1

Secesija u Hrvatskoj – katalog

Secesija u hrv lik umjetnosti- Vladimir Maleković –

- Termin secesija - označava odcjepljenje, rascjep- 1897. se austr. društvo umj odijelilo od službenog, a iste godine i naše društvo

umjetnika od društva umjetnosti (Zagreb- DhU se odcjepljuje od DU)- Ne može se primijeniti termin secesesija kao sveopći – termin secesija vrijedi samo za

HRv i Austr. Umjetnost ( u ostalim zemljama manje više svaka zemlja ima svoj naziv što je opravdano različitim tendencijama koje se javljaju)

- Termin je kategorijalna konvencija za lik. umj. u užem srednjoeur. kult. krugu- to je određeni Lebensgefuehl (osjećaj života) na prijelazu stoljeća- Ivo Pilar, Secesija, objavljen u Viencu, potom kao brošura—objašnjavao secesiju u

tom tekstu; kaže da je bit secesije tražiti nove putove u umjetnosti; najavangardniji tekst o tome kakva bi umjetnost trebala biti

- Secesija je težnja za preporodom u umjetnosti, antiakademsko postuliranje- tako razgovjetno da može biti artikulirano kao ideja postuliranja hrv. Moderne

- Secesija je iste ideje različito artikulirala i iskristalizirala u različitim zemljama

- 1892. prijelomna godina – historizam nije više the stil, dolazi do radikalne promjene ukusa i stila

- pripremno razdoblje – 1892.-1897.

- početak promjena1892. u Muenchenu, što će kulminirati 1898.u Parizu- Puvis de Chavannes napušta s grupom umjetnika Salon Champs Elysees i osniva Champs de Mars; u Beču izlazi časopis Ver Sacrum, u Zg Milivoj Dežman pokreće secesijski almanah Hrv salon (Klimt na ovitku!!)

- Umj paviljon svečano otvoren 1898.godine; prvi izložbeni prostor hrv.secesije- Prva knjiga pod nazivom Secesija- u Zagrebu - naši časopisi uz bok svjetskim časopisima koji su promicali umjetnost – Mladost,

Život i Hrv salon- postoji i sintagma i hrv moderna, njima još treba dodati neoromantizam, spiritizam,

simbolizam – obuhvatiti univerzalno (tome teži secesija)- Dežman se jako zalaže za individualizam u umj (borba individua za slobodu; „Budi

svoj!“- sintagma); sami graditi, a ne samo čuvati sintagmu pred starim tvrdjavama (tim je nazivom zapravo mislio na I. Kršnjavijega)

- temeljni zahtjevi hrv.secesije – 1)apsolutna sloboda stvaranja koju umjetnik treba doseći,2) jednostavnost forme, 3)obogaćivanje sadržaja u umjetnosti, 4)na sve slojeve pučanstva treba raširiti umjetnost

-- (1896.- 1910) povratak naših arhitekata – praško- bečki đaci – Slaviček, Fischer,

Bastl, Vidmar, Kovačić, Traexler, učenici Wagnera; Lubinsky, Sunko – njem Jugenstil; Ehrlich iz kruga Loosa; Podhorsky, Kalda; Luppis, Rubinich; Axmannizdanci prevladavajućih europskih stavova fin de seicle-u secesiji je gesamtkunstwerk bio skoro pa pravilo (za razl.od historijskih stilova)

2

- Već 1900. Baranyai se odvažio raditi secesiju (školovao kod nas u Obrtnoj) - vila Tišov, 1900. (prva zagrebačka „ulična galerija); kasnije radi vilu Benedik i vila Auer- ove druge dvije nisu tako uspješne kao Tišov

- Prevlast naravno ima rafinirani dekor- Bliskost sa simbolizmom i neoromantizmom- njegovi pasteli – fantazije – intimni crteži

- vrlo živa arhitektonska scena- 1900. Kovačićev programatski tekst Moderna arhitektura- 1906. Osniva se– Klub hrv arhitekata – zauzima antiakademske pozicije, zalaganje za

autorsku arhitekturu uklopljenu u opći pokret hrv.moderne- neki prakticiraju samo stilsku dekoraciju koja se aplicirana na hist podlogu –

Hofbauer,vancaš, Holjac, Ambrosini, Celligoi- kada se Wagner 1908. okreće neoklasicizmu, to i kod nas ima odjeka – Kovačićevo

stvaralaštvo naročito je pod tim utjecajem - Kovačićev otklon od secesije – okrenut će se modernističkom neoklasicizmu

- dosljedna secesija u arh – Baranyai, Viktor Axmann, Bastl, Celligoi, Lubynski- Vjekoslav Bastl – sklonost alegoriji, astrologiji, spiritizmu – njegova imaginarna

Palača okultnih znanosti (projekt);

- U slikarstvo –neosporno Čikoš uvodi elemente secesije – 1892. bio u Muenchenu; jugenstilska likovna oprema za časopise ga je potakla i ostavila trage u njegovu stvaralaštvu

-Radi lik.opremu za Vienac, Mladost i Hrvatski salon - njegovo je alegorično slikarstvo sentimentalnog tipa- njemu i Bukovcu zajednički otklon od akademizma i svijetli kolorit (heliofobični Bella

Csikos Sessia!!) - Csikos pripada simbolizmu po temama, a po stilu secesiji (linearno i plošno radi

oblike, poentilistička tehnika, kontinuirano talasanje kompozicije) !!!!

- Društvo hrvatskih umjetnika 1900. Pokreće Život, mjesečnu smotru za književnost i umjetnost- pored kritičkih prikaza, donosi i reprodukcije

- do savršenstva opremu knjiga doveo Ljubo Babić – njemu je to samosvojno područje lik stvaralaštva (Začuđeni svatovi od Kumičića npr) + osim njega i Kljaković, Rački, ...

