SADRŽAJ

SADRŽAJ.................................................................................................................................................1

UVOD....................................................................................................................................................2

EUROPSKO OKRUŽENJE..................................................................................................................3

PRIRODNI USLOVI............................................................................................................................4

Industrija............................................................................................................................................5

Geografski položaj..............................................................................................................................5

Klima...................................................................................................................................................7

Mineralna bogatstva..........................................................................................................................9

Zemlja i šume...................................................................................................................................10

Vodeni resursi...................................................................................................................................11

STVORENI USLOVI...........................................................................................................................12

Saobraćaj..........................................................................................................................................12

Stanovništvo i demografija...............................................................................................................13

Poljoprivreda i stočarstvo.................................................................................................................17

Turizam.............................................................................................................................................22

Kultura i sport...................................................................................................................................23

Zdravstvena zaštita...........................................................................................................................25

Obrazovanje.....................................................................................................................................26

SWOT ANALIZA................................................................................................................................28

VIZIJA.................................................................................................................................................29

CILJEVI...............................................................................................................................................31

PROGRAM..........................................................................................................................................32

MJERE ZA PROVOĐENJE................................................................................................................33

LITERATURA.....................................................................................................................................34

UVOD

Lokalnim vlastima strateško planiranje omogućava sagledavanje budućnosti, generiranje razvojnih

projekata i aktiviranje raspoloživih resursa te uključivanje zainteresiranih strana u sveopći razvoj

lokalne zajednice. Strateško planiranje je kontinuiran i dinamičan proces putem kojeg bi se trebale

preduprijediti opasnosti od bilo kakvih iznenađenja, smanjiti rizike, maksimalno iskoristiti raspoložive

podobnosti i eliminirati nedostatke koji koče razvoj. Strateškim planiranjem razvoja općine

omogućava se povoljniji ambijent za razvoj privrede i stvara se sigurnije područje za investicije što

privlači domaće i strane investitore, te povećava ulaganja u privredu. Strategija je instrument

upravljanja organizacijom, odnosno zajednicom, posebno važan u vremenu brzih promjena, oskudnih

resursa i nepovoljnih stanja kakvo je u Bosni i Hercegovini u posljednjim decenijima. Gradovi nisu

nikad statični, nikad potpuni, nikad mirni, širom svijeta gradovi u raznim dijelovima prolaze kroz

transformaciju koja ih čini još sličnijim u njihovim prostornim strukturama. Lokalni identitet postao je

visokoprodajni proizvod, a prisutni su zahtjevi i za regionalnim identitetom. Samo dobro smišljen,

planiran, organiziran, energičan i efektivan proces upravljanja raspoloživim resursima uz maksimalno

angažiranje svih zainteresiranih učesnika organiziranih u neku vrstu društveno–privredne koalicije

može dovesti do bržeg gospodarskog razvoja i poboljšanja sveopće situacije. Uz potpuno

razumijevanje trenutne situacije razvoja gospodarstva u općini Kakanj i pozivima za brzim i

kvalitetnim promjenama, u smislu razvoja gospodarstva i stvaranja novih radnih mjesta, krenulo se

smišljeno u strateško planiranje razvoja općine Kakanj.

1

EUROPSKO OKRUŽENJE

Da bi bilo što jasnije značenje “prostora” u europskom kontekstu u ovom dijelu rada ukratko se prikazuju međunarodne aktivnosti o prostornom planiranju. Interes za regionalno i prostorno planiranje europskog kontinenta pojavljuje se kako bi se smanjile posljediceneravnomjernog razvoja pojedinih regija, koje se ogledaju u ekonomskimi socijalnim razlikama.Takve je razlike moguće prevladati samo ako se prostor sagleda u cjelini i odrede zajednički ciljevi prostornog razvoja.Stoga se s europske razine prostor ne promatra samo unutar granica jedne države, već zajedno s prostorom susjednih zemalja, zatim kao prostor određene regije.

Osim toga, zbog potrebe usklađivanja različitih nacionalnih vizija prostornog razvoja (promet, riječni tokovi, gospodarenje vodama, zaštita okoliša, zaštita prirode ili zaštita kulture), na europskoj se razini usvajaju različiti dokumenti kao što su povelje, preporuke,deklaracije ili konvencije u kojima su načelno određena zajednička usmjerenja.

Vijeće Europe prvi je put 1970. godine okupilo ministre odgovorne za regionalno i prostorno planiranje i od tada se na europskoj razini službeno potiče usavršavanje metoda i tehnika prostornog planiranja i prekogranična suradnja za rješavanje konkretnih pitanja. Od brojnih dokumenata koji su usvojeni na ministarskim konferencijama Vijeća Europe ističu se: Europska povelja regionalnog/prostornog planiranja, poznatija pod nazivom Torremolinska povelja (CEMAT, 1983), Europska strategija regionalnog/prostornog planiranja (CEMAT, 1988), Vodeća načela za održivi prostorni razvoj europskog kontinenta (CEMAT, 2000).

Torremolinskom poveljom i Europskom strategijom regionalnog/ prostornog planiranja zatraženo je od zemalja članica da se zalažu za ujednačeni socijalni i ekonomski razvoj društva unutar regija Europe, za poboljšanje kvalitete života, za odgovorno upravljanje prirodnim resursima i zaštitu okoliša te za racionalno korištenje zemljišta. Tim dokumentima službeno je prihvaćena međunarodna suradnja na područjuprostornog planiranja i od svih je zemalja članica zatraženo da u svojimdokumentima prihvate “realno europsko planiranje”.

2

PRIRODNI USLOVI

Kakanj je industrijski grad i općina u centralnoj Bosni, koji se nalazi sjeverno od Visokog, a jugo-istočno od Zenice. Smješten je između brda na obje obale rijeke Zgošće. Administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. 1991. godine, općina Kakanj je imala 55.857 stanovnika, od kojih su 54.51% Bošnjaci, 29.76% Hrvati, 8.84% Srbi, 4.53% Jugoslaveni i 2.36% ostali.

43.600 stanovnika sa 6.813 zaposlenih +:4.900 neuposlenih, 377 km2,

industrijski grad: RMU Kakanj; Tvornica cementa Kakanj, Termoelektrana Kakanj,Tvornica cementa Kakanj1

1 Strategija razvoja općine Kakanj

3

Industrija Kakanj je jedan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih industrijskih i turističkih gradova. U Kaknju se nalazi Termoelektrana Kakanj(jedna od četiri u BiH), Tvornica Cementa Kakanj(jedna od dvije u BiH), Rudnik mrkog uglja Kakanj (trenutno najuspješniji rudnik u BiH). Turizam - U neposrednoj blizini Kaknja nalazi se Kraljeva Sutjeska, mjesto boravka bosanskih kraljeva, malo dalje od Kraljeve Sutjeske nalazi se srednjovjekovni stari grad Bobovac, koji se nedavno počeo obnavljati.

Potrebno je još naglasiti da se u Kraljevoj Sutjesci nalazi Franjevački Samostan, s muzejom u kojem se

čuvaju i neki podaci o bosanskoj državnosti iz srednjeg vijeka.2

Na područiju općine Kakanj nalazi se i zimsko izletište Ponijeri. Na magistralnom putu Kakanj-Zenica,

nalazi se izvor termalne vode Tičići.

Geografski položaj

lokalna zajednica smještena u centralnom dijelu BiH i pripada Zeničko-Ddobojskom kantonu, nalazi se na glavnom putnom i željezničkom koridoru.3

Geografija i topografija općine Kakanj

Općina Kakanj zauzima centralni položaj u Sarajevsko - zeničkoj kotlini, koja se nalazi sjeverno od Visokog i jugoistočno od Zenice, gospodarsko najznačajnijem i najgušće naseljenom regionu BiH. Smještena je u Zeničko-dobojskoj županiji4, u njenom krajnjem južnom dijelu (40º00 - 44º22 30″ ′ ′ s.g.š i 18°00 - 18° 15 ′ ′ i.g.š.). Općina je smještena na nadmorskoj visini od 380 metara nadmorske visine (Dobojsko polje), do 1458 metara nadmorske visine (Lipničko brdo). Sam grad smješten je na nadmorskoj visini od 384 metara. Površina općine Kakanj iznosi 377 km2. Kroz područje općine Kakanj kao glavna odvodna arterija, protječe rijeka Bosna. Ona je, zajedno sa svojim pritokama udubila korito u manje otpornim, uglavnom laporovitim stijenama. Desne pritoke rijeke Bosne su: Zgošća, Ribnica, Trstionica, Slapnički potok i Bilivojski potok. Lijeve pritoke rijeke Bosne su potoci, i to: Papratnički, Kujavački, Hrasnički, Slijevnički, Bićerski, Dumanački i Sopotnički. Naseljena mjesta su uglavnom smještena u dolini rijeke Bosne, te dolinama njenih desnih pritoka, rijeke Trstionice, Zgošće, Ribnice i Bilivojskog potoka te dolinama njenih lijevih pritoka Papratskog, Hrasničkog, Bićerskog, Dumanačkog i Sopotničkog potoka. Na osnovi mirovinskog sporazuma iz Daytona i prema Zakonu o Federalnim jedinicama općina Kakanj, cijelom svojom teritorijem, pripada Zeničko-dobojskoj županiji.

