SAMOANALIZA ODJELA ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI

SAMOANALIZA ODJELA ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Pula, prosinac 2013.

1

Samoanaliza Naziv vrednovanoga visokog učilišta: Odjel za odgojne i obrazovne znanosti Naziv sveučilišta u čijem se sastavu nalazi vrednovano visoko učilište: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Godina osnutka: 2006. Adresa: Ronjgova 1, 52 100 Pula Telefon: 052/377-541 Faks: 052/377-550 Mrežna adresa: www.unipu.hr E-pošta: [email protected] Zvanje, ime i prezime čelnika visokog učilišta: Pročelnik Odjela – prof. dr. sc. Fulvio Šuran Naziv banke i broj računa preko kojeg visoko učilište posluje: Zagrebačka banka, Zagreb IBAN: HR3523600001500111239

2

1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete a) Ukratko opišite razvoj Vašega visokog učilišta i bitne događaje u posljednjih 10 godina (organizacijske promjene, preseljenja, bitne probleme u radu). Odjel za odgojne i obrazovne znanosti jedna je od sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli na kojem se više od pola stoljeća osposobljavaju učitelji i odgojitelji za osnovne škole i dječje vrtiće na hrvatskom i talijanskom jeziku; od 1948. godine u obliku Učiteljske škole, zatim od 1961. do 1977. u sklopu Pedagoške akademije pa Pedagoškog fakulteta, a zatim Filozofskog fakulteta. Godine 1999. od Filozofskog fakulteta odvaja se Visoka učiteljska škola, koja početkom 2006. godine postaje Odjel za obrazovanje učitelja i odgojitelja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Od 2011. djeluje kao Odjel za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Pročelnik Odjela je prof. dr. sc. Fulvio Šuran, a zamjenica pročelnika Odjela je doc. dr. sc. Maja Ružić-Baf. Odjel obuhvaća: o Katedru za predškolski odgoj (šef katedre: doc. dr. sc. Mauro Štifanić) o Katedru za učiteljski studij (šefica katedre: doc. dr. sc. Iva Blažević) i o Katedru za predškolski odgoj i učiteljski studij na talijanskom jeziku (v. d. šefice katedre: mr. sc.

Snježana Močinić, v. pred.). Na Odjelu se izvode sljedeći studiji: o integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij i o stručni studij predškolskog odgoja. Oba navedena studija mogu se studirati na hrvatskom i na talijanskom jeziku. Radi povećanog interesa za studijem predškolskog odgoja, na Odjelu se izvodi i izvanredni studij predškolskog odgoja po programu koji se podudara s programom redovitog studija uz reduciranu satnicu nastave na 50%. Odjel razvija i odgojne znanosti, a kao dodatak (supplement) diplomi uvedeno je rano učenje engleskog jezika (modul: Engleski jezik) i informatike (modul: Informatika), što se u praksi pokazalo kao izvanredna prednost pri zapošljavanju, jer učitelji u nižim razredima osnovnih škola vrlo uspješno izvode nastavu tih predmeta. Jedan od bitnih problema Odjela ogleda se u strukturi nastavnog kadra, a proizlazi iz činjenice da je Odjel do 2006. godine djelovao kao Visoka učiteljska škola (na kojoj su se izvodili isključivo stručni studiji), bez obaveze ispunjavanja sveučilišnih kriterija po pitanju strukture nastavnog kadra. U proteklih 7 godina struktura nastavnog kadra uvelike se poboljšala, zahvaljujući znatnom broju zaposlenika u znanstveno-nastavnim zvanjima, koji su napredovali u zvanja, ili su kao novozaposleni već bili izabrani ili su udovoljavali uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja. U trenutku integracije Visoke učiteljske škole u novoosnovano Sveučilište u Puli, novoosnovani Odjel raspolagao je sa samo 3 zaposlenika u znanstveno-nastavnim zvanjima dok ih danas, nakon 7 godina ima 10 (i dodatna 3 zaposlenika u postupku izbora u zvanje docenta). Pri osnivanju Sveučilišta, Odjel je brojao ukupno 16 djelatnika koji su radili u istim prostorima kao i današnjih 29 djelatnika. Na Odjelu se osjeća problem manjka prostora, pogotovo nastavničkih kabineta (vidi u poglavlju o prostoru). Što se tiče predavaonica, kapaciteti su također preopterećeni pa za potrebe izvođenja nastave redovito koristimo i jednu predavaonicu Fakulteta za ekonomiju i turizam (također u sklopu Sveučilišta). b) Prikažite dijagram interne organizacijske strukture Vašega visokog učilišta (vijeće, zavodi, katedre i ostalo). Upišite u dijagram broj stalno zaposlenih po svakoj ustrojbenoj jedinici. U dodatku dijagramu kratko opišite sastav i funkciju pojedinih elemenata

http://unipu.hr/index.php?id=116#c477


3

strukture. Navedite u kojim su elementima upravljačke strukture uključeni drugi dionici (studenti, poslodavci i ostali) i komentirajte njihovu ulogu i doprinos.

Slika 1. Dijagram interne organizacije Odjela za odgojne i obrazovne znanosti

Pročelnik Odjela: prof. dr. sc. Fulvio Šuran Zamjenica pročelnika: doc. dr. sc. Maja Ružić-Baf Stručno vijeće: trenutno broji 20 članova (svi nastavnici u znanstveno-nastavnim zvanjima, 5

predstavnika nastavnih zvanja, 3 predstavnika suradničkih zvanja i 2 predstavnika studenata).

Ukupan broj zaposlenika Odjela (u punom radnom vremenu) iznosi 29. Zbroj zaposlenika po katedrama veći je od ukupnog broja zaposlenika jer većina nastavnika izvodi nastavu na više katedri.

Osim elemenata strukture prikazanih na slici 1. u okviru Odjela djeluju i radne skupine koje su radna tijela privremenog karaktera. U trenutku pisanja ovog izvješća djeluju sljedeće radne skupine: o Radna skupina za usuglašavanje programa integriranog preddiplomskog i diplomskog

sveučilišnog Učiteljskog studija (na razini Republike Hrvatske) o Radna skupina za praćenje programa i uspješnost studiranja o Povjerenstvo za nabavu Odjela za odgojne i obrazovne znanosti o Radna skupina za formiranje udruge diplomiranih studenata o Radna skupina za izradu programa Sveučilišnog studija ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja o Radna skupina za analizu detaljnih izvedbenih programa (syllabusa).

STRUČNO VIJEĆE (20)

SAVJETODAVNA

TIJELA - ODBORI

ODBOR ZA NASTAVU

(6)

ODBOR ZA

KVALITETU (7)

PROČELNIK

KATEDRE

ZAMJENIK

PROČELNIKA

TAJNICA

Katedra za učiteljski

studij (22)

Katedra za

predškolski odgoj (8)

Katedra za učiteljski

studij i predškolski

odgoj na talijanskom

jeziku (8)

4

Uz radne grupe na Odjelu djeluju i predstavnici za međunarodnu suradnju i ECTS povjerenici (2) Odjela za odgojne i obrazovne znanosti. Predstavnici studenata (izabrani na studentskim izborima Odjela) uključeni su u rad Stručnog vijeća (2 predstavnika), Odbora za kvalitetu (1 predstavnik) i Odbora za nastavu i studentska pitanja (1 predstavnik). KADROVSKA STRUKTURA Tablica 1. Prikaz kadrovske strukture Odjela za odgojne i obrazovne znanosti

Red.br. Ime i prezime nastavnika UKUPNO NAPOMENA

Redoviti profesori 1. 2.

dr. sc. Nevenka Tatković dr. sc. Fulvio Šuran

2

Docenti 1 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

dr. sc. Iva Blažević dr. sc. Vjekoslava Jurdana dr. sc. Helena Pavletić* dr. sc. Mirjana Radetić Paić dr. sc. Kristina Riman* dr. sc. Aleksandra Rotar dr. sc. Maja Ružić-Baf dr. sc. Mauro Štifanić*

8

dr. sc. Maja Ružić-Baf je izabrana u višeg znanstvenog suradnika.

Izbor za docenta u tijeku

1. 2. 3.

dr. sc. Andrea Debeljuh, viši asistent dr. sc. Ivana Paula Gortan Carlin, viši asistent dr. sc. Aldo Špelić, prof.v.š.

3

Nostrifikacija diplome dokt. studija u tijeku

1. dr. sc. Sandra Kadum Bošnjak, pred.

1

Čeka nostrifikaciju diplome doktorskog studija

Viši asistenti 1. 2.

dr. sc. Neva Slani* dr. sc. Marina Diković**

2

Na doktorskom studiju

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Gea Vlaketić, v. pred. Janko Žufić, v. pred. Lorena Lazarić, v. pred. mr. sc. Snježana Močinić, v. pred. doc. mr. art. Aleksandra Rotar Đeni Zuliani, v. pred. Ivana Bančić, asistent * Iva Ćatić

8

doc.mr.art. A. Rotar - izabrana u umjetničko – nastavno zvanje docent. Iva Ćatić ima neregulirani status u MZOS-u i na Sveučilištu.

Na magistarskom poslijediplomskom studiju

1. Breza Žižović, pred. 1

Dogovor s rektor. ak. 2012./2013. god.

Nastavnici izabrani u nastavna zvanja - nisu na doktorskom

1. 2.

Damir Božić, v. pred. Marija Crnčić Brajković, v. pred.

5

5

studiju

3. 4. 5.

Marija Hauser, v. pred. Irene Rigo, v. pred. Zlatko Tkalčec, v. pred.

Pred mirovinom

* - Novozaposlenih djelatnika u ak. 2011./ 2012. i 2012./ 2013. god. je sveukupno 6. ** - Djelatnica je zaposlena na Odjelu od 01. listopada 2013. godine STRUČNO VIJEĆE Regulirano člankom 52. Statuta Sveučilišta Jurja Dobrile (1) Stručno vijeće odjela (u daljnjem tekstu: stručno vijeće) čine nastavnici u znanstveno-nastavnim odnosno umjetničko-nastavnim zvanjima, nastavnim i suradničkim zvanjima, odnosno predstavnici nastavnika i suradnika te predstavnici studenata. Broj članova stručnog vijeća odjela određuje se Poslovnikom o radu stručnog vijeća odjela. (2) Pročelnik je član stručnog vijeća po položaju. (3) Stručno vijeće: o na prijedlog pročelnika donosi Poslovnik o radu stručnog vijeća o bira i razrješuje pročelnika i zamjenika pročelnika o organizira izvođenje sveučilišnih studija u svom znanstvenom polju ili umjetničkom području o provodi dio postupka izbora u znanstvena zvanja o provodi postupak i odlučuje o izboru u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna

i suradnička zvanja i na odgovarajuća radna mjesta o provodi postupak i odlučuje o izboru na znanstvena radna mjesta o imenuje mentore asistentima o donosi odluke o studentskim pitanjima u II. stupnju o potvrđuje izbor predstojnika odsjeka odnosno šefove katedre o predlaže Senatu izvedbene planove nastave iz područja svoga djelokruga o predlaže Senatu obrazovne, znanstvene i stručne programe o obavlja druge poslove utvrđene ovim Statutom, odlukom o prijenosu ovlasti Senata ili drugim

općim aktima.

KATEDRA Regulirano člancima 57. – 60. Statuta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (1) Katedra obuhvaća srodne nastavne predmete znanstvenih odnosno umjetničkih grana unutar znastvenog odnosno umjetničkog polja. (2) Katedre se mogu osnivati na znanstveno-nastavnim odnosno umjetničko-nastavnim sastavnicama i odsjecima po načelima znanstvenog odnosno umjetničkog i nastavnoga rada u jednoj znanstvenoj odnosno umjetničkoj grani pod uvjetom da ima najmanje pet nastavnika i suradnika u radnom odnosu s punim radnim vremenom s izborom u znanstvenoj odnosno umjetničkoj grani, a od toga najmanje dva nastavnika u znanstveno-nastavnom odnosno umjetničko-nastavnom zvanju. Radi interdisciplinarnosti programa koje Odjel za odgojne i obrazovne znanosti izvodi, katedre koje djeluju pri Odjelu formirane su na temelju studijskih programa te objedinjuju sve nastavnike uključene u izvođenje dotičnih studijskih programa. Djelokrug je rada katedre: o razvijanje nastavnih predmeta objedinjenih u katedri o unapređenje znanstvenog, stručnog i nastavnog rada o planiranje i realizacija znanstvenih i stručnih projekata i studija o suradnja s drugim srodnim katedrama radi unapređivanja znanstvenog, stručnog i nastavnog

rada unutar Sveučilišta i međusveučilišnom suradnjom o poticanje interdisciplinarnog pristupa u organizaciji i izvedbi znanstveno-nastavne

djelatnosti. Rad katedre organizira i vodi šef katedre.

6

ODBORI Odbor za nastavu: o razmatra i rješava zamolbe studenata Odjela. Odbor za upravljanje kvalitetom: o organizira, koordinira i provodi postupke vrednovanja i razvija unutarnje mehanizme

osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete o planira strategiju unapređenja kvalitete Odjela o provodi program procjene i postupak unaprjeđenja kvalitete Odjela o utvrđuje i razvija indikatore kvalitete o istražuje kvalitetu općih i specifičnih kompetencija ostvarenih studijskim programom o unaprjeđuje kriterije za provjeru rezultata nastavnog procesa o analizira i prezentira dokaze o unaprjeđenju nastave. c) Navedite strukturu čelništva Vašega visokog učilišta (dekan, prodekani, pročelnik odjela i ostali) i kratko opišite njihovu ulogu i način izbora.

Tablica 2. Funkcije, uloge i način izbora čelnika ustanove

Funkcija Uloga Način izbora

Rektor Ima ovlasti ravnatelja ustanove, predstavlja i zastupa sveučilište1

Bira ga Senat natpolovičnom većinom svih glasova

Prorektori za: o nastavu i studente o poslovne odnose i

financije o međunarodnu suradnju o znanost i istraživanje

Pomažu rektoru u obavljanju poslova iz domena/područja za koje su izabrani 2

Bira ih Senat na prijedlog rektora natpolovičnom većinom svih glasova

Pročelnik odjela Predstavlja odjel, rukovodi njegovim radom i odgovoran je za djelatnost odjela3

Pročelnik se bira na sjednici stručnog vijeća odjela tajnim glasovanjem. Za pročelnika je izabran kandidat koji je dobio natpolovičnu većinu glasova svih članova Stručnog vijeća. Izbor pročelnika potvrđuje Senat na prvoj sljedećoj sjednici.

Zamjenik pročelnika Pomaže i zamjenjuje pročelnika 4

Zamjenika pročelnika bira stručno vijeće odjela javnim glasovanjem natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova na prijedlog pročelnika.

d) Ako je vaše visoko učilište sastavnica sveučilišta, navedite elemente integracije. Sveučilište je ustrojeno znanstveno-nastavnim sastavnicama (fakultet/sveučilišni odjeli) te drugim sastavnicama i ustrojstvenim jedinicama. Sastavnice su Sveučilišta odjeli koji su strukturirani po kriteriju klasifikacije znanosti, po područjima (društveno, humanističko, umjetničko i biotehničko) i poljima (ekonomija, odgojne znanosti) tako da se djelatnost povezuje u nastavnoj i istraživačkoj djelatnosti. Fakultet i odjeli

1 Detalje vidjeti u Statutu članak 14. do 23. 2 Statut, članak 24. 3 Statut, članak 49. 4 Statut, članak 51.

7

su strukturirani uvažavajući znanstvene i druge kriterije, ali i specifičnosti akademskoga i društvenoga konteksta Sveučilišta. Sveučilište se organizira po principu integrirane strukture, primjenjujući odjelski tip organizacije sa zajedničkim službama, što omogućuje efikasan i kvalitetan način ostvarenja misije, ciljeva i strategije razvoja. Ustrojene službe i uredi su: o Informatička služba o Služba za financijsko-računovodstvene poslove o Služba za opće poslove i nabavu o Služba za pravne i kadrovske poslove o Služba za studente i ISVU o Ured za kvalitetu o Ured za međunarodnu suradnju o Ured za znanost i istraživanje o Ured za priznavanje IVK Knjižnična djelatnost izvodi se u okviru Sveučilišne knjižnice unutar koje djeluju i odjelne knjižnice. Cjelokupna se pravna regulacija izrađuje na razini Sveučilišta, a donosi je Senat. Značajna se područja djelatnosti reguliraju i kroz djelovanje sveučilišnih odbora/povjerenstava/radnih skupina: o Glavni odbor za kvalitetu o Odbor za izdavačku djelatnost o Odbor za nastavu o Odbor za planiranje i proračun o Odbor za znanstveni i umjetnički rad o Vijeće za poslijediplomske studije o Etičko povjerenstvo o Radne skupine za praćenje i izvješćivanje o ciljevima iz programskih ugovora o Povjerenstvo za studente s invaliditetom. e) Navedite temeljne vrijednosti i načine nadgledanja etičnog ponašanja u vašim aktivnostima povezanima s istraživanjem, nastavom i odnosom prema studentima. Etičnost je jedna od temeljnih vrijednosti Sveučilišta definiranih Razvojnom strategijom Sveučilišta. Pitanje etičnosti regulira se na više načina: Etički kodeks Članak 89. Statuta Sveučilišta Senat donosi etički kodeks o profesionalnom i javnom djelovanju znanstvenika, nastavnika, suradnika i drugih zaposlenika sukladan dostojanstvu i ugledu Sveučilišta. Etički kodeks5 prihvaćen je na 14. sjednici Senata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli dana 19. studenog 2008. godine (Klasa: 003-08/08-02/88-01, Ur. broj: 380/08-01/-1). Etičkim se kodeksom definiraju temeljne vrijednosti iz područja a. Akademska sloboda b. Profesionalno ponašanje c. Ljudska prava d. Jednakost i pravednost

kao i neprihvatljiva ponašanja, kao što su diskriminacija i uznemiravanje. Nadalje, definiraju se etički prihvatljivi uzusi kod profesionalnih prava i obveza.

5 Dostupno na: www.unipu.hr/uploads/media/Eticki_kodeks.doc

http://www.unipu.hr/uploads/media/Eticki_kodeks.doc

8

Brigu o provedbi i poštivanju Etičkoga kodeksa, tumačenje Etičkoga kodeksa i provođenje postupka utvrđivanja povrede Etičkoga kodeksa vrši Etičko povjerenstvo6. Rad Etičkog povjerenstva definiran je Pravilnikom o radu etičkog povjerenstva (Klasa: 003-05/09-01/02-01, Ur. broj: 380/09-01/-1)7. Uz to, Sveučilište je 30. travnja 2010. godine potpisalo Deklaraciju o pristupanju Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu o zapošljavanju istraživača8 te je 21. ožujka 2012. dobilo priznanje Europske komisije za uspješnu primjenu Strategije ljudskih resursa za istraživače. f) Ukratko opišite misiju i viziju u skladu sa strategijom Vašega visokog učilišta i ocijenite njezino ostvarenje preko programa koje izvodi Vaše visoko učilište (odnosi se na studijske programe, politiku zapošljavanja, međunarodnu dimenziju, znanstvenu djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje i slično). Misija, vizija i vrijednosti Sveučilišta definirane su Razvojnom strategijom koja je donesena na 42. sjednici Senata Sveučilišta, 13. lipnja 2011. Izjava vizije Sveučilište Jurja Dobrile u Puli postat će jedinstveno, otvoreno, inkluzivno i prepoznatljivo Sveučilište, usmjereno k održivom razvoju, povijesnom, kulturnom i prirodnom nasljeđu, te povezano s društvenom zajednicom. Sveučilište će ostvariti načela Bolonjske deklaracije te pružati konkurentne programe s visokom razinom mobilnosti studenata, nastavnika i administrativnog osoblja. Razvit će programe koji se temelje na principima održivog razvoja te će se napraviti iskorak prema prirodnim znanostima (održavanje i očuvanje Jadranskog mora i priobalja) te tehničkim znanostima. Izjava misije Sveučilište provodi i razvija znanstveno-istraživačku, umjetničku i nastavnu djelatnost temeljenu na specifičnostima istarske baštine u suradnji s lokalnim, nacionalnim i međunarodnim javnim gospodarskim subjektima. Inoviranjem i razvojem postojećih društvenih, humanističkih i umjetničkih programa Sveučilište ostvaruje kvalitetne, suvremene i originalne sveučilišne programe koji prate potrebe tržišta te razvija poslijediplomske specijalističke i poslijediplomske doktorske programe koji dovode do visoko specijaliziranih kadrova i do obrazovanja u skladu sa zahtjevima cjeloživotnog obrazovanja. Sveučilište osigurava visoki studentski standard; pruža socijalnu, psihološku i znanstvenu podršku studentima; razvija sadržaje za veće uključivanje studenata u znanstveno–istraživačke i umjetničke procese i projekte; podiže kvalitetu komunikacije i dostupnost službi na višu razinu te kroz povezanost s okruženjem brine o karijeri studenata. Sveučilište pruža podršku usavršavanju i razvoju administrativnog osoblja te znanstvenu i financijsku podršku razvoju karijere nastavnika. Vrijednosti 1. Znanje i izvrsnost 2. Originalnost i inovativnost 3. Ljudi 4. Individualizacija i kreativnost 5. Otvorenost (inkluzivnost) 6. Etičnost 7. Društvena odgovornost 8. Baština i višejezičnost

Strategijom su se definirale strateške namjere Sveučilišta putem općenitih namjera (misija, vizija, vrijednosti) i putem ciljeva za funkcionalna područja:

i. nastava i studenti ii. znanost i istraživanje

6 Etičko povjerenstvo imenovano je odlukom rektora od 18. studenog 2009. (Klasa: 003-08/09-02/48-01, Ur. broj: 380/09-01). 7 Dostupno na: http://www.unipu.hr/uploads/media/Eticko-povjerenstvo_01.pdf 8 Dostupno na: http://www.unipu.hr/uploads/media/DEKLARACIJA.pdf

http://www.unipu.hr/uploads/media/Eticko-povjerenstvo_01.pdf

http://www.unipu.hr/uploads/media/DEKLARACIJA.pdf

9

iii. međunarodna suradnja i mobilnost iv. poslovna suradnja i financije

Daljnja se razrada ovih ciljeva provodi kroz akcijske planove svakog područja te kroz tzv. „podstrategije/akcijske planove“ sastavnica Sveučilišta koje su izrađene ili su u postupku izrade. Dio se ciljeva provodi i putem ciljeva odabranih za Ugovor o punoj subvenciji participacije redovitih studenata u troškovima studija u akademskim godinama 2012./2013., 2013./2014. i 2014./2015., a cjelokupni je sustav poduprt postupcima i aktivnostima Sustava osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete. Pri Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti djeluju dva studija: Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij i Stručni studij predškolskog odgoja, oba na hrvatskom i talijanskom jeziku.

1) Cilj je podizanje razine Stručnog studija predškolskog odgoja na razinu sveučilišnog te je stoga u fazi izrade plan i program Sveučilišnog studija predškolskog odgoja Rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji bi se u predstojećem razdoblju trebao početi izvoditi.

2) Cilj je također usklađivanje Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija s drugim učiteljskim studijima u Republici Hrvatskoj. Također bi trebalo reaktivirati modul Animator slobodnog vremena radi konkurentnosti na tržištu i specifičnih područja Istarske županije kao turističke destinacije.

S obzirom na to da je jedan od strateških ciljeva Odjela za odgojne i obrazovne znanosti, prema Razvojnoj strategiji Sveučilišta, promjena stručnog studija Predškolskog odgoja u sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, potreba za znanstveno-nastavnim kadrom bit će povećana. Odjel razvija i afirmira pojačane kolegije vezane za informacijsko-komunikacijske tehnologije, strani jezik (engleski) te osposobljavanje animatora slobodnog vremena. Pojačani kolegiji iz informatike i engleskog jezika u praksi su se pokazali kao izvanredna prednost pri zapošljavanju jer se u nižim razredima osnovnih škola vrlo uspješno izvodi nastava iz tih područja. Dosadašnja praksa, a i budući razvoj Odjela usmjeren je prema razvoju obrazovnog sustava primjenom europskih načela i standarda obrazovanja (Europa 2020). Nastava i studenti Sveučilište Jurja Dobrile u Puli stremi k najvišim akademskim vrijednostima i poštuje načelo razvijanja kvalitetnog obrazovanja utemeljenog na ishodima učenja kroz tri razine sveučilišnih studija i cjeloživotno obrazovanje. Ono mora biti sukladno potrebama zajednice i gospodarstva i usmjereno na razvoj pojedinca i društva u regiji. Sveučilište se obvezuje na suradnju sa svim obrazovnim institucijama i razvoj kvalitetnih nastavničkih studija i programa za različita zanimanja. Za iduće razvojno razdoblje definiraju se sljedeće priroritetne aktivnosti:

1. Aktivnosti vezane za akreditaciju novih studijskih programa i uvođenje programa cjeloživotnog učenja

1.1. Stručni studij predškolskog odgoja razviti u sveučilišni studij (2011. – 2015.) 1.7. pokrenuti programe cjeloživotnog učenja koje će nuditi svaki odjel.

2. Aktivnosti vezane za povećanje kvalitete i uspješnosti studiranja

2.1. zaposliti veći broj asistenata i novaka (2011. – 2015.) 2.2. osmisliti i implementirati mehanizme istraživanja uzroka neučinkovitog studiranja (prolaznost na kojegijima i svim godinama studija) i mjere za povećanje učinkovitosti i smanjenje trajanja studija) 2.3. osmisliti i implementirati mehanizme stručnog usavršavanja i unaprjeđenja kompetencija nastavnika

10

2.4. provesti reviziju silaba, posebice reviziju ishoda učenja za sve kolegije na svim godinama svih studijskih programa i definirati ishode učenja cjelokupnih studijskih programa 2.5. osmisliti aktivnosti poticanja potpune implementacije e-učenja na svim znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama Sveučilišta.

g) Objasnite u čemu je značaj i posebnost Vaše institucije u odnosu na slične institucije u RH u vašem znanstvenom području. Odjel razvija i afirmira pojačane kolegije (module) vezane za informacijsko-komunikacijske tehnologije, strani jezik (engleski) te osposobljavanje animatora slobodnog vremena. Pojačani kolegiji iz informatike i engleskog jezika u praksi su se pokazali kao izvanredna prednost pri zapošljavanju jer se u nižim razredima osnovnih škola vrlo uspješno izvodi nastava iz tih područja. Radi specifičnosti regije koja njeguje dvojezičnost i multikulturalnost Odjel nudi mogućnost studiranja na hrvatskom i talijanskom jeziku za oba redovna studijska programa koji se na Odjelu izvode (sveučilišni učiteljski i stručni predškolski studij). h) Osvrnite se na moguća preklapanja djelatnosti Vaše institucije sa djelatnošću slične institucije na istome sveučilištu. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli relativno je malo i vrlo mlado sveučilište (osnovano tek prije sedam godina) te kao takvo nema poteškoća s preklapanjima djelatnosti različitih sastavnica (Odjela i samostalnih studija). i) Priložite dokumente sa strategijom i postupcima za osiguravanje kvalitete znanstvenog i nastavnog rada na Vašem učilištu, ocijenite stupanj njegove provedbe i očitujte se o godišnjem izvještavanju. Sveučilište je ustrojilo Sustav osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete (SOUK) i svi su dokumenti definirani na razini Sveučilišta. Postoji:

1. Pravilnik o Sustavu osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli 2. Priručnik kvalitete Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli 3. Pravilnik o akreditaciji studijskih programa 4. Pravilnik o vrjednovanju programa obrazovanja odraslih

Ured za kvalitetu u studenom 2012. godine pripremio je dokument Strategija sustava za kvalitetu kao potpora upravljanju, odlučivanju i razvoju Sveučilišta. Strategiju je prihvatio Glavni odbor za kvalitetu i Sveučilišni savjet. Procedura je nakon toga stala. Svi postupci koji se u SOUK-u provode definirani su Priručnikom kvalitete (aktualna verzija iz ožujka 2013). Sukladno planu aktivnosti ustrojbenih jedinica provodi se određeni broj postupaka po čijem se završetku izrađuju izvješća. Ustrojbene jedinice također izrađuju izvješća na kraju akademske godine koja se podnose stručnim tijelima (stručna/fakultetska vijeća i Senat). Za primjer prilažemo izvadak iz posljednjeg izvješća Odbora za kvalitetu Odjela za odgojne i obrazovne znanosti: U tijeku akademske godine 2012./2013. Odbor za kvalitetu Odjela sastao se tri puta (zapisnici sa sastanaka priloženi su kao dodatak ovom izvješću) pri čemu je raspravljao i predlagao aktivnosti vezane uz unutarnju organizaciju Odjela, prvenstveno vezano uz razdoblje naknadnog praćenja u postupku vanjske prosudbe Sveučilišta od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje, kao i o aktivnostima nevezano uz reakreditaciju, a u cilju povećanja kvalitete Odjela. Uz sastanke, članovi Odbora za kvalitetu bili su aktivni u radu raznih radnih grupa (za kadrovsku politiku, za strategiju Odjela, za ishode učenja, za reviziju detaljnih izvedbenih programa, za intervjuiranje kandidata za upis na studije Odjela, za javnu nabavu), u organizaciji znanstvenog skupa „Dani Mate Demarina“, povjerenstvu za nastavu i studentska pitanja, uredništvu časopisa „Metodički obzori“, kao i u praćenju rada i komuniciranju s Glavnim odborom za kvalitetu Sveučilišta.

11

j) Navedite tijela koja se kontinuirano bave područjem osiguravanja kvalitete. Procijenite njihov rad u proteklih pet godina. Ustroj Sustava osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete čine sljedeća tijela: o Glavni odbor za kvalitetu Sveučilišta, kao jedinica za unutarnji sustav osiguranja i

unaprjeđivanja kvalitete o Ured za kvalitetu Sveučilišta o Odbori za kvalitetu sastavnica Sveučilišta o rektor Sveučilišta, Senat Sveučilišta i Sveučilišni savjet.

Tijela Sustava djeluju integrirano i dijele odgovornost za kvalitetu u svim područjima djelovanja Sveučilišta. Sva tijela Sustava, u skladu sa svojom nadležnošću, odgovorna su za donošenje dokumentacije Sustava te provođenje mjera i aktivnosti koje iz nje proizlaze. Za koordinaciju djelovanja tijela Sustava odgovoran je Glavni odbor za kvalitetu Sveučilišta. Odjel za odgojne i obrazovne znanosti Tijela koja se bave osiguravanjem kvalitete na razini Odjela su: Odbor za kvalitetu, Povjerenstvo za nabavu, Povjerenstvo za nastavu i studentska pitanja, Radna skupina za praćenje programa i uspješnost studiranja, Radna skupina za usuglašavanje programa integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog Učiteljskog studija (na razini Republike Hrvatske) i Radna skupina za analizu detaljnih izvedbenih programa (syllabusa). Prema uputama vanjske prosudbe osnovana je Radna skupina za ishode učenja studijskih programa koja je po obavljenom poslu završila s radom. Većina spomenutih povjerenstava i radnih skupina osnovana je nakon dobivenih sugestija u postupku vanjske neovisne prosudbe sustava. k) Navedite i ukratko obrazložite glavne strateške ciljeve koje uprava visokog učilišta nastoji ostvariti u svom mandatu i moguće poteškoće na koje nailazi prilikom njihova ostvarivanja (odnosi se na studijske programe, politiku zapošljavanja, međunarodnu dimenziju, znanstvenu djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje i slično). Prema Razvojnoj strategiji, strateške su namjere Sveučilišta:

1. Razvoj Sveučilišta prema izvrsnom i inkluzivnom visokom obrazovanju koje će se znati suočiti s različitim zahtjevima studenata, zaposlenih i društva 21. stoljeća. 1.1. Osnaživanje znanstveno-istraživačkog rada u okviru formalne edukacije (diplomski, magistarski radovi i doktorske disertacije) i jača integracija znanstveno-istraživačkog rada s nastavnim procesom. Kreirati moderan, rezultatima istraživanja i praktičnim iskustvima poduprt nastavni proces utemeljen na znanstvenoj infrastrukturi i sustavima za prijenos znanja u koje se ulaže. 1.2. Povećanje sudjelovanja u međunarodnim projektima i bolje korištenje pretpristupnih fondova EU-a i programa zajednice. 1.3. Formiranje i ažuriranje baze podataka o znanstveno-istraživačkim i umjetničko-istraživačkim dostignućima Sveučilišta. 1.4. Osnaživanje interaktivne nastave postavljajući studenta u središte nastavnog procesa. 1.5. Smanjenje prosječnog vremena studiranja i poticanje efikasnosti studiranja. 1.6. Poboljšanje usluga studentima putem svih ureda i službi Sveučilišta. 1.7. Oblikovanje novih modela podrške osobama s posebnim potrebama, razvojnim poteškoćama, teškoćama u komunikaciji i teškoćama u socijalnoj integraciji. 1.8. Dosljedna primjena europskog sustava za prijenos bodova i kontinuirano unapređenje primjene Bolonjskog procesa. 1.9. Otvoriti mobilnost studenata unutar Sveučilišta. Omogućiti studentima da upisuju predmete različitih studijskih programa.

12

1.10. Intenzivirati mobilnost studenata i istraživača te suradnja sa sveučilištima u zemlji i inozemstvu. 1.11. Podrška aktivnostima i projektima studenata te zaposlenika: stručne tribine i skupovi, časopisi, predstave, koncerti, izložbe, stručna predavanja, kulturne i umjetničke manifestacije; organizacija sveučilišnog centra za sport.

2. Unaprjeđenje i afirmacija onih programa po kojima je Sveučilište bilo do danas

prepoznato, uz širenje u nova područja vodeći računa o interdisciplinarnosti i transdisciplinarnosti kako bi se osnažilo Sveučilište. Uravnotežiti razvitak „postojećih“ i „novih“ studijskih programa i dati razumnu prednost onima za koje društvo iskazuje interes i potrebu. 2.1. Omogućiti organizacijski redizajn Sveučilišta s obzirom na navedene zahtjeve (3), a sukladno zakonskim aktima RH. 2.2. Poduzeti sve potrebne aktivnosti za ulazak u područje tehničkih znanosti putem preddiplomskog studijskog programa i suradnje s istraživačkim centrima u tom području. 2.3. Pokretanje novih doktorskih studija – interdisciplinarnih i interinstitucionalnih, domaćih i međunarodnih. Inicirati zajedničke doktorske studije sa sveučilištima u zemlji i inozemstvu, jer se njima ostvaruju gotovo svi kriteriji Bolonjske deklaracije. 2.4. Promicati "europsku dimenziju" u osiguranju kvalitete, vrednovanja i akreditacije na svim razinama podučavanja i istraživanja.

3. Razvoj sveučilišnih kapaciteta kako bi se osigurali izvrsni uvjeti studiranja i rada za zaposlene te širu zajednicu na način da se promiče i ostvari društveno odgovorno poslovanje. 3. 1. Kontinuirano investicijsko ulaganje. U tekućoj fazi razvoja sveučilišnih kapaciteta u izgradnji je studentski dom i restoran. Potom će se pristupiti uređenju zgrade za Sveučilišnu knjižnicu i odjele kojima je sadašnji prostor nedostatan, među kojima je i Odjel za odgojne i obrazovne znanosti. Uređenje objekata u prostoru opće bolnice značajno je i s gledišta uređenja i zaštite napuštenih objekata. 3. 2. Veća dostupnost kapitalne opreme istraživačima, izrada i ažuriranje baze podataka. Ravnomjerna nabavka opreme za sva područja znanosti. 3. 3. Dati potpuni doprinos razvoju regije obavljajući sve poslove i aktivnosti na Sveučilištu s visokim stupnjem kvalitete što će dovesti do veće i značajnije uloge koju će Sveučilište imati u regiji i široj društvenoj zajednici.

