Korporacijsko poduzetništvo

Poduzetnička organizacijska

arhitektura

doc.dr.sc. Mirela Alpeza

Literatura

Morris, M.H.; D. F. Kuratko, J.G. Covin: Corporate

Entrepreneurship & Innovation, 2011

Burns, P.: Corporate Entrepreneurship – Building

the Entrepreneurial Organization, 2008

Alpeza, M.: „Korporacijsko poduzetništvo:

poduzetnička organizacijska kultura i struktura”

Alpeza, M.: “Učeća organizacija”

Korporacijsko poduzetništvo

Dimenzije poduzetničkih

organizacija

INOVATIVNOST

(proizvoda, usluga, procesa)

PROAKTIVNOST PREUZIMANJE

RIZIKA

Korporacijsko poduzetništvo

1. INOVATIVNOST

Činiti nešto na novi, jedinstven ili različit način u

odnosu na postojeću situaciju

Pritisak na inoviranje:

Nove i poboljšane tehnologije

Globalizacija tržišta (intenziviran konkurentski pritisak)

Fragmentacija tržišta (intenziviran pritisak potreba

kupaca)

Utjecaj vladinih politika na tržište

Promjene društvenih vrijednosti

Interni pritisci za veću efikasnost

Stopa inoviranja raste

Korporacijsko poduzetništvo

Korporacijsko poduzetništvo

Inovativnost – na primjeru

proizvoda / usluga

Novi za svijet

Novi na tržištu proizvoda/usluga

Nove proizvodne linije u poduzeću

Dodatak za postojeću proizvodnu liniju

Poboljšanje proizvoda

Nova primjena postojećeg proizvoda/usluge

Repozicioniranje postojećeg proizvoda/usluge

Smanjenje troškova postojećeg proizvoda/usluge

Korporacijsko poduzetništvo

Inovativnost – na primjeru procesa

Radikalno novi procesi

Administrativni sistemi

Sistemi isporuke

Značajne revizije postojećih procesa

Marketinški i prodajni pristupi

Tehnike nabave

Male promjene u procesima

Proizvodne metode

Financijske metode

Korporacijsko poduzetništvo

Dileme o inovacijama

1. Nisu svi poduzetnici inovatori, niti su svi inovatori

poduzetnici, ali uspješno poduzetništvo uključuje

kontinuirano inoviranje (proizvoda, usluga i

procesa/metoda).

2. Inovacija podrazumijeva nešto neotkriveno.

Management podrazumijeva kontrolu. Kako

kontrolirati nešto što još nije otkriveno?

3. Inovacija često podrazumijeva nepoštivanje

pravila. Zaposlenici koji ne poštuju pravila u

pravilu ne ostaju dugo zaposlenici.

Dileme o inovacijama - 2

4. Poduzeća koja ne inoviraju su neuspješna. S druge strane, što poduzeće više inovira, ima više neuspješnih projekata.

5. Inovacija postiže uspjeh jer “pogađa” potrebe kupaca. Ali ako pitate kupce da vam opišu svoje potrebe, mnogi to ne znaju ili ne mogu biti precizni.

6. Inoviranje je rizično. Neinoviranje može biti još rizičnije.

7. Korporacija koja inovira često vlastite proizvode čini suvišnima na tržištu iako u njima još uvijek postoji potencijal za generiranje profita.

Korporacijsko poduzetništvo

Dileme o inovacijama - 3

8. Iako je inoviranje danas tehnički kompleksan i skup proces, mnoge radikalne inovacije nisu rezultat djelovanja velikih korporacija odnosno njihovih odjela za istraživanje i razvoj s značajnim budžetima, već pojedinaca – inovatora i poduzetnika.

9. Ljudi koji razvijaju inovacije najčešće nastoje učiniti svoj proizvod ili uslugu savršenim, odnosno najboljim mogućim. Međutim, tržište često očekuje “dovoljno dobre” proizvode i usluge, ne savršene. Dodatno vrijeme i financijska sredstva koja se ulažu u razvijanje savršenih inovacija utječu na povećanje cijena iznad onih koje je kupac spreman platiti, i na taj način završavaju propuštanjem prilike.

Korporacijsko poduzetništvo

Korporacijsko poduzetništvo

Dileme o inovacijama - 4

10. Inovacije vođene tehnološkim razvojem često rezultiraju novim proizvodima koji predstavljaju “bolje mišolovke” koje nitko nije spreman kupiti. Inovacije vođene potrebama kupaca često rezultiraju manjim modifikacijama postojećih proizvoda ili proizvodima koji na tržištu već nudi konkurencija.

11. Iako se inovacije najčešće povezuju s genijima ili “briljantnim umovima”, inovacija je više rezultat upornosti.

12. Biti prvi na tržištu nije uvijek nužno vezano uz uspjeh, kao što biti drugi ili treći nije nužno vezano uz neuspjeh.

2. PREUZIMANJE RIZIKA

Spremnost na “hvatanje” prilika koje imaju razumnu

količinu vjerojatnosti:

ostvarenja gubitka

odstupanja u planiranoj performanci

Naglasak nije na ekstremnom riziku koji je

nemoguće kontrolirati, već na preuzimanju

kalkuliranog rizika srednjeg intenziteta

Rizik može biti: financijski, tehnički, tržišni i ljudski

Rizičnost je veća ako poslovni sistem ima manje

pokušaja

Korporacijsko poduzetništvo

Korporacijsko poduzetništvo

Pretpostavka ...

Što je poduzeće inovativnije, to se

više odlučuje preuzeti rizik.

Ali....

Veza između inovativnosti i rizika (Hamel i Prahalad, 1994)

Razumni, ukalkulirani rizik, ne hazard

Rizik

Nizak

Visok

Bez/malo

inovativnosti

Inoviranje

pod svaku

cijenu

Uravnoteženi portfolio

projekata

Niska Inovativnost Visoka

Korporacijsko poduzetništvo

Tipovi inovativnosti

1. Diskontinuirana inovacija

Radikalna inovacija (npr. mobitel, mikrovalna

pećnica)

2. Dinamična kontinuirana inovacija

Značajno unaprijeđenje postojećih rješenja (npr.

električna četkica za zube, laptop)

3. Kontinuirana inovacija

Inkrementalna inovacija (npr. novi okus

bezalkoholnog pića)

4. Imitacija

Kopiranje i prilagođavanje inovacija drugih poduzeća

Tipovi inovativnosti i rizik

Rizik

Nizak

Visok

Imitacija Kontinuiranost Dinamična Diskontinuiranost kontinuiranost Tip inovativnosti

3. PROAKTIVNOST

Aktivan stav prema okolini, ne reakcija “Just do it” Nike

Proaktivno ponašanje pojedinca može biti intrinzično i ekstrinzično motivirano

Implementacija - preuzimanje odgovornosti

Osnovna područja: Tražiti prilike koje mogu, ali i ne moraju, biti povezane

s postojećom poslovnom orijentacijom

Biti prije konkurencije

Strateško eliminiranje operacija koje su u fazi zrelosti

Razlika između inovatora i poduzetnika

Korporacijsko poduzetništvo

Korporacijsko poduzetništvo

Poduzetnički intenzitet

Entrepreneurial Intensity (EI)

Kombinacija sljedećih elemenata:

Učestalost poduzetničkog djelovanja i stupanj

poduzetničkog ponašanja

Poduzetnički intenzitet

Učestalost

poduzetničkog

djelovanja

Niska

Visoka

Stupanj poduzetničkog djelovanja Niski Visoki

Kontinuirano/

inkrementalno Revolucionarno

Dinamično

Periodično/

inkrementalno

Periodično/

diskontinuirano

Organizacijska arhitektura

Dugoročni odnosi temeljeni na obostranom

interesu i kompleksnoj umreženosti:

unutar organizacije

između organizacije i okruženja (sa kupcima,

dobavljačima...)

Temelj: odgovarajuća strategija, struktura i

kultura organizacije

Korporacijsko poduzetništvo

Utjecaj na organizacijsku

arhitekturu

OKRUŽENJE

STRATEGIJA

KULTURA

VODSTVO

ORGANIZACIJSKA

ARHITEKTURA

STRUKTURA

I VELIČINA

Korporacijsko poduzetništvo

Okruženje

Poduzetnički intenzitet ovisi o okruženju

Stabilno i prijateljsko vs. nesigurno i kompleksno

okruženje

Različita okruženja s obzirom na faze rasta

poduzeća i tržište

Korporacijsko poduzetništvo

Karakteristike poduzetničke

organizacijske strukture

• Manje hijerarhijskih razina

• Šire područje kontrole

• Horizontalna, a manje vertikalna orijentacija

• Decentralizacija

• Osnaživanje zaposlenika

• Dominantni pravac kolanja ideja – od dolje prema gore

• Međufunkcijska suradnja i interakcija

• Informacijska tehnologija u funkciji brže komunikacije

između svih strana i razina

• Nizak stupanj formalizacije

Elementi poduzetničke kulture (Morris et al.)

Fokus na ljude i osnaživanje

Stvaranje vrijednosti kroz inovacije i

promjenu

Fokus na bitne stvari

Efektivnost – prave stvari

Sloboda rasta i promašaja

Predanost i osobna odgovornost

Naglasak na budućnost i osjećaj hitnosti

Korporacijsko poduzetništvo

Koncept “učeće organizacije”

Vrijednost arhitekture leži u kapacitetu

organizacije za kreiranje organizacijskog

znanja i rutina za postizanje:

Fleksibilnosti odgovora na promjene u okruženju

Otvorenosti razmjene informacija i znanja

Učeća organizacija facilitira učenje svih

svojih članova i kontinuirano se transformira (Pedler, 1991)

Korporacijsko poduzetništvo

Učeće organizacije (Senge, 1990)

“...organizacije u kojima ljudi kontinuirano izgrađuju svoj

kapacitet za kreiranje rezultata koje istinski žele

ostvariti, gdje se njeguju novi obrasci ponašanja, a ljudi

kontinuirano uče kako učiti zajedno”

“... U sve dinamičnijem, međuovisnijem i

nepredvidljivijem svijetu, jednostavno više nije moguće

doći do svih potrebnih zaključaka na vrhu. Stari model

“glava razmišlja, a “lokalci” djeluju mora ustupiti mjesto

integriranom razmišljanju i djelovanju na svim razinama.

Onaj tko dođe do rješenja kako požeti kolektivnu pamet

ljudi u organizaciji... nadmašit će svoju konkurenciju.”

Korporacijsko poduzetništvo

Kreiranje učećih organizacija

Temelji (Senge, 1990):

Sistemski pristup u rješavanju problema

Poticanje na eksperimentiranje i nove pristupe

Učenje iz prošlih vlastitih iskustava

Učenje iz najbolje prakse i iskustva drugih

Razvijanje vještina transferiranja individualnih

znanja na organizacijsku razinu

Poduzetničke organizacije su učeće

organizacije

Korporacijsko poduzetništvo