Seminarski Graficki Sistemi

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Graficki sistemi

Citation preview

  • Univerzitet u Novom SaduFakultet tehnikih nauka

    Grafiko inenjerstvo i dizajn

    Seminarski radGrafiki sistemi

    Profesor: Dr. Dragoljub NovakoviAsistent: Stefan urevi

    Student: Vesna Marjanovi F/1198

  • 2Sadraj

    1. Diskusija zadatih parametara procesa 3 1.1 asopisi 3 1.2. Kunstdruk papir 3 1.3. Boje za ofset tampu 4

    2. Grafiki sistemi za realizaciju zadatka, predstavljanje i tehnike karakteristike 4 2.1. Sistem za tampu 4 2.2 Sistemi za zavrnu obradu 5

    3. Predstavljanje i opis grafikih sistema kao celine i njegovih funkcionalnih sklopova 8 3.1. Sistem za tampu i savijanje tabaka 8 3.2. Sistem za sakupljanje tabaka, ivenje icom i troreza stranica 10

    4. Video sekvence sistema 13

    5. Diskusija odabranih reenja 14

    6. Literatura 15

  • 3Tema seminarskog zadatka

    asopis, povez icom, podloga: kunstdruk 130 g/m2, tira 20.000, format 21,6 x 28 cm, broj boja 4/4, obim 40 + korice, ofset tehnika. Proizvod se tampa u dve smene.

    1. Diskusija zadatih parametara procesa

    1.1 asopisi

    asopisi (slika 1) najee izlaze kao periodina izdanja (mesena, polumesena, nedeljna, ali i sa eim redovnim izlaenjem) i postoji veoma irok spektar razliitih asopisa od strunih do urnala, magazin, ilustrovani asopisi i mogu se baviti politikim, religioznim, naunim, tehnikim ili raznim drugim temama, a mogu obraivati i dogaaje od lokalnog, kao i od globalnog znaaja. esto sadre novosti iz oblasti kojom se asopis bavi, kao i razne druge informacije bitne za itaoce. Na primer struni asopisi obuhvataju ogranieno struno podruje i orijentisani su na manji krug italaca. Trokovi izrade asopisa jednim manjim delom plaaju krajnji primaoci, a drugim veim delom se finansira preko reklama (Novakovi, 2009).asopisi imaju krau trajnost korienja a to je zavisno i od sadraja i bitna je odlika periodinih izdanja. Iz ovog razloga na asopisu je vren povez icom, a ne npr. lepljenjem jer je pozev icom jef-tiniji a kada imamo obim od 40 strana plus korice gramature 130 g/m2 to nepredstavlja veliku de-pljinu, ica e biti uspeno sredstvo za spajanje stranica asopisa (Anon, 2013). asopisi mogu biti razliitih dimenzija, a uglavnom se tampaju u obliku broura ili knjiica, pa su tako asopisi uglavnom viebojni sadraji sa fleksibilnim omotom i izrauju se sa jednostavnim metodama povezivanja (npr. iani povez, lepljenjem). Ovaj asopis je dimenzija 21,6 x 28 cm i ta dimenzija je uglavnom standardna kod asopisa. Zavisno od veliine izdanja asopisi se proizvode u procesu rotacione ili tabane tampe, odnosno rotacione visoke ili rotacione duboke tampe za velike tirae. Tako da e ovaj asopis biti tampan na ofset rotacionoj maini jer su karakteristike te maine u potpunosti odgovarajue za tampu ovakvog proizvoda. Najee izlaze u tirau od nekoliko stotina ili hiljada primeraka, a retki prelaze tira od 100000. Tira ovog izdanja je 20000 primeraka to ga ini pogodnim za maine (tampa i dorada) srednjeg formata. Praksa je da je na veinu asopisa mogua pretplata, to smanjuje krajnju cenu za re-dovnog itaoca (Novakovi, 2009).

