Upload
sanja-ruzic
View
72
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 1/31
VELEUČILIŠTE U RIJECI
STRUČNI STUDIJ TELEMATIKE
SANJA RUŽIĆ
SKLADIŠNO POSLOVANJE KAO ELEMENT LOGISTIKE U
PROMETU
SEMINARSKI RAD
Rijeka, 2012
I
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 2/31
VELEUČILIŠTE U RIJECI
STRUČNI STUDIJ TELEMATIKE
SKLADIŠNO POSLOVANJE KAO ELEMENT LOGISTIKE U PROMETU
SEMINARSKI RAD
Predmet: Logistika u prometu
Mentor: dr. sc. Miloš Ivan, prof.v.š
Studentica: Sanja Ružić, MB 2427005512/11
Rijeka, listopad 2012.
II
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 3/31
SADRŽAJ
............................................................................................................................. II
SAŽETAK................................................................................................................ IV
.............................................................................................................................. V1.UVOD...................................................................................................................V
1.1. PREDMET, PROBLEM I OBJEKT ISTRAŽIVANJA...............................................V
1.2. RADNA HIPOTEZA.........................................................................................V
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA.....................................................................V
1.4. STRUČNE ISTRAŽIVAČKE METODE...............................................................VI
1.5. STRUKTURA RADA.......................................................................................VI
2. POJAM, STRUKTURA I FUNKCIJA SKLADIŠTA U LOGISTICI.............................VII
2.1. VRSTE SKLADIŠTA...................................................................................... VII
2.2. UVJETI ČUVANJA PREDMETA SKLADIŠTENJA..............................................XIV
.....................................................................................................................XIV
2.2.1. Načela čuvanja predmeta skladištenja..........................................XIV
3. MJESTO I ULOGA SKLADIŠTENJA U LOGISTIČKOM SUSTAVU.........................XV
3.1. PROJEKTIRANJE SKLADIŠTA........................................................................XV
3.2. LOKACIJA SKLADIŠTA..................................................................................XV
3.3. TRANSPORTNA POVEZANOST SKLADIŠTA I SREDSTVA UNUTARNJEG ISKLADIŠNOG TRANSPORTA.............................................................................XVII
3.4 SREDSTVA UNUTARNJEG I SKLADIŠNOG POSLOVANJA.............................XVIII
3.5. NOMENKLATURA I ŠIFRIRANJE...................................................................XXI
3.6. EVIDENCIJA, PRIJEM I IZDAVANJE ROBE ..............................................XXII
3.6.1. Evidencija...........................................................................................XXII
3.6.2. Prijem robe........................................................................................XXII
3.6.3. Izdavanje robe...................................................................................XXIII
3.7. PRIMJENA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U SKLADIŠNOM POSLOVANJU.XXIV3.7.1. Izrada informacijskog podsustava (IPS) skladišnog poslovanja .......XXIV
3.7.2. Klasična metoda izrade informacijskog sustava...............................XXV
3.7.3. Metodologija izrade sustava..............................................................XXV
4. ZAKLJUČAK .......................................................................................XXIX
LITERATURA.......................................................................................................XXX
POPIS SLIKA.......................................................................................................XXXI
III
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 4/31
SAŽETAK
Logistički proces opskrbe naručitelja naručenih i ugovorom o isporuci utvrđenim resursima
predstavlja proces pripremanja gotovih proizvoda u skladištu. U naravi to predstavlja njihovo
pakiranje u odgovarajuću ambalažu, signiranje ili označavanje adresom, utovarom u
prijevozna sredstva, prijevoz do naručitelja, primopredaja i dopremanje pošiljke, potpisivanje
primopredaje dokumenata, ispostavljanje računa za izvršene usluge i prodanu robu te naplatu
svojih potraživanja.
U osobito složenom procesu naručivanja, pripreme, i isporuke naručenih resursa posebnu
važnost ima informacijski i telekomunikacijski sustav koji se temelji na operativnoj uporabi
suvremenog hardvera, softvera, workwera, lifewera, i netwera. Slijedom toga može se utvrditi
da skladišno poslovanje kao ključni element logistike u prometu zahtjeva visoku razinu
upotrebe intelektualnog kapitala koji se manifestira kroz stručna i specijalna znanja ljudi kao
ključnih nositelja svih logističkih funkcija i procesa.
KLJUČNE RIJEČI: skladište, logistika, promet, informacijski-telekomunikacijski sustav,
dobit/profit.
IV
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 5/31
1.UVOD
Logistički procesi i funkcije predstavljaju složeni sustav sastavljen od većeg broja različitih
sredstava i sudionika u procesu proizvodnje, pakiranja, skladištenja, isporuke, primopredaje
naručene pošiljke i naplate potraživanja. Složenost procesa zahtjeva neodgodivo korištenje
stručnih i specijalističkih znanja te suvremenog informacijskog i komunikacijskog sustava.
