potpuno eliminiu.
Nedostaci kompostiranja
- Postrojenje za kompostiranje zajedno sa skladitem sirovog
materijala i gotovog komposta zauzima znaajan prostor.
- Kompostiranje povlai za sobom relativno visoke trokove opreme,
rada i upravljanja.
- Uskladiten materijal prikupljen za kompostiranje ima znaajan
potencijal neugodnih mirisa.
1.6 Opis ostalih mjera radi usklaivanja s osnovnim obavezama
operatora, posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja Jedna od
osnovnih obaveza operatora je biozatita koja obuhvata niz mjera
koje se primjenjuju radi spreavanja pojave bolesti na farmama te da
bi se osigurao povoljan zdravstveni status peradi. Te mjere mogu
biti specifine i nespecifine. 1. Specifine mjere biozatite ine:
- preventivna cijepljenja, - medikakamentozna terapija, -
vitaminizacija, - klinika i patoanatomska dijagnostika, - provedba
i kontrola dezinsekcije, dezinfekcije i deratizacije.
2. Nespecifine mjere biozatite :
- zatvorenost farme, - dezbarijera na ulazu na farmu, -
ogranienost i kontrola kretanja Ijudi i vozila, - obavezno
potivanje redosljeda kretanja po farmi, - na farmama se ne smiju
nalaziti druge vrste ivotinja, - pojas bez rastinja uz objekat min
1 m (kontrola glodara), - zelene povrine i okolina farme moraju se
odravati istim i urednim, - higijena Ijudi i radnog prostora, -
edukacija zaposlenika o provoenju mjera preventive i biozatite.
-
Za provoenje i kontrolu specifinih mjera biozatite odgovorne su
Veterinarska sluba i sluba dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije, a za provoenje nespecifinih mjera biozatite odgovorni
su zaposlenici farme. U sluaju zatvaranja farme nakon sprovoenja
propisanih mjera nee biti negativnog uticaja na okolinu.
1.7 Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar podruja
i/ili njihov uticaj
Da bi sprijeila eventualna prekoraenja dozvoljene emisije i
zagaenje okoline u narednom periodu preduzeti e se sljedee
aktivnosti:
- ispitivanje i analiza otpadnih voda, - mjerenje emisije dimnih
plinova i po potrebi podeavanje rada kotlovskog
postrojenja, - mjerenje intenziteta buke i procjena njenog
uticaja na okolinu (u sluaju
nabavke maina koje stvaraju buku). Tabela 1.7.1 Monitoring
plan
Sredina Parametar Mjesto uzorkovanja Uestalost mjerenja
Voda Analiza otpadnih voda ovisno o protok otpadnih voda
(m3/dan)
Ispusni kanal za vode - na kontrolnom mjestu izravno pred
isputanje u potok Kovaevac
4 puta godinje
Zrak Emisija kotlovskog postrojenja
Dimovodni kanal u kotlovnici
Jednom godinje, u vrijeme intenzivnog rada
Nivo buke (dB)
Na granicama parcele prema otvorenom prostoru i kod najblieg
stambenog objekta i
Prvi put u vrijeme intenzivnog rada i ponovo u sluaju promjene
tehnologije
Granine vrijednosti emisija Granine vrijednosti pokazatelja i
dozvoljene granine vrijednosti koncentracije opasnih i tetnih tvari
u tehnolokim otpadnim vodama koje se isputaju u sistem javne
kanalizacije odnosno drugi prijemnik (povrinske vode) (Slubene
novine FBiH, broj: 50/07).
-
Tabela 1.7.2 Granine vrijednosti za otpadne vode
R.b. Parametar Dozvoljene
MDK
1. pH vrijednost 6,0-9,0 2. Temperatura (C) 30 3. BPK5 (mg/l) 25
4. HPK (mg/l) 125 5. Talone materije (ml/l) 0,5 6. Ukupne
suspendirane materije (mg/l) 35 7. Ukupna ulja i masti (mg/l) 20 8.