4. Uspostaviti partnerstvo s Institutom za poljoprivredu i turizam u Poreču i Centrom

za istraživanje mora u Rovinju Instituta Ruđer Bošković Zagreb s ciljem razvoja novih studijskih i istraživačkih programa koji njeguju i razvijaju sve istarske posebnosti i koji su potrebni društvu. 4.1. Dostizanje kvalitetnije ravnoteže između nastavnog i istraživačkog rada Sveučilišta. 4.2. Izrada prijedloga novih i prepoznatljivih studijskih programa.

5. Osnažiti znanstvena i umjetnička istraživanja osnivanjem sveučilišnih zavoda iz

društvenog područja, humanističkog područja i umjetničkog područja čiji će sastavni dio biti centri predloženi od odjela. 5.1. Utvrditi (analizirati) i kontinuirano pratiti istraživački profil Sveučilišta prema kriteriju izvrsnosti te osigurati učinkovitu organizacijsku infrastrukturu, planiranje i upravljanje istraživanjima i istraživačkim kapacitetima, efikasno prikupljanje i diseminaciju informacija. 5.2. Strategija ljudskih resursa za istraživače i njen Plan aktivnosti implementiraju se kao sastavni dio Razvojne strategije Sveučilišta. 5.3. Poticati znanstveno-istraživačku suradnju s nacionalnim i međunarodnim sveučilištima i istraživačkim centrima.

13

5.4. Kontinuirano informiranje i poticanje zaposlenika u svim zvanjima da apliciraju na Maria Curie i ostale stipendije.

6. Biti sveučilište kojim se vrlo dobro upravlja, financijski sigurno i primjer dobre

prakse u korporativnom i akademskom upravljanju.

7. Primjena akademskog istraživanja u okruženju. Popularizacija znanosti. Strateške se namjere dalje razlažu na razini funkcionalnih područja i na razini sastavnica Sveučilišta. U osnovne strateške ciljeve također se mogu svrstati ciljevi odabrani za Ugovor o punoj subvenciji participacije redovitih studenata u troškovima studija u akademskim godinama 2012./2013., 2013./2014. i 2014./2015.: 1. Povećanje broja osoba sa završenim studijem u tehničkim, biotehničkim i prirodnim (STEM) područjima te u informatičko-komunikacijskom području i u interdisciplinarnim studijima vezanim uz ova područja. 2. Olakšanje pristupa i osiguravanje kvalitete studija za studente starije od 25 godina. 3. Studijski programi utemeljeni na principu ishoda učenja s ECTS bodovima procijenjenim na temelju radnog opterećenja studenata potrebnog za stjecanje predviđenih ishoda učenja i u skladu s potrebama osobnog razvoja te društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske. 4. Povećanje međusveučilišne i međufakultetske suradnje. 5. Povećanje suradnje s gospodarstvom i lokalnom zajednicom u pitanjima od interesa za studente, studije i nastavu. Razvojnom strategijom Odjela za odgojne i obrazovne znanosti od 2013. do 2018. godine predviđena su sljedeća područja planiranja: 1. Sveučilišni programi

1.1. Postojeći programi 1.2. Novi program

2. Studenti 3. Zaposlenici 4. Razvoj 5. Različitosti 6. Prioriteti 1. SVEUČILIŠNI PROGRAMI 1.1. Postojeći programi Inicijativa/cilj Pri Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti djeluju dva studija: Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij i Stručni studij predškolskog odgoja. Za oba studija studiranje je omogućeno na hrvatskom i talijanskom jeziku. Osim za redovne studente, Stručni studij predškolskog odgoja izvodi se i za izvanredne studente. 1) Cilj je podizanje razine Stručnog studija predškolskog odgoja na razinu sveučilišnog studija te

je stoga u izradi plan i program Sveučilišnog studija predškolskog odgoja Rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji bi se u predstojećem razdoblju trebao početi izvoditi.

2.) Cilj je također usklađivanje Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija s drugim učiteljskim studijima u Republici Hrvatskoj. Također bi trebalo reaktivirati modul Animator slobodnog vremena radi konkurentnosti na tržištu i specifičnih potreba Istarske županije kao turističke destinacije.

14

1.2. Novi programi Inicijativa/cilj

1) Osnivanje novoga studijskog programa preddiplomskog trogodišnjeg studija Inkluzivna pedagogija.

2) Osnivanje sveučilišnog diplomskog studija predškolskog odgoja Rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

3) Razviti postojeće programe učiteljskog i odgojiteljskog studija na talijanskom jeziku u svrhu uključivanja studenata iz EU (posebice iz Italije i Slovenije).

4) Organiziranje cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgojitelja uz mogućnost ponude različitih programa (razlikovni program sa stručnog na sveučilišni studij, edukacija za dadilje, edukacija za asistente u nastavi, informatička edukacija, edukacija za strane jezike, priprema djece za školu).

5) Mogućnost otvaranja novih studijskih programa u skladu s potrebama tržišta rada. 6) Osnivanje novoga interdisciplinarnog studija Komunikacija i umjetnost. Svi programi će se realizirati na hrvatskom i talijanskom jeziku. Resursi Zbog pomanjkanja ljudskih resursa iz polja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti pri osnivanju novoga studijskog programa preddiplomskog trogodišnjeg studija Inkluzivna pedagogija, program će se realizirati u suradnji sa Sveučilištem u Kopru. Organiziranje cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgojitelja provodit će se u suradnji s osnovnim školama i predškolskom ustanovama Istarske županije. 2. STUDENTI Inicijativa/cilj

1) Pojačano korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavnom procesu. 2) Opremanje nastavničkih kabineta. 3) Opremanje knjižnice. 4) Osnivanje udruge bivših studenata (Alumni club).

3. ZAPOSLENICI Inicijativa/cilj

Cilj je daljnje zapošljavanje znanstveno-nastavnog kadra, odnosno postupanje premu Planu kadrovskih potreba Odjela za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli donijetom za razdoblje 2012. – 2017. god. Naime, uvidom u trenutno stanje kadrovske problematike zaključujemo da se prioriteti pri zapošljavanju znanstveno-nastavnih kadrova mogu definirati na sljedeći način: o jedan docent ili više za pedagoške kolegije o jedan docent ili više za kolegije iz hrvatskog jezika i književnosti o jedan docent ili više za psihološke kolegije o jedan docent ili više za matematičke kolegije o jedan docent ili više za informatičke kolegije o jedan docent ili više za glazbene kolegije.

Sadašnji i daljnji razvoj Odjela temelji se na afirmaciji pojačanih kolegija vezanih uz

informacijsko-komunikacijske tehnologije, strani jezik (engleski) te osposobljavanje animatora slobodnog vremena, stoga je potrebno osigurati sljedeći znanstveno-nastavni kadar: o 1 docent za kolegije engleskog jezika o 1 docent za informatičke kolegije o 2 djelatnika iz umjetničkog područja.

Od vremena pisanja Plana kadrovskih potreba Odjela za razdoblje 2012. – 2017. god. dio

je kadrovskih potreba realiziran pa su tako podmirene potrebe iz hrvatskog jezika i književnosti,

15

zaposlen je jedan viši asistent za matematičke kolegije, jedan asistent za kolegije engleskog jezika i jedan viši asistent za pedagoške kolegije. Znanstveno-istraživački razvoj

Dosadašnja praksa, a i budući razvoj Odjela usmjeren je prema razvoju obrazovnog sustava primjenom europskih načela i standarda obrazovanja (Europa 2020). Pored navedenog i dalje će se ostvarivati sljedeći ciljevi: o realizacija nacionalnih projekata o realizacija međunarodnih projekata o suradnja u nacionalnim projektima o suradnja u međunarodnim projektima o suradnja s drugim Sveučilištima u zemlji i inozemstvu o objavljivanje radova u međunarodno priznatim časopisima o organizacija međunarodnih znanstvenih skupova Odjela o uređivanje i izdavanje časopisa „Metodički obzori“ o sudjelovanje na simpozijima, međunarodnim konferencijama, seminarima i sl. 4. RAZVOJ Inicijativa/cilj i procijenjeni trošak

Razvoj Odjela treba prvenstveno usmjeriti na sveučilišne studije, bilo da se radi o postojećim ili o novim programima, pri čemu se očekuje potpora Sveučilišta i šire zajednice u programskom i financijskom smislu.

Unaprjeđenje kvalitete Odjela poticat će se kontinuiranim usavršavanjem nastavnika i povećanjem broja znanstveno-nastavnog kadra te opremanjem kabineta, predavaonica i laboratorija suvremenom opremom.

U budućnosti se planira preseljenje Odjela u Sveučilišni kampus. 5. RAZLIČITOSTI

Reaktiviranje modula Animator slobodnog vremena i razvoj programa Inkluzivna pedagogija predstavljalo bi konkurentsku prednost Odjela zbog nedostatka kadra ove vrste u turizmu i integraciji djece u predškolske i školske ustanove. l) Iznesite svoje mišljenje o glavnim prednostima i manama programskih, kadrovskih i materijalnih potencijala Vašega visokog učilišta. o Prednosti Odjela za odgojne i obrazovne znanosti su u prvom redu studijski programi koji se

izvode na hrvatskom i talijanskom jeziku. Također, u sklopu integriranog studija preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog učiteljskog studija izvode se i izborni moduli Informatika i Engleski jezik, koji nas izdvajaju od srodnih ustanova u okruženju, pružajući studentima vještine tražene na tržištu rada.

o Također, budući da Odjel za odgojne i obrazovne znanosti zbog specifičnosti programa koji zahtijeva rad u manjim skupinama okuplja i relativno mali broj studenata, interakcija i suradnja između studenata i nastavnog osoblja intenzivnija je i kvalitetnija.

o Učilište posjeduje prednost povoljne geostrateške pozicije, koju valja iskoristiti za poticanje mobilnosti studenata i nastavnog osoblja.

o Još jedna od prednosti Odjela jest intenzivna suradnja s neposrednom zajednicom kroz odvijanje stručne prakse u vrtićima i školama, ali i provođenje aktivnosti u suradnji s neprofitnim organizacijama i udrugama (npr. Crveni križ).

o Jedna od mana Odjela jest kadrovska struktura, na kojoj je u proteklom periodu ostvaren značajan napredak. Međutim, valja dalje raditi na povećanju broja znanstveno-nastavnog kadra kako kroz napredovanja postojećih tako i kroz zapošljavanje novih djelatnika. Također, Odjel je svjestan potrebe razvijanja sudjelovanja na znanstvenim istraživanjima (intenziviranju aktivnosti oko prijava projekata i međunarodne suradnje).


16

o Također, zgrada Odjela ne zadovoljava potrebe nastavnika i studenata pa se stoga planira proširenje prostornih kapaciteta preseljenjem u kampus čiji se dovršetak iščekuje.

o S ciljem poboljšanja kvalitete nastave, valja izvršiti informatizaciju Odjela, odnosno implementirati suvremena informatička rješenja.

m) Ako ste već prošli neki oblik vanjskog vrednovanja, komentirajte preporuke i poboljšanja koja ste dosad proveli. Cjelokupno Sveučilište je tijekom prethodne akademske godine bilo u postupku vanjske neovisne periodične prosudbe sustava osiguravanja kvalitete (audit). Konačno izvješće Prosudbenog povjerenstva s preporukama dostupno je na: http://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Zavrsno_izvjesce_vanjske_prosudbe_-_UNIPU.pdf

http://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Zavrsno_izvjesce_vanjske_prosudbe_-_UNIPU.pdf

http://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Zavrsno_izvjesce_vanjske_prosudbe_-_UNIPU.pdf

17

18

19

20

21

22

Odjel je u razdoblju naknadnoga praćenja izvršio sljedeće aktivnosti: 1. POLITIKA, MISIJA, VIZIJA, OPĆA STRATEGIJA VISOKOG UČILIŠTA, PODSTRATEGIJE, CILJEVI, DOKUMENTACIJA 1. 1. Intenziviranje aktivnosti odbora na razini sastavnica o Odbor za kvalitetu Odjela u sastavu: Marija Crnčić-Brajković, v. pred.; Irene Rigo, v. pred.; doc.

dr. sc. Mirjana Radetić-Paić, doc. dr. sc. Mauro Štifanić, Janko Žufić, v. pred. i Aleksandar Ćatić, knjižničar, održao je jedan sastanak (17. siječnja 2013.) na kojemu se raspravljalo o studentskim anketama, vanjskoj prosudbi, modulu razvoja istraživača i mogućem planu aktivnosti za naredno razdoblje.

2.a ODOBRAVANJE, PROMATRANJE I PERIODIČNA REVIZIJA STUDIJSKIH PROGRAMA I STUPNJEVA OBRAZOVANJA 2.a.1. Definirati ishode učenja studijskih programa Sveučilište je za jedan od ciljeva Programskih ugovora odabralo: Usklađenje studijskih programa na principu ishoda učenja s ECTS bodovima procijenjenim na temelju radnog opterećenja studenata potrebnog za stjecanje predviđenih ishoda učenja i u skladu s potrebama osobnog razvoja pojedinaca i društvenog i gospodarskog razvoja. Sveučilište je za definiranje logičke matrice postizanja navedenog cilja imenovalo radnu skupinu za pripremu prijedloga za pregovore s Ministarstvom o sklapanju ugovora o subvenciji participacije u troškovima studija za redovite studente (KLASA: 602-04/12- 01/10-01, URBROJ: 380-12-01-01-15). Radna skupina pripremila je prijedlog koji je Ministarstvo prihvatilo uz manju izmjenu tehničke prirode. Ista je skupina odlukom rektora (KLASA: 003-10/12-01/49-01, URBROJ: 380-13-01-01-3) imenovana za praćenje i izvješćivanje o navedenome cilju uz dužnost usklanivanja djelovanja sastavnica. Odjel za odgojne i obrazovne znanosti o stručno vijeće sastavnice imenovalo je radnu skupinu za izradu ishoda učenja svih studijskih

programa koji Odjel izvodi o s obzirom da je trenutačno u postupku inicijalne akreditacije preddiplomski sveučilišni studij

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (sveučilišna inačica stručnog programa koji Odjel već izvodi), u njemu su već definirani ishodi učenja

o ishodi učenja za Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij definirani su u predviđenom roku i dostavljeni Uredu za kvalitetu 20. veljače 2013.

2. a. 2. Imenovati radne skupine za studijske programe i sustavno praćenje uspješnosti studiranja Odjel za odgojne i obrazovne znanosti Imenovana je radna skupina u sastavu: doc. mr. art. Aleksandra Rotar, dr. sc. Ivana Paula Gortan Carlin i Lorena Lazarić, v. pred. 3. OCJENJIVANJE STUDENATA 3.1. Osigurati kontinuirano i ujednačeno ocjenjivanje studenata Ujednačenost ocjenjivanja procjenjuje se stupnjem usklađenosti s odredbama sveučilišnog Pravilnika o ocjenjivanju studenata. Odjel za odgojne i obrazovne znanosti Stručno vijeće Odjela imenovalo je radnu skupinu za analizu detaljnih izvedbenih programa kolegija (silaba) s posebnim osvrtom na ujednačenost ocjenjivanja studenata. Radna skupina u sastavu dr. sc. Aldo Špelić, prof. v. š.; mr. sc. Snježana Močinić, v. pred. i Irene Rigo, v. pred je od nastavnika zatražila silabe i izvršila analizu svih koji su pristigli (119). Osnovni zaključci: Ishodi učenja nisu definirani u 22 silaba, sustav praćenja i vrednovanja studenata nije razrađen prema Pravilniku o ocjenjivanju u 11 silaba, popis obvezne literature nije usklađen s brojem ECTS bodova

23

za kolegije u 14 silaba. Metode poučavanja nije navelo 117 nastavnika. Određeni broj ishoda učenja nije pravilno definiran. Radna skupina se sastala četiri puta i iskazala je i kritički osvrt na primijenjeni obrazac silaba te prijedloge i sugestije koji će se proslijediti rektoratu. 3.2. Pri izradi novih studijskih programa voditi se načelima ocjenjivanja temeljenim na postojećem Pravilniku o ocjenjivanju Svi se silabi u prijedlozima programa usklađuju s Pravilnikom o ocjenjivanju, bilo u procesu stvaranja ili nakon dostavljanja primjedbi radne skupine za nove programe Glavnog odbora za kvalitetu. Konačne verzije programa usklađene su s Pravilnikom. 3.3. Vanjske suradnike dodatno upoznati s mogućim kriterijima ocjenjivanja i uputiti ih na njihovo javno objavljivanje Odjel je izvršio kontrolu silaba vanjskim suradnicima i poslao objašnjenja i upute vezane za ovu aktivnost. 4.5. Ustrajati u povećanju broja stalnih zaposlenika u nastavi, a smanjiti broj vanjskih suradnika Nije bilo moguće povećati broj stalnih zaposlenika jer se odlukom Vlade broj radnih mjesta ne može povećavati. Međutim, gdje god je to bilo moguće, smanjen je broj vanjskih suradnika, uglavnom rotacijom ponude izbornih kolegija te racionalizacijom izvedbenog plana nastave. Broj vanjskih suradnika smanjit će se tijekom vremena, završetkom poslijediplomskih doktorskih studija pojedinih zaposlenika te omogućavanjem zapošljavanja nedostajućeg kadra. 5. RESURSI ZA UČENJE I POTPORU STUDENTIMA 5.2. Osmisliti sustav poticanja intenzivnijeg korištenja sustava e-učenja (moodle) za sastavnice koje ga ne koriste dovoljno Odjel za odgojne i obrazovne znanosti Održane su dvije radionice za nastavnike u suradnji sa sveučilišnom Informatičkom službom, na kojima je nastavno osoblje upoznato s tehničkim mogućnostima sustava za e-učenje. Nekoliko nastavnika već je ranije koristilo sustav e-učenja, a trenutno je u tijeku postavljanje novih predmeta u sustav. Studenti su također upoznati s prednostima korištenja sustava e-učenja te su započeli s njegovim korištenjem. 5.3. Poticati mobilnost studenata Odjel za odgojne i obrazovne znanosti Na Odjelu se intenzivno radi na poticanju mobilnosti, a rezultati pozitivne prakse vidljivi su u povećanju broja studentata koji se odlučuju na dulji ili kraći boravak i studij u inozemstvu. Naime, tijekom akademske godine 2010./2011. jedan je student boravio dva semestra u Španjolskoj, akademske godine 2011./2012. jedna je studentica provela jedan semestar u Italiji, a tijekom 2013./2014. akademske godine na razmjenu odlazi ukupno šest studenata. Nažalost, dvije studentice treće godine Stručnog studija predškolskog odgoja koje su u zimskom semestru otišle na razmjenu u Sloveniju, vratile su se početkom prosinca iz razloga što nisu mogle uskladiti pohađanje razlikovnih kolegija; tijekom ljetnog semestra tri studenta odlaze u Sloveniju i jedan u Španjolsku. 6. 3. Osnovati udruge diplomiranih studenata odjela Odjel za odgojne i obrazovne znanosti Imenovana je radna skupina za ovu aktivnost. Ured za kvalitetu održao je inicijalni sastanak s njenim članovima 19. veljače 2013.

24

7. JAVNO INFORMIRANJE 7.1. Osmisliti aktivnosti komunikacije s javnošću Na lokalnoj televiziji pokrenuta je TV emisija za studente "INDEX". Cilj emisije jest na zanimljiv, poučan i neformalan način približiti široj javnosti područja djelovanja Sveučilišta. 7.2. Ujednačiti, dopunjavati i redovito ažurirati mrežne stranice sastavnica i Sveučilišta Odjel za odgojne i obrazovne znanosti Odjel je imenovao radnu skupinu Odbor za uređenje mrežnih stranica Odjela za odgojne znanosti u sastavu: prof. dr. sc. Fulvio Šuran – glavni urednik, Janko Žufić – izvršni urednik, dr. sc. Vjekoslava Jurdana i Aleksandar Ćatić. Vezano uz preporuke, još predstoji:

1. izraditi informativnu brošuru Odjela za odgojne i obrazovne znanosti 2. klub diplomiranih studenata u postupku je osnivanja, te se očekuje njegovo uskoro

službeno pokretanje 3. revizija detaljnih izvedbenih planova i programa kolegija (silaba) i ECTS bodova 4. intenzivirati korištenje sustava e-učenja 5. urediti i organizirati održavanje mrežnih stranica Odjela.

n) Ako postoji, navedite inozemno visoko učilište s kojim biste se usporedili i objasnite na temelju kojih kriterija. Odjel za odgojne i obrazovne znanosti izvodi Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij u trajanju od 5 godina (10 semestara) što je poveznica sa studijskim programima koje nude Università degli studi di Firenze i Univesità degli studi di Padova. Međutim, na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti može se studirati na hrvatskom i talijanskom jeziku. Također, studijski programi Odjela predviđaju veći broj kolegija po semestrima, a svaki od njih nosi manje ECTS bodova no što je to slučaj u Firenci i Padovi. Osim toga, veći je i fond sati nastave. S druge strane, studijski program Odjela nudi mogućnost odabira modula na drugoj studijskoj godini (modul Engleski i modul Informatika), dok ta mogućnost ne postoji na navedenim talijanskim ustanovama. Zahvaljujući navedenim modulima, diplomanti Odjela u nižim razredima osnovnih škola uspješno izvode nastavu iz tih područja. Sličnu mogućnost vezanu uz nastavu engleskog jezika nudi studijski program razredne nastave Pedagoškog fakulteta u Ljubljani. Iako njihov program uključuje odvojeni preddiplomski i diplomski stupanj (4+1 godina), studenti tijekom godine dana magistarskog studija mogu izabrati između dva smjera: poučavanje na razrednoj razini i poučavanje na razrednoj razini s engleskim. o) Navedite kada ste i na koji način reagirali na donošenje odluka od javnog interesa i/ili sudjelovali u njihovu donošenju. o U kontekstu ostvarivanja jednakih prava studiranja i integracije osoba s invaliditetom u

sustav visokog obrazovanja uključili smo se u realizaciju Tempus projekta Education for Equal Opportinities at Croatian Universities-EduQuality u koji je s našeg Odjela, kao stručnjak specijalne pedagogije, bila angažirana doc. dr. sc. M. Radetić Paić. U edukaciju nastavnika uključile su se tri profesorice: doc. dr. sc. I. Blažević, doc. mr. art. A. Rotar i dr. sc. I. P. Gortan Carlin te administrativni djelatnik A. Ćatić. S obzirom da je ranijih godina na Odjelu bilo studenata s invaliditetom kojima smo prilagođavali pristupe i metode rada, svaki dodatni oblik obrazovanja omogućit će ovoj populaciji studenata uspješnije studiranje.

o Odjel za odgojne i obrazovne znanosti svojom dugogodišnjom tradicijom i iskustvom visokoškolskog obrazovanja učitelja i odgojitelja uspješno se afirmirao u Republici Hrvatskoj unutar mreže visokoškolskih ustanova koje obrazuju navedene profile stručnjaka prema odrednicama Bolonjskog procesa. Odjel je u prethodnoj akademskoj godini nastavio s ostvarivanjem hrvatskih i europskih standarda izgradnje profesionalnog profila budućih učitelja i odgojitelja s potrebnim kompetencijama za osobni razvoj, tržište rada i cjeloživotno obrazovanje. U ostvarivanju ovog zadatka predstavnici Odjela (radna grupa u sastavu: doc. dr.

25

sc. M. Ružić Baf, dr. sc. I. P. Gortan Carlin, doc. dr. sc. I. Blažević, asistentica Iva Ćatić, prof. dr. sc. N. Tatković i prof. dr. sc. F. Šuran) aktivno su se uključili u proces ujednačavanja studijskih programa obrazovanja učitelja na razini Hrvatske.

o Odjel se također uključio u proces izjednačavanja statusa učitelja koji su završili stručni učiteljski studij pri Visokim učiteljskim školama (koje su djelovale do 2005./2006.) sa statusom učitelja koji su završili sveučilišni učiteljski studij na način da su dekani/pročelnici visokih učilišta (posredstvom rektorata) Nacionalnom vijeću dostavili obrazloženje i zahtjev za izjednačavanjem diploma.

o U cilju napredovanja i ostvarivanja prava na zapošljavanje diplomiranih studenata, u suradnji s ISVU službom (Kristina Alviž Rengel) izradili smo dopunsku ispravu o studiju za one studente učiteljskog studija koji su ranijih godina završili module engleskog jezika i informatike, što je do tada bio velik propust koji je otežavao zapošljavanje diplomiranim učiteljima. Za studente koji su u vrijeme postojanja Visoke učiteljske škole završili stručne učiteljske studije, Nacionalnom vijeću za znanost RH, posredstvom rektorata, uputili smo zahtjev za izjednačavanjem stručnih i sveučilišnih učiteljskih studija/diploma (radna grupa mr. sc. S. Močinić, v. pred.; I. Rigo, v. pred. i tadašnja pročelnica prof. dr. sc. N. Tatković) kako bi i njima omogućili upise na poslijediplomske studije.

o Očuvanje dvojezičnosti naših studija posebno je važan zadatak Odjela/Sveučilišta nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. To je jedan od ključnih strateških ciljeva Odjela po čemu je prepoznatljiv u regiji. Održavanje nastave na talijanskom jeziku na Integriranom preddiplomskom i diplomskom učiteljskom studiju i Stručnom studiju predškolskog odgoja – važno je kako u pogledu uspostavljanja međunarodne suradnje s Italijom, tako i ostvarivanja suradnje sa sveučilištima u inozemstvu, mobilnosti (studenata i nastavnika) te mogućnosti upisa studenata iz zemalja članica Europske unijena naš Odjel (iz pograničnih područja Slovenije i Italije).

o Posebno je značajno istaknuti uključivanje studenata treće godine redovitog i izvanrednog studija predškolskog odgoja u humanitarnu akciju izrade didaktičkih sredstava za djecu s posebnim potrebama Doma za djecu, mladež i odrasle osobe s cerebralnom paralizom i drugim posebnim potrebama Pula i sredstava za terapiju na konju pri Konjičkom klubu Medulin. Studenti su izradili preko šezdeset didaktičkih sredstava i donirali ih djeci iskazavši svoju senzibilnost i kompetencije za rad s tom populacijom predškolske djece. Tom prigodom Odjelu/studentima je dodijeljena Zahvalnica.

o U suradnji s Mjesnim odborom Gregovica Pula, pokrenute su aktivnosti za postavljanje ploče Nella Millotija ispred glazbene predavaonice, kako djela ovog istaknutoga istarskog kompozitora, pedagoga i dirigenta ne bi bila zaboravljena.

o Djelatnici Odjela doprinosili su (i doprinose) radu Sveučilišta sudjelovanjem na sjednicama Senata (doc. dr. sc. M. Radetić Paić, mr. sc. S. Močinić, v. pred. i prof. dr. sc. N. Tatković) te u radu pojedinih odbora i povjerenstava: Glavnog odbora za kvalitetu (I. Rigo, v. pred. i mr. sc. S. Močinić, v. pred.), Glavnog odbora za izdavačku djelatnost (prof. dr. sc. N. Tatković), Povjerenstva za razmatranje prijedloga za davanje mišljenja o prijedlogu za dodjelu počasnog zvanja profesor emeritus (prof. dr. sc. F. Šuran) i Etičkog povjerenstva (dr. sc. A. Špelić), Glavnog odbora za nastavu i studente (doc. dr. sc. I. Blažević, prof. dr. sc N. Tatković), kao i u povjerenstvima za realizaciju ciljeva Prijedloga programskih ugovora (PPU-cilj A1a i A1b).

o Doc. dr. sc. Mirjana Radetić Paić predstavnik je Sveučilišta u županijskoj skupštini Istarske županije te i na taj način doprinosi u donošenju odluka od javnog interesa.

p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. o Nedostatak prostora (posebice predavaonica za veće studijske grupe) i kabineta za

nastavnike jedan je od gorućih problema Odjela. Konzultacije sa studentima (posebice za metodičke vježbe u osnovnim školama i vrtićima) ne mogu se kvalitetno održavati u tri kabineta koje koristi dvadeset devet nastavnika i deset vanjskih suradnika za oko 650 studenata. Takva situacija neposredno se odražava na ukupnu kvalitetu nastave koju u obliku vježbi i stručne prakse prezentiramo prosvjetnim ustanovama (školama i vrtićima s kojima

26

imamo potpisane ugovore o suradnji). Problem nedostatka potrebnih prostornih kapaciteta (pored navedenih i arhive, spremišta i sl.) ostaje otvoren do izgradnje sveučilišnog kampusa. Na Odjelu studira velik broj studenata koji dolaze iz drugih krajeva Hrvatske pa će započeta izgradnja studentskog doma zasigurno poboljšati postojeći studentski standard.

o Na mnogim umjetničkim i sportskim područjima organizirali su se oblici izvannastavne aktivnosti u cilju poticanja individualnosti i kreativnosti studenata i nastavnika, ostvarivanja interaktivne nastave, postavljanja studenta u središte obrazovnog procesa, razvoja kompetencija za učiteljsku i odgojiteljsku profesiju, odnosno poboljšanja kvalitete nastave. Međutim, zbog neobjavljenoga javnog natječaja Sveučilišta za kupnju opreme, nije nabavljena potrebna oprema za likovni i informatički kabinet (fotoaparati, kamera, stalci i sl.) te za dvoranu kineziološke kulture što je otežalo rad.

o Osiguranje stabilnih izvora financiranja preduvjet je za uspješnu provedbu svih planiranih zadataka. Činjenica je da sredstva koja se osiguravaju iz proračuna nisu dostatna za zadovoljavanje potreba Odjela, pa smo organizacijom izvanrednog studija predškolskog odgoja i vrlo racionalnim korištenjem ukupnih sredstava u protekloj akademskoj godini uspijevali zadovoljiti financijske potrebe i uštedjeti veći dio sredstava.

o Struktura znanstveno-nastavnog kadra višestruko je ojačana u odnosu na strukturu kadra Visoke učiteljske škole prije njene integracije u novoosnovano Sveučilište u Puli. Kao rezultat konstantnog rada na ovoj problematici, broj zaposlenika u znanstveno-nastavnim zvanjima u posljednjih 7 godina povećan je s 3 na 10, a očekuje se da će u tijeku ove akademske godine narasti do 13 (jer je u vrijeme pisanja ove samoanalize troje zaposlenika u postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta) To smatramo vrlo značajnim postignućem, ali i dalje nastavljamo napore u ovom smjeru u cilju uspostave sveučilišnog preddiplomskog studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, aktivacije modula Animator slobodnog vemena, kao i ostvarivanja uvjeta za uvođenjem novih studijskih programa (diplomski studij ranog i predškolskog odgoja, studij inkluzivne pedagogije i drugi).

Tablica 1.1. Interno osiguravanje kvalitete

Vrsta aktivnosti

Nositelj aktivnosti (naziv tijela ili imena osoba)

Učestalost aktivnosti (broj sastanaka ili akcija godišnje)

Broj izvješća proizašlih iz pojedine aktivnosti u posljednjih 5 godina

Praktični rezultati aktivnosti (opisno u samoanalizi)

Tematske sjednice o kvaliteti nastave

1.Radna skupina za analizu detaljnih izvedbenih programa 2.Radna skupina za ujednačavanje programa učiteljskih studija 3.Radna skupina za izradu sveučilišnog programa Rani i predškolski odgoj

Izrađen je prijedlog mjera za unaprjeđenje silaba (1. r. skupina) 2. r. skupina djeluje na razini RH 3. r. skupina djeluje na razini Odjela

27

Rad odbora (povjerenstva) za praćenje kvalitete nastave

1. Povjerenstvo za nastavu 2. Odbor za kvalitetu Odjela

10-ak

3-4

Zapisnici se vode za svaki sastanak; Odbor za kvalitetu – 1 izvješće godišnje

Prijedlozi mjera za poboljšanje

Studentska anketa (provođenje, obrada, obavještavanje studenata, očitovanja nastavnika)

Glavni odbor za kvalitetu

1 7

rezultati vrednovanja dostavljaju se čelniku sastavnice (svi rezultati) i pojedinačno nastavnicima na koje se odnose

SWOT analiza na razini visokog učilišta

ne provodi se 0 o nema

Praćenje pokazatelja kvalitete na visokom učilištu*

Glavni odbor za kvalitetu, Odbor za kvalitetu Odjela

4-6

3-4

1 / godinu

1 / godinu

pravilnici, anketa … ; prijedlozi mjera

Ostali oblici vrednovanja

*Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (Narodne novine, broj 24/10) i Pravilnik o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (NN 83/2010)

28

2. Studijski programi

a) Prikažite dijagram konfiguracije svih studijskih programa po vertikali (preddiplomski, diplomski, integrirani i poslijediplomski) s njihovom mogućom podjelom na smjerove. Izvodite li stručne studije, prikažite i njihovu konfiguraciju. Obrazložite funkcionalne razloge za takvu konfiguraciju, posebno sa stajališta ostvarivanja optimalnih obrazovnih učinaka (mogućnost zapošljavanja, nastavak studija, mobilnost) uz predviđene upisne kvote. Navedite koji su studijski programi dislocirani i komentirajte njihovu opravdanost.

Slika 2. Struktura postojećih studija na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Jurja

Dobrile u Puli

Svrhovitost ustroja učiteljskog studija odnosi se na potrebu organizacije i realizacije nastave u nižim razredima osnovnih škola, odnosno potrebi zadovoljavanja prvenstveno javnoga sektora za učiteljima na području Istarske županije i cijele Hrvatske. Usmjerenje koje pružaju moduli engleskog jezika, informatike i animatora slobodnog vremena pružaju dodatne kompetencije i proširuju učiteljski profil uz mogućnost zapošljavanja u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima koje predstavljaju integraciju nastavnog rada te u aktivnostima koje otvaraju nove vidike odgojne djelatnosti. Posebno se, usmjerenjem animatora slobodnog vremena, valorizira potencijalna mogućnost odgoja u prevenciji negativnih pojava uvjetovanih urbaniziranim uvjetima života, čestom nezbrinutošću djece i mladeži te potrebama organiziranog provođenja slobodnog vremena i promoviranja bolje kvalitete života. Potreba i zahtjev za ustrojem studija predškolskog odgoja temelji se na suvremenim stručnim i znanstvenim spoznajama o važnosti ranog odgoja i obrazovanja u razvoju čovjeka, čime se postavlja jasan zahtjev za kvalitetnim obrazovanjem stručnjaka koji ga ostvaruju. Cilj je ovoga studijskog programa obrazovati i osposobiti studente za raznovrsne profesionalne uloge odgojitelja predškolske djece u izvanobiteljskim uvjetima za potrebe Istarske županije i ostalih krajeva Hrvatske. Učiteljski studij i studij predškolskog odgoja izvodi se na hrvatskom i na talijanskom jeziku. Naime, zbog specifičnosti dvojezične sredine, potreba za obrazovanjem kadra na talijanskom jeziku konstantno je prisutna. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, studenti koji završe studij na talijanskom jeziku, mogu sudjelovati na tržištu rada u Sloveniji, za potrebe osnovnih škola i dječjih vrtića s talijanskim nastavnim jezikom, te u Italiji.