1.1. PREDMET, PROBLEM I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Temeljni predmet ovog seminarskog rada predstavlja skladišno poslovanje kao posebno važanelement sveukupnog prometnog logističkog sustava. Budući da je proces sastavljanja
narudžbi, njihovog prihvaćanja i isporuke naručene robe problematizirano čestom sporošću
informacijskog i telekomunikacijskog sustava za potrebe ovih istraživanja je odabran kao
temeljni problem. Temeljni objekt istraživanja pošiljka ili resurs koji se treba isporučiti
naručitelju po načelu JIT( Just In Time).
1.2. RADNA HIPOTEZA
Iz raspoložive stručne teorije i svakodnevne prakse može se zaključiti da glavnog sudionika u
logistici, a time i u skladišnom poslovanju predstavlja kupac kojemu je podređen svaki
element i svi sudionici u ovom složenom i osobito važnom sustavu, što znači da je skladišno
poslovanje isključivo u funkciji uredne opskrbe kupaca naručenim resursima.
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Svrhu ovog istraživačkog seminarskog rada predstavlja analiza svih tehnoloških postupaka i
procesa koji se javljaju u skladišnom i logističkom sustavu od pisanja narudžbenice do
isporuke naručene robe kupcu i naplate stvarnih potraživanja. Cilj je razumijeti važnost
organizacije skladišta te značenje skladišnog poslovanja radi daljnjeg uspješnog poslovanja.
Shvatiti važnost skladišta u logističkom načinu upravljanja poslovnim procesima zbog
mogućnosti unapređenja skladišnog poslovanja.
V
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 6/31
1.4. STRUČNE ISTRAŽIVAČKE METODE
Svrha i ciljevi ovog seminara podrazumijevaju metode analize, statističke metode, metode
sinteze.
1.5. STRUKTURA RADA
Važnost istraživane problematike za logistički sustav u prometu bila je razlogom da se ovaj
rad podijeli na četiri interakcijski povezana dijela.
U prvom dijelu Uvodu definirani su predmet i problem istraživanja, radna hipoteza,
svrha i ciljevi istraživanja, stručne istraživačke metode koje se koriste u ovom radu te
struktura rada.
Drugi dio rada pod naslovom Pojam, struktura i funkcija skladišta u logistiki
namijenjen je stručnom definiranju glavnih pojmova koji se koriste kao građa za ovaj
istraživački rad
Mjesto i uloga skladištenja u logističkom sustavu, naslov je trećeg dijela ovih
istraživanja u kojem se analizira način korištenja skladišta u složenim procesima opskrbe
naručitelja naručenim resursima uz strogo poštovanje JIT kao temeljnog prometno-logističkog
načela.
Na kraju u Zaključku, izloženi su temeljni rezultati ovih istraživanja kojima je
dokazana temeljna radna hipoteza sa početka ovoga istraživačkog rada.
VI
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 7/31
2. POJAM, STRUKTURA I FUNKCIJA SKLADIŠTA U LOGISTICI
Skladište je prostor u kojemu se roba preuzima, čuva od oštećenja, izdaje i otprema. Prvo se
skladište sirovine pa poluproizvodi i na kraju gotovi proizvodi. Unutarnje kruženje
uskladištene robe potrebno je da se odvija po redu.
2.1. VRSTE SKLADIŠTA
U poduzećima se skladišta međusobno razlikuju. Postoji velik broj različitih skladišta koji se
dijele po različitim kriterijima (Habek M.: Upravljanje zalihama i skladišno poslovanje; RRIFPlus d.o.o. ; Zagreb; 2002, str.5-7):
a) Ovisno o opsegu rada društva:
• Skladišta proizvodnih društava (skladišta sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, alata,
sitnog inventara, goriva, maziva i otpada)
•Skladišta društava trgovine (skladište prehrambene, tekstilne robe, obuće, građe,
elektromaterijala, građevinskog materijala, duhana, automobila).
b) Prema načinu gradnje:
• Otvorena – u njima se čuvaju materijali otporni na vremenske utjecaje, proizvodi koji
zauzimaju mnogo prostora te rasuti materijali (pijesak,ugljen i dr.).
VII
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 8/31
Slika 1: Primjer otvorenoga skladišta
• Natkrivena – tu se skladišti roba intezivnog mirisa (potrebno stalno provjetravanje), roba
kojoj ne smeta promjena temperature. Tu se najčešće ubrajaju cijevi, kabeli, drvna građa.
Slika 2: Natkriveno skladište
•Zatvorena – mogu biti u prizemnim zgradama ili i na katove, mogu se sastojat od jedne ili
više prostorija. U njima se skladišti roba koja je osjetljiva na vremenske utjecaje. Tu se
ubraja: obuća, tekstil, cement, bijela tehnika, papir, namještaj i dr.