- oblikovanje plakata- Csikoss : „Znanstveni bioskop/Urania“- utemeljenje hrvatskog plakata

- oblikovanje stakla, keramike, metala i dezena za tepihe – ANTONIA Krasnik-Sommaruga (poduka od Čikoša i Frangeša Mihanovića, a kasnije i u Beču – prva je promovirala hrv. dizajn secesijskih značajki

- Tomislav Krizman- vrhunski u hrv. dizajnu secesije

- Istodobnost raznolikih poetika koje konvergiraju u umjetnosti : secesija i simbolizam u slikarstvu i kiparstvu, historicizam i moderna u arhitekturi; neoklasicizam i funkcionalizam u oblikovanju upotrebnih predmeta

3

Zagrebačka arhitektura secesijske epohe- Aleksander Laslo –

- Stilski izraz koji se potkraj 19.st pojavljuje u Beču i Minhenu (Jugendstil), a osnovne su mu značajke valovita linija, plošnost i stilizacija , naglašena dekorativnost te asimetričnost

- Arhitektura secesije i secesijska arhitekture; lokalni naziv za fin de seicle /belle epoche; a u stvarnosti obuhvaća period od bečke secesije do sloma Austro-ugarske monarhije

- Secesija je odjeljak moderne arhitekture koji se odnosi na bečku sastavnicu; njemačku Jugend, style liberty u Italijiumnoženi modernistički arhitektonski elementi

- Standardizirani naziv art Nouveau odnosi se prvenstveno na način ukrašavanja i to u primijenjenim umjetnostima

- 1890.-1910.- trajanje Art Nouveaua- Art Nouveau u arhitekturi – ornament postaje samostalan, bez strukturalne

uloge; razdoblje prijelaza iz historicizma u modernu - Raskid sa starim i početak novog (al ne još posve novo)

- Secesija je i ime konkretne građevine: izložbeni paviljon Sezession na Bečkom Karlsplatzu koja je bila podignuta u okviru pokreta Wiener Sezession 1897.

- Otto Wagner - rodonačelnik arhitektonskog modernizma koji je pripremio teren za bečku secesiju

- Održao je predavanje na bečkoj akademiji lijepih umjetnosti 1894. Piše knjigu pod nazivom Modern architecture (1896.); on se u toj knjizi ne bavi ornamentima, nego uvodi novi sustav prostornog stvaranja svjestan tehničkih i socijalnih okolnosti vremena (u arhitekturi sve mora odgovarati zahtjevima sadašnjosti!!)

- Wagnerovo predavanje iz 1894. + programatska Moderne Architektur – praktično, horizonalitet, plošnost, kontrukcija, materijal

- Zagreb je sinkron sa Bečom, ali se tu zbiva periferna secesija-Hrvatski Salon, prosinac 1898., mlada generacija izložila je antiakademsku secesiju-Zagreb njeguje iluminizam svoje Šarene škole koja je potekla od Bukovca

- Viktor Kovačić – bio Bolleov djetlić, Wagnerov učenik (1896.-99.); uključuje se u kolo 11 –orice hrvatskih secesionista koji su se zvali Bukovčevo Društvo Hrvatskih Umjetnika- Wagnerove ideje prenosi u Hrvatsku, ustaje protiv oponašanja povijesnih stilova- objavljuje programatski članak pod nazivom Moderna arhitektura- sažetak Wagnerovog manifesta iz 1896. tu je dao definiciju funkcionalističke arhitekture- moderna arhitektura zahtijeva logičnost i praktičnost

- - on prihvaća New free style jer umnoženost moder arh trendova- Kovačić samo kod nekih građevina primjenjuje stilske elemete bečke secesije:

Kuće u Masarrykovoj br.21 i 23 (1907), poticaje Engleskog Domestic Revivala (Vila

4

Frangeš, 1910., Preradovićeva 14) i Mackintoshove arhitekture (vila u Masarykovoj 9/1, 1905)

- On je osnovao 1906. Skupa sa Podhorskim i Bastlom Klub hrv.arhitekata u okviru kojeg modernu arh zastupaju još Ehrlich i Schon- u Zagrebu je na prijelomu stoljeća udvostručen teritorij; porast stambene mase, nagla urbanizacija- do 1900. U Zagrebu nema još ni jedne značajnije četverokatnice- razvoj industrije- između ostalog metalne i građevinske

- Zagreb postaje središte u svakom smislu

PROBOJ U MODERNU 1865.-1898. :

Zagreb – 2 reg osnove – 1865. i 1887- dvije regulativne osnove: 1865. i 1887. ; donjogradskom ekstenzijom povijesnog središta – Donjogradski prsten i Zelena potkovaOktogon- Palača prve hrvatske štedionice u Ilici- tehnološka preobrazba ostvarena je na novoj metalnog rešetkastog strukturi staklenog svoda

- metalna rešetkasta struktura staklenog svoda galerije Oktogon u palači 1. hrv štedionice (Vancaš, 1897.-99.)

montažno-demontažni skelet Umjetničkog – F&H 1897.-1898.: - Umjetnički paviljon- 1897.- 1898 . je kupola napravljena (Fellner i Helmer), a

1896. su ga u Mađarskoj napravili Korb- Giergl (preseljen je)

- Iako u ZG postoji Kraljevska zemaljska građevinska škola, naši se školuju i u Beču , Grazi, Pragu, Minhenu i Karlsruheu

- prva gradnja novog oblikovnog govora – kuća Rado, Fischer, 1897. (zaključilo proces kulturalne preobrazbe)- ta građevina je razdjelnica historicizma i moderne arhitekture- prva prava secesija!!!

- Secession, Olbrich, 1897.-1898. + jednokratni Wiener Secession

- kuća Pečić , Bastl – Ilica 43 – Valdecov mozaik- Vila Tišov- Baranyai - Vila Benedik- Kuća arhitekata na Tuškancu 14- Trgovačko obrtnička komora, Bastl – danas Etnografski muzej

- modernizam utrli Hönigshberg&Deutch- naš prvi moderniji dvojac – za 13 godina djelovanja u Zagrebu podigli 110 zgrada, inaugurirali su moderna pravila javnog djelovanja arhitekta; prvi su u arhitektonski rad uveli podjelu posla i timski rad; a za njih rade i Vjekoslav Bastl i Ivan Štefan (od 1896. Rade za njih, apsolventi Obrtne škole)

- dvojakost Kovačićeva modernizma : -tijekom studija sreće Adolfa Loosa

5

-kod Kovačića utjecaj i Wagnera, ali i Loosa (purizam); (no, i Wagner i Loos su baštinici Schinkela i Sempera i nikada nisu bili na suprotnim pozicijama)

Glavna pošta u Jurišićevoj: Gyula Sandi i Erno Foerk (1901-04)Kovačić: Kuća Eisner, Winkler, Ivančan, Kornitzer

- Milan Lenuci u sklopu regulatorne osnove od 1905. planira izgradnju Tuškanca, Josipovca, Jurjevske, Cmroka, Pantovčaka itd; planira i gradnju istično od Draškovićeve- tek od 1918.

- Bastl, kao gl. projektant u H&D – Kuća Kallina , 1903.-1904, ugao Gundulićeve i Tesline (Gundulićeva 20) uporaba keramičke oplate.; Rado, Jelačić trg, 1904.-1905.; Elsa fluid, 1905.-1906.; skupa s Štefanom radi današnju Gradsku kavanu, Gundulićeva, 1905.-1906.

