INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKUINTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMISeminarski rad

Mentor: Prof.dr.Muhamed Sarvan

Student: Admir Hati

Br.ind. S-45/14-ISadraj

4UVOD

51.OPI POJMOVI PROMETA I TRANSPORTA

72.INTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMI

103.TEHNOLOGIJE ITS-a

103.1.Beine komunikacije

113.2.Plutajui auto podatak

123.3.Sensing tehnologije

123.4.Video za otkrivanje vozila

133.5.Inteligentne transportne aplikacije

174.ZNAAJKE ITS-a U POBOLJANJU SIGURNOSTI U PROMETU

204.1.Sistem upravljanja incidentnim situacijama u prometu

224.2.Ocjene poboljanja sigurnosti u prometu primjenom ITS-a

235.ZAKLJUAK

24Literatura

UVOD

Inteligentni transportni sistemi u prometu sve se vie nastoje uvesti u veinu razvijenih zemalja da bi se u konanici olakalo odvijanje prometa te naravno poboljala sigurnost odvijanja prometa. Naime, veina razvijenijih zemalja ve je uvelike uhodana sa koritenjem ITS-a, i to ne samo u prometu. ITS je novija tehnologija koja se koristi u raznim grana i aspektima kako bi unaprijedila i ubrzala razne sloene procese.

Interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim guvama i sinergije nove informacijske tehnologije za simulaciju, real-time kontrolu i komunikacijske mree.

Sigurnost i kvaliteta prometa glavni su imbenik uvoenja ove tehnologije. Smatra se da e se potpunim uvoenjem doprinijeti smanjenju broja zastoja u prometu i ekanja, a to je jo vanije i smanjenju broja prometnih nezgoda i stradanja. Pri izradi rada koristila se dostupna literatura, i to ponajvie istraivaki lanci i Internet izvor.

Rad se sastoji od etiri poglavlja. Prvo poglavlje, Opi pojmovi prometa i transporta, daje jednostavan i kratak pregled daljnjeg istraivanja. Drugo dio, Inteligentni transportni sistemi bazira se na pojanjavanju tehnologije ITS-a. Navedeno je kako se definira na nekoliko naina pojma ITS-a te zbog ega je uope pokrenuto uvoenje istoga u svijetu. Tree poglavlje, Tehnologija ITS-a, upoznaje nas s nekolicinom tehnologija koje se ve primjenjuju u prometu i emu one slue. etvrto poglavlje, Znaajke ITS-a u poboljanju sigurnosti u prometu, govori direktno o kvalitetnim promjenama i poboljanjima koje su nastupile otkako se poeo uvoditi i primjenjivati ITS sistem u prometu. 1. OPI POJMOVI PROMETA I TRANSPORTAPromet je prijevoz ljudi, dobara i informacija s jednog mjesta na drugo. Promet sainjavaju: infrastruktura (ceste, eljeznika pruga, aerodromi, luke...), prometala (cestovna vozila, eljeznika vozila, zrakoplovi, brodovi...) i operacije (svjetla, znakovi, kontrola zranog prometa). Promet se dijeli na kopneni, zrani i vodeni promet. U kopneni promet spada cestovni i eljezniki promet, a u vodeni spada rijeni i pomorski promet.Promet se u transportnom inenjerstvu definira u tri razliita smisla:1. Najiri pojam/smisao: Promet znai openito odnos meu ljudima (drutveni promet)

2. U uem smislu: Promet spada u tzv. ekonomsko-finansijsku kategoriju (to se odnosi na platni promet, trgovinski promet, robni i nerobni promet)

3. U najuem smislu: Promet obuhvata sve operacije i komunikacije u vezi sa prijevozom

Prijevoz je specijalizirana djelatnost koja koristi prometne infrastrukture i suprastrukture za proizvodnju prometne usluge. Sinonim za prijevoz je transport koji ima gotovo identino znaenje. Transportna ili prijevozna usluga je kretanje ljudi i dobara s jednog mjesta na drugo. Naini transporta su zrani, eljezniki, cestovni, voda, kablovi, cjevovodi i prostor. Transportna polja mogu se podijeliti u tri grane: transportna infrastruktura, vozila i transportne operacije. Ona se ne moe uskladititi, sauvati ili ponuditi na tritu jer nema materijalni oblik kao to je sluaj sa samom robnom proizvodnjom.

Temeljni elementi razvoja transporta su sredstva za rad, predmet rada i radna snaga, odnosno sam rad.Kroz historiju postojale su razne faze u transportnom procesu. Te se faze odnose na nain rada i razvoj i napredovanje tehnologije za rad koja se koristi u procesima. Faze se mogu podijeliti u etiri skupine:1. Manualizacija- najnii stepen razvoja transportne tehnologije; u toj fazi koristi se samo fizika energija ljudi ili ivotinja za proizvodnju prometne usluge

2. Mehanizacija- vee se uz otkrie parnog stroja i koritenje mehanike energije. U toj fazi ovjek obavlja pripremne i zavrne operacije, a prijevoz se obavlja mehaniki primjenom strojeva.