VIII
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 9/31
Slika 3: Zatvoreno skladište
c) Prema stupnju mehanizacije:
• Niskomehanizirana – nazivaju se i klasična skladišta. U njima zaposlenici sa robom rukuju
ručno koristeći ručna kolica. Česte su povrede na radu i zaposlenici se veoma naprežu.
•Visokomehanizirana – u njima zaposlenici upravljaju raznim sredstvima kao što su viličari,
dizalice.
IX
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 10/31
Slika 4: Visokomehanizirano skladište
•Automatizirana skladišta – poslovni procesi se odvijaju uz pomoć računala, skladišni radnici
nisu potrebni, jedino u djelu nadzora. Koristi se linijski kod, automatski vođena vozila što
omogućuje lakše kretanje i kontrolu robe. Time se postiže smanjenje zaliha, povećanje
prometa skladišta, smanjuje se potreba za radnom snagom to utječe na poboljšanje kontrole
poslovanja skladišta i povećanje brzine isporuke robe potrošaču. Ovaj tip skladišta se koristi u
Jaoanu, SAD-u i Njemačkoj.
Slika 5:Automatizirano skladište
•Robotizirano skladište – to je najnoviji tip skladišta i zato se još uvijek malo primjenjuje.
Pomoću kompjutora i robota koji je nadziran videokamerom obavlja se preuzimanje i
X
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 11/31
izdavanje robe na način da se robot kreće tračnicama i uzima robu s obiju strana tračnica te
izdaje na izlazu.
Slika 6: Robotizirano skladište
d) Specijalizirana skladišta
•Silosi – posebno građena skladišta za uskladištenje uglavnom žitarica. Opremljeni su
uređajima za upravljanje i provjetravanje.
XI
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 12/31
Slika 7: Silosi
•Hladnjače – u njima se skladišti lako pokvarljiva roba jer imaju rashladne uređaje (meso,
riba, jaja, voće, povrće, sladoledi i dr.)
Slika 8: Hladnjače
•Vinski podrumi – to su namjenska skladišta, u njima se skladište vina ali i druga alkoholna
pića, zahtijevaju određenu temperaturu i opremu.
XII
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 13/31
Slika 9: Vinski podrum
•Skladišta – tankovi – podliježu posebnim uvjetima čuvanja jer se koriste za skladištenje
plina, naftnih derivata i ostale tekuće robe.
•Grijana skladišta – u njemu se čuvaju pilići, cvijeće i dr.
e) Skladišta prema vlasništvu:
•Vlastita – u vlasništvu su poduzetnika i namijenjena su čuvanju njegove robe. Može biti
samo jedno skladište (centralno) i može ih biti i više sa svrhom opskrbe određenog područja
(decentralizirana).
•Javna – usluge skladištenja se pružaju trećim osobama. Koriste ih društva kojima se ne
isplati imati vlastita skladišta ili njihove zalihe nisu kontinuirane pa unajme skladište na
određeno vrijeme uz ugovorenu naknadu. Nakon predaje robe na čuvanje u javno skladište
vlasnik treba dobiti skladišni list.
Skladišni prostor se treba projektirati u skladu sa količinama i vrstom robe koja se planira
čuvati.
XIII
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 14/31
2.2. UVJETI ČUVANJA PREDMETA SKLADIŠTENJA
Zadaci i poslovi čuvanja i smještaja robe u skladištu su; sortiranje, pronalaženje mjesta za
smještaj robe, smještanje istovrsne robe uvijek na isto mjesto, dopunsko pakiranje ako je
potrebno, čuvanje, osiguranje i kontrola zaliha uskladištene robe. Čuvanje robe sastoji se od
poduzimanja potrebnih aktivnosti u svrhu zaštite robe od količinskog propadanja, zagađenja,
kvarenja i krađe. Prirodni gubici su: gubitak na težini robe isparavanjem i isušivanjem,
rasipanje, razlijevanje, curenje, topljenje, lomljenje, kvarenje. Nasilni gubici nastaju
nestručnim rukovanjem, nemarnošću, vremenskim nepogodama i krađom.
2.2.1. Načela čuvanja predmeta skladištenja
- Roba koja lako gubi na težini skladišti se u klimatiziranim skladištima da se spriječi
njeno isparavanje i sušenje.
- Rasipanje robe se sprječava pravilnim rukovanjem.
- Lomljenje robe sa može smanjiti tako da se koristi odgovarajuće pakiranje.
- Lako pokvarljive namirnice trebaju se čuvati na odgovarajućoj temperaturi.
- Roba koja je podložna koroziji čuva se od djelovanja vlage i ostalih uzroka.
- Roba osjetljiva na vlagu čuva se u mikroklimatskim uvjetima.