-Bast- postupna redukcija oblikovnih elemenata

- domestic revival arhitektura (potisnuta reprezentativnost i naglašena individualnost) – vila Auer, Rokov perivoj

- paralelizam oblikovnih ostvarenja- koncem prvog desetljeća epohe- sredinom prve dekade formira se matična struja modernizma slobodnog stila koja

postepenim pročišćenjem izražajnih sredstava prelazi u funkcionalistički purizam - uspostavljanje kanona racionalne tendencije epohe- Dom Društva Čovječnosti- Petrinjska 3

- Strukturalne inovacije: 1905-13.: -filozofija prosvjetiteljstva je utjecala na oblikovanje funkcionalnijih modernijih zbivanja- djelovanje u Društvu inžinjera i arhitekata je bitna novost (u samom pitanju tko radi arhitekturu namijenjenu građanstvu i novom poimanju grada); - opći tehničko- tehnološki napredak - 1910. Krenuo promet tramvajima- 1910. U cjelosti je popločen Trg bana Jelačića- Paromlin – prvi put monumentalna primjena armirano-betonske konstrukcije (1907)- između 1908-10. Tvornica Portland cementa- gradnja gradskih paviljona- Paviljon rektorata- Edward Schön -

- Zakmardijeve stube i Stross šetalište, Ehrlich, 1911.-1912.- Fischer – Apollo, 1911.-1912.; robna kuća Kastner&Oehler, danas Nama, 1913.-1915.- Kovačić – vile – Auer, Perok-Kavić, Frangeš, Vrbanić, Čepulić- još – Lubinsky, Podhorsky, Schoen (javni toalet i čekaonica na Britancu), Sunko- jedan od reprezentativnijih primjera: I. Fischer: Sanatorij (danas Dječka bolbnica u

Klaićevoj 18, 1908.)- utjecaj sjevernonjem.arhitekture donose Lubinski i Sunko- Lubinski- projektira najvrijednije djelo seces.arhitekture u Hrvatskoj- Zgrada

Nacionalne i sveučilišne biblioteke (danas Državni arhiv)- 1910-13.

6

Jurić: Regulacija Kaptola- Natječajni projekt Viktora Kovačića iz 1908.

- Raspis javnog natječaja za uređenje Kaptolskog trga i Bakačeve ulice- Kaptol, Dolac, Vlaška ulica- tri velike cjeline koje su se natječajem trebale riješiti- Natječaji su raspisani za samo hrv.arhitekte, da bi se spriječila nahrupa mađ. i austr.

Arhitekata

- Kaptol : U projektu V.Kovačića- prvi put su teorijski tekst i arhitektonski crtež shvaćeni kao komplementarna cjelina ideje

- Kovačić ističe i razmišlja o psihološkim utjecajima arhitekture- 2 Kovačićeve varijante odgovora na natječaj: 1) povezivanje 2 kule sa prolazom od 7

polja prije atrija katedrale (kao trg (Ecclesiae Populi) ispred trga na kojemu je onaj kip Marije)

- Predviđen i tramvaj preko Kaptola- 2) pod nazivom Narodna ideja- Dolac- osobita pažnja posvećena uključivanja Crkve sv. Marije- Vlaška - predložen novi trg između Vlaške i Palmotićeve veličine Markova trga koji bi

imao trgovačku namjenu - Sve to potvrđuje snažnu umj.osobnost V. Kovačića i značaj nažalost kratkotrajnog

Društva hrv.arhitekata- Jurić kao vodeće ističe Viktora Kovačića i Lubinskog : oko Kovačića nastaje kult

umjetnika koji stvara secesiju oslobođen modernizma i svih kanona (pokreće i utemeljuje modernu u arhitekturi)

Secesijska arhitektura u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj - Grgur Marko Ivanković –

- 1898. Otkriven spomenik osječkoj 78. Pješačkoj pukovniji - Frangešov spomenik; prva moderna skulptura u Hrvatskoj

- Potom, grade se od 1903.-1906. – niz reprezentativnih seces. jednokatnih i dvokatnih najamnih kuća s predvrtovima ograđenim ogradama secesijskim

- Na proputovanjima Europom skupljaju se secesijski ukrasi i donose u HR- 1900. u Zagrebu izdan red o parcelaciji itd u cijelom tom dijelu Hrvatske- pravila o

parceliranju i načinu gradnje (doba Kuena Hedervaryja)- 1901. odobrena regulativna osnova – za Varaždin, Osijek i Zemun

Osijek

- glavna okosnica je produžena Kapucinska cesta (taj produžetak se zove danas Europska avenija – najvažnija trg ulica)– na jugu historicizam- palače, a na sjevernoj strani te produžene ceste je secesija – reprezentativna najamna secesijska izgradnja – 8 jednokatnih i dvokatnih kuća (1904.-06.)– arhitekti – Wilim Karl Hofbauer, Ante Slaviček, Franz Wybiral (osječki arhitekti) , Gotthilf (iz Beča) , Ferenc Fischer (iz Budimpešte)

- vlasnici tih kuća istaknutiji građani

7

- Kuća Gillmin –Hengl , 1906.- gradio Gotthilf, vlasnici su bili bogati građani koji su svojoj kćeri Matildi tu kuću poklonili kao vjenčani dar ; sa zavojitim stubištem i secesijskim biljnim motivima

- Neposredno prije izgradnje niza kuća na Kapucinskoj cesti gradi se secesijski zdenac u Gradskom vrtu, 1903., Hofbauer – granitni, naručio Grof Pejačević i darovao ga je Osijeku ; remek djelo secesijske vetne arhitekture i izvan granica Hrvatske

- osim ovoga reprezentativnog niza gradi se još dosta jednokatnica i dvokatnica (dominiraju), a 3katnice su samo dvije – Pošta, 1912. ( arhitekt Istvän Bierbauer, jedno od najvećih secesijskih zdanja u Hrvatskoj; čest motiv nma osječkim razglednicama) i Štedionica (Sunko)

- najreprezentativnija je zgrada kina Urania , Viktor Axmann, 1912. + uz nju smještena slobodnozidarska loža Budnost ; a na zgradi kina slobodnozidarski simboli – sfinga, šestar, trokut, kutnik

- u Osijeku najveći broj secesijskih zgrada što se tiče tog dijela Hrvatske

- Axmann radi i Kuću sa modnim salonom Florijana Stanettija- na osječkom Gornjem Gradu- kasnije uništena

