Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Seminarski rad iz modula:Trite u agrobiznisu

Tema: Narane

Izradili: op Tajana Lackovi Matija Petkovi Anamaria Solina Antonija

Sadraj

1.Uvod i cilj31.1.Openito o naranama31.1.1.Vrste narani21.1.2.Koristi od narane32.Metodologija43. Svjetsko trite53.1. Proizvodnja53.2. Najvei uvoznici63.3. Najvei izvoznici74.Domae trite94.1.Stanje na tritu94.2.Proizvodnja94.3.Vanjsko-trgovinska bilanca114.4.to donosi ulazak u EU?115. Obiljeja potranje136. Postojea ponuda i kretanje cijena u promatranom razdoblju Zagreb147. Rezultat ekspertnog intervjua158. Swot analiza179. Zakljuak1910. Literatura19

1.Uvod i cilj

Kao temu naeg seminarskog rada, izabrali smo narane. Razlog zbog kojeg smo uope odluili raditi seminar na tu temu jest taj to je to sezonsko voe koje je pristupano svima i svi ga volimo.

1.1. Openito o naranama

Narana je biljka suptropskog podrijetla. Moe ivjeti ak 500 godina te ima vrlo ukusan i soan plod. Uzgaja se u regijama sa toplom klimom kao to je Sredozemlje, Afrika, Kalifornija. Rijenaranadolazi iz sanskritske rijeinraga, to znainaranino drvo.Biljka je koja ima bijele cvjetove i okruglo voe. Kora je ukasto crvenkaste boje. Prije nego procvatu, narane su zelene boje sa izuzetkom u jugoistonoj Aziji gdje su zelene sa naranastom unutranjosti. Narana je citrusno voe. Smatra se da je najplodnije voe nakon groa i banana jer narana moe roditi i do 1000 plodova. Puna je hranjivih tvari i zbog toga se smatra vrlo vanom vokom kuanstva.Hranjive tvariKoliina

Energetska vrijednost63 kcal

Bjelanevine1,3 g

Ugljikohidrati15,5 g

Masti0,3 g

Dijetalna vlakna4,5 g

Voda82,3 g

Triptofan0,01 g

Treonin0,02 g

Izoleucin0,04 g

Leucin0,03 g

Lizin0,07 g

Metionin0,03 g

Cistin0,01 g

Fenilalanin0,04 g

Tirozin0,02 g

Valin0,06 g

Arginin0,09 g

Histidin0,02 g

Zasiene masne kiseline0,04 g

Mononezasiene masne kiseline0,06 g

Polinezasiene masne kiseline0,06 g

Vitamin A250 IU

Tiamin0,1 mg

Riboflavin0,05 mg

Niacin0,5 mg

Vitamin B60,09 mg

Folati30 mcg

Pantotenska kiselina0,33 mg

Vitamin C71 mg

Kalcij70 mg

Bakar0,06 mg

eljezo0,8 mg

Magnezij14 mg

Fosfor22 mg

Kalij196 mg

Cink0,11 mg

Selen0,7 mcg

Izvor: Wikipedia (http://hr.wikipedia.org/)1.1.1. Vrste narani

Postoji kisela narana koja se esto koristi za proizvodnju marmelade i likera, a isto tako se koristi i u farmaceutskoj tehnologiji. Uzgaja se u podruju tropske i suptropske klime (Kina i Indija). esto se moe nai u kubanskoj kuhinji gdje se koristi kao marinada za meso.Velika narana je nastala mutacijom u jednom vonjaku u Brazilu. Cvjetovi velike narane nalikuju ljudskom pupku.Narana valencija je vrsta koju je stvorio kalifornijski agronom na svom imanju Santa Ana. Ova vrsta narani je jedina koja raste u vrijeme ljeta. Prvenstveni razlog uzgoja ovih narani je za proizvodnju soka.Crvena narana je crvene boje jer sadri pigment antocijanin. Smatra se da je hibrid mandarine i grejpa. Okus joj je gorak, a nema ni kotica. Sok crvene narane se koristi za pravljenje koktela.Bergamot narana je malen, krukoliki mirisni agrum. Uzgaja se u Italiji, Brazlu i SAD-u, a porijeklo vue iz Francuske. Raste na malom drvetu u proljee. Njegova esencijalna ulja se koriste u aromaterapiji za pripremu parfema.Jaffa je vrsta narane koja raste u Izraelu i suptropskoj regiji. Okus joj je sladak i jako lijepo mirii. Svijetle je kore i sazrijeva u proljee. Jaffa keksi su dobili ime po ovoj vrsti narane.