- Tijekom skladištenja treba paziti na međusobni štetni utjecaj proizvoda. Npr. odvajati
proizvode intenzivnih mirisa od onih koji upijaju mirise, odvajanje kemijskih proizvoda od
namirnica, sprječavanje mašćenja, prašenja ostale robe i dr.
- Imati stalan nadzor nad skladištem kako bi se spriječile krađe
Cilj je spriječiti gubitke na robi i svesti štete na minimalnu mjeru.
XIV
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 15/31
3. MJESTO I ULOGA SKLADIŠTENJA U LOGISTIČKOM SUSTAVU
U sljedećim odlomcima prikazat će se način projektiranja skladišta. Kako izabrati najbolju
lokaciju za izgradnju skladišta. Koja se transportna sredstva koriste u skladištu te koji su
transportni putevi. Također će se opisati evidencija skladišta, prijem i izadavnje robe. Te će se
objasniti uvođenje informacijsko-telekomunikacijskog sustava koji olakšava obavljanje
poslova u skladištu.
3.1. PROJEKTIRANJE SKLADIŠTA
Projektiranje skladišta obuhvaća sve radove koji su potrebni za izvedbu skladišta i sustava
koji će se koristiti u njemu. Izgled skladišta može utjecati na brzinu ulaza i izlaza robe. Pod
izgledom skladišta podrazumijeva se predviđeno mjesto ulaza robe, visina i širina skladišnih
regala, razmak među regalima, putovi robe kroz skladište i dr. Cilj projektiranja skladišta je
stvaranje skladišnog sustava koji će zadovoljiti sve tehničke, tehnološke, informatičke,
ustrojstvene i ekološke zahtjeve uz minimalne troškove. Pogrešno projektirano i izvedeno
skladište može blokirati normalno poslovanje dugotrajnim zastojima i uskim grlima u
poslovanju skladišta. Treba pravilno projektirati i dizajnirati skladišni prostor, u skladu sa
željenim načinom i procedurama rada. Također mora biti u skladu sa karakteristikama
proizvoda koji će se u njemu skladištiti. Cilj je dobiti što veću kvalitetu a za nju platiti što
manje.
3.2. LOKACIJA SKLADIŠTA
Pod lokacijom podrazumijeva se izbor mjesta na kojem će se smjestiti skladište. Određivanje
lokacije predstavlja jednu od najvažnijih strateškihodluka u poslovanju poduzeća. Pravilnim
izborom lokacije osigurava se kvalitetna distributivna usluga te nesmetano odvijanje procesa
distribucije uz minimalne troškove. Potrebno je istražiti činitelje i pronaći metode pomoću
kojih se određuje lokacija skladišta kako bi se osigurali najkraći transportni putovi od
skladišta do mjest apotrošnje robe te niži troškovi skladištenja, transporta i dostave. Razlikuje
se šira i uža lokacija pri izboru. Šira lokacija označuje područje odabira izgradnje skladišta, a
uža lokacija označuje česticu zemlje. Na lokaciju šireg područja lokacije utječe tržište koje je
ne ravnomjerno raspoređeno. Zato skladište treba smjestiti što bliže većem broju potrošača.
Drugi čimbenik koji utječe na šire područje lokacije je vrsta robe. Skladišta za robu široke potrošnje potrebno je smjestiti bliže potrošačima jer omogućuje bržu isporuku robe, dok
XV
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 16/31
skladište za robu krajnje potrošnje gdje brzina isporuke nije vrlo važna vrsta robe kao
čimbenik nema veću ulogu. Potrebno je imati što bolje prijevozne mogućnosti. Također na
šire područje lokacije utječe mogućnost pronalaska visokostručnih radnika ako se radi
viskomehanizirano skladište. Nakon izbora šireg područja lokacije određuje se uže mjesto
lokacije na kojem se izgrađuje skladište. Na to utječe veličina terena koja mora biti dovoljna
za smještaj skladišta, pomoćnih skladišnih prostora, odlagališta ambalaže te parkinga.
Potrebno je paziti na ograničenja veličine zgrade, izgradnju pristupnih putova, pristupu
vatrogasnih vozila i dr. Skladište treba imati priključak na putnu mrežu. Pri izgradnji skladišta
treba razmotriti sve čimbenike na temelju analize izabrati najbolju lokaciju.
XVI
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 17/31
3.3. TRANSPORTNA POVEZANOST SKLADIŠTA I SREDSTVA UNUTARNJEG I
SKLADIŠNOG TRANSPORTA
Transportna služba obavlja unutarnji i vanjski transport robe. Vanjski transport je doprema
robe za potrebe trgovine i proizvodnje. Unutarnji transport označava istovar i utovar
robe,skladištenje te dostava robe iz skladišta i prijevoz gotovih proizvoda u skladište.