29

Iz sljedećega kratkog povijesnog pregleda vidljivo je da obrazovanje učitelja razredne nastave i odgojitelja na istarskom području ima pola stoljeća dugu tradiciju i slijedi odredbe o strukturi i trajanju njihovog inicijalnog obrazovanja na državnoj razini. U vremenskom razdoblju od 50-ih godina XX. st. do danas, učiteljski studij prerastao je iz dvogodišnjeg u četverogodišnji, iz stručnog u sveučilišni, pa opet u stručni studij. Sada se, u okrilju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, izvodi kao sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij, dok se studij predškolskog odgoja izvodi kao stručni preddiplomski studij. Obrazovanje učitelja razredne nastave započelo je prijelazom srednje Učiteljske škole „Viktora Cara Emina“ 1948. godine iz Opatije u Pulu, gdje je djelovala do 1965. godine. Već 1961. godine obrazovanje učitelja odvija se u „Pedagoškoj akademiji“ u Puli. Od akademske godine 1972./1973. ova institucija ustrojava i dvogodišnji studij za odgojitelje predškolske djece. Godine 1978./1979. preustrojem pulske nastavničke ustanove osniva se OOUR Nastavne djelatnosti u Puli u sastavu Pedagoškog fakulteta u Rijeci, gdje se obrazuju učitelji razredne nastave i odgojitelji predškolske djece na hrvatskom i talijanskom jeziku u dvogodišnjem studiju. U lipnju 1986. godine osniva se OOUR Znanstveno-nastavne djelatnosti u sastavu Pedagoškog fakulteta u Rijeci koji nastavlja obrazovanje spomenutih i drugih kadrova, a ostvareni su i uvjeti za znanstveno-istraživački rad. Ispunjavanjem uvjeta za samostalnu organizaciju i izvođenje znanstveno-nastavne djelatnosti, pulska visokoškolska ustanova odvaja se od Pedagoškog fakulteta u Rijeci i registrira kao samostalna ustanova pod nazivom Pedagoški fakultet u Puli, Sveučilišta u Rijeci, kasnije Filozofski fakultet. Od osnivanja Visoke učiteljske škole akademske godine 1998./1999., navedeni studiji se na Filozofskom fakultetu postepeno gase, da bi akademske godine 2001./2002. u potpunosti prešli na Visoku učiteljsku školu. Ta je ustanova osnovana u svibnju 1998. godine Uredbom Vlade Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 75/98.) na temelju pozitivnog mišljenja Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu o potrebi osnutka Škole kao javnog visokog učilišta koje ustrojava i izvodi stručne studije za naobrazbu učitelja u osnovnom školstvu te odgojitelja i stručnih suradnika u dječjim vrtićima. Od akademske godine 1998./1999. do 2004./2005. Visoka učiteljska škola u Puli ustrojava i izvodi studij Razredne nastave kao stručni dodiplomski studij u trajanju od četiri godine i dvogodišnji stručni studij predškolskog odgoja na hrvatskom i talijanskom jeziku. Studij razredne nastave najprije se izvodi s pojačanim predmetima informatike i engleskog jezika, a od akademske godine 2005./2006., nakon prilagodbe uvjetima Bolonjskog procesa, izvodi se i pod nazivom Učiteljski studij s pojačanim predmetom animator slobodnog vremena, dok se studij predškolskog odgoja ustrojava i izvodi kao trogodišnji stručni preddiplomski studij. Stupanj zapošljivosti i samozapošljivosti redovitih studenata Odjela za odgojne i obrazovne znanosti koji su završili učiteljski studij ili studij predškolskog odgoja na hrvatskom ili talijanskom jeziku, relativno je visok. Naime, na Zavodu za zapošljavanje nema mnogo nezaposlenih učitelja i odgojitelja. Osim zapošljavanja u školama i vrtićima, mnogi učitelji i odgojitelji postaju poduzetnici i otvaraju obrt za pomoć u učenju, za organizaciju izleta, proslava dječjih rođendana i drugih vrsta odgojno-obrazovnih usluga za zaposlene roditelje. Dio studenata predškolskog odgoja već ima zaposlenje (studenti uz rad) te studije na Odjelu pohađa radi unaprjeđenja vlastitih profesionalnih kompetencija. Svi studenti koji su završili studije na talijanskom jeziku našli su zaposlenje u kratkome roku. Studentima ove institucije kao i onima iz drugih visokoškolskih ustanova iz Hrvatske i inozemstva pruža se mogućnost nacionalne i međunarodne mobilnosti jer je usklađenost studijskih programa Odjela za odgojne i obrazovne znanosti s onima iz zemlje i inozemstva na visokoj razini. b) Ako postoje, navedite preklapanja Vaših studijskih programa sa sličnim studijskim programima na nekoj drugoj sastavnici sveučilišta. Napišite koje ste korake poduzeli da bi se takva preklapanja u budućnosti izbjegla. Na našem Sveučilištu ne postoje preklapanja studijskih programa sa sličnim programima na nekoj drugoj sastavnici.

30

c) Za svaku razinu studija (preddiplomski, diplomski, integrirani i poslijediplomski, poslijediplomski specijalistički studiji te stručni studiji, ako ih održavate) posebno odgovorite na dolje navedena pitanja. Navedite kriterije koje uzimate u obzir kod predlaganja upisnih kvota na preddiplomski (ili integrirani preddiplomski i diplomski), odnosno stručni studij (ako ih održavate). Ocijenite svrhovitost upisnih kvota sa stajališta društvenih potreba i broja nezaposlenih, mogućnosti visokog učilišta za pružanje kvalitetne nastave u grupama te broja sposobnih i motiviranih studenata za učinkovito studiranje po zadanom programu. Prilikom predlaganja upisnih kvota Odjela za odgojne i obrazovne znanosti svake se godine vodi računa o iskustvima iz prethodnih razdoblja, opterećenosti nastavnika i prostornim kapacitetima, očekivanom interesu za studij, kao i o broju trenutno nezaposlenih diplomiranih učitelja i odgojitelja predškolske djece. Posljednjih godina upisne kvote nisu se mijenjale i uglavnom se mogu ocijeniti realnima sa stajališta mogućnosti pružanja kvalitetnih usluga studentima. Trenutno se nastava na učiteljskom studiju i studiju predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku izvodi u skupinama od 40 do 50 studenata na prvoj godini studija, dok broj opada prema višim godinama, osobito na kolegijima izbornih modula i slobodnim izbornim predmetima. S obzirom na to da u obrazovnim institucijama s nastavom na manjinskom jeziku nije moguće pridržavati se brojčanih standarda predviđenih za hrvatske obrazovne ustanove jer se time ugrožava njihova egzistencija, skupine studenata, na studiju učiteljskog studija i predškolskog odgoja na talijanskom jeziku, ponekad su manje od predviđenih standarda. Za tu mogućnost ishodovano je posebno dopuštenje i odluka Sveučilišta prema preporuci nadležnog Ministarstva. Analizirajte prolaznost na prvoj godini studija (preddiplomski, integrirani i stručni) i povežite je s kriterijima za upis s osvrtom na vrstu srednje škole s koje kandidati dolaze te njihovom prosječnom ocjenom srednjoškolskog obrazovanja. Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na hrvatskom jeziku Na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti za vremensko razdoblje navedeno u tablici 2.1.1. upisivan je približno jednaki broj studenata na Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij (na hrvatskom jeziku). U strukturi kandidata koji upisuju ovaj studij većini kandidata je to prvi izbor, a što se tiče završene srednje škole približno je isti broj upisanih sa završenom gimnazijom (45%) i završenom strukovnom školom (41%). Iz godine u godinu blago se povećava broj onih sa završenom gimnazijom u odnosu na one sa završenom četverogodišnjom strukovnom školom, dok nestaje udio onih s trogodišnjom strukovnom školom i naknadno završenom četvrtom godinom. Analizom ocjena kandidata ostvarenih tijekom srednjoškolskog obrazovanja ne uočavaju se bitna odstupanja u prosječnim ocjenama s obzirom na vrstu završene srednje škole (gimnazija/strukovna četverogodišnja srednja škola), a slični su i rezultati postignuti tijekom studija. Prolaznost studenata (u razdoblju od 2006. do 2010. god.) na prvoj godini učiteljskog studija na hrvatskom jeziku je zadovoljavajuća jer je od 65% do 92% studenata ostvarilo 2/3 ECTS bodova. Međutim iz podataka je vidljivo (tab. 2.2.1) da se povećava broj studenata koji su ostvarili samo 1/3 mogućih ECTS bodova. Prosječna ocjena studija ostvarena u spomenutom razdoblju opada, vjerojatno zbog velikog broja onih koji su ostvarili samo trećinu mogućih kredita. Izuzev upisne godine 2008./2009. i 2009./2010. na učiteljskom studiju, postotak studenata koju su završili studij u odnosu na broj upisanih iznosi od 50% do 77%. Studentima koji su upisali studij 2008./2009. još traje apsolventski status pa 30% diplomiranih studenata znači veliki uspjeh. Upisani 2009./2010. trenutno su na petoj godini studija te nisu mogli diplomirati. S obzirom na navedeno ne očekuje se promjena kriterija za upis na učiteljski studij Odjela za odgojne i obrazovne znanosti već unaprjeđenje kvalitete nastave kako bi se u budućnosti postigla još veća prolaznost studenata.

31

Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na talijanskom jeziku Za vremensko razdoblje navedeno u tablici 2.1.1. upisivan je približno jednaki broj studenata na Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na talijanskom jeziku, iako puno manji od predviđene upisne kvote. Tako mali broj upisanih studenata moguće je opravdati niskim brojem srednjih škola na talijanskom jeziku u Istarskoj županiji i Rijeci (samo 4) iz kojih dolaze potencijalni studenti, kao i malim brojem manjinskih osnovnih škola (9 u Istri i 4 u Rijeci) što utječe na limitiranu potražnju za zapošljavanjem učitelja. Dodatni problem nedostatka kandidata za upis je učestali dolazak studenata iz srednjih strukovnih škola ili škola s nastavom na hrvatskom jeziku što smanjuje njihovu razinu pripremljenosti za studij (npr. A razina za materinji talijanski i strani jezik). S druge strane, valja napomenuti da su upisani studenti u vremenskom razdoblju navedenom u tablici 2.2.2., vrlo motivirani za studij jer njih 77% je ostvarilo više od 2/3 mogućih ECTS bodova tijekom prve godine studija, nema studenata koji su izgubili pravo studiranja, a prosječna ocjena studija iskazuje trend rasta. Postotak studenata koji su završili studij nije zadovoljavajući jer se kreće od 33% do 50% u odnosu na broj upisanih, što vjerojatno ovisi o lošoj strukturi upisanih s obzirom na završenu srednju školu. Studentima koji su upisali studij akademske godine 2008./2009. još traje apsolventski status te ne žure s završetkom studija kako bi maksimalno iskoristili studentska prava. Upisani 2009./2010. akademske godine trenutno su na petoj godini studija i nisu mogli diplomirati. Bez obzira na navedene poteškoće veoma je važno osigurati nastavak ovog studija jer talijanska nacionalna manjina ne može opstati i razvijati se ako ne postoje institucije, u prvom redu škole, koje su u stanju garantirati njezin kontinuitet, prisutnost jezika i kulture, prenošenjem istih s generacije na generaciju. Stručni preddiplomski studij predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (redovni studij) U analiziranom vremenskom razdoblju na Stručni studij predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (redovni studij) u strukturi upisanih na prvu godinu studija, zastupljeniji je broj studenata iz strukovnih škola u odnosu na gimnazije, a u druge dvije godine struktura upisanih je približno ista (gimnazije/strukovne škole tablica 2.1.3.). Interes studenata za studij je veoma visok, jer broj studenata kojima je to prvi izbor gotovo pokriva dozvoljenu upisnu kvotu. Od upisanih u prvu godinu studija u navedenom razdoblju (tablica 2.2.3.) većina studenata (od 77% do 94%) ostvarila je više od 2/3 mogućih ECTS bodova tijekom prve godine studija. Valja napomenuti kako na studiju predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (tablica 2.2.3.) postotak studenata koji su završili studiji iznosi od 50% do 77%, što se može smatrati zadovoljavajućim uspjehom; nema studenata koji su izgubili pravo studiranja, a prosječna ocjena studija lagano pada od 2006./2007. ak. god. do 2009./2010, ali se ne razlikuje mnogo od prosječne ocjene u srednjoj školi. S obzirom na navedeno ne očekuje se promjena kriterija za upis na studij predškolskog odgoja (redovni studij) Odjela za odgojne i obrazovne znanosti već unaprjeđenje kvalitete nastave kako bi se u budućnosti postigla još veća prolaznost studenata. Stručni preddiplomski studij predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (izvanredni studij) U analiziranom vremenskom razdoblju od 2011. do 2013. god. na Stručni studij predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (izvanredni studij) u strukturi upisanih prve analizirane godine studija, zastupljeniji je broj studenata iz strukovnih škola u odnosu na gimnazije, a za druge dvije godine struktura upisanih je približno ista (gimnazije/strukovne škole tablica 2.1.3.). Interes studenata za studij je veoma visok jer broj studenata kojima je to prvi izbor gotovo pokriva dozvoljenu upisnu kvotu. Od upisanih u prvu godinu studija u razdoblju od 2006. do 2010. god. (tablica 2.2.4.) većina studenata (od 64% do 90%) ostvarila je više od 2/3 mogućih ECTS bodova tijekom prve godine studija. Postotak studenata koji su završili studiji na izvanrednom studiju predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (tablica 2.2.4.) iznosi od 47% do 80%, što se može smatrati zadovoljavajućim uspjehom jer je to studij uz rad. Nema studenata koji su izgubili pravo studiranja, dok je prosječna ocjena studija konstantna i ne razlikuje se mnogo od prosječne ocjene u srednjoj školi.

32

S obzirom na navedeno ne očekuje se promjena kriterija za upis na studij predškolskog odgoja (izvanredni studij) Odjela za odgojne i obrazovne znanosti već unaprjeđenje kvalitete nastave kako bi se u budućnosti postigla još veća prolaznost studenata. Stručni preddiplomski studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku Iz podataka navedenih u tablici 2.1.5. interes za Stručni studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku je visok. Naime, broj studenata kojima je to prvi ili drugi izbor nadmašuje upisnu kvotu što upućuje na mogućnost previsokih kriterija za upis, budući da usprkos zanimanju za studij upisna kvota nije popunjena. U strukturi upisanih zastupljeniji je broj kandidata iz srednjih strukovnih škola u odnosu na gimnazije uz uravnoteženi prosjek ocjena koji se kreće od solidne trojke do četvorke. Prolaznost je zadovoljavajuća jer, izuzev akademske godine 2008./2009. kada su upisani odmah odustali od studija, od 66% do 100% upisanih studenata je ostvarilo više od 2/3 mogućih ECTS bodova na prvoj godini studija i nijedan student nije izgubio pravo na studiranje. Postotak studenata koji su završili studiji varira od 40% do 100%, što upućuje na veliki broj studenata koji studiraju duže od poželjnog roka za diplomiranje. Mogući razlog je brzo zapošljavanje, još prije nego što studenti uspiju završiti studij. Naime, potražnja za ovim stručnim profilom na tržištu rada raste, što međutim usporava rješavanje studentskih obveza i produžava rok diplomiranja. Iz navedenoga možemo zaključiti da kriterije za upis na Stručni studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku nije moguće spustiti, ali bi bilo poželjno da studenti strukovnih srednjih škola mogu polagati ispit iz državne mature prilagođen njihovom programu studija, a ne gimnazijski. Također, studenti koji završe srednju školu na hrvatskom jeziku trebali bi usavršiti znanje talijanskog jezika na razini fluentne i pravilne komunikacije ako žele upisati studij predškolskog odgoja na tom jeziku kako ne bi morali odustati od studija. Objasnite kojom ste se metodologijom služili za određivanje ishoda učenja u planiranju studijskih programa. Na jednom primjeru studijskog programa objasnite povezivanje obveznih kolegija i kompetencija koje se stječu. Postojeći studijski programi Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij i Stručni studij predškolskog odgoja Odjela za odgojne i obrazovne znanosti pripremljeni su, i za iste je dobivena dopusnica, prije nego su definirani aktualni kriteriji i postupci vezani za uvođenje ishoda učenja na razini studijskog programa. Kurikulum usmjeren na ishode učenja sadrži tri razine planiranja: a) makrorazina ili razina studijskog programa; b) intermedijarna razina ili razina kolegija odnosno modula; c) mikrorazina ili razina nastavne cjeline ili nastavne jedinice. Sve navedene razine moraju biti usklađene i povezane u cjelinu kako bi se studentima omogućilo stjecanje odgovarajućih kognitivnih i praktičnih vještina. Sveučilište u Puli i Odjel za odgojne i obrazovne znanosti opredijelili su se za uvođenje ishoda učenja u sve studijske programe, no 2005. isti su uvedeni samo na intermedijarnoj i mikrorazini razini što znači da su operativno definirani u detaljnim izvedbenim nastavnim planovima (syllabusima) pojedinih kolegija. Za definiranje ishoda učenja na makrorazini gore navedenih studija oformljena je radna grupa. Kao polazna osnova za određivanje ishoda učenja korištene su odrednice Europskog kvalifikacijskog okvira, Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, te „referentne vrijednosti“ britanske „Quality Assurance Agency for Higher Education“. Koristila se konstruktivističko-bihevioristička paradigma obrazovanja koja pretpostavlja pristup poučavanja usmjeren na studenta i empirijski utvrdive učinke obrazovnog procesa uz definiranje ishoda učenja na osnovu Bloomove taksonomije. U narednoj tablici prikazano je povezivanje pojedinih ishoda učenja s kolegijima koji doprinose ostvarenju istih u sklopu sveučilišnog Integriranog preddiplomskog i diplomskog učiteljskog studija. Učenje sadržaja kolegija navedenih u tablici doprinosi dostizanju ishoda učenja povezanih s istima.

33

Tablica 3. Usporedba nastavnih kolegija i ishoda učenja ISHODI – kompetencije NASTAVNI KOLEGIJI Opće-generičke kompetencije

demonstrirati široku opću kulturu

Strani jezik (Engleski jezik I. i II. /Njemački jezik I. i II.) Dječja književnost Uvod u matematiku Skupovi brojeva Elementarna geometrija Teorija elementarnih funkcija Prirodoslovlje Geografija Povijest Osnove ekologije Glazbena kultura Glazbeno pismo i sviranje Likovna kultura Kineziologija Medijska kultura Osnove tehničke kulture Osnove informatike Osnove oblikovanja teksta i slike Uporaba ICT-a u odgoju i obrazovanju Filozofija odgoja Sociologija obrazovanja Opća i razvojna psihologija Edukacijska psihologija I. i II. Pedagogija Didaktika Pedagogija djece s posebnim potrebama Obiteljska pedagogija Socijalna pedagogija Didaktička dokimologija Etika učiteljskog poziva Istraživanje odgoja i obrazovanja

samostalno planirati i organizirati vlastito učenje i usavršavanje (cjeloživotno obrazovanje)

Pedagogija Didaktika Edukacijska psihologija I. i II. Istraživanje odgoja i obrazovanja Menadžment u obrazovanju Alati za e-obrazovanje I.** E-obrazovanje**

tečno i argumentirano komunicirati na materinjem jeziku

Hrvatski jezik I. i II. /Talijanski jezik I. i II. Dječja književnost Metodika nastave hrvatskog jezika I., II. i III. / Metodika nastave talijanskog jezika I., II. i III.

koristiti jedan strani jezik na razini aktivne komunikacije

Engleski jezik I. i II. / Njemački jezik I. i II. Uvod u gramatiku engleskog jezika* Fonetika i fonologija engleskog jezika I.* i II.* Suvremeni engleski jezik I.*, II./1*, II./2*, III.* Govorne vježbe I./1*, I./2*, II./1* Anglosaksonski svijet I.* i II.* Dječja književnost na engleskom jeziku I.* i

34

II.* Metodika nastave engleskog jezika*

aktivno se koristiti informatičkom tehnologijom (ECDL)

Osnove informatike Osnove oblikovanja teksta i slike Uporaba ICT-a u odgoju i obrazovanju

demonstrirati posjedovanje osobnih kvaliteta ličnosti bitnih za učiteljsku profesiju (pravednost, empatičnost, komunikativnost, fleksibilnost, otvorenost)

Filozofija odgoja Opća i razvojna psihologija Pedagogija Sociologija obrazovanja Stručna praksa I., II., III., IV., V. Edukacijska psihologija I. i II. Obiteljska pedagogija Pedagogija djece s posebnim potrebama Etika učiteljskog poziva Socijalna pedagogija Menadžment u obrazovanju

uspostaviti suradničke odnose s kolegama iz radnog kolektiva i društvom u cjelini (organizirati timski rad, preuzeti odgovornost za izvršenje zadatka, poštovati dogovorene rokove, mirno rješavati sukobe)

Filozofija odgoja Opća psihologija Pedagogija Sociologija obrazovanja Stručna praksa I., II., III., IV., V. Etika učiteljskog poziva Socijalna pedagogija Menadžment u obrazovanju

poštovati profesionalnu etiku

Filozofija odgoja Etika učiteljskog poziva Pedagogija Stručna praksa I., II., III., IV., V. Socijalna pedagogija

poštovati različitost i multikulturalnost

Stručna praksa I., II., III., IV., V. Pedagogija djece s posebnim potrebama Didaktička dokimologija Etika učiteljskog poziva Socijalna pedagogija

poticati i održavati motivirajuće i produktivno radno ozračje

Filozofija odgoja Opća i razvojna psihologija Pedagogija Sociologija obrazovanja Stručna praksa I., II., III., IV., V. Edukacijska psihologija I. i II. Obiteljska pedagogija Pedagogija djece s posebnim potrebama Didaktička dokimologija Etika učiteljskog poziva Socijalna pedagogija Menadžment u obrazovanju

Specifične kompetencije

demonstrirati znanje iz umjetničkih područja i temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti,

Hrvatski jezik I. i II. Dječja književnost Geografija

35

pojave i procesi obuhvaćeni programom prvog ciklusa osnovnoškolskog obrazovanja

Povijest Prirodoslovlje Uvod u matematiku Skupovi brojeva Elementarna geometrija Glazbena kultura i sviranje Likovna kultura Kineziologija Osnove ekologije Osnove tehničke kulture Osnove informatike

planirati, programirati i vrednovati kurikulume u svim odgojno-obrazovnim područjima (jezično-komunikacijsko, matematičko, prirodoslovno, tehničko i informatičko, društveno-humanističko, umjetničko i tjelesno i zdravstveno) prema potrebama i interesima učenika

Didaktika Edukacijska psihologija I. i II. Programiranje rada razrednika Didaktička dokimologija Metodika nastave hrvatskog jezika I., II. i III. Metodika nastave prirode i društva I., II. i III. Metodika matematike I., II. i III. Metodika glazbene kulture I., II. i III. Metodika likovne kulture I., II., i III. Kineziološka metodika I., II i III. Metodika nastave engleskog jezika* Metodika nastave informatike I.** Stručna praksa I., II., III., IV., V.

samostalno izvoditi nastavu iz svih predmeta i područja zastupljenih u nastavnom planu za niže razrede osnovne škole, na hrvatskom, odnosno talijanskom jeziku, u svim oblicima rada u kojima se oni realiziraju (redovita, izborna, dopunska i dodatna nastava, slobodne aktivnosti, kulturna i javna djelatnost)

Stručna praksa I., II., III., IV., V. Metodika nastave hrvatskog jezika I., II. i III. Metodika nastave prirode i društva I., II. i III. Metodika matematike I., II. i III. Metodika glazbene kulture I., II. i III. Metodika likovne kulture I., II., i III. Kineziološka metodika I., II i III. Metodika nastave engleskog jezika* Metodika nastave informatike I.**

učinkovito koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u odgojno-obrazovnom procesu

Osnove oblikovanja teksta i slike Audio i video obrada** Informacijski sustavi** Osnove računarstva** Alati za e-obrazovanje I.** E-obrazovanje** Programiranje: Logo** Uporaba ICT-a u odgoju i obrazovanju Uporaba računala u razrednoj nastavi I.** Izrada web stranica** Metodika nastave informatike I.**

aktivno povezivati i vrednovati teorijske postavke i praktična iskustva u području odgoja i obrazovanja

Didaktika Edukacijska psihologija I. i II. Programiranje rada razrednika Metodika nastave hrvatskog jezika I., II. i III. Metodika nastave prirode i društva I., II. i III. Metodika nastave matematike I., II. i III. Metodika glazbene kulture I., II. i III. Metodika likovne kulture I., II., i III. Kineziološka metodika I., II. i III. Metodika nastave engleskog jezika*

36

Metodika nastave informatike ** Stručna praksa I., II., III., IV., V.

kreirati i primjenjivati različite strategije poučavanja i poticanja učenja i razvoja dječje ličnosti te pratiti i bilježiti napredovanje pojedinačnog/pojedinog učenika u svim područjima razvoja (kognitivni, emotivni, socijalni, motorički)

Pedagogija Didaktika Edukacijska psihologija I. i II. Pedagogija djece s posebnim potrebama Uporaba ICT-a u odgoju i obrazovanju Uporaba računala u razrednoj nastavi I.** Programiranje rada razrednika Metodika nastave hrvatskog jezika I., II. i III. Metodika nastave prirode i društva I., II. i III. Metodika nastave matematike I., II. i III. Metodika glazbene kulture I., II. i III. Metodika likovne kulture I., II., i III. Kineziološka metodika I., II i III. Metodika nastave engleskog jezika* Metodika nastave informatike ** Stručna praksa I., II., III., IV., V.

kreirati i primjenjivati različite strategije vrednovanja procesa učenja i učeničkih postignuća (uključujući vrednovanje vlastitog praktičnog iskustva, organizacije i učinkovitosti rada)

Pedagogija Didaktika Edukacijska psihologija I. i II. Pedagogija djece s posebnim potrebama Didaktička dokimologija Uporaba ICT-a u odgoju i obrazovanju

kreativno i učinkovito osmisliti odgojno-obrazovnu sredinu prema potrebama i mogućnostima učenika

Pedagogija Razvojna psihologija Pedagogija djece s posebnim potrebama Socijalna pedagogija Sociologija obrazovanja Didaktika Edukacijska psihologija I. i II. Likovna kultura Glazbena kultura Osnove oblikovanja teksta i slike Uporaba ICT-a u odgoju i obrazovanju Uporaba računala u razrednoj nastavi I.** Stručna praksa I., II., III., IV., V.

prepoznati i zajedno s ostalim članovima školskog stručnog tima vrednovati posebne potrebe djeteta (darovitost, poteškoće u razvoju)

Pedagogija Razvojna psihologija Edukacijska psihologija I. i II. Obiteljska pedagogija Pedagogija djece s posebnim potrebama Socijalna pedagogija Stručna praksa I., II., III., IV., V.

prikupljati, izrađivati i održavati jednostavna i složena didaktička sredstva za rad s učenicima te voditi brigu o estetskom i funkcionalnom uređenju prostora za izvođenje nastave i ostalih aktivnosti

Pedagogija Didaktika Osnove tehničke kulture Metodika nastave hrvatskog jezika I., II. i III. Metodika nastave prirode i društva I., II. i III. Metodika nastave matematike I., II. i III. Metodika glazbene kulture I., II. i III. Metodika likovne kulture I., II., i III. Kineziološka metodika I., II i III. Metodika nastave engleskog jezika*

37

Metodika nastave informatike ** Uporaba ICT-a u odgoju i obrazovanju Uporaba računala u razrednoj nastavi I.** Stručna praksa I., II., III., IV., V.

uspostaviti bliske suradničke odnose s roditeljima, članovima školskog stručnog tima, kao i s ostalim stručnjacima i sudionicima u odgoju i obrazovanju djece u lokalnoj zajednici i angažirati se u postizanju aktivnog sudjelovanja škole i učenika u životu lokalne zajednice

Pedagogija Edukacijska psihologija I. i II. Obiteljska pedagogija Pedagogija djece s posebnim potrebama Didaktička dokimologija Programiranje rada razrednika Etika učiteljskog poziva Socijalna pedagogija Menadžment u obrazovanju Stručna praksa I., II., III., IV., V.

aktivno pratiti i kritički evaluirati relevantnu stručnu i znanstvenu literaturu iz područja odgoja i obrazovanja u cilju cjeloživotnog usavršavanja

Engleski jezik I. i II. Pedagogija Didaktika Istraživanje odgoja i obrazovanja Uporaba ICT-a u odgoju i obrazovanju Metodika nastave hrvatskog jezika I., II. i III. Metodika nastave prirode i društva I., II. i III. Metodika nastave matematike I., II. i III. Metodika glazbene kulture I., II. i III. Metodika likovne kulture I., II., i III. Kineziološka metodika I., II i III. Metodika nastave engleskog jezika* Metodika nastave informatike **

provesti znanstveno istraživanje i time stvoriti nova znanja s ciljem unapređenja odgojno-obrazovnog procesa

Pedagogija Didaktika Edukacijska psihologija I. i II. Istraživanje odgoja i obrazovanja Uporaba ICT-a u odgoju i obrazovanju Metodika nastave hrvatskog jezika I., II. i III. Metodika nastave prirode i društva I., II. i III. Metodika nastave matematike I., II. i III. Metodika glazbene kulture I., II. i III. Metodika likovne kulture I., II., i III. Kineziološka metodika I., II i III. Metodika nastave engleskog jezika* Metodika nastave informatike **

*kolegij je obvezan za studente koji odaberu modul Engleskog jezika **kolegij je obvezan za studente koji odaberu modul Informatike Navedite najvažnije ciljeve kojima ste se vodili pri određivanju ishoda učenja. Procijenite u kojoj su mjeri dosad ostvareni ciljevi koje ste imali u vidu pri oblikovanju novih preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih, odnosno stručnih studijskih programa (ako ih održavate). Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij priprema studente za obavljanje poslova i zadataka vezanih uz prvi stupanj osnovnoškolskog obrazovanja. Najvažniji ciljevi pri određivanju ishoda učenja ovog studijskog programa bili su definirati i razviti opće i posebne kompetencije koje su učitelju potrebne za ovladavanje ovim složenim zanimanjem. Magistar primarnog obrazovanja osposobljen je za samostalno, stručno i odgovorno izvođenje nastave iz svih predmeta i područja zastupljenih u nastavnom planu studija razredne nastave, na hrvatskom odnosno talijanskom jeziku, u nižim razredima osnovne škole, u svim oblicima rada u

38

kojima se oni realiziraju (redovita, izborna, dopunska, dodatna nastava, slobodne aktivnosti, kulturna i javna djelatnost). U skladu s navedenim učitelj planira, programira i vrednuje odgojno-obrazovni rad u dogovorenim razdobljima; prikuplja, izrađuje i održava didaktička sredstva za rad s djecom te vodi brigu o estetskom i funkcionalnom uređenju prostora za izvođenje nastave i ostalih aktivnosti; radi na zadovoljenju svakodnevnih potreba i razvojnih zadaća te potiče razvoj svakoga djeteta prema njegovim sposobnostima; vodi dokumentaciju o djeci i odgojnom radu te zadovoljava stručne zahtjeve u organizaciji i unapređenju odgojno-obrazovnoga procesa; surađuje s roditeljima, stručnjacima, ostalim članovima školskog stručnog tima i inim sudionicima u odgoju i obrazovanju djece školske dobi u lokalnoj zajednici; odgovoran je za provedbu programa rada s djecom kao i za opremu i didaktička sredstva kojima se koristi u radu; kontinuirano se stručno usavršava u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja; vodi poslove razredništva i obavlja niz drugih poslova koji se odnose na nove organizacijske oblike rada (rad u cjelodnevnoj školi, u čistim i kombiniranim odjelima, u alternativnim školama i sl.) te obavlja aktivnosti učitelja u društvenom okruženju izvan škole. Ovisno o završenom modulu magistri primarnog obrazovanja mogu biti osposobljeni i za poučavanje engleskog jezika i informatike te animaciju slobodnog vremena u nižim razredima osnovne škole. Pri kreiranju Stručnog studija predškolskog odgoja glavni je cilj bio pripremiti studente za obavljanje poslova u predškolskim odgojnim institucijama te u drugim institucijama namijenjenim odgoju djece predškolske dobi. Stručni prvostupnik predškolskog odgoja, na osnovi stečenih kompetencija, samostalno, stručno i odgovorno obavlja poslove i zadatke njege, brige za zdravlje te odgoja djece predškolske dobi kroz različite programe i to cjelodnevnim, poludnevnim, višednevnim i kraćim programima, redovitim ili posebnim programima, različitog trajanja i sadržaja i različitih pedagoških koncepcija. U skladu s navedenim odgojitelj planira, programira i vrednuje odgojno-obrazovni rad u određenim razdobljima; prikuplja, izrađuje i čuva didaktička sredstva za rad s djecom te vodi brigu o estetskom i funkcionalnom uređenju prostora za izvođenje različitih aktivnosti; radi na zadovoljenju svakodnevnih potreba i razvojnih zadaća te potiče razvoj svakoga djeteta prema njegovim sposobnostima; vodi dokumentaciju o djeci i odgojnom radu te zadovoljava stručne zahtjeve organizacije i unapređenja odgojno-obrazovnoga procesa; surađuje s roditeljima, stručnjacima, stručnim timom u dječjem vrtiću i ostalim sudionicima u odgoju i obrazovanju djece predškolske dobi u lokalnoj zajednici; odgovoran je za provedbu programa rada s djecom kao i za opremu i didaktička sredstva kojima se koristi u radu; kontinuirano se stručno usavršava u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja. Mišljenja smo kako je sadržaj postojećih studijskih programa Odjela u budućnosti potrebno konstanto ažurirati sa sve češćim novinama koje proizlaze iz razvoja edukativnih ustanova i novih edukativnih procesa. Pri unaprjeđenju studijskih programa Odjela potrebno je također, kontinuirano pratiti tehnologiju ICT-a, koje su sve prisutnije u obrazovanju. Nakon prilagodbe uvjetima Bolonjskog procesa i provedenih postupaka pribavljanja dopusnica, akademske godine 2005./2006., Visoka učiteljska škola u Puli ostvaruje četverogodišnji stručni program učiteljskog studija s modulima engleskog jezika, informatike i animacije slobodnog vremena. Taj se studijski program izvodi samo jednu akademsku godinu jer Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, na sjednici održanoj 2. ožujka 2005. godine donosi Načela i preporuke za ustroj učiteljskih i nastavničkih studija u Republici Hrvatskoj čime započinje proces „vraćanja“ učiteljskih studija na sveučilišnu razinu uz integraciju preddiplomskog i diplomskog stupnja. Pravni sljednik Visoke učiteljske škole u Puli, Odjel za obrazovanje učitelja i odgojitelja, (sadašnji Odjel za odgojne i obrazovne znanosti) Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, od 2006./2007. ak. god. ustrojava i izvodi Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni Učiteljski studij (0+5). Studenti koji završe studij osposobljeni su za cjeloživotno učenje, ali i za nastavak obrazovanja na poslijediplomskim studijima. Na taj način stvara se neophodna, u dotadašnjoj praksi obrazovanja učitelja u Hrvatskoj, nepostojeća znanstvena vertikala kojom se magistru primarnog obrazovanja (učitelju), omogućuje znanstveno-istraživački rad i znanstveno napredovanje u pripadajućim znanstvenim područjima. Za studente četverogodišnjega stručnog učiteljskog studija upisane 2005./2006. god., organiziran je prijelaz na sveučilišni integrirani prediplomski i diplomski studij s jednokratnim