1.1.2. Koristi od narane

Od narani imamo velike koristi. Osueni cvjetovi narane se koriste za kuhanje aja, drvo se koristi kao rapica za nokte, ueerena kora se dodaje kolaima. U Dalmaciji se od naranine kore radi desert arancini. Isto tako se koristi i za pripremu raznih jela, pravljenje parfema, proizvonju kozmetikih preparata.Sok od narane je sok koji se najee koristi i iji je najvei proizvoa Brazil. Gotovo 90% narani se prerauje u sok koji je izvor vitamina C, kalija, folne kiseline i flavonoida. Dobar je za zdravlje, ali se ne smije piti na prazan eludac jer izaziva eluane tegobe.Jaffa keksi su proizvod u kojem se nalazi naranin ele. Vjerojatno ih je stvorio John Langlands 1927. godine koji je tada bio vlasnik tvrtke McVitie.Eterino ulje je isto tako jedan od proizvoda koje moemo proizvesti od narani. Moemo ga dobiti na tri naina: tjenjenjem iz svjeih plodova, parnom destilacijom iz svjeeg usploa i destilacijom nusprodukta. Naranino usploe sadri 1,5 2% eterinog ulja. Djeluje fungicidno i baktericidno i tonizira rad srca.Ljekovita svojstva su takoer poznata za naranu. Narana ima mnogo fitokemikalija, koje djeluju kao antioksidansi i pomau uklanjanju stanica karcinoma. Poboljava rad probavnog sustava, odlino djeluje protiv alergija,upala i virusa, pomae radu imunolokog sustava te mnoga druga.

2. Metodologija

to se tie literature, u naem seminaru smo koristili Internet podatka zbog toga to u knjigama su stvari poprilino zastarjele. Internet je dostupan svima i sve novije informacije su dostupne, dok su u knjigama informacije stare i preko 10 godina. Prvenstveno smo se koristili slubenim stranicama kao to su Eurostat koji se bavi statistikim podacima u Europi. Naravno ta nam je stranica vrlo dobro dola oko podataka u svjetskoj proizvodnji, tonije europskoj. Stranica koju smo isto tako koristili je Faostat, organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. Faostat je isto tako pun statistikih podataka i informacija i proizvodnji, uvozu, izvozu te ostalim. Hrvatska gospodarska komora je jo jedna stranica koja nam je jako pomogla kada smo traili podatke o proizvodnji u Hrvatskoj, uvozu i izvozu iz Hrvatske i slino. Stranica koja se takoer nala na naem popisu literature je Wikipedia od kuda smo izvukli openit podatke o naranama.

Cijene narana smo pratili u razdoblju od 9 tjedana, a to je od 06.11.2012. godine do 02.01.2013. godine. Kretanje cijena smo pratili na tri mjesta, a to su: Konzum, Metro i trnica. Temeljem podataka moemo vidjeti kako u ovim zimskim mjesecima je cijena narane bila relativno niska i povoljna. Naravno, u zadnjih nekoliko godina je cijena narani narasla u odnosu na prosjek. Moemo uoiti kako se cijene kroz ovih mjesec i pol koliko smo mi promatrali nisu bitno mijenjale, razlike su tek u 1 kn/kg do 2 kn/kg. Isto tako je uoljivo da je na trnici cijena narani neto via u odnosu na Konzum i Metro.

Obavili smo intervju sa djelatnikom iz tvrtke Gomolava d.d. sa sjeditem u Zagrebu. Nekoliko pitanja smo postavili gospodinu Kristijanu komercijalistu navedene tvrtke. Gospodin Kristijan nam je izaao u susret te nam putem e-maila odgovorio na pitanja iz razloga to ima mnogo obaveza te nije bio u stanju nas primiti ovih dana. Makar je intervju proveden putem e-maila, saznali smo najvanija pitanja oko trenutnog stanja na tritu narana.

3. Svjetsko trite

Svjetska proizvodnja narane orijentirana je na tropsko i suptropsko podruje. Plod narane vrlo je pogodan za preradu u sokove i marmelade. Nusproizvodi preradbene industrije upotrebljavaju se u proizvodnju slatkih ulja, suenih kora te naposljetku u stonoj industriji. Kako su uvjeti proizvodnje ogranieni na gore navedeni teritorij, ne udi injenica da su glavni svjetski proizvoai narane Brazil, Sjedinjene Amerike Drave (Kalifornija i Florida), Indija Meksiko te Kina iz koje i potjee ovo voe, pa stoga ponekada nosi i ime Kineska jabuka.3.1. Proizvodnja

Tablica prikazuje podatke o proizvodnji 24 zemalje. Podatci su prikazani silaznim smjerom od najveeg prema manjem prema 2010. godini u tonama. Zemlja2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.