- puno najamnih kuća s keramičkim pločicama – jednobojne, vegetabilne, pojedinačno umetnute, a najveća i naraskošnije je figuralna kompozicija alegorije slobode na kući Friml (Slaviček)

- nova regulatorna osnova za Osijek je iz 1912., autor je Skender Kovačević, ali neizvedena zbog rata

- Slaviček- na sj. Strani Europske avenije gradi niz reprezentativnih kuća

Varaždin - najjača aktivnost – arhitekt Morandini (r.1879. u Čakovcu)– najbolja mu njegova

vlastita stambena kuća Morandini u Kolodvorskoj ulici; skladna kuća jednostavno, s vitičastom dekoracijom ; projektirao 1910. i uglovnicu Narodne banke

- osim njega, bitniji arhitekti još i Ribić i Vandrej

Slavonski Brod

- tu se secesija javlja isključivo kao interpolacija između raskošne historisictičke, skromne barokne i specifične ruralne arhitekture– ili samo intervencije na već postojećim zgradama – ograde, balkoni itd

- u ulici Zajčevoj 3 jednokatnice u nizu- najreprezentativnije zgrade su u ulici kralja Petra Krešimira IV (izlozi u prizemlju,

erkeri na katu, balkoni-lođe) – 3 stambeno poslovne – kuća Pachany- kino Apolo; kuća Wolf- arhitekt bitniji je Tauchmann

8

Vukovar

- opet kao interpolacija- kalvinska crkva, mađarska škola, vodotoranj (armiranobetonski – rijedak primjer

secesijske industrijske u Hrvatskoj), vila Streim- sve arhitekt Fran Funtak – prvi proširio secesiju u male gradiće, gdje je do tada

apsolutno dominirao historicizam

Požega

- relativno mali broj zgrada- opet intepolacije u postojeću gradsku jezgru - najvažnija i najrepr je prema projektu H&D, kao i najvažnija njihova hist – Prva

požeška štedionica, 1907.

Đakovo

- 30ak secesijskih zdanja – uglavnom građankse, uglavnom prizemne kuće sa secesijskom ornamentikom

- Pučki stilizirani ukrasi s naznakom secesije- prozorski otvori i naznake štukature- 2 monumentalne dvokatnice u vlasništvu Crkve – samostan sestara sv. Križa

(Axmann), i biskupsko sjemenište (Sunko)

- Još ponešto u Pakracu ...Lipiku....

- Orahovac- Orahovački Hotel- 1906., Axmann

- Đurđenovac, Virovitica, Čakovac, Bjelovar, Vinkovci, Daruvar, Županja....

Arhitektura secesije u Rijeci, Hrvatskom primorju i Istri- Julija Lozzi Barković -

Rijeka

- Glavna i jedina luka pod ugarskom jurisdikcijom- 1873. Izgradnja željezničkih putova- pokreće trgovinu, razmjenu kapitala, razvoj - Tvornice- Torpedo, duhana, parketa...- Givanni Ciotta- gradonačelnik tijekom hrv-ugar nagodbe, sustavno se bavi

razvojem grada koji pred prvi svjetski rat dostiže broj od 50 ooo stanovnika

- za razvoj secesije u Rijeci je važan regul plan Paola Grassija iz 1904.

- Osebujnost riječkog brežuljkastog područja navodi na stvaranje novih kvartova/područja grada s pogledom na more među zelenilom

- Nova stilska strujanja poklapaju se sa srednjoeuropskim

9

- Od 1900-1914. Većina arhitekata koji rade u Ri školuje se u Budimpešti, Grazu i Veneziji-utjecaj Beča i Mađarske

- Wagnerov utjecaj na athitekte školovane u Budimpešti

-secesija u Ri prisutna je na samom početku stoljeća- u središtu grada blokovska izgradnja- rana i smiona rješenja – hotel Royal (prenamjena iz stambeno-poslovnepalače), kuća

Schittar - novi stil uglavnom kritiziran, vraćanje na tradicionalno- arhitekti – Emilio Ambrosini, Celligoi, Rubinich, Mattias si – isprobavaju secesiju

na vlastitim kućama- osim stambene arhitekture, uma i komunalnih i građevina javne namjene

- mađarska varijanta secesije –gradske palače - Zoldo, Sandor Mezey-mađ.varijanta secesije ističe mađarske elemente- Hotel Emigranata- autor nepoznat

- Teatro Fenice – krajnja redukcija pročelnih ukrasa – Celligoi, Traxler – 1914. istovremeno kad i Perretovo svjetski poznato kazalište Champs Elysees u Parizu

- Dom ubožnice iz 1903. Carlo Pergoli- Komunalna ribarnica (Tržnica)- figurativni frizovi u interijeru sa simbolima

podmorskog svijeta

- Ambrosini – stambene kuće – najviše se grade- blokovska koncepcija- gradnja u nizu ili interpolacija- nova udobnost i funkcionalnost – npr umjesto dugog hodnika uvode predsoblje i bolje iskorištavaju prostor, a prostorije su onda ukrug

-Uvođenje kupaonice odvojenog od zahoda- vertikalna raščlamba na dva bočna simetrična dijela- mezzanin čest

- otvoreni balkon je najčešći arh element riječkih pročelja – a umjesto erkera (istaka) kako bi se zaštitile ambijentalne karakt mediteranskog područja

- mascheroni, flora, fauna, geometrijski ornament- rano se javlja u Rijecu - dekorativna ornamentika u skladu s primorskim položajem grada- keramički ukras- samostojeći objekti – urbane vile –u zonama šetališta ili u povišenim položajima

grada; težnja ka maksimalnim iskorištavanju građ.parcele; puno slobodnije u izrazu (vile Corrosacz i Rosenthal)

- većina vila ima po tri stana

osim Rijeke razvoj i – Opatija, Lovran(liječilišta; razvoj turizma) , općina Volosko- željeznička pruga – Matulji- od 1908. Pušten promet- Lungomare - 7 km dugo šetalište između Voloskog i Opatije i Lovrana- ljetnikovci i vile (uvijek u kombinaciji s pomno osmišljenim hortikulturalnim

programom) – raznih visina, slobodnog tlocrta, velikih otvora- gradski izgled dobivaju i mjesta Mali Lošinj i Veli Lošinj- Brijuni se razvijaju nakon što ih kupuje Kupelweiser – otočje kao lječilište, s 4 hotela- Crikvenica – dobiva novi hotel (uz onaj hist) Miramare – moderni hotel