2 www.kakanj.ba3 kakanjske novine 4 ZE-DO županija lociran je u središnjem dijelu BiH uz tokove rijeka Bosne, Krivaje i Usore. Prostire se na površini od 3.343 km², što cini 6,7 % od ukupne površine BiH. Procjenjuje se da na području ZE-DO županije živi 401.401 stanovnika (Procjena ukupnog broja prisutnih stanovnika po županijama i općinama 30.12.2005.). Županija se sastoji od 12 općina (Breza, Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Olovo, Tešanj, Usora, Vareš, Visoko, Zavidovici, Zenica i Žepce).

4

Općina Kakanj ima iznimno povoljan geostrateški položaj u široj regiji, zauzima centralni položaj Zeničko-dobojske županije kao i centralni položaj države BiH. Općina Kakanj po svojoj veličini spada u red srednjih općina u Bosni i Hercegovini. Ukupna površina Bosne i Hercegovine je 51 209,2 km2, površina Federacije Bosne i Hercegovine je 26 110,5 km2, površina Zeničko - dobojske županije je 3 343,3 km2, dok je površina općine Kakanj 377 km2. U narednoj tabeli5 dat je usporedni prikaz veličine općine Kakanj i drugih općina koje geografski graniče sa općinom Kakanj.

Općina Površina (km²)

Kakanj 377

Visoko 238

Vareš 390

Zenica 558

Busovača 158

Zavidovići 590

Reljef općine Kakanj je pretežno brdsko-planinski, bogat sa mnogobrojnim izvorištima pitke vode, šumama, rudnim poljima te drugim prirodnim resursima, koji su još uvijek nedovoljno iskorišteni, a što u suštini predstavlja povoljne inpute za razvoj kakanjskog gospodarstva. U narednoj tabeli6 dat je prikaz naziva planina i visine dominantnih

planinskih vrhova na teritoriji općine Kakanj. Geografske karakteristike i topografski profil. Opis pozicije regije i globalna prednost zbog te pozicije.7

Veličina regije

Općina/opština KakanjKm2

377

5 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

6 Izvor podataka: Topografska karta općine Kakanj

7 Strategija razvoja općine Kakanj

5

Statistički pregled ZDK-a za 2002 god.

Opis topografije i globalne prednosti zbog te topografije

Polja,visoravni>700m:

- Ponijeri – 1100m,Teševo – 1205,Bočica – 1035m, povoljno za planinski turizam,kao i za stočarstvo

Klima općine Kakanj

Najveće količine padavina imamo u studenom i prosincu, dok su u ostalom dijelu godine, izuzev lipnja, dosta pravilno raspoređene. Količine padavina se povećavaju sa porastom nadmorske visine, tj. idući ka sjeveru, prema brdsko-planinskom području.Prosječna godišnja temperatura iznosi 10ºC. Najhladniji mjesec je siječanj, sa prosječnom temperaturom od -2,3 ºC, a najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz, sa temperaturama od 19,7 i 19,5 ºC. Prosječna godišnja relativna vlažnost iznosi 81 %. Ovako relativno visoke vrijednosti su posljedice blizine rijeke Bosne. Na području općine Kakanj, učestala je i pojava oblačnosti i magle. Najveći broj maglovitih dana registriran je tokom jesenje sezone: u rujnu 10, listopadu 9,9 i studenom 4,7 dana (oblačnost se određuje prema pokrivenosti neba oblacima i iskazuje se u procentima. Ako je prekrivenost neba oblacima veća od 80 %, onda se radi o oblačnom danu, a ako je pokrivenost oblacima manja od 20 %, onda se radi o vedrom danu). U dolini rijeke Bosne, u vremenskim periodima kada je vodena masa toplija od kontaktnog sloja zraka, obrazuju se tzv. adjektivne magle. U svakom slučaju, ove magle stagniraju i duže vrijeme se zadržavaju i tako značajno smanjuju vidljivost i osunčanost cijelog prostora. Kada se u ovim maglama nađu čvrsti polutanti tipa čađi, onda se obrazuje tzv. crna, ili industrijska magla, ili kako se to još često naziva, “magla crnih mrazova”.8

Naziv planineNadmorska visina

(m.n.v.)

Hum 1.281

Lipničko brdo 1.458

Ponijeri (planinarski dom) 985

Ravno javorje 1.367

Teševo 1.204

Tvrtkovac 1.304

8 Izvor podataka: Topografska karta općine Kakanj

6

Krevnik 926

Piljevina 945

Kičeva 975

Ovakvo vremensko stanje dolinom rijeke Bosne, može potrajati jako dugo, nekada čak i po 15 dana. Tada se intenzitet sunčevog zračenja osjetno smanji, što rezultira osjetnim smanjenjem temperature zraka i podloge, što dovodi do stvaranja poledice.U narednoj9 tabeli prikazani su osnovni podatci o meteorološkim parametrima :

Mineralna bogatstva

Glavno obilježje geološke građe na teritoriji općine Kakanj odnosi se na povoljno situiran položaj općine unutar velikog slatkovodnog srednjobosanskog ugljenog bazena, koji se duž svog oboda dodiruje sa paleozojskim i mezozojskim formacijama, sa jasno određenom pripadnošću srednjih Dinarida. Unutar basena razvijeno je nekoliko ugljenih slojeva ( „oraški“, glavni i povlatni ugljeni sloj) koji su uloženi u podinsku šarenu seriju pješčara, konglomerata i laporovitih glina.

Minerali/Rude Lokacija Nalazište/

količina

Kameni ugalj Zgošća i Trstionica 245.000.000 t

Laporac – krečnjak Greben i Ribnica 300 ha

Šume (crng. i bjel.) Šum. Podr. općine 4.000.000 m3

9 Hidrometereološki zavod FNRJ BiH 1981. godina, mjerenja na mjernoj stanici Termoelektrana Kakanj

7

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Srednja mjesečna temperatura

-2,3 1,3 4,8 11,1 15,3 18,1 19,7 19,5 15,7 10,8 6,8 -0,3

Relativna vlažnost ( %) 81 78 78 74 77 72 72 75 77 80 87 86

Mjesečna količina padavina (l/m2)

62 54 65 63 74 89 63 67 70 54 107 93

Srednja mjesečna oblačnost

8,6 7,3 7,9 7,9 8,5 6,8 6,5 6,9 6,4 7,6 6,8 9,3

Broj dana sa

pojavom magle13 16 16 9 20 6 18 26 26 12 16 20

Terminalna voda Tičići 1.800.000 m3

U ovoj seriji moguć je izvor pješčara za eksploataciju u razne građevinske svrhe. U krovini ugljenih slojeva razvijeni su slojeviti do bankoviti, i lokalno bituminozni, vapnenci debljine do 70 m, a preko njih leži paket i preko 200 m moćnih lapora koji se lokalno eksploatišu kao sirovina za cementnu industriju. Zapadno od grada Kaknja, gdje je Kakanjska greda raskinuta Tičićkom pregradom, nalaze se izvori termomineralnih voda i praktično neograničene količine krednih vapnenaca koji se na užim lokacijama, također, eksploatiraju kao sirovina za cementnu industriju. Na krajnjem sjeveru, prema naseljima Lipnica, Vukanovići, Zlokuće, razvijena je vulkanogeno-sedimentna serija, kao dio velikog centralnog bosanskog ofiolitskog masiva, u kojoj je moguće tražiti izvore mineralnih sirovina za raznovrsnu upotrebu, kao što su: serpentiniti, amfiboliti, spiliti, dijabazi i rožnaci. Općina Kakanj raspolaže sljedećim prirodnim10 bogatstvima, dokazanim geološkim istraživanjima, registriranim u tragovima ili u ograničenim količinama.