Brazil16 983 20018 530 60016 917 60018 313 70017 853 40018 032 30018 685 00018 538 10017 618 50019 112 300

SAD11 086 70011 225 50010 473 50011 677 3008 393 2708 166 480 6 917 290 9 140 790 8 280 780 7 478 830

Indija 2 574 7002 870 5001 921 9003 263 2003 314 0003 437 400 4 266 9004 860 3005 201 350 6 268 100

Meksiko 4 034 900 4 020 000 3 846 000 3 977 0004 112 7104 156 910 4 248 720 4 306 630 4 193 480 4 051 630

Kina1 487 6091 643 4712 013 1352 332 8392 740 9273 075 075 3 689 310 4 191 045 4 864 959 5 003 289

panjolska2 898 3802 963 0603 052 1802 767 1502 376 2303 397 010 2 740 280 3 410 290 2 617 700 3 120 000

Italija1 723 9001 723 6301733 6802 105 0502 261 4002 346 070 2 527 500 2 166 900 2 421 280 2 393 660

Egipat1 696 2901 808 5801 767 7101 850 0301 789 0002 120 050 2 054 630 2 138 430 2 372 260 2 401 020

Iran1 878 5501 880 0001 890 0002 129 4702 253 2102 400 000 2 500 000 2 619 740 2 000 000 1 502 820

Indonezija 691 433 968 1321 441 6802 071 0802 214 0202 565 540 2 625 880 2 467 630 2 131 770 2 032 670

Turska1 250 0001 250 0001 250 0001 300 0001 445 0001 535 810 1 426 970 1 427 160 1 689 920 1 710 500

Pakistan1 281 0001 190 0001 232 0001 360 6001 721 0001 720 870 1 030 730 1 606 150 1 492 400 1 542 100

JAR1 293 5001 306 7801 410 4601 197 9101 246 4501 334 410 1 410 290 1 522 450 1 369 470 1 415 090

Grka1 112 3101 193 000 951 892 698 294 936 094 899 122815 668 802 000 800 000770 000

Argentina918 000 766 854 687 346 770 000 885 781 990 000 800 000 942 541 898 732 833 486

Moroko 708 000 723 100 821 600 719 300 835 000 788 200 711 500 732 400 715 000 849 197

Vijetnam 427 700 435 300 497 300 540 500 601 300 623 000 654 700 678 600 693 500 729 400

Sirija 464 894 427 148 398 800 495 500 452 600 554 100 602 930 657 700 689 751 668 900

Alir 327 083362 490 389 372 417 150 435 236 474 453 490 915 502 991 626 091 740 000

Australija 550 200 450 509 599 484 395 164 498 112 507 233 470 673 409 273 347 724 391 343

Gana 300 000 329 656 336 860 400 000 500 000 470 000 480 000 550 000 560 000 556 100

Kostarika 436 564 367 000 367 000 447 168 382 704 448 800 424 000 278 000 350 000 312 000

Venezuela 456 495341 645 333 272 374 419 374 417 377 881 389 842 382 561 380 000 400 000

Kuba 608 000296 612 492 200 495 000 389 469 178 357 302 800 200 400 261 000 178 263

Izvor: Statistiki odjel FAOSTAT-a za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih naroda (FAO) www.faostat.fao.org

Iz tablice je vidljiv trend poveanja proizvodnje narane u Brazilu, Indiji, Kini, Egiptu, stagnaciju u Meksiku, Italiji, te smanjenje u SAD-u (razlog loiji vremenski uvjeti), Grkoj, Australiji i na Kubi.

Izvor: FAOSTAT, www.faostat.fao.org*Kina: neslubena brojka

Brazil je najvei svjetski proizvoai narani. Godine 2010. uzgojili su 19,1 milijun metrikih tona ovoga sutropskog voa, podrijetlom iz jugoistone Azije. Trina vrijednost brazilskog uzgoja iznosi 3,5 milijardi dolara. Na drugome mjestu Faostatove ljestvice najveih uzgajivaa narani nalaze se Sjedinjene Amerike Drave u kojima se godinje proizvede 7,5 milijuna tona narani, vrijednih 1,44 milijarde dolara. Indija, zemlja odakle narane vuku svoje podrijetlo godinje proizvede est milijuna tona narani, trine vrijednosti vee od 1,1 milijarde dolara.EuropaAmeriko Ministarstvo poljoprivrede objavilo je podatke sline onima FAOSTAT-a te prema njima proizvodnja EU-27 u 2010.-2011. iznosi 6 134 000 tona. 3.2. Najvei uvoznici

Slijedi tablica 10 zemalja po uvozu narana.Red.br.ZemljaUvoz (1000 t)