Djelatnosti u transportu su tehnološki određene prilikom svake promjene mjesta a to su utovar
u vozila, prijevoz, mijenjanje mjesta i položaja, istovar iz vozila, predaja robe na skladište uz
potpis dokumenata od strane naručitelja i skladištara. Također se transportom smatra svako
prenošenje robe. Skladišta su u vezi sa vrstom transporta koji za račun korisniku doprema
robu prema ugovoru od dobavljača. Transportna povezanost se obuhvaća kroz (Habek M.:
op.cit., str.30):
•Sudionike u vanjskom transportu: željeznički, cestovni, morski, riječni, zračni i cijevni
transport.
•Sudjelovanje više vrsta transportnih sredstava i sudionika koji s međusobno povezani
•Uloga špeditera u transportu: na zahtjev naručitelja provodi dopremu i otpremu robe uz
angažiranje prijevoznika.
•Povezanost vanjskog i unutarnjeg transporta sa skladištem: rob se doprema sredstvima
vanjskog transporta, a sredstvima unutarnjeg transporta se istovaruje, skladišti i doprema do
radnog mjesta.
•Dopremu i prijam robe.
•Dokumente robe u prijevozu
•Vrstu sredstava vanjskog i unutarnjeg transporta
XVII
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 18/31
3.4 SREDSTVA UNUTARNJEG I SKLADIŠNOG POSLOVANJA
Vrsta transportnih sredstava po konstrukciji i namjeni treba biti prilagođena za transport
pojedine vrste robe. Upravljanje bilo kojim transportnim sredstvom mora biti podređeno
stručnoj i ovlaštenoj osobi. Primjena skladišnih sredstava započinje nakon prijama isporučene
robe u prijemno skladište od strane dobavljača. Sredstva za diskontinuiran transport dijele se
na transportna sredstva što se kreću po utvrđenom putu obavljajući određene poslove. Koriste
se za dopremu robe iz skladišta u proizvodne pogone. Sredstva unutarnjeg transporta prema
obliku i funkciji mogu se razvrstati (Habek M.: op.cit., str.43-52):
•Obična i i specijalna ručna vozila
Slika 10: Specijalno ručno vozilo
•Ručna mehanizirana vozila – omogućuju dizanje i prijevoz tereta uz upotrebu
elektromotora
XVIII
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 19/31
Slika 11: Mehanizirano ručno vozilo
•Specijalna vozila i viličari – istovar, utovar, premještaj
Slika 12: Viličar
•Konvejeri i dizala- konvejeri služe za kontinuirano prenošenje na točno određenom putu
XIX
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 20/31
Slika 13: Konvejer
• Pomoćna sredstva – palete, kontejneri
Slika 14: Kontejner
Slika 15: Paleta
XX
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 21/31
3.5. NOMENKLATURA I ŠIFRIRANJE
Postoji mnogo predmeta s mnogo različitih naziva. Ponekad je naziv dvosmislen i nespretan,
stoga može doći do štetnih zabuna tijekom rada na skladištu. Potrebno je riješiti naziv i šifru
svakog proizvoda na skladištu da ne bi dolazilo do zabuna. Tako sređeni proizvod može
postati subjekt obrade u informatičkom sustavu proizvodne, poslovanja i opskrbe. Da bi taj
informatički sustav mogao funkcionirati potrebno je klasificirati i jedinstveno identificirati
predmete koji se obrađuju u tom informatičkom sustavu. Svrha klasifikacije je odvajanje
raznih artikala u skupine kako bi se upotrebom šifre omogućila njihova identifikacija. Tipovi
šifara (Habek M.: op.cit., str.53-64):
• Alfabetske šifre - koriste slova abecede
• Numeričke šifre - koriste isključivo brojeve
•Mnemoničke šifre – slovo ili grupa slova predstavlja neku riječ i sugerira naziv stvari
•Mješovita šifra
•Kombinirana šifra
•Linijski kod – bar-kod
Robu u skladištu treba smjestiti tako da se postigne zadovoljavajuće iskorištenje prostora,
lako pronalaženje robe te pristupačnost.
XXI
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 22/31
3.6. EVIDENCIJA, PRIJEM I IZDAVANJE ROBE
3.6.1. Evidencija
Skladištar ustrojava, provodi te obavlja kontrolu nad osobama u skladištu. Povjereno mu je
preuzimanje, čuvanje, izdavanje uskladištenih predmeta te je odgovoran za vrijednost stanja u
skladištu. Evidencija obuhvaća sve podatke vezane uz skladištenje robe pomoću kojih
skladištar ostvaruje zadatke samog skladišta. Evidencija omogućuje vođenje, obavljanje
poslovnih operacija, nadzor nad njima. Njezini podatci upozoravaju voditelja poslova na
otklanjanje nedostataka i propusta koji su se pojavili tijekom obavljanja poslova. ( Šamanović
J.: Logistički i distribucijski sustavi; Ekonomski fakultet; Split; 1999, str. 169)
3.6.2. Prijem robe
Prijem robe podrazumijevaju poslovi istovara, kontrole i evidencije primanja robe u skladište.