Ukupni azot (mg/l) 10 9. Ukupni fosfor (mg/l) 1,0 10. Amonijum ion
NH4+ 10 11. Ukupne povrinske aktivne tvari (deterdenti i drugo) 1,0
12. Ukupni organski ugljik (TOC) (mg/l) 15
Granine vrijednosti emisija dimnih gasova Granine vrijednosti
emisije dimnih gasova za kruta goriva su propisane Pravilnikom o
graninim vrijednostima emisije u vazduh iz postrojenja za
sagorijevanje ("Slubene novine Federacije BiH", broj: 12/05).
Tabela 1.7.3 Granine vrijednosti za dimne plinove
R.b. Komponenta Dozvoljene vrijednosti
(mg/Nm3)
1. CO 1000 2. NOx 400 3. SO2 2000 4. vrste estice 150
Granine vrijednosti vanjske buke Podruje u kome je lociran
Zahvat definisano je kao zona IV. Dozvoljeni nivoi vanjske buke
prema Pravilniku o dozvoljenim granicama intenziteta buke i uma
("Slubeni list SRBiH", broj: 46/89) u ovoj zoni je 60 dB (dan) i 50
dB (no).
-
1.7.4 Granine vrijednosti za buku Najvie dozvoljeni nivoi
vanjske buke (dB) Ekvivalentni nivoi Vrni nivoi Zona Namjena
podruja dan no L10 L1
I bolniko, ljeilino 45 40 55 60 II turistiko, rekreacijsko,
oporavilino 50 40 60 65
III isto stambeno, vaspitno-obrazovne i zdravstvene institucije,
javne zelene i rekreacione povrine
55 45 65 70
IV trgovako, poslovno-stambeno i stambeno uz saobraajne
koridore, skladita bez tekog transporta
60 50 70 75
V poslovno, upravno, trgovako, zanatsko, servisno komunalni
servis
65 60 75 80
VI industrijsko, skladino, servisno i saobraajno podruje bez
stanova
70 70 80 85
1.8 Predviena alternativna rjeenja
Predviena lokacija i tehnika rjeenja farme koja su data u
idejnom projektu predstavljaju s obzirom na lokaciju i izgraenost
infrastrukture optimalno rjeenje. U ovoj fazi projektovanja nisu
data alternativna rjeenja. Ona se mogu traiti u nainu postupanja sa
otpadom (npr. uvoenje kompostiranja) ali to opet zavisi od
raspoloivih sredstava investitora, eventualne zainteresovanosti
drugih proizvoaa, trinih uslova i dr. Kao alternativno rjeenje za
zbrinjavanje animalnog otpada bilo bi spaljivanje u odgovarajuim
peima na visokim temperaturama (850 C) kako je to ve praksa u EU.
Veterinarski zavod Biha je npr. nabavio mobilnu spalionicu
animalnog otpada proizvoaa INCINER8 koja bi i u ovom sluaju
predstavljala odgovarajue rjeenje (potpuno u skladu sa normama EU
ABPR 1774/ 2002).
-
2. Plan upravljanja otpadom
Uvod Planom o upravljanju otpadom utvruje se:
- porijeklo, vrsta, sastav i koliina otpada, - naini i procedure
upravljanja otpadom, odnosno nain odvajanja, odlaganje i
tretman otpada, - zatita okolia od isputanja ili bacanja
otpada.
Za potrebe ovog Plana koriste se sljedee definicije:
- Upravljanje otpadom - podrazumjeva spreavanje i smanjivanje
nastajanja
otpada i njegovog tetnog uticaja na okoli te postupanje s
otpadom po gospodarskim naelima.
- Otpad je svaka materija ili predmet odreen kategorijama otpada
propisanim Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama koje
posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.
- Vlasnik - je proizvoa otpada odnosno pravno lice koje
posjeduje otpad. - Operator - fiziko ili pravno lice odgovorno za
bilo koju vrstu aktivnosti
upravljanja otpadom. - Specijalizovano preduzee - za potrebe
ovog Plana je pravna ili fizika osoba
koja je zakljuila ugovor sa vlasnikom za skupljanje otpada sa
farme u svrhu prevoza na obraivanje ili odlaganje.
- Otpadne tehnoloke vode - su tekue mjeavine s bilo kakvim
tetnim sadrajem koji potie iz tehnolokog procesa.
- Obraivanje otpada - je djelatnost u kojoj se u fizikom,
hemijskom ili biolokom procesu, ukljuujui razvrstavanje, mijenjaju
svojstva otpada s ciljem smanjivanja koliine, te olakava rukovanje
ili poboljava iskoristivost otpada.
- Recikliranje otpada - je djelatnost ponovne obrade otpada u
proizvodnom procesu, ukljuujui i organsko recikliranje, ali ne i
koritenje u energetske svrhe.
- Odlaganje otpada - je djelatnost kontrolisanog, trajnog
odlaganja otpada na graevine za odlaganje - odlagalita ili bilo
koju od djelatnosti trajnog odlaganja otpada.
-
2.1. Podaci o otpadu
2.1.1. Porijeklo Na farmi pilia otpad nastaje u:
- procesu uzgoja pilia (gnoj, otpadni plinovi, uginuli pilii,
ambalaa...) - prilikom ienja i dezinfekcije farme (otpadne vode,
organski otpad) - kotlovnici (dimni plinovi, pepeo) i - sanitarnim
vorovima (otpadne vode)
Otpad najvie nastaje prilikom uklanjanja hrane i gnoja nakon
svakog ciklusa, zatim tokom pojedinog ciklusa (dok je perad u farmi
nuno je redovno uklanjati leine, rasutu hranu), prilikom ienja
farme po zavrenom turnusu i dr. Otpadne vode koje nastaju prilikom
ienja procjenjuju se na oko 18,9 m3/turnusu*. Toplotna energija
potrebna za zagrijavanje farme dobija se u vlastitoj kotlovnici pri
emu u procesu sagorijevanja nastaju otpadni plinovi i pepeo.
2.1.2 Vrsta Struktura otpada je data u tabeli 2.1.2.1 Tabela
2.1.2.1 Vrste otpada u skladu sa listom otpada R.b. Vrsta otpada
Broj iz kataloga otpada
1. Piliei gnoj 02 01 06 2. Uginuli pilii otpadna ivotinjska
tkiva 02 01 02 3. Muljevi, talozi od ispiranja i ienja 02 01 01 4.
Pepeo od izgaranja treseta i neobraenog drveta 10 01 03 5. Ambalaa
od papira i kartona 15 01 01 6. Muljevi iz septikih jama 20 03
04
2.1.3 Sastav Piliei gnoj U peradarskoj proizvodnji najveim
dijelom kao prostirka koristi se drvena strugotina, hoblovina i
piljevina, a jednim manjim dijelom (u vrijeme etve) i penina ili
jemena slama. Stelja se nee odlagati na farmi pilia ve e se odmah
po zavretku turnusa prikupljati i odvoziti na poljoprivredne
povrine. *Izvor podataka: Studija za izdavanje prethodne vodne
saglasnosti, Sprea JP za vodoprivrednu djelatnost, april 2009.
godine.
-
Uginuli pilii Ukupna koliina uginulnih pilia u normalnim
okolnostima se kree do 4 %. U sluaju uginua pilia veih razmjera
koje moe biti posljedica zaraznih bolesti, toplotnog udara i sl.
potrebno je od strane nadlene veterinarske slube utvrditi uzrok
uginua i nain zbrinjavanja uginulih ivotinja. Otpadni plinovi Kao
potencijalni zagaivai atmosfere mogu se javiti otpadni produkti
intenzivnih metabolikih procesa kao to je amonijak i ugljen dioksid
u vidu plinovite faze. Ti se produkti ventilacijom emituju u okolnu
atmosferu, ali u vrlo niskim koncentracijama, te ne mogu tetno
utjecati niti na atmosferu, a isto tako i na biosferu. Pepeo
Toplotna energija za zagrijavanje radnih prostorija se obezbjeuje u
vlastitoj kotlovnici. Sagorijevanjem u kotlovnici nastaju dimni
plinovi i vrste estice koji e se voditi kroz dimnjak i isputati u
atmosferu. Pepeo nastao sagorijevanjem drveta i uglja odlagati e se
na predvieno mjesto i povremeno odvoziti na deponiju. Ambalaa od
papira i kartona Ovaj otpad nastaje u malim koliinama. Papir,
karton za pakiranje i sl. prikupljaju se i predaju komunalnom
preduzeu na zbrinjavanje ili se spaljuju u kotlovnici. Muljevi,
talozi od ispiranja i ienja Postupak tova pilia odvija se u "suhom"
ciklusu. Tehnoloke otpadne vode nastaju prilikom pranja prostora za
pilie koje se vri po zavretku turnusa. Ove otpadne vode e se
odvesti u septiku jamu. Sanitarno-fekalne otpadne vode prikupljati
e se unutranjom kanalizacijom, izvoditi izvan objekata, te vanjskom
kanalizacijom odvoditi do planiranog objekta za sakupljanje ovih
otpadnih voda septike jame.