1.EU-27900

2.Ruska federacija600

3.Saudijska Arabija310

4.Kanada 205

5.Hong Kong190

6.Ujedinjeni Arapski Emirati185

7.Ukrajina145

8.Republika Koreja140

9.Japan120

10.Sjedinjene Drave90

Izvor: Ameriko Ministarstvo poljoprivrede, 2011. Uvoz narane Europa top 5 zemalja po koliiniZemljaUvoz 2004. (tone)Uvoz 2008. (tone)Postotak promjene

Njemaka591.513524.493-11.33%

Ruska federacija398.678501.983+25,91%

Nizozemska320.524485.175+51,37%

Francuska498.470423.274-15,08%

Ujedinjeno Kraljevstvo357.990298.600-16,59%

Izvor: Faostat, www.faostat.fao.org3.3. Najvei izvoznici

U tablici ispod prikazani su podaci 20 najvea svjetska izvoznika od 2000.-2009. Prikazani podatci rangirani su prema ukupnom izvozu kroz 9 godina za pojedinu zemlju. 2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.TOTAL

panjolska1 416 2001 125 7601 476 8301 442 7901 504 0901 116 2701 311 6101 414 2201 298 1701 430 27013 536 210

JAR517 115624 483660 288723 280736 592917 6901 006 9201 002 620970 799951 5578 111 344

SAD599 169540 947550 750661 694604 319583 471546 503341 914585 788512 3685 486 923

Egipat86 445257 862126 727166 774258 262214 165282 698271 550454 401821 8122 940 697

Grka246 868416 875274 746285 572211 119209 821227 298202 292215 152261 4332 551 176

Moroko311 928259 368229 754262 174223 198256 160262 612253 201294 572181 9622 534 929

Turska100 250143 236150 051175 908134 036193 538246 360175 525161 751272 2841 752 939

Argentina41 084107 40284 82578 134136 005169 359177 703196 925156 077137 4881 285 002

Australija136 825150 083135 91699 265102 635130 636127 536128 322106 485134 3751 252 078

Italija141 331148 173128 46681 73198 387100 742100 633114 931127 77778 3591 120 530

Libanon81 97087 62880 79173 86371 63793 50961 195116 29888 169103 412858 472

Urugvaj45 04563 13149 59560 24276 95696 73878 68383 37870 80273 782698 352

Brazil75 345139 58240 37468 01690 11930 65250 13949 74938 25726 185608 418

Kina2 6873 35310 21324 21237 25555 86749 83876 788143 152182 433585 798

Belgija93 09583 71079 72765 25359 49570 91133 81920 59931 07230 959568 640

Hong Kong36 19256 11456 22557 23140 40735 10450 32726 02044 98753 085455 722

Zimbabve72 69950 00051 27238 57138 30854 28241 93938 37030 04026 347441 828

Francuska32 65344 88632 96128 49235 57628 67527 68924 66726 59641 396323 591

Indija26 82328 58927 48557 42731 52836 48830 11029 26125 33025 052318 093

Izvor: Statistiki odjel FAOSTAT-a za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih naroda (FAO) www.faostat.fao.org

Najvei svjetski izvoznik narane je panjolska s1,4 miliona tona u 2009. godini, zatim slijedi Juno Afrika Republika s 950 tisua tona, a na treem je mjestu SAD s upola manjim izvozom (od JAR-a). Kod panjolske je stagnacija koliine izvoza, SAD biljei lagani pad dok JAR poveanje. Kina ima najvei rast izvoza od samo 2 tisue tona u 2000. do ak 182 tisue u 2009. Egipatski izvoz takoer biljei rast prema FAOSTAT-ovim podacima i to za 10 puta vei u 2009. u odnosu na promatranu 2000. godinu. Izvoz Australije je u prosijeku 130 tisua tona s manjim odstupanjima. Zimbabve je primjer zemlje s opadanjem izvoza.

4.Domae trite

4.1.Stanje na tritu

Openito, trite voa u Republici Hrvatskoj neorganizirano je i nedovoljno razvijeno, a poslovni subjekti koji su ukljueni u lanac trgovine nedovoljno su povezani. Normalno funkcioniranje trita voa ograniava nelojalna konkurencija. Velik dio proizvodnje plasira se na tzv. sivom tritu, a nije dovoljno razvijena ni zakonska regulativa.U posljednjih nekoliko godina ulau se napori u rjeavanje ovih problema. Naime,organizira se trina infrastruktura, organiziraju se veletrnice voa, otkupni centri i slino. Najvei problem domaeg trita voa je negativna vanjsko- trgovinska bilanca za gotovo sve vone kulture, pa tako i za narane. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore iz 2006. godine, u Hrvatsku je uvezeno voa u vrijednosi od 122,05 milijuna dolara, dok je istodobno izvezena vrijednost od samo 13,05 milijuna dolara. U uvozu voa, banane zauzimaju vodee mjesto s laganim porastom uvoza od 2006. do 2007. godine. Osim banane uvozila se i znaajna koliina agruma (28,6% u 2006. i 30,8% u 2007.) te se i kod ovih vonih vrsta biljei lagani porast uvoza. Od toga uvoze se narane, limun i grejpfrut, iji je uzgoj na naim prostorima ogranien agroekolokim imbenicima.Na drugo mjesto dolaze narane sa 25.865 tona ili udjelom od 11,9%. Dakle, moemo zakljuiti da je narana jedna od vonih kultura koje Hrvatska najvie uvozi upravo zbog ogranienosti proizvodnje.