Na temelju prijevoznoga dokumenta (tovarni list kod željezničkog, teretnica kod pomorskog,
otpremnica kod cestovnog prijevoza, zrakoplovni tovarni list zračnog i sprovodnica kod
dopreme robe poštom) se roba zaprima. Dokument sadrži podatke o: nazivu isporučitelja,
načinu transporta, mjestu isporuke, vrsti robe, količini, težini te broju kontejnera, paleta,
kutija, omota i dr. Na temelju kontrole zaprima se roba u skladište. Osoblje zaduženo za
prijem robe treba poznavati običaj koji regulira preuzimanje robe u robnom prometu da bi se
prijem robe pravilno izvršio. Prijem robe vrši se na temelju stručnog pregleda, uspoređivanja s
uzorkom, kemijske analize, fizičkog mjerenja i vođenja uzoraka. Osim vanjskog prijema
postoji i unutarnji prijem robe. U unutarnji prijem robe spada: primitak gotovih proizvoda,
poluproizvoda, dijelova, povratak suvišnog materijala od proizvodnoga pogona te primitak rashodovanih materijala,alata, sitnog inventara i osnovnih sredstava. Dokumenti unutarnjeg
prijema su uskladištenima, povratnica te inventurna lista. (Šamanović J.: op.cit., str. 170-171)
)
XXII
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 23/31
3.6.3. Izdavanje robe
Voditelj skladišta i skladištari su odgovorni za polaganje računa uskladištenih predmeta. Kod prijema predmeta skladištari se stavljaju na mjesto kupca,a kod izdavanja na mjesto
prodavača što potvrđuju potpisom. U izdavanje robe spada priprema dokumenata za
izdavanje, provjeravanje narudžbi, pakiranje, izdavanje, kontrola točnosti izdavanja i utovara
robe na transportna sredstva. Učinkovito izdavanje robe ovisi o pravovremenoj pripremi
dokumenata, pravilnom smještaju, rasporedu i pakiranju robe i o organiziranosti i
opremljenosti skladišta. Nakon što skladištar zaprimi nalog (izdatnica, međuskladišnica,
otpremnica, dostavnica, povratnica, reversi) za izdavanje robe zadaća mu je provjeriti da li je
nalog ispravno napisan i potpisan. Za ekonomično poslovanje i učinkovit rad skladišta
potrebno je da se poslovi obavljaju u skladu s odgovarajućim načelima, pravilima i
tehnikama. Osim eksternog izdavanja robe ( izdavanje pravnim i fizičkim licima) postoji i
interno izdavanje robe ( izdavanje robe drugim organizacijskim jedinicama). Za interno
izdavanje robe koristi se dokument izdatnica, a eksterno izdavanje vrši se na temelju
otpremnica. Otpremnica se ispostavlja u pet primjeraka: skladištu, kupcu, komercijalnoj
službi, materijalnom knjigovodstvu i vrataru. Dok se izdatnica ispostavlja u četiri primjerka:
skladištu,organizaciji koja prima materijal, materijalnom knjigovodstvu te pogonskom
knjigovodstvu. Zadatak skladišne službe je uz najniže troškove osigurati što kvalitetniju
uslugu. (Šamanović J.: op.cit., str. 171-172)
XXIII
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 24/31
3.7. PRIMJENA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U SKLADIŠNOM
POSLOVANJU
Razvojem proizvodnje i trgovine došlo je do povećanja poslovnih promjena. Zbog toga se
povećao broj knjigovodstvenih transakcija koje moraju registrirati nastale promjene. Time i
raste količina obrade podataka koju se ručnom obradom ne može riješiti na optimalan način.
Zato je nastao način primjene informatike na području računovodstveno-knjigovodstvenih
poslovnih procesa. Time se podatci obrađuju elektronski. Informacijska tehnologija se dijeli
na računala,komunikacije, programsku opremu i podatke. Razvitak telekomunikacijske
opreme utječe na društveni razvitak. Informacijski sustav tvrtke ( IS) obuhvaća sve što je
vezano za prikupljanje, čuvanje, obradu i raspodjelu informacija.
3.7.1. Izrada informacijskog podsustava (IPS) skladišnog poslovanja
Pitanje kako izgraditi poslovno i tehnološko rješenje uz korištenje informatičke tehnologije u
skladištu kako bi postalo konkurentno, efikasno i isplativije, nalazi se u pravilnom pristupu
rješavanja postavljenog problema uz pomoć provjerenih i priznatih metoda. Strukturaskladišnog poslovanja uvjetovana je vrstom gospodarske djelatnosti te je različita kod
proizvodnih društava, trgovine i uslužnih djelatnosti (distribucije i transporta). Samim tim ne
postoji jedinstveni informacijski sustav ili aplikacija, koji bi mogao univerzalno riješiti
poslovni ustroj skladišnog poslovanja. U praksi se nude cjelovita rješenja s programskim
modulima ili se informacijski podsustav (IPS) izrađuje na zahtjev korisnika. Bez obzira na
izbor informacijsko – tehnološkoga rješenja programi moraju biti usklađeni prema potrebama
i strukturi društva, a posebno prema osnovnim računovodstvenim poslovnim funkcijama.
Evidencija zaliha vodi se na tri mjesta: po skladištima, u materijalnom,pogonskom,
knjigovodstvu gotovih proizvoda te u financijsko sintetičkom knjigovodstvu. Sve te
evidencije moraju prikazivati potpuno jednaka stanja. Materijalno, pogonsko i knjigovodstvo
usklađuje vrijedonsono stanje s financijskim knjigovodstvom, a količinsko stanje usklađuje sa
skladišnom evidencijom. Kod usklađivanja stanja po materijalnom, pogonskom i robnom
knjigovodstvu s količinskim stanjem u skladištima nastaju problemi. Do tih problema dolazi
zbog (Habek M.: op.cit., str.145):
XXIV
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 25/31
• krivo označenoga broja konta
•unesene pogrešne količine u skladišnu karticu materijala
• provedene količinske promjene na krivoj skladišnoj kartici materijala
• proknjižena pogrešna količina promjene od one na ispravi
• krivo izračunato stanje nakon proknjiženja isprave
• količinska promjena je proknjižena na pogrešan konto.
Nužnost informatizacije ovih segmenata poslovanja nameće se zbog važnosti održavanja
stalnih veza između navedenih poslovnih sustava i mogućnosti pogrešaka prilikom evidencije,
izračuna i prijenosa poslovnih podataka.
3.7.2. Klasična metoda izrade informacijskog sustava
Prije su se sustavi gradili tako da se težište stavljalo na potrebne obrade dok se analiza podataka obavljala usput. Radilo se u okviru uskih granica jednog sustava, nije se mislilo da
mogu postojati podaci nezavisno od tih podsustava, da pripadaju tvrtki niti da bi ih mogao
koristiti još netko tko je vezan za poslovanje. Kod takvog pristupa dolazi do loših podataka,
sumnjivih rezultata, problema oko održavanja, dugo vrijeme za izradu novih sustava i
premalog iskorištenja podataka.
3.7.3. Metodologija izrade sustava
Skup procedura koje razrađuju projekt od početnog zahtjeva do ugradnje. Može se razdijeliti
u logički niz koraka za razvoj automatiziranog sustava za bolje korištenje raspoloživih
resursa. Ova metodologija slijedi linearni model za razvoj informacijskog sustava u kojem
svaka faza provodi određene rezultate koje znače ulaz u sljedeću fazu (Habek M.: op.cit.,
str.146-147):
a) studija izvodljivosti
XXV
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 26/31
b) analiza postojećeg sustava
c) dizajn informacijskog sustava
d) izrada informacijskog sustava
e) uvođenje u rad novog sustava
f) održavanje informacijskog sustava
a) Studija izvodljivosti za projekt informacijskog podsustava skladišno poslovanje
Ova faza se nalazi u izradi svakog projekta. Služi za procjenu profitabilnosti pothvata i
donošenje odluke o postupku pokretanja projekta. Potrebno je definirati što će biti
obuhvaćeno unutar novog sustava. Treba definirati problem, svrhu, cilj i obuhvat rada.
Problem je spriječiti pogreške tijekom evidencije,izračuna i prijenosa poslovnih podataka u i
iz skladišta robe. Cilj projekta je nadzor i točnost prometa i stanja robe na skladištima te
kvalitetna veza sa ostalim IPS. Područje rada je zaprimanje, izdavanje, evidencija stanja robe
na skladištu s definiranom vezom na podsustave knjigovodstva, nabave, prodaje i
proizvodnje.
b) Analiza postojećeg sustava
Svrha je upoznavanje svih sudionika projekta s načinom obavljanja poslova i aktivnosti,
trenutno stanje i okruženje skladišta unutar područja interesa u promatranom trgovačkomdruštvu.