39

programom za petu godinu studija. God. 2008. pristupilo se izradi izmjena i dopuna preuzetog studijskog programa prvenstveno radi ponovnog uvođenja triju izbornih modula: Modul za animaciju slobodnog vremena, Modul engleski jezik, Modul informatika, po kojima je bivša Visoka učiteljska škola u Puli bila prepoznatljiva u Hrvatskoj jer se većina diplomiranih učitelja odmah zapošljavala. Osim uvođenja spomenutih modula izmjene i dopune koje su napravljene u studijskom programu odnosile su se na sljedeće: preimenovanje određenih kolegija; premještanje određenih nastavnih predmeta iz jedne godine u drugu ili iz jednog semestra u drugi; podjelu određenih predmeta na dva (ili više), uz iste programske sadržaje i isti fond sati (npr. Matematika); podjelu na dva nastavna predmeta s izmjenama i dopunama u nastavnom programu i fondu sati (npr. Razvojna i opća psihologija); pretvaranje određenih izbornih kolegija u obvezatne kolegije (npr. Programiranje rada razrednika); dopunu studijskog programa novim nastavnim predmetima; izmjene broja ECTS bodova određenih predmeta; izmjene kod stručne prakse (provodi se tijekom svih pet godina studija); uvođenje osamnaest (18) slobodnih izbornih predmeta uz ostale slobodne izborne kolegije vezane uz modul. Za izvođenje ovoga studijskog programa ishodovana je dopusnica za rad na hrvatskom i talijanskom jeziku, a s upisom studenata započinje se 2009./2010. ak. god. Prva generacija studenata koja je upisala te studije završava studij 2014. godine uz uvjet redovitog ispunjavanja postavljenih obveza. Stoga, u sadašnjem vremenu nije moguće na primjeren način ocijeniti u kojoj mjeri su ostvareni ciljevi kojima se vodilo pri izmjeni i dopuni studijskog programa. Trogodišnji stručni studij predškolskog odgoja kao novi studij pokrenut je 2005./2006. akademske godine. Prva generacija je završila studij u 2008. godini kao studenti koji su redovito ispunjavali postavljene obveze. Većina studenata koji su završili studij čeka mogućnost upisivanja diplomske razine studija na čijoj se pripremi intenzivno radi, ali je za sada isti sveučilišni program nemoguće realizirati. Najveću poteškoću predstavlja kadrovska struktura stalno zaposlenog nastavnog osoblja, odnosno nedostatak nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju. Općenito možemo zaključiti da se prolaznost studenata nije bitno poboljšala te je, radi poboljšanja uspješnosti studiranja, potrebno kontinuirano praćenje pojedinog studenta uz mogućnost polaganja ispita putem kolokvija, seminara, projekata i ostalih zadaća. Nužno je i kritički analizirati strukturu studijskog programa, reducirati broj obveznih kolegija, izbjeći ponavljanja u pojedinim kolegijima, osuvremeniti izvedbene programe i postaviti nastavne materijale na mrežnu stranicu kako bi studenti mogli samostalnije učiti. Opišite načine i komentirajte postupke za usklađivanje dodijeljenih ECTS bodova s realnom procjenom studentskog opterećenja. Inicijalni postupak dodjele ECTS bodova temelji se na udjelu pojedinih kolegija u nastavnom i ispitnom opterećenju studenata. Temeljem osobnog iskustva, profesori Odjela izradili su procjenu opterećenja studenata za svaki kolegij, tj. količinu raznih obveza koje student treba ispuniti i koliko mu je za to potrebno vremena. Opterećenje, opisano u vremenskom periodu ili radnim satima, mora se podudarati s brojem raspoloživih bodova za određeni nastavni kolegij. Provjeravanje procjene pojedinog profesora obavlja se kroz studentska vrednovanja odnosno ankete koje studenti ispunjavaju po završetku nastavnog procesa. Evaluacija se provodi u redovitim intervalima te je moguće primijetiti kako se prosječna vrijednost slaganja s tvrdnjom o primjerenosti ECTS-a opterećenju, mijenja kroz vrijeme. Predstoji podešavanje opterećenja i/ili promjena predmetnih aktivnosti temeljem anketiranja studenata o stvarnoj usklađenosti ECTS-a predviđenih studijskim programom s realnim opterećenjem studenata. Procijenite kompetencije stručnjaka koji završe studij na Vašem visokom učilištu u usporedbi sa srodnim studijem na istaknutim sveučilištima u Europi i svijetu te u kojoj mjeri vaši programi slijede preporuke europskih ili međunarodnih strukovnih udruženja. Europska iskustva raznolika su u tretiranju sustava obrazovanja učitelja. Te su raznolikosti primjetne u koncepcijskim rješenjima, vrstama institucija, njihovu trajanju, nastavnim programima itd. Sustavi učiteljskog obrazovanja u razvijenim zemljama Europske unije temelje

40

se na koncepciji cjeloživotnog učenja, a učitelji se osposobljavaju na visokim učilištima koja su najčešće u sastavu sveučilišta i imaju rang sveučilišnih studija. Unatoč mnogim zajedničkim karakteristikama, različite su institucije na kojima se izvodi obrazovanje učitelja u zemljama Europske unije (koledži, učiteljski ili pedagoški fakulteti, učiteljske ili pedagoške akademije kao npr. pedagoške akademije u Beču i Grazu u Austriji, koledži u Dublinu u Irskoj i Edinburghu u Škotskoj, ili na pedagoškim fakultetima u Pragu, Budimpešti, Bratislavi, Mariboru, Ljubljani, ili fakultetima obrazovnih znanosti u Finskoj). Zastupljenost odgojno-obrazovnih znanosti, metodika te trajanje i izvođenje školske prakse ovisi o obrazovnim sustavima u pojedinim zemljama. Slijedom toga različite su i kompetencije učitelja koje se stječu na navedenim ustanovama. Ipak, kao zajedničko obilježje većine, prevladava obrazovanje učitelja na sveučilišnoj razini čak i kada su nositelji studija učiteljski koledži ili akademije. Naša koncepcija studija za učitelje usporediva je s istovrsnim studijima u nizu europskih zemalja – npr. studijskim programom na Sveučilištu u Padovi, Firenci i drugima koja izvode studij Laurea Magistrale a ciclo unico in Scienze della Formazione Primaria u trajanju od pet godina (Republika Italija), studijem „razrednog pouka“ na Sveučilištu u Kopru, Ljubljani i Mariboru (Republika Slovenija) i drugim. Učiteljski studijski program u Republici Sloveniji sadržajno je najsličniji programima „razrednog pouka“ na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Kopru, Ljubljani i Mariboru, što je razumljivo s obzirom na zajedničko nasljeđe. U nastavnim programima spomenutih studija gotovo je jednaka zastupljenost glavnih komponenti studija (struka, obrazovne znanosti, posebne metodike i stručno-pedagoška praksa) dok je razlika u tome što u Sloveniji studij nije integriran već se izvodi prema modelu 4+1. Naš studij predškolskog odgoja sličan je starom stručnom preddiplomskom studiju „predšolska vzgoja“. Sveučilišni diplomski stupanj predškolskog odgoja u trajanju od dvije godine u Sloveniji organizira Pedagoški fakultet u Ljubljani, a usmjeren je na osposobljavanje stručnjaka koji će osigurati kontinuirani razvoj kvalitetnoga obrazovnog sustava u ranom djetinjstvu te kreirati razvojnu politiku, stručne standarde i etička mjerila struke. Ako postoji razlika u razini kompetencija stručnjaka koji završe studij na Odjelu u usporedbi sa srodnim studijima na renomiranim sveučilištima u Europi i svijetu, smatramo da su tome razlog bolji uvjeti koje renomirana sveučilišta u Europi imaju za studiranje i studentski život. Ti su bolji uvjeti primjerice više različitih mogućnosti za poučavanje, mnogo više izvora literature, više financijskih sredstava za studijska putovanja. Pored toga, ta su sveučilišta više istraživački usmjerena i puno više uključuju studente u rad na projektima. Opišite svoj postupak praćenja i unapređivanja studijskih programa, njihovo prilagođavanje novim istraživanjima. Navedite moguće izmjene u prvotno prihvaćenim bolonjskim studijskim programima. Opišite svrhu tih izmjena i postupak donošenja odluke. Visoko je učilište uspostavilo mehanizme za odobrenje, praćenje i unapređenje svojih programa i kvalifikacija. Postupci praćenja i unaprjeđivanja studijskih programa detaljno su opisani u Priručniku kvalitete Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Studijski programi prvenstveno se prate i provjeravaju putem sljedećih pokazatelja: preduvjeti za izvođenje nastave, odnosno precizno pripremljeni izvedbeni planovi i programi, pravilno definirani ishodi učenja na razini studijskog programa te korištenje suvremenih nastavnih metoda i sadržaja kojima će se ishodi postići, kao i dostupnost i dostatnost literature i drugih obrazovnih resursa. Osim navedenih pokazatelja, pri utvrđivanju stupnja suvremenosti programa analizira se profil pojedinog predmeta i izvješće o održanoj nastavi. Postupci praćenja su evaluacija izvođenja nastave, a povremeno (najmanje jednom u 2 godine) i SWOT analiza koju provodi povjerenstvo koje imenuje rektor. Poboljšanje kvalitete postiže se i uvođenjem izmjena u studijske programe. Neke od izmjena koje su načinjene u prvotno prihvaćenim bolonjskim studijskim programima uglavnom se na godišnjoj razini kreću unutar 20% promjena studijskog programa, a najčešće se odnose na sljedeće: o uvođenje novih izbornih predmeta na Stručnom studiju predškolskog odgoja i sveučilišnom

učiteljskom studiju

41

o izmjenu naziva, djelomičnog sadržaja nekih predmeta, broja sati nastave i ECTS bodova, premještanje iz jednog semestra u drugi i sl.

Prijedloge o izmjenama studijskih programa s odgovarajućim obrazloženjem, na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti daju predmetni nastavnici i voditelji pojedinih katedri na sastancima katedri (do mjeseca ožujka za narednu akademsku godinu) za svaki studijski program. Prihvaćene prijedloge izmjena studijskog programa voditelj katedre dostavlja pročelniku Odjela, koji ih uvrštava u prijedlog Izvedbenog nastavnog plana i programa za odnosni studijski program za narednu akademsku godinu (ako izmjena ne iznosi više od dozvoljenih 20%). O istima se raspravlja na sastanku pročelnika Odjela s voditeljima katedri Odjela i nakon usuglašavanja pročelnika i voditelja, dokument se upućuje na usvajanje Stručnom vijeću Odjela, zatim na razmatranje Glavnom odboru za kvalitetu, a potom na usvajanje Senatu Sveučilišta. Postupak se provodi sukladno odredbama Pravilnika o akreditaciji studijskih programa Sveučilišta. Objasnite opravdanost odnosno razlog izvođenja stručnih i specijalističkih studija na Vašem visokom učilištu (ako ih izvodite). Obrazovanje odgojitelja predškolske djece na našem se Odjelu i dalje realizira stručnim studijem u trogodišnjem trajanju budući da za ovu kategoriju odgojno-obrazovnih djelatnika zakonski nije obvezno stjecanje sveučilišne diplome. Naime, prema čl. 24. st. 4. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, „poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij odgovarajuće vrste“ (NN 94/13). d) Navedite kako se provjerava redovitost pohađanja nastave i Vaše mišljenje o tim postupcima.

Redovitost pohađanja nastave

66%

37%

13%

9%

1

2

3

4

potpisivanje

prozivanje

kratki zadaci

drugi način

Slika 3. Načini provjere redovitosti pohađanja nastave

Nastavnici Odjela za odgojne i obrazovne znanosti uglavnom provjeravaju redovitost pohađanja nastave studenata (njih 97%). To najčešće čine sljedećim postupcima: potpisivanjem studenata (66%), prozivanjem studenata (37%), kratkim testovima/zadacima (13%) te na druge načine (9%) (slika 3.). Ukupan postotak je veći od 100% jer pojedini nastavnici koriste više načina provjere. S obzirom da su, prema bolonjskom principu studiranja, studenti obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastavnih aktivnosti u skladu s nastavnim programom kolegija, polaženje nastave

42

je obvezno za sve studente i redovito se prati. Češće se koristi klasično potpisivanje i prozivanje umjesto mnogo korisnijeg zadavanja kratkih zadataka koji potiču pažnju i refleksiju o tretiranoj temi.

e) Opišite i ocijenite nastavne metode, provedbu praktične i terenske nastave. Posebno se osvrnite na probleme i moguća poboljšanja. Od sedam navedenih nastavnih metoda nastavnici Odjela za odgojne i obrazovne znanosti najviše koriste sljedeće metode: metodu usmenog izlaganja (83%), metodu razgovora (75%), metodu demonstracije (67%), metodu praktičnih radova (56%) i metodu pisanja (45%), ali koriste također i metodu čitanja i rada na tekstu (38%) te metodu crtanja i ilustrativnih radova (37%) (slika 4.). S obzirom na podatak da 84% nastavnika pri svom radu koristi četiri ili više nastavnih metoda, ocjenjuje se da se nastava izvodi na primjeren način.

Slika 4. Korištene nastavne metode

Na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti samo se u 4% predmeta (slika 5.) nastavnici koriste samo jednom metodom, u 12% predmeta koriste najviše tri metode, u 34% predmeta koriste najviše pet metoda, a u čak 26% predmeta nastavnici koriste od pet do sedam metoda. Sudeći prema dobivenim rezultatima nastava se odvija dinamično uz stalno uključivanje studenata u obrazovni proces.

43

Raspon korištenih nastavnih metoda

4%

12%

24%

34%

13%

13%

1

2

3

4

5

6

1 - 2 metode

2 - 3 metode

3 - 4 metode

4 - 5 metoda

5 -6 metoda

6 -7 metoda

Slika 5. Broj korištenih nastavnih metoda po predmetu

Na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti terenska se nastava realizira u sklopu raznih kolegija. Ona služi za prepoznavanje i uspoređivanje pojava, procesa i transformacija s usvojenim teorijskim znanjima, za vršenje praktičnih istraživanja prema zadanoj temi uz primjenu raznih sredstava i pomagala, te za obavljanje najrazličitijih praktičnih i drugih zadataka. Takva nastava potiče intelektualnu radoznalost, istraživanje, stvaranje, a ciljevi su joj učenje otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti, upoznavanje studenata s prirodnom i kulturnom baštinom, s primjerima dobre prakse, te približavanje studenata realnom okruženju u kojem će se kretati u svome profesionalnom životu. S obzirom da troškove terenske nastave (prijevoz, smještaj, prehrana i dr.) u većini slučajeva snose studenti, ona se organizira u limitiranoj količini koja bi bila znatno veća kad bi za istu bila na raspolaganju konzistentnija sredstva. U okviru kolegija Kineziološka kultura mjesečno se organizira pješačenje i planinarenje na jednu od uobičajenih pješačkih staza: stazu svetog Šimuna (11 km.) – Gračišće, stazu od Poklona do vrha Vojak (1394 m. n/v) na Učki, na relaciji Brgudac Planik (1270 m. n/v) – Korita Brgudac, na Ćićariji, na relaciji Podkilavac – Hahlić (1010 m. n/v) Podkilavac, kružnom stazom na „Grobničkim Alpama“ u zaleđu Rijeke te na raznim pješačkim stazama u okolici Pule. Osim toga, studenti Odjela povremeno sudjeluju u tradicijskim igrama za djecu dječjih vrtića i učenika nižih razreda osnovne škole, u školi skijanja za djecu osnovnih škola, u ljetnoj školi i drugim oblicima izvannastavnih aktivnosti školske djece. Krajem svake akademske godine organizira se sportsko-rekreativni dan Odjela za odgojne i obrazovne znanosti na otoku Veruda (Fratarski otok). U okviru kolegija Glazbena kultura i Metodika glazbene kulture studenti pripremaju i izvode pod vodstvom profesorice božićni koncert s predškolskom i osnovnoškolskom djecom u Puli i drugim istarskim gradovima, te u suradnji s profesoricom likovne kulture, pripremaju i izvode tematske koncerte vezane za otvorenje izložbi, sudjeluju u raznim manifestacijama, izrađuju lutke za lutkarske predstave, posjećuju škole i dječje vrtiće. U okviru kolegija Teorije predškolskog odgoja svake se godine organizira posjet waldorfskom vrtiću u Rijeci i posjet pazinskom vrtiću s Montessori pristupom za studente treće godine studija predškolskog odgoja na talijanskom jeziku. U okviru kolegija Rad s darovitom djecom na hrvatskom i talijanskom jeziku organizira se posjet vrtiću Veruda i Zvjezdarnici u Višnjanu. U okviru kolegija informatičkog modula „Audio i video obrada“ studenti 2. godine učiteljskog studija izrađuju kratke filmove s tematikom životnih situacija snimljenih u prirodnim uvjetima svakidašnjeg života.

44

Praktična nastava je detaljno opisana u sljedećem poglavlju. f) Opišite i ocijenite izvođenje dijelova nastave u radilištima izvan Vašega visokog učilišta (radionice, farme, praksa i ostalo). Objasnite sustav bilježenja provedbe stručne prakse. Posebno se osvrnite na probleme i moguća poboljšanja. Za potrebe praktičnog osposobljavanja studenata učiteljskog studija za rad s učenicima razredne nastave, dio studijskog programa – stručno-pedagoška praksa – ostvaruje se u osnovnim školama. Iznimno se stručno-pedagoška praksa može ostvariti i u drugim uvjetima primjerice tijekom zimovanja, ljetovanja, logorovanja, škole u prirodi i sl. Studenti modula Informatike, uz prethodnu suglasnost mentora, imaju mogućnost do 30% sati stručne prakse odraditi u tvrtkama koje se bave primijenjenom informatikom: grafičkim oblikovanjem i pripremom za tisak, audio-video obradom, programiranjem, izvođenjem tečajeva informatike, te u drugim tvrtkama koje se bave informatikom. Tablica 4. Prikaz organizacije stručno-pedagoške prakse na učiteljskom studiju Studijski program Trajanje stručno-pedagoške prakse ECTS Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij

Godina studija

Trajanje prakse po godinama

Obveze studenata

I. 25 sati Hospitiranje i asistiranje u nastavi. Vođenje dnevnika stručne prakse.

2

II. 50 sati Hospitiranje i asistiranje u nastavi. Izvođenje jednostavnih zadataka pod vodstvom mentora. Vođenje dnevnika stručne prakse.

2

III. 75 sati Hospitiranje i asistiranje u nastavi. Izvođenje jednostavnih zadataka pod vodstvom mentora. Vođenje dnevnika stručne prakse.

2

IV. 100 sati Hospitiranje i asistiranje u nastavi. Izvođenje nastave pod vodstvom mentora. Vođenje dnevnika stručne prakse.

3

V. 100 sati Hospitiranje i asistiranje u nastavi. Izvođenje nastave pod vodstvom mentora. Vođenje dnevnika stručne prakse.

4

Ukupno I.-V. 350 sati Po završetku stručno-pedagoške prakse predati dnevnik i potvrdu o obavljenoj praksi voditelju studija.

13

Stručno-pedagoška praksa ostvaruje se u tri logičke etape. Prva se izvodi u ustanovi na kojoj se student obrazuje u obliku metodičkih vježbi planiranja i programiranja nastavnog rada, pismenih priprema za nastavu te simulacije nastavnog sata (nije navedena u tablici). Druga se izvodi u neposrednoj odgojno-obrazovnoj praksi u školama – vježbaonicama (također nije navedena u tablici). Ti su sati posebno istaknuti u izvedbenom programu za svaku metodiku te se održavaju pod vodstvom profesora – metodičara i učitelja – mentora. Škole vježbaonice za izvođenje metodičkih vježbi studenata u Puli su: OŠ Centar, OŠ Kaštanjer, OŠ Stoja, za potrebe učiteljskog studija na hrvatskom jeziku i OŠ – SE Giuseppina Martinuzzi, za potrebe učiteljskog studija na talijanskom jeziku. Treća etapa prikazana je u tablici 4. i odvija se u osnovnoj školi koju studenti sami odaberu, najčešće prema mjestu stanovanja. Dinamika ostvarivanja ove etape stručno-pedagoške prakse je sljedeća: odvija se od prve do pete godine, u vremenskom ciklusu od jednog do četiri tjedna tijekom mjeseca veljače. Studenti se upućuju na praksu na osnovi zahtjeva matičnog Odjela i ugovora o obavljanju mentorskih poslova u vježbaonici koji potpisuju pročelnik visokoškolske institucije i ravnatelj škole. Voditelj stručno-pedagoške prakse priprema raspored studenata prema izabranim školama, kojima šalje popis studenata i pravilnik o izvođenju prakse te upućuje studente u njihove zadaće. Tijekom prakse studenti su obvezni redovito pisati bilješke o svom radu i zapažanja o radu učitelja u dnevnik stručno-pedagoške prakse koji dopunjavaju tijekom čitavog studija. Temeljem vođenih bilježaka sastavljaju izvješće i podnose ga na uvid mentoru koji daje

45

mišljenje i ocjenu o njihovu radu. Nakon završetka prakse, dnevnik, pripreme iz pojedinih metodika i ostalu dokumentaciju studenti predaju voditelju stručno-pedagoške prakse koji pregledava dnevnike i izvješća o vlastitom iskustvu te organizira sastanke analize na kojima se vrši uvid u obavljene zadaće i dogovaraju strategije za daljnji rad. Tijekom svakog ciklusa stručno-pedagoške prakse student je obvezan dnevno boraviti u školi od početka do završetka nastave uključujući i vrijeme izvannastavnih aktivnosti učenika, sjednica, stručnih sastanaka i sl., pratiti cjelokupni rad učitelja i pomagati mu ovisno o pedagoško-psihološkoj osposobljenosti (organizacija redovite, dodatne i dopunske nastave, kontrola zadaća, izrada nastavnih materijala, individualni rad s učenicima koji imaju specifične odgojne potrebe, organizacija izvannastavnih aktivnosti i dr.), upoznati se s godišnjim planovima i programima svih nastavnih predmeta razreda u kojem obavlja stručno–pedagošku praksu, pratiti i upoznati se s načinom mjesečnog planiranja, upoznati se s pedagoškom dokumentacijom škole, a napose i onom koju vodi učitelj (dnevnik rada, imenik, matična knjiga, ljetopis škole i dr.), upoznati se s radom školske knjižnice, biti nazočan na sjednicama učiteljskog vijeća, roditeljskim i drugim sastancima, individualnim razgovorima učitelja s roditeljima, školskim programima i akcijama (proslave, ekskurzije, izleti, nastupi, natjecanja, izložbe, posjeti kinu, kazalištu, sistematski liječnički pregledi, cijepljenje i slično) te aktivno pomagati i sudjelovati u pripremama i provedbi istih (ako se održavaju u vrijeme obavljanja prakse). Tijekom prve tri godine studija studenti se upoznavaju s organizacijom rada škole te promatraju i analiziraju proces poučavanja. Tijekom četvrte i pete godine studija obavezni su održati po jedan ili više sati predavanja iz svih nastavnih predmeta, te za svaki nastavni sat napisati pismenu pripremu koju pregledava i ocjenjuje mentor. Mentor upućuje studente u praktično ostvarivanje pojedinih faza odgojno-obrazovnog rada kao što su planiranje i programiranje, pripremanje i izvođenje nastave, praćenje i vrednovanje postignuća učenika te pomaže studentima u praktičnoj primjeni stručno-metodičkih znanja i vještina u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Kritički osvrt Nastavni program stručno-pedagoške prakse učiteljskog studija na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti u Puli, u osnovi je dobro zamišljen, ali u realizaciji ima nekoliko slabih točaka. Prvi je problem manjkavost u suradnji između Sveučilišta, škola i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, koji bi trebali zajednički regulirati nadležnost financiranja usluga učitelja mentora, njegovo educiranje za obavljanje te uloge, uz kvalitetnije nadgledanje i vođenje praktičnog iskustva studenata. Pritom se nedovoljno vrednuje rad voditelja stručno-pedagoške prakse, tijekom pripreme studenata za izvođenje stručne prakse i usmjeravanja na refleksivna promišljanja nakon praktičnog iskustva kako bi ga teorijski utemeljili. Voditelj stručne prakse, koji bi trebao poticati na povezivanje akademskih i edukacijskih znanja odabirom strategija i tehnika u procesu rješavanja problema odgoja i obrazovanja, u stvarnosti nema tu ulogu. Naime, ne postoji posebno zadužena osoba za vođenje stručne prakse, već tu ulogu ima šef katedre, uz niz drugih administrativnih dužnosti. Njegove se obveze svode na organizaciju stručne prakse, u smislu upućivanja studenata u odabrane škole, objašnjavanje zadaća za vrijeme prakse, tumačenje pravilnog vođenja dnevnika stručne prakse, te, pri povratku, temeljito pregledavanje dnevnika i provjeravanje uspješnosti obavljene prakse na osnovi potvrdnice koju popunjava učitelj mentor, a potpisuje ravnatelj škole. Sljedeći je problem nedovoljna pažnja posvećena izboru učitelja mentora. U mnogim školama učitelji nisu uopće motivirani za obavljanje tog posla, za koji nije predviđena nikakva naknada, a vrlo je zahtjevan i odgovoran. Od mentora se očekuje da prihvati studenta, uvede ga u tehničko-administrativnu i pedagoško-didaktičku stranu struke. Nadalje, od mentora se traži da pripremi uzorne sate nastave, pomaže studentu u pripremi i izvedbi nastave, te prati i vrednuje njegovo praktično iskustvo, pružajući mu emotivnu i stručnu potporu. Mentor, dakle, predstavlja uporišnu točku, osobu kojoj se student može obratiti s povjerenjem za savjet i pomoć u realizaciji odgojno-obrazovnog rada i teorijskom tumačenju odgojno-obrazovnih situacija. Tako osjetljive poslove trebalo bi povjeriti kvalitetnim mentorima, zainteresiranima za takav rad i educiranima za organizirano vođenje stručno-pedagoške prakse.

46

Tablica 5. Prikaz organizacije stručno-pedagoške prakse na stručnom studiju predškolskog odgoja Studijski program Trajanje stručno-pedagoške prakse ECTS Stručni studij predškolskog odgoja

Godina studija

Trajanje prakse po godinama

Obveze studenata

I. 50 sati Hospitiranje i asistiranje u radu odgojitelja mentora. Vođenje dnevnika stručne prakse.

2

II. 75 sati Hospitiranje i asistiranje u radu odgojitelja mentora. Izvođenje jednostavnih zadataka pod vodstvom mentora. Vođenje dnevnika stručne prakse.

2

III. 100 sati Hospitiranje i asistiranje u radu odgojitelja. Izvođenje pet organiziranih didaktičkih aktivnosti za djecu pod vodstvom mentora. Vođenje dnevnika stručne prakse.

4

Ukupno I.-III. 225 sati Po završetku stručno-pedagoške prakse predati dnevnik i potvrdu o obavljenoj praksi voditelju studija.

8

Organizacija i izvođenje stručno-pedagoške prakse na Stručnom studiju predškolskog odgoja odvija se prema istom modelu kao i na Učiteljskom studiju, s razlikom da se organizirane aktivnosti s odgojnom grupom djece u dječjem vrtiću izvode na trećoj godini studija. Broj obaveznih didaktičkih aktivnosti određuje se prema metodikama koje student sluša tijekom studija. Slični su također i nedostaci u organizaciji i vrednovanju stručne prakse studenata. g) Ocijenite dostupnost i kvalitetu mrežnih sadržaja studijskih programa.

Dostupnost mrežnih sadržaja studijskih programa

38%

42%

33%

20%

6%

27%

35%

1

2

3

4

5

6

7

Ima internetsku str.

Ciljevi, sadržaj i lit.

Ispiti i konzult.

Rezultati kol. i ispita

Zadaci preth. ispita

Pomoćni nast.

mater.Interakt. komunik.

Slika 6. Mrežni sadržaji studijskih programa

Za 38% predmeta studijskih programa Odjela za odgojne i obrazovne znanosti postoje dostupni mrežni sadržaji. Oni uglavnom sadrže ciljeve i sadržaj predmeta te popis literature (42%), pružaju mogućnost interaktivne komunikacije (35%), sadrže termine pismenih i usmenih ispita i termine konzultacija (33%). Djelomično sadrže pomoćne nastavne materijale (27%) (tekst predavanja, power-point prezentacije, slike, video zapise, itd.) i rezultate kolokvija i pismenih

47

ispita za studente (20%). Najmanje se u okviru mrežnih sadržaja nude zadaci prethodnih ispitnih rokova (6%). Dostupnost mrežnih sadržaja sveučilišnih studijskih programa Učiteljskog studija na hrvatskom i talijanskom jeziku je relativno niska (od 37,2 do 40,6% kolegija ima mrežne sadržaje). Slično je i sa Stručnim studijim predškolskog odgoja na hrvatskom i talijanskom jeziku (od 36% do 36,6% kolegija ima mrežne sadržaje). Kao glavni razlog tome može se navesti nedovoljno rasprostranjeno korištenje prednosti e-učenja među nastavnicima Odjela. Na Katedri za učiteljski studij i studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku dodatni razlozi za nedovoljan broj mrežnih sadržaja su male grupe studenata, pri čemu nastavnici mogu češće s njima individualno usmeno komunicirati, te zastupljenost predmeta koji se ne izvode (izborni predmeti bez upisanih studenata ili neodržavanje nastave nekih predmeta zbog nedostatnog broja studenata). Na mrežnim stranicama Odjela za odgojne i obrazovne znanosti postoji portal e-učenja u okviru kojeg nastavnici mogu postavljati svoje nastavne materijale i organizirati druge aktivnosti koje im pruža Moodle platforma. Kvaliteta mrežnih sadržaja u cjelini se ocjenjuje ocjenom dobar iz razloga što se mogućnosti Moodle platforme na portalu e-učenje ne koriste dovoljno intenzivno i interaktivno u nastavi.

h) Osvrnite se na programsku koncepciju na Vašem visokom učilištu i iznesite prijedloge i planove za izmjenu studijskih programa u skoroj budućnosti i razloge koji Vas na to navode. U cilju razvoja kvalitetnijeg, prilagodljivijeg i učinkovitijeg sustava obrazovanja budućih odgojitelja i stvaranja intelektualnog i radnog ljudskog kapitala koji će po kvaliteti konkurirati Europi i svijetu ukazala se potreba pokretanja studijskog programa „Sveučilišni preddiplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje“ (u proceduri dobivanja dopusnice) koji će kurikularnim pristupom, temeljenom na kompleksnom sustavu ishoda učenja i kompetencija studente, po završetku studija, profesionalno osposobiti za tržište rada i dati im mogućnost daljnjeg obrazovanja i profesionalnog napredovanja podizanjem razine znanja, kompetencija i vještina sa stručne na sveučilišnu razinu. Pojačani studij engleskog jezika i informatike pokazali su se u praksi kao izvanredna prednost pri zapošljavanju, jer takve kategorije učitelja nedostaju na tržištu rada, a vrlo uspješno izvode nastavu iz tih područja u nižim razredima osnovnih škola. Stoga smo 2009./2010. ak. god. ponovo uveli module engleskog jezika, informatike i novi modul, animatora slobodnog vremena. Ovaj posljednji, nažalost, nije aktiviran radi tehničkih i kadrovskih poteškoća, iako smatramo da bi osposobljavanjem učitelja u tom području pružilo nove mogućnosti zapošljavanja u turizmu, izvannastavnim i izvanškolskim odgojnim programima, programima škole u prirodi i sl. U skoroj budućnosti nadamo se ostvarivanju potrebnih uvjeta za izvođenje tog modula kao i sveučilišnog studija predškolskog odgoja. i) Navedite koji se programi cjeloživotnog obrazovanja izvode na Vašem visokom učilištu te u tablici prikažite broj programa kojima nisu dodijeljeni ECTS bodovi i programe s dodijeljenim ECTS bodovima i njihovo trajanje. Nastavnici i nastavnice Odjela, zajedno s kolegicama i kolegama Odjela za studij na talijanskom jeziku i Odjela za humanističke znanosti sudjeluju u izvođenju nastave u Programu stjecanja pedagoških kompetencija. To je program cjeloživotnoga stručnog usavršavanja koji odraslima s prethodno stečenom diplomom preddiplomskoga sveučilišnog ili stručnog studija te integriranog sveučilišnog studija, na kojima se stječe najmanje 180 ECTS-a, kao i četverogodišnjega sveučilišnog studija prije uvođenja Bolonjske reforme, omogućava stjecanje kompetencija potrebnih za rad u nastavničkoj struci. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (čl. 105, NN br. 87/08) propisuje da predmetnu nastavu u osnovnoj i srednjoj školi smije izvoditi osoba koja, između ostalog, ima potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje u vrijednosti 60 ECTS-a. Tim se programom osigurava stjecanje potrebnih 60 ECTS-a iz navedenog područja. Program se izvodi tijekom jedne akademske godine i sastoji se od osam obveznih (30 ECTS-a), devet

48

izbornih predmeta (18 ECTS-a) te metodike i prakse (12 ECTS-a). Nakon ispunjavanja svih programom utvrđenih obveza polaznici i polaznice dobivaju potvrdu da su završili program jednogodišnjega cjeloživotnog obrazovanja, stekli pedagoške kompetencije i 60 ECTS-a. Potvrda je javna isprava. U izvođenju navedenog programa sudjeluju sljedeći djelatnici Odjela za odgojne i obrazovne znanosti:

OBVEZNI PREDMETI prof. dr. sc. Nevenka Tatković Pedagogija 7 dr. sc. Marina Diković*, viša asistentica Didaktika 8 IZBORNI PREDMETI prof. dr. sc. Nevenka Tatković Pedagogija održivog razvoja 3 prof. dr. sc. Fulvio Šuran Uvod u filozofiju 3 prof. dr. sc. Fulvio Šuran Filozofija odgoja i obrazovanja 3 prof. dr. sc. Fulvio Šuran Sociologija 3 prof. dr. sc. Fulvio Šuran Sociologija odgoja i obrazovanja 3 dr. sc. Marina Diković*, viša asistentica Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i

demokratsko građanstvo 4

dr. sc. Marina Diković*, viša asistentica Interkulturna kompetencija i komunikacija

4

doc. dr. sc. Mirjana Radetić-Paić Pedagogija djece s teškoćama u razvoju

4

doc. dr. sc. Maja Ružić-Baf Osnove informatike 3 * - Djelatnica je zaposlena na Odjelu od 01. listopada 2013. godine U planu je ponovno pokretanje programa doškolovanja učitelja koji su završili dvogodišnji ili četverogodišnji studij, a koji se provodio na našoj instituciji prije prelaska na bolonjski sistem. Pokušaja u tom smislu već je bilo. Naime, akademske godine 2011./2012. na inicijativu zainteresirane kategorije učitelja i Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije, u suradnji s Odjelom za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Puli, pokrenut je postupak obnavljanja studija doškolovanja, odnosno cjeloživotnog obrazovanja za nastavnike i učitelje razredne nastave sa završenim studijem u trajanju od dvije godine i diplomirane učitelje sa završenim studijem u trajanju od četiri godine. Pored toga, studij doškolovanja bio je predviđen i za nastavnike predmetne nastave sa završenim dvogodišnjim studijem, uz obvezno polaganje diferencijalnih ispita. Za svakog pristupnika pojedinačno trebalo je definirati razlikovne ispite i trajanje cjeloživotnog obrazovanja, od najmanje godinu do dvije godine dana i primjereno bodovanje radnog iskustva. Nažalost, inicijativa se nije ostvarila radi prepreka pravne naravi. Trenutno se doškolovanje ne ostvaruje ni na jednom visokom učilištu u Hrvatskoj jer je studij integriranog karaktera.

j) Objasnite sustav za priznavanje već stečenih kompetencija (neformalno i informalno obrazovanje). Objasnite sustav za priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija (akademsko priznavanje). Sustav za priznavanje već stečenih kompetencija (neformalno i informalno obrazovanje) nije još oformljen. Sustav za priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija (akademsko priznavanje) provodi se u skladu s Pravilnikom o akademskom priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija (vidi na www.unipu.hr) koji je Senat Sveučilišta u Puli donio 2009. godine temeljem članka 9. i 10. Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 158/03, 198/03 i 138/06) i članka 38. Statuta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (pročišćeni tekst). Pravilnikom o akademskom priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija uređuju se pitanja u svezi s postupkom priznavanja inozemnih visokoškolskih obrazovnih kvalifikacija i razdoblja studija na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli što podrazumijeva inozemne

http://www.unipu.hr/

49

visokoškolske kvalifikacije isključivo u svrhu nastavka obrazovanja na Sveučilištu. Akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija na Sveučilištu u nadležnosti je Ureda za akademsko priznavanje. Akademsko vrednovanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija obavlja se sukladno Kriterijima za vrednovanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija Agencije za znanost i visoko obrazovanje. U postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije uzima se u obzir isključivo stupanj postignutih znanja, vještina i kompetencija koji je stečen kvalifikacijom, bez usporedbe nastavnih programa. U postupku priznavanja razdoblja studija uzima se u obzir svjedodžba ili prijepis ocjena visokoškolske ustanove kojom se potvrđuje da je student uspješno ispunio propisane zahtjeve za to razdoblje studija, ako postoji prethodni sporazum između Sveučilišta i visokoškolske ustanove ili nadležnog tijela odgovornog za relevantno razdoblje studija. k) Navedite i opišite formalne mehanizme za odobrenje, provjere i praćenje vaših programa i kvalifikacija9. Postupci praćenja i unaprjeđivanja studijskih programa opisani su Priručnikom kvalitete Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. U nastavku se prenosi dio teksta koji se odnosi na te postupke: Odobrenje studijskog programa Prilikom osmišljavanja i predlaganja novih studijskih programa potrebno je: o promišljati o njihovoj usklađenosti s misijom, vizijom i strateškim ciljevima Sveučilišta,

potrebama okruženja u kojem će se programi izvoditi, i raspoloživim kapacitetima za njegovo izvođenje

o misliti na usporedivost navedenih programa s programima koji se nude u bližem i daljnjem okruženju, uzimajući u obzir preporuke brojnih zainteresiranih strana

o u njegovo stvaranje uključiti sve koji će ga izvoditi i podupirati, ali i sve ostale koji u njemu imaju interese.