4.2.Proizvodnja

Agrumi, meu koje spadaju i narane, u svijetu se uzgajaju u podruju izmeu 20 i 40 sjeverne i june zemljopisne irine (Bakari, 1983). U Hrvatskoj se uzgajaju izmeu 42 i 44 sjeverne zemljopisne irine, to je zbog utjecaja tople morske struje koja se kree od juga prema sjeveru uzdu istone jadranske obale, jedno od najsjevernijih uzgojnih podruja agruma u svijetu. No, uzgoj agruma u Hrvatskoj je ipak zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta, prvenstveno niskih zimskih temperatura, mogu samo u priobalnom podruju od Trogira do Konavala te na otocima, i to samo na odreenim povoljnim mikroklimatskim poloajima (Gatin i sur., 1983). Tabain (1975) s obzirom na stupanj prikladnosti agroekolokih uvjeta i njihove specifinosti unutar uzgojnog podruja agruma razlikuje sljedee zone uzgoja: dubrovako podruje, neretvansko podruje, splitsko obalno podruje, loinjsko-zadarska otona skupina i zapadni obalni pojas Istre. Pogodna tla za proizvodnju agruma nalaze se na itavom dubrovakom obalnom podruju (Konavle, upa Dubrovaka, Rijeka Dubrovaka, podruje do rta poluotoka Peljeca s otocima: Koloep, Lopud, ipan i Mljet), zatim agrumarski poloaji na otocima Korula, Lastovo, Hvar i Vis.

Ukupna povrina nasada narane u razdoblju 2000.-2009. godine kretala se od 130 ha (2005.) do 162 ha (2003.). Prema baznom istraivanju o strukturi vonjaka u RH povrina intenzivnih vonjaka narana u 2009. godini bila je 41 ha. U intenzivnim vonjacima narane najzastupljenije sorte su Washington Navel (91,9 %) i Domaa narana (7,9 %). S obzirom na gustou sklopa, najvea povrina intenzivnih vonjaka narane nalazi se u razredu od 250 do 499 stabala/ha ( Tablica 1.).Tablica 1. Neto povrina vonjaka narani prema gustoi sklopa u 2009. g.Broj stabala/ ha

Narana (ha)

manje od 2492,9

250-49926,3

500-7491,8

750-999z

1000-14992,2

1500-19997,1

2000-2499-

2500-2999z

vie od 3000z

ukupno41,0

1) z - podatak radi povjerljivosti nije objavljen Izvor: Dravni zavod za statistiku RH

Tablica 2. Neto povrina vonjaka narani prema starosti u 2009.Starost vonjaka (godine)

Narana (ha)

0-426,4

0-9z

10-14z

15-249,8

20 i vie od 20-

25 i vie od 25-

25-39-

40 i vie od 403,0

1) z-podatak radi povjerljivosti nije objavljen Izvor: Dravni zavod za statistiku RH4.3.Vanjsko-trgovinska bilanca

Tablica 3. Izraun vanjsko-trgovinske bilance od 2005. do 2010. g.Narane2005.2006.2007.2008.2009.2010.

UKUPNA POVRINA NASADA ( t )130146158158160140

PRIROD (po stablu, kg)18.318.1----

PROIZVODNJA(1000 t)0.600.590.550.470.550.22

RASPOLOIVA KOLIINA(1000 t)129.6159.59212.5586.46517.5542.22

UKUPAN UVOZ(1000 t)1271571968651737

UKUPNI RESURSI(1000 t)127.6157.59196.5586.46517.5537.22

UKUPAN IZVOZ (1000t)2216--5

DOMAA POTRONJA125.6152.59180.5586.46517.5532.22

LJUDSKA POTRONJA( gross)125.6152.59180.5586.46517.5532.22

-po stanovniku (kg)28.5434.740.720.15120.647.51

SAMODOSTATNOST (%)0.470.390.300.530.110.68

1) - podatak nije objavljen Izvor: Dravni zavod za statistiku RH

Iz prikazane tablice vidimo da je vanjsko-trgovinska bilanca za narane negativna. Ukupna povrina nasada, kao i proizvodnja mnogostruko su manji u usporedbi s ostalim vrstama voa koje se uzgaja u Hrvatskoj. Prema tome,da bi se podmirila potranja za naranana, ukupan uvoz daleko nadmauje ukupan izvoz. Na temelju pronaenih podataka na Dravnom zavodu za statistiku, izraunali smo i samodostatnost koja od 2005. pa do 2010. godine varira od 0.11% do 0.68 %.

