1
Secesija u Hrvatskoj katalogSecesija u hrv lik umjetnosti -
Vladimir Malekovi Termin secesija- oznaava odcjepljenje, rascjep
1897. se austr. drutvo umj odijelilo od slubenog, a iste godine i
nae drutvo umjetnika od drutva umjetnosti (Zagreb- DhU se
odcjepljuje od DU) Ne moe se primijeniti termin secesesija kao
sveopi termin secesija vrijedi samo za HRv i Austr. Umjetnost ( u
ostalim zemljama manje vie svaka zemlja ima svoj naziv to je
opravdano razliitim tendencijama koje se javljaju) Termin je
kategorijalna konvencija za lik. umj. u uem srednjoeur. kult. krugu
to je odreeni Lebensgefuehl (osjeaj ivota) na prijelazu stoljea Ivo
Pilar, Secesija, objavljen u Viencu, potom kao brouraobjanjavao
secesiju u tom tekstu; kae da je bit secesije traiti nove putove u
umjetnosti; najavangardniji tekst o tome kakva bi umjetnost trebala
biti Secesija je tenja za preporodom u umjetnosti, antiakademsko
postuliranje- tako razgovjetno da moe biti artikulirano kao ideja
postuliranja hrv. Moderne Secesija je iste ideje razliito
artikulirala i iskristalizirala u razliitim zemljama 1892.
prijelomna godina historizam nije vie the stil, dolazi do radikalne
promjene ukusa i stila pripremno razdoblje 1892.-1897. poetak
promjena1892. u Muenchenu, to e kulminirati 1898.u Parizu- Puvis de
Chavannes naputa s grupom umjetnika Salon Champs Elysees i osniva
Champs de Mars; u Beu izlazi asopis Ver Sacrum, u Zg Milivoj Deman
pokree secesijski almanah Hrv salon (Klimt na ovitku!!) Umj
paviljon sveano otvoren 1898.godine; prvi izlobeni prostor
hrv.secesije Prva knjiga pod nazivom Secesija- u Zagrebu nai
asopisi uz bok svjetskim asopisima koji su promicali umjetnost
Mladost, ivot i Hrv salon postoji i sintagma i hrv moderna, njima
jo treba dodati neoromantizam, spiritizam, simbolizam obuhvatiti
univerzalno (tome tei secesija) Deman se jako zalae za
individualizam u umj (borba individua za slobodu; Budi svoj!-
sintagma); sami graditi, a ne samo uvati sintagmu pred starim
tvrdjavama (tim je nazivom zapravo mislio na I. Krnjavijega)
temeljni zahtjevi hrv.secesije 1)apsolutna sloboda stvaranja koju
umjetnik treba dosei,2) jednostavnost forme, 3)obogaivanje sadraja
u umjetnosti, 4)na sve slojeve puanstva treba rairiti umjetnost
(1896.- 1910) povratak naih arhitekata prako- beki aci Slaviek,
Fischer, Bastl, Vidmar, Kovai, Traexler, uenici Wagnera; Lubinsky,
Sunko njem Jugenstil; Ehrlich iz kruga Loosa; Podhorsky, Kalda;
Luppis, Rubinich; Axmannizdanci prevladavajuih europskih stavova
fin de seicle -u secesiji je gesamtkunstwerk bio skoro pa pravilo
(za razl.od historijskih stilova)
-
2 Ve 1900. Baranyai se odvaio raditi secesiju (kolovao kod nas u
Obrtnoj) - vila Tiov, 1900. (prva zagrebaka ulina galerija);
kasnije radi vilu Benedik i vila Auerove druge dvije nisu tako
uspjene kao Tiov Prevlast naravno ima rafinirani dekor Bliskost sa
simbolizmom i neoromantizmom njegovi pasteli fantazije intimni
crtei vrlo iva arhitektonska scena 1900. Kovaiev programatski tekst
Moderna arhitektura 1906. Osniva se Klub hrv arhitekata zauzima
antiakademske pozicije, zalaganje za autorsku arhitekturu
uklopljenu u opi pokret hrv.moderne neki prakticiraju samo stilsku
dekoraciju koja se aplicirana na hist podlogu Hofbauer,vanca,
Holjac, Ambrosini, Celligoi kada se Wagner 1908. okree
neoklasicizmu, to i kod nas ima odjeka Kovaievo stvaralatvo naroito
je pod tim utjecajem Kovaiev otklon od secesije okrenut e se
modernistikom neoklasicizmu dosljedna secesija u arh Baranyai,
Viktor Axmann, Bastl, Celligoi, Lubynski Vjekoslav Bastl sklonost
alegoriji, astrologiji, spiritizmu njegova imaginarna Palaa
okultnih znanosti (projekt);
U slikarstvo neosporno iko uvodi elemente secesije 1892. bio u
Muenchenu; jugenstilska likovna oprema za asopise ga je potakla i
ostavila trage u njegovu stvaralatvu -Radi lik.opremu za Vienac,
Mladost i Hrvatski salon - njegovo je alegorino slikarstvo
sentimentalnog tipa - njemu i Bukovcu zajedniki otklon od
akademizma i svijetli kolorit (heliofobini Bella Csikos Sessia!!) -
Csikos pripada simbolizmu po temama, a po stilu secesiji (linearno
i plono radi oblike, poentilistika tehnika, kontinuirano talasanje
kompozicije) !!!! Drutvo hrvatskih umjetnika 1900. Pokree ivot,
mjesenu smotru za knjievnost i umjetnost- pored kritikih prikaza,
donosi i reprodukcije do savrenstva opremu knjiga doveo Ljubo Babi
njemu je to samosvojno podruje lik stvaralatva (Zaueni svatovi od
Kumiia npr) + osim njega i Kljakovi, Raki, ... oblikovanje plakata-
Csikoss : Znanstveni bioskop/Urania- utemeljenje hrvatskog plakata
oblikovanje stakla, keramike, metala i dezena za tepihe ANTONIA
KrasnikSommaruga (poduka od ikoa i Frangea Mihanovia, a kasnije i u
Beu prva je promovirala hrv. dizajn secesijskih znaajki Tomislav
Krizman- vrhunski u hrv. dizajnu secesije Istodobnost raznolikih
poetika koje konvergiraju u umjetnosti : secesija i simbolizam u
slikarstvu i kiparstvu, historicizam i moderna u arhitekturi;
neoklasicizam i funkcionalizam u oblikovanju upotrebnih
predmeta
-
3
Zagrebaka arhitektura secesijske epohe - Aleksander Laslo
Stilski izraz koji se potkraj 19.st pojavljuje u Beu i Minhenu
(Jugendstil), a osnovne su mu znaajke valovita linija, plonost i
stilizacija , naglaena dekorativnost te asimetrinost Arhitektura
secesije i secesijska arhitekture; lokalni naziv za fin de seicle
/belle epoche; a u stvarnosti obuhvaa period od beke secesije do
sloma Austrougarske monarhije Secesija je odjeljak moderne
arhitekture koji se odnosi na beku sastavnicu; njemaku Jugend,
style liberty u Italiji umnoeni modernistiki arhitektonski elementi
Standardizirani naziv art Nouveau odnosi se prvenstveno na nain
ukraavanja i to u primijenjenim umjetnostima 1890.-1910.- trajanje
Art Nouveaua Art Nouveau u arhitekturi ornament postaje samostalan,
bez strukturalne uloge; razdoblje prijelaza iz historicizma u
modernu Raskid sa starim i poetak novog (al ne jo posve novo)
Secesija je i ime konkretne graevine: izlobeni paviljon Sezession
na Bekom Karlsplatzu koja je bila podignuta u okviru pokreta Wiener
Sezession 1897. Otto Wagner- rodonaelnik arhitektonskog modernizma
koji je pripremio teren za beku secesiju Odrao je predavanje na
bekoj akademiji lijepih umjetnosti 1894. Pie knjigu pod nazivom
Modern architecture (1896.); on se u toj knjizi ne bavi
ornamentima, nego uvodi novi sustav prostornog stvaranja svjestan
tehnikih i socijalnih okolnosti vremena (u arhitekturi sve mora
odgovarati zahtjevima sadanjosti!!) Wagnerovo predavanje iz 1894. +
programatska Moderne Architektur praktino, horizonalitet, plonost,
kontrukcija, materijal Zagreb je sinkron sa Beom, ali se tu zbiva
periferna secesija -Hrvatski Salon, prosinac 1898., mlada
generacija izloila je antiakademsku secesiju -Zagreb njeguje
iluminizam svoje arene kole koja je potekla od Bukovca - Viktor
Kovai bio Bolleov djetli, Wagnerov uenik (1896.-99.); ukljuuje se u
kolo 11 orice hrvatskih secesionista koji su se zvali Bukovevo
Drutvo Hrvatskih Umjetnika - Wagnerove ideje prenosi u Hrvatsku,
ustaje protiv oponaanja povijesnih stilova - objavljuje
programatski lanak pod nazivom Moderna arhitektura- saetak
Wagnerovog manifesta iz 1896. tu je dao definiciju funkcionalistike
arhitekture- moderna arhitektura zahtijeva loginost i praktinost -
on prihvaa New free style jer umnoenost moder arh trendova Kovai
samo kod nekih graevina primjenjuje stilske elemete beke secesije:
Kue u Masarrykovoj br.21 i 23 (1907), poticaje Engleskog Domestic
Revivala (Vila
-
-
-
-
4 Frange, 1910., Preradovieva 14) i Mackintoshove arhitekture
(vila u Masarykovoj 9/1, 1905) - On je osnovao 1906. Skupa sa
Podhorskim i Bastlom Klub hrv.arhitekata u okviru kojeg modernu arh
zastupaju jo Ehrlich i Schon - u Zagrebu je na prijelomu stoljea
udvostruen teritorij; porast stambene mase, nagla urbanizacija - do
1900. U Zagrebu nema jo ni jedne znaajnije etverokatnice - razvoj
industrije- izmeu ostalog metalne i graevinske - Zagreb postaje
sredite u svakom smislu
PROBOJ U MODERNU 1865.-1898. : Zagreb 2 reg osnove 1865. i 1887
- dvije regulativne osnove: 1865. i 1887. ; donjogradskom
ekstenzijom povijesnog sredita Donjogradski prsten i Zelena potkova
Oktogon- Palaa prve hrvatske tedionice u Ilici- tehnoloka
preobrazba ostvarena je na novoj metalnog reetkastog strukturi
staklenog svoda metalna reetkasta struktura staklenog svoda
galerije Oktogon u palai 1. hrv tedionice (Vanca, 1897.-99.)
montano-demontani skelet Umjetnikog F&H 1897.-1898.: Umjetniki
paviljon- 1897.- 1898. je kupola napravljena (Fellner i Helmer), a
1896. su ga u Maarskoj napravili Korb- Giergl (preseljen je) Iako u
ZG postoji Kraljevska zemaljska graevinska kola, nai se koluju i u
Beu , Grazi, Pragu, Minhenu i Karlsruheu prva gradnja novog
oblikovnog govora kua Rado, Fischer, 1897. (zakljuilo proces
kulturalne preobrazbe)- ta graevina je razdjelnica historicizma i
moderne arhitektureprva prava secesija!!! Secession, Olbrich,
1897.-1898. + jednokratni Wiener Secession kua Pei, Bastl Ilica 43
Valdecov mozaik Vila Tiov- Baranyai Vila Benedik- Kua arhitekata na
Tukancu 14 Trgovako obrtnika komora, Bastl danas Etnografski muzej
modernizam utrli Hnigshberg&Deutch- na prvi moderniji dvojac za
13 godina djelovanja u Zagrebu podigli 110 zgrada, inaugurirali su
moderna pravila javnog djelovanja arhitekta; prvi su u
arhitektonski rad uveli podjelu posla i timski rad; a za njih rade
i Vjekoslav Bastl i Ivan tefan (od 1896. Rade za njih, apsolventi
Obrtne kole) dvojakost Kovaieva modernizma: -tijekom studija sree
Adolfa Loosa
-
-
-
-
-
5 -kod Kovaia utjecaj i Wagnera, ali i Loosa (purizam); (no, i
Wagner i Loos su batinici Schinkela i Sempera i nikada nisu bili na
suprotnim pozicijama) Glavna pota u Juriievoj: Gyula Sandi i Erno
Foerk (1901-04) Kovai: Kua Eisner, Winkler, Ivanan, Kornitzer Milan
Lenuci u sklopu regulatorne osnove od 1905. planira izgradnju
Tukanca, Josipovca, Jurjevske, Cmroka, Pantovaka itd; planira i
gradnju istino od Drakovieve- tek od 1918.
Bastl, kao gl. projektant u H&D Kua Kallina, 1903.-1904,
ugao Gundulieve i Tesline (Gundulieva 20) uporaba keramike oplate.;
Rado, Jelai trg, 1904.1905.; Elsa fluid, 1905.-1906.; skupa s
tefanom radi dananju Gradsku kavanu, Gundulieva, 1905.-1906. -Bast-
postupna redukcija oblikovnih elemenata domestic revival
arhitektura (potisnuta reprezentativnost i naglaena individualnost)
vila Auer, Rokov perivoj paralelizam oblikovnih ostvarenja- koncem
prvog desetljea epohe sredinom prve dekade formira se matina struja
modernizma slobodnog stila koja postepenim proienjem izraajnih
sredstava prelazi u funkcionalistiki purizam uspostavljanje kanona
racionalne tendencije epohe Dom Drutva ovjenosti- Petrinjska 3
Strukturalne inovacije: 1905-13.: -filozofija prosvjetiteljstva je
utjecala na oblikovanje funkcionalnijih modernijih zbivanja -
djelovanje u Drutvu ininjera i arhitekata je bitna novost (u samom
pitanju tko radi arhitekturu namijenjenu graanstvu i novom poimanju
grada); - opi tehniko- tehnoloki napredak - 1910. Krenuo promet
tramvajima - 1910. U cjelosti je poploen Trg bana Jelaia - Paromlin
prvi put monumentalna primjena armirano-betonske konstrukcije
(1907) - izmeu 1908-10. Tvornica Portland cementa - gradnja
gradskih paviljona - Paviljon rektorata- Edward Schn Zakmardijeve
stube i Stross etalite, Ehrlich, 1911.-1912. Fischer Apollo,
1911.-1912.; robna kua Kastner&Oehler, danas Nama, 1913.-1915.
Kovai vile Auer, Perok-Kavi, Frange, Vrbani, epuli jo Lubinsky,
Podhorsky, Schoen (javni toalet i ekaonica na Britancu), Sunko
jedan od reprezentativnijih primjera: I. Fischer: Sanatorij (danas
Djeka bolbnica u Klaievoj 18, 1908.) utjecaj
sjevernonjem.arhitekture donose Lubinski i Sunko Lubinski-
projektira najvrijednije djelo seces.arhitekture u Hrvatskoj-
Zgrada Nacionalne i sveuiline biblioteke (danas Dravni arhiv)-
1910-13.
-
-
6 Juri: Regulacija Kaptola- Natjeajni projekt Viktora Kovaia iz
1908. Raspis javnog natjeaja za ureenje Kaptolskog trga i Bakaeve
ulice Kaptol, Dolac, Vlaka ulica- tri velike cjeline koje su se
natjeajem trebale rijeiti Natjeaji su raspisani za samo
hrv.arhitekte, da bi se sprijeila nahrupa ma. i austr. Arhitekata
Kaptol: U projektu V.Kovaia- prvi put su teorijski tekst i
arhitektonski crte shvaeni kao komplementarna cjelina ideje Kovai
istie i razmilja o psiholokim utjecajima arhitekture 2 Kovaieve
varijante odgovora na natjeaj: 1) povezivanje 2 kule sa prolazom od
7 polja prije atrija katedrale (kao trg (Ecclesiae Populi) ispred
trga na kojemu je onaj kip Marije) Predvien i tramvaj preko Kaptola
2) pod nazivom Narodna ideja Dolac- osobita panja posveena
ukljuivanja Crkve sv. Marije Vlaka- predloen novi trg izmeu Vlake i
Palmotieve veliine Markova trga koji bi imao trgovaku namjenu Sve
to potvruje snanu umj.osobnost V. Kovaia i znaaj naalost
kratkotrajnog Drutva hrv.arhitekata Juri kao vodee istie Viktora
Kovaia i Lubinskog : oko Kovaia nastaje kult umjetnika koji stvara
secesiju osloboen modernizma i svih kanona (pokree i utemeljuje
modernu u arhitekturi)
Secesijska arhitektura u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj - Grgur
Marko Ivankovi 1898. Otkriven spomenik osjekoj 78. Pjeakoj
pukovniji - Frangeov spomenik; prva moderna skulptura u Hrvatskoj
Potom, grade se od 1903.-1906. niz reprezentativnih seces.
jednokatnih i dvokatnih najamnih kua s predvrtovima ograenim
ogradama secesijskim Na proputovanjima Europom skupljaju se
secesijski ukrasi i donose u HR 1900. u Zagrebu izdan red o
parcelaciji itd u cijelom tom dijelu Hrvatske- pravila o
parceliranju i nainu gradnje (doba Kuena Hedervaryja) 1901.
odobrena regulativna osnova za Varadin, Osijek i Zemun
Osijek glavna okosnica je produena Kapucinska cesta (taj
produetak se zove danas Europska avenija najvanija trg ulica) na
jugu historicizam- palae, a na sjevernoj strani te produene ceste
je secesija reprezentativna najamna secesijska izgradnja 8
jednokatnih i dvokatnih kua (1904.-06.) arhitekti Wilim Karl
Hofbauer, Ante Slaviek, Franz Wybiral (osjeki arhitekti) , Gotthilf
(iz Bea) , Ferenc Fischer (iz Budimpete) vlasnici tih kua
istaknutiji graani
-
7 Kua Gillmin Hengl, 1906.- gradio Gotthilf, vlasnici su bili
bogati graani koji su svojoj keri Matildi tu kuu poklonili kao
vjenani dar ; sa zavojitim stubitem i secesijskim biljnim motivima
Neposredno prije izgradnje niza kua na Kapucinskoj cesti gradi se
secesijski zdenac u Gradskom vrtu, 1903., Hofbauer granitni, naruio
Grof Pejaevi i darovao ga je Osijeku ; remek djelo secesijske vetne
arhitekture i izvan granica Hrvatske osim ovoga reprezentativnog
niza gradi se jo dosta jednokatnica i dvokatnica (dominiraju), a
3katnice su samo dvije Pota, 1912. ( arhitekt Istvn Bierbauer,
jedno od najveih secesijskih zdanja u Hrvatskoj; est motiv nma
osjekim razglednicama) i tedionica (Sunko) najreprezentativnija je
zgrada kina Urania, Viktor Axmann, 1912. + uz nju smjetena
slobodnozidarska loa Budnost ; a na zgradi kina slobodnozidarski
simboli sfinga, estar, trokut, kutnik u Osijeku najvei broj
secesijskih zgrada to se tie tog dijela Hrvatske Axmann radi i Kuu
sa modnim salonom Florijana Stanettija- na osjekom Gornjem Gradu-
kasnije unitena puno najamnih kua s keramikim ploicama jednobojne,
vegetabilne, pojedinano umetnute, a najvea i naraskonije je
figuralna kompozicija alegorije slobode na kui Friml (Slaviek) nova
regulatorna osnova za Osijek je iz 1912., autor je Skender Kovaevi,
ali neizvedena zbog rata Slaviek- na sj. Strani Europske avenije
gradi niz reprezentativnih kua
-
-
-
-
Varadin - najjaa aktivnost arhitekt Morandini (r.1879. u akovcu)
najbolja mu njegova vlastita stambena kua Morandini u Kolodvorskoj
ulici; skladna kua jednostavno, s vitiastom dekoracijom ;
projektirao 1910. i uglovnicu Narodne banke - osim njega, bitniji
arhitekti jo i Ribi i Vandrej Slavonski Brod tu se secesija javlja
iskljuivo kao interpolacija izmeu raskone historisictike, skromne
barokne i specifine ruralne arhitekture ili samo intervencije na ve
postojeim zgradama ograde, balkoni itd u ulici Zajevoj 3
jednokatnice u nizu najreprezentativnije zgrade su u ulici kralja
Petra Kreimira IV (izlozi u prizemlju, erkeri na katu, balkoni-loe)
3 stambeno poslovne kua Pachany kino Apolo; kua Wolf arhitekt
bitniji je Tauchmann
8 Vukovar opet kao interpolacija kalvinska crkva, maarska kola,
vodotoranj (armiranobetonski rijedak primjer secesijske
industrijske u Hrvatskoj), vila Streim sve arhitekt Fran Funtak
prvi proirio secesiju u male gradie, gdje je do tada apsolutno
dominirao historicizam
Poega relativno mali broj zgrada opet intepolacije u postojeu
gradsku jezgru najvanija i najrepr je prema projektu H&D, kao i
najvanija njihova hist Prva poeka tedionica, 1907.
akovo 30ak secesijskih zdanja uglavnom graankse, uglavnom
prizemne kue sa secesijskom ornamentikom Puki stilizirani ukrasi s
naznakom secesije- prozorski otvori i naznake tukature 2
monumentalne dvokatnice u vlasnitvu Crkve samostan sestara sv. Kria
(Axmann), i biskupsko sjemenite (Sunko) Jo poneto u Pakracu
...Lipiku.... Orahovac- Orahovaki Hotel- 1906., Axmann urenovac,
Virovitica, akovac, Bjelovar, Vinkovci, Daruvar, upanja....
Arhitektura secesije u Rijeci, Hrvatskom primorju i Istri -
Julija Lozzi Barkovi Rijeka Glavna i jedina luka pod ugarskom
jurisdikcijom 1873. Izgradnja eljeznikih putova- pokree trgovinu,
razmjenu kapitala, razvoj Tvornice- Torpedo, duhana, parketa...
Givanni Ciotta- gradonaelnik tijekom hrv-ugar nagodbe, sustavno se
bavi razvojem grada koji pred prvi svjetski rat dostie broj od 50
ooo stanovnika za razvoj secesije u Rijeci je vaan regul plan Paola
Grassija iz 1904. Osebujnost rijekog breuljkastog podruja navodi na
stvaranje novih kvartova/podruja grada s pogledom na more meu
zelenilom Nova stilska strujanja poklapaju se sa
srednjoeuropskim
9
-
Od 1900-1914. Veina arhitekata koji rade u Ri koluje se u
Budimpeti, Grazu i Veneziji -utjecaj Bea i Maarske Wagnerov utjecaj
na athitekte kolovane u Budimpeti -secesija u Ri prisutna je na
samom poetku stoljea u sreditu grada blokovska izgradnja rana i
smiona rjeenja hotel Royal (prenamjena iz stambeno-poslovnepalae),
kua Schittar novi stil uglavnom kritiziran, vraanje na
tradicionalno arhitekti Emilio Ambrosini, Celligoi, Rubinich,
Mattiassi isprobavaju secesiju na vlastitim kuama osim stambene
arhitekture, uma i komunalnih i graevina javne namjene maarska
varijanta secesije gradske palae - Zoldo, Sandor Mezey
-ma.varijanta secesije istie maarske elemente - Hotel Emigranata-
autor nepoznat Teatro Fenice krajnja redukcija proelnih ukrasa
Celligoi, Traxler 1914. istovremeno kad i Perretovo svjetski
poznato kazalite Champs Elysees u Parizu Dom ubonice iz 1903. Carlo
Pergoli Komunalna ribarnica (Trnica)- figurativni frizovi u
interijeru sa simbolima podmorskog svijeta
-
Ambrosini stambene kue najvie se grade- blokovska koncepcija-
gradnja u nizu ili interpolacija- nova udobnost i funkcionalnost
npr umjesto dugog hodnika uvode predsoblje i bolje iskoritavaju
prostor, a prostorije su onda ukrug -Uvoenje kupaonice odvojenog od
zahoda - vertikalna ralamba na dva bona simetrina dijela - mezzanin
est - otvoreni balkon je najei arh element rijekih proelja a
umjesto erkera (istaka) kako bi se zatitile ambijentalne karakt
mediteranskog podruja - mascheroni, flora, fauna, geometrijski
ornament- rano se javlja u Rijecu - dekorativna ornamentika u
skladu s primorskim poloajem grada - keramiki ukras - samostojei
objekti urbane vile u zonama etalita ili u povienim poloajima
grada; tenja ka maksimalnim iskoritavanju gra.parcele; puno
slobodnije u izrazu (vile Corrosacz i Rosenthal) - veina vila ima
po tri stana osim Rijeke razvoj i Opatija, Lovran(lijeilita; razvoj
turizma) , opina Volosko - eljeznika pruga Matulji- od 1908. Puten
promet - Lungomare - 7 km dugo etalite izmeu Voloskog i Opatije i
Lovrana - ljetnikovci i vile (uvijek u kombinaciji s pomno
osmiljenim hortikulturalnim programom) raznih visina, slobodnog
tlocrta, velikih otvora - gradski izgled dobivaju i mjesta Mali
Loinj i Veli Loinj - Brijuni se razvijaju nakon to ih kupuje
Kupelweiser otoje kao ljeilite, s 4 hotela - Crikvenica dobiva novi
hotel (uz onaj hist) Miramare moderni hotel
10
Pula - Hotel Riviera, 1908. 2 pobone mansardne kupole gotovo
barokni prizor - najamne kue Muenz, 1906. beka secesija, jako
vrijedno cvjetne dekoracije i kasetirane fasadne povrine lokalno
rustika prizemlje + mansardna etaa uvuena - kino Istra - Gradska
trnica takoer secesijska nadsvoena polukrunom reetkastom
konstrukcijom slinost s kolodvorskom arhitekturom - od vila bitne
vila Wolff - dakle novi stil u istome obliku jako rijetko Wolff,
hotel Royal, Teatro Fenice - ee kompromisna rjeenja hist + secesija
- Rijeka jaa u stambenoj arh, ali ni Pula ima dobre kue Muenz
objedinjujue tim gradovima je genius loci primorske arhitekture
(otvoreni balkoni, loe, kamen lokalni)
Pristup arhitekturi secesije u Dalmaciji - Stanko Piplovi Split,
Zadar, a drugdje manje i dalje puno u duhu neorenesanse pr
.M.Ivekovi koji projektirao puno javnih i sakralnih u retardiranim
oblicima vanjtina najee obukana, a krovovi kosi kada sec
ornamentika, onda zidovi jednako komp podijeljeni, tj tradicionalni
i dalje vodoravni vijenci i dalje dijele na katove, donji dio ugl
rustika, otvori naglaeni okvirima, jaki vijenac zavrni itd
dekoracija rijetko neovisna bila razvijena ind cementa pa se on
koristi u gradnji esto se koriste i keramike ploice najvie secesije
u stambenoj (zgrade i vile), a rjee javna (kole)
11
SLIKARSTVO Miroslav Gaparovi- plenerizam, simbolizam -
slikarstvo secesijesnaan napredak industije, tehnike ..rdaikalno
mijenja sliku dotadanjeg svijeta 1863., Manetov Salon odbijenih
(Refuses)- snaan otpor Parikom salonu i francuskoj akademiji i toj
tradiciji 1884.- Salon Neovisnih posljedica sukoba impresionista i
oficijelne estetike (zahtjev za potpunom slobodom umj.stvaranja)
Odvajanje (secesija) od dotadanje umjetnosti po cijeloj Europi
Snana povezanost seces. umjetnosti sa knjievnim i politikim
iskazima Tenja za slobodnim izrazom, okretanje modernosti 1892.,
Minhen, zaetak Jugendstila- zbogom historicizmu 1897. Grupa mladih
bekih umjetnila (predvoeni Klimtom) prekida sa starom umjetnou
Bekog udruenje umjetnika Vremenu njegova Umjetnost, umjetnosti
njezina sloboda!!- njihova proklamacija (na umj. Formalnom planu
oslanjaju se na franc.impresioniste, njemaki Jugendstil, engleske
prerafaelite, belgijske naturaliste) Ilirski preporod- stvorio novu
nacionalnu samosvijest u prvoj pol. 19.st Nema vie praenja starih i
stranih uzora u Hrvatskoj Slikarstvo- do posljednjeg desetljea
19,.st razvoj je dosta spor- tek je pokoji naijenac Pojava
Strossmayera i Krnjavija snano mijenja stvari Nai idu van kolovati
se- to njih dvoje potiu 1891. Krnjavi predstojnik Odsjeka za
Bogotovlje i nastavu 1895. Paljenje maarske zastavedosta bitno
razdoblje , kljuno pripremno razdoblje za novi tip umjetnosti
Krnjavi se tu dosta autokratski ponaa- on eli da manji broj
umjetnika radi reprezentativnu monumentalnu umjetnost ( Bukovac i
Medovi.su tada gotovi umjetnici ; Crni, Valdec, Ivekovi, iko,
Frange, Tiov i Kovaevi- po Krnjaviju su to perspektivni umjetnici )
1893., 1894.- dovlai Bukovca i Medovia u Zagrebu Bukovev dolazak
djeluje kao katalizator buduih zbivanja; on je jaka linost, donosi
kod nas jedno novo i gotovo nnepoznato franc.slikarstvo u sredinu u
kojoj su uzori vizualnosti beka i njemaka umjetnost) Novi obzor
kojeg je Bukovac otvorio jako je brzo vidljiv - naputa se akademski
galerijski kolorit i tonski slikarstvo, otvara se paleta boja, ne
tei se vie savrenoj dovrenosti i poinje s eraditi prema prirodi-
ukratko pokree se slikarski izraz pod nazivom Zagrebaka arena kola
Uz slikare- Deman, Ksace andor Gjalski i drugi knjievnici se
skupljaju Polarizacija starih (oko Krnjavija) i mladih (oko
Bukovca) 1896. Pripreme za Milenijsku izlobu u Budimpeti- dolazi do
otvorenog sukoba izmeu Bukovca i Krnjavija (Bukovac kao
predstavnika eli mlae i modernije, a Krnjavi eli tradicionalne
predstavnike) Potreba umjetnika da se odvoje od Krnjavijevo Drutva
umjetnosti Zato se 7. Rujna 1897. Kao odvojeno osniva se Drutvo
hrvatskih umjetnika Bitna promjena poimanja umjetnosti!!!- zato se
ti sukobi dogaaju Unutar DHU osniva se i Literarno- umjetniki klub
koji je uvrstio teorijske osnove tog udruenja
-
-
-
-
12 Zagreb i Osijek utemeljitelji udruenja Potporu na Hrv. salonu
1898. dao im je i sam Khuen Hedervary (mladima u DHU) Konzervativci
ih optuuju za nacionalnu izdaju sada se za to sve saznaje u iroj
javnosti; do tada su bili marginalizirani svi ti dogaaji To e
dovesti do povlaenja Vlahe Bukovca iz Zagreba, no to e ve tada
potpuno promijeniti zauvijek sliku hrv.umjetnosti i usuglasiti
zbivanja sa Europom Pojam secesije se ni danas ne moe jednoznano
odrediti, upravo zato jer to nije jednoznaan pokret Svima je
zajednika tenja za modernitetom (svim nazivima u Europi) Zagrebaka
arena kola, Moderna, Simbolizam ti nazivi se kod nas upotrebljavaju
za secesiju tj zbivanja na prijelomu stoljea Secesija se tu
upotrebljava kao krovni naziv zbog ina odvajanja (secesije)
Otvorenost prema svjetovnim sadrajima Umjetnici vie nisu robovi
nekih neprikosnovenih ideala, poinje biti bitna sama priroda
umjetnosti i individualnije ideje Salon 1898. ipak je vie naznaka
nekih pravaca koji e se dogaati u umjetnosti, a ne revolucionarni
prevrat Staru ideologiju zamjenjuje novi ideal slobodeModernizirati
umjetnost i svijet oko sebe ( to je bio cilj) Ono to je u Beu bio
Klimt, kod nas je bio Bukovac (Bukovac je kao i Klimt bio etabliran
umjetnik s reputacijom) U usporedbi s parikim kretanjima toga
vremana, Bukovac je konzervativan, al dovoljno ekstravagantan za
nae pojmove- koliko god to objektivno bilo malo vidljivo u njegovom
slikarstvu Jedino to je uveo je plenerizam ( to je formiralo
Zagrebaku arenu kolu) i to razdoblje 1895.-98. moe se smatrati
zaetnom fazom secesije) Bukovac radi i romantiarsko.akademsko
historic.kompozicije za velike naruitelje, sveane portrete, a
usporedno razvija specifian poentilizam koji u toj ranoj fazi
oznaava njegov pomak ka poimanju secesije i otvaranje simbolizmu
1897. nastaju slike Moje gnijezdo, Autoportret u bijeloj koulji ,
Japanka poentilistiki rastvara formu, djelomino dokida dubinu,
naznake plonosti Bukovac je 1898. povlai u Cavtat ali je ipak 1898.
prisustvuje pripremi i otvorenju Salona te aktivnostima DHU Izloba
u Parizu 1900. i tome prisustvuje Oekuje poziv iz Zagreba, ali
nikada ga nisu zvali... 1902. Odlazi u Be a potom zauvijek u Prag i
nastaje ba tada niz secesijskih radova, izmeu ostalog Danteov
ciklus (Klytia, Dante u Raju, Fantazija ( djeje glave)) MEDOVI-
dijametralno suprotna ulog au ovim zbivanjima Doveo ga je 1895. Da
bi smirio strasti koje je Bukovac pokrenuo (da bi smanjio njegov
utjecaj) No, suprotno Krnjavijevim oekivanjima, priklanja se
Bukovcu i plenerizmu- mijenja paletu i duktus Ambivalentna uloga
Medovia Uz Tiova i Maia on ostaje u starom udruenju, a istodobno je
i lan novog iz kojeg je definitivno istupio neposredno prije
ootvaranja Salona Javni istup Medovia protiv secesije!!- Kuhaev
pamflet Anarkija u hrv.knjievnostii i umjetnosti Sukob Bukovca i
Medovia ubrzao njihove odlaske iz Zagreba
13 Razvija se na 2 usporedna kolosjeka: 1) javnom- historicist.
Teme za naruioce i 2) privatnom- slika peljeke krajolike
Najsvestraniji je tematski od umjetnika kod nas: radi i portret,
pejza, historic.kompozicije No, pod utjecajem Bukovca mijenja i
naputa tonsko akademsko slikarstvo (ak i u hist.tememama) a u
krajolicima je koloristiniji Nastaju i djela s neosporno
simbolisitikom dimenzijom Portret ene (1895-1900), Livada s cvijeem
(1906), Groblje u Kuni (1907) B kolovanje na bekoj(1887-91) i
minhenskoj akademiji; Wilchelm Lindelshmidt mu je uitelj u Minhenu,
on je inae Krnjavijev prijateljto govori o velikoj koliini
tradicionalnog u njegovom obrazovanju U Minhenu je tada Jugendstil,
von Stutck- simbolizam to utjee U Zg 1894, susree se s Bukovcem
Simbolistiki pravac secesijskog slikartsva- to nabrojano ga tako
definira 1897., Kopenhagen hrvatski umjetnici nastupaju samostalno
u Sale Croate 1898. Salon Dakle, nastupa na svim tim izlobama
Utiranje puteva dominantnom pravcu u slikarstvu secesijesimbolizmu
Utjecaj ikoevog simbolizma na druge secesioniste (i Bukovca )
Idejni simbolizam, ali realistika sredstva S jedne strane klasino
konzerv.obrazovanje, a s druge strane sasvim srugaija slikarska
priroda Narativna simbolika Poslije 1903. gubi taj naboj ;
usmjerenje ka eksprezionizmu bilo mu je nezamislivo (npr Munch) Na
Salonu su sudjelovali i : MENCI CLEMENT CRNI, ROBERT AUER, FERDO
KOVAEVI, OTON IVEKOVI, SLAVA RAKAJ, OSKAR ARTUR ALEXANDER U
njihovim djelima mijeaju se novi duh i akademski realizam Menci
Clement Crni- gotovo da nema secesijske stilizacije Vie atmosfera,
a ne formalnim karakteristikama pribliava se simbolistikoj secesiji
Grafiki dio vie opusa secesijski kod Crnia U neto jaoj mjeri na
secesiju reagira Slava Rakaj- akvareli; dekorativna secesijska
stilizacija u veoj mjeri zastupljena Robert Auer- specifino mjesto
unutar ove grupacije; on se javno 1896. Svrstao unutar secesije
izloivi svoje radove unutar izlobe Minhenska secesija; odreeni
dekorativni elementi i stilizacija; blie Klimtovskoj secesiji (
nije toga ba bilo kod nas, zato je on specifian) DHU zapada u krizu
Bukovac naputa Zg, Medovi se odrekao cijele grupacije, a iko, iako
intelektualno najutjecajniji, nije mogao preuzeti vodstvo Drutva
1901. Pod vodstvom Ottona Ivekovia secesionira se od secesije i
pridruuje se Medovia i zajedno prireuju nezavisnu izlobu,
svojevrstan odgovor Hrv.Salonu 1903. Vraaju se Krnjaviju i
priklanjaju starim tendencijama Povijest Drutva HRv. Umjetnika bila
je kratka i burna; no presudna za stvaranje umjetnikog ivota u
Hrvatskoj
-
-
14 Nestankom DHU ne nestaje i secesija na hrv.lik.sceni- autori
koji su se profilirali kroz to vrijeme, kreu se vie ili manje
zacrtanim autorskim pravcima Nakon 1905. Pojava Metrovia Tih godina
stasa druga generacija secesionista: Svoj slikarski put zapoinje
Mirko Raki- Be, kod Bukovca u Pragu da bi od Krnjavija dobio
narudbu ilustriranja Danteove Boansteve komedije Grad Dis, 1906.-
jedna od najbitnijih secesionistikih slika kod nas; spoj Bukovevog
poentilizma, Krnjavijevih ideja i umjetnikovih osobnosti; na tu
temu nastaju i grafike 1905. Raki stanuje u Beu kod Metrovia- to
jako utjee na njega Udruenje umjetnika Meduli- time rezultira
njihovo druenje; 1908. U Splitu se osniva Raki se prilagoava novim
nacional.idejama i monumentalizmu Metrovia- to kod Metrovia
funkcionira, al kod Rakog ba i ne Po 1.svj rata boravi u vicarskoj-
Ferdinad Hodler- tamo utjee na njega
Emanuel Vidovi 1898. trebao biti na Salonu, ali nijekolovao se i
formirao u Veneciji- zato je bitno drukiji ; Simbolizam mu je manje
literaran nego ikoev Slikarski temelji su mu u tal. interpretaciji
postimpresionizma Tamniji kolorit; Na njega Udruenje Meduli
ostavlja najmanje traga Najsvestranija osobnost: Tomislav Krizman-
grafiar, slikar , ilustrator, scenograf, pokreta zagreba.radionica
po uzoru na Wiener Werkstte- utjelotvorio sec.poimanje
gesamtkunstwerka Slikarstvo mu je u 2.planu, a grafika u 1.planu
(kod W.Ungera na bekoj akademiji ui grafiku- 1910.-11.) Jedan od
suosnivaa Drutva Meduli pojavljuje su 1.put nizom pejzaa na izlobi
1901. U grafici je najjai i tu je dekorativan, secesijski i
simbolistiki Ljubo Babi, Jerolim Mie- dosad nabrojana zbivanja su
im poetka toka ; formiraju se u vrijeme Medulievog udruenja Osijeki
krug: Guido Jenny, Dragan Melkus Dalmacija: Menghello Dini
(Golgota) Marko Raica- Split; kasnije se tek javlja Gabrijel Jurki-
ogromna izloba u Klovievima bila nedavno
Paralelno s ovim uvjetno nazvanim secesijskim mainstreemom (koji
traje od 1904. do kraja desetljea!!!!) u Minhenu stasa grupa
umjetnika: Miroslav Kraljevi, Oskar Herman, Vladimir Beci, Josip
Rai - Slikarstvu su prilazili kao takvom - otvaraju nove puteve
naem slikarstvu - Bukovac i iko za nas igraju najradikalnije uloge,
ali u usporedbi s takvim radikalcima vani, s mnogo manje radikalnim
sredstvima - Zagrebaka arena kola i Bukovac- temelj morfolokih
promjena i ideja u slikarstvtu - ikoev literarni simbolizam osnovan
je upravo na tome, al naalost nije nikad zakoraio dalje od
akademskog simbolizma, za razliku od... - Vidovia- koji je tu
osebujniji
15 - u drugoj generaciji i grupaciji Meduli dolazi do inverzija
ideja secesije- motivirano politikim razlozima
KIPARSTVO(Boena Kliinovi) Valdec, Frange-Mihanovi i Metrovi su
prethodnici i elnici secesije u hrv.kiparstvu Od ostalih iz
izdvajaju izravnije veze s modernistikim strujanjima i senzibilitet
Afirmirali radikalni modernizam na razmeu stoljea Dva njihova
suvremenika: Ivan Rendi i Catroslav Donegani- puno klasiniji Prvi
na akademski obrazovani kipar- Ivan Rendi; elnik hrv.kiparstva70-ih
gog 19.st (Pevsnerov spomenik na Mirogoju- tu se malo pribliio
secesiji u ornamentalnim motivima, ali nije ni teio secesiji ni iao
dalje od toga) Kipari nacionalne likove Javni spomenici- znaajni
uglavnom u povijesno- dokumentarnom smislu Openito, mali je broj
umjetnika -secesija sporadina i fragmentarna u kiparstvu i nije se
poklapala sa dogaanjima u eur.centrima Frange Mihanovi i Valdec
predstavnici su druge generacije kipara na prijelazu stoljea koji
prikljucuju hrv.kiparstvu prvi put europskim kretanjima Smioni i
utjecajni na cjelokupno duhovno ozraje razdoblja (koje je stasalo
na Krnjaviju) Zagreb tada nema formalno obrazovanje na umjetnike
Zajedno su zavrili obrtnu kolu u Zg 1889. i kao stipendisti
Krnjavija poslani u Be Frange kod Khne i Otto Konig, a Valdec kod
Kuhnea Valdec nastavlja kolovanje i u Minhenu pa se vraa u Be, a
Frange je ostao u Beu dok se 1896. Stalno nije nastanio u Zagrebu ;
Valdec se takoer u to vrijeme u zagreb vraa 1901-04. Metrovi u Beu
(profesor mu isto Konig) 1903. Prvi susret trojice kipara, ali samo
u obliku zajednikog nastupa na izlobi Sreu se i na izlobama
Hrvatskog drutva umjetnosti Njih troje, iako se ne sreu, utjeu na
put hrv. kiparstva
-
16 ROBERT FRANGE- MIHANOVI Samo 7 mjeseci mlai od Valdeca
Najuvjerljiviji predstavnik u drutvu oko Hrv.salona (kasnije e
Metrovi biti u iduem razdoblju) Bio uz osnivanje DHU Spomenik palim
domobranima 78.okevieve pukovnije- utro je put secesiji u kiparstvu
kod nas (Gamulin to smatra temeljem secesije u kiparstvu, neki
drugi teoretiari tu ulogu pripisuju Valdecu) Njih dvoje su svakako
temelji modernizma hrvatske plastike Od 1893. Frange
pojednostavljuje formu koja se sve vie svodi na secesijsku
stilizaciju, odvaja se od oponaanja realnosti.... Reljefi u Zlatnoj
dvorani u Opatikoj 10Teologija- dominira renesansni utjecaj;
Justicia- statina dekorat.secesije, Filozofijakrajnja opreka
akademskom konceptu -sve te skulpture radi u Beu i jako su zapaene
u klasi prof.Koninga (osobito Filozofija) - djela nakon 1900.
najbolja su Frangeova secesijska djela: Let due (1904), Spomenik
smrti obitelji Leitner u Varadinu (1906) , reljef Pjesnikova muza
(grob knjievnika Tomia u Zg, 1908), Majina ljubav na grobnici Arko
u Zagrebu (1917) - simbolistika poetika, utjecaj Rodina - Puran,
Bijeg u Egipat, Otmica Europe- to mu donosi meunarodni ugled i
status jednog od naih najpoznatijeg kipara animalista - u
stilizaciji utjecaj Rodina - oko 50 kolektivnih izloaba, vie od 20
svjetskih - godinu dana prije smrti (1939) : Madona sa suzom,
plaketa Kralj Tomislav (bronani reljefi) - Muzej Robert Frange
Mihanovi u njegovoj kui na Rokovu perivoju ; ispred je secesijska
fontana Elegija- Uskrsnue VALDEC Dva boravka u Beu U vrijeme
utemeljenja minh.secesije 1892. bio je tamo Istinski predstavnik
njem. simbolizma , a Frange predstavnik bekih kretanja
(Valdec=Minhen, Frange= Be) Djelo Pesimizam Memento mori ,
Magdalena (1898.)- rana djela, atmosfera pesimizma i melankolije
Ljubav, sestra smrti- reljef (1897) Franz Stuck- bitan za minh.