10

Pula- Hotel Riviera, 1908. – 2 pobočne mansardne kupole – gotovo barokni prizor- najamne kuće Muenz, 1906. – bečka secesija, jako vrijedno – cvjetne dekoracije i

kasetirane fasadne površine – lokalno – rustika prizemlje + mansardna etaža uvučena- kino Istra- Gradska tržnica također secesijska – nadsvođena polukružnom rešetkastom

konstrukcijom – sličnost s kolodvorskom arhitekturom- od vila bitne – vila Wolff- dakle – novi stil u čistome obliku jako rijetko – Wolff, hotel Royal, Teatro Fenice- češće – kompromisna rješenja – hist + secesija- Rijeka jača u stambenoj arh, ali ni Pula ima dobre kuće Muenz – objedinjujuće tim

gradovima je genius loci primorske arhitekture (otvoreni balkoni, lođe, kamen lokalni)

Pristup arhitekturi secesije u Dalmaciji- Stanko Piplović -

- Split, Zadar, a drugdje manje- i dalje puno u duhu neorenesanse – pr Ć.M.Iveković koji projektirao puno javnih i

sakralnih u retardiranim oblicima- vanjština najčešće ožbukana, a krovovi kosi- kada sec ornamentika, onda zidovi jednako komp podijeljeni, tj tradicionalni i dalje –

vodoravni vijenci i dalje dijele na katove, donji dio ugl rustika, otvori naglašeni okvirima, jaki vijenac završni itd

- dekoracija rijetko neovisna- bila razvijena ind cementa pa se on koristi u gradnji- često se koriste i keramičke pločice- najviše secesije u stambenoj (zgrade i vile), a rjeđe javna (škole)

11

S L I K A R S T V O

Miroslav Gašparović- plenerizam, simbolizam - slikarstvo secesije

- snažan napredak industije, tehnike ..rdaikalno mijenja sliku dotadašnjeg svijeta- 1863., Manetov Salon odbijenih (Refuses)- snažan otpor Pariškom salonu i francuskoj

akademiji i toj tradiciji - 1884.- Salon Neovisnih – posljedica sukoba impresionista i oficijelne estetike (zahtjev

za potpunom slobodom umj.stvaranja)- Odvajanje (secesija) od dotadašnje umjetnosti po cijeloj Europi- Snažna povezanost seces. umjetnosti sa književnim i političkim iskazima- Težnja za slobodnim izrazom, okretanje modernosti - 1892., Minhen, začetak Jugendstila- zbogom historicizmu- 1897. Grupa mladih bečkih umjetnila (predvođeni Klimtom) prekida sa starom

umjetnošću Bečkog udruženje umjetnika- Vremenu njegova Umjetnost, umjetnosti njezina sloboda!!- njihova proklamacija (na

umj. Formalnom planu oslanjaju se na franc.impresioniste, njemački Jugendstil, engleske prerafaelite, belgijske naturaliste)

- Ilirski preporod- stvorio novu nacionalnu samosvijest u prvoj pol. 19.st- Nema više praćenja starih i stranih uzora u Hrvatskoj - Slikarstvo- do posljednjeg desetljeća 19,.st razvoj je dosta spor- tek je pokoji našijenac - Pojava Strossmayera i Kršnjavija snažno mijenja stvari - Naši idu van školovati se- to njih dvoje potiču - 1891. Kršnjavi predstojnik Odsjeka za Bogoštovlje i nastavu – 1895. Paljenje

mađarske zastavedosta bitno razdoblje , ključno pripremno razdoblje za novi tip umjetnosti

- Kršnjavi se tu dosta autokratski ponaša- on želi da manji broj umjetnika radi reprezentativnu monumentalnu umjetnost ( Bukovac i Medović.su tada gotovi umjetnici ; Crnčić, Valdec, Iveković, Čikoš, Frangeš, Tišov i Kovačević- po Kršnjaviju su to perspektivni umjetnici )

- 1893., 1894.- dovlači Bukovca i Medovića u Zagrebu - Bukovčev dolazak djeluje kao katalizator budućih zbivanja; on je jaka ličnost, donosi

kod nas jedno novo i gotovo nnepoznato franc.slikarstvo u sredinu u kojoj su uzori vizualnosti bečka i njemačka umjetnost)

- Novi obzor kojeg je Bukovac otvorio jako je brzo vidljiv - napušta se akademski galerijski kolorit i tonski slikarstvo, otvara se paleta boja, ne teži se više savršenoj dovršenosti i počinje s eraditi prema prirodi- ukratko pokreće se slikarski izraz pod nazivom Zagrebačka šarena škola

- Uz slikare- Dežman, Ksace Šandor Gjalski i drugi književnici se skupljaju - Polarizacija starih (oko Kršnjavija) i mladih (oko Bukovca) – 1896. Pripreme za

Milenijsku izložbu u Budimpešti- dolazi do otvorenog sukoba između Bukovca i Kršnjavija (Bukovac kao predstavnika želi mlađe i modernije, a Kršnjavi želi tradicionalne predstavnike)

- Potreba umjetnika da se odvoje od Kršnjavijevo Društva umjetnosti- Zato se 7. Rujna 1897. Kao odvojeno osniva se Društvo hrvatskih umjetnika- Bitna promjena poimanja umjetnosti!!!- zato se ti sukobi događaju- Unutar DHU osniva se i Literarno- umjetnički klub koji je učvrstio teorijske osnove

tog udruženja

12

- Zagreb i Osijek – utemeljitelji udruženja- Potporu na Hrv. salonu 1898. dao im je i sam Khuen Hedervary (mladima u DHU)- Konzervativci ih optužuju za nacionalnu izdaju – sada se za to sve saznaje u široj

javnosti; do tada su bili marginalizirani svi ti događaji- To će dovesti do povlačenja Vlahe Bukovca iz Zagreba, no to će već tada potpuno

promijeniti zauvijek sliku hrv.umjetnosti i usuglasiti zbivanja sa Europom

- Pojam secesije se ni danas ne može jednoznačno odrediti, upravo zato jer to nije jednoznačan „pokret“

- Svima je zajednička težnja za modernitetom (svim nazivima u Europi)- Zagrebačka šarena škola, Moderna, Simbolizam ti nazivi se kod nas

upotrebljavaju za secesiju tj zbivanja na prijelomu stoljeća- Secesija se tu upotrebljava kao krovni naziv zbog čina odvajanja (secesije)- Otvorenost prema svjetovnim sadržajima- Umjetnici više nisu robovi nekih neprikosnovenih ideala, počinje biti bitna sama

priroda umjetnosti i individualnije ideje- Salon 1898. ipak je više naznaka nekih pravaca koji će se događati u umjetnosti, a ne

revolucionarni prevrat- Staru ideologiju zamjenjuje novi ideal slobodeModernizirati umjetnost i svijet oko

sebe ( to je bio cilj) - Ono što je u Beču bio Klimt, kod nas je bio Bukovac (Bukovac je kao i Klimt bio

etabliran umjetnik s reputacijom)- U usporedbi s pariškim kretanjima toga vremana, Bukovac je konzervativan, al

dovoljno ekstravagantan za naše pojmove- koliko god to objektivno bilo malo vidljivo u njegovom slikarstvu