4.4.to donosi ulazak u EU?

Hrvatska je s Europskom unijom uskladila svoje propise kojima kontrolira proizvodnju, preradu i prodaju poljoprivrednih proizvoda na zajednikom tritu, kao i trgovinu s treim zemljama. lanstvo u Europskoj uniji znait e takoer slobodan pristup unutarnjem tritu, kao i mogunost koritenja fondova za poljoprivredu i ruralni razvitak. Hrvatskim poljoprivrednicima i proizvoaima bit e na raspolaganju oko 5 milijardi kuna godinje za izravna plaanja i ruralni razvoj. Oekivane koristi od lanstva u Uniji ukljuuju irenje trita i poveanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda, ukljuujui veu stabilnost trita poljoprivrednih proizvoda i uinkovitiju administraciju. Hrvatskim poljoprivrednim proizvoaima pruit e se prilika da se bez sadanjih trgovinskih zapreka natjeu na velikom unutarnjem tritu s proizvoaima Europske unije. Stoga je glavni izazov na ovom podruju prilagodba hrvatskih poljoprivrednika uvjetima otvorenog zajednikog trita Unije s oko 500 milijuna potroaa.

5. Obiljeja potranje

Kada govorimo o potranji narani moemo rei da neka odreena skupina potroaa ne postoji. Narane su voe koje su zimi zastupljene u vonim posudama mnogih obitelji. Umirovljenici ih kupuju i konzumiraju jer sadre mnogo vitamina te smatraju da e im se tako ovrsnuti imunitet. Naravno u tome su pravu jer kao to smo mogli vidjeti iz uvoda, narane imaju mnogo vitamina i zaista pomau radu imunolokog sustava. Isto tako se djeci preporuuju narane jer naravno uz dobru poznatu reenicu: Bit ete veliki i jaki isto tako idu i prie kako su zdrave i dobre za na organizam. Dok odrasli vole pojesti neku od voaka pa tako i naranu zbog toga to ili rade pa ne stignu pojesti neto kvalitetno ili su na nekom posebnom reimu prehrane ili jednostavno vole narane. Stoga je vrlo teko odrediti potroae, jer su narane takve da ih svi volimo pojesti. Govorimo li o rastu ili padu potranje, to je isto tako teko rei. Jedino to je sigurno jest to da potranja za naranama raste u zimskim mjesecima, dok u ljetnim opada. Razlog tome je i to to lijenici preporuuju da se treba jesti sezonsko voe jer je ono najzdravije tako se i ljudi povode za tim, a i za cijenu koja je pristupanija zimi.

6. Postojea ponuda i kretanje cijena u promatranom razdoblju Zagreb

6.11.2012.13.11.2012.20.11.2012.27.11.2012.4.12.2012.11.12.2012.18.12.2012.25.12.2012.02.01.2013.

KON-ZUM5kn/kg (A)5kn/kg6kn/kg (A)6kn/kg (A)6kn/kg6kn/kg6kn/kg6kn/kg7kn/kg

MET-RO-veleprodaja4kn/kg4kn/kg4kn/kg4kn/kg4kn/kg 4kn/kg4kn/kg4kn/kg3,49kn/kg (A)

TRNICA6kn/kg6kn/kg7kn/kg7kn/kg8kn/kg8kn/kg9kn/kg10kn/kg10kn/kg

Ponuda narani u Zagrebu je zadovoljavajua, prevladavaju narane uvezene iz panjolske, Grke, Jaffa iz Izraela i male koliine neprskanih narani domaih uzgajivaa iz Dalmacije.U razdoblju od 6.11.2012. do 02.01.2013. pratili smo kretanje cijena narani po kg u maloprodaji- trovaki centar Konzum, veleprodaji-Metro i na trnici. Narane u trgovakom centru su poetkom 11. mjeseca bile na akciji (5kn/kg) pa je ta cijena ostala i drugi tjedan, dok je sredinom 11. mjeseca te kroz cijeli 12. mjesec cijena stagnirala na 6 kn/kg. Poetkom 2013. godine cijena narani je porasla za jednu kunu (7kn/kg).U veleprodaji cijene su stagnirale 4 kn/kg kroz cijelo razdoblje, tek je poetkom 2013. godine cijena je sniena zbog akcijske prodaje na 3,49 kn/kg. U studenom na trnicama kod veine vonih vrsta biljeimo nie cijene u odnosu na cijene u listopadu. Cijene narani na trnici su ujednaeno rasle poevi od 6kn/kg do 10kn/kg, i vee su za jednu do dvije kune nego u trgovakom lancu. Prodavai na trnici vie cijene opravdavaju, veim cijenama na veletrnici i loijim vremenskim prilikama i uvjetima prodaje. Moemo zakljuiti da su cijene narani relativno niske, a kupovna mo graana slaba zbog depresije.