    1.2. Kunstdruk papir

    Kunstdruk papir je obostrano premazani papir koji se premazuje sa mineralnim materijama i mora biti jako satiniran i imati visoki sjaj a koristi se kod tampe visokovrednih fotografija i viebojnih ilus-tracija. Dobija se premazivanjem sirovog papira, koji je po sastavu bezdrvni, a ponekad i kvalitetan srednje fini papir, mainski gladak, puno keljeni, koji mora da ima potpuno glatku povrinu. Kun-stdruk papir mora imati odreenu mekou da bi se mogao postii ravnomeran nanos premaznih sredstava. Proizvodi se u gramaturama od 80 do 130 g/m2, dok se polumat i mat satinirani kunstdruk papir proizvodi u najnioj gramaturi od 115 g/m2 (Novakovi, Dedijer, Mili, 2012). Ovaj asopis je tampan na 130 g/m2 kunstdruk papiru to ukazuje na to da se radi o asopisu koji je tampan na kvalitetnoj podlozi i samim tim e imati dugotrajniji vek trajanja.

    Slika 1: asopisi

  • 4Premazni papiri su vrlo kvalitetni papiri obostrano ili jednostrano premazani a njihova povrina moe biti mat ili sjajna. Ovaj papir ima izuzetno glatku povrinu i pogodan je za tampu najvieg kvaliteta. asopisi predstavljaju kvalitetnija grafika izdnanja (u poreenju sa npr. novinama) pa je tako i ovaj asopis je tampan na premaznom kunstdruk papiru. Premazi mogu biti razliiti kao na primer kod samokopirnih papira i slino. U procesu izrade na povrinu se nanosi sloj koji se sastoji od krede, kaolina, ili barijumsulfata uz dodatak odgovarajueg lepka (skrob ili kazein). Gramature ovih papira su razne, od lakih papira pa sve do teih odnosno polukartona i kartona 250 i 300g/m2 (Geri, 2005).

    1.3. Boje za ofset tampu

    Grafike boje predstavljaju obojene materije, u obliku tenosti ili paste, koje se nanose na razliite pod-loge pomou tamparskih maina. Podloge na koje se tampa su razne: papir, polimerni materijali, metal, staklo, tekstil. Podela grafikih boja je izvrena prema specifinosti tamparskog postupka koji se prime-njuje za njeno nanoenje. Kao to je ve bilo reeno asopis e biti tampan na ofset rotacionoj maini u ijoj se tehnici koriste guste boje (u obliku paste).Grafike boje se sastoje iz dve osnovne komponente, obojene supstance (pigmenta ili boje) i veziva. Kada se ove dve komponente pomeaju nastaje proizvod koji se moe koristiti u tamparstvu (TMF, 2009). U ofset tampi se koristi tamparska boja koja je visoko viskozna meavina od osnovnih sastavnih delova: pigmenta boje, vezivnih sredstava, dodatnih materijala i noseih supstanci. Pigmenti boje su organske ili neorganske prirode i oni su ti koji definiu ton tamparske boje, a sastoje se iz vrstih neujednaeno formiranih estica u rasporedu veliina od 0,1 do 2 m. Vezivna sredstva su potrebna za vezivanje na materijal za tampu pigmenata koji se nalaze u formi praha. Sredstva za vezivanje stvaraju uz to zatitni film oko pigmenata da bi pigmenti bili zatieni od mehanikog skidanja.Tu imamo i dodatne materijale koji se dodaju tamparskoj boji radi postizanja eljenih osobina. Nosee supstance za ofset boje su i mineralna ulja koje ispunjavaju transportnu funkciju boje i odstranjuju se suenjem (isparavaju). Konvencionalne ofset boje sue se isparavanjem i prema tipu boje i oksidacijom a pored ovih najvie korienih boja postoje takve koje otvrdnjavaju preko umreavanja zraenjem (UV i elektronsko zraenje) i njihov sastav je potpuno drugaiji od konven-cionalnih boja. UV - boje postoje za konvencionalnu (sa sredstvom za vlaenje) i za bezvodenu ofset tampu (Novakovi, 2009). Maina za tampu koja je odabrana za izradu ovog asopisa ima sistem suenja boja ternalnom tehnologijom a s obzriom da je re o tampi 4/4 veoma je bitno da se boja brzo osui kako ne bi dolo po lepljenja stranica.

    2. Grafiki sistemi za realizaciju zadatka, predstavljanje i tehnike karakteristike

    Sistemi koji su potrebni da bi se obavila tampa i zavrna dorada asopisa iji je format 216 x 280 mm, tiraa 20000 primeraka, broja boja 4/4 i gde je povez icom su rotaciona ofset maina, sistemi za savijanje i sakupljanje tabaka, zatim klamerica kojom e biti izvreno ivece icom i troreza stranica.