Prema članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju Sveučilišni studijski programi osnivaju se i izvode odlukom Senata sveučilišta na temelju prethodne procjene jedinice za unutarnji sustav osiguravanja i unapređivanja kvalitete koja prilikom procjene uzima u obzir uvjete propisane pravilnikom iz članka 26. ovoga Zakona10. U svrhu formaliziranja cjelokupnog procesa pri Sveučilištu, izrađen je Pravilnik o akreditaciji studijskih programa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli kojim se definira procedura pri izradi novih studijskih programa i izmjeni/dopuni postojećih. Sastavni dio Pravilnika predstavljaju obrazac elaborata i obrazac prijedloga izmjena studijskih programa. Obrazac elaborata izrađen je na temelju uputa Rektorskog zbora (2004.) i svih zahtjeva propisanih Pravilnikom o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenja studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (NN, 45/09). Periodične provjere i praćenje programa i kvalifikacija Praćenje studijskih programa preduvjet je njihova pravovremenog prilagođavanja unutrašnjim i vanjskim uvjetima njihova izvođenja. Stoga se podaci o uspješnosti izvođenja programa na godišnjem planu moraju kontinuirano prikupljati. S druge strane, potrebno je prikupljati i mišljenja svih unutrašnjih i vanjskih dionika sustava za kvalitetu koji su vrlo značajni za planiranje razvoja postojećih i novih programa Sveučilišta. Praćenje studijskih programa Sveučilišta ostvaruje se putem sljedećih pokazatelja: 1. preduvjeti izvođenja (jasnoća, točnost i potpunost izvedbenih planova nastave i detaljnih izvedbenih nastavnih planova i programa (syllabusa), pravilna definiranost ishoda učenja studijskog programa te nastavnih metoda i sadržaja kojima će se ishodi učenja postići; dostupnost i dostatnost obrazovnih resursa) 2. analiza profila predmeta 3. analiza izvješća o održanoj nastavi

9Navedeni su korišteni mehanizmi, a detaljni opis svakog postupka nalazi se u Priručniku kvalitete. 10 Odnosi se na Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenja studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (NN, 45/09).

50

4. studentska procjena i nastavnička samoprocjena kvalitete nastave i seminara/vježbi 5. analiza atraktivnosti studijskog programa i profila kandidata za upis na studij i upisanih u I. godinu studija 6. analiza kvantitativnih standarda izvedbe nastave 7. analiza uspješnosti studiranja 8. analiza razloga neuspješnosti studiranja 9. analiza broja diplomiranih i nezaposlenih studenata 10. procjena kvalitete studija – trenutačni studenti 11. procjena kvalitete studija – završeni studenti 12. anketiranje poslodavaca. Izmjene studijskih programa Cjelokupni proces izmjena studijskih programa temelji se na rezultatima aktivnosti/procedura iz prethodne točke i odredbama Pravilnika o akreditaciji studijskih programa Sveučilišta. Sve se izmjene studijskih programa unose u za to predviđeni obrazac koji čini prilog Pravilnika o akreditaciji. Ovisno o količini promjena u studijskome programu primjenjuje se adekvatna procedura opisana Pravilnikom. l) Ako Vaše visoko učilište ima mogućnost samoakreditacije studijskih programa, objasnite postupak i kriterije koji se primjenjuju kod predlaganja novih. Prema članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju Sveučilišni studijski programi osnivaju se i izvode odlukom Senata Sveučilišta temeljem prethodne procjene jedinice za unutarnji sustav osiguravanja i unapređivanja kvalitete koja prilikom procjene uzima u obzir uvjete propisane pravilnikom iz članka 26. ovoga Zakona. U svrhu formaliziranja cjelokupnog procesa pri Sveučilištu, izrađen je Pravilnik o akreditaciji studijskih programa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli kojim se definira procedura pri izradi novih studijskih programa i izmjeni/dopuni postojećih. Sastavni dio Pravilnika predstavljaju obrazac elaborata i obrazac prijedloga izmjena studijskih programa. Obrazac elaborata izrađen je na temelju uputa Rektorskog zbora (2004.) i svih zahtjeva propisanih Pravilnikom o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenja studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (NN, 45/09). Prilikom osmišljavanja i predlaganja novih studijskih programa potrebno je promišljati o njihovoj usklađenosti s misijom, vizijom i strateškim ciljevima Sveučilišta, kao i potrebama okruženja u kojem će se programi izvoditi. Također je važno voditi računa o usporedivosti navedenih programa s programima koji se nude u bližem i daljnjem okruženju, uzimajući u obzir preporuke zainteresiranih. m) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. Studijski programi koje izvodimo mogu se ocijeniti zadovoljavajućim, ali promjene i unapređenje je ipak moguće i potrebno. Pozitivnim se u svakom slučaju može smatrati sve aktivnija uključenost studenata u proces obrazovanja. Omogućuje im se određeno usmjerenje (učiteljski studij), upućuje ih se na samoobrazovanje, a izvedba programa se podupire IC tehnologijom. S metodološke strane, potrebno je i dalje tehnološki razvijati nastavne metode (npr. uvođenjem e-učenja, učenja na daljinu), a isto tako potrebna je veća suradnja s odgojnim ustanovama u cilju kvalitetnije organizacije metodičkih vježbi i stručne prakse. Značajni impulsi inovativnog karaktera dolaze od nastavnika koji sudjeluju na međunarodnim znanstvenim skupovima, u znanstvenim projektima i umrežuju se u izravnu komunikaciju sa stručnjacima istog ili sličnog područja. Mogući napredak vidimo u osmišljavanju i uvođenju različitih specijalističkih sveučilišnih programa koji će omogućiti vertikalnu prohodnost. Sudjelujemo u izradi programa učiteljskog studija koji će omogućiti horizontalnu prohodnost s ostalim učiteljskim fakultetima ili odjelima u Hrvatskoj. U sklopu stručnog studijskog programa predškolskog odgoja za sada nema mogućnosti

51

nikakvih specijalističkih sadržaja, ali se intenzivno radi na pokretanju novoga sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog studija predškolskog odgoja.

Tablica 2.1.1. Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u tekućoj i posljednje dvije godine* Za preddiplomske i integrirane studijske programe navedite podatke za tekuću i posljednje dvije akademske godine. Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na hrvatskom jeziku

Integrirani prediplomski i diplomski učiteljski studij na hrv. jeziku

Redovni studenti Ukupno

Godina Prijavljeni Prvi izbor Drugi izbor

Upisna kvota

Upisani na prvu

godinu studija

Gimnazija Strukovna škola

Broj Prosj. ocjena Broj Prosj. ocjena

N 97 37 16 40 32 9 3,57 12 3,47

N-1 187 50 23 40 40 19 3,54 17 3,81

N-2 182 28 40 40 40 23 3,57 17 3,66

53

Tablica 2.1.2. Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u tekućoj i posljednje dvije godine Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na talijanskom jeziku

Integrirani prediplomski i diplomski učiteljski studij na talij. jeziku

Redovni studenti Ukupno

Godina Prijavljeni Prvi izbor Drugi izbor

Upisna kvota

Upisani na prvu

godinu studija

Gimnazija Strukovna škola

Broj Prosj. ocjena Broj Prosj. ocjena

N 6 1 1 13 1 0 0 0 0

N-1 6 1 2 13 0 0 0 0 0

N-2 20 2 3 13 5 3 3,11 1 3,29

54

Tablica 2.1.3. Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u tekućoj i posljednje dvije godine Stručni studij predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku

Stručni studij predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku

Redovni studenti Izvanredni studenti Ukupno

Godina Prijavlje

ni Prvi

izbor Drugi izbor

Upisna kvota

Upisani na prvu godinu studija

Prijavljeni

Upisani na prvu

godinu studija

Upisna kvota

Gimnazija Strukovna šk.

Broj Prosj. ocjena

Broj Prosj. ocjena

N 277 87 54 40 40 170 49 50 10 3,58 17 3,57

N-1 408 94 83 40 40 200 50 50 17 3,69 15 4,00

N-2 401 72 52 40 40 208 50 50 17 3,52 18 3,92

55

Tablica 2.1.4. Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u tekućoj i posljednje dvije godine Stručni studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku

Stručni studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku

Redovni studenti Izvanredni studenti

(studij se ne ostvaruje) Ukupno

Godina Prijavlje

ni Prvi

izbor Drugi izbor

Upisna kvota

Upisani na prvu godinu studija

Prijavljeni

Upisani na prvu

godinu studija

Upisna kvota

Gimnazija Strukovna šk.

Broj Prosj. ocjena

Broj Prosj. ocjena

N 32 15 8 16 9 1 3,80 5 3,76

N-1 29 13 3 16 12 2 3,29 9 3,53

N-2 37 29 8 16 9 4 3,49 3 3,49

56

Tablica 2.2.1. Prolaznost na studijskom programu Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na hrvatskom jeziku

Godina upisa

Broj upisanih

studenata

Broj studenata koji su ostvarili do 1/3 mogućih

ECTS bodova

Broj studenata koji su ostvarili od

1/3 do 2/3 mogućih ECTS

bodova

Broj studenata

koji su ostvarili više

od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata

Broj studenata koji su izgubili

pravo studiranja

Prosječna ocjena studija

2006./2007. 40 1 3 37 31 0 4,22

2007./2008. 40 7 1 32 20 1 3,77

2008./2009. 55 12 2 41 17 0 3,41

2009./2010. 58 11 9 38 0 0 3,23

57

Tablica 2.2.2. Prolaznost na studijskom programu Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na talijanskom jeziku

Godina upisa

Broj upisanih studenat

a


ECTS bodova



bodova

Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


pravo studiranja


2006./2007. 3 1 0 2 1 0 3,22

2007./2008. 6 2 0 4 3 0 3,36

2008./2009. 2 0 0 2 0 0 4,14

2009./2010. 2 0 0 2 0 0 4,46

58

Tablica 2.2.3. Prolaznost na studijskom programu Stručni studij predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku

Godina upisa


a


ECTS bodova



bodova

Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


pravo studiranja


2006./2007. 34 2 0 32 21 0 4,07

2007./2008. 45 4 1 40 35 0 3,71

2008./2009. 48 7 3 38 34 0 3,53

2009./2010. 54 11 1 42 27 0 3,51

59

Tablica 2.2.4. Prolaznost na studijskom programu Stručni studij predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (izvanredni studij)

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



bodova

Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


pravo studiranja


2006./2007. 41 1 3 37 33 / 3,73

2007./2008. 51 9 4 38 27 / 3,63

2008./2009. 57 13 2 42 30 / 3,53

2009./2010. 59 15 6 38 28 / 3,43

60

Tablica 2.2.5. Prolaznost na studijskom programu Stručni studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku

Godina upisa


a


ECTS bodova



bodova

Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


pravo studiranja


2006./2007. 6 0 0 6 6 0 4,06

2007./2008. 6 1 1 4 3 0 3,73

2008./2009. 3 3 0 0 0 0 0

2009./2010. 15 4 1 10 6 0 3,06

61

Tablica 2.3. Provjera ishoda učenja Navedite strukturu načina polaganja ispita na preddiplomskim, diplomskim (i integriranim preddiplomskim i diplomskim )* i poslijediplomskim specijalističkim studijskim programima visokog učilišta (broj predmeta u odnosu na ukupan broj, izraženo u postotcima). Ako želite, možete unijeti komentar u tablice.

Naziv studijskog programa

Samo završni ispit

Samo kolokvij/zadaće

Kolokvij/zadaća i završni ispit

Seminarski rad

Seminarski rad i

završni ispit

Praktični rad

Drugi oblici Završni

pismeni ispit

Završni usmeni

ispit

Pismeni i usmeni završni

ispit

Praktični rad i

završni ispit

UČITELJSKI STUDIJ (HRVATSKI)

2,83 7,08 5,66 12,74 0,71 24 9,21 5,66 20,51 11,41

UČITELJSKI STUDIJ (TALIJANSKI)

2,99 5,00 5,00 26,00 2,00 22,00 3,00 6,00 15,00 13,00

PREDŠKOLSKI ODGOJ (HRVATSKI)

5,52 4,61 4,98 17,74 0 14,87 9,88 9,45 20,70 12,10

PREDŠKOLSKI ODGOJ (TALIJANSKI)

2,96 8,88 0 29,8 0 11,84 1,68 14,8 16,48 13,52

*Izvodite li stručne studije, navedite podatke i za njih.

62

Tablica 2.4. Navedite broj znanstvenih radova u znanstvenim časopisima koje objavljuju doktorandi prilikom izrade doktorske disertacije.

Naziv doktorskog studija (smjerovi)

Broj obranjenih doktorskih disertacija u posljednjih 5 godina

Broj objavljenih radova potreban za pristup obrani disertacije

Broj objavljenih radova doktoranada u inozemnim znanstvenim časopisima relevantnim za izbor u znanstvena zvanja

Broj objavljenih radova doktoranada u domaćim znanstvenim časopisima relevantnim za izbor u znanstvena zvanja

/ / / / /

Tablica 2.5.Navedite broj javno predstavljenih umjetničkih djela koja su predstavili doktorandi prilikom izrade umjetničkoga doktorskog rada.

Naziv doktorskog studija (smjerovi)

Broj obranjenih doktorskih disertacija u posljednjih 5 godina

Broj javno predstavljenih radova potrebnih za pristup obrani doktorskog rada

Broj umjetničkih radova doktoranada od međunarodnog značaja relevantnih za izbor u umjetničko-nastavna zvanja

Broj umjetničkih radova od nacionalnog značaja relevantnih za izbor u umjetničko-nastavno zvanje

/ / / / /

63

Tablica 2.6. Mrežne stranice


Broj predmeta za koje postoje posebne mrežne stranice

Za predmete za koje postoji posebna mrežna stranica, ona uključuje sljedeće elemente (navesti u svakoj koloni broj mrežnih stranica koje uključuju taj element) Ciljevi i sadržaj predmeta i popis literature

Objavljivanje termina pismenih i usmenih ispita i termina konzultacija

Objavljivanje rezultata kolokvija i pismenih ispita za studente

Zadaci iz prethodnihispitnih rokova

Pomoćni nastavni materijal (tekst predavanja, PowerPoint prezentacija, crteži, slike, videozapisi itd.)

Mogućnost interaktivne komunikacije nastavnika i studenata

UČITELJSKI STUDIJ (HRVATSKI)

43 51 39 24 12 29 39

UČITELJSKI STUDIJ (TALIJANSKI)

32 33 22 12 1 24 33

PREDŠKOLSKI ODGOJ (HRVATSKI)

22 25 25 20 3 18 19

PREDŠKOLSKI ODGOJ (TALIJANSKI)

18 19 13 6 1 10 14

64

Tablica 2.7.Programi cjeloživotnog obrazovanja11 (do 60 ECTS bodova)

Programi cjeloživotnog obrazovanja

Trajanje Akreditiran (da/ne) i od koje

institucije ECTS (ako se dodjeljuju)

Pedagoške kompetencije nastavnika

1 godina ne 60 ECTS-a

11 Izvodi se na razini Sveučilišta.

65

3. Studenti a) Izrazite mišljenje o kvaliteti i strukturi prijavljenih i upisanih studenata (brojčani podaci u tablici 2.1.) na preddiplomske, diplomske, integrirane preddiplomske i diplomske studijske programe i stručne (ako ih održavate). Na temelju dosadašnjeg iskustva prosudite koliko su homogena i dostatna njihova predznanja. Akademske 2011./2012. godine u prvu godinu redovnog studija od ukupnog broja pristupnika upisano je 94 studenta. Od ukupnog broja upisanih studenata najviše ih je upisano na Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na hrvatskom jeziku (40 ili 42,5%) i Stručni studij predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (40 ili 42,5%), dok je na Stručni studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku upisano 9 studenata ili 9,6%, a najmanje na Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij na talijanskom jeziku (5 ili 5,4%). Od ukupnog broja upisanih studenata, njih 47 ili 50% završilo je gimnaziju i to s prosječnom ocjenom 3,42 (dobar), dok je njih 39 završilo strukovne škole i to s prosječnom ocjenom 3,59 (vrlo dobar). Od ukupnog broja prijavljenih kandidata (640), njih 234 ili 36,6% odabralo je gore navedene studije kao prvi (1.) ili drugi (2.) izbor pri odaberu željenog studija za upis. Akademske 2012./2013. godine u prvu godinu redovnog studija od ukupnog broja pristupnika upisano je 92 studenta. Od ukupnog broja upisanih studenata najviše ih je upisano na studij Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na hrvatskom jeziku (40 ili 43,5%) i Stručni studij predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (40 ili 43,5%), dok je na Stručni studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku upisano 12 studenata ili 13%, a niti jedan student nije upisan na Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij na talijanskom jeziku. Od ukupnog broja upisanih studenata, njih 38 ili 41,3% završilo je gimnaziju i to s prosječnom ocjenom 3,5 (vrlo dobar), dok je njih 41 završilo strukovne škole i to s prosječnom ocjenom 3,78 (vrlo dobar).Od ukupnog broja prijavljenih kandidata (630), njih 269 ili 42,7% odabralo je gore navedene studije kao prvi (1.) ili drugi (2.) izbor pri odaberu željenog studija za upis. Akademske 2013./2014. godine u prvu godinu redovnog studija od ukupnog broja pristupnika upisano je 82 studenta. Od ukupnog broja upisanih studenata najviše ih je upisano na Stručni studij predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (40 ili 48,8%), zatim na Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na hrvatskom jeziku (32 ili 39%), dok je na Stručni studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku upisano 9 studenata ili 11%, a na Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij na talijanskom jeziku upisan je 1 student ili 1,2%. Od ukupnog broja upisanih studenata, njih 20 ili 24,4% završilo je gimnaziju i to s prosječnom ocjenom 3,65 (vrlo dobar), dok je njih 34 završilo strukovne škole i to s prosječnom ocjenom 3,6 (vrlo dobar).Od ukupnog broja prijavljenih kandidata (412), njih 219 ili 53,2% odabralo je gore navedene studije kao prvi (1.) ili drugi (2.) izbor pri odaberu željenog studija za upis. Iz navedenog proizlazi kako je veliki broj kandidata zainteresiran za upis na Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij i Stručni studij predškolskog odgoja te da su ti studiji i dalje vrlo zanimljivi i traženi. Studenti koji ih upisuju, ne upisuju se iz razloga što drugdje nisu ostvarili pravo na upis, već zato što je to njihov odabir (prvi i drugi izbor). Homogenost i dostatnost predznanja upisanih studenata Predznanja potrebna za Integrirani studij preddiplomski i diplomski studij na hrvatskom i talijanskom jeziku u pravilu su izraženija kod studenata sa završenim gimnazijskim obrazovanjem iako i studenti koji imaju završene druge srednje škole (ekonomska škola, komercijalna škola, hotelijersko-turistička i medicinska škola) mogu ostvariti iznimne rezultate. Naime, u većini slučajeva je utvrđeno da karakteristike studenata, koje mogu u velikoj mjeri

66

anulirati nedostatke u vezi s potrebnim predznanjima za svladavanje sadržaja pojedinih kolegija jesu: zainteresiranost za studij, motiviranost, redovito pohađanje nastave, kontinuirani rad i upornost, snalažljivost, samokontrola, disciplina, radne navike i samopouzdanje. Upitnikom su prikupljena mišljenja studenata o homogenosti i dostatnosti predznanja upisanih studenata te su rezultati iskazani grafovima 1 i 2. Studente smo pitali – Koliko je povezano Vaše srednjoškolsko znanje s odabranim studijskim programom i Je li Vaše srednjoškolsko znanje dovoljno za savladavanje odabranog studijskog programa.

Slika 7. Koliko je povezano Vaše srednjoškolsko znanje s odabranim studijskim programom?

(rezultati su prikazani u postocima)

Analizom dobivenih podataka vidimo da 45,5% studenata procjenjuje da je njihovo znanje koje su stekli u srednjoj školi povezano s odabranim studijskim programom, 14,1% studenata se na to pitanje nije moglo odlučiti i 44,4% studenata smatra da znanje koje su stekli u srednjoj školi nije povezano ili uopće nije povezano s odabranim studijskim programom. Mišljenja smo da dobivene podatke možemo povezati i s podacima o završenoj srednjoj školi. Naime, 43,8% studenata završilo je opću gimnaziju koja omogućava dobre temelje (mislimo na znanje) za nastavak školovanja.

67

Slika 8. Je li Vaše srednjoškolsko znanje dovoljno za savladavanje odabranog studijskog

programa? (rezultati su prikazani u postocima)

Čak 63,2% studenata smatra da je njihovo znanje dovoljno za savladavanje odabranoga studijskog programa. To možemo potvrditi podacima o visokoj prolaznosti na ispitima. b) Komentirajte podatke o prolaznosti (brojčani podaci u tablici 2.2.) na studijskom programu s osvrtom na upisnu kvotu, motiviranost studenata i organizaciju nastave. Prolaznost generacije studenata upisanih akademske 2006./2007. godine bila je veoma zadovoljavajuća. Naime, od ukupnog broja upisanih studenata, čak 92,6% studenata ostvarili su više od 2/3 mogućih ECTS bodova, odnosno tek 7,4% studenata nije zadovoljilo uvjet za upis u višu godinu studija. Od ukupnog broja studenata koji su ostvarili više od 2/3 mogućih ECTS bodova, najviše je studenata sa Stručnog studija predškolskog odgoja na talijanskom jeziku gdje je 100% studenata ostvarilo više od 2/3 mogućih ECTS bodova. Iste je godine diplomiralo sveukupno 59 studenata, a niti jedan student nije izgubio pravo studiranja. Od ukupnog broja diplomiranih studenata, najviše je studenata bilo sa studija Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na hrvatskom jeziku (31 ili 52,5%), a najmanje sa studija Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na talijanskom jeziku (1 ili 1,7%). Prosječna ocjena studenata ove generacije je bila 3,64 (vrlo dobar). Najvišu prosječnu ocjenu ostvarili su studenti Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog učiteljskog studija na hrvatskom jeziku (4,22), a najnižu studenti Integriranog preddiplomskog i diplomskog učiteljskog studija na talijanskom jeziku (2,22). Prolaznost generacije studenata upisanih akademske 2007./2008. godine bila je zadovoljavajuća. Naime, od ukupnog broja upisanih studenata, čak 82,5% studenata ostvarili su više od 2/3 mogućih ECTS bodova, odnosno 17,5% nije zadovoljilo uvjet za upis u višu godinu studija. Od ukupnog broja studenata koji su ostvarili više od 2/3 mogućih ECTS bodova, najviše je studenata sa Stručnog studija predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (50%), a najmanje s Integriranog preddiplomskog i diplomskog učiteljskog studija na talijanskom jeziku (5%) . Iste je godine diplomirao sveukupno 51 student, a jedan je student izgubio pravo studiranja i to s Integriranog preddiplomskog i diplomskog učiteljskog studija na hrvatskom jeziku. Od ukupnog broja diplomiranih studenata, najviše je studenata bilo sa Stručnog studija predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (35 ili 68,62%), a najmanje s Integriranog preddiplomskog i diplomskog učiteljskog studija na talijanskom jeziku (3 ili 5,88%) i Stručnog studija predškolskog odgoja na talijanskom jeziku (3 ili 5,88%). Prosječna ocjena studenata ove generacije studenata je bila 3,64 (vrlo dobar). Najvišu prosječnu ocjenu ostvarili su studenti Integriranog preddiplomskog i

68

diplomskog sveučilišnog učiteljskog studija na hrvatskom jeziku (3,77), a najnižu studenti Integriranog preddiplomskog i diplomskog učiteljskog studija na talijanskom jeziku (3,36). Prolaznost generacije studenata upisanih akademske 2008./2009. godine također je bila zadovoljavajuća. Naime, od ukupnog broja upisanih studenata 75,92% studenata ostvarili su više od 2/3 mogućih ECTS bodova, odnosno njih 24,08% nije zadovoljilo uvjet za upis u višu godinu studija. Od ukupnog broja studenata koji su ostvarili više od 2/3 mogućih ECTS bodova, najviše je studenata s Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija na hrvatskom jeziku (50%). Iste je godine diplomirao sveukupno 51 student, a niti jedan student nije izgubio pravo studiranja. Od ukupnog broja diplomiranih studenata, najviše je studenata bilo sa Stručnog studija predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (34 ili 66,67%), a najmanje sa studija Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na talijanskom jeziku i Stručni studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku na kojem nije diplomirao niti jedan student. Prosječna ocjena ove generacije studenata je bila 2,77 (dobar). Najvišu prosječnu ocjenu ostvarili su studenti stručnog studija Predškolski odgoj na talijanskom jeziku (4,14), a najnižu studenti Integriranog preddiplomskog i diplomskog učiteljskog studija na talijanskom jeziku (0). Prolaznost generacije studenata upisanih akademske 2009./2010. godine također je bila zadovoljavajuća. Naime, od ukupnog broja upisanih studenata, 71,32% studenata ostvarili su više od 2/3 mogućih ECTS bodova, odnosno 27,68% nije zadovoljilo uvjet za upis u višu godinu studija. Od ukupnog broja studenata koji su ostvarili više od 2/3 mogućih ECTS bodova, najviše je studenata Stručnog studija predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (45,65%). Iste je godine diplomiralo sveukupno 33 studenta, a niti jedan student nije izgubio pravo studiranja. Od ukupnog broja diplomiranih studenata, najviše je studenata bilo sa Stručnog studija predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku (27 ili 81,81%), a najmanje sa studija Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na talijanskom jeziku i Stručnog studija predškolskog odgoja na talijanskom jeziku na kojem nije diplomirao niti jedan student. Prosječna ocjena ove generacije studenata bila je 3,56 (vrlo dobar). Izvršenom analizom utvrđeno je da je prolaznost u svakoj sljedećoj godini nešto niža, ali još uvijek veoma zadovoljavajuća. Važno je napomenuti da se prosjek ocjena izračunavao za sve studente upisane u analiziranoj akademskoj godini neovisno o njihovom napredovanju kroz studij (odustajanje od studija i sl.). Prosječna prolaznost studenata od 2006. do 2010. godine je 80,59%. Razlog tome je najvjerojatnije zainteresiranost i motiviranost za studij i činjenica što je većina studenata završila srednju školu gimnazijskog usmjerenja. c) Navedite način na koji obavještavate buduće studente o Vašem visokom učilištu i studijskim programima koje nudite (kvalifikacija, kompetencije, mogućnost daljnjeg obrazovanja i zapošljavanja) – informacijski paketi, mrežne stranice, brošure, letci i slično. O Odjelu i studijskim programima koje nudimo, buduće studente informiramo na mnogobrojne načine: Smotrom Sveučilišta, raznim promotivnim materijalima (radio, letak, plakat, brošura, DVD) i mrežnom stranicom Odjela (www.unipu.hr). Akademske 2013./2014. godine provedena je ulazna anketa studenata, čijom se analizom utvrdilo koje izvore informacija o Odjelu i njegovim studijskim programima najčešće koriste studenti, koliko izvora informacija studenti koriste istovremeno, kakvu korisnost imaju od pojedinih izvora informacija, kakva je učestalost primijećenosti pojedinog oblika promocije o upisima na Odjel (oglašavanje putem medija), koliko je studenata zapamtilo promotivni slogan Odjela o upisima te tko je pri donošenju odluke o upisu na Odjelima onaj koji ima veći utjecaj na studente. Od ukupnog broja studenata koji su ispunili ulaznu anketu, 79% studenata izdvojilo je mrežnu stranicu Odjela kao najčešći izvor informacija. Naime, mrežna stranica Odjela nudi cjelovitu informacijsku podršku kako sadašnjim, tako i budućim studentima: informacije o studijskim programima i upisima, ciljeve i sadržaje pojedinih kolegija, ispitne rokove, raspored nastave,

http://www.unipu.hr/

69

informacije o nastavnom osoblju, o međunarodnoj suradnji Odjela te izvannastavnim aktivnostima studenata, najnovije obavijesti, mogućnost pristupa modulu e-učenje i Studomatu za prijavu ispita, kao i brojne druge korisne sadržaje. Drugi najčešći izvor informacija prema rezultatima ulazne ankete jesu studenti koji su na višim godinama Odjela, te su se pokazali vrlo dobrim promotorima svojeg Odjela jer je njih kao izvor informacija navelo 12% studenata. Važno je istaknuti da je 45% ispitanih studenata informacije o Odjelu i njegovim studijskim programima primalo iz jednog izvora. Osim toga, ispitani studenti su kao izvor s najkorisnijim informacijama izdvojili mrežnu stranicu Odjela, a Smotru Sveučilišta (Dane otvorenih vrata Sveučilišta) kao izvor s najmanje korisnim informacijama. Analizom utjecaja o donošenju odluke o upisu na Odjel, utvrdilo se da su najveći utjecaj na studente imali prijatelji koji su studirali ili studiraju na Odjelu (40%) te roditelji (18%). Svakako bi se i dalje trebalo intenzivno raditi na povećanju privlačnosti i preglednosti najčešće korištenih izvora informacija, čime bi se snažno utjecalo na veću informiranost, motiviranost i zainteresiranost budućih studenata. Osim toga, dio bi se promotivnih aktivnosti trebalo usmjeriti na najposjećenije društvene mreže (Facebook, Twiter, MySpace,…), a od iznimnog bi značaja bilo i sudjelovanje nastavnog osoblja na različitim tematskim konferencijama i u emisijama koje su popraćene velikom medijskom pažnjom. d) Opišite razloge kojima ste se vodili prilikom provjere ishoda učenja studenata (tablica 2.4). Navedite mjere kojima se osigurava nepristranost i objektivnost na ispitima. S obzirom da je na razini Sveučilišta donesen Pravilnik o ocjenjivanju, kojim se, među ostalim, reguliraju i načini provjere ishoda učenja studenata, predložena tablica u Uputama za sastavljanje samoanalize visokih učilišta u sastavu sveučilišta primjenjiva je na Odjel te je stoga nadodano još elemenata. Sukladno tome, u tablici koja je primijenjena na Odjel, navedeni su sljedeći načini provjere ishoda znanja studenata:

1. završni pisani ispit 2. završni usmeni ispit 3. pisani i usmeni završni ispit 4. praktični rad i završni ispit 5. samo kolokvij/zadaće 6. kolokvij/zadaća i završni ispit 7. seminarski rad 8. seminarski rad i završni ispit 9. praktični rad 10. drugi oblici 11. kolokvij/zadaća, seminarski rad i završni ispit 12. kolokvij/zadaća i seminarski rad 13. seminarski rad, završni ispit i drugi oblici 14. seminarski rad, završni ispit i praktični rad 15. kolokvij/zadaća, seminarski rad, završni ispit i drugi oblici 16. kolokvij/zadaća, završni ispit i drugi oblici 17. praktični rad i drugi oblici 18. kolokvij/zadaća, praktični rad, završni ispit i drugi oblici 19. kolokvij/zadaća, praktični rad i završni ispit.