3. Automatizacija- prvi sistemi u kojima ovjek nadgleda proces koji je osmislio

4. Automatika (robotika)- dananji stepen razvoja transportnog inenjerstva- strojevi programiraju sve ideje do realizacije. Tu se najdalje ilo u cestovnom prometu.

2. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMIPojam inteligentni transportni sistem (ITS) odnosi se na napore za dodavanje informacijske i komunikacijske tehnologije za tehnologiju prijevoza i vozila u nastojanju da e se upravljati imbenicima koji su obino u sukobu jedni s drugima, kao to su vozila, optereenja, i rute za poboljanje sigurnosti.

Interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim guvama i sinergije nove informacijske tehnologije za simulaciju, real-time kontrolu i komunikacijske mree. Zaguenje prometa je u porastu u cijelom svijetu kao rezultat poveane motorizacije, urbanizacija, porast broja stanovnika te promjene u naseljenosti.Congestion reduces efficiency of transportation infrastructure and increases travel time, air pollution , and fuel consumption . Zaguenje smanjuje uinkovitost prometne infrastrukture i poveava vrijeme putovanja, zagaenje zraka i potronju goriva.Vladine aktivnosti u podruju ITS - posebno u Sjedinjenim Amerikim Dravama - dodatno motivira i percipira potrebu za dravnu sigurnost.Many of the proposed ITS systems also involve surveillance of the roadways, which is a priority of homeland security. [ 1 ] Funding of many systems comes either directly through homeland security organizations or with their approval. Mnogi od predloenih ITS sistemi ukljuuju nadzor prometnica, koji je prioritet za dravnu sigurnost. Finansiranje mnogih sistema dolazilo bi direktno kroz dravne sigurnosne organizacije ili uz njihovo odobrenje.Further, ITS can play a role in the rapid mass evacuation of people in urban centers after large casualty events such as a result of a natural disaster or threat. Nadalje, ITS moe igrati ulogu u brzini masovne evakuacije ljudi u urbanim centrima, u sluajevima kao to su prirodne katastrofe ili prijetnje.Much of the infrastructure and planning involved with ITS parallels the need for homeland security systems. Veliki dio infrastrukture i planiranja ukljueni su sa svojim paralelama i potrebama za dravnu sigurnost sistema.