7. Rezultat ekspertnog intervjua

U svrhu provedbe ekspertnog intervjua odabrali smo gospodina Kristijana, komercijalista iz tvrtke Gomolava d.d. sa sjeditem u Zagrebu. Poduzee Gomolava u osnovnoj djelatnosti bavi se uvozom i izvozom voa i povra te poslovima distribucije. Zapoljava 76 radnika i s prometom od preko 100 miliona kuna, predstavlja vodeu tvrtku u prometu voa i povra u Hrvatskoj, stoga smo im zbog njihove strunosti i postavili nekoliko pitanja. Intervju je napravljen pismenim putem, korespondencijom e-mail-om. Kao to je navedeno sugovornik je zaposlenik tvrtke, komercijalist te zbog tog razloga idealna je osoba. Za poetak, gospodinu Kristijanu postavili smo pitanje o trenutnoj situaciji na tritu voa, a ovo je njegov odgovor: Smatram da je trenutna situacija na tritu voa ogledalo gospodarske situacije. Slabljenje kupovne moi potroaa dovelo je do smanjenja potranje za voem jer oni svoj prihod troe za druge potrebe. Mislim da sektor distribucije nije u tolikim problemima kao samo proizvoai. Treba imati na umu da je trite voa vrlo striktno i nemilosrdno te da na njemu uspijevaju samo najbolji.Tko su najvei igrai? Najvei su dakako oni koji raspolau dovoljnim kapacitetima hladnjaa, prije svega smatram da je to u prvom redu Gomolava, zatim Konzum, tvrtke kao to su npr. Pacific Fruit Limited , Samek i druge.Tko prema Vama diktira uvjete poslovanja na tritu? Drava, svojim Zakonima, regulativama. Nadalje i najvei na tritu, lideri. Prema njima se moraju prilagoditi svi oni koji dolaze, a da bi uspjeli moraju ponuditi neto novo, drugaije. Velik utjecaj drave oituje se u carinskim troarinama, poticajima i slino. Kako je organiziran prodajni lanac (od proizvoaa do potroaa)? Naravno, proizvoai su poetak lanca, nude svoje proizvode, natjeu se s ostalim proizvoaima, bori se za cijenu. Potrebno je spomenut da je RH oko 95% vonjaka je u vlasnitvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava zbog ega je proizvodnja fragmentarna i neproduktivna, sa znaajnim oscilacijama u kvaliteti i urodu. Zatim slijede veletrgovci, distributivni centri ili kako je vrlo esto preprodavai ili pak velike tvrtke koje imaju ugovorene otkupe s proizvoaima. Prodajni lanac moe imati 2, pa ak i do desetak sudionika. Kad, najee je, tako kupac kupi proizvod on je proao put jo preko veeg distributera (uvoznika), pa pred kraj trgovakog centra. Dakle, lanac nije odreen, nije uvijek isti, ni za sve voe. Narane konkretno imaju dui prodajni lanac nego primjerice domae jabuke. Koji su glavni problemi u proizvodnji i distribuciji? Trenutno pad kupnje, povean uvoz, koji teti domaim proizvoaima. Moramo znati da je Hrvatska sposobna proizvesti mnogo vie nego to sada proizvodi. Problem distribucije je manjak kapitala, investicija, tu smatram nedostatak skladinih kapaciteta.Kako vidite budunost Hrvatske, sektor proizvodnje i distribucije, ulaskom u Europsku uniju? Jo emo vidjeti, ne volim davati prognoze, nadam se boljoj situaciji jer za napredak svakako imamo dosta prostora. Hrvatska nije konkurentna koliinom proizvodnje, ne proizvodimo dovoljno za svoje potrebe, trebalo bi poraditi na poveanju proizvodnje onih vonih vrsta za koje je naa klima i tlo samo za poeljet. Potrebno je jo izgraditi skladine kapacitete.