Zemlja i šume

Posebne razvojne mogućnosti koje proističu iz geografskog položaja. (posebni prirodni uslovi/uvjeti i bogatstva kao prednosti vezane za poziciju regije). Povoljna putna pozicija u odnosu na željeznički putni saobraćaj – udaljenost od Sarajeva 50 km od Zenice 35 km11.Velike sirovinske rezerve mrkog uglja,proizvodnja električne energije u termoelektrani.

Zemlja ( km2 ) Šuma

( km2 )

Obradiva zemlja Oranica

58 39 225

10Izvor podataka: Geološka služba Rudnika mrkog uglja Kakanj

11 www.kakanj.ba

8

Velike rezerve šumskog bogatstva ( crnogorična i bjelogorična ) kao i razvojne mogućnosti u pratećoj proizvodnji kroz sekundarne sirovine ( šljaka, pepeo i dr.).Sirovinska osnova za proizvodnju cementa – kamen laporac.Prepreke regionalnom razvoju. (posebni prirodni uslovi/uvjeti i bogatstvo kao prepreke vezane za poziciju regije).Ako postoje onda su to pretežno administrativnog karaktera u nadležnostima od općine do Federacije koje bi trebalo eliminisati12.

Vodeni resursi

Općina Kakanj koja je pretežno brdsko – planinskog karaktera, sa umjerenom kontinentalnom klimom, iznimno je bogata riječnim tokovima i izvorištima pitkih voda. U narednoj tabeli13 dat je prikaz rijeka čiji tokovi prolaze cijelom dužinom ili jednim dijelom svoga toka teritorijem općine Kakanj.

Naziv rijekeDužina

(km)

Dužina u općini

(km)

Bosna 274 22

12 Strategija razvoja općine Kakanj 13 Mjerenje sa topografske karte Bosne i Hercegovine

9

Trstionica 27 27

Zgošća 15,5 15,5

Ribnica 20,5 20,5

Bijele Vode 6,5 6,5

Ukupna dužna 343 91,5

Ove rijeke, čija ukupna dužina kojom protiču kroz općinu Kakanj iznosi 91,5 km, izuzev rijeke Bosne, su čiste i industrijski neopterećene. Rijeke Zgošća, Trstionica i Ribnica stoljećima su dubile svoje kanjone koji su sada izuzetno povoljni za izgradnju manjih hidrocentrala. U gornjim dijelovima svojih tokova ove rijeke, uključujući i rijeku Bijele vode, su izuzetno čiste i hladne, te pogoduju otvaranju ribogojilišta. Hidrološku mrežu općine Kakanj znatno obogaćuju mnogobrojni potoci koji većinom ili cijelim svojim tokom, dakle od izvorišta do ušća, protiču kroz teritorij općine Kakanj. U narednoj tabeli14 dat je prikaz potoka čija dužina vodotoka prelazi jedan kilometar.

Atributi relativno lake pristupačnosti koritima ovih potoka te njihova nezagađenost predstavljaju dobru pogodnost za njihovo iskorištavanje ali mogućnost općini Kakanj za iskorištavanje ovih prirodnih bogatstava i potencijala.

STVORENI USLOVI

Saobraćaj (oprema, nepostojeća povezanost)

Putna mreža15 (broj, gustina saobraćaja, upotreba itd., kvalitet i kapacitet puteva, nepostojeća povezanost i usko grlo).

povezano/čvorovi sa transferskom vezom, međuregionalna saobraćajna povezanost, putna mreža unutar regije, pod-regionalna/lokalna putna mreža.16

14 Izvor podataka: Mjerenja sa zemljopisne karte općine Kakanj 15 kakanjske novine16 Strategija razvoja općine Kakanj

10

Povezanost i umrežavanje sa drugim regijama.

glavne putne veze unutar i u drugim regijama.

Cestovni saobraćajOdredište (od – do ) Km unutar

regije

Kvalitet

Kakanj - Zenica Zadovoljavajući

Kakanj - Tešanj Zadovoljavajući

Kakanj - Travnik Zadovoljavajući

Kakanj - Sarajevo Zadovoljavajući

Kakanj - Mostar Zadovoljavajući

Kakanj – Zagreb – Njemač. Zadovoljavajući

Kakanj - Livno Zadovoljavajući

Kakanj – B. Luka Zadovoljavajući

Stanovništvo i demografija općine Kakanj

Opšti/opći demografski trendovi i karakteristike.

broj stanovnika u općini/opštiniStanovnici/Etnička pripadnost

Srbi Bošnjaci Hrvati Ostali Ukupno

1991. 4.936 30.417 16617 3.847 55.817

1996. 400 36.380 4.300 220 41.300

2001. 644 37.314 5.642 293 43.893

11

2002. 645 37.398 5.655 293 43.991

Podaci iz 1991.g. po popisu stanovništva na osnovu podatka Zavoda za statistiku.

po etničkoj pripadnostiOpćina/opština

Kakanj

Srbi Bošnjaci Hrvati Ostali Ukupno

645 37.398 5.655 293 43.991

645 37.398 5.655 293 43.991

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 1991. godine, na teritoriji općine Kakanj, živjelo je 55.950 stanovnika u 14.518 domaćinstava. Tokom rata, ova struktura je znatno izmijenjena. Naime, mnogi pojedinci, kao i porodice, su odlučili da se sele u neke druge gradove, ili da izbjegnu u treće zemlje. Sve je to dovelo do smanjenja ukupnog broja stanovnika, tako da je u 2005. godini u Kaknju bilo 12.316 domaćinstava ili 44.215 stanovnika. U poslijeratnom periodu implementacijom projekata povratka raseljenih i izbjeglih lica, mnogi pojedinci kao i cijele porodice su se vratile u svoje kuće, ali visoka stopa mortaliteta i ne baš visoka stopa nataliteta, doveli su do neznatnog prirodnog priraštaja, što cjelokupno dovodi do toga da, prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, u 2006 godini na teritoriji općine Kakanj živi 44.327 stanovnika u 12.316 domaćinstva. U posljednjih deset godina, od 1996. do 2006. godine, na demografskom planu, po segmentima ukupnog broja stanovnika i broja domaćinstava nije se mnogo izmijenilo, što se može vidjeti iz priloženog grafičkog prikaza17.

17 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i procjena općinskih službi

12

55.950

14.518

44.215

12.280

44.327

12.316

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

1991 2005 2006

Grafički prikaz broja stanovnika i domaćinastava u općini Kakanj 1991, 2005 i 2006

Broj st. Broj dom.

U segmentu odnosa urbanog i ruralnog stanovništva, u 2006. godini, došlo je do znatnih izmjena u odnosu na 1991. godinu. Naime, u 1991. godini, u općini Kakanj bilo je 12.000 stanovnika koji su živjeli u gradu i užem gradskom dijelu, a 43.950 stanovnika živjelo je na selima, dok je u 2006. godini na selu živjelo 30.815, a u gradskom dijelu 13.512 stanovnika. Procentualno se povećao broj urbanog stanovništva za devet procenata u 2006. godini, u odnosu na 1991. godinu, što je prikazano narednim grafikonima18:

I kod etničke strukture stanovništva općine Kakanj, došlo je do značajnih promjena u 2006. godini u odnosu na 1991. godinu. Naime, broj Bošnjaka se povećao za 18,88 % u odnosu na 1991. godinu, dok je broj Hrvata u 2006. godini umanjen za 65,58 %, u odnosu na 1991. godinu, a broj Srba u 2006. godini je umanjen za 86,79 %, što je prikazano u narednoj tabeli i grafikonima19:

Etnička struktura 1991Procjena

2005

Procjena

2006

Bošnjaci 30.528 36.204 36.294

Srbi 4.929 649 651

Hrvati 16.556 5.683 5.697

Jugoslaveni 2.554 / /

18 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i procjena općinskih službi

19 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i procjena općinskih službi

13

Odnos urbanog i ruralnog stanovništva 1991

21% urbano

79%ruralno

Odnos urbanog i ruralnog stanovništva 2006

70%ruiralno

30%urbano

Ostali 1.383 1.679 1.685

Ukupno 55.950 44.215 44.327

Usporedimo li podatke o gustini naseljenosti općine Kakanj, sa općinama koje sa njom geografski graniče, a potom i sa ostalim općinama u Bosni i Hercegovini, vidjet ćemo da Kakanj spada u red srednje naseljenih mjesta i BiH, sa prosječnom gustinom naseljenosti od 117 stanovnika po kilometru kvadratnom. Naredna tabela i grafički prikaz20 najbolje nam govore o usporednim podatcima o broju stanovnika i gustini naseljenosti općina koje geografski graniče sa općinom Kakanj:

Općina Broj stanovnika Gustina naseljenosti, st/km²

Kakanj 44.327 117

Visoko 39.965 168

Vareš 11.260 29

Zenica 127.713 229

Busovača 16.044 102

Zavidovići 38.122 65

U periodu od 2000. godine pa do 2006. godine, prosječno se rađalo 452 stanovnika, a umiralo 341 stanovnik, što je rezultiralo prosječnim prirodnim priraštajem, za ovih šest godina, od 2,5 stanovnika na hiljadu stanovnika. U narednoj tabeli i grafikonu21 prikazani su podatci o natalitetu, mortalitetu i prirodnom priraštaju:

Godina

1991 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Rođeni 504 488 485 423 439 455 437 441

Umrli 363 321 300 319 439 317 345 347

Razlika + 141 + 167 + 185 + 104 0 + 138 + 92 + 94

20 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

21 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i procjena općinskih službi

14

Procjenjuje se , da će za deset godina ukupan broj stanovnika općine Kakanj biti 45.800. Da se zaista radi o alarmantnom stanju, po pitanju demografije i demografskih promjena, najbolje pokazuje sljedeća tabela, u kojoj je prikazana starosna i spolna struktura stanovništva općine Kakanj. Iz

priloženog grafičkog prikaza starosne i spolne strukture stanovništva općine Kakanj, jasno vidimo da je došlo do značajnih promjena u dijelu stanovništva od 0-14 godina i preko 65 godina. Naime, znatno

se smanjio broj mlađih od 14 godina u 2006. godini i to za 43,96 % u odnosu na 1991. godinu, a paralelno tome, povećao se broj osoba starijih od 65 godina za 26,42 %, u odnosu na 1991. godinu. U narednim grafikonima22, prikazana je starosna i spolna struktura stanovništva općine Kakanj u 1991. i

2006. godini.

Na teritoriji općine Kakanj, prema procjenama među manjinskim narodima i narodnostima, najbrojnija je romska nacionalna manjina. U općini Kakanj živi 1 485 Roma u 275 porodica i to u četiri naseljena mjesta: Papratnica, Povezice, Željeznička Stanica i Varda. Najveće romsko naselje je Varda, sa oko 615 Roma u 125 domaćinstava, a najmanje ih je u naseljenom mjestu Papratnica oko 85 Roma u 15 domaćinstava.

U obliko kruga zaposlenost prema kvalifikaciji:

360 = 4.538 nezaposlenih na30/06 – 03 = 100 % 138 = 1.734 osnovna škola = 38,21 % 215,6 =2.726 srednja škola = 60,01 % 2,4 = 31visokokvalifikovani = 0,68 % 1,6 = 20 viša škola = 0,44 % 2,4 = 30 visokoobrazovani = 0,66

Poljoprivreda i stočarstvo

Poljoprivredne zadruge (označiti sa x kolonu kojoj zadruga pripada, a za zadruge koje ne pripadaju nijednoj od 4 kolone navesti vrstu u koloni druge zadruge). Poljogospodarstvo je višedimenzionalna oblast, i zahtijeva svoju neophodnu strukturnu zastupljenost, i to kako unutar, tako i izvan granica države. Tipičan primjer za to su zemlje Europske unije (EU), koje su prije četiri desetljeća zacrtale politiku svog snažnog poljogospodarskig razvitka i ispunile je, kako u fizičkom, tako i ekonomskom smislu. One su sada pred zadatkom smanjivanja proizvodnje unutar svoje ukupne, te pogotovo klasične poljoprivredne strukture, i zaokretu prema uravnoteženju svog regionalnog razvitka i zaštiti okoliša, kao pitanju od općeg značaja za čovječanstvo23. U ovoj asocijaciji i za svoj poljoprivredni

22 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i procjena općinskih službi 23 Održavanje i kontrolirano regeneriranje biljnog pokrivača, čak i kulturnog bilja radi proizvodnje hrane za životinje i ljude, već danas se u nekim zemljama smatra sekundarnom koristi, dok primarnu stranu korisnosti predstavljaju “ indirektne koristi “ – održavanje biološke ravnoteže i

15

razvoj BiH bi lako našla uzor, kad za njom ne bi kasnila barem dva do tri protekla desetljeća, i uz to ne bi bila opterećena općim siromaštvom, te mnogim unutarnjim političkim proturječjima. Razvojne mogućnosti općine se očituju i u povoljnim klimatskim uvjetima, te odgovarajućoj kvaliteti zemljišta koje je pogodno za proizvodnju voća i povrća. Međutim, prepreku razvoju organizirane poljoprivredne proizvodnje predstavlja isparčanost poljogospodarskig zemljišta i međusobna odvojenost parcela u privatnom vlasništvu, te nedostatak mehanizacije. Također, otežavajući faktor za razvoj poljoprivrede predstavljaju rudarski radovi i velike degradirane površine kao posljedica eksploatacije uglja. Na području općine postoje mogućnosti za razvoj voćarstva kroz revitalizaciju postojećih i izgradnju novih voćnjaka plantažnog tipa i povezivanje s postojećim otkupnim, prerađivačkim i proizvodnim kapacitetima na području županije i cijele BiH. Naročito su značajne mogućnosti za razvoj stočarstva s posebnim osvrtom na intenzivniji razvoj ovčarstva i govedarstva. Osim toga pružaju se mogućnosti i za razvoj ribogojstva, pčelarstva i ljekovitog bilja. Zaštita poljogospodarskig zemljišta od devastacije, rekultivacija devastiranog zemljišta i korištenje u druge svrhe je svakako jedan od preduvjeta za planski i organiziran razvoj poljoprivrede. Organiziran pristup i realizacija ekonomski održivih projekata (organiziran otkup mlijeka, podizanje voćnjaka, zasada jagode, maline, i sl.) kao i tendencija rasta. malog i srednjeg biznisa dodatni su pokazatelji koji govore o postojanju inicijative u ovoj oblasti u lokalnoj zajednici. Na teritoriji općine Kakanj pod poljogospodarskim površinom je 8 976,6 hektara. Vlasnička struktura poljogospodarskig zemljišta prema podatcima iz katastra je sljedeća: u privatnom vlasništvu se nalazi 92 % a u državnom 8 % od ukupnog poljogospodarskig zemljišta. Usitnjenost poljogospodarskig posjeda je veoma izražena.

Prosječna veličina njive iznosi 0,13 ha, prosječna veličina voćnjaka 0,73 ha, prosječna veličina livade 0,21 ha i prosječna veličina pašnjaka 0,23 ha. Prosječna površina poljogospodarskig zemljišta po stanovniku na području općine Kakanj iznosi 0,20 ha, pri čemu je daleko ispod prosjeka zemalja iz Europske unije. U narednoj tabeli24 dati su podatci o tipu zemljišta i njegovim veličinama u privatnom i državnom vlasništvu:

Tip zemljištaIndividualni sektor (ha)

Državni sektor Ukupno (ha) %

Oranice 3828,38 93,41 3.921,79 10,4

Voćnjaci 1.225,87 63,14 1.289,01 3,4

Pašnjaci 943,15 636,20 1.579,35 4,2

Livade 249,30 6.108,05 16

zaštita životnog prostora ljudi.

24 Izvor podataka: Općinska služba za katastar i imovinsko pravne poslove

16

5.858,75

Šume 4.461,90 18.085,91 22.547,81 60

Neplodno zemljište 707,21 1.543,58 2.250,79 6

Ukupno 17.025,26 20.671,54 37.696,80 100

S obzirom na veličinu obradivih površina, rasparceliranost i usitnjenost posjeda ne može se očekivati značajnije organizirana poljoprivredna proizvodnja, ali se u okviru obiteljskih gospodarstava može očekivati uzgoj tradicionalnih kultura: merkantilni i sjemenski krumpir, kupus i kelj, stočna repa, kukuruz za krmu, sijeno, uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva, jagoda, kupina, ribizla i ostalog voća. Na narednom grafikonu25 dat je prikaz strukture zemljišta općine Kakanj, iz kojeg se jasno vidi kakav je pedološki sastav kakanjskog zemljišta. Od ukupne teritorije Kakanja čak 60 % je pokriveno šumama, što u suštini predstavlja resurs za razvoj drvoprerađivačke industrije, a najmanje je oranica, čak 1 %, dok je neplodnog zemljišta 7 %.