In the developing world , the migration of people from rural to urbanized habitats has progressed differently.U razvijenom svijetu, migracije stanovnitva iz ruralnih u urbanizirana stanita napredovala su drugaije.Many areas of the developing world have urbanized without significant motorization and the formation of suburbs. Mnoga podruja u zemljama u razvoju su urbanizirana bez znaajnih motorizacija.In areas like Santiago, Chile , a high population density is supported by a multimodal system of walking, bicycle transportation, motorcycles , buses , and trains . U podrujima kao to su Santiago, ile i slino, visoka gustoa naseljenosti je podran od strane multimodalnih sistema.A small portion of the population can afford automobiles , but the automobiles greatly increase the congestion in these multimodal transportation systems. Mali dio stanovnitva moe sebi priutiti automobile. Automobili uveliko poveavaju zaguenja u multimodalnom transportnom sistemu.They also produce a considerable amount of air pollution, pose a significant safety risk, and exacerbate feelings of inequities in the society. Oni takoer proizvode znatne koliine zagaenja zraka, predstavljaju znaajan sigurnosni rizik, i stvaraju osjeaj nejednakosti u drutvu.Ostali dijelovi svijeta u razvoju, poput Kine, ostati e u velikoj mjeri ruralni, ali su brzo urbanizirani i industrializirani.In these areas a motorized infrastructure is being developed alongside motorization of the population. U tim podrujima motorizirana infrastruktura se razvija uz motorizaciju stanovnitva. Great disparity of wealth means that only a fraction of the population can motorize, and therefore the highly dense multimodal transportation system for the poor is cross-cut by the highly motorized transportation system for the rich.Gradska infrastruktura se brzo razvija, pruajui priliku za izgradnju novih sistema koji sadre ITS u ranim fazama.Inteligentni transportni sistem (ITS) se moe definirati kao upravljaka i informacijsko-komunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasinog sistema prometa i transporta kojim se postie znatno poboljanje performansi, odvijanje prometa, uinkovitiji transport putnika i roba, poboljanje sigurnosti u prometu, udobnost i zatita putnika, manja oneienja okolia, itd. ITS ima znaenje novoga kritinog pojma koji mijenja pristup i trend razvoja prometne znanosti i tehnologije transporta ljudi i roba tako da se uinkovito rjeavaju rastui problemi zaguenja prometa, oneienja okolia, uinkovitosti prijevoza, sigurnosti i zatite ljudi i roba u prometu, U tom smislu inteligentna prometnica predstavlja kibernetsku i informacijsko-komunikacijsku nadgradnju klasinih prometnica tako da se osim osnovnih fizikih funkcija ostvaruje bolje informiranje vozaa, voenje prometa, sigurnosne aplikacije, itd. ITS je sistem koji isporuuje usluge i informacije korisnicima putem distribuiranog informacijskog sistema uz upotrebu suelja koje je prilagoeno korisniku ili pokretnom objektu, bilo u okviru privatnog ili javnog sektora. Sistem ITS mora biti konvergentan i otvoren, nudei s jedne strane primjenu razliitih tehnologija interaktivnog i multimedijalnog obiljeja, i s druge strane jamei cjelovitost djelovanja po cijelom geografskom podruju, od mikrolokacija, gradova do regija, drava i kontinenata. Osnovna svrha implementacije inteligentnog transportnog sistema je podii kvalitetu prometovanja i transporta, poboljati iskustva vozaa i putnika, poboljati postupke vezane za putovanja ljudi, razmjenu dobra i usluga, te poveati sveukupnu prometnu informacijsku transparentnost. Stoga je glavni cilj izgradnje ITS-a, integracija sistema koji e poboljati putovanja i prijevoz kroz uinkovitije i sigurnije kretanje ljudi, robe i informacija, uz veu mobilnost, veu uinkovitost goriva i manje zagaenje okoline, tj. sigurniji ekosistem u cijelosti. U skladu s glavnim ciljem mogu se definirati posebni ciljevi koji poblie opisuju i pojanjavaju irinu koju obuhvataju sistemi ITS: poveavanje radne uinkovitosti i kapaciteta transportnog sistema, poveanje mobilnosti osoba i robe, prevencija i smanjivanje nezgoda i teta uzrokovanih transportom, smanjena potronja energije i dugorono kontrolirana zatita okolia. Potrebno je takoer napomenuti da i postojei prometni sistemi imaju odreena svojstva inteligencije iz same logike, jer je i ovjek u pravilu dio tog sistema, ali inteligencija i komunikacija izmeu vozila i objekata nisu kvalitetno umreene i sistemski organizirane. Osnovnu sr ITS-a ine sistemska upravljaka i informatiko-komunikacijska rjeenja ugraena u mrenu infrastrukturu, vozila, upravljake centre i razliite komunikacijsko-raunarske terminale. Razvoj prometa klasinom izgradnjom infrastrukture doveli su do problema efikasnosti i zahtjeva za novim usklaenim rjeenjima u cestovnom i drugim granama prometa, te njihovim sueljima s lukim, eljeznikim, te logistikim i dr. prometno-transportnim sistemima.Slika 1: Jednostavan primjer ITS-a

3. TEHNOLOGIJE ITS-aInteligentni transportni sistemi razlikuju se u tehnologijama koje se primjenjuju; od osnovnih sistema upravljanja kao to su auto navigacija, saobraajni signali kontrole, sistemi upravljanja kontejnerima, promjenljivi prometni znakovi, automatsko prepoznavanje registarskih oznaka ili kamere za praenje brzine, zatim kao to su sigurnosni sistemi i vie naprednih aplikacija koje integriraju ive podatke i povratne informacije iz brojnih drugih izvora, kao to su parking smjernice i informacijski sistemi, vremenska prognoza, most za odleivanje sistema i slino.Additionally, predictive techniques are being developed in order to allow advanced modeling and comparison with historical baseline data. Osim toga, tehnike su se razvile kako bi se omoguile napredno modeliranje i usporedbu s povijesnim podatcima osnovnih podataka. Nadalje e biti opisaneSome of the constituent technologies typically implemented in ITS are described in the following sections. neke od konstitutivnih tehnologija koje se obino provode u ITS-u.3.1. Beine komunikacijeRazliiti oblici beinih komunikacijskih tehnologija su predloene za inteligentne transportne sisteme.

Radio modem communication on UHF and VHF frequencies are widely used for short and long range communication within ITS. Radio modem komunikacija na UHF i VHF frekvencije se nairoko koristi za velik odnosno irok raspon komunikacija. Short-range communications (less than 500 yards) can be accomplished using IEEE 802.11 protocols, specifically WAVE or the Dedicated Short Range Communications standard being promoted by the Intelligent Transportation Society of America and the United States Department of Transportation .Kratkog dometa komunikacije (manje od 500 metara) mogu se ostvariti koritenjem IEEE 802.11 protokola, posebno TALAS. Teoretski raspon ovih protokola moe se produiti koristei Mobile ad-hoc mrea ili umreavanje.