Razmotrivši strukturu provjere ishoda učenja studenata Odjela, može se uočiti da kod svih smjerova prevladavaju sljedeći načini provjere ishoda učenja studenata: kolokvij/zadaća i završni ispit, seminarski rad i završni ispit, praktičan rad. Naime, to je u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju, kojim je utvrđeno da se praćenje i ocjenjivanje studenata za svaki kolegij treba obavljati kontinuirano tijekom nastave (ukupan postotak uspješnosti čini do 70% ocjene) i na završnom ispitu (ukupan postotak uspješnosti čini do 50% ocjene). Ipak, u rijetkim slučajevima ishod učenja studenata provjerava se samo putem završnog ispita. Ako se znanje studenata provjerava na taj način, najčešće se to čini i pismenim i usmenim putem, a razlog takvom pristupu provjeri znanja je prije svega u tome što je za uspješnu provjeru usvojenog znanja,

70

vještina i kompetencija studenata potrebno jasno, precizno i sažeto pisano izražavanje, ali i uvjerljiva i elokventna usmena argumentacija zastupanih stajališta. Nepristranost i objektivnost na završnim ispitima i ostalim provjerama ishoda učenja studenata osigurava se time što je u silabima transparentno izneseno što se od studenata traži kao i način na koji će se ocjenjivati ishodi učenja. Nositelji kolegija trebaju voditi evidenciju za svakog studenta o postignutom postotku vještina, kompetencija i znanja za svaki segment ocjenjivanja i postotku konačne ocjene te takvu evidenciju javno oglasiti putem oglasne ploče i mrežne stranice kolegija. Nositelji kolegija su također dužni na zahtjev studenta pružiti mu uvid u postignuti postotak vještina, kompetencija i znanja za svaki segment ocjenjivanja. Studentima je omogućen žalbeni postupak u slučaju da smatraju da su njihova prava povrijeđena. Osim toga, radi otklanjanja prigovora o neobjektivnosti, pisani i usmeni završni ispiti su javni te u slučaju da je preostao ili se na redoviti rok prijavio samo jedan student, ispit se ne može održati bez barem jednog svjedoka. Na usmenim ispitima su uvijek grupe jednake veličine, na pisanim ispitima se studenti dijele u grupe s jednakim brojem pitanja iste/slične težine. Asistenti ocjenjuju dio rada studenata koji ulazi u konačnu ocjenu čime se izbjegava formiranje ocjene na temelju procjene samo jednog ispitivača. e) Navedite mišljenja studenata o odnosima studenata i nastavnika izražena putem provedenih anketa ili na druge načine i komentirajte moguće probleme i postupke u njihovu rješavanju te način obavještavanja studenata o poduzetim mjerama. Odjel vodi računa o mišljenjima studenata u vezi s njihovim odnosom s nastavnicima. U tu svrhu napravljen je Upitnik za procjenu kvalitete nastave i seminara/vježbi, koji se provodi krajem svakog semestra (dvaput tijekom jedne akademske godine). Anketa je dostupna na: http://www.unipu.hr/index.php?id=872&L=1%25%27. Organizaciju cijelog postupka anketiranja i obrade rezultata provodi Ured za kvalitetu Sveučilišta. Nastavnicima, koji su najbolje rangirani, upućuju se pohvale, kako bi ih se dodatno motiviralo u kvalitetnom izvođenju i unaprjeđenju nastave, dok se s nastavnicima, koji su ocijenjeni nižim ocjenama, analiziraju razlozi koji su doveli do takvih ocjena te planiraju aktivnosti za poboljšanje kvalitete pojedinih elemenata nastave. Posljednja studentska evaluacija kvalitete nastave i seminara/vježbi provedena je u ljetnom semestru 2012./2013. godine. Osnovni zaključci kod procjene kvalitete nastave su sljedeći: najbolje je ocijenjena tvrdnja broj 10 (Nastava se redovito održava.) s prosječnom ocjenom 4,58, a najlošije je ocijenjena tvrdnja broj 12 (Općenito sam zadovoljan/zadovoljna kolegijem.) s prosječnom ocjenom 4,03. Osnovni zaključci kod procjene kvalitete seminara/vježbi su sljedeći: najbolje je ocijenjena tvrdnja broj 7 (Seminari/vježbe se redovito održavaju.) s prosječnom ocjenom 4,58, a najlošije je ocijenjena tvrdnja broj 2 (Na satu se potiče interakcija i timski rad među studentima.) s prosječnom ocjenom 4,10. Rezultati anketiranja studenata u cijelosti pokazuju profesionalni odnos nastavnika u odnosu na održavanje nastave i komunikaciju sa studentima. Nema naznaka nekih značajnijih problema. Prosječni rezultati anketiranja na Odjelu zadovoljavajući su u odnosu na prosjek Sveučilišta. Od dvanaest tvrdnji kojima se ispitivala procjena kvalitete nastave samo su tvrdnje Nastavnik/nastavnica je dostupan/dostupna i otvoren/otvorena za komunikaciju, Nastava se redovito održava i Općenito sam zadovoljan/zadovoljna kolegijem nešto niže od prosjeka Sveučilišta. Što se tiče procjene kvalitete seminara/vježbi tvrdnje Moj rad tijekom semestra redovito je vrednovan i ocjenjivan (kolokviji/seminari/vježbe/projekti/zadaci/programi...), Nastavnik/nastavnica se prema studentima odnosi sukladno odredbama Etičkog kodeksa Sveučilišta i Seminari/vježbe se redovito održavaju, Konzultacije se redovito održavaju neznatno su niže od prosjeka Sveučilišta. Usporedbom samoprocjene nastavnog kadra i procjene studenata utvrđeno je da nastavnici imaju nešto blaži kriterij u odnosu na studente. Važno je napomenuti da se ocjene u procjeni s obzirom na svaku prethodnu godinu povećavaju.

http://www.unipu.hr/index.php?id=872&L=1%25%27

71

Budući da rezultati studentske evaluacije služe pri planiranju mjera za uklanjanje utvrđenih nedostataka, u zimskom semestru 2013./2014. godine provedeno je istraživanje komunikacije između studenata i nastavnika Odjela. Naime, prethodne je godine, studentskom evaluacijom kvalitete nastave i seminara/vježbi, uočeno nezadovoljstvo studenata što se tiče dostupnosti i otvorenosti nastavnika za komunikaciju, pa se provedenim istraživanjem željelo ispitati očekivanja studenata u odnosu na komunikaciju s nastavnicima, kako bi se dobila jasnija slika o uzrocima nezadovoljstva. Analizom dobivenih rezultata istraživanja utvrđen je poredak pojedinih elemenata komunikacije studenata s nastavnicima Odjela po važnosti. Po mišljenu studenta kao najvažnije elemente komunikacije studenti su izdvojili: razgovjetnost govora nastavnika, razumljivost iznesenog gradiva, razumljivost dobivenih odgovora na postavljena pitana studenata, praktične primjene i korištenje moderne tehnologije. Kao najmanje važne elemente komunikacije, studenti su izdvojili sljedeće: dob i spol nastavnika. Rezultati istraživanja pokazuju da većina ispitanih studenata (96%) komunicira s nastavnicima elektroničkom poštom. Čak 85,71% studenata koji na taj način komunicira s nastavnicima, dobiva odgovor na poslanu/svoju e-poruku drugi dan, 10,71% studenata dobiva odgovor isti dan, dok 9 % studenata odgovor na e-poruku dobiva za tjedan dana. Samo 1,78% ispitanih studenata ne dobije odgovor na poslanu e-poruku. Studenti su putem otvorenog pitanja izdvojili nekoliko problema u komunikaciji s nastavnicima. Izdvojili smo najčešće probleme po mišljenju studenata: „nedostatak vremena zbog zauzetosti nastavnika“, „ne žele čuti mišljenje studenata“, „nepristupačnost“. Studenti očekuju da je nastavnik spreman na suradnju i pružanje podrške u radu, da odvoji potrebno vrijeme za studente „spuštajući se na njihovu razinu“. Kao dodatan problem studenti su naveli „termin konzultacija u vrijeme kad imaju nastavu“, budući da je dužnost nastavnika održavati konzultacije redovito u predviđenom terminu, veoma je teško udovoljiti svim studentima. Kao zadnji problem u komunikaciji studenti su istaknuli „zabrinutost kako će nastavnik reagirati na postavljeno pitanje“. Studenti očekuju da nastavnik uvažava njihove stavove i da se prema njima i njihovim problemima odnosi s poštovanjem. Da bi se svi gore naveden problemi, ako ne u potpunosti riješili onda barem „ublažili“, djelatnici Odjela konstantno rade na poboljšanju odnosa student – nastavnik organiziranjem zajedničkih projekata, sportskih takmičenja i sportskih aktivnosti (pješačenje). Od akademske 2009./2010. godine nadalje, studenti mogu svoje mišljenje o njihovu odnosu s nastavnicima izraziti i putem anonimnih prijedloga i primjedbi, koje ubacuju u sandučić, postavljen pored studentske referade. Studentima se naglašava važnost njihova mišljenja, pa sukladno tome sve njihove prijedloge i konstruktivne primjedbe razmatra Odbor za kvalitetu Odjela, upućujući ih mjerodavnima, odnosno predlažući odgovarajuće rješenje. f) Iznesite svoje mišljenje o problemu smještaja i prehrane studenata Vašega visokog učilišta. Ako postoji, navedite i komentirajte organizaciju izvannastavnih aktivnosti za studente (tečajevi, sport, rekreacija i ostalo). Komentirajte stanje studentskog standarda na Vašem visokom učilištu (prema podatcima u tablici 3.2.) i procijenite stupanj korištenja. Ako niste zadovoljni postojećim stanjem, navedite razloge i predložite moguća rješenja. Posredstvom natječaja za ostvarenje subvencija, studentima koji imaju stalno mjesto boravka izvan Pule, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dodjeljuje mjesečnu subvenciju za pokriće dijela troškova smještaja. Studenti u pravilu lako nalaze mjesto stanovanja i uglavnom su smješteni u privatnom smještaju. U suradnji s Ministarstvom, Gradom Pulom i Istarskom županijom užurbano se radi na uređenju i otvorenju studentskog doma Pula. Prehrana za studente Odjela organizirana je u tri restorana i to: restoran „Indeks“ u prizemlju nove zgrade Fakulteta za ekonomiju i turizam „Dr. Mijo Mirković“, restoran „Markat“ u neposrednoj blizini gradske tržnice te restoran u Domu hrvatskih branitelja. U restoranima „Markat“ i u Domu hrvatskih branitelja studenti se mogu hraniti pomoću X-ica, dok u restoranu „Indeks“ mogu uslugu platiti gotovinom po pristupačnim cijenama. Restoran „Indeks“, kapaciteta 100 mjesta, zatvorenog je tipa, prilagođen studentima i u njemu mogu boraviti samo studenti i

72

zaposlenici Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Jelovnik je prilagođen mogućnostima i zahtjevima studenata te se može naručiti više vrsta sendviča, salata, slastica kao i topli i hladni napitci. Restoran radi svaki dan, osim subote i nedjelje, od 7.30 do 15.30 sati. Sukladno rasporedu predavanja i na zahtjev studenata, radno vrijeme restorana može se mijenjati. U restoranu se mogu pripremati i posebni razni jelovnici za domjenke, proslave diplomanata te ostale prigode i svečanosti po pristupačnim cijenama i u dogovoru s vodstvom Studentskog centra. Studentska usmjerenost restorana ogleda se u činjenici što je u njemu postavljena stalna izložba slika studentskih radova te postoji mogućnost održavanja i drugih aktivnosti sukladno interesu studenata. Kako bi se oplemenio standard studentskog života u izgradnji je studentski restoran i pizzeria bruto površine 1.700 m2. Restoran će imati 184 sjedeća mjesta u zatvorenom i 68 mjesta na terasama, dok će pizzeria imati 72 sjedeća mjesta u zatvorenom i 36 na terasama. Drugi dio je građevina studentskog doma bruto površine 3.000 m2, sa 72 smještajne jedinice s 144 postelja i 4 apartmana sa svim pratećim društvenim, uslužnim i upravnim prostorijama. Od toga je predviđeno 5 smještajnih jedinica za boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. Mišljenja smo kako će nam izgradnja studentskog doma i studentske menze i značajno pridonijeti povećanju broja studenata. Unutar Odjela za odgojne i obrazovne znanosti organizirane su razne sportske aktivnosti koje su na raspolaganju svim studentima Sveučilišta. Tijekom cijele akademske godine studentima je na raspolaganju program pilatesa, odbojke i košarke. U tim programima mogu sudjelovati svi studenti i zaposlenici Sveučilišta. Također, studenti drugih odjela Sveučilišta mogu pohađati spomenute programe kao izborne kolegije te na taj način ostvariti predviđeni ECTS bod. Unutar Odjela za odgojne i obrazovne znanosti profesori u suradnji sa studentima organiziraju odbojkaški turnir koji se odvija neposredno prije božićnih praznika (zimski semestar) i neposredno prije uskršnjih praznika (ljetni semestar). Na turnir se mogu prijaviti svi sadašnji i bivši studenti Sveučilišta. Prva tri osvojena mjesta na turniru nagrađuju se medaljama. Osim spomenutog turnira, koji je namijenjen svim studentima Sveučilišta, Odjel za odgojne i obrazovne znanosti, svake akademske godine u ljetnom semestru, organizira i odbojkaški turnir isključivo za studente Odjela za odgojne i obrazovne znanosti koji se odvija na Fratarskom otoku. Igrači turnira dobivaju potvrde o sudjelovanju na turniru. Također, za studente Odjela organizirano je pješačenje na poznatim istarskim pješačkim stazama (Korita, Gračišće, Vojak, Kamenjak...) i dva puta tijekom akademske godine. Pješačenja su organizirana u sklopu kolegija Kineziološke kulture. Pješačenjima mogu pristupiti nastavnici i studenti koji su spomenute kolegije uspješno položili. Dobro je da i nastavnici sudjeluju u pješačenju jer se na taj način stvaraju temelji za bolju i komunikaciju između nastavnika i studenata. g) Navedite moguće posebne mjere koje je Vaše visoko učilište uvelo kako bi motiviralo studente na veće zalaganje i učenje (nagrade, priznanja i ostalo) i komentirajte učinak tih mjera. Rektorova nagrada je priznanje najboljim studentima za uspjeh postignut u prethodnoj godini studija. Nagrada se dodjeljuje jedanput godišnje na temelju odluke Senata Sveučilišta, a na prijedlog vijeća odjela, studentu koji je postigao najbolji uspjeh u studiju u prethodnoj akademskoj godini, uz sljedeće uvjete: da tijekom studija nije ponavljao ni jednu godinu studija, da je do isteka jesenskoga ispitnog roka položio sve ispite iz prethodne godine studija te da ima prosjek ocjena položenih ispita iz prethodne godine studija 4,5 ili više. Ako dva ili više studenta imaju isti najviši prosjek ocjena, a ispunjavaju i sve druge uvjete, prednost će se dati studentu koji je pored uspjeha na studiju, postigao uspjehe u znanstvenome, umjetničkome ili stručnome radu, bio aktivan član studentskih udruga ili je na kakav drugi način (humanitarnim, sportskim, kulturno-umjetničkim ili drugim izvannastavnim radom) pridonio ugledu Sveučilišta. Prijedlog za dodjelu rektorove nagrade utvrđuje povjerenstvo koje imenuje Senat. Povjerenstvo čine dva nastavnika i student, u pravilu jedan od prošlih dobitnika nagrade, a nagrada se uručuje na svečanoj sjednici Senata u povodu Dana Sveučilišta.

73

Osim rektorove nagrade, u cilju motiviranja studenata na veće zalaganje i učenje, Odjel bi narednih godina mogao uvesti dodatne nagrade, priznanja i pohvale, koje bi se dodijelile studentima s najvišim brojem bodova (zbroj/ukupan broj ECTS bodova i ocjene položenog kolegija), kao i onima koji su tijekom studija izradili posebno zapažen seminarski, završni ili diplomski rad ili su se pak istaknuli u sportskim, znanstveno-istraživačkim i drugim slobodnim aktivnostima, doprinoseći povećanju ugleda Odjela i Sveučilišta. h) Navedite koje oblike podrške studentima pruža visoko učilište (mentorstva, savjetovanje u karijeri, pomoć pri učenju, pomoć studentima s posebnim potrebama i međunarodnim studentima, pravna i financijska podrška i slično). Za svaki kolegij postoje organizirane konzultacije koje izvode predmetni nastavnici. Međunarodnim studentima pomaže se oko smještaja, dok se studentima koji idu u razmjenu participira u dijelu troškova. Postoji i ured za međunarodnu suradnju koji daje stručnu potporu inozemnim studentima. Odjel potpomaže i izvannastavne aktivnosti studenata, kao na primjer sportske aktivnosti i druge aktivnosti vezane za stjecanje novih iskustava i znanja. Na razini Sveučilišta od 2008. godine postoji i psihološko savjetovalište za studente, u kojem individualnu podršku daju vanjske suradnice, psihologinje s psihoterapijskom edukacijom. Problemi s kojima se studentice i studenti najčešće suočavaju vezani su uz učenje, odnose, ciljeve i slično. Svakoj studentskoj godini na Odjelu dodjeljuje se voditelj mentor koji tu grupu prati od prve do posljednje godine studija. Voditelj mentor je u stalnom kontaktu putem elektroničke pošte sa svojom studijskom grupom. Valja napomenuti da voditelj mentor organizira sastanke s grupom na kojima se diskutiraju problemi i pronalaze, predlažu moguća rješenja. i) Priložite propise o zaštiti studentskih prava (procedure za rješavanje žalbi, studentski pravobranitelj i ostalo). Student Odjela ima pravo na pritužbu ako smatra da je povrijeđeno neko njegovo pravo predviđeno zakonom ili općim aktima Sveučilišta. Pritužba se u pismenome obliku podnosi pročelniku Odjela ili /i povjerenstvu za nastavu i studentska pitanja ili/i voditelju/ici katedre koji će provjeriti navode iz pritužbe i izvijestiti studenta o njezinoj opravdanosti. Ako student i dalje smatra da je neko njegovo pravo povrijeđeno, ima pravo podnijeti zahtjev za ostvarivanjem prava Senatu Sveučilišta. Zahtjev mora biti u pismenome obliku i obrazložen. O zahtjevu za ostvarivanjem prava studenta Senat donosi zaključak. Studentski se zbor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli krajem 2008. godine počeo pripremati za izbor studentskoga pravobranitelja. Studentskoga se pravobranitelja izabire na mandat od godinu dana, a ista se osoba na to mjesto može izabrati najviše dva puta. Prvi je mandat studentskoga pravobranitelja, koji je istekao u ožujku 2010., bio povjeren Saši Vejzagiću, studentu druge godine diplomskoga studija povijesti pri Odjelu za humanističke znanosti. Za drugu studentsku pravobraniteljicu izabrana je Jelena Gazdović, studentica druge godine diplomskog studija Hrvatski jezik i književnost pri Odjelu za humanističke znanosti. U lipnju 2013. za studentsku je pravobraniteljicu izabrana Dina Pervan ([email protected]), a za zamjenika Dejan Mirić ([email protected]). Prava i obveze studentske pravobraniteljice jesu primati pritužbe studenata i raspravljati s nadređenim tijelima o pojedinom problemu. Ona također savjetuje studente kako da ostvare svoja prava, posreduje pri rješavanju eventualnih problema ili kršenja prava studenata, a može sudjelovati i u stegovnim postupcima koji uključuju studente. Prilikom rješavanja tih problema pravobraniteljica komunicira vertikalno prema postojećoj hijerarhiji na Sveučilištu, odnosno od profesora do rektora. Uza sva nabrojena prava i obveze, pravobraniteljica može savjetovati i sveučilišna tijela u mogućnostima izmjena postojećih akata u svrhu poboljšanja nastavnoga procesa ili administrativnih poslova na Sveučilištu. Kako se svakodnevno susreće s problemima studenata na svim odjelima, vrlo je dobro upoznata s problemima koji se javljaju u praksi. Prisutnost studentske pravobraniteljice na Sveučilištu veoma je korisna jer uvelike pomaže studentima, ali i administraciji.

74

U sklopu aktivnosti za osiguranje kvalitete studiranja studenti imaju na raspolaganju sandučić za primjedbe i prijedloge u kojem mogu u pismenom obliku dostaviti svoje primjedbe i prijedloge vezane za nastavne i izvannastavne aktivnosti. j) Navedite na koji način pratite završene studente (alumni) i prikupljate informacije o njihovoj zaposlenosti kao i druge značajne podatke za unapređenje studijskih programa. AlumniClub je u osnivanju i okupljat će bivše i sadašnje studente Odjela za odgojne i obrazovne znanosti. Cilj kluba bit će da se njegovim djelovanjem uspostavi umrežena suradnja i intenziviraju kontakti postojećih studenata Odjela i diplomiranih studenata tj. učitelja i odgajatelja. Takva organizacija, koja je već ustaljena na gotovo svim zapadnoeuropskim visokoškolskim ustanovama, omogućit će studentima i bivšim studentima, sadašnjim učiteljima i odgajateljima, dobivanje neposrednih informacija o mogućnosti zaposlenja u pojedinim odgojno-obrazovnim ustanovama na području Istre, ali i šire regije, kao i proširenje osobne mreže vrijednih poznanstava, koja često postaju najznačajnije vodilje k željenom poslu. AlumniClub nastojat će stvoriti i online bazu podataka dostupnu svojim članovima, radi brže i učinkovitije uspostave međusobnog dijaloga. Na taj način, od studenata i bivših studenata dobit će se informacije o njihovu zapošljavanju, unaprjeđenju u zvanja (učitelj mentor, učitelj savjetnik) kao i povratne informacije o kvaliteti studiranja, a istovremeno i mišljenja poslodavaca o kvaliteti kadra obrazovanog na Odjelu. k) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. Postojeće stanje može se ocijeniti zadovoljavajućim, no svakako je potrebno poduzimati stalne napore za povećanje stečenog ugleda i kvalitete studiranja na Odjelu. Zaposlenici Odjela u stalnom su kontaktu sa studentima i otvoreni su za nove prijedloge i sugestije, a sve to u cilju podizanja kvalitete nastavnog programa, razine stručnosti nastavnog i administrativnog osoblja Odjela te kvalitete studentskog života. Na osnovi toga studenti predlažu sljedeće: o Studenti Odjela za odgojne i obrazovne znanosti moraju odrađivati stručnu praksu koja traje od jednog do četiri tjedna, zavisno od godine studija, u osnovnim školama ili vrtićima; stručna se praska odvija u veljači pa je prijedlog studenata da se omogući odrađivanje stručne prakse i kroz ostale mjesece, posebice u rujnu. o Osim stručne prakse, sami studenti žele što više stručnih predmeta i povezivanja teorije s praksom pa je jedan od prijedloga organizacija raznih radionica za djecu te sličnih aktivnosti u sklopu Odjela koje će im pomoći u njihovu budućem radu s djecom predškolske i školske dobi. o U sklopu Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog učiteljskog studija postoji zainteresiranost studenata za povećanjem broja modula čime bi se omogućio veći izbor i raznolikost istih; predlaže se i program s pojačanim predmetima. o Odgoj i obrazovanje djece predškolske i školske dobi traži širok spektar znanja pa se predlaže uvođenje novih izbornih kolegija na svim godinama stručnog i sveučilišnog studija; postoji vidna zainteresiranost za većim brojem stručnih predmeta kod studenata zbog kompleksnosti samoga zvanja. o Poticati odnos studenata i profesora kroz mentorski sustav u cilju bolje komunikacije omogućava lakše studiranje pa je na tom odnosu potreban konstantni rad. o Iako se mnogi kolegiji polažu kolokvijima, studenti bi bili zadovoljniji kada bi se broj takvih kolegija povećao u cilju veće rasterećenosti za vrijeme ispitnih rokova. o Potrebno je sagledati strukturu studijskih programa te osuvremeniti izvedbene programe kolegija kako bi se izbjegla moguća ponavljanja pojedinih dijelova programa čime bi se poboljšala kvaliteta ukupnog obrazovnog procesa. o U svrhu boljeg i bržeg protoka informacija između nastavnog i administrativnog osoblja te studenata predlaže se osnivanje foruma u sklopu internet stranice Sveučilišta te intenziviranje objavljivanja nastavnih materijala e-učenjem na mrežnoj stranici Odjela. o Posebno se priželjkuje okončanje gradnje studentskog doma u sklopu kojega će se nalaziti i restoran te će se na taj način osigurati kvalitetniji i jeftiniji studentski život te unijeti u planove mogućnost iskorištavanja postojećih nekretnina na području grada Pule.

75

o Ističe se i potreba za preuređenjem te opremanjem adekvatnom opremom studentskog prostora namijenjenog za učenje i druženje. o Predložena je i veća uključenost studenata u seminare i edukacije vezane uz odgoj i obrazovanje te znanstveno-istraživačke projekte putem kojih bi studenti stekli praktično znanje i iskustva. o Smanjiti broj studenata u nastavnim grupama kako bi se omogućilo kvalitetno izvođenje nastave, koje podrazumijeva motiviranje studenata, poticanje njihova samostalnog rada i ovladavanje željenim ishodima.

Tablica 3.1. Struktura studenata – studeni 2013.

Tablica 3.2. Studentski standard Navedite podatke o sljedećim elementima studentskog standarda koji postoje na Vašem visokom učilištu.

Napomena: U izgradnji je studentski restoran i pizzeria bruto površine 1.700 m2. Restoran će imati 184 sjedeća mjesta u zatvorenom i 68 na terasama, dok će pizzeria imati 72 sjedeća mjesta u zatvorenom i 36 na terasama.

12Čitaonica (Zlatićeva soba), Odjelna knjižnica, Sveučilišna knjižnica. 13Sportska dvorana, Ronjgova 1. 14Podrum Ronjgova 1, Aula magna Ronjgova 1, Studentski multimedijalni centar (Gajeva 3).

Studijski program Redoviti studenti

Izvanredni studenti

Apsolventi

Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na hrvatskom jeziku

160 / 34

Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na talijanskom jeziku

4 / 4

Stručni studij predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku

136 137 103

Stručni studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku

21 / 9

Ukupno 321 137 150 SVEUKUPNO 608

Površina (u m2)

Broj sjedećih ili aktivnih mjesta

Prostor za učenje12 130 85 Studentska menza (korištenje iksice)

380(+300) 204(+166)

Drugi objekti prehrane – restoran „Indeks“

160 92

Mogućnosti studentskog smještaja

0 0

Sportski objekti /Objekti za rekreaciju13

193,15 /

Prostorije za studentske udruge i kulturne aktivnosti14

503,45 250

76

Drugi dio je građevina studentskog doma bruto površine 3.000 m2, sa 72 smještajne jedinice s 144 postelja i 4 apartmana sa svim pratećim društvenim, uslužnim i upravnim prostorijama. Od toga je predviđeno 5 smještajnih jedinica za boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. Tablica 3.3. Zapošljavanje studenata koji su završili studij


Broj studenata koji su završili studij u posljednje 3 godine

Broj nezaposlenih prema statistici Zavoda za zapošljavanje

Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na hrvatskom jeziku

71 14

Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij na talijanskom jeziku

6 1

Stručni studij predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku 116 12 Stručni studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku 12 0

Registrirane nezaposlene osobe – diplomanti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli – Istarska županija PREDŠKOLSKI STUDIJ UČITELJSKI STUDIJ godina s iskustvom bez iskustva s iskustvom bez iskustva 2009. 3 2 1 0 2010. 0 0 0 0 2011. 9 0 3 1 2012. 26 11 17 9 do listopada 2013. 31 11 16 7 UKUPNO 69 22 36 17

77

4. Nastavnici a) Osvrnite se na strukturu nastavnika i suradnika u tablici 4.1. Ocijenite dobre i loše strane u omjerima broja stalno zaposlenih na Vašem visokom učilištu i vanjskih suradnika. Analizirajte probleme u kadrovskoj politici. Na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli trenutno je 29 stalno zaposlenih nastavnika i suradnika. Osim toga, u izvođenju nastave sudjeluje i 25 vanjskih suradnika, od kojih je 18 zaposleno na drugim odjelima Sveučilišta , te 11 suradnika iz Italije. Odnos stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika donekle je nepovoljan zbog toga što zamjetan dio nastave pokrivaju vanjski suradnici. Program predviđa izvođenje nastave iz različitih područja znanosti i često zahtijeva praktično iskustvo. Za potrebe nastave angažiraju se i vanjski suradnici koji su stalno zaposleni na drugim institucijama. Starosna struktura je u skladu s činjenicom da je veći broj nastavnika dio svojega radnog vijeka proveo u praksi, na drugim odgojno-obrazovnim razinama, što pridonosi kvaliteti njihova rada jer studentima mogu prenijeti i potrebna praktična iskustva. Kadrovska politika Odjela ide u smjeru zapošljavanja mlađih djelatnika. Nažalost, kako je na državnoj razini bitno smanjena tendencija zapošljavanja znanstvenih novaka i asistenata to se, također, odražava na starosnu strukturu nastavnoga kadra na Odjelu. Svakako je kadar u posljednjih pet godina pomlađen, pritom je zaposleno 15 nastavnika, dok je u istom razdoblju za 6 nastavnika završio radni odnos (tablica 4.4). Na Odjelu je trenutno zaposlen i određen broj nastavnika u nastavnom zvanju. Takva je kadrovska struktura uvjetovana činjenicom da je Odjel dugi niz godina izvodio stručni učiteljski studij i stručni studij predškolskoga odgoja. Integrirani sveučilišni učiteljski preddiplomski i diplomski studij izvodi se od 2006. godine. Budući da se promijenila kvaliteta studija, Odjel podržava nastavnike u nastavnom zvanju u napredovanju i prijelazu u znanstveno-nastavno zvanje, pa je u skladu s time, trenutno jednom nastavniku (u zvanju profesora visoke škole) u tijeku izbor za docenta, jedna nastavnica (u zvanju predavača) čeka nostrifikaciju diplome doktorskog studija, a pet je nastavnika (koji su u zvanju višeg predavača) na doktorskome studiju. Na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti provode se i studiji na talijanskome jeziku. Oni podrazumijevaju veći broj vanjskih suradnika iz Italije čijim se angažmanom podiže kvaliteta nastave. Po toj praksi Odjel se izdvaja od ostalih srodnih studija u Republici Hrvatskoj. Nastava na talijanskom jeziku provodi se na temelju Ugovora o provedbi znanstveno-nastavne suradnje sa Sveučilištem u Trstu. Ta se suradnja izvodi uz organizacijsko i financijsko pokriće Narodnog sveučilišta iz Trsta te Talijanske unije sa središtem u Rijeci. b) Prikažite i komentirajte omjer nastavnika i studenta i njegov trend u posljednjih pet godina. Omjer nastavnika i studenata na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti u posljednjih pet godina Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij

Godina Broj

nastavnika Broj nastavnika i

suradnika Broj upisanih

studenata Omjer 1 Omjer 2

2009./2010. 3 7 196 1:65 1:39 2010./2011. 4 7 206 1:52 1:37 2011./2012. 6 8 235 1:39 1:34 2012./2013. 9 14 225 1:25 1:20 2013./2014. 10 16 194 1:19 1:15

78

Stručni studij predškolskog odgoja

Godina Broj

nastavnika i suradnika

Broj upisanih studenata Omjer

2009./2010. 27 395 (R: 254; I:141) 1:12 2010./2011. 27 507 (R:287; I:220) 1:15 2011./2012. 27 430 (R:198; I:232) 1:12 2012./2013. 23 436 (R:201; I:235) 1:14 2013./2014. 29 379 (R:190;I:189) 1:10 Omjer nastavnika i studenata koji uključuje suradnike zaposlene na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij

Godina Broj

nastavnika Broj nastavnika i

suradnika Broj upisanih

studenata Omjer 1 Omjer 2

2009./2010. 12 17 196 1:16 1:14 2010./2011. 7 11 206 1:29 1:23 2011./2012. 11 15 235 1:21 1:18 2012./2013. 12 20 225 1:19 1:14 2013./2014. 23 31 194 1:8 1:7 Stručni studij predškolskog odgoja

Godina Broj

nastavnika i suradnika

Broj upisanih studenata Omjer

2009./2010. 34 395 (R: 254; I:141) 1:10 2010./2011. 33 507 (R:287; I:220) 1:12 2011./2012. 31 430 (R:198; I:232) 1:10 2012./2013. 28 436 (R:201; I:235) 1:11 2013./2014. 34 379 (R:190; I:189) 1:8 Na temelju podataka iz gornjih tablica može se uočiti da je omjer nastavnika i studenata povoljan za studente i kvalitetu nastave. Omjer se mijenjao tijekom promatranog razdoblja, pri čemu se uočava bitno povećanje broja nastavnika i lagano smanjenje broja studenata. Taj omjer smatramo povoljnim za studente utoliko što omogućuje pojačan individualni i mentorski pristup nastavi koji je bitan segment u kvalitetnom izvođenju nastavnoga programa učiteljskog studija i studija predškolskog odgoja. c) Komentirajte nastavno opterećenje nastavnika i vanjskih suradnika (prema podacima u tablici 4.2). Podaci u tablici 4.2 upućuju na činjenicu da veći dio nastave na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti izvode nastavnici Odjela. Vanjski suradnici su angažirani u prvom redu u onim segmentima nastave u kojima se podrazumijeva iskustvo u praksi. Omjer količine nastave koju izvodi nastavno osoblje na Odjelu neprestano se mijenja u korist stalno zaposlenih. Taj trend je u skladu s činjenicom da smo mlada institucija na kojoj se izvodi sveučilišni studij, kao i već spomenutim povećanjem broja stalno zaposlenih u posljednjih pet godina. Iznimku čini omjer stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika na studijima na talijanskom jeziku radi specifičnosti studija, što je već navedeno u poglavlju 4.a.

79

d) Navedite formalne postupke za praćenje vanjskog angažmana nastavnika. Vanjski angažman nastavnika Odjela za odgojne i obrazovne znanosti moguć je samo uz prethodnu suglasnost rektora. Nastavnici, znanstvenici i suradnici zaposleni u punom radnom vremenu na Sveučilištu mogu raditi honorarno ili kao vanjski suradnici kod drugog poslodavca najviše do jedne trećine punog radnog vremena. Suglasnost za takvu vrstu vanjskog angažmana može se dati samo ako predviđena aktivnost zaposlenika nije u sukobu s njegovim redovitim radnim obavezama i općim interesom Sveučilišta. Uvjeti vanjskog angažmana nastavnika Odjela regulirani su člankom 95. Statuta Sveučilišta. (Konkretno, samo je jedna nastavnica honorarno angažirana u nastavi na zagrebačkom sveučilištu, uz prethodno odobrenje Stručnog vijeća Odjela i rektora Sveučilišta.) e) Navedite veličine studentskih grupa za predavanja, seminare, vježbe i druge oblike nastave i iznesite vlastitu prosudbu o učinkovitosti nastavnog rada u tim grupama. Komentirajte mišljenje studenata o tom pitanju izražena u anketama. Anketnim upitnikom kojim Sveučilište provodi ispitivanje zadovoljstva studenata kvalitetom nastave na Odjelu ne traži se mišljenje o veličini studentskih grupa i učinkovitosti nastavnog rada s obzirom na veličinu grupe. Iz interne ankete provedene za potrebe ovoga izvješća zaključujemo da su studenti zadovoljni veličinom grupa i učinkovitošću nastave koja iz tog segmenta proizlazi. Na Odjelu, studijske grupe se strukturiraju poštujući „bolonjski standard“, pri čemu grupe za predavanja nisu veće od 70 studenata, a za seminare i vježbe nisu veće od 30 studenata. f) Navedite pokazatelje po kojima procjenjujete kompetentnost nastavnika i vanjskih suradnika koji izvode nastavu na Vašim studijskim programima. Komentirajte usporedivost tih pokazatelja u domaćim i međunarodnim okvirima. Navedite i mišljenja studenata izražena u anketama i koji su njihovi učinci. Kompetentnost nastavnika i vanjskih suradnika procjenjuje se prilikom njihova napredovanja u zvanju. Pri tome se u obzir uzimaju zakonski propisani uvjeti. Osim toga, Sveučilište podrazumijeva i korištenje institucionalno razvijenih pokazatelja kvalitete koji su iskazani Priručnikom kvalitete (dostupan na http://www.unipu.hr/index.php?id=926&L=2%5C%27%60%28%5B%7B%5E%7E). U skladu s pokazateljima iskazanima u priručniku, a sukladno članku Priručniku kvalitete Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Ured za kvalitetu u suradnji s Glavnim odborom za kvalitetu i odborima sastavnica Sveučilišta provodi anketu kojom se procjenjuje kvaliteta rada svih nastavnika Sveučilišta, odnosno kvaliteta svih oblika nastave za sve kolegije svih studijskih programa. Organizaciju i koordinaciju provedbe ankete i cjelokupnu obradu podataka provodi Ured za kvalitetu. Upitnici su u potpunosti anonimni što jamči tajnost mišljenja studenata i omogućava da na taj način studenti mogu utjecati na poboljšanja kvalitete predavanja i seminara/vježbi i upozoriti na nedostatke i teškoće u njihovoj izvedbi. Kvaliteta nastave procjenjuje se zasebno za predavanja i zasebno za seminare/vježbe. Upitnici imaju jednaku osnovnu strukturu; upitnik kojim se procjenjuje kvaliteta nastave ima 12 tvrdnji, a upitnik kojim se procjenjuje kvaliteta seminara/vježbi ima 8 tvrdnji. Isti upitnik ispunjavaju i nastavnici u okviru samoprocjene kvalitete nastave. Slaganje s tvrdnjama procjenjuje se u rasponu od 1 do 5, pri čemu 1 označava najmanji, a 5 najveći stupanj slaganja. Osim toga, postoji i opcija „ne mogu procijeniti“ kojom se na raspolaganje daje mogućnost da se ne iskaže svoja procjena. Na temelju procjene i samoprocjene kvalitete nastave i seminara/vježbi u ljetnom semestru akademske 2012./2013. godine i u usporedbi s prethodnom evaluacijom koja se odnosi na ljetni semestar akademske 2010./2011. godine, može se uočiti da postoje pozitivni pomaci. Na temelju studentske procjene, kvaliteta predavanja povećala se kod svih tvrdnji u anketi. Nastavnici su se lošije ocijenili u odnosu na ocjene koje su im dodijelili studenti kod devet od jedanaest tvrdnji. Iz tih smo podataka slobodni zaključiti da su studenti zadovoljniji kvalitetom nastave, dok su nastavnici kritičniji prema svojem radu. U usporedbi s prosjekom Sveučilišta, studenti su osam od dvanaest tvrdnji ocijenili višom ocjenom. U procjeni kvalitete seminara/vježbi, također se vidi pozitivan pomak. Na temelju studentske