Struktura zemljišta općine Kakanj

16%4,23,410,4%6

60%

Oranice Voćnjaci Pašnjaci Livade Šume Neplodno zemljište

Zemljište je nezamjenjiv, neumnoživ, a pravilnim korištenjem i neuništiv čimbenik poljoprivredne proizvodnje. Ovo nalaže da se prema zemljištu, kao takvom faktoru, vodi stalna briga. Imajući na umu da je u ekonomiji malih obiteljskih poljogospodarskih gospodarstava, njihova veličina (koja se obično iskazuje u hektarima) jedan od značajnih faktora i osobnosti, a kako ona u općini Kakanj u prosjeku ne prelazi 3,0 ha po domaćinstvu, zemljište ostaje trajno ograničeni i ograničavajući čimbenik proizvodnje i produktivnosti. Pred ovom općinom, kao uostalom i cijelom Bosnom i Hercegovinom, stoji krupan zadatak: da izgradi i dosljedno sprovodi novi, širi i suvremeniji pristup zemljištu. Bitni pokazatelji za razvoj poljoprivrede su oni koji govore o tome koliko određeni grad, općina ili država ima hektara poljoprivredne površine i obradivog zemljišta po glavi stanovnika. U narednoj tabeli26 dat je prikaz usporednih pokazatelja odnosa poljoprivredne i obradive površine po glavi stanovnika općine Kakanj i drugih općina u BiH:

25 Izvor podataka: Općinska služba za katastar i imovinsko pravne poslove

26 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

17

OpćinaPoljoprivredne površine

(ha / stanovnik)

Obradive površine

(ha / stanovnik)

Zenica 0,11 0,04

Banovići 0,23 0,05

Tuzla 0,13 0,07

Kakanj 0,23 0,08

Breza 0,23 0,09

Vareš 0,40 0,06

Lukavac 0,30 0,19

Gračanica 0,33 0,22

A prema poljogospodarskim standardima određena općina, gradi ili država po glavi stanovnika treba imati minimum 0,17 % obradive površine da bi se moglo proizvesti dovoljno hrane za sve stanovnike. Naime, pri tom odnosu broja stanovnika i hektara obradive površine može se obezbijediti dovoljna količina hrane i drugih potreba za življenje, dok je potrebni odnos poljoprivredne površine izražen u hektarima po glavi stanovnika 0,40 %, a podatci govore da u Kaknju po glavi stanovnika ima 0,23 % obradivog zemljišta. Gore navedeni podatci pokazuju stanje raspoloživog zemljišnog fonda na teritoriji općine Kakanj. Ostaje pitanje, kako sačuvati kvalitetni zemljišni fond, odnosno kako balansirati odnos između zahtjeva za promjenu namjene korištenja zemljišta i očuvanja njegovih poljogospodarskih i ekoloških funkcija. Kao jedna od mjera dolazi i rekultivacija, jer na području općine Kakanj, postoje velike površine degradirane u vidu rudokopa, jalovišta, te raznih deponija.

Iz naredne tabele27 je uočljivo da je intenzivnija poljoprivredna proizvodnja bila 1995. godine nego 2006. godine.

GodinaPšenica

(ha)

Kukuruz

(ha)

Livadsko sijeno

(ha)

Krumpir

(ha)

Ostalo povrće

(ha)

Voćarstvo

(ha)

1995. 231 815 3.400 410 583 1.248

2006. 83 105 3.200 150 143 1.226

27 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

18

Reljef, klima ali i kvaliteta zemljišta općine Kakanj pogodni su za intenzivno bavljenje stočarstvom. U općini Kakanj u pogledu razvoja stočarstva nije se mnogo postiglo da bi se u dovoljnoj mjeri iskoristili potencijali koji postoje za razvoj stočarstva.

Godina Goveda Ovce Svinje Konji Perad Koze KunićiKošnice pčela

1995. 5.800 11.000 2.000 440 10.500 3.400 700 3.400

2006. 5.200 14.300 2.200 320 14.500 3.500 500 3.450

Vrsta Privatno (grla/komada) Državno(grla/komada) Total

Goveđa stoka 5.100 - 5.100

Svinje 1.800 - 1.800

Ovce 7.000 - 7.000

Koze 2.900 - 2.900

Perad 16.600 - 16.600

Ostalo(cincile, kunici, ... )

1.800 - 1.800

Struktura upotrebe zemljišta (u ha)28

Vrsta Privatno vlasništvo Državno vlasništvo Total

Obrađeno neobrađeno obrađeno neobrađeno

Polja 3.075 770 - 94 3.939

Voćnjaci 862 370 62 - 1.294

Travnjaci 3.520 2.342 35 207 6.104

Pašnjaci - 944 - 636 1.580

28 Strategija razvoja općine Kakanj

19

Visoko kultivirano(staklenici)

- - - - -

Navodnjavano zemljište

- - - - -

Šume - 4.078 1.851 16.636 22.565

Total 7.457 8.504 1.948 17.573 35.482

Neobradivo zemljište

- 9 - 54 63

Turizam

Iako prostorno nije velika općina Kakanj se odlikuje izuzetnim prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnim nasljeđem. Snježni planinski vrhovi, rijeke i jezera pružaju velike mogućnosti za razvoj turizma u Kaknju. Kakanj ima odlične izglede za razvoj kako planinskog, seoskog tako i lovnog turizma. Općina Kakanj iznimno je bogata sa kulturno-povijesnim nasljeđem, koje još uvijek nije dovoljno ni istraženo a kamo li iskorišteno. Na teritoriji općine Kakanj nalaze se stara neolitska naselja u dolini rijeke Trstionice, u samom centru grada pronađeno je paleolitsko naselje i mnogobrojni značajni artefakti, koji se nalaze u raznim muzejima u Bosni i Hercegovini. Kakanj je poznat i po čuvenom Zgošćanskom stećku koji se, na žalost, ne može vidjeti u Kaknju nego ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Na teritoriji Kaknja je pronađena i kamena kugla koja još uvijek nije dovoljno istražena, a takve kugle su pronađene i u drugim općinama u Bosni i Hercegovini. U neposrednoj blizini kraljevskog grada Bobovca nalazi se i Kraljeva Sutjeska, poznata po najstarijoj džamiji u Bosni i Hercegovini koju je izgradio sultan El-Fatih. Blizu džamije nalazi se i najstariji

20

franjevački samostan, poznat po iznimno bogatoj knjižnici i starim orguljama, a to je Samostan Kraljeva Sutjeska. Općina Kakanj ima značajno planinarsko izletište Bočica na kojemu je sagrađen planinarski dom na 925 metara nadmorske visine. Često je posjećeno kako od strane domaćih planinara tako i planinara iz drugih općina. U općini Kakanj se nalazi zimsko-ljetno izletište Ponijeri, koje je opremljeno sa ski liftom, i drugim pratećim infrastrukturnim objektima za skijanje, i danas je izuzetno posjećeno mjesto, kako od strane građana općine Kakanj tako i turista iz drugih općina. Zbog velikih šumskih bogatstava i izuzetnog kvaliteta zraka ovo područje proglašeno je zračnom banjom. Kakanj je dakle područje izuzetno bogatog kulturno-povijesnog nasljeđa koje je moguće iskoristiti u i upotpuniti turističku ponudu općine Kakanj, te privući mnogobrojne turiste iz okolnih općina.

turistički kapaciteti

Vrsta usluge Privatni sektor Drzavni sektor Broj pravnih subjekata

Noćenja 135 4

Restoran 13 12

Ostalo

Kultura i sport

Svaki građanin ima pravo na sudjelovanje u kulturnom i sportskom životu, te na puni kulturni i duhovni razvoj, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Puno uživanje ovih prava zahtijeva dostupnost kulturne infrastrukture (kulturni centri, muzeji, knjižnice, kazališta itd). Općina Kakanj raspolaže sa znatnim sportskim i kulturnim kapacitetima, koji su nedovoljno iskorišteni. Najznačajnijim sportskim kapacitetima Sportskom dvoranom i malom salom upravlja Javna ustanova za kulturu i sport, koja je institucionalno najznačajniji faktor kakanjske kulture i sporta. U okviru Javne ustanove za kulturu i sport Kakanj djeluje Gradsko kino, gdje se nerijetko održavaju i kazališne predstave, kako domaće kakanjske produkcije tako i gostujućih kazališta. Pored ovog oblika institucionalne brige za kulturu i sport općine Kakanj, koja nije na zavidnom nivou, kulturni i sportski život Kakanjaca upotpunjuje i 19 sportskih udruženja iz različitih sportskih disciplina (nogomet, košarka, odbojka, rukomet, kuglanje, tenis, borilačke vještine, ribolovno društvo, šahovski klubovi te

21

planinarsko i lovačko društvo). Ovi klubovi broje veliki broj članova koji na takmičenjima pokazuju dobre rezultate. Svake godine se organizira manifestacija „Sportista godine“ gdje se uručuje priznanje najuspješnijim sportašima. Nedovoljan broj takmičenja, ali veliki broj otvorenih i zatvorenih sportskih objekata, tradicija bavljenja sportom i postignuti vrhunski rezultati vrlo su dobar preduvjet za dalji razvoj sporta na ovim prostorima, uz potrebnu financijsku podršku lokalne zajednice, institucija Zeničko-dobojske županije kao i sponzora. Nedostatak financijskih sredstava i nedefinirani kriteriji raspodjele tih sredstava neke su od prepreka za unapređenje kulturnog i sportskog života općine Kakanj.

Kultura Privatno ( u ha ) Državno ( u ha )Total

Žito496 - 496

Industrijske biljke - - -

Povrće 412 - 412

Čajevi i mirodije - - -

Trava 4.960 - 4.960

Jagodičasto voće 5 - 5

Stočna hrana 140 - 140

Ostalo 60 - 60

Potrebno je više ulagati u sport što će rezultirati masovnijem angažiranju mladih u sportu, a time i boljim sportskim rezultatima. Značajna prepreka ili otežavajuća okolnost za razvoj sporta ne samo općine Kakanj nego i drugih općina u Bosni i Hercegovini je svakako nepostojanje Zakona o sportu, koji bi pored mnogobrojnih odgovora trebao dati i ključni, a to je načini financiranja sporta i sportskih djelatnosti.29

Podaci za Federaciju Bosne i Hercegovine

29 Strategija razvoja općine/opštine Kakanj

22

ukupan broj zaposlenih 392.865 ukupan broj nezaposlenih 362.368 prosječna plaća 632

Uvidom30 u tabelarni pregled vidljivo je da općina Kakanj sa 31.12.2006. ima 43.390 stanovnika ili je to 10,8% ukupnog stanovništva na nivou kantona i treća je po broju stanovnika u kantonu ( iza Zenice i Tešnja), kolona 3 tabele. Ukupan broj zaposlenih u ZDK na kraju prošle godine bio je 66.576 od čega na općinu Kakanj otpada 6.870 ili 10,32%. I po ovom parametru zauzimamo treće mjesto u kantonu ( iza Zenice i Visokog ), kolona 4 tabele. Broj nezaposlenih u decembru31 prošle godine u kantonu iznosio je 70.583 od čega je u općini Kakanj 5.691 ili 8,1 % ukupnog broja nezaposlenih na nivou kantona. Po ovom parametru nalazimo se na petom mjesatu u kantonu( iza Zenice, Tešnja , Zavidovića i Visokog ), kolona 5 tabele., dok je na nivou općine Kakanj 630 KM i najveća je neto plaća na kantonu, kojaje za 138 KM veća od kantonalnog prosjeka.( kolona 8 ).32

Zdravstvena zaštitaJU Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj organizira i sprovodi primarnu zdravstvenu zaštitu kao i određene vidove konzultativno specijalističke zdravstvene zaštite stanovništva na području općine Kakanj. Jedan od osnovnih problema koji su izraženi u zdravstvu je nedostatak financijskih sredstava, potom nedostatak stručnog kadra (specijalista medicine), zastarjelost medicinske opreme i teškoće pri nabavci nove uslijed nedostatka sredstava za financiranje. Zbog nedostatka financijskih sredstava nabavka novih i popravka postojećih medicinskih aparata i ostale opreme skoro je nemoguća što potvrđuje procenat otpisanosti opreme (od 80 do 90 %). Uposleni u zdravstvu nezadovoljni su svojim primanjima što može utjecati na kvalitetu usluga i nezadovoljstvo korisnika. Time će se spriječiti štrajkovi, nedostatak i nekvalitetnost usluga i dobiti pravovremene dijagnoze. Pristup zdravstvenoj zaštiti je otežan zbog neophodnosti plaćanja participacije za zdravstvene usluge. Time će se spriječiti broj oboljelih uslijed nedostatka pravovremene dijagnoze i nepravilnog liječenja. Dom zdravlja i seoske ambulante su loše opremljene dok je organiziranje kućnih posjeta neadekvatno. Stanovnici

30 Strategija razvoja općine/opštine Kakanj31 kakanjske novine 32 htpp://www.kakanj.ba

23

ruralnih područja imaju loš pristup zdravstvenoj zaštiti gdje je evidentan veći broj kroničnih bolesnika. Ovaj problem bi se mogao riješiti uvođenjem sustava porodične medicine (tamo gdje još nisu otvorene). Potrebno je osigurati bolji pristup zgradi Doma zdravlja tj. osigurati prilaz i parking prostor. Trenutno stanje kadrova nije zadovoljavajuće. Nedostaje visokostručni liječnički kadar kao npr, internista, radiolog itd. Uočeni su nedostaci u informiranju građana o potrebi preventivnih zdravstvenih pregleda. Veliki broj građana nije zdravstveno osiguran što predstavlja veliki problem. Što se tiče neosiguranih lica i lica sa neriješenim statusom, to su uglavnom djelatnici na čekanju, samohrane majke i druge ugrožene kategorije.

S – PREDNOSTI W – SLABOSTI

Prateće osoblje koje svakodnevno pružaju usluge primarne i vanbolničke specijalističko – konzultantske zdravstvene zaštite žiteljima općine Kakanj

Liječnici medicine Liječnici stomatologije Medicinski tehničari

Još nezavršena implementacija izgradnje mreže objekata obiteljske medicine

Nepostojanje vlastitog kadra za pružanje usluga iz pojedinih dijelova specijalističko – konzultativne zdravstvene zaštite – internista, radiologa itd.

Zastarjelost Medicinske opreme i teškoće pri nabavci nove uslijed nedostatka sredstava za financiranje

Neriješen prilaz Domu zdravlja kao i parking prostor – neriješena izgradnja kružnog toka prometa i zaštitne zone oko Doma zdravlja

O – MOGUĆNOSTI T – P T - PRIJETNJE

Razvoj zdravstvenog turizma u Tičićima Vlastitim kadrovima i u skladu sa svojim

mogućnostima vršiti propagiranje i pritisak na izvore zagađivanja naše općine u smislu stvaranja i jačanja svijesti o ekologiji kod stanovništva i gospodarskih subjekata radi prevazilaženja tog problema

Negiranje i neadekvatan pristup problematici zdravstvene zaštite od strane gospodarskih subjekata , federalnih i županijskih institucija vlasti

Daljnja emisija polutanata koja ugrožava zdravstveno stanje na općini Kakanj33

ObrazovanjeSustav osnovnog i srednjeg obrazovanja je u nadležnosti županijskih organa i utjecaj općinskih organa je znatno oslabljen. 34

S – PREDNOSTI W – SLABOSTI

Pristup obrazovanju-teritorijalna pokrivenost Zadovoljavajuća kadrovska struktura uposlenih Postojanje predškolske ustanove Postojanje vijeća roditelja Zainteresiranost djece za obrazovanjem

Loša ekonomska situacija Nedovoljna materijalno-tehnička opremljenost

škola Slaba financijska potpora svih nivoa obrazovanju i

kulturi Zastarjele metode rada Neusklađenost obrazovnog sustava sa potrebama

tržišta

33 Strategija razvoja općine/opštine Kakanj

34 Strategija razvoja općine/opštine Kaknja

24

Nerazvijenost sela – migracija prema gradu, zanemarenost sela u pogledu obrazovanja

Nepostojanje programa za djecu sa posebnim potrebama

Neusklađenost školovanja struka i profila sa potrebama tržištu

Obrazovanje nije u nadležnosti općine Nedovoljna opremljenost knjižnica Nedostatak stručnog kadra defektologije Nezainteresiranost romske populacije za

obrazovanjeO – MOGUĆNOSTI T - PRIJETNJE

Reforma obrazovanja Uspostavljanje partnerstva između obrazovnog i

privatnog sektora Sudjelovanje u regionalnim projektima od

zajedničkog interesa Uključivanje u različite fondove, programe i

inicijative Reforma obrazovanja (BOLONJSKI PROCES, ITD.) Pobratimstva gradova, razmjena učenika i

studenata Iskoristiti potencijale dijaspore-dodatno

školovanje i studiranje (ljetna škola) Centar za vanredno školovanje (potrebe lokalne

privrede) Prelazak osnovnog školstva u nadležnost općine Zakonski propisati da je srednjoškolsko

obrazovanje obavezno

Politika u obrazovanju (kadar, programi rada... Loš materijalni status obrazovnih ustanova i

uposlenih Relativno nizak priraštaj stanovništva(natalitet) Otpor promjenama u mentalitetu i navikama

građana Kontinuiran odlazak stručnog kadra iz općine Otpor promjenama Nedovoljna razvijena spoznaja poduzetnika i

poslodavaca o važnosti obrazovanja (slabo ulaganje u obrazovanje)

Ignoriranje aktivnosti učenika i studenata Loše stanje objekata (građevina, higijena,

opremljenost...) Povećani nivo nepismenosti uslijed smanjenja

broja djece upisanih u osnovne škole

Jedan od osnovnih identificiranih problema u oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja su loši infrastrukturni uvjeti i neadekvatni sanitarni čvorovi. Krucijalni problem u Kaknju je veliki broj visokoobrazovnog kadra a nedovoljan broj radnih mjesta. U škole se upisuje, iz godine u godinu, manji broj djece što dovodi do određenih konsekvenci kao što je smanjen natalitet, migracije iz ruralnih u urbana područja, itd. Nedostatak posla dovodi da stručni kadar iz raznih oblasti napušta grad, a tako i državu. Smanjen broj djece dovodi do spajanja dvije ili više škola u jednu. Određene škole postaju područne jer zbog smanjenog broja djece ne mogu opstati kao centralne. Ovakvi problemi mogu dovesti do ozbiljnog smanjenja broja škola, a s tim i kontinuirano smanjenje upisa djece kako u srednje tako i u osnovne škole. Postoji i problem ekonomske pristupačnosti osnovnom i srednjem obrazovanju za djecu iz socijalno ugroženih porodica, problem pristupa obrazovanju djece sa posebnim potrebama, dugogodišnji neriješeni radno-pravni status pojedinih profesora i nastavnika, kao i unapređenje kvalitete obrazovanja. Većina škola posjeduje podatke o djeci iz socijalno ugroženih porodica koje se suočavaju sa otežanim financiranjem školovanja. Te podatke treba objediniti i dopuniti te zajedno sa Centrom za socijalni rad omogućiti zajednički i organiziran pristup rješavanja ovog problema. Kada su u pitanju djeca sa posebnim potrebama javlja se niz problema. U školama se provodi inkluzivna nastava tj. djeca sa posebnim potrebama uključena su u

25

redovno praćenje nastave sa ostalom djecom. Razredi imaju veliki broj učenika što nastavnom osoblju ne ostavlja dovoljno prostora da se posveti djeci sa posebnim potrebama. Nastavni kadar nije dovoljno pripremljen za rad s djecom s posebnim potrebama koja su uključena u redovnu nastavu niti su zgrade uređene za pristup učenicima sa fizičkim invaliditetom. Kada je u pitanju učešće romske djece u osnovnim i srednjim školama ne postoje jasni indikatori o broju djece koja nisu uključena u obrazovanje. S obzirom da je zakon o obaveznom osnovnom školovanju jasan, sankcije kojima bi se prisilili roditelji Roma da djecu školuju nisu efikasne, mada je činjenica da se nepoštivanje zakona zanemaruje. S druge strane, javlja se problem tradicionalnog shvaćanja o obrazovanju ženske djece u pojedinim seoskim naseljima, pa se nerijetko dešava da djevojčice odmah nakon završetka osnovne škole prekidaju školovanje da bi se posvetile domaćinstvu. Informativna kampanja o važnosti obrazovanja može doprinijeti informiranosti građana u ruralnim oblastima da shvate važnost daljeg obrazovanja svoje djece. Škole su nedovoljno materijalno-tehnički opremljene što predstavlja veliki problem pri izvođenju nastave. Razlog su opet nedovoljna financijska sredstva koja se izdvajaju na nivou županije ali i ograničeno učešće općine u pokrivanju materijalno-tehničkih troškova.35

PREDNOSTI/ NEDOSTACI SLABOSTI / DEFICITI

DEMOGRAFSKA SLIKA visok procenat radno sposobnog stanovništva

INDUSTRIJSKI POGONI iako nema značajni poljoprivredno-šumarski potencijal, Općina Kakanj posjeduje industrijske pogone kao i niz pratećih objekata, poslovnih prostora,

OBRAZOVNE INSTITUCIJE, osnovne škole, srednje škole i cijeli univerzitet.

JAKA EKONOMSKA I TRGOVINSKA PERSPEKTIVA

VELIK BROJ UBISTAVA I NASILJA OBRAZOVANJE jedan broj osnovnih škola

nema kvalitetne uslove propisane za rad KLIZIŠTA ( u brdskom reonu ) VELIK BROJ POPULACIJE tj. veliki problem

sa gustinom naseljenosti (iskorišteni su gotovo svi stambeni kapaciteti). Problem se u nekoj mjeri rješava nadogradnjom pojedinih stambenih objekata.

EKONOMIJA nedostatak povoljnih kreditnih sredstava za pokretanje i unapređenje biznisa

OGROMAN BROJ IMIGRACIJE EKOLOGIJA uređenost zelenih površina

nije na nivou potreba gradske općine

35 Strategija razvoja općine/opštine Kaknja

26

MOGUĆNOSTI / KAPACITETI PRIJETNJE / RIZICI

BRŽI RAZVOJ PRIVREDE

EKONOMIJA mogućnost korištenja raznih

fondova za regionalni razvoj

VEĆA ZAPOSLENOST STANOVNIŠTVA

REALIZACIJA PLANOVA I PROGRAMA

KULTURE I SPORTA PO EVROPSKIM

STANDARDIMA.

KORUPCIJA SIROMAŠTVO (kao produkt obogaćivanja

pojedinaca) DALJNJI RAZVOJ KLIZIŠTA

(u brdskom reonu)

NETOLERANCIJA PREMA DRUGIM VJERAMA tj. nacionalna netrpeljivost

EKOLOGIJA ne postoje ekološke svijesti, nepoštivanje standarda za uređenje životnog prostora

OBRAZOVANJE neusklađenost sistema obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada.

KULTURA I SPORT porast delikvencije kao posljedica nedostatka sadržaja za mlade.

27

SWOT ANALIZA

28

VIZIJA

Vizije razvoja općine, odnosno strateški pravci (programi):

1. Moderno uređena prostorno i urbano sređena Općina sa visokom kulturom

stanovanja i naglaskom na zaštitu životne sredine:

- Program prostornog planiranja i uređenja

- Implementacija lokalnog ekološkog akcionog plana (LEAP)

- Integrisanje sistema upravljanja okolišom sa sistemom upravljanja kvalitetom

- Program uređenja i čuvanja zelenih površina i efikasnijeg uklanjanja otpada

- Programsanacije i novi izgled devastiranih i drugih stambenih i poslovnih

objekata

- Sanacija klizišta

- Spriječavanje bespravne gradnje

- Razvijanje svijesti o kulturi stanovanja

- Povećanje sigurnosti i bezbijednosti građana

2. Konstantno unaprijeđenje saobraćajne i komunalne infrastrukture

- Unaprijeđenje stanja lokalnih cesta

- Razvoj cestovne mreže

- Razvoj mreže javnih parkinga

- Program rješavanja prometa pješaka na opasnim raskrsnicama

- Unaprijeđenje stanja komunalne infrastrukture u oblasti vodovoda i kanalizacije

- Unaprijeđenje stanja u oblasti elektrosnabdijevanja i javne rasvjete

- Unaprijeđenje stanja u oblasti snabdijevanja energentima (gas, toplane)

29

3. Administrativni i poslovni centar Kaknja

- Stvaranje pozitivnog imidža Općine u smislu promocije poslovnog centra

sarajevske regije

- Lokalni ekonomski razvoj

- Program pristupu programima Evropske unije

- Obezbjeđenje uvjeta za kvalitetan administrativni centar

4. Razvijena mreža kvalitetnih odgojno – obrazovnih, modernih i dobro

opremljenih institucija, sa razvijenim kulturnim i sportskim sadržajima

- Modernizacija i opremljenost školskih objekata

- Saradnja sa nevladinim organizacijama u cilju poboljšanja nivoa obrazovanja

- Obezbjeđenje prostora za održavanje kulturnih manifestacija

- Obezbjeđenje i unaprijeđenje prostora za sportske aktivnosti

- Razvijena mreža biblioteka

5. Uređen i dostupan sistem primarne zdravstvene i socijalne zaštite

- Doprinos razvoju primarne zdravstvene zaštite

- Program pomoći stanovništvu u stanju socijalne potrebe

- Promovisanje kulture zdravog života

30

CILJEVI

Naša općina, općina Kakanj pristupila je izradi dokumenta strategije razvoja do 2015. godine po najsavremenijoj metodi, zasnovanoj na učešću cjelokupne zajednice u kreiranju vlastite budućnosti. Općina Kakanj zacrtala je i odredila jasne ciljeve za razvoj i prosperitet.