Longer range communications have been proposed using infrastructure networks such as WiMAX ( IEEE 802.16 ), Global System for Mobile Communications (GSM), or 3G .Za dui niz komunikacije predloeno je koritenje infrastrukturne mree, kao to su WiMAX ( IEEE 802,16 ), Globalni sistem za mobilne komunikacije (GSM), ili 3G . Long-range communications using these methods are well established, but, unlike the short-range protocols, these methods require extensive and very expensive infrastructure deployment. Long-range komunikacije koristei ove metode su dobro uspostavljene ali, za razliku od kratkog dometa, ove metode zahtijevaju opsene i vrlo skupe infrastrukture implementacije. There is lack of consensus as to what business model should support this infrastructure.Tu je nedostatak konsenzusa u tome to bi poslovni model trebali podrati ovu infrastrukturu.

3.2. Plutajui auto podatak

Plutajui auto podataka (FCD), takoer poznat kao plutajui stanini podataka, je metoda za odreivanje brzine prometa na cestovnoj mrei. It is based on the collection of localisation data, speed, direction of travel and time information from mobile phones in vehicles that are being driven.Ona se temelji na prikupljanju podataka lokalizacije, brzine, smjera kretanja i vrijemena informacije iz mobitela u vozila koja se pokreu. These data are the essential source for traffic information and for most intelligent transportation systems (ITS).Ovi podaci su bitan izvor za informacije o prometu i za veinu inteligentni transportni sistemi (ITS).This means that every vehicle with an active mobile phone acts as a sensor for the road network. To znai da svako vozilo sa aktivnim mobilni telefonom djeluje kao senzor za cestovne mree. Based on these data, traffic congestion can be identified, travel times can be calculated, and traffic reports can be rapidly generated.Na temelju tih podataka, zaguenje prometa moe se identificirati, putovanje, odnosno duina puta moe se izraunati, a izvjea o prometu mogu brzo biti generiran.

Mjerenjem i analizom mree podataka, koristei triangulacija, uzorak podudaranja ili stanica sektoru statistike - u anonimnom obliku - podaci se pretvaraju u toan protok informacija prometa.With more congestion, there are more cars, more phones, and thus, more probes. S vie zaguenja, postoji vie automobila, vie mobitela, te stoga vie sondi. In metropolitan areas, the distance between antennas is shorter and, thus, accuracy increases.U velegradska podruja, udaljenost izmeu antena je kraa i dakle, tonost se poveava.No infrastructure needs to be built along the road; only the mobile phone network is leveraged. Nema potrebe za gradnjom infrastrukture uz cestu, ve se samo postojea mrea mobilnih telefona moe iskoristiti.In some metropolitan areas, RFID signals from ETC transponders are used. U nekim gradskim podrujima koristi se RFID signala iz ETC transpondera. Floating car data technology provides great advantages over existing methods of traffic measurement:Tehnologija plutajuih auto podataka prua velike prednosti u odnosu na postojee metode mjerenja prometa:

much less expensive than sensors or cameras znatno jeftiniji od senzora ili kamere

more coverage: all locations and streets vea pokrivenost: sva mjesta i ulice

faster to set up (no work zones) and less maintenance bre postavljanje (bez radne zone) i manje odravanja

works in all weather conditions, including heavy rain radi u svim vremenskim uvjetima, ukljuujui i jaku kiu

Travel time data on freeways and arterial roadways is also being collected using sensors based on Bluetooth technology. [ 2 ] Travel times and speed are calculated by comparing the time at which a specific device signal is recorded by pairs of sensors. Vrijeme putovanja te podatci o autoputevima takoer se prikupljaju pomou senzora na osnovu Bluetooth tehnologije.3.3. Sensing tehnologije

Tehnoloki napredak u oblasti telekomunikacija i informacijske tehnologije u kombinaciji sa stanjem mikroipa, RFID (Radio Frequency Identification), i jeftini inteligentni svjetionik sensing tehnologije imaju poboljane tehnike mogunosti koje e olakati sigurnosne prednosti voza za inteligentne transportne sisteme na globalnoj razini.Sensing systems for ITS are vehicle and infrastructure based networked systems, eg, Intelligent vehicle technologies . Infrastrukturni senzori su neunitivi (kao u-road reflektori) ureaja koji su instalirani ili ugraeni na cesti ili u neposrednoj okolini cesta (zgrade, stupovi, znakovi) kao obavezna ifrastruktura, i moe ih se runo iriti tijekom preventivnih izgradnja cesta ili odravanja.Vehicle-sensing systems include deployment of infrastructure-to-vehicle and vehicle-to-infrastructure electronic beacons for identification communications and may also employ the benefits of CCTV automatic number plate recognition technology at desired intervals in order to increase sustained monitoring of suspect vehicles operating in critical zones. 3.4. Video za otkrivanje vozila In contrast to traffic cameras , number plate recognition systems, and sensor loops embedded in the roadway, no additional hardware on the road network is necessary. Mjerenje protoka prometa i automatskim otkrivanjem incidenta pomou video kamera je jo jedan oblik detekcije vozila.Since video detection systems such as those used in automatic number plate recognition do not involve installing any components directly into the road surface or roadbed, this type of system is known as a "non-intrusive" method of traffic detection. Budui da video sistemi za otkrivanje poput onih koje se koriste za automatsko prepoznavanje registarskih oznaka ne ukljuuje instaliranje bilo koje od komponenti izravno na kolovozu, ovaj tip sistema je poznat kao "ne-nametljiva" metoda detekcije prometa.Video from black-and-white or color cameras is fed into processors that analyze the changing characteristics of the video image as vehicles pass. Kamere su obino postavljeni na stupove ili konstrukcije iznad ili uz kolovoz. Most video detection systems require some initial configuration to "teach" the processor the baseline background image.Veina video sistema za otkrivanje zahtijeva neke poetne konfiguracije za "nauiti" procesor slike.This usually involves inputting known measurements such as the distance between lane lines or the height of the camera above the roadway. To obino ukljuuje unos poznatih mjerenja kao to su udaljenost izmeu linija ili visina kamere iznd kolovoza.A single video detection processor can detect traffic simultaneously from one to eight cameras, depending on the brand and model. Pojedini video procesor detekcije moe otkriti promet istodobno jedne do osam kamera, ovisno o marki i modelu.3.5. The typical output from a video detection system is lane-by-lane vehicle speeds, counts, and lane occupancy readings.Inteligentne transportne aplikacijeElektronska naplate cestarine (ENC) omoguuje vozilu proi kroz vrata cestarina u punoj brzini, smanjenje zaguenja na naplatnim postajama i automatizaciju naplate cestarine. Originally ETC systems were used to automate toll collection, but more recent innovations have used ETC to enforce congestion pricing through cordon zones in city centers and ETC lanes. Izvorno ETC sistemi su koriteni za automatizaciju naplate cestarine, ali novije inovacije koristiti ih da bi se izvrilo zaguenja cijene kroz kordon zone u centru grada.

Elektronika naplata cestarine (ENC) metoda je beskontaktne naplate bez posredovanja blagajnika, a proces naplate cestarine odvija se pomou ENC-ureaja smjetenog na vjetrobranskom staklu vaeg vozila i antene na naplatnoj stazi. ENC-ureaj mogu koristiti korisnici I., III. i IV. skupine vozila. Until recent years, most ETC systems were based on using radio devices in vehicles that would use proprietary protocols to identify a vehicle as it passed under a gantry over the roadway.Do prije nekoliko godina veina ENC sistema temeljila se na koritenju radio ureaja u vozilu koja su se koristila za identifikaciju vozila. While communication frequencies and standards do differ around the world, there has been a broad push toward vehicle infrastructure integration around the 5.9 GHz frequency (802.11.x WAVE).Via its National Electronic Tolling Committee representing all jurisdictions and toll road operators, ITS Australia also facilitated interoperability of toll tags in Australia for the multi-lane free flow tolls roads.Other systems that have been used include barcode stickers, license plate recognition , infrared communication systems, and Radio Frequency Identification Tags (see M6 Toll tag ).Drugi sistemi koji se koriste ukljuuju barkod naljepnice, prepoznavanje registarske ploice, infracrvena komunikacija sistema i slino.Provoenje kamera u prometni sistem, koji se sastoji od kamere i ureaja za monitoring vozila, koristi se za otkrivanje i identifikaciju vozila te prekoraenja ogranienja brzine. Traffic tickets are sent by mail. Aplikacije ukljuuju: Speed cameras that identify vehicles traveling over the legal speed limit . Brze kamere koje identificiraju vozila koje putuje preko dozvoljene odnosno ograniene brzine. Many such devices use radar to detect a vehicle's speed or electromagnetic loops buried in each lane of the roMnogi takvi ureaji koriste radar za otkrivanje brzine ili elektromagnetske petlje zakopane u svakoj prometnoj traci ceste.

Red light cameras that detect vehicles that cross a stop line or designated stopping place while a red traffic light is showing.Crveno svjetlo kamere koje detektira vozila koja prelaze liniju

Bus lane cameras that identify vehicles traveling in lanes reserved for buses Kamere za autobusnu traku koje identificiraju vozila koja putuju u stazama rezerviranima za autobuse. In some jurisdictions, bus lanes can also be used by taxis or vehicles engaged in car pooling .U nekim jurisdikcija, autobus trase takoer se mogu koristiti za taksi ili slino Level crossing cameras that identify vehicles crossing railways at grade illegally.Kamere koje identificiraju vozila koja prelaze eljeznike prijelaze na mjestima gdje to nije dozvoljeno Double white line cameras that identify vehicles crossing these lines.Kamere koje identificiraju vozila koja prelaze duple linije

High-occupancy vehicle lane cameras for that identify vehicles violating HOV requirements.Turn cameras at intersections where specific turns are prohibited on red.Kamere na raskrijima; ovaj tip kamera se uglavnom koristi u gradova ili jako naseljenim podrujimaNedavno se u pojedinim dravama poelo s eksperimentiranjem s promjenjivim ogranienjem brzine koja se mijenja s obzirom na zaguenje na cestama i slinim imbenicima. Cilj je naravno smanjenje broja prometnih nezgoda te jednostavniji protok prometa. Nastoji se ne raditi promjene ogranienja brzine u loim uvjetima ve da se isto primjenjuje i regulira i u dobrim uvjetima.

Slika 2: Primjer sistema koji regulira promjenjiva ogranienja brzine kretanja po cestamaTypically such speed limits only change to decline during poor conditions, rather than being improved in good ones.Znatan broj tekih prometnih nesrea uzrokovan je velikim brzinama vozila neprilagoenim prometnici i trenutnim uvjetima u prometu. Stoga je kontrola brzine jedna od najvanijih mjera za poveanje sigurnosti na cestama.

U dosadanjoj praksi veina postupaka kontrole brzine vozila temelji se na mjerenju trenutne brzine na pojedinim takama prometnice. Na ovaj nain moe se u odreenoj mjeri primorati vozae na sporiju vonju u blizini kontrolnih toaka, meutim nameu se pitanja: kako osigurati uravnoteeni tok prometa na duljim dionicama prometnice i kod vozaa stvoriti kulturu potivanja prometnih pravila i znakova ogranienja brzine.Peek je razvio sistem za automatsko prepoznavanje i praenje vozila koji se izmeu ostalog koristi i za kontrolu brzine na principu detekcije vozila i mjerenja prosjene brzine na dionicama prometnice.Na mjernim takama vozila se detektiraju i snimaju te se vri automatsko optiko prepoznavanje registarskih tablica. Podaci sa mjernih toaka alju se centralnom serveru koji na osnovu podataka o vozilu, vremenu i preenom putu rauna prosjenu brzinu svih vozila na svakoj dionici. Ukoliko je neko vozilo prekorailo maksimalnu dozvoljenu brzinu, generira se prekraj. Obrada prekraja moe biti automatska (sistem generira kaznu za vozaa koristei podatke iz policijske baze) ili runa (operater na Back-office raunalu). Sistem takoer omoguava automatsko slanje podataka policijskoj ophodnji o vozilima koja su prekoraila brzinu ili se nalaze na listi traenih vozila.Slika 3: Princip oitavanja tabelarnih oznaka

Prednosti sistema za automatsku kontrolu prosjene brzine nad klasinim metodama: Mogue je kontrolirati brzinu na znatno veem podruju (proizvoljno velike dionice) Vozai ne mogu izbjegavati kontrolne toke (usporavanje, obilaenje) Kontrola brzine se vri 24 sata na dan Postie se efekt ujednaenja brzine vozila na veim dionicama prometnice ime se znatno podie sigurnost sudionika u prometu, smanjuju se guve i stres kod vozaa, buka i zagaenje okolia Pravedniji nain kontrole i kanjavanja vozaa Automatizira se obrada prekraja i kazniSlika 4: Princip rad

4. ZNAAJKE ITS-a U POBOLJANJU SIGURNOSTI U PROMETUZa sistemno istraivanje prometne sigurnosti najvanije je da se dobro razumije sloena interakcija izmeu ovjeka, vozila i ceste, odnosno prometnice. Ove su interakcije vrlo vane kako za sigurnost i upravljanje prometom tako i za samo stvaranje odnosno dizajniranje prometnica. Pogreno ponaanje sudionika u prometu najei su uzrok za pojavu prometnih nesrea.

Slika 5: ITS kao nadgradnja klasinog prometnog sistema

Prouavanje ponaanja vozila i vozaa na cesti mogue je temeljiti na polaznom modelu: voza-vozilo-okolina. Radi se o kompleksnim mehanikim, biomehanikim, psholokim i durgim relacijama koje odreuju ponaanje promatranog dinamikog sistema s osnovnim komponentama.

Ameriki pristup ukljuuje i politiku (u uem smislu prometnu politiku) kao poseban utjecajni imbenik koji znaajno utjee na stanje sigurnosti u prometu. On se ogleda kako kroz zakonodavnu i policijsko-nadzornu sastavnicu sigurnosti prometa, tako i kao opi stav politike i drutva u cjelini prema ovom goruem problemu. Neke analize upuuju da e se do znaajnih poboljanja sigurnosti u prometu doi samo ako se ukupni stav drutva i politike elite promjeni u tom smislu.

Slika 6: Trokut sigurnosti u prometu (ukljuena politika)

Mogunosti ITS-a u poboljanju sigurnosti u prometu moe se sagledavati kroz nekoliko tehnolokih cjelina odnosno znaajki. Osnovne, kljune cjeline mogu se svrstati u tri skupine:

Sistemi vezani uz infrastrukturu (ceste, mostovi, tuneli )

Sistemi vezani uz vozila Sistemi vezani uz kooperacije

Kao najznaajniji predstavnici prve skupine su:

Sistemi upravljanja prometom na autocestama (ramp meterinig- promjenljivi prometni znakovi)

Detekcija incidenata u prometu

Sistemi za potporu provedbe zakona (mjerenje brzine i video zapis nedozvoljenih radnji)

Napredni postupci upravljanja prometom na krianjima

Napredni sistemi upozorenja

Sistemi na prunim prijelazima

Cestovni meteo sistemi

U posljednje vrijeme pozornost znaajno privlae sistemi kojima se opremaju vozila, a koji znaajno unapreuju sigurnost vonje. Njihova temeljna podjela je na autonomne sisteme i sisteme namijenjene savjetu vozaa: ABS anti blocking system (regulacija sile koenja)

ASS aktivni sistemi stabilizacije

AYC aktivni sistemi za kontrolu zanoenja vozila

LDWS sistemi upozorenja naputanja cestovne trake

ACS sistemi kontrole brzine i dranja odstojanja

APS automatski parking sistem BLIS poboljanje stranje preglednosti

Danas se najznaajnija istraivanja rade u podruju kooperativnog upravljanja vozila i njegovog okruenja (druga vozila, cestovna infrastruktura, centri voenja prometa, krianja i dr.). U tom smislu danas su uveliko izgraeni i djelomino normirani standardi za pojedine oblike komunikacije (V2V- vozilo s vozilom, V2R- vozilo s cestom). Djelotvorni sistemi u ovom podruju mogu se razvrstati u sljedeim podjelama:

Navigacijski sistemi i sistemi putnog informiranja

Upravljanje vozilima urnih slubi

Inteligentni sistemi upravljanja brzinom

Sistemi potpore komercijalnim vozilima

Posebna se pozornost pridodaje sistemima upravljanja vozilima urnih slubi te inteligentnim sistemima upravljanja brzinom. Oba ova sistema znaajno unapreuju stanje sigurnosti u prometu. Vano je istaknuti da se u svim relevantnim svjetskim studijama u mogunosti ITS-a u poboljanju sigurnosti u prometu ukazuje da ITS i pripadne tehnologije nisu zamjena za ljudski mozak i njegove sposobnosti obrade sloenih informacija, prosuivanja i poduzimanja odgovarajuih akcija. Ove tehnologije samo poboljavaju sposobnost vozaa da ini dobre i sigurne odluke. U tom pogledu ITS nije niti zamjena za neke druge imbenike poput policijskog nadzora nad prometom, koji takoer bitno definiraju stanje sigurnosti u prometu. 4.1. Sistem upravljanja incidentnim situacijama u prometuZbog specifinog karaktera prometnih nesrea sa najteim posljedicama od posebnog je interesa sistem upravljanja incidentnim situacijama u prometu. Upravljanje incidentnim situacijama je koordiniran skup aktivnosti kojima se pomae unesreenima, uklanjaju vozila i normalizira prometni tok nakon nastanka prometne nezgode ili druge incidentne situacije kao to je kvar vozila primjerice. Brzi koordiniran odaziv policije i drugih urnih slubi (prva pomo, vatrogasci) kljuni su zahtjevi pri nastanku prometnih nezgoda ili drugih incidentnih situacija na prometnicama. Sistem upravljanja incidentnim situacijama usko je vezan s drugim podsistemima upravljanja prometom u gradu, odnosno drugim podsistemima. Idua slika prikazuje opisano stanje.Slika 7: Integracija sistema IM (incidentne situacije)

Spaavanje stradalih u prometnim nezgodama RSIM (Rescue service incident menagement) predstavlja jednu od traenijih implementacija ITS-a u razvijenim zemljama. Nakon nastanka prometne nezgode iz vozila se aktivira signal (aktiviranjem zranog jastuka ili runo) i alje do RSIM centra. Pozicija vozila se precizno utvruje preko globalnih satelitskih pozicijskih navigacijskih sistema. Sistemi automatskog praenja i davanja prioriteta omoguuju najbliem vozilu da najkraom rutom doe do mjesta nezgode. Proces IM ima etiri sekvencijalne faze. Detekcija je prostorno vremensko odreivanje incidentne situacije, verifikacija je odreivanje tipa i lokacije. Sve do pojave naprednih ITS rjeenja dominantan nain detekcije bile su redovite policijske ophodnje. Prometna policija u pravilu koordinira aktivnosti i komunikacije do raiavanja situacije.

Slika 8: etiri faze procesa IM-a

Brze i precizne aktivnosti IM-a umanjuju negativne posljedice kao to su ekanje, prometno zaguenje i sekundarno izazvane prometne nezgode. Brzi dolazak medicinske pomoi odluujui je za spaavanje ivota teko stradalih. GIS tehnologija i ekspertni sistemi za donoenje odluka ukljueni u ITS omoguuju tonu detekciju, brz odaziv i bolju koordinaciju razliitih organizacija ukljuenih u IM.4.2. Ocjene poboljanja sigurnosti u prometu primjenom ITS-a

U pronalaenju rjeenja i strategija polazi se od prikupljenih podataka o nezgodama te se razmatraju razliiti naini poboljanja sigurnosti. Poeljni output iz ove faze je skup uinkovitih i provedenih rjeenja koja su generalno prihvatljiva. Implementacijski plan razrauje specifine ciljeve, mjere i postupke te definira odgovornosti i rokove provedbe. U izradi plana koriste se prometni podatci, procjene sigurnosnog rizika, financijski zahtjevi, ljudski resursi itd. praenje implementacije plana obavlja se preko uspostavljenog sistema nadzora uz izvjeivanje i definiranim vremenskim intervalima.

Prometne nezgode na cestama i drugim prometnicama neophodno je sistemno prouavati tako da se razliitim nainima, mjerama i postupcima moe djelovati na smanjenje njihova broja i njihovih posljedica. U razvijenim zemljama uestalost i posljedice prometnih nezgoda su takve da je to bio jedan od najjaih pokretaa za uvoenje ITS-a. postignuti rezultati u zemljama koje due vremena razvijaju ITS (SAD, Japan, zemlje Europske Unije, Australija) ukazuju da su ovo danas ve zrele tehnologije. U pojedinim studijama se ukazuje da je upravo sistemna primjena ITS-a mogunost za znaajno poboljanje sigurnosti u prometu. 5. ZAKLJUAKJedan od temeljnih problema savremenog svijeta je svakako promet i njegov vrtoglav porast gotovo iz dana u dan. Samim time nastaje i potranja za razvojem sve veih povrina za prometnice, a sukladno tome nadalje i nove tehnologije koja bi mogla kontrolirati i voditi toliku masu.

Iz tog se razloga ITS pokazao kao idealno rjeenje za kontrolu prometnog haosa. Kako je reeno, time se ne nastoji otkazati svrha klasinim nainima kontrole, odnosno policijskoj slubi i slino, ve se nastoji njima pomoi. Brzina i aurnosti prenoen ja podataka ITS sistema jednostavno je nuna stvar u svakom veem i razvijenijem prometnom sreditu.

Novo podruje, tj. ITS, iskazuje novi pristup i primjenu naprednih upravljakih i tehnolokih rjeenja, kojima se nastoji postii vea sigurnost, uinkovitost i pouzdanost prijevoza,a istodobno smanjenje utjecaja na okoli i drutvo.

Uinkovitost primjene ovoga sistema oituje se najvie u brzini reagiranja kod incidentnih situacija. Naime, u zemljama koje ve dugi niz godina primjenjuju ovaj sistem, pokazalo se da se smanjio broj prometnih nezgoda i stradalih na prometnicama. ITS brzi i detaljno prenosi lokacijske oznake podruja gdje se desila nezgoda te kako da najblia jedinica za pomo stigne do site lokacije. Naroito je to uinkovito na autocestama i cestama s velikom koliinom dnevnog prometa, prometnicama koje se teko dostupne i slino Mnoge zemlje i dalje vre istraivanja na ovom sistemu kako bi se isti mogao to vie i skorije unaprijediti i poboljati, te biti pristupaan za uvoenje na sve prometnice gdje je koliina prometa velika i zahtjeva poveanu panju. To naravno, kako je ve reeno ne bi umanjilo i aktivnosti slubi koje vre redovite kontrole prometnica, ali bi svakako i njima pomoglo u otkrivanju lokacija nezgode i mogunosti odlaska na teren kako bi se unesreenima pomoglo.

Svrha je dakle omoguiti ljudima siguran i brz protok prometnicama, sigurnije stizanje na odredite, te maksimalno izbjegavanje ekanja i stvaranja guvi i kolapsa u prometu.

Literatura1. Cerovac, V.; Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001.

2. upanovi, I.; Tehnologija cestovnog prometa, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1994.3. Internet izvori Skupina standarda 802.11 trenutano sadri est naina beine modulacije signala, koji koriste isti protokol, a najei naini su definirani a, b i g dodatcima izvornog standarda; sigurnosne odredbe su naknadno dodane i okupljene su u 802.11i dodatku. Ostali dodatci ove porodice (c-f, h-j, n) su servisna podoljanja i proirenja ili ispravke prijanjih odredbi

RFID je tehnologija koja koristi HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Radio" radio frekvenciju kako bi se razmjenjivale HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacija" \o "Informacija" informacije izmeu prijenosnih HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Ure%C4%91aj" \o "Ureaj" ureaja/ HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalna_memorija" \o "Raunalna memorija" memorija i HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Host" host raunala

Specijalizirani isporuitelj signalne opreme i HYPERLINK "http://www.peek.hr/proizvodi.htm" proizvoda, HYPERLINK "http://www.peek.hr/sustavi.htm" sistema i rjeenja za automatsko upravljanje cestovnim prometom.

21