80

procjene, kvaliteta se u odnosu na 2010./2011. povećala kod pet od sedam tvrdnji, a isto proizlazi iz nastavničke samoprocjene. Međutim, kod ovogodišnje evaluacije (za razliku od prošle) studenti su, u usporedbi s prosjekom Sveučilišta, pet od osam tvrdnji ocijenili nešto nižom ocjenom, za razliku od nastavnika koji su sedam od osam tvrdnji ocijenili bolje. Budući da je pozitivan pomak u realizaciji vježbi/seminara vidljiv i na razini Odjela, ali i na razini Sveučilišta, svjesni smo da je ovakav rezultat pokazatelj da i ostale sastavnice Sveučilišta imaju pozitivan trend, te da u usporedbi s njima na ovom segmentu nastavničkog rada ima mjesta za poboljšanje. Nastavnici redovito predaju izvješća o održanoj nastavi na temelju čega se može pratiti redovitost održavanja nastave i vježbi/seminara te možemo zaključiti da se svi oblici nastave redovito održavaju. Tome u prilog idu i osnovni zaključci studentske ankete u kojoj su studenti najbolje ocijenili tvrdnje koje se odnose na redovitost nastavnog procesa (Nastava se redovito održava; Seminari/vježbe se redovito održavaju). Nastavnici našeg Odjela mentoriraju diplomske i završne radove. g) Navedite oblike stručne podrške nastavnicima i vanjskim suradnicima u području osposobljavanja i usavršavanja nastavničkih kompetencija. Navedite način usavršavanja nastavnika i vanjskih suradnika na drugim domaćim i inozemnim visokim učilištima te ocijenite opseg i postignuća tog procesa. Usporedite Vaše visoko učilište s drugim visokim učilištima. Nastavnici Odjela za odgojne i obrazovne znanosti (kao i ostali nastavnici na Sveučilištu) na godišnjoj razini imaju na raspolaganju 5.000,00 kuna koje mogu koristiti za sudjelovanje na konferencijama u zemlji i inozemstvu na kojima imaju prihvaćen rad. Odjel za odgojne i obrazovne znanosti dodatno potiče svoje nastavnike na stručno usavršavanje tako što omogućuje pokrivanje dodatnih troškova stručnoga usavršavanja (kotizacije, putni troškovi i sl., u slučajevima kada iznos koji daje Sveučilište nije dostatan) iz vlastitih izvora. Pritom nastavnici stranih jezika mogu iskoristiti navedenih 5.000,00 kuna i za radionice ili konferencije na kojima nemaju prihvaćen rad (kao što je slučaj radionica za angliste u organizaciji udruženja HUPE, http://www.hupe.hr/index.php/en/). Osim što sudjeluju na međunarodnim konferencijama, nastavnici s Odjela za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli mogu se usavršavati na drugim učilištima u okviru ERASMUS i CEEPIUS programa. Također, mogu se usavršavati na inozemnim institucijama s kojima Odjel za odgojne i obrazovne znanosti ima potpisan Erasmus ugovor (Universitá degli Studi di Trieste; Wysza Szkola Pedagogiczna TWP w Warszawie; University of Humanities and Economics in Wloclawek; Univerza v Mariboru; Univerza v Ljubljani (Pedagoška fakulteta); Univerza na Primorskem, Universidad de Almería), te na institucijama s kojima Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ima sklopljen Ugovor o suradnji (popis institucija nalazi se na: http://www.unipu.hr/index.php?id=902). Nastavnici Odjela sudjelovali su proteklih godina u projektima i tribinama Udruge za razvoj visokog školstva „Universitas“ Rijeka (http://www.universitas.hr), za što su im bili pokriveni troškovi. U organizaciji Odjela, 11. i 12. travnja 2013. održan je 13. Međunarodni skup „Dani Mate Demarina“(http://www.unipu.hr/danimd). Nastavnici Odjela sudjelovali su u organizaciji time što su bili članovi organizacijskog i programskog odbora, te u većem broju izlagali znanstvene radove, kao što su i prisustvovali preostalim izlaganjima. h) Navedite posebne mjere koje je Vaše visoko učilište uvelo u svrhu motiviranja nastavnika za veće zalaganje i učenje (nagrade, priznanja i ostalo) te komentirajte učinak tih mjera. Odjel za odgojne i obrazovne znanosti i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli nema utvrđene posebne mjere (nagrade, priznanja i ostalo) za motiviranje nastavnika za veće zalaganje i učenje. Međutim, iako u okviru Odjela ne postoji organizirano sustavno nagrađivanje nastavnika, Odjel potiče nastavnike i prihvaća svaku inicijativu koju nastavnici iskažu u smislu zalaganja i učenja koje dovodi do njihove veće kompetencije u radu. U skladu sa svojim mogućnostima, Odjel

http://www.unipu.hr/index.php?id=902

81

podržava kako financijski tako i na druge načine svako nastojanje nastavnika da usavrši svoje znanje i svoj rad. i) Ukratko opišite i ocijenite vrstu i kvalitetu nastavnih materijala koje pripremaju nastavnici Vašega visokog učilišta i navedite odabrane udžbenike koje su objavili u posljednjih 5 godina. Iznesite mišljenje o pokrivenosti nastavnog programa stručnom literaturom. Većina nastavnika Odjela za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli za nastavu ima izrađene nastavne materijale u obliku PowerPoint prezentacija. Unazad nekoliko godina tek je manji broj nastavnika svoje nastavne materijale objavljivao na portalu za e-učenje Odjela. Prošle je godine na Odjelu u nekoliko navrata organiziran tečaj za rad u Moodleu s ciljem poticanja nastavnika na veći angažman u objavljivanju materijala na portalu za udaljeno učenje. Nažalost, ponekad nedostaje tehničke podrške za elektroničku komunikaciju i računala općenito koju Odjel u potpunosti dobiva sa Sveučilišta, što je razlog smanjenog oslanjanja na računala i elektroničku komunikaciju sa studentima. Osim na portalu za e-učenje, nastavnici svoje materijale objavljuju i na stranicama Odjela. Procjenjujemo da je kvaliteta ovih nastavnih materijala visoka s obzirom na to da se ti materijali najčešće vrednuju prilikom izbora nastavnika u više znanstveno-nastavno zvanje. Zbog specifičnosti studija, dio nastavnih materijala koje nastavnici koriste nije u digitalnom obliku i stoga ne može biti dostupan na stranicama Odjela, niti na portalu za e-učenje. U Okvirnom sporazumu o znanstvenoj, nastavnoj i kulturnoj suradnji između Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Sveučilišta u Trstu člankom 1. dogovoreno je da će jedna od aktivnosti biti i razmjena znanstvenih i nastavnih materijala15, što se odvija u prvom redu među nastavnicima koji izvode nastavu na studijskim programima na talijanskom jeziku. Na Sveučilištu djeluje Odbor za izdavačku djelatnost čija je svrha pridonositi razvitku umjetničkog, znanstvenog i stručnog rada svojih djelatnika izdavanjem njihovih publikacija. U Pravilniku o izdavačkoj djelatnosti16 člankom 5. udžbenik se definira na sljedeći način: „Udžbenik je rukopis koji obrađuje nastavno gradivo većeg dijela jednog predmeta ili grupe srodnih predmeta, utvrđeno nastavnim planom i programom za određeni obrazovni profil. Sadržajno obuhvaća šire područje znanstvene ili stručne discipline i povezuje se sa srodnim disciplinama. Kroz udžbenik se utvrđuje način i područja primjene izloženog gradiva“. U skladu s navedenom definicijom, u proteklih pet godina nastavnici koji rade na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti objavili su devet udžbenika: 1. Močinić, S.N. (2009). Quadernoattivo: quadernoattivo CNI, Progetto "SpecialeScuola". Fiume : Edit. 2. Radetić-Paić, M., Ružić-Baf, M., Zuliani, Đ. (2011). Poremećaji nedovoljno kontroliranog ponašanja sa psihološkog, socijalnopedagoškog te informacijskog i komunikacijskog aspekta. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 3. Tatković, N, .Močinić, S. (2012). Učitelj za društvo znanja. Pedagogijske i tehnologijske paradigme bolonjskoga procesa. Pula : Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za odgojne i obrazovne znanosti. 4. Šuran, F. (2011). Sociologia della guerra. Il caso della ex Jugoslavia. Pula /Pola: Società di Studi e Ricerca Pietas Iulia. 5. Klarić,H., Lazarić, L. (2012). Allegramma: gramatika talijanskog jezika za osnovnu školu. Zagreb : Školska knjiga. 6. Šuran F. (2012). Giambattista vico i „nova znanost“. Vicova filozofija povijesti kao sinteza znanosti i metafizike. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile. 7. Radetić-Paić, M. (2013). Prilagodbe u radu s djecom u teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovnim ustanovama. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile.

15Okvirni sporazum o znanstvenoj, nastavnoj i kulturnoj suradnji potpisan je između Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Sveučilišta u Trstu 2007. godine. 16Na temelju članka 38. Statuta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (pročišćeni tekst), Senat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli na svojoj 17. sjednici održanoj 1. ožujka 2013. godine donio je Pravilnik o izdavačkoj djelatnosti.

82

8. Kadum-Bošnjak, S. (2013). Dokimologija u primarnom obrazovanju. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile. 9. Šimović, V., Ružić-Baf, M. (2013). Suvremeni informacijski sustavi. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile. Navedeni udžbenici nalaze se u popisu literature koju studenti trebaju konzultirati u pripremanju ispita. Također, knjižnica koja je na raspolaganju djelatnicima i studentima Odjela redovito se obnavlja/dopunjuje naslovima koji se koriste u nastavi. j) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. Smatramo da je kadrovska struktura nastavnika na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti zadovoljavajuća, a intenzivno se ulažu napori s ciljem poboljšanja iste. To se prvenstveno odnosi na kadrovsku politiku i poticanje nastavnog kadra na usavršavanje i znanstveno napredovanje. Vlastitim kadrom pokrivamo većinu našeg nastavnog procesa, a vanjska suradnja je za naš Odjel nužna zbog specifičnosti studija i omogućuje studentima da slušaju nastavnike koji dolaze iz prakse. Vjerujemo da naši nastavnici posjeduju primjerenu kompetenciju i visoku motivaciju koja se ogleda u odgovornom pristupu radu. U prilog tome idu i studentske ankete s ocjenama s kojima možemo biti zadovoljni. Unatoč tome, Odjelu bi pogodovalo dodatno zapošljavanje nastavnog kadra, pogotovo u svojstvima docenata, izvanrednih i redovitih profesora, kao i korištenje većih sredstava za dodatna stručna usavršavanja, prvenstveno boravke na drugim institucijama, nabavu literature i opreme i sl. Tablica 4.1. Struktura osoblja

*- Tehničko, administrativno i pomoćno osoblje angažirano je na razini Sveučilišta, kao što je objašnjeno u poglavlju 7.

Osoblje Zaposleni u punom

radnom odnosu

Zaposleni u kumulativnom

radnom odnosu

Vanjska suradnja

nastavnika u punom radnom

odnosu

Vanjski suradnici

Broj Prosječna

starost Broj

Prosječna starost

Broj Broj Prosječna

starost Redoviti profesori

2 62 3 57

Izvanredni profesori

- - 3 52

Docenti 8 41 4 53 Nastavna

zvanja 13 50 4 55

Asistenti 5 36 11 39 Stručni

suradnici

Znanstveni novaci

1 33

Tehničko osoblje*

/ / -------

Administrativno osoblje*

/ / -------

Pomoćno osoblje*

/ / -------

83

Tablica 4.2.Opterećenje nastavnika i vanjskih suradnika

*Odnosi se samo na umjetničko područje.

17 Radi nedovoljnog broja upisanih studenata, Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij nije upisivao studente u prvu godinu studija u sljedećim akademskim godinama: 2010./2011., 2012. /2013. i 2013./2014. Radi toga se javlja razlika u opterećenju nastavnika i vanjskih suradnika koji nastavu izvode na studijima na talijanskom jeziku.

Predavanja Seminari i auditorne vježbe

Mentorski rad* Drugi oblici nastave


Nastavnici visokog učilišta

Vanjski suradnici


Vanjski suradnici


Vanjski suradnici


Vanjski suradnici

Stručni studij predškolskog odgoja

705 345 1330 495 45

(stručna praksa)

Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij

1405 780 1830 780 75

(stručna praksa)

Studiji na talijanskom jeziku17

750 930 870 975 75

(stručna praksa)

84

Tablica 4.3. Popis nastavnika Znanstveno-nastavna zvanja (umjetničko-nastavna zvanja)

Nastavnik Zvanje Akademski

stupanj Visoko učilište koje je

izdalo kvalifikaciju Polje

Datum posljednjeg

izbora u zvanje

Postotak radnog odnosa

Opterećenje na matičnoj instituciji u norma satima

Opterećenje na vanjskim institucijama

u norma satima

Fulvio Šuran

Redoviti profesor,

Izvanredni profesor

Dr. sc. Filozofski fakultet u

Zagrebu

Filozofija,

Sociologija

22.7.2011.

20.09.2011. 100 600 0

Nevenka Tatković

Redoviti profesor

Dr. sc. Pedagoški fakultet u Rijeci

Interdisciplinarne znanosti

(Pedagogija, Inf.-kom. znanosti)

6.5.2013. 100 270 0

Iva Blažević Docent Dr. sc. Kineziološki fakultet u

Zagrebu Kineziologija 1.3.2012. 100 375 0

Vjekoslava Jurdana

Docent Dr. sc. Filozofski fakultet u Rijeci Filologija 26.11.2012. 100 262,5 0

Helena Pavletić Docent Dr. sc. Filozofski fakultet u Rijeci Filologija 8.7.2013. 100 660 0

Mirjana Radetić Paić

Docent Dr. sc. Edukacijsko-

rehabilitacijski fakultet u Zagrebu

Edukacijsko rehabilitacijske

znanosti 17.11.2011. 100 360 0

Kristina Riman Docent Dr. sc. Filozofski fakultet u Rijeci Filologija 26.11.2012. 100 383,25 0

Aleksandra Rotar*

Docent Mr.art. Akademija za

primijenjenu umjetnost u Beču (Austrija)

Likovna umjetnost

18.3.2011. 100 300 0

Maja Ružić Baf Docent Dr. sc. Filozofski fakultet u

Zagrebu Informacijske

znanosti 22.12.2010. 100 330 0

Mauro Štifanić Docent Dr. sc. Prirodoslovno-

matematički fakultet u Zagrebu

Interdisciplinarne prirodne znanosti

21.6.2012. 100 285 0

* - Na doktorskom studiju

85

Suradnička zvanja


stupanj

Visoko učilište koje je izdalo

kvalifikaciju Polje

Datum posljednjeg

izbora u zvanje


Opterećenje na matičnoj instituciji u norma satima

Opterećenje na vanjskim institucijama

u norma satima

Andrea Debeljuh*

Viši asistent

Dr. sc. Sveučilište u

Bologni (Italija) Pedagogija 22.12.2008. 100 277,5 0

Ivana Paula Gortan Carlin*

Viši asistent

Dr. sc. Filozofski fakultet

Sveučilišta u Ljubljani (Slovenija)

Glazbena umjetnost

1.09.2012. 100 405 0

Neva Slani Viši

asistent Dr. sc.

Prirodoslovno-matematički

fakultet u Zagrebu Matematika 1.1.2013. 100 180 0

Marina Diković**

Viši asistent

Dr. sc. Filozofski fakultet u

Zagrebu Didaktika 22.10.2013. 100 180 0

Ivana Bančić Asistent

Prof. engleskog jezika i

književnosti i hrvatskog

jezika i književnosti

Filozofski fakultet u Rijeci

Filologija 1.12.2012. 100 502,5 0

Iva Ćatić*** Znanstveni

novak – asistent

5.2.2008. 100 172,5 0

Ivan Dobran (zamjena za

rodiljni dopust)

Asistent Accademia delle

belle arti Venezia (Italija)

Primijenjena umjetnost

25.5.2009. 100 525 0

*- U tijeku je izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta (izabrani u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika) ** - Djelatnica je zaposlena na Odjelu od 01. listopada 2013. godine ***- Na rodiljnom dopustu

86

Nastavna zvanja


stupanj

Visoko učilište koje je izdalo kvalifikaciju

Polje

Datum posljednjeg

izbora u zvanje


Opterećenje na matičnoj instituciji u

norma satima

Opterećenje na vanjskim

institucijama u norma satima

Aldo Špelić* Prof. visoke

škole Dr. sc.

Medicinski fakultet u Rijeci

Psihologija 8.3.2011. 100 487,5 0

Damir Božić Viši predavač Profesor

fizičke kulture Fakultet za fizičku kulturu u Zagrebu

Kineziologija 8.3.2011. 100 495 0

Marija Crnčić-

Brajković Viši predavač

Profesor glazbene kulture

Pedagoški fakultet u Rijeci

Glazbena umjetnost

27.09.2011. 100 472,5 0

Marija Hauser

Viši predavač Profesor glazbene kulture

Pedagoški fakultet u Puli

Glazbena umjetnost

8.3.2011. 100 480 0

Lorena Lazarić

Viši predavač

Profesor talijanskog

jezika i književnosti

Pedagoški fakultet u Puli

Filologija 4.2.2013. 100 427,5 0

Snježana Močinić

Viši predavač Mr. sc. Filozofski fakultet

u Rijeci Pedagogija 20.7.2009. 100 502,5 0

Irene Rigo Viši predavač

Profesor engleskog

jezika i književnosti i

francuskog jezika

Filozofski fakultet u Zagrebu

Filologija 11.9.2012. 100 465 0

Zlatko Tkalčec

Viši predavač Profesor

fizičke kulture Fakultet za fizičku

kulturu Zagreb Kineziologija 2.10.2012. 100 585 0

Gea Vlaketić**

Viši predavač Mr. art. Sveučilište u

Ljubljani (Slovenija)

Likovna umjetnost

31.01.2012. 100 525 0

Đeni Zuliani Viši predavač Mag. psih. Sveučilište u Psihologija 26.11.2012. 100 495 0

87

Padovi (Italija)

Janko Žufić Viši predavač Diplomirani

inženjer elektrotehnike

Elektrotehnički fakultet Zagreb

Informacijske znanosti

29.10.2012. 100 420 0

Sandra Kadum Bošnjak

Predavač Dr. sc. Sveučilište u

Kopru (Slovenija) Pedagogija 11.12.2008. 100 705 0

Breza Žižović

Predavač Mag. likovne pedagogije

Akademija primijenjenih

umjetnosti u Rijeci

Likovna umjetnost

11.12.2008. 100 450 0

*- U tijeku je izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta **- Na rodiljnom dopustu Tablica 4.4. Dinamika zapošljavanja nastavnika u posljednjih 5 godina

Godina Broj novozaposlenih

nastavnika Broj nastavnika kojima je završio radni

odnos 2008. 2 - 2009. 6 - 2010. - - 2011. 1 2 2012. 4+1(zamjena za rodiljni) 4 2013. 2 -

88

Tablica 4.5. Nastavni materijali korišteni u prethodnoj akademskoj godini


Broj udžbenika napisanih

na hrvatskom

jeziku

Broj inozemnih udžbenika prevedenih na hrvatski

jezik

Broj znanstvenih publikacija povezanih s

nastavom

Broj priručnika

Broj priručnih materijala

povezanih s umjetničkim predmetima

Broj predmeta za koje na mrežnim

stranicama visokog učilišta postoji

recenzirani priručnik

Broj predmeta za koje postoji

mrežna stranica s

pomoćnim nastavnim

materijalima

Broj predmeta

koji se izvode kao e-

kolegiji

UČITELJSKI STUDIJ

(HRVATSKI) 63 27 22 43 8 5 18 9

UČITELJSKI STUDIJ

(TALIJANSKI) 36* 19 19 39 6 3 5 2

PREDŠKOLSKI ODGOJ

(HRVATSKI) 40 16 17 24 2 2 1 1

PREDŠKOLSKI ODGOJ

(TALIJANSKI) 27* 11 15 22 6 2 1 1

*- udžbenici za učiteljski studij i studij predškolskog odgoja na talijanskom jeziku nisu na hrvatskom jeziku niti prevedeni na hrvatski jezik, već na talijanskom i prevedeni na talijanski jezik

89

5. Znanstvena i stručna djelatnost a) Opišite strateški program znanstvenih istraživanja za razdoblje od najmanje pet godina u znanstvenom području u kojem Vaše visoko učilište obavlja djelatnost iz Upisnika znanstvenih organizacija. Strateški program znanstvenih istraživanja na našem Odjelu ne postoji, no na razini Sveučilišta je trenutno u izradi. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli potpisnik je Deklaracije o pristupanju Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu o zapošljavanju istraživača. Znanstvena, umjetnička i stručna djelatnost temeljno je pravo i obveza svih zaposlenika Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u znanstveno-nastavnim, umjetničkim i suradničkim zvanjima. Istraživačka djelatnost zaposlenika ostvaruje se radom na istraživačkim i umjetničkim programima i projektima te individualnim istraživanjem i stvaralaštvom. Budući da se ova samoanaliza provodi za potrebe Odjela za odgojne i obrazovne znanosti kao sastavnice Sveučilišta, valja razmatrati znanstveno-istraživački rad i uključenost djelatnika u znanstveno-nastavnim i suradničkim zvanjima, odnosno njihovu uključenost u znanstvene projekte Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te u međunarodne znanstvene projekte, ali i stručni rad s obzirom da u se okviru ovog Odjela izvodi i Stručni studij predškolskog odgoja. Razvojna strategija Odjela za odgojne i obrazovne znanosti od 2013. do 2018. godine prihvaćena je u lipnju 2013. godine od strane Stručnog vijeća Odjela. Područja planiranja odnose se na sveučilišne programe (postojeće i nove), studente, zaposlenike, razvoj različitosti i prioritete. Pri Odjelu djeluju dva studija: Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij i Stručni studij predškolskog odgoja na hrvatskom i talijanskom jeziku. 1) Cilj je podizanje razine Stručnog studija predškolskog odgoja na razinu sveučilišnog te je stoga izrađen plan i program Sveučilišnog studija predškolskog odgoja Rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji bi se u predstojećem razdoblju trebao početi izvoditi. 2) Cilj je također usklađivanje Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija s drugim učiteljskim studijima u Republici Hrvatskoj. Također bi trebalo reaktivirati modul Animator slobodnog vremena radi konkurentnosti na tržištu i specifičnih područja Istarske županije kao turističke destinacije. U tom kontekstu planira se ostvarivanje uvjeta izbora u znanstveno-nastavna zvanja postojećeg kadra. U pogledu novih programa prihvaćena je inicijativa/cilj za: 1) Osnivanje sveučilišnog diplomskog studija predškolskog odgoja Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. 2) Osnivanje novog studijskog programa preddiplomskog trogodišnjeg studija Inkluzivna pedagogija. 3) Razvijanje postojećih programa učiteljskog i odgojiteljskog studija na talijanskom jeziku u svrhu uključivanja stranih studenata iz EU (posebice iz Italije). 4) Organiziranje cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgojitelja uz mogućnost ponude različitih programa (razlikovni program sa stručnog na sveučilišni studij, edukacija za dadilje, edukacija za asistente u nastavi, informatička edukacija, edukacija za strane jezike, priprema djece za školu). 5) Mogućnost otvaranja novih studijskih programa u skladu s potrebama tržišta rada. 6) Osnivanje novog interdisciplinarnog studija Komunikacija i umjetnost. U tom se kontekstu planira, a zbog pomanjkanja ljudskih resursa iz polja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, pri osnivanju novoga studijskog programa preddiplomskog trogodišnjeg studija Inkluzivna pedagogija realizirati izvođenje studija u suradnji sa Sveučilištem u Kopru. Organiziranje cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgojitelja provodit će se u suradnji s osnovnim školama i predškolskim ustanovama Istarske županije. Cilj je daljnje zapošljavanje znanstveno-nastavnog kadra, odnosno postupanje prema Planu kadrovskih potreba Odjela za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli donesenom za razdoblje 2012. – 2017. godine i prihvaćenom od strane Stručnog vijeća Odjela.

90

Sadašnji i daljnji razvoj Odjela temelji se na afirmaciji pojačanih kolegija vezanih uz informacijsko-komunikacijske tehnologije, strani jezik (engleski) te osposobljavanje animatora slobodnog vremena. S obzirom na to da je jedan od strateških ciljeva Odjela, prema Razvojnoj strategiji Sveučilišta, promjena Stručnog studija predškolskog odgoja u sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, potreba za znanstveno-nastavnim kadrom bit će povećana. Odjel razvija i afirmira pojačane kolegije vezane za informacijsko-komunikacijske tehnologije, strani jezik (engleski) te osposobljavanje animatora slobodnog vremena. Pojačani kolegiji iz informatike i engleskog jezika u praksi su se pokazali kao izvanredna prednost pri zapošljavanju jer se u nižim razredima osnovnih škola vrlo uspješno izvodi nastava iz tih područja. Svakako bi trebalo reaktivirati modul Animatori slobodnog vremena radi konkurentnosti na tržištu i specifičnih područja Istarske županije kao turističke destinacije. U kontekstu znanstveno-istraživačkog razvoja, dosadašnja praksa, a i budući razvoj Odjela usmjeren je prema razvoju obrazovnog sustava primjenom europskih načela i standarda obrazovanja (Europa 2020). Pored navedenog i dalje će se ostvarivati sljedeći ciljevi: o realizacija nacionalnih projekata o realizacija međunarodnih projekata o suradnja u nacionalnim projektima o suradnja u međunarodnim projektima o suradnja s drugim Sveučilištima u zemlji i inozemstvu o objavljivanje radova u međunarodno priznatim časopisima o organizacija međunarodnih znanstvenih skupova Odjela o uređivanje i izdavanje časopisa Metodički obzori o sudjelovanje na simpozijima, međunarodnim konferencijama, seminarima i sl. Unaprjeđenje kvalitete Odjela poticat će se kontinuiranim usavršavanjem nastavnika i povećanjem broja znanstveno-nastavnog kadra te opremanjem kabineta, predavaonica i laboratorija suvremenom opremom. U budućnosti se planira preseljenje Odjela u Sveučilišni kampus. Reaktiviranje modula Animator slobodnog vremena i razvoj programa Inkluzivna pedagogija predstavljalo bi konkurentsku prednost Odjela zbog nedostatka kadra ove vrste u turizmu i integraciji djece u predškolske i školske ustanove. Prioriteti u postojećim programima su podizanje razine Stručnog studija predškolskog odgoja na razinu sveučilišnog, usklađivanje Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija s drugim učiteljskim studijima u Republici Hrvatskoj te reaktivacija modula Animator slobodnog vremena. Odjel i potiče znanstveno i stručno usavršavanje mladih znanstvenika – asistenata i znanstvenih novaka, znanstveno i stručno usavršavanje nastavnika u znanstveno–nastavnim zvanjima te njihovo aktivno sudjelovanje na međunarodnim konferencijama u zemlji i inozemstvu. U tu se svrhu planiraju sredstva na godišnjoj razini kako bi nastavnici planski mogli ostvarivati uvjete za samorazvoj kao i za izbor u znanstveno-nastavna zvanja. Odjel je organizator međunarodnoga znanstvenog skupa Dani Mate Demarina koji se održava svake druge godine. Odjel je izdavač časopisa Metodički obzori. Znanstveni, umjetnički i stručni rad reguliran je člancima 96. – 99. Statuta Sveučilišta. Osnovu za definiranje strategija znanosti, umjetnosti i istraživanja svih visokih učilišta, pa tako i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli čine sljedeći dokumenti: o Lisabonska strategija iz 2000., revidirani dokument iz 2005. i EUROPE 2020 (osnovni strateški dokumenti Europske unije).

91

o Science and Educational Policies in Central and Eastern Europe, Balkans, and Caucasus and Baltic Countries (UNESCO, 2010). o Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013. o Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. – 2010. o Akcijski plan 2007. – 2010. - Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske. o Akcijski plan za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje. o Preporuke temeljene na raspravi Inovativnost, istraživačko sveučilište i poduzeće zasnovano na znanju. o Ostali relevantni dokumenti. Strategiju znanosti, umjetnosti i istraživanja Sveučilišta stvaraju i provode Senat Sveučilišta, Prorektor za znanost i istraživanje, Odbor za znanstveni i umjetnički rad te pročelnici i nastavno osoblje Sveučilišta. b) Navedite 10 istaknutih međunarodnih znanstvenih časopisa u kojima objavljuju radove nastavnici Vašega visokog učilišta. Komentirajte relevantne čimbenike odjeka (engl. Impact Factor). Navedite nekoliko istaknutih kulturnih institucija, muzeja i galerija u kojima svoja djela izlažu nastavnici Vašega visokog učilišta. Nastavnici s našeg Odjela objavljuju znanstvene radove u časopisima koji su relevantni za izbor u znanstveno-nastavna zvanja. Od ukupno deset navedenih međunarodnih znanstvenih časopisa, ukupno pet časopisa citirano je u relevantnim bazama podataka s čimbenikom odjeka (IF): 0,4; 0.134; 0,125;2,890; 3,155; 0,506. 1. Didactica Slovenica Časopis je citiran u sljedećim relevantnim bazama: Social Sciences Citation Index, Social Scisearch, Journal Citation Reports (Thomson Reuters services), American Psychological Association (PsycINFO), Internationale Bibliographie geistes und sozialwissenshaftlischer Zeitschiftenliteratur (IBZ), Internationale Bibliographie der Rezensionen geistes und sozialwissenshaftlischer Literatur (IBR), Elsevier Bibliographic Databases (SCOPUS, Embase, Engineering Village, Reaxys), Cooperative Online Bibliographic System and Services (COBISS). Impact Factor časopisa Didactica Slovenica: 0,134. 2. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje (Croatian Journal of Education) Časopis je citiran u sljedećim relevantnim bazama: EBSCO SocINDEX with Full Text, SCOPUS/Elsevier, Web of Science, Social , Sciences Citation Index (SSCI), CSA Linguistics & Language Behavior Abstracts, CSA Sociological Abstracts, ERA – Educational Research Abstracts Online, HRČAK – Portal of scientific journals of Croatia, CSA Social Services Abstracts, CSA Worldwide Political Science Abstracts. Impact Factor časopisa Didactica Slovenica: 0,125. 3. Acta Adriatica Agricola, (CSA) – Aquatic Science & Fisheries Abstracts CSA,CAB Abstracts, CNRS – INIST, Dialog, DOAJ, EBSCOhost, Fish & Fisheries Worldwide produced by NICS, South Africa, Georeference, HRČAK, ISI Web of Knowlege, Oceanic Abstracts, Pollution Abstracts, Referativnij Zhurnal, SCI Expanded (WoS-Web of Science), SCOPUS, Water Resources Abstracts, Zoological Record. Impact Factor: 0,4. 4. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja Časopis je citiran u sljedećim relevantnim bazama EBSCO - Rehabilitation & Sports Medicine Source; SCOPUS; ProQuest: Linguistics and Language Behavior Abstracts, PsycINFO, Nursing & Allied Health Source; ERIH - European Reference Index for the Humanities; DOAJ - Directory of Open Access Journals; C.E.E.O.L. – Central and Eastern European Online Library; GESIS , SocioGuide; Google Scholar; ScientificCommons; HRČAK. Impact Factor: nema

92

5. Informatologia Časopis je citiran u sljedećim relevantnim bazama Engineering Indeks, Informatics Abstracts – INFA, Information Science Abstracts – ISA, Library and Information Science Abstracts – LISA, Pascal Thema, Information Science Documentacion, Referativnyj Žurnal. Informatika, Science Abstracts – SA, Internacional Federation of Communication Associations (Indicator C). Impact factor: nema 6. Biologia Časopis je citiran u sljedećim relevantnim bazama Science Citation Index Expanded (SciSearch), Journal Citation Reports/Science Edition, PubMed/Medline, SCOPUS, Chemical Abstracts Service (CAS), Google Scholar, CSA, CAB International, Academic OneFile, ASFA, Biological Abstracts, BIOSIS, CAB Abstracts, Current Contents/ Agriculture, Biology & Environmental Sciences, EMBiology, Gale, GeoRef, Global Health, INIS Atomindex, International Bibliography of Book Reviews (IBR), International Bibliography of Periodical Literature (IBZ), OCLC, Referativnyi Zhurnal, SCImago, Summon by Serial Solutions, Zoological Record. Imapct Factor:0,506. 7. Ecological Indicator Aluminium Industry Abstracts, BIOSIS, Biological Abstracts, Chemical Abstracts, Current Contents / Physical, Chemical & Earth Sciences, Engineered Materials Abstracts, Excerpta Medica, Life Sci, Mass Spectrometry Bulletin, Material Business Alerts, Metals Abstracts, Science Citation Indeks, ScienceDirect, Scopus. Imapct Factor: 2,890. 8. Evolution & Development Časopis je citiran u sljedećim relevantnim bazama Academic Search (EBSCO Publishing), Academic Search Premier (EBSCO Publishing), AgBiotech News & Information (CABI), AgBiotechNet (CABI) AGRICOLA Database (National Agricultural Library), Animal Breeding Abstracts (CABI), BIOBASE: Current Awareness in Biological Sciences (Elsevier) Biocontrol News & Information (CABI), CAB Abstracts® (CABI), CAB HEALTH (CABI), CABDirect (CABI), CAS: Chemical Abstracts Service (ACS), Crop Physiology Abstracts (CABI), CSA Biological Sciences Database (ProQuest), Current Contents: Agriculture, Biology & Environmental Sciences (Thomson Reuters), Dairy Science Abstracts (CABI), Forest Products Abstracts (CABI), Forestry Abstracts (CABI), GEOBASE (Elsevier), Global Health (CABI), Grasslands & Forage Abstracts (CABI), Horticultural Science Abstracts (CABI), Index Medicus/MEDLINE (NLM), Index Veterinarius (CABI) InfoTrac, ISI Alerting Services, Journal Citation Reports/Science Edition (Thomson Reuters), MEDLINE (NLM), Nematological Abstracts (CABI), Ornamental Horticulture (CABI), Plant Breeding Abstracts (CABI), Plant Genetic Resources Abstracts (CABI), Plant Growth Regulator Abstracts (CABI), Postharvest News & Information (CABI), ProQuest Central (ProQuest), ProQuest Research Library (ProQuest), PubMed Dietary Supplement Subset (NLM), Review of Agricultural Entomology (CABI), Review of Medical & Veterinary Entomology (CABI), Science Citation Index (Thomson Reuters), Science Citation Index Expanded (Thomson Reuters), Seed Abstracts (CABI), Soils & Fertilizer Abstracts (CABI), Soybean Abstracts Online (CABI), Veterinary Bulletin (CABI), Weed Abstracts (CABI), Zoological Record (Thomson Reuters). Imapct Factor: 3.155. 9. Journal of Information and Organizational Science Časopis je citiran u sljedećim relevantnim bazama: CSA Technology Research Database, Computer and Information Systems Abstracts , DOAJ, INSPEC, Library Literature & Information Science Full Text database – EBSCO, LISA, OAIster,VINITI RAN, SCOPUS. Impact factor: nema. 10. Filozofska istraživanja Časopis je citiran u sljedećim relevantnim bazama WEB OF SCIENCE/ARTS AND HUMANITIES CITATION INDEX, ERIH, SCOPUS, THE PHILOSOPHER'S INDEX, ULRICHSWEB GLOBAL SERIALS DIRECTORY, DOAJ, CEEOL, EJOL and HRČAK. Impact factor: nema. 11. Školski vjesnik Časopis je citiran u sljedećim bazama: Linguistics And Language behavior abstracts (Llba),

93

Library & Information Science Abstracts (Lisa), (ProQuest, Periodical Acquisions, Michigan), ML, International Bibliography, Education Research Complete with Full Text EBSCO Publishing, Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hr . Impact Factor: nema. Istaknute kulturne institucije, muzeji i galerije u kojima svoja djela izlažu nastavnici našeg Odjela su sljedeće: Muzeja grada Pazina, Grad Pula, Grad Ilok, Gimnazija i srednja škola Jurja Dobrile u Pazinu, Opća bolnica u Puli, Sveučilišna knjižnica u Puli, Gradski muzej Karlovac (Zbirka suvremene umjetnosti), Turističke zajednice Fažana, Medulin i Vodnjan, Zajednica Talijana (Circolo) u Puli, Gradska knjižnica i čitaonica Pula, Gradska knjižnica Pazin, Zbirka umjetnina Općine Medulin, Općina Grožnjan, Academia Cravatica iz Zagreba, Arenaturist d.d. Pula – Medulin, Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ iz Zagreba, Allianz osiguranje u Puli, Istarsko narodno kazalište u Puli, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Zavičajni muzej grada Rovinja (Zbirka moderne umjetnosti), Galerija Alvona Labin, Gradska galerija Labin i Narodni muzej Labin, HDLU Istre, Rijeke i Zagreba, Labinski atelieri, Ars Histriae, Pulski salon, Biennale jugoslavenskog portreta, Biennale malog formata u Splitu, Muzej Mimara, Zagreb, Izložba „Kravata“ oko Arene, skupne izložbe u zemlji i inozemstvu: u Stuttgartu, Cremoni, Imoli, Fienzi, Milanu, Padovi, Skaraborgu, Reckenu, Manzanu, Strasbourgu, Japanu, Berlin, Madrid, Barcelona, Sevilla, te 14. , 15. i 16. Labinski uzlet likovnosti. c) Navedite 10 najvažnijih znanstvenih članaka za Vaše visoko učilište i objašnjenje (za svako područje znanstvenog djelovanja visokog učilišta) u posljednjih 5 godina. Navedite i komentirajte citiranost radova prema svjetskim citatnim bazama podataka (WOS, SCOPUS, Google Scholar). Usporedite opseg svojih znanstvenih postignuća s drugim srodnim domaćim i inozemnim visokim učilištima. S obzirom na područje znanstvenog djelovanja, djelatnici Odjela se biraju u zvanja najviše iz područja društvenih, humanističkih, prirodnih, ali i ostalih znanosti što je korišteno kao kriterij za izbor najvažnijih znanstvenih članaka: 1. Radetić-Paić, M. (2011). Specifična obilježja obiteljskog okruženja mladih s poremećajima u ponašanju grada Pule. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 47 (1), 17-30. 2. Špelić, A., Zuliani, Đ. (2011). Uloga empatije u socijalizaciji djece s teškoćama u razrednim sredinama. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 47 (2), 96-108. 3. Štifanić, M., Batel, R., Mueller, W. (2011). Tubulin polymerization promoting protein (TPPP) ortholog from Suberites domuncula and comparative analysis of TPPP/p25 gene family. Biologia, 66 (1), 111-120. 4. Štifanić, M., Mičić, M., Ramšak, A., Blašković, S., Ruso, A., Zahn, R. K., Batel, R. (2009). p63 in Mytilus galloprovincialis and p53 family members in the phylum Mollusca. Comparative Biochemistry and Physiology, 154 (3), 264-273. 5. Štifanić, M., Batel, R. (2007). Genscan for Arabidopsis is a valuable tool for predicting sponge coding sequences. Biologia, 62 (2), 124-127. 6. Blažević, I., Radetić-Paić, M., Babić, V. (2012). Relations between behavioral disorders self-assesment and free time sport`s practice in school-aged children. Science, movement and health, XII (2), 485-491. 7. Radetić-Paić, M., Ružić-Baf, M. (2012).Use of ICT and Inappropriate Effects of Computer Use - Future Perspectives of Preschool and Primary School Teachers. Psychology of Language and Communication, 16 (1), 29-38 8. Šuran, F. (2010). Vicova „Nova Znanost“, između filozofije i moderne znanosti. Filozofska istraživanja, 30 (1-2), 169-181. 9. Šuran, F. (2011). Sumrak osobnog identiteta u suvremenom tehničkom razdoblju. Filozofska istraživanja, 4, 775-785. 10. Šuran, F. (2012). »'Veritas filia temporis’. Povijest, istina, jezik kao tehnološka konstrukcija. Filozofska istraživanja, 3-4, 127—128. Navedeni članci citirani su u prestižnim bazama CC, WOS, SCOPUS i ostalim značajnim bazama za izbor u viša zvanja propisanim aktualnim Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja kao A1 radovi.