c) Dizajn informacijskog sustava
Osobine informatičke tehnologije omogućuju obuhvaćanje podataka i informiranje u
neposrednom dijalogu s računalom, samostalno i istodobno odvijanje raznovrsnih poslova i
obrada, sveobuhvatnost podataka za sve korisnike u informacijskom sustavu društva te
prijenos podataka između više korisnika raspoloživim komunikacijskim linijama. Ovaarhitektura omogućuje evidenciju poslovnog događaja na njegovom mjestu nastanka uz
XXVI
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 27/31
pomoć radne stanice. Nije potrebna višestruka evidencija jednog poslovnog događaja što
smanjuje broj pogrešaka. Osiguran ispis potrebnih dokumenata te prijenos podataka u
zajedničku bazu podataka. Informatički podsustav mora se uklopiti u postojeću i buduću
strukturu informacijskog sustava. Izbor opreme mora se voditi prema načelima otvorenih
informacijskih sustava da bi se omogućila kompatibilnost s ostalim računalskim sustavima,
jednostavno održavanje, mogućnost proširenja, bolja iskorištenost postojećih računalnih
kapaciteta. Potrebno je poznavati tehnologiju rada pojedinih procesa da bi se mogla izgraditi
IPS.
d) Izrada informacijskog podsustava
Na temelju zahtjeva i potreba korisnika i analize postojećeg stanja poslovnih procesa u
skladišnom poslovanju i izrađuje se programsko rješenje IPS, specificira se potrebna
informatička oprema te se utvrđuje plan izrade i uvođenja u rad pripadajuće programske
podrške. Informacijski podsustav treba podržavati sljedeće procese (Habek M.: op.cit.,
str.157-159):
- Primanje i otpremanje robe
- Stanje na skladištu
- Kartice ulaza i izlaza
- Inventura
- Otpis
- Zaduživanje i razduživanje skladišta
Zatim je ove funkcije potrebno programirati prema idejnom rješenju. Programski sustav
rješenja mora omogućiti modularnost, prilagodljivost potrebama korisnika, zaštitu od
neautoriziranog pristupa, dokumentaciju, jednostavnost korištenja, pouzdanost, smanjenje
potreba za papirnatim izvješćima i dr. Potrebno je uspostaviti bazu podataka u koju se
spremaju poslovni partneri, ustrojstvene jedinice, knjigovodstveni podaci, tečajne liste, regije,
elementi poslovanja i dr.
XXVII
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 28/31
e) Uvođenje u rad novog sustava
Prije instalacije programskog rješenja potrebno ja nabaviti potrebu opremu: računalo, server,radne stanice, komunikacijsku mrežu, operacijski sustav te sistemski software. Potrebno je
sve korisnike upoznati s načinom korištenja aplikacije.
f) Održavanje informacijskog sustava
Sustav se mora redovito održavati da bi se ispravile uočene pogreške i radi podešavanja
sustava prema poslovnim, zakonskim ili tehnološkim promjenama. Održavanje dobrog
programskog riješenja olakšava i pripadna dokumentacija ako je kvalitetno napisana i ako je
odraz stvarnog stanja informacijskog sustava.
XXVIII
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 29/31
4. ZAKLJUČAK
Logistički procesi i funkcije predstavljaju složeni sustav sastavljen od većeg broja različitih
sredstava i sudionika u procesu proizvodnje, pakiranja, skladištenja, isporuke, primopredaje
naručene pošiljke i naplate potraživanja. Skladište je prostor u kojemu se roba preuzima, čuva
od oštećenja, izdaje i otprema. Skladište treba izgraditi na optimalnoj lokaciji. Roba u
skladištu treba biti šifrirana radi lakšeg snalaženja. informacijski sustav u skladišnom
poslovanju se primjenjuje radi smanjenja papirologije i grešaka te radi lakšeg obavljanja
poslovih procesa vezanih za skladišno poslovanje.
XXIX
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 30/31
LITERATURA
1. Habek M.: Upravljanje zalihama i skladišno poslovanje; RRIF Plus d.o.o. ; Zagreb;
2002.
2. Šamanović J.: Logistički i distribucijski sustavi; Ekonomski fakultet; Split; 1999.
XXX
7/18/2019 Sanja Ruzic
http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 31/31
POPIS SLIKA
Slika 1: Primjer otvorenoga skladišta..................................................................VIII
Slika 2: Natkriveno skladište............................................................................... VIII
Slika 3: Zatvoreno skladište.................................................................................. IXSlika 4: Visokomehanizirano skladište....................................................................X
Slika 5:Automatizirano skladište............................................................................X
Slika 6: Robotizirano skladište...............................................................................XI
Slika 7: Silosi........................................................................................................XII
Slika 8: Hladnjače.................................................................................................XII
Slika 9: Vinski podrum.........................................................................................XIII
Slika 10: Specijalno ručno vozilo.......................................................................XVIII
Slika 11: Mehanizirano ručno vozilo....................................................................XIX
Slika 12: Viličar....................................................................................................XIX
Slika 13: Konvejer................................................................................................XX
Slika 14: Kontejner...............................................................................................XX
Slika 15: Paleta....................................................................................................XX