    2.1. Sistem za tampu

    Sistem za tampu koji je odabran je rotaciona ofset maina Euroman (slika 2). Ovaj proizvod se mogao tampati i na odreenoj tabanoj maini, ali kada se tampa asopis obima 44 stranice i tiraa 20000 primeraka i kada je papir ne tako velike gramae tampa se uglavnom izvodi na rota-cionoj maini.Kako se asopisi najee tampaju na ovakvim sistemima, a bitnu ulogu ima i sistem za savijanje koji se uglavnom nalazi u sklopu rotacionih maina, pa tako postoji i na ovoj, to dodatno olakaava i ubrzava celokupni posao. Ova maina se isporuuje u obimu cilindra od 1092; 1156; 1196; 1240; 1.260 mm pa od toga i zavisi brzina same maine koja moe biti 32000-35000 obrtaja cilindra na as.

  • 5Max. broj obrtaja cilindra na as 32000-35000 zavisno od obima cilindra

    Obim cilindra (mm) 1.092; 1.156; 1.196; 1.240; 1.260 zavisno od zahteva

    Max. irina rolne (mm) 965

    Stranica po rolni (A4) 32

    Deo za savijanje - nadogradni sistem zavisi od zahteva - dodatne opreme zavisi od zahteva

    Savijanje2:3:3, drugo uzduno savijanje (max. 50.000 kopija na sat) po izboru drugo unakrsno savijanje

    tamparske jedinice 4+po izboru

    Pravac kretanja rolne levo-desno

    Konfiguracija jedna rolna ili vie rolni-po zahtevu

    Pogon-koncept tehnologija jednog pogona: jedna mo-tor na jednu t. jedinicuSnabdevanje rolnom prenosni sto sa 3 m trake

    Jedinica za boju 11 valjaka

    Jedinica za vlaenje 4 valjka-turbo vlaenje

    Tabela 1: Tehnike katakteristike ofset rotacione maine Euroman

    Slika 2: Maina za tampu Euroman

    2.2 Sistemi za zavrnu obradu

    Maine koju su potrebne da bi se dobio konaan oblik i funkcionalan proizvod nakon tampe su: maina za savijanje tabaka, za sakupljanje tabaka, maina za povez ivom i troreza. Sistem za savijanje tabaka se nalazi u sklopu same maine za tampu tako da e taj deo sistema biti detaljnije objanjen u tom delu. to se tie ostala tri sistema ona se naravno mogu uzeti svi odvojeno kako bi odradili posao zavrne obrade, meutim postoji sistem koji te tri maine spaja u jednu celinu (eng: Saddle-stitching System). To je sistem gde se nalazi maina tj. deo za sakupaljne tabaka, zatim deo gde se ti sakupljeni tabaci povezuju icom (klamerica) i na kraju se nalazi troreza koji obree viak papira sa tri strane (etvrta strana se neobrauje jer je tu nainjen povez icom).Ovakvim sistemom zavrne obrade se prvenstveno tedi na vremenu i novcu ime dobijamo sistem koji je efikasniji, kompatabilniji i praktiniji za postizanje kranjeg cilja.Sistem koji je odabran za zavrnu obradu asopisa je Primera 140 (slika 3) renomiranog vajcarskog proizvoaa Muller Martini-ja. Brzina ove maine je maksimum 14000 obrtaja/min koja moe da sadri i do 16 stanica za sakupljanje tabaka i sa maksimum 8 glava za ivenje. Ovakav sistem e uspeno i u relativnom kratkom roku uspeno obraditi 20000 asopisa obima 40 stranica.

    (Manroland, 2009)