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=586058


94

Citiranost radova autora Odjela u bazama SCOPUS i WEB OF SCIENCE su prema radovima sljedeći: 1. Radetić-Paić, M.(2003). Risks and interventions for children and young people of the city of Pula with Behavioural Disorders. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 39 (2), 223-232. (jednom citirano) 2. Radetić-Paić, M. (2002). Some family and parent traits as risk factors for the appearence and development of behavioral disorders of children and youths. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 38 (2), 133-144. (jednom citirano) 3. Štifanić, M., Batel, R., Mueller, W. (2011). Tubulin polymerization promoting protein (TPPP) ortholog from Suberites domuncula and comparative analysis of TPPP/p25 gene family. Biologia, 66 (1), 111-120. (jednom citirano) 4. Štifanić, M., Mičić, M., Ramšak, A., Blašković, S., Ruso, A., Zahn, R. K., Batel, R. (2009). p63 in Mytilus galloprovincialis and p53 family members in the phylum Mollusca. Comparative Biochemistry and Physiology, 154 (3), 264-273. (citirano 6 puta) 5. Štifanić, M., Batel, R. (2007). Genscan for Arabidopsis is a valuable tool for predicting sponge coding sequences. Biologia, 62 (2), 124-127. (jednom citirano prije 2008.) 6. Hamer, B., Medaković, D., Pavičić-Hamer, D., Jakšić, Ž., Štifanić, M., Nerlović, V., Travizi, A., Precali, R., Kanduč, T. (2010). Estimation of Freshwater Influx Along Eastern Adriatic Coast as a Possible Source of Stress for Marine Organisms. Acta Adriatica, 51 (2), 181-194. (citirano 2 puta) 7. Štifanić, M. et all. (2010). Bio-vaterite formation by glycoproteins from freshwater pearls. Micron, 41,359-366. (citirano 9 puta) 8. Štifanić, M. et all. (2009).Characterisation and differentitation of ligotrophic waters by culturable particle-attached and free-living bacterial communities. Ecological Indicators, 9, 1265-1270. (jednom citirano) 9. Štifanić, M. et all. (2003). Expression of one sponge Iroquis homeobox gene in primmorphs from Suberites domuncula during canal formation. Evolution & Development, 5 (3), 240-250. (16 puta citirano) (32 puta citirano do 2008.) 10. Štifanić, M. et all. (2000). Effects of leucocyte depletion on rheologic properties of human CPDA-1 blood. Vox sanguinis, 79 (3), 151-155. (4 puta citirano) (3 puta citirano do 2008.) Opseg znanstvenih postignuća Odjela u usporedbi s drugim srodnim domaćim i inozemnim visokim učilištima je zadovoljavajući s obzirom na broj zaposlenih, broj djelatnika u znanstveno-nastavnim zvanjima te studijske porgrame koje Odjel nudi od kojih je jedan još uvijek stručni. d) U slučaju da je za znanstveno područje Vašega visokog učilišta važnija druga vrsta publikacije (knjiga, zbornik i dr.) navedite do 10 najvažnijih publikacija te vrste. Komentirajte kriterije za Vaš izbor. Knjige: 1. Radetić-Paić, M., Ružić-Baf, M., Zuliani, Đ. (2011). Poremećaji nedovoljno kontroliranog ponašanja sa psihološkog, socijalnopedagoškog te informacijskog i komunikacijskog aspekta. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 2. Tatković, N, .Močinić, S. (2012). Učitelj za društvo znanja. Pedagogijske i tehnologijske paradigme bolonjskoga procesa. Pula : Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za odgojne i obrazovne znanosti. 3. Šuran, F. (2011). Sociologia della guerra. Il caso della ex Jugoslavia. Pula /Pola: Società di Studi e Ricerca Pietas Iulia. 4. Šuran F. (2012). Giambattista Vico i „Nova znanost“. Vicova filozofija povijesti kao sinteza znanosti i metafizike. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile. 5. Radetić-Paić, M. (2013). Prilagodbe u radu s djecom u teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovnim ustanovama. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile. 6. Šuran F. (2013). Ezoterična filozofija Giordana Bruna kao filozofsko savjetovalište u doba sveopćega nihilizma. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile. 7. Kadum-Bošnjak, S. (2013). Dokimologija u primarnom obrazivanju. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile. 8. Šimović, V., Ružić-Baf, M. (2013). Suvremeni informacijski sustavi. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile. 9. Burra, A., Debeljuh, A. (2013). L’italiano nelle aree di confine – Analisi e proposte per la sua



95

rivitalizzazione. Kopar: Centro Carlo Combi. Poglavlja u knjizi: 1. Radetić-Paić, M. (2012). Responsivity factors for treatment of youth with behaviour disorders. Hozjan, D., Strle, M. (ur.), Inkluzija v sodobni šoli (str. 179-194). Koper Slovenija : Univerzitetna založba Annales. 2. Tatković, N., Močinić, S. (2012). Profesionalne kompetencije budućih učitelja u kontekstu stručno-pedagoške prakse. Valenčić Zuljan, M., Gojkov, G., Rončević, A., Vogrinc, J. (ur.), Pedagoška praksa i proces razvijanja kompetencija studenata budućih učitelja u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji (str. 51-78). Vršac : Visoka vaspitačka škola "Mihailo Palov". 3. Tatković, N. (2011). Education system in Croatia, with special emphasis on primary education: recent trends and issues. Kaloglannski, P, Karras, K.G., Wolhuter, C.C. (ur.), Education in South Eastern Europe (pp. 37-52). Potcheftstroom : Platinum press. 4. Plenković, J., Tatković, N., Plenković, M. (2010). Compensating for lost abilities. Walat, W. (ur.), Edukacja-Technika-Informatyka: Wybrane problemy edukacji technicznej i zawodowej (str. 191-195). Rzeszow : Zaklad Dydaktiki Techniki i Informatyki. 5. Tatković, N. (2010). Trajnostni razvoj v kontekstu izobraževanja. Duh, M. (ur.), Okolje kot edukacijska vrednota (str. 155-168). Rakičan: Univerza v Mariboru, Pedagoška fakulteta Maribor i Rakičan RIS. Pri izboru najznačajnijih publikacija Odjela rukovodili smo se sljedećim kriterijima: publikacije proizašle iz međunarodne suradnje, publikacije proizašle iz suradnje s drugim domaćim sveučilištima te značaj publikacije za nastavu i znanost. e) Navedite kriterije znanstvene produktivnosti koje moraju zadovoljiti mentori doktorskih disertacija u vašim doktorskim studijima i usporedite ih s onima na srodnim visokim učilištima u zemlji i inozemstvu. Odjel za odgojne i obrazovne znanosti nema doktorskog studija, no nastavnici Odjela jesu mentori doktorskih disertacija na doktorskim studijima drugih fakulteta ili sveučilišta te moraju zadovoljavati sljedeće kriterije: (1) mentor doktorske disertacije mora imati izbor u znanstveno-nastavno zvanje iz polja i grane kojoj odgovara tema i predloženi sadržaj doktorske disertacije što znači da mentor ima objavljene značajne radove iz grane, odnosno u području predložene teme (2) mora biti minimalno u znanstveno-nastavnom zvanju docenta (3) mentori su u pravilu aktivni znanstvenici što prema kriterijima koje je definiralo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje znači da mentor mora imati objavljena minimalno tri znanstvena rada u posljednje 3 godine u časopisu i sudjelovanje na jednoj međunarodnoj znanstvenoj konferenciji u posljednjih 5 godina. f) Komentirajte politiku Vašega visokog učilišta za znanstveni razvoj mladih znanstvenika. Odjel, iako s relativno malim brojem mladih istraživača, potiče i podržava asistente i znanstvene novake i njihovo znanstveno i stručno usavršavanje te odobrava njihovo aktivno sudjelovanje na međunarodnim konferencijama i skupovima po istim kriterijima kao i za nastavnike u znanstveno-nastavnim zvanjima. U tu svrhu na razini Sveučilišta planiraju se sredstva na godišnjoj razini kako bi nastavnici planski mogli ostvarivati uvjete za samorazvoj. Mladim se istraživačima (znanstvenim novacima i asistentima) omogućuje prijavljivanje doktorata i upisivanje doktorskih studija prema njihovim preferencijama i području znanstveno-istraživačkog rada na drugim sveučilištima u zemlji i u inozemstvu. Trenutno je na Odjelu zaposlena jedna znanstvena novakinja, jedna asistentica i troje viših asistenata. Osim sudjelovanja na međunarodnim konferencijama asistentima i znanstvenim novacima omogućava se pohađanje različitih programa edukacije, radionica i seminara iz njihova užeg područja rada i interesa. g) Osvrnite se na broj znanstvenih radova proizašlih iz međunarodne suradnje nastavnika i suradnika, a u kojima se kao koautori pojavljuju i inozemni znanstvenici i umjetnici.

96

Usporedite te rezultate s praksom srodnih visokih učilišta. 1. Sclaunich, M., Feresin, C., Močinić, S. (2010). Lo sviluppo sostenibile-Il panorama educativo italiano in prospettiva europea. Pedagogika.it, XIV(3), 89-93. 2. Močinić, S., Feresin. C. (2012). Occasional Papers in Education & Lifelong Learning. An International Journal, 6 (1-2), 98-108. 3. Feresin, C., Močinić S., Tatković N. (2013). Managing a primary school class: an empirical study. International Journal of Humanities & Social Sciences, 1, 1-9. 4. Štifanić, M., Mičić, M., Blašković, S., Ruso, A., Zahn, R.K., Batel, R. (2009). p63 in Mytilus galloprovincialis and p53 family members in the phylum Mollusca. Comparative Biochemistry and Physiology-Part B, 154, 264-273. 5. Natoli, A., Wiens, M., Schroder, H-C., Štifanić, M., Batel, R., Soldati, A.L., Jacob., D.E., Muller, W. (2010). Bio-vaterite formation by glycoproteins from freshwater pearls. Micron, 41, 359-366. U usporedbi s praksom drugih srodnih sveučilišta, rezultate Odjela možemo procijeniti vrlo dobrim s obzirom na na činjenicu da je Sveučilište u Puli najmlađe sveučlište u Republici Hrvatskoj, te s obzirom na broj zaposlenih, broj djelatnika u znanstveno-nastavnim zvanjima te studijske porgrame koje Odjel nudi. h) Navedite mišljenja doktoranada o dostupnosti mentora doktorskih disertacija, odnosno o vremenu koje im se posvećuje za upućivanje u metode znanstvenog istraživanja. Na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti nema doktorskog studija te tako ni procjena ovih pokazatelja. i) Opišite sadržaj i karakter do 10 najznačajnijih znanstveno-istraživačkih projekata Vašega visokog učilišta aktivnih u posljednjih 5 godina (brojčani podaci u tablici 5.2). Iznesite mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima. 1. Znanstveni projekt: Informacijsko komunikacijske tehnologije i položaj studenta u bolonjskom procesu, (voditeljica prof. dr. sc. Nevenka Tatković) po svojem je karakteru samostalni projekt, odnosno, nije prijavljen unutar programa, a prioritetno mu je područje istraživanja-područje društvenih znanosti. Rezultati rada na Projektu prikazani su u knjizi Učitelj za društvo znanja. Pedagogijske i tehnologijske paradigme bolonjskog procesa (autorice: Nevenka Tatković i Snježana Močinić) koja je tiskana 2012. godine u izdanju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Projekt se sadržajno odnosi na pitanje pedagogijskih i tehnologijskih implikacija uporabe ICT-a u visokom obrazovanju te povezanosti primjene ICT-a i položaja studenta u uvjetima provedbe bolonjskog procesa. Transformacijske promjene koje se događaju uvođenjem „bolonje“ u projektu su istražene u realnom pedagoškom okruženju, na uzorku studenata šest institucija koje obrazuju učitelje i odgojitelje u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja na projektu dali su kvalitetne i korisne znanstvene informacije o utjecaju ICT-a na promjenu položaja studenta u bolonjskom procesu, te na uvođenje inovacija u stilove učenja i poučavanja tijekom obrazovanja učitelja i odgojitelja, što se može aplicirati i na ostale profile stručnjaka. Ove znanstvene spoznaje najneposrednije utječu na realizaciju kvalitativnih promjena u visokom obrazovanju, posebice u uvjetima provedbe Bolonjskog procesa u Hrvatskoj. Utvrđeni su čimbenici koji u najvećoj mjeri determiniraju pedagogijske i tehnologijske aspekte realizacije temeljne bolonjske odrednice – pozicioniranja studenta u središte obrazovnog procesa. Na taj je način istraživanje pridonijelo definiranju određenih segmenata unutarnje kvalitete visokoškolskih ustanova koje obrazuju učitelje i odgojitelje, te jačanju kulture kvalitete. Svaki novi doprinos unapređivanju nastavnog procesa vodi poboljšanju kvalitete visokog obrazovanja, stoga i rezultate ovog projekta možemo okvalificirati vrijednim doprinosom visokom obrazovanju, kako s tehnologijskog, tako i s pedagogijskog aspekta obrazovanja učitelja za društvo znanja. Rezultati projekta aplikativne su prirode, stoga su također korisni i za teorijsko i praktično koncipiranje kurikuluma obrazovanja budućih učitelja i odgojitelja te za izradu kvalitetnijih strategija informatizacije visokoškolskih institucija

97

(posebice onih koje obrazuju učitelje i odgojitelje) u cilju poboljšanja postojećih standarda studiranja u Hrvatskoj, s ciljem da se europska vizija obrazovanja što prije ostvari i u Hrvatskoj. Suprotstavljanje transmisijskih i spoznajno-konstruktivističkih paradigmi obrazovanja s pregledom teorijskih i praktičnih pristupa ovom problemu, u knjizi Učitelj za društvo znanja Pedagogogijske i tehnologijske paradigme bolonjskog procesa, konceptualiziraju i elaboriraju problem ključnih kompetencija i nove uloge učitelja u društvu znanja. Ovo je pitanje u knjizi eksplicirano kroz potrebu uvođenja inovacija u stilove učenja i poučavanja kao i u cilju postizanja ICT standarda u izgradnji profesionalnog profila učitelja. To zasigurno predstavlja doprinos kvaliteti visokog obrazovanja i izazov tradicionalnom obrazovanju. j) Opišite načine kroz koje znanstvena istraživanja pridonose: nastavi Znanstvena istraživanja su od temeljnog značenja za sveobuhvatni razvoj svake države pa i šire, a znanstveno-istraživačkim radom na Odjelu se stječu nove znanstvene spoznaje na području društvenih i drugih znanosti odnosno postojeće znanje se koristi za nove primjene. U nastavi se koriste sveučilišni udžbenici i priručnici te znanstveni radovi naših djelatnika, domaćih i inozemnih autora proizašli iz znanstvenih istraživanja naših nastavnika. Na takav način se nadopunjuju postojeća znanja, ali i stara zamjenjuju novim znanstvenim spoznajama. intelektualnom i tehnološkom transferu u društvo i gospodarstvo Odjel osim svoje primarne uloge u obrazovanju posvećuje pozornost znanstveno-istraživačkom radu, rezultat čega je intelektualni transfer što utječe na uspješnost prije svega odgojno-obrazovnih institucija, ali i drugih institucija i udruga koje uključuju rad s djecom bilo koje vrste. Poštivanjem autorskih prava štitimo originalnost znanstvenih istraživanja, znanstvenih i stručnih radova, kreativnih izričaja i sl, a pri izdavanju publikacija koristimo logo Sveučilišta. Komercijalizacija intelektualnog vlasništa proizašlog iz znanstvenih istraživanja na tržište se, s obzirom na specifičnost djelatnosti kojim se Odjel bavi, distribuira putem znanstvenih publikacija, ali i programa cjeloživotnog obrazovanja. drugim aktivnostima institucije Odjel jednom u dvije godine, već tradicionalno, organizira Međunarodni znanstveni skupa „Dani Mate Demarina“. Na skupu se prezentiraju rezultati domaćih i stranih znanstvenih istraživanja, razmjenjuje iskustvo i raspravlja o važnim pitanjima u području odgoja i obrazovanja. Prezentirana znanstvena istraživanja pridonose donošenju smjernica i odluka u vezi s poticanjem daljeg razvoja društvenih znanosti ili struke. Odjel također javno prezentira rezultate važnijih znanstvenih istraživanja te rezultate znanstvenih istraživanja studenta nakon obrane završnog rada. k) Navedite časopise Vašega visokog učilišta i opišite njihovu važnost (znanstveni/stručni, sastav uredništva, jezik, postupak odabira, čimbenik odjeka i ostalo). Odjel objavljuje časopis Metodički obzori. Časopis Metodički obzori časopis je za odgojno-obrazovnu, znanstvenu i stručnu, teoriju i praksu u kojem se objavljuju radovi iz svih znanstvenih područja pod uvjetom da se dotiču odgoja i obrazovanja. Časopis je počeo izlaziti 2006. godine, a učestalost izlaženja je tri puta godišnje. Časopis pokriva područja društvenih i humanističkih znanosti, odnosno svih znanstvenih područja pod uvjetom da su vezi s odgojem i obrazovanjem. Radovi prolaze dvostruku anonimnu recenziju. Uredništvo i recenzenti časopisa su međunarodni. Radovi iz časopisa se referiraju u EBSCO Publishing; Educational Research Abstracts; DRJI, Directory Of Research Journal Indexing; EJOL, Electronic Journals Online Library; HRČAK, portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske. Časopis unazad nekoliko godina prihvaća i objavljuje radove uglavnom na engleskom jeziku s obzirom da uredništvo redovito upućuje zahtjeve za prijem u nove značajnije svjetske baze. Također, s obzirom na navedeni postupak još nemamo čimbenik odjeka. l) Opišite sadržaj i karakter stručnih projekata ovoga visokog učilišta aktivnih u posljednjih pet godina (brojčani podaci u tablici 5.3). Iznesite mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima.

98

Voditelj svih navedenih stručnih projekata: Janko Žufić, viši predavač Projekt 1.: Traditional in the Alpe – Adria Region – Local for the Global – proveden 2013. godine 1. Sadržaj i karakter stručnog projekata. Iznesite mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima. Osnovna ideja Intezivnog programa TAARLoG bila je okupiti 60 studenata učiteljskih studija i njihovih 20 nastavnika s četiriju sveučilišta (Maribor i Kopar – Slovenija, Udine – Italija i Pula – Hrvatska) i s njima proučiti i naučiti pojedine lokalne i tradicijske običaje te ih primijeniti u suvremenom, globalnom društvu, a sve u cilju stjecanja većih kompentencija u cjeloživotnom obrazovanju u sektoru visokog obrazovanja (budućih učitelja razredne nastave i sveučiteljskih nastavnika). Glavne aktivnosti provode se multidisciplinarnim pristupom i interaktivnosti sudionika kroz: a) poučavanje i učenje pjevanja tradicijskih pjesama, b) učenje sviranja tradicijskih instrumenata, c) poučavanje i učenje plesanja tradicijskih plesova, d) proučavanje tradicijskih priča kroz freske u istarskim crkvama, f) izrada tradicijskih lutaka i priprema lutkarske predstave sa svim navedenim elementima. Ove osnovne aktivnosti obogatile su se dodatnim aktivnostima kao što su: a) učenje i snimanje kompletnog procesa učenja videokamerama, b) učenje i stavljanje gotovog materijala na stranicu projekta, c) studijske posjete kulturno-umjetničkim društvima i izletima po mjestu izvođenja IP TAARLoG projekta. Kroz ove aktivnosti studenti i nastavnici dobili su dodatne kompetencije u cjeloživotnom učenju za ostvarivanje svojega životnog poziva poučavanja studenata i učenika. Profesija učitelja (ili profesora) izuzetno je važna za razvoj svakog mjesta, grada, države i kontinenta. Uz dobrog učitelja i profesora, učenici stasaju u odrasle osobe koje više doprinose prosperitetu društva u cjelini. Kroz ove aktivnosti studenti i nastavnici su ostvarili 6 glavnih ciljeva: Cilj 1. Poboljšati kvalitetu i povećati obim mobilnosti studenata i nastavnog osoblja u okviru Erasmus programa. U Razvojnoj strategiji Sveučilišta Jurja Dobrile za razdoblje od 2010. do 2015. godine navodi se, između ostalih, strateška namjera Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli da "intezivira mobilnost studenata i istraživača i suradnju sa sveučilištima u zemlji i inozemstvu (točka 1.10.). Tijekom posljednje dvije godine na Sveučilište Jurja Dobrile, na različite programe i projekte došlo je ukupno samo 4 studenta i 4 nastavnika iz inozemstva, dok je sa Sveučilišta Jurja Dobrile u inozemstvo otišlo ukupno 14 djelatnika (samo 5,8% ukupnog broja djelatnika) i 21 student (zanemarivih 0,8% ukupnog broja studenata). Ostvarene mobilnosti bile su u pravilu pojedinačne dok bi ovo bio prvi veći projekt na kojem intezivno radi preko 60 sudionika (45 studenata i 15-ak nastavnika). Situacija s mobilnošću na Pedagoškom fakultetu u Mariboru je bolja (29 studenta je došlo i 25 -2,2% – otišlo, 8 profesora je došlo i 37 – 23,1% je otišlo. Izvelo se ili je u tijeku 5 projekata) dok je sa Sveučilištem u Trstu mobilnost još bolja. Druga je strateška namjera sveučilišta u Puli "…povećanje sudjelovanja u međunarodnim projektima…" (točka 1.2) U posljednje dvije godine na Sveučilištu Jurja Dobrile provedeno je ili se provodi samo 2 međunaroda projekata u koja su uključena inozemna sveučilišta (TEMPUS linija projekata i to projekti ACCESS i FONTHE). U oba projekta Sveučilište Jurja Dobrile pojavljuje se kao partner-ustanova. S Erasmus IP projektom TAARLoG, Odjel za odgojno obrazovne znanosti (koji će voditi projekt) je dobio iskustvo u međunarodnim projektima, a to je bilo i prvi put da je Sveučilište nositelj jednoga međunarodnog projekta. Cilj 2. Poboljšati kvalitetu i povećati obim multilateralne suradnje između visokih učilišta u Europi. Jedna od strateških namjera Sveučilišta u Puli je poticati suradnju s nacionalnim i međunacionalnim sveučilištima (točka 5.3). U tu svrhu dosad je potpisana suradnja s 16 sveučilišta u 10 država i suradnja za Erasmus projekte s preko 20 institucija u preko 10 zemalja i u stalnom je rastu. Nažalost osim formalno potpisanih ugovora suradnja je mala i ovim se projektom nastojalo povećati obim i kvaliteta suradnje. Dobro je da je suradnja započela u srednjoj i južnoj Europi (tkz. Alpe Adria regiji) gdje visokoškolsko obrazovanje, kultura i običaji nisu pretjerano različiti. Cilj 3. Povećanje stupanj transparentosti i usklađenosti kvalifikacija visokog obrazovanja. Kroz TAARLoG projekt nastavnici sa svih triju sveučilišta stekla su uvid u studijske programe tih sveučilišta, upoznali se s dobrim praksama i za sljedeću akademsku godinu mogli su, na temelju iskustva dobivenih u projektu, poboljšati studijske planove i programe za pojedine kolegije.

99

Također se detaljno planiranje aktivnosti projekta usklađivalo s temeljnih 8 ključnih komponenti kompentencija cjeloživotnog obrazovanja koje su temelj zapošljivosti i fleksibilnosti u globalnoj ekonomiji (Lisabonska strategija 2020.) Cilj 4. Povećanje kvalitete i obim suradnje visokih učilišta s tvrtkama. Već se sada događa da, iako u manjoj mjeri, predstavnici realnog sektora, različitih grana gospodarstva, organizatori konferencija, skupova, sportskih priredbi i drugi privredni ili politički subjekti zatraže od Sveučilišta, osnovnih škola ili kulturno-umjetničkih društava da izvedu prigodni tradicijski kulturno-umjetnički program povodom raznih obljetnica, ugovaranja poslova, na susretima ili manifestacijama. Takvih je potreba sve više, a nema ih tko ostvariti jer je premalo osposobljenih kompetentnih stručnih kadrova koji to mogu pripremiti s učenicima. Cilj 5. Olakšan razvoj inovativne prakse u tercijarnom obrazovanju i osposobljavanju te njihov prijenos, uključujući prijenos između zemalja sudionica programa. Kroz TAARLoG projekt razvija se inovativna praksa kroz drugačije provođenje nastave. Studenti i nastavnici uče i rade zajedno. Mnogo su vremena u kratkom terminu proveli na istim zadacima, učili jedni od drugih i učili jedni druge. Kad se to spoji s zajedničkim učenjem tradicijskih običaja i vrijednosti (A te se vrijednosti dobivaju odgovorom na temeljna filozofska životna pitanja: "Tko sam?", "Odakle sam?" i "Kamo idem?") dobije se nevjerojatno vrijedno životno iskustvo. Nadalje, kroz provedbu TAARLoG projekta osigurava se prijenos znanja između: a) nastavnika i studenata samim time što se radi o profesorima i budućim učiteljima i b) između zemalja sudionica programa jer: 1) rade na istom projektu i 2) su napravljeni videomaterijali i mrežne stranice s kojih će nastavnici i studenti u bilo kojoj zemlji moći učiti iz iskustva provedenog projekta. Cilj 6. Pružati podršku razvoju inovativnih sadržaja, usluga, pedagogije i prakse cjeloživotnog učenja temeljenih na ICT-u. Provedba cijelog projekt TAARLoG snimala se videokamerom. Materijal se obradio i pohrano na DVD medije te se distibuirao svim sudionicima programa i njihovim Sveučilištima. Distribucija materijala odnosi se i na sveučilišta koja se bave sličnom vrstom obrazovanja u svakoj od zemalja. Također, izrađena je e-stranica s kompletnim nastavnim materijalima, priručnicima i metodama poučavanja i učenja provedenim na projektu. Analiza prikupljenih rezultata koje su proveli studenti jest da je prosječna ocjena projekta bila izuzetno visokih 4,3 (na skali od 1 do 5). 2. Utjecaj rezultata stručnih i razvojnih projekata na razvoj domaće privrede, uslužnog sektora i državne uprave. Utjecaj projekta je gotovo nemjerljiv. S obzirom da se radi o budućim učiteljima koji će obrazovati generacije i generacije mladih ljudi od kojih će neki biti vrhunski stručnjaci u svojim područjima, obrtnici, domaćice, gospodarstvenici i političari. Ako govorimo o brojkama to je utjecaj na milijune i milijune ljudi u Alpe Adrija Regiji, a vjerojatno i šire. Ako se govori o neposrednim utjecajima to su: TAARLoG projekt je prezentiran u trajanju od 30 minuta u Spomen domu u Pazinu 24.10.2013. godine pred otprilike 400 djece, učenika, odgojitelja i učitelja, studenata i profesora. TAARLoG projekt popraćen je na HRT – Radio Pula i HRT – HTV2 programu. TAARLoG projekt prezentiran je studentima i profesorima Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i bit će prezentiran profesorima i studentima Pedagoškog fakulteta, Sveučilišta u Mariboru tijekom 2013./2014. godine. TAARLoG projekt uspostavio je suradnju s turističkim operatorom Arenaturist, s trgovačkim društvom poslovnica Žminj , s Gradom Pulom , s Istarskom županijom te s osnovnim školama „Veli vrh“ Pula i „Kaštanjer“ Pula. Svi materijali nastali na TAARLoG projektu su dostupni na mrežnoj stranici http://projekti.unipu.hr/taarlog. Projekt 2: Revija filmova studenata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli – provedba ožujak – lipanj 2013. 1. Sadržaj i karakter stručnog projekata. Iznesite mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima. Sadržaj i karakter: Osnovna ideja projekta bila je sa studentima Učiteljskog studija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u sklopu redovite nastave na kolegiju Audio i video obrada snimiti deset kratkih

http://projekti.unipu.hr/taarlog

100

filmova različitih žanrova. Napravljen je izbor najboljih filmova i prezentiran javnosti u kinu Valli u Puli, 4. 06. 2013. godine. Među radovima koji su pozitivno ocijenjeni posebno se izdvaja jedan rad koji će biti poslan na različite filmske festival. 2. Utjecaj rezultata stručnih i razvojnih projekata na razvoj domaće privrede, uslužnog sektora i državne uprave. Izuzetno je važno osposobiti studente za korištenje informatičko-komunikacijske tehnologije kako bi se što bolje pripremili za zvanje koje će obavljati. Također je važno što se studenti već sada osposobljavaju za cjeloživotno obrazovanje. Ovaj projekt značajno će pripremiti studente za njihov doprinos u društvenoj zajednici u kojoj će živjeti, a time će profitirati domaća privreda, uslužni sektor i državna uprava. Projekt 3: Traditional in the Alpe – Adria Region – Local for the Global – proveden 2012. godine 1. Sadržaj i karakter stručnog projekata. Iznesite mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima. Osnovna ideja Intezivnog programa TAARLoG bila je okupiti 45 studenata učiteljskih studija i njihovih 15-ak nastavnika s triju sveučilišta (Maribor – Slovenija, Trst – Italija i Pula – Hrvatska) i s njima proučiti i naučiti pojedine lokalne i tradicijske običaje te ih primijeniti u suvremenom, globalnom društvu, a sve u cilju stjecanja većih kompentencija u cjeloživotnom obrazovanju u sektoru visokog obrazovanja (budućih učitelja razredne nastave i sveučiteljskih nastavnika). Glavne aktivnosti provele bi se kroz multidisciplinarni pristupom i interaktivnosti sudionika kroz: a) poučavanje i učenje pjevanja tradicijskih pjesama, b) učenje sviranja tradicijskih instrumenata te c) poučavanje i učenje plesanja tradicijskih plesova. Kad se navode pojmovi tradicijske pjesme, plesovi i instrumenti, misli se na one koji izvorno potječu ili se prvenstveno koriste u Istri, Furlanijsko-Julijskoj krajini i Štajerskoj. Ove osnovne aktivnosti obogatile su se dodatnim aktivnostima kao što su: a) animacija slobodnog vremena u osnovnoj školi, b) prezentiranje i učenje dramaturgije plesa, c) učenje mažoretskog plesa, d) učenje i snimanje kompletnog procesa učenja videokamerama, e) učenje i stavljanje gotovog materijala na mrežnu stranicu projekta, g) studijske posjete kulturno-umjetničkim društvima i izletima po mjestu izvođenja IP TAARLoG projekta. Kroz ove aktivnosti studenti i nastavnici dobili su dodatne kompetencije u cjeloživotnom učenju za ostvarivanje svojega životnog poziva poučavanja studenata i učenika. Profesija učitelja (ili profesora) izuzetno je važna za razvoj svakog mjesta, grada, države i kontinenta. Uz dobrog učitelja i profesora, učenici stasaju u odrasle osobe koje više doprinose prosperitetu društva u cjelini. Kroz ove aktivnosti studenti i nastavnici su ostvarili 6 glavnih ciljeva: Cilj 1. Poboljšati kvalitetu i povećati obim mobilnosti studenata i nastavnog osoblja u okviru Erasmus programa. U Razvojnoj strategiji Sveučilišta Jurja Dobrile za razdoblje od 2010. do 2015. godine navodi se, između ostalih, strateška namjera Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli da "intezivira mobilnost studenata i istraživača i suradnju sa sveučilištima u zemlji i inozemstvu (točka 1.10.). Tijekom posljednje dvije godine na Sveučilište Jurja Dobrile, na različite programe i projekte došlo je ukupno samo 4 studenta i 4 nastavnika iz inozemstva, dok je sa Sveučilišta Jurja Dobrile u inozemstvo otišlo ukupno 14 djelatnika (samo 5,8% ukupnog broja djelatnika) i 21 student (zanemarivih 0,8% ukupnog broja studenata). Ostvarene mobilnosti bile su u pravilu pojedinačne dok bi ovo bio prvi veći projekt na kojem intezivno radi preko 60 sudionika (45 studenata i 15-ak nastavnika). Situacija s mobilnošću na Pedagoškom fakultetu u Mariboru je bolja (29 studenta je došlo i 25 -2,2% – otišlo, 8 profesora je došlo i 37 – 23,1% je otišlo. Izvelo se ili je u tijeku 5 projekata), dok je sa Sveučilištem u Trstu mobilnost još bolja. Druga je strateška namjera sveučilišta u Puli "…povećanje sudjelovanja u međunarodnim projektima…" (točka 1.2) U posljednje dvije godine na Sveučilištu Jurja Dobrile provedeno je ili se provodi samo 2 međunaroda projekata u koja su uključena inozemna sveučilišta (TEMPUS linija projekata i to projekti ACCESS i FONTHE). U oba projekta Sveučilište Jurja Dobrile pojavljuje se kao partner-ustanova. S Erasmus IP projektom TAARLoG, Odjel za odgojno obrazovne znanosti (koji će voditi projekt) po prvi je put dobio iskustvo u međunarodnim projektima, a to je bilo i prvi put da je Sveučilište nositelj jednoga međunarodnog projekta. Cilj 2. Poboljšati kvalitetu i povećati obim multilateralne suradnje između visokih učilišta u Europi. Jedna od strateških namjera Sveučilišta u Puli je poticati suradnju s nