1

Euroskepticizam u Hrvatskoj

Aleksandar ŠtulhoferOdsjek za sociologiju

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2

3

Definiranje pojma...

Različiti stupnjevi i tipovi euroskepticizma (EUS)“Meki” i “tvrdi” EUS (P. Taggart)

- neslaganje s nekim aspektima- odbacivanje same ideje

”Elitni” i “popularni” EUS- Političke elite i stranačka politika- Javno mnijenje i odnos prema EU

4

Radna definicija EUS

Dvije dimenzije: povjerenje u EU i želja za priključenjem

Povjerenje u EU + -

Želja za + priključenjem -

A B

C D

5

Zašto o popularnom EUS?

Način(i) percepcije EU

Percepcija koristi i troškova priključivanja

Razlozi i motivi…

Javno mnijenje kao generator uspješne integracije – ili izvor prepreka

6

Mogući razlozi za EUS“Racionalni” motivi:

MATERIJALNI INTERESI- individualni- kolektivni

“Iracionalni” motivi:SIMBOLIČKE VRIJEDNOSTI

- suverenitet i neovisnost- kulturna tradicija- očuvanje društvenih vrijednosti- “svoj na svome”

“Kombinirani” motiv:HIPOTEZA O TZV. PRIBLIŽNOM MEHANIZMU

(Anderson, 1998)

7

Empirijska analiza

i. Sekundarna analiza praćenja podrške priključivanju EU (Gfk i Eurobarometar)

ii. WVS i EVS istraživanja (1995. i 1999.)

iii. Studija “South East European Social Survey Project” (2003.)

8

Dinamika statova o pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji, 2000. – 2005.

Izvor: Gfk Hrvatska - Omniibus

0,010,020,030,040,050,060,070,080,090,0

Za Protiv

9

Dinamika povjerenja u EU, 199. – 2005.

WVS1995.

EVS1999.

SEES2003.

EB622004.

EB632005.

EB642005.

POVJERENJE u EU (%)

DA 32 38 31 42 28 35

NE 57 54 58 43 58 52

NE ZNAM

12 8 11 16 14 12

10

Mjerenje motiva (“racionalnost” ili “iracionalnost”)

Pragmatični motivi- dob- obrazovanje- profesionalni status- prihodi- veličina prebivališta

Simbolički motivi- političko samopozicioniranje (“lijevo” – “desno”)

- članstvo u kulturno-umjetničkim udrugama- “isključivi” nacionalizam

Kombinirani motivi- povjerenje u nacionalni pravni sustav- povjerenje u nacionalnu vladu

11

Anatomija isključivog nacionalizma

Isključivi nacionalizam vs. patriotizam:

- “Nacionalno mješoviti brakovi su nestabilniji od drugih”;

- “Čovjek se može osjećati sigurno samo ako živi u sredini u kojoj većinu čine pripadnici njegove nacije”;

- “Među različitim nacijama se može uspostaviti suradnja, no ne i potpuno povjerenje”;

- “Pri odabiru bračnog partnera, nacionalnost bi trebala biti jedan od najvažnijih faktora.”

12

Rezultati testiranja I.

Utjecaj pragmatičnih motiva na (a) povjerenje u EU i (b) spremnost na priključivanje:

Dob (- / +; mlađi nešto skloniji)Obrazovanje (- / +; obrazovaniji nešto

skloniji)Profesionalni status (-)Prihodi (-)Veličina prebivališta (-)

13

Rezultati testiranja II.Pragmatični motivi- profesionalni status (-)- socijalno samopozicioniranje (“vrh” – “dno”) (-)Simbolički motivi- političko samopozicioniranje (“lijevo” – “desno”) (+)

- članstvo u kulturno-umjetničkim udrugama (-)- “isključivi” nacionalizam (+)

Kombinirani motivi- povjerenje u nacionalni pravni sustav (+)- povjerenje u nacionalnu vladu (+++)

14

Zaključci

i. Sociodemografska fluidnost EUS u Hrvatskoj

ii. Struktura EUS: dominacija kombiniranih i simboličkih čimbenika

iii. Ograničenja vezana uz mjerenje EUS (vrijeme i instrumenti)

15

Preporuke

Osobna pozicija3 preporuke za povećanje informiranog povjerenja hrvatske javnosti u EU:

- Sustavno i kontinuirano informiranje- Unaprjeđivanje povjerenja građana u nacionalne institucije- Ostvarivanje sociokulturne protuteže nacionalnoj isključivosti