  • 6Brzina maine max 14000 obrtaja/min

    Broj stanica za sakuplajnje tabaka max 16

    Veliina proizVoda, neobraena

    Tabela 2: Tehnike katakteristike maine Primera 140

    ulagagornja ivica tabaka

    donja ivica tabaka

    bez ivice

    ivica

    HK 75Q, HK 75VQ

    HK 45Q

    otvor glave za ivenje

    glava/stopalo eenja

    prednje seenje

    standard

    ugao cepanja

    ugao udarca

    A Bmax. 480 mm 320 mm

    min. 90 mm 80 mmmax. 480 mm 290 mm

    min. 90 mm 80 mmmax. 400 mm 300 mmmin. 90 mm 80 mm

    max. 18 mmmin. 6 mm

    max. 480 mm 320 mm

    min. 153 mm 115 mm

    CD velii na 126 mm 123 mm

    max. 6 glava

    max. 8 glava

    max. 4 glava

    max. 50 mm

    max. 50 mm

    max. 13 mm

    max. 6 mm

    maksimalna debljina proizvoda=pola irine noa

    Oznaavanje veliine ivenja

    ivee glave

    Ugao seenja

    Debljina proizvoda

    Centralni i troreza

    Veliina proizVoda, neobraena

    Veliina proizVoda, obraena 0459

    Gornji deo standardno

    standardnotroreza

    viljukar 0451

    ugao cepanja

    ugao udarca

    ugao cepanja

    ugao udarca

    Centralno seenje

    Troreza

    A Bmax. 480 mm 320 mm

    min. 120 mm 115 mm

    A Bmax. 475 mm 310 mmmin. 105 mm 63 mmmin. 148 mm 105 mm

    max. 237 mm 310 mmmin. 95 mm 63 mm

    max. 234 mm 310 mmmin. 86 mm 63 mm

    max. 153 mm 310 mmmin. 90 mm 75 mm

    max. 153 mm 310 mmmin. 90 mm 75 mm

    (Muller Martini, 2012)

  • 7Stepen pogona 11 kW do 16 ulagaa

    Potronja energije u zavisnosti od projekta

    Pritisno-vakuumska pumpa u zavisnosti od projekta

    Kompresija vazduha 6 bar-a, obezbeeno od naruioca (u zavisnosti od projekta)

    Punjenje

    Direktorijum ulaganja

    Punjenje materijalom

    punjenje paketa

    tok ulaganja

    tamparska rolna

    0554

    0553

    0423

    min. 200 mm 100 mm

    min. 140 mm 100 mm

    min. 200 mm 145 mm

    max. 480 mm 635 mm

    min. 90 mm 165 mm

    max. 310 mm 635 mm

    min. 90 mm 165 mm

    max. 210 mm 210 mm

    min. 80 mm 55 mm

    Slika 3: Maina Primera 140

  • 83. Predstavljanje i opis grafikih sistema kao celine i njegovih funkcionalnih sklopova

    3.1. Sistem za tampu i savijanje tabaka

    EUROMAN je proizvod firme Man Roland koji je svetski lider u proizvodnji rotacionim ofset maina tako da je ovaj sistem spoj visokog kvaliteta i vrhunske tehnologije (slika 7). Ovaj maina je idealna za tampu reklamnih dodataka, broura, asopisa, kataloga, dodataka u asopisima, telefonskih im-enika, utih stranica, knjiga itd. to je bio dobar preduslov za izbor ba ove maine za tampu, koja pored te funkcije ima i sistem za savijanje tabaka koji se nadograuje po elji kupca.Ova ofsetna tamparska maina je dvostrukog obima za 32-stranino tampanje iz rolne sa irinom rolne do 965 milimetara i bezosovinskom AC motornom tehnologijom to ga ini visoko produktivnom mainom. Euroman moe da tampa i 32-stranine i 16-stranine proizvode to znaajno poveava njegovu fleksibilnost i kod manjih i kod veih tiraa u poreenju sa 16-straninom mainom sa jed-nom rolnom. Jo jedna pogodnost je automatska izmena ploa koja smanjuje vreme potrebno za ubacivanje i uklanjanje tamparskih ploa na svim tamparskim jedinicama za oko 50% na osam minuta i brzo se amortizuje kroz poveanu efektivnu performansu maine.

    Kontrolni sistem: Efikasna automatizacija se ogleda i u ClosedLoop kontrolnom sistemu za registar boje i odse-canje koji automatski i pouzdano pruaju nepromenjiv kvalitet i osiguravaju nizak nivo otpada (slika 4). Brzinom od 50 m/min ureaj za automatsko uvlaenje papira je najbri na tritu to omoguava kratko vreme pripreme maine i visok nivo produktivnosti. ClosedLoop kontrolni sistem pouzdano prua visok kvalitet, osigurava manje otpada i krae vreme pripreme putem preciznih regista-ra, optimalnog bojenja i besprekornih tehnika savijanja, to ovu mainu ini visoko automatizovanom.Ugradnja sistema za kontrolu boje takoe je opcija.

    Jedinica za vlaenje: Manrolandova visoko kvalitetna turbo jedinica za vlaenje ukljuena je kao standardna oprema, ali ipak jedinicu za vlaenje mogue je odabrati u uobiajenom ili rasprskavajuem modu zavisno od podruja primene. I jedna i druga jedinica za vlaenje rade bez kontakta i poveavaju fleksibilnost tamparske maine u proizvodnji ak i u sluaju korienja pri-rodnog papira.

    Jedinica za bojenje: Pored sistema za vlaenje naravno ide i sistem za bojenje, gde su opcioni paketi opreme kao to su dodatni tamparski parovi koji poveavaju mogunost primene ove maine sa veim bro-jem aplikacija.Precizna jedinica za bojenje u ovoj maini kombinuje isprobane tehnologije kako bi se proizveo visok kvalitet tampe: bojanici sa seg-mentiranim noevima za boju i tri temperirana oscilirajua valjka za stalan viskozitet boje, kao i tri nanosna valjka za bojenje, samo su neke od karakteristika inei ovu jedinicu visoko stabilnom (slika 5).Ova maina poseduje stalnu i veoma visoku tanost registra i stabil-nost boje za itavo vreme rada maine, nizak nivo otpada i maksi-malnu dostupnost.

    Slika 4: ClosedLoop kontrolni sistem

    Slika 5: Cilindri-nosioci t. forme

  • 9Jedinica za suenje boje: Kod rotacione tampe je veoma bitno i suenje boje pa su tako ovde suai sa optimalnom termalnom tehnologijom i komorama za hlaenje koje koriste odvojene isparljive kom-ponente iz procesa suenja za sagorevanje, i na taj nain postiu posebno visok nivo energetske efikasnosti to je ini i ekoloki prihvatljivijom.

    Jedinica za savijanje: Jedinica za savijanje (slika 6) sa odnosom cilindara 2:3:3 kao i drugo i tree savijanje pruaju mnoge mogunosti savijanja. Duplo paralelno savijanje moe da se primeni jed-nako lako kao i delta savijanje, dok poluge za okretanje poveavaju broj razliitih dizajna proizvoda. Procedura izmene se vri potpuno automatizovano unutar jedinice za savijanje. Manrolandov sis-tem za savijanje karakterie maksimalna pouzdanost, kvalitet, brzina, fleksibilnost i preciznost. To obuhvata podesive levke (trihtere) na motorni pogon sa mogunou pretpodeavanja, integrisane linearne i poprene perforacije, optimalnu raspodelu remena kao i najkrai transportni remen na treem falcu. Cilindar na jedinici za savijanje za dvostruko paralelno ili delta savijanje moe da se iskljui kada nije potreban ime se tedi energija i spreava habanje maine (Manroland, 2009 a).

    Konstrukcija maine Euroman:

    Slika 7: EUROMAN maina-detalji

    1. Automatsta promena ploa; 2. Suai sa termalnom tehnologijom

    1. ClosedLoop kontrolni sistem; 2. Bojanici sa segmentiranim noevima

    1. Savijanje; 2. Jedinica za turbo vlaenje

    Slika 6: EUROMAN - visoke performanse 2:3:3 savijanja sa etvrtastim savijanjem

  • 10

    3.2. Sistem za sakupljanje tabaka, ivenje icom i troreza stranica

    Primera 140 (slika 11) predstavlja monu i visoko efikasnu mainu za srednje kapacitete po-sla, to u potpunosti odgovara zavrnoj obradi 20000 asopisa obima 44 stranice. Zahvaljujui novom, ergonomskom dizajnu i modernom konceptu upravljanja, izuzetno je lagan za upotrebu a podeavanja su brza i laka, to je ini fleksibilnom proizvodnom linijom koja se prilagoava raznim zahtevima za doradu. Na ovaj nain ova maina je izuzetno pouzdana to garantuje visok stepen efikasnosti.Primera 140 je dostupna u verzijama C140 i E140.

    Prednosti Primera 140:

    Ergonomski rad Brza promena Najvii stepen pouzdanosti procesa Brzo dobijanje visoke izlazne proizvodnje Korisniki orijentisan raspored i konfiguracija mogunosti vrsta konstrukcija JDF/JMF omoguena u skladu sa CIP4 standardom Mala odravanja zahvaljujui sistemu centralnog podmazivanja

    Mogunosti maine: Modularni dizajn omoguava proirenje varijacija maine, gde irok spektar mogunosti konfiguracije i veliki opseg veliina dozvoljava fleksibilno planiranje posla. Automatsko uitavanje, sakupljanje, ivenje, podrezivanje, ubacivanje, pakovanje, adresiranje i paletiziranja in-tegrisani u liniji proizvodne linije znai da ova maina pokriva ceo dodatni lanac tamparske dorade.Operativni koncept maine je napravljen u skladu sa najnovijim ergonomskim smernicama. Lokalne radne jedinice i centralni ekran osetljiv na dodir prua visok nivo komfora, a operacije su veoma zgodno ureene i jednostavno struktuirane. To znai da se maina moe menjati bre i za kratko vreme dostie visoku izlaznu proizvodnju, inei celokupni koncept rada ergonomskim.

    Jedinica za ulaganje i prikupljanje (slika 8): Sa ovim modelom, lanac za ulaganje i prikupljanje se au-tomatski sinhronizuju. Pre poetka proizvodnje optimalna pozicija spojnica ulagaice se prilagoava preko veliine ulaza. One se automatski aktivira u prilagoenoj poziciji i po unapred vremenskog koeficijentu putem pneumatske spojnice.

    Automatsko podeavanje formata: Primera E140 je opremljena sa Amrys (Automatic Make Ready System - Automatski napravljen gotov sistem). Taj sistem se sastoji od: ulagaa, maine za ivenje, trorezaa i viljukara sa brzim i automatskim podeavanjem na eljenu veliinu. Zahvaljui veoma kratkom vremenu podeavanje, ova maina je brzo spremna za posao.

    Slika 8: Primera 140 Jedinica za ulaganje i prikupljanje

  • 11

    Proces integracije: Ovaj sistem je JDF/JMF-omoguen i moe se integrisati u digitalnom radni tok sa fabrikim radnim sistemima. Na taj je nain direktno, uzajamna komunikacija izmeu kompanijinog menadment informacionog sistema (MIS) i zavrne obrade zagarantovana. Na ovaj nain imamo proces integracije zahvaljujui digitalnom radnom toku.

    Jedinica za voenje: Pouzdani ulagai vode otisak izuzetno efikasno, zahvaljujui etiri hvataa i brzo su spremni za postavljanje. Oni su montirani na vrstu, smanjenim vibracijama univerzalne os-nove, mogu se organizovati u bilo kom redosledu i pokretljivi su u veoma kratkom vremenu. Ravna naslaga ulagaa obrauje sve vrste otiska sa niskim tabakom, visokim tabakom i bez preklopa. Tako da imamo fleksibilnu i bezbednu obradu.

    Jedinica za ivenje (slika 9): Zahvaljujui velikim vidljivim vratima krojaice ova jedinica je ergonom-ski upravljiva i lako dostupna. Prelaskom na novonastale Q ivee glave su krae i mogu se post-aviti veoma brzo. Sistem za ivenje obezbeuje konstantnost i prvu klasu ivenje, bez obzira na brzinu. Maina moe biti isporuena sa 4, 6 i 8 ivaih glava.

    Jedinica za obrezivanje (slika 10): Veoma robustan i praktino dizajnirani troreza 459 sa visokim kvalitetom seenja, jednostavnim rukovanjem i inteligentnim dizajnom poklopca za pregled i dostup-nosti daje ubedljive rezultate. Sa svojim optimizovanim dinamikim rezanjem i automatskom kore-kcijom prednjeg reza garantuje odlino isecanje (Muller Martini, 2009).

    Slika 9: Primera 140 Jedinica za ivenje

    Slika 10: Primera 140 Jedinica za obrezivanje

  • 12

    1. Ravna naslaga ulagaa 0379*;2. Ravna naslaga ulagaa sa tokom ulagaaUniverzalni 3738/0379*:3. Ravna naslaga ulagaa sa tokom ulagaaUniverzalni 3738 sa nastavkom 0379*;4. Ravna naslaga ulagaa 0379* sa t. valjkomstanica dvostrukog odmotavanja ;5. Punjenje materijalom 0423*;6. Direktorijum ulaganja 0553*7. Direktorijum ulaganja 0554*

    8. Prikupljajui lanac (red) 9. Elektromehanika bona kontrola, zadnja 033310. Kosi tabani kontrolor11. Master kontrolni pult12. ivaa maina 0383*, isporuka do zadnjeg ili prednjeg13. Troreza 0459*14. Kompenzacijski viljukar 0451*15. Dostavni valjak, dostavni kai, vazduni sto

    * Primera E140 sa automatski napravljenim gotovim sistemom

    Slika 11: Primera 140 - detalji

  • 13

    4. Video sekvence sistema

    Video 1: Euroman

    Video 2: Primera 140

  • 14

    5. Diskusija odabranih reenja

    Prilkom odabira sistema koji e biti zadueni za izvrenje tampe i zavrne obrade vodilo se rauna da budu od renomiranih proizvoaa koji e svojim kvalitetom i tehnikim mogunostima obaviti zadati posao na najbolji nain.tampa asopisa iji je tira 20000 primeraka, obim strana 44, format 21,6 x 28 cm, a broj boja 4/4 je izvrena na maini Euroman proizvoaa Man Roland. Man Roland je prvi u svetu po proizvodnji ofset rotacionih maina, pa samim tim i ini jednu od najkvalitetnijih sistema u segmentu tampe asopisa, novina i sl.Zahvaljujui brzini od 32000-35000 obrtaja/as ovaj sistem je sasvim zadovoljavajui da u optimalnom vremenskom periodu uspeno izvri tampu prezentovanog asopisa. Sa svoja etiri tamaprska agregata (mogu se staviti dodatni po izboru) obavie tampu rolne sa sve etiri boje u jednom prolazu a nakon toga iste osuiti u suari koje sa nalazi u nizu nakon tamparskih agregata to je naravno vano kako bi se boja to pre osuila i kako ne bi dolo do slepljivanja boje.Nakon toga rolna ide u sistem za savijanje gde e rolna biti iseena a ti delovi savijeni po zahtevu to je takoe pogodnost ovog sistema.Ova sistem je u potpunosti automatizovan to je svakako vano u pogledu brzine, procesa kontrole i samoj radnoj snazi koju e opsluivati ovakav sistem. Dve osobe su dovoljne za rad na ovakvom sistemu, jedan glavni operater i njegov pomonik.Posle same tampe i savijanju stranica zahvaljui sistemu za savijanje koji je bio integrisan u maini za tampu na red dolaze i ostale operacije zavrne obrade.Imajui u vidu da ovaj asopis zahteva povez icom njegova dalja obrada je vrena ma maini Prim-era 140 renomoranog prozivoaa Muller Martini.Glavna prednost ovakve maine j u tome to su u njoj integrisana tri sistema: sistem za sakupljanje, sistem za ivenje i sistem za obrezivanje ime u jednoj nizu na jednoj maini dobijemo gotov i upotre-bljiv proizvod.Sa brzinom od maksimum 14000 obrtaja/min koja moe da sadri i do 16 stanica za sakupljanje tabaka i sa maksimum 8 glava za ivenje ova maine e takoe u kratkom roku uspeno obaviti zahtevanu odradu. Na ovoj maini su potrebna dva radnika, jedan koji e vriti punjenje ulagaa sistema za sakupljanje i jedan koji e nakon ivenja i obrezivanja iste sloiti na paletu.

  • 15

    6. Literatura

    1. Anon, 2013. asopisi. [online] Dostupno na: http://sh.wikipedia.org/wiki/Kategorija:%C4%8Casopisi[pristupljeno 29.03.2013.]

    2. . Grafiki procesi, interni slajdovi sa predavanja. Novi Sad, Fakultet tehnikih nauka

    3. Novakovi D. Dedijer S. Mili N. 2012. Grafiki procesi, praktikum za vebe. Novi Sad, Fakultet tehnikih nauka

    4. Geri K. 2005. Grafiki materijali, interna skripta. Novi Sad, Fakultet tehnikih nauka

    5. TMF, 2009. Grafike boje. [online] Dostupno na: http://www.saznajkako.rs/index.php/nauna-dostignua/71-grafike-boje [pristupljeno 29.03.2013.]

    6. Manroland, 2009. Euroman, tamparske jedinice, dimenzije i detalji. [online] Dostupno na: http://www.manroland.rs/download/92-file.pdf

    7. Manroland, 2009 a. Euroman. [online] Dostupno na: http://www.manroland.rs/index.php?menu=10&action=2&id=107 [pristupljeno 30.03.2013.]

    8. Muller Martini, 2012. Primera 140, tehniki podaci pdf.

    9. Muller Martini, 2009. Primera 140 Saddle Stitcher. [online] Dostupno na: http://www.mullermar-tini.com/us/desktopdefault.aspx/tabid-8969/8430_read-10626/ [pristupljeno 02.04.2013.]