- Jedino što je uveo je plenerizam ( što je formiralo Zagrebačku šarenu školu) i to razdoblje 1895.-98. može se smatrati začetnom fazom secesije)

- Bukovac radi i romantičarsko.akademsko historic.kompozicije za velike naručitelje, svečane portrete, a usporedno razvija specifičan poentilizam koji u toj ranoj fazi označava njegov pomak ka poimanju secesije i otvaranje simbolizmu

- 1897. nastaju slike Moje gnijezdo, Autoportret u bijeloj košulji , Japanka - poentilistički rastvara formu, djelomično dokida dubinu, naznake plošnosti

- Bukovac je 1898. povlači u Cavtat ali je ipak 1898. prisustvuje pripremi i otvorenju Salona te aktivnostima DHU

- Izložba u Parizu 1900. – i tome prisustvuje- Očekuje poziv iz Zagreba, ali nikada ga nisu zvali...- 1902. Odlazi u Beč a potom zauvijek u Prag i nastaje baš tada niz secesijskih radova,

između ostalog“ Danteov ciklus“ (Klytia, Dante u Raju, Fantazija ( dječje glave))

- MEDOVIĆ- dijametralno suprotna ulog au ovim zbivanjima- Doveo ga je 1895. Da bi smirio strasti koje je Bukovac pokrenuo (da bi smanjio

njegov utjecaj)- No, suprotno Kršnjavijevim očekivanjima, priklanja se Bukovcu i plenerizmu- mijenja

paletu i duktus- Ambivalentna uloga Medovića- Uz Tišova i Mašića on ostaje u starom udruženju, a istodobno je i član novog iz kojeg

je definitivno istupio neposredno prije ootvaranja Salona- Javni istup Medovića protiv secesije!!- Kuhačev pamflet „Anarkija u hrv.književnostii

i umjetnosti“- Sukob Bukovca i Medovića ubrzao njihove odlaske iz Zagreba

13

- Razvija se na 2 usporedna kolosjeka: 1) javnom- historicist. Teme za naručioce i 2) privatnom- slika pelješke krajolike

- Najsvestraniji je tematski od umjetnika kod nas: radi i portret, pejzaž, historic.kompozicije

- No, pod utjecajem Bukovca mijenja i napušta tonsko akademsko slikarstvo (čak i u hist.tememama) a u krajolicima je kolorističniji

- Nastaju i djela s neosporno simbolisitičkom dimenzijom - Portret žene (1895-1900), Livada s cvijećem (1906), Groblje u Kuni (1907)- B- Školovanje na bečkoj(1887-91) i minhenskoj akademiji; Wilchelm Lindelshmidt mu

je učitelj u Minhenu, on je inače Kršnjavijev prijateljto govori o velikoj količini tradicionalnog u njegovom obrazovanju

- U Minhenu je tada Jugendstil, von Stutck- simbolizam to utječe- U Zg 1894, susreće se s Bukovcem- Simbolistički pravac secesijskog slikartsva- to nabrojano ga tako definira- 1897., Kopenhagen – hrvatski umjetnici nastupaju samostalno u Sale Croate- 1898. Salon - Dakle, nastupa na svim tim izložbama- Utiranje puteva dominantnom pravcu u slikarstvu secesijesimbolizmu- Utjecaj Čikoševog simbolizma na druge secesioniste (i Bukovca )- Idejni simbolizam, ali realistička sredstva- S jedne strane klasično konzerv.obrazovanje, a s druge strane sasvim srugačija

slikarska priroda- Narativna simbolika- Poslije 1903. gubi taj naboj ; usmjerenje ka eksprezionizmu bilo mu je nezamislivo

(npr Munch)

- Na Salonu su sudjelovali i : MENCI CLEMENT CRNČIĆ, ROBERT AUER, FERDO KOVAČEVIĆ, OTON IVEKOVIĆ, SLAVA RAŠKAJ, OSKAR ARTUR ALEXANDER

- U njihovim djelima miješaju se novi duh i akademski realizam- Menci Clement Crnčić- gotovo da nema secesijske stilizacije- Više atmosfera, a ne formalnim karakteristikama približava se simbolističkoj secesiji- Grafički dio više opusa secesijski kod Crnčića- U nešto jačoj mjeri na secesiju reagira Slava Raškaj- akvareli; dekorativna secesijska

stilizacija u većoj mjeri zastupljena- Robert Auer- specifično mjesto unutar ove grupacije; on se javno 1896. Svrstao

unutar secesije izloživši svoje radove unutar izložbe Minhenska secesija; određeni dekorativni elementi i stilizacija; bliže Klimtovskoj secesiji ( nije toga baš bilo kod nas, zato je on specifičan)

- DHU zapada u krizu - Bukovac napušta Zg, Medović se odrekao cijele grupacije, a Čikoš, iako intelektualno

najutjecajniji, nije mogao preuzeti vodstvo Društva- 1901. Pod vodstvom Ottona Ivekovića secesionira se od secesije i pridružuje se

Medovića i zajedno priređuju nezavisnu izložbu, svojevrstan odgovor Hrv.Salonu- 1903. Vraćaju se Kršnjaviju i priklanjaju „starim“ tendencijama- Povijest Društva HRv. Umjetnika bila je kratka i burna; no presudna za stvaranje

umjetničkog života u Hrvatskoj

14

- Nestankom DHU ne nestaje i secesija na hrv.lik.sceni- autori koji su se profilirali kroz to vrijeme, kreću se više ili manje zacrtanim autorskim pravcima

- Nakon 1905. Pojava Meštrovića

- Tih godina stasa druga generacija secesionista: - Svoj slikarski put započinje Mirko Rački- Beč, kod Bukovca u Pragu da bi od

Kršnjavija dobio narudžbu ilustriranja Danteove Božansteve komedije- Grad Dis , 1906.- jedna od najbitnijih secesionističkih slika kod nas; spoj Bukovčevog

poentilizma, Kršnjavijevih ideja i umjetnikovih osobnosti; na tu temu nastaju i grafike- 1905. Rački stanuje u Beču kod Meštrovića- to jako utječe na njega- Udruženje umjetnika Medulić- time rezultira njihovo druženje; 1908. U Splitu se

osniva- Rački se prilagođava novim nacional.idejama i monumentalizmu Meštrovića- to kod

Meštrovića funkcionira, al kod Račkog baš i ne- Poč 1.svj rata boravi u Švicarskoj- Ferdinad Hodler- tamo utječe na njega

- Emanuel Vidović – 1898. trebao biti na Salonu, ali nije- Školovao se i formirao u Veneciji- zato je bitno drukčiji ; - Simbolizam mu je manje literaran nego Čikošev - Slikarski temelji su mu u tal. interpretaciji postimpresionizma- Tamniji kolorit; - Na njega Udruženje Medulić ostavlja najmanje traga- Najsvestranija osobnost: Tomislav Krizman- grafičar, slikar , ilustrator,

scenograf, pokretač zagreba.radionica po uzoru na Wiener Werksätte- utjelotvorio sec.poimanje gesamtkunstwerka

- Slikarstvo mu je u 2.planu, a grafika u 1.planu (kod W.Ungera na bečkoj akademiji uči grafiku- 1910.-11.)

- Jedan od suosnivača Društva Medulić- pojavljuje su 1.put nizom pejzaža na izložbi 1901.- U grafici je najjači i tu je dekorativan, secesijski i simbolistički- Ljubo Babić, Jerolim Miše- dosad nabrojana zbivanja su im početka točka ; formiraju

se u vrijeme Medulićevog udruženja- Osiječki krug: Guido Jenny, Dragan Melkus- Dalmacija: Menghello Dinčić (Golgota)- Marko Rašica- Split; kasnije se tek javlja- Gabrijel Jurkić- ogromna izložba u Klovićevima bila nedavno

- Paralelno s ovim uvjetno nazvanim secesijskim mainstreemom (koji traje od 1904. do kraja desetljeća!!!!) u Minhenu stasa grupa umjetnika: Miroslav Kraljević, Oskar Herman, Vladimir Becić, Josip Račić

- Slikarstvu su prilazili „kao takvom „- otvaraju nove puteve našem slikarstvu

- Bukovac i Čikoš – za nas igraju najradikalnije uloge, ali u usporedbi s takvim „radikalcima“ vani, s mnogo manje radikalnim sredstvima- Zagrebačka šarena škola i Bukovac- temelj morfoloških promjena i ideja u slikarstvtu- Čikošev literarni simbolizam osnovan je upravo na tome, al nažalost nije nikad zakoračio dalje od akademskog simbolizma, za razliku od...- Vidovića- koji je tu osebujniji

15

- u drugoj generaciji i grupaciji Medulić dolazi do inverzija ideja secesije- motivirano političkim razlozima

KIPARSTVO

(Božena Kličinović)

- Valdec, Frangeš-Mihanović i Meštrović su prethodnici i čelnici secesije u hrv.kiparstvu

- Od ostalih iz izdvajaju izravnije veze s modernističkim strujanjima i senzibilitet- Afirmirali radikalni modernizam na razmeđu stoljeća

- Dva njihova suvremenika: Ivan Rendić i Catroslav Donegani- puno klasičniji- Prvi naš akademski obrazovani kipar- Ivan Rendić; čelnik hrv.kiparstva70-ih gog

19.st (Pevsnerov spomenik na Mirogoju- tu se malo približio secesiji u ornamentalnim motivima, ali nije ni težio secesiji ni išao dalje od toga)

- Kipari nacionalne likove- Javni spomenici- značajni uglavnom u povijesno- dokumentarnom smislu

- Općenito, mali je broj umjetnika-secesija sporadična i fragmentarna u kiparstvu i nije se poklapala sa događanjima u eur.centrima

- Frangeš – Mihanović i Valdec predstavnici su druge generacije kipara na prijelazu stoljeća koji prikljucuju hrv.kiparstvu prvi put europskim kretanjima

- Smioni i utjecajni na cjelokupno duhovno ozračje razdoblja (koje je stasalo na Kršnjaviju)

- Zagreb tada nema formalno obrazovanje na umjetnike- Zajedno su završili obrtnu školu u Zg 1889. i kao stipendisti Kršnjavija poslani u Beč

– Frangeš kod Kühne i Otto Konig, a Valdec kod Kuhnea- Valdec nastavlja školovanje i u Minhenu pa se vraća u Beč, a Frangeš je ostao u Beču

dok se 1896. Stalno nije nastanio u Zagrebu ; Valdec se također u to vrijeme u zagreb vraća

- 1901-04. Meštrović u Beču (profesor mu isto Konig)- 1903. Prvi susret trojice kipara, ali samo u obliku zajedničkog nastupa na izložbi- Sreću se i na izložbama Hrvatskog društva umjetnosti- Njih troje, iako se ne sreću, utječu na put hrv. kiparstva

16

ROBERT FRANGEŠ- MIHANOVIĆ

- Samo 7 mjeseci mlađi od Valdeca- Najuvjerljiviji predstavnik u društvu oko Hrv.salona (kasnije će Meštrović biti u

idućem razdoblju)- Bio uz osnivanje DHU- Spomenik palim domobranima 78.Šokčevićeve pukovnije- utro je put secesiji u

kiparstvu kod nas (Gamulin to smatra temeljem secesije u kiparstvu, neki drugi teoretičari tu ulogu pripisuju Valdecu)

- Njih dvoje su svakako temelji modernizma hrvatske plastike- Od 1893. Frangeš pojednostavljuje formu koja se sve više svodi na secesijsku

stilizaciju, odvaja se od oponašanja realnosti....- Reljefi u Zlatnoj dvorani u Opatičkoj 10-

- Teologija- dominira renesansni utjecaj; Justicia- statična dekorat.secesije, Filozofija- krajnja opreka akademskom konceptu-sve te skulpture radi u Beču i jako su zapažene u klasi prof.Koninga (osobito Filozofija)- djela nakon 1900. najbolja su Frangešova secesijska djela: Let duše (1904), Spomenik smrti obitelji Leitner u Varaždinu (1906) , reljef Pjesnikova muza (grob književnika Tomića u Zg, 1908), Majčina ljubav na grobnici Arko u Zagrebu (1917)- simbolistička poetika, utjecaj Rodina- Puran, Bijeg u Egipat, Otmica Europe- to mu donosi međunarodni ugled i status jednog od naših najpoznatijeg kipara animalista- u stilizaciji utjecaj Rodina- oko 50 kolektivnih izložaba, više od 20 svjetskih- godinu dana prije smrti (1939) : Madona sa suzom, plaketa Kralj Tomislav (brončani reljefi)- Muzej Robert Frangeš Mihanović – u njegovoj kući na Rokovu perivoju ; ispred je secesijska fontana Elegija- Uskrsnuće

VALDEC

- Dva boravka u Beču- U vrijeme utemeljenja minh.secesije 1892. bio je tamo - Istinski predstavnik njem. simbolizma , a Frangeš predstavnik bečkih kretanja

(Valdec=Minhen, Frangeš= Beč)- Djelo Pesimizam- Memento mori , Magdalena (1898.)- rana djela, atmosfera pesimizma i melankolije- Ljubav, sestra smrti- reljef (1897)- Franz Stuck- bitan za minh. secesiju (začetnik), utječe na njega- Nadgrobni spomenici: Kranjčeviću u Sarajevu- simbolizam kao prethodnik

eksprezionizma i često smatran samo surogatom secesije- Secesijski dekorirana postolja na Zrinjevcu- poprsje kukuljevića Sakcinskog i poprsje

Ivana Mažuranića- Radio bistu Čika Jove Zmaja- Načela plošnosti – reljef na pročelju Etnografskog muzeja

17

- Najveća snaga njegova kiparstva: Portret glumice Sontag i portret Strossmayera- linija, ploha i arabeska srodne pojave; univerzalni ornamentalistički duh secesije je postigao

- Spomenik Kranjčeviću

IVAN MEŠTROVIĆ (1883- 1962)

- Rođen u Vrpolju u Slavoniji, umro u South Bendu u SAD-u- Kraće naukovanje u Splitu u klesarskoj radionici P.Blinića, potom odlazi u Beč gdje se

školuje na Akademiji (190o-04)- Na njega vidljivo utječe i Otto Wagner i opća duhovna klima u Beču gdje je secesija

tada na vrhuncu - Prvi put izlaže javno na izložbi bečke secesije 1903. - Prva jugoslavenska umjetnička izložba u Beogradu 1904.- Izložba Hrv.društva umjetnosti u Zg 1905. ( to su mu prvi javni nastupi- već tad stječe

dobar glas osebujna umjetnika)- Na izložbi bečke secesije upoznao se s djelima A. Rodina- utječe na njega- Osobito važnu ulogu u njegovu formiranju ima njegovo političko uvjerenje; ono će ga

navesti na misao o svojevrsnoj zamisli o političko-umjetničkom programu, s kojim nastupa krajem prvog i poč. drugog desetljeća političko- vjerski propagandist

- Secesija s njim doživjela kompletan izraz-mitološki sadržaji i koncept kršć.ideologije- treći utjecaj (uz bečku secesiju i Rodina)- glavni reprezentatnt likovnih obilježja na razmeđi stoljeća- Krleža pisao o njemu - stvaralaštvo mu se može podijeliti u 4 faze ( a u tri od četiri faze pokazuje koliko je usredotočen na europska kretanja)- prihvaćao i najavangardnije značajke secesije- profinjenu ezoteričnu istančanost simbolista, Rodinove metamorfoze pretapajućih oblika do artificijelnosti i dekorativnosti bečke secesije

- 1. Faza (studijsko- Rodinovska) 1900.- 1904. (vrijeme studija u Beču); glavni utjecaj=Wagner- Bolesnica- to je - nije pod utjecajem bečke dekorativne secesisjke skulpture, nego pod utjecajem Rodina kojeg u Beču upoznaje 1901. - blisko Rodinu- Laookon i Timor Dei – snažna igra volumena (pretapajući), sjene i svjetla

- Rodinovska faza1900-07. Uglavnom portreti i ženski aktovi - 1905. Zdenac života- prvo monumentalno djelo, anatomija vrlo precizna; apsorbirao rodinizam kao najmodernije eur.kiparsko iskustvo- 1906. Izvor života- simbolistički, dekorativno - izlaže na svim bitnim izložbama tog vremena i upoznaje ljude koji na njeg autječu: Hildebrandt, Klimt, Franz Metzner, Bruno Schmitz

18

- 2. Faza : 1908.-12.

- Ide 1908. u Parizu ; započinje Kosovski ciklus- nastao u vrijeme pred prvi svjetski rat i U VRJEME idEje ujedinjenja južnoslavenskih naroda

- 1906. Postao središnja figura u Društvu Medulić – zadaća je tog društva protivljenje Austro-ugarskoj monarhiji i njenim ciljevima

- Vidovdanski hram – predviđen za taj hram reljef- Kosovski ciklus (1908-10) —nadahnuće nalazi u egipatskim i mezopotamskim monumentalnim spomenicima (kraljević Marko + kosovski junaci)

- 1915.Meštrovićeva izložba u Londonu - Ujević- mislio da je genij - Sjećanje, Moja majka, Udovica- ženski aktovi, najbolji ova prva dva- Franz Metzner- pokret monumentalizma; utječe na Meštrovića- U nekim djelima jako sličan Metzneru (pogotovo u Kućama)- Meštrović arhitekturu podređuje skulpturi, a kod Metznera je to obrnuto (u tome se

razlikuju), al oboje doprinijeli secesiji - Reljef Kosovski ciklus nije završio na Vidovdanskom hramu jer je hram ostao

neizveden- Od 1908. Izlaže vidovdanske fragmente-čak i u Victoria and Albert's u Londonu (!)- Taj ciklus ga je totalno proslavio

3. Faza- Uoči 1. Svjetskog rata velike promjene su se događale ....- 1912.- 17. Nastaju asketski i gotički stilizirane statue, porteti i reljefi u kamenu

religioznog karaktera (umjesto herojski monumentalnog Vidovdanskog hrama); zadržava u tim skulpturama i elemente bečke secesije, javlja se i linearna ritmička stilizacija stalno prati sva njegova religiozna djela i iz znatno kasnijih razdoblja

- Krist i Samarićanka, grobnica Obitelji Meštrović, Noli me tangere (1943)- Religiozna priča i secesijska stilizacija i Rodinkonstanta kod njega

- Branislav Dešković- utjecaj Rodinovog impresionizma, sesesije i animaliste Trubeckog stvorio je portrete te figure Pasa (on je najbolji hrv. animalist, a uz njega Frangeš)

- Od 1907.-10. Boravio u Parizu, poznat je i tamo, redovito izlaže na pariškom Salonu (do 21.god redovito) i u HRv zajedno sa društvom Medović

- Od 1913.-20. Pod utjecajem je Vidovdanskog hrama i opće atmosfere društva Medulić pa razvija herojsko-sec fazu iz koje je sačuvana skica za spomenik Pobjeda slobode (1918)

- U hrv kiparstvu odmakom vremena jača utjecaj Rodina i slabi secesija