Želja je da što veći broj građana uzme učešće u definisanju najvećih i najboljih problema u Općini, kao i načinu njihovog rješavanja i iskorišćenja postojećih potencijala. Strateški plan Općine Novo Sarajevo, Sarajevo treba da stvori preduslove za efikasan i uspješan razvoj lokalne zajednice kroz jedan transparentan proces koji će omogućiti svim građanima naše Općine da sami planiraju budućnost svoje lokalne zajednice i učestvuju u realizaciji projekta lokalnog razvoja.

Također, ciljevi općine su da u budučnosti poboljšaju zdravstvenu zaštitu svojih građana, saobraćajnu sigurnost, privredu, ekologiju, kulturu i sport itd.

Cilj je u 2015. godini živjeti u općini koja će imati sljedeća obilježja:

- Općina Kakanj je lokalna zajednica ugodnog življenja, multietična, prepoznatljivo područje modernih urbanih cjelina,

- Povoljniji pravni status u pogledu veće samostalnosti Općine, kako u okviru općine, tako i u okviru čitave BIH,a sve u interesu i za dobrobit njenih građana,

- Obezbijeđene kvalitetne uslove za: obrazovanje, zdravstvo,sport, kulturu, kulturu življenja, stanovanja,

- Izgrađenu saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu,

- Primjeren okoliš koji će sa svim ostalim Općinu Kakanj činiti privlačnu za sve poslovne i dobronamjerne ljude.

Jedan od važnih faktora je i privreda gdje općina treba u okviru nadležnosti da se zalaže i pokrene aktivnosti na stvaranju što povoljnijeg ambijenta u cilju ulaganja domaćeg i stranog kapitala na području općine. Na općini egzistiraju privredni subjekti u kojima se ostvaruju značajni novčani tokovi.

31

PROGRAMI

Da bi Općina imala veći i kvalitetniji uticaj i da bi podsticajno djelovala na privredni razvoj na svom području, neophodno je pokrenuti aktivnosti na izmjenama i dopunama propisa, odnosno pojednostavljenje procedura koje regulišu nadležnost u oblasti privrede, a u skladu sa važećim zakonskim rješenjima.

Treba sprijećiti bespravnu gradnju, kao i ukloniti bespravno izgrađene objekte. U narednom periodu skuplja se novac kako bi se izvršila još preostala deminiranja nekih dijelova naše općine. Također se, iz buđeta, odvaja i skuplja novac i pomoć za penzionere, lica sa posebnim potrebama, ratne vojne invalide, civilne žrtve rata, siromašne, itd.

Obzirom da su neki objekti na području općine ranije korišteni u oblasti kulture i sporta izgubili svoju namjenu, vijeće bi trebalo tražiti izvještaj i svoju aktivnost usmjeriti na realizaciju zaključka kojim se ovlašćuje načelnik općine da u sporu sa korisnicima objekata iz oblasti kulture poduzme sve mjere kako bi se što prije ovi objekti priveli prvobitnoj namjeni. Posebnu aktivnost treba usmjeriti na kulturni amaterizam kao oblik masovnog okupljanja svih starosnih generacija, a naročito djece i omladine. Potrebno je uvećati budžetska sredstva za oblast kulturnog amaterizma. Cilj vijeća bit će usmjerena na uspješnost rada i pomoć u osposobljavanju za širu djelatnost JU "Međunarodnog centra za djecu i omladinu Kakanj".

Prioriteti i ciljevi općine su svakako obrazovanje i odgoj djece, kao djelatnost od posebnog društvenog interesa. Općina treba nastojati da osigura lokalne potrebe stanovništva u oblasti brige o djeci, obrazovanju i odgoju, radu, kulturi, fizičkoj i tehničkoj kulturi i sportu. Također, općina putem nadležnog organa uprave prati promjene u obrazovanju i na osnovu toga treba se pridružiti inicijativi da se u proces reforme obrazovanja blagovremeno uključe i roditelji. Općina bi trebalo inicirati provođenje aktivnosti na suzbijanju maloljetne delikvencije, odvraćanje od pušenja, alkoholizma, toksikomanije i upotrebe droge i drugih poroka u osnovnim školama. Vijeće bi trebalo u okviru budžetskih sredstava stimulisati nabavku školske opreme, knjiga za biblioteke, pružati potporu instruktivnoj nastavi i svim vidovima i oblastima amaterskog,fakultativnog i van nastavnog rada.

32

MJERE ZA PROVOĐENJE

Kakanj je općina koja je prepoznala važnost životne i ekološke svijesti svojih građana i to je čini jednom od naprednih gradskih sredina. Uviđajući da se stanje životne sredine na teritoriji općine u mnogome može efikasno popraviti, općinske strukture su 2003. godine donijele odluku o podizanju projekta LOKALNOG AKCIONOG PLANA ZA OKOLIŠ (LEAP-A).

U saradnji sa regionalnim centrima okoliša, procesom javne procedure, kao partnerska organizacija izabrana je NGO EKO BIH, sa sjedištem u Sarajevu. Svrha projekta je uključivanje svih građana u odgovorno okolinsko planiranje. Prostor u kojem živimo pripada svima: za njegovu budućnost svi nose odgovornost.

Cilj projekta je izrada dokumenta kojim će se prepoznati osnovni okolisnki problemi i odabrati prioritetni ekološki zadaci. Projektom su predviđene javne kampanje koje trebaju istaknuti značaj zajedničkog planiranja zdrave budućnosti i ukazati na posljedice aktuelnih obrazaca ponašanja.

Projekt se realizuje kroz saradnju regionalnog centra za okoliš (REC-A) za srednju i istočnu Europu – ured u BiH I Švedske međunarodne agencije za razvoj i saradnju.

Također zaštita okoliša, planiranje svih građana, dovest će do boljeg življenja i povećat će ekološku i zdravstvenu svijest građana. Izgrađivat će se parkovi, šetališta , odmarališta i rekreacioni centri, kako bi se ljudi mogli odmarati, opuštati, uživati i rekrearirati. Sa lepom ćemo sami uticat na svoju oklolnu i odlučivat šta će se oko nas nalazit i gdje.

Dalje, demniranje područija od zaostalih NUS-a i MES-a omogučit će bolju sigurnost građana, miran san, manje straha itd. Deminiranje područija naše općine pomoć će boljem životu svih njenih građana, jer bi se ta područija mogla koristiti za izgradnju privrednih objekata, nekih fabrika, novih naselja i sl. Dakle moglo bi se omogučiti zapošljavanje većeg broja nezaposlenih građana ili stanovanje .

Treba voditi računa o ekologiji, zato što danas je sve manje i manje zelenih površina, prorodnih bogastava, šuma i sl. Sječa šuma se mora zaustaviti, a najveći problem je taj što su ljudi navikli zimi kao ogrijev koristiti drvo. Naša zemlja obiluje električnom energijom koja je za naš standard veoma skupa, pa grijanje na el. energiju je preskupo, što narod navodi na korištenje drva, a bespravne drvosječe na sječu i profit. Pojeftinjenjem el. energije bi se barem za 50 % smanjila besprevna sječa šuma i tako poboljšao kvalitet života. Zagađivači zraka i okoline moraju se spriječiti i to veoma brzo. Pojedine fabrike, toplane, radnje a najviše automobili, moraju se brzo kontrolisat i procesuirat, kako bi se njihovo štetno dijelovanje na okolinu smanjilo ili potpuno eliminisalo.

KAKANJ će biti gospodarski razvijena sredina i grad s bogatim kulturnim i sportskim životom, povećanom uposlenošću, boljom infrastrukturom, suvremenom i efikasnom upravom, te čuvanom okolišem i životnim ambijentom po mjeri suvremenog čovjeka.

33

LITERATURA

Strategija razvoja općine Kakanj http://www.kakanj.ba Kakanjske novine Bilten, Propisi-odluke-dokumenti-statistički pregled, JU Služba za zapošljavanje ZE-DO

Kantona Zenica

34