8. Swot analiza Swot analiza je metoda pomou koje se ocjenjuje strategija poduzea/obrta i ukljuuje etiri kljuna imbenika: snage (strengths), slabosti (weakness), prilike (opportunities) i prijetnje (threaths). Snage i slabosti predstavljaju unutranje karakteristike poduzea, dok prilike i prijetnje dolaze iz okruenja. Pomou SWOT analize dat je saeti prikaz osnovnih imbenika koji utjeu ili mogu utjecati na razvoj agrumarske proizvodnje u buduem razdoblju.

SNAGESLABOSTI

-dugogodinja biljka stablo-dobar geografski poloaj, povoljna klima, tradicionalan uzgoj-ekoloki ist prostor i ekoloki uzgoj-koristi se kao svjee voe, sok i slastice-bogatstvo C vitamina, kalija, folne kiseline i flavonida

- kvaliteta proizvoda-neodgovarajue znanje uzgajivaa iz tehnologije uzgoja-slaba povezanost malih proizvoaa i gospodarskih subjekata-nedovoljno praenje i kontrola agruma na domaem tritu

PRILIKEPRIJETNJE

-izravni plasman na trite svjeeg i zdravog ekoloki uzgojenog voa, poznate vrste kao brand-okrupnjavanje proizvodnje i prodaje-mogunost proizvodnje razliitih proizvoda od narani-zbog ljekovitih svojstava izrada lijekova -aromaterapija eterina ulja od narane

-rizik od loih vremenskih nepogoda, nametnika i posljedica prirodnih i ekolokih katastrofa-tragovi pesticida loe utjeu na zdravlje-jeftiniji uvozni proizvodi-usklaivanje poljoprivrednog zakonodavstva s Zakonodavstvom EU- poticaji za uzgoj agruma

Rezultati SWOT analize pokazuju da treba iskoristiti povoljan geografski poloaj, klimatske uvjete, ekoloki ist prostor za uzgoj narani i proizvoda od narani, da zadovoljimo kvote za samodostatnost i izvoz, kako bi se poveala konkurentnost hrvatskog agrumarstva. Naravno to nije mogue bez ulaganja uzgajivaa i dravnih poticaja. Potrebna je stalna briga i obuka uzgajivaa za ekoloki uzgoj. Povezivanjem malih proizvoaa mogao bi se stvoriti sustav otkupa plodova za jelo i preradu. Neophodna je institucijska podrka agrumarstvu, usklaivanje s propisanim trnim standardima, kako bi se izbjegli pritisci globalnog trita.

9. Zakljuak

U ovom seminarskom radu obradili smo osnovne informacije o svjetskom i domaem tritu narani, o proizvodnji , obiljejima potranje te smo na temelju pronaenih podataka izradili vanjsko-trgovinsku bilancu, kao i swot analizu. Takoer, pratili smo kretanje cijena narani u razdoblju od devet tjedana u maloprodaji, veleprodaji i na trnici. Na osnovi prikupljenih podataka, zakljuujemo da se cijene nisu znaajnije mijenjale, na valja primjetiti kako su cijene na trnici neto vie za razliku od onih u maloprodaji i veleprodaji.Da bi dobili uvid u stvarno stanje stvari na trtu narani, obavili smo i intervju sa ovjekom iz struke te dobili njegovo struno miljenje na postavljena mu pitanja.to se tie uzgoja narani u Hrvatskoj, on je veoma ogranien agroekolokim imbenicima, pa ne ude male ukupne povrine pod nasadima narane, a nadalje i vrlo mala proizvodnja u odnosu na ostale voe kulture koje se kod nas uzgajaju. Kako bi podmirili domae potrebe za naranama, uvelike ih uvozimo. Pa je tako ne udi to je vanjsko-trgovinska bilanca za narane negativna.Od najvanijih svjetskih proizvoaa narani, treba istaknuti Brazil, SAD, Indiju i Meksiko.

10. Literatura

http://www.tz-malilosinj.hr/ListItem.aspx?id=429http://www.nutricionizam.com/index.php?option=com_content&view=article&id=101:narana&catid=9:voe&Itemid=32http://www.index.hr/vijesti/clanak/trgovinski-rat-sada-i-brazila-rezultirao-rekordnom-cijenom-soka-od-narance/593067.aspxhttp://hem.passagen.se/agroplac/agrum-citrus.htmhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Naran%C4%8Dahttp://hr.wikipedia.org/wiki/SWOT_analizahttphttp://www.mps.hr/UserDocsImages/vocarstvo/Smjernice_vocarstvo_2008_2013-.pdf://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/01-01-12_01_2011.htmhttp://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1428.pdfhttp://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/poljoprivredaiindustrijahranepi%C4%87aiduhanaagriculturefoodbeveragesandtobaccoindustry.pdfhttp://www.smz.hr/site/images/stories/eu/clanstvoeu.pdf

2