-
Kotlovnica
Septika jama Ventilacija (neugodni mirisi, NH3, H2S, CO2...)
Kontejner za otpad
Slika 2.1.3.1 Shematski prikaz otpadnih tokova
2.1.4 Koliina otpada Tabela 2.1.4.1 Koliine vrstog otpada*
Vrsta vrstog otpada Godinja koliina
Gnoj 150 - 180 t Pepeo 15 - 20 m3 Ambalaa od papira i kartona
300,00 kg Muljevi iz septike jame 1.000,00 kg
*Pretpostavljene koliine
-
2.2 Opis postojeih mjera kontrole, spreavanja i smanjenja
proizvodnje otpada Sa otpadom e se postupati u skladu sa odredbama
Zakona o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH, br. 33/03) odnosno
na nain da se izbjegne: opasnost za ljudsko zdravlje, opasnost za
biljni i ivotinjski svijet, oneienje okolice, nekontrolisano
odlaganje, nastajanje eksplozije i poara, stvaranje buke i
neugodnih mirisa te naruavanje javnog reda i mira. Zaposlenici e
imati na raspolaganju upute za siguran rad u kojima su opisane
opasnosti po ljude i okoli, mjere zatite, prva pomo i lina zatitna
sredstva. Neadekvatno odlaganje vrstog otpada (nekontrolisano
odlaganje u okoliu) moe uzrokovati razne rizike od kojih su
najbitniji:
- zagaenje tla te povrinskih i podzemnih voda, - rizici po
zdravlje ljudi, - rizici po biljni i ivotinjski svijet u
neposrednom okruenju, - rizici stvaranja neugodnih mirisa u
okolici, - vizuelni uticaji (vezani za nekontrolisano odlaganje
otpada i neugodnu sliku
koju stvaraju razbacani papiri, ostaci plastike i sl.).
Mjere smanjenja proizvodnje otpada su: - redovno ienje farme
(skupljanje krupnijeg vrstog otpada i ostalih
oneienja), - spreavanje rasipanja hrane, sirovina i otpada, -
odvajanje otpada po kategorijama kako bi se dio otpada mogao
reciklirati
(karton, papir) - odreivanje mjesta za smjetaj posuda za
selektivno odvajanje otpada.
Redovnim odravanjem, pravilnim voenjem procesa i pojaanom radnom
disciplinom, smanjuju se koliine tehnolokog otpada. Na farmi e biti
uspostavljen cjelovit sistem zatite u skladu s vaeim propisima.
Takav sistem osigurava nizom mjera da se posljedice eventualnog
akcidenta svedu na minimum. Osoblje e biti obueno s ciljem vlastite
zatite i zatite okoline. Za svaku radnju i postupak bie unaprijed
odreeni naini voenja uobiajenog toka materije i energije, kao i u
sluaju veih kolebanja, nezgoda i prekida. Veterinarski nadzor bie
stalno prisutan, to smanjuje mogunost od oboljenja ivotinja i
zaposlenika te irenja zaraznih bolesti. Zaposlenici e biti u
potpunosti upoznati sa mjerama zatite na radu, moguim opasnostima
kao i nainu djelovanja i ponaanja u sluaju nastanka nepredvienih i
neeljenih dogaaja.
-
Provoenje mjera zatite podrazumjeva takoe i vrenje neophodnog
monitoringa okolia (zraka, povrinskih i podzemnih voda i tla).
Sistem upravljanja otpadom osigurati e potpuno prikupljanje svog
otpada. 2.3. Odvajanje otpada Tehnoloki koncept ukljuuje:
- prikupljanje otpada, - privremeno skladitenje (po potrebi i ne
svog otpada) - slanje na zbrinjavanje.
Radne operacije obuhvataju:
- radnu zonu (zona prihvata otpada), - skladini prostor (prostor
za privremeno skaditenje - po potrebi), - monitoring (emisija
dimnih plinova, otpadne vode i sl.).
Projektantskim rjeenjem ureenja samog objekta i okruenja objekta
predviene su odgovarajue mjere za unapreenje upravljanja otpadom. U
samom objektu i oko objekta odreena su odgovarajua mjesta za
prikupljanje otpada (kontejner, kante, i sl.) te centralna mjesta
za privremeno skladitenje otpada. Sakupljeni vrsti otpad ambalaa
odlagati e se u kante za smee, koji e se pravovremeno, prema
dogovorenom planu, prazniti od strane komunalnog preduzea. Omoguen
je nesmetani pristup vozila komunalnog preduzea u krug farme.
Prostor gdje se vri privremeno skladitenje otpada bie adekvatno
zatien. 2.4. Odlaganje otpada U krugu farme se ne vri trajno
odlaganje otpada. Sav otpad se redovno odvozi. 2.5. Metode tretmana
Otpad nastao na farmi tokom uzgoja pilia se ne obrauje.
-
3. Izvod iz planskog akta odnosnog podruja
-
4. Kopije Zahtjeva za dobivanje drugih dozvola koje e biti
izdane zajedno sa Okolinskom dozvolom
-
5. Netehniki rezime
Farma pilia e se izgraditi u jugoistonom dijelu optine Gradaac u
naselju Vukovci na ravnom terenu, dobrog geomorfolokog sastava,
nosivosti i bez klizita. Najblii individualni stambeni objekat
udaljen je od planiranog objekta preko 150 m. Tov brojlera odvijati
e se u zatvorenom objektu - peradarniku, pod kontrolisanim
uslovima. Objekat je dimenzija 90,00 x 24,00 m, spratnosti:
prizemlje + sprat. Ukupna korisna povrina objekta je P=4.241,10 m2.
U jednom turnusu uzgajati e se 76.000 pilia (godinje 5-6 turnusa).
Snabdjevanje vodom vri se iz lokalnog seoskog vodovoda, a napajanje
elektrinom energijom objekta obezbjediti e se sa NN prikljuka.
Zagrijavanje prostorija predvieno je putem vlastite kotlovnice na
vrsto gorivo instalisane snage 350 kW. Na farmi pilia otpad nastaje
u:
- procesu uzgoja pilia (gnoj, otpadni plinovi, uginuli pilii,
ambalaa...), - prilikom ienja i dezinfekcije farme (otpadne vode,
organski otpad), - kotlovnici (dimni plinovi, pepeo), - septikoj
jami (sanitarne otpadne vode i dr.).
Stelja e se sakupljati odmah po zavretku turnusa odvoziti van
kruga Zahvata na poljoprivredno zemljite i koristiti kao gnojivo uz
pridravanje propisa. Ostali kruti otpad e se prikupljati i
prepustiti komunalnom preduzeu na zbrinjavanje. Tretman tehnolokih
i sanitarnih otpadnih voda e se vriti u propisno dimenzionisanoj
septikoj jami, a oborinske vode e se isputati direktno u
recipijent. Od monitoringa emisija predvieno je:
- analiza otpadnih voda (4 puta godinje), - mjerenje emisije
dimnih gasova (jednom godinje) i - analiza uticaja buke na okolinu
(jednom u vrijeme intezivnog rada i ponovo u
sluaju promjene tehnologije). Na osnovu izloenog moe se
konstatovati da farma pilia na predmetnoj lokaciji u normalnom radu
kao i u sluaju zatvaranja (nakon sprovoenja propisanih mjera) nee
imati negativan uticaj na okolinu.
-
U skladu sa l. 68. Zakona o zatiti okolia (Slubene novine
Federacije BiH, br. 33/03), ovim zahtjevom Vas molimo da nam izdate
okolinsku dozvolu za farmu pilia u vlasnitvu Amile Turbi. Broj:
_____________ Datum: ___________ Podnosilac zahtjeva:
_________________________