secesiju (zaetnik), utjee na njega Nadgrobni spomenici: Kranjeviu u
Sarajevu- simbolizam kao prethodnik eksprezionizma i esto smatran
samo surogatom secesije Secesijski dekorirana postolja na
Zrinjevcu- poprsje kukuljevia Sakcinskog i poprsje Ivana Maurania
Radio bistu ika Jove Zmaja Naela plonosti reljef na proelju
Etnografskog muzeja
17 Najvea snaga njegova kiparstva: Portret glumice Sontag i
portret Strossmayeralinija, ploha i arabeska srodne pojave;
univerzalni ornamentalistiki duh secesije je postigao Spomenik
Kranjeviu
IVAN METROVI (1883- 1962)Roen u Vrpolju u Slavoniji, umro u
South Bendu u SAD-u Krae naukovanje u Splitu u klesarskoj radionici
P.Blinia, potom odlazi u Be gdje se koluje na Akademiji (190o-04)
Na njega vidljivo utjee i Otto Wagner i opa duhovna klima u Beu
gdje je secesija tada na vrhuncu Prvi put izlae javno na izlobi
beke secesije 1903. Prva jugoslavenska umjetnika izloba u Beogradu
1904. Izloba Hrv.drutva umjetnosti u Zg 1905. ( to su mu prvi javni
nastupi- ve tad stjee dobar glas osebujna umjetnika) Na izlobi beke
secesije upoznao se s djelima A. Rodina- utjee na njega Osobito
vanu ulogu u njegovu formiranju ima njegovo politiko uvjerenje; ono
e ga navesti na misao o svojevrsnoj zamisli o politiko-umjetnikom
programu, s kojim nastupa krajem prvog i po. drugog desetljea
politiko- vjerski propagandist Secesija s njim doivjela kompletan
izraz -mitoloki sadraji i koncept kr.ideologije- trei utjecaj (uz
beku secesiju i Rodina) - glavni reprezentatnt likovnih obiljeja na
razmei stoljea - Krlea pisao o njemu - stvaralatvo mu se moe
podijeliti u 4 faze ( a u tri od etiri faze pokazuje koliko je
usredotoen na europska kretanja) - prihvaao i najavangardnije
znaajke secesije- profinjenu ezoterinu istananost simbolista,
Rodinove metamorfoze pretapajuih oblika do artificijelnosti i
dekorativnosti beke secesije - 1. Faza (studijsko- Rodinovska)
1900.- 1904. (vrijeme studija u Beu); glavni utjecaj=Wagner -
Bolesnica- to je - nije pod utjecajem beke dekorativne secesisjke
skulpture, nego pod utjecajem Rodina kojeg u Beu upoznaje 1901. -
blisko Rodinu- Laookon i Timor Dei snana igra volumena
(pretapajui), sjene i svjetla - Rodinovska faza1900-07. Uglavnom
portreti i enski aktovi - 1905. Zdenac ivota- prvo monumentalno
djelo, anatomija vrlo precizna; apsorbirao rodinizam kao
najmodernije eur.kiparsko iskustvo - 1906. Izvor ivota-
simbolistiki, dekorativno - izlae na svim bitnim izlobama tog
vremena i upoznaje ljude koji na njeg autjeu: Hildebrandt, Klimt,
Franz Metzner, Bruno Schmitz
-
18 2. Faza: 1908.-12. Ide 1908. u Parizu ; zapoinje Kosovski
ciklus- nastao u vrijeme pred prvi svjetski rat i U VRJEME idEje
ujedinjenja junoslavenskih naroda 1906. Postao sredinja figura u
Drutvu Meduli zadaa je tog drutva protivljenje Austro-ugarskoj
monarhiji i njenim ciljevima Vidovdanski hram predvien za taj hram
reljef- Kosovski ciklus (1908-10) nadahnue nalazi u egipatskim i
mezopotamskim monumentalnim spomenicima (kraljevi Marko + kosovski
junaci) 1915.Metrovieva izloba u Londonu Ujevi- mislio da je genij
Sjeanje, Moja majka, Udovica- enski aktovi, najbolji ova prva dva
Franz Metzner- pokret monumentalizma; utjee na Metrovia U nekim
djelima jako slian Metzneru (pogotovo u Kuama) Metrovi arhitekturu
podreuje skulpturi, a kod Metznera je to obrnuto (u tome se
razlikuju), al oboje doprinijeli secesiji Reljef Kosovski ciklus
nije zavrio na Vidovdanskom hramu jer je hram ostao neizveden Od
1908. Izlae vidovdanske fragmente-ak i u Victoria and Albert's u
Londonu (!) Taj ciklus ga je totalno proslavio 3. Faza Uoi 1.
Svjetskog rata velike promjene su se dogaale .... 1912.- 17.
Nastaju asketski i gotiki stilizirane statue, porteti i reljefi u
kamenu religioznog karaktera (umjesto herojski monumentalnog
Vidovdanskog hrama); zadrava u tim skulpturama i elemente beke
secesije, javlja se i linearna ritmika stilizacija stalno prati sva
njegova religiozna djela i iz znatno kasnijih razdoblja Krist i
Samarianka, grobnica Obitelji Metrovi, Noli me tangere (1943)
Religiozna pria i secesijska stilizacija i Rodinkonstanta kod njega
Branislav Dekovi- utjecaj Rodinovog impresionizma, sesesije i
animaliste Trubeckog stvorio je portrete te figure Pasa (on je
najbolji hrv. animalist, a uz njega Frange) Od 1907.-10. Boravio u
Parizu, poznat je i tamo, redovito izlae na parikom Salonu (do
21.god redovito) i u HRv zajedno sa drutvom Medovi Od 1913.-20. Pod
utjecajem je Vidovdanskog hrama i ope atmosfere drutva Meduli pa
razvija herojsko-sec fazu iz koje je sauvana skica za spomenik
Pobjeda slobode (1918) U hrv kiparstvu odmakom vremena jaa utjecaj
Rodina i slabi secesija
-
-
-
