Barok u Hrvatskoj

17.st – 18.st

Barok u Hrvatskoj

Položaj Hrvata nakon turskih i mletačkih osvajanja u 15. i 16. st. je težak pa se to nije promijenilo ni sada

Barok u Hrvatskoj

Posljedice raskomadanosti naroda su bile zaboravljanje starih državnih predaja, navikavanje na tuđe običaje, nejednakost u društvenom ustroju i stupnju kulture pojedinih krajeva

Uza sve nevolje, u svim se gradovima javljaju književnici kao znak volje i snage

Jezik

Potreba za teritorijalnim ujedinjenjem potaknut će pitanje jedinstvenog književnog jezika

Jezikoslovci će pisati gramatiku i razne rječnike

Bartol Kašić, Jakov Mikalja, Juraj Habdelić, Pavao Ritter Vitezović, Ivan Belostenec

Vjerski život

Vrijeme je jakog utjecaja crkve i djelatnosti svećenstva

U 16.st je osnovan isusovački red koji je imao najveći utjecaj (isusovci - to je pučki naziv za jedan od redova Katoličke crkve koji se službeno zove ''Družba Isusova''. Red je osnovao Ignacije Loyola)

Vjerski život

Za njih je Dubrovnik bio važna polazna točka za misionarski rad jer su Turci podupirali pravoslavlje pa je i narod padao pod taj utjecaj

Nisu bili samo misionari već su osnivali i gimnazije i više škole

Vjerski život

Ovaj pokret je imao i neposredan utjecaj na književnost pa je u ovo vrijeme nastala i bogata nabožno – poučna književnost na narodnom jeziku

Imala je praktičan cilj: snabdijevati vjernike religijskim knjigama

Književno stvaralaštvo

S obzirom na političku diobu hrvatskog prostora, književna djelatnost se razvijala u četiri regije:

- Dubrovnik- Dalmacija- Banska Hrvatska- Slavonija Dok je književni rad u Dubrovniku u prvim

desetljećima 17. st. u punom jeku, u Splitu, Zadru i na Hvaru književno polje je prepušteno pojedinim svećenicima

Književno stvaralaštvo - LIRIKA

Tu je barok pokazao najveće bogatstvo, pogotovo na području Dubrovnika

Dživo Bunić Vučić i Ignjat Đurđević

Književno stvaralaštvo - EPIKA

Tradiciju baroknog epa utemeljio je Ivan Gundulić

Književno stvaralaštvo - DRAMA

Na pozornici se javlja tragikomedija sa složenim zapletima i sretnim završetkom

Junije Palmotić

Književno stvaralaštvo

S određenim iznimkama stvaralaštvo baroknih pjesnika je svjetovne tematike. Vjerska se tematika očitovala u religioznim poemama koje se zovu i “plačevi”

Stvaralaštvo sjeverne Hrvatske

Doimlje se siromašnije u odnosu na dubrovačko područje

Tekstovi su više vjersko – prosvjetne funkcije

Petar Zrinski; Fran Krsto Frankopan;

Ana Katarina Zrinska

Slavonija: Antun Kanižlić

Arhitektura

Dvorac Brezovica Dvorac Miljana

Palača Patačić u Varaždinu

Sv. Vlaho u Dubrovniku

Sv. Ksaver u Zagrebu

Sv. Katarina u Zagrebu

Sv. Katarina u Zagrebu

Samostanski klaustar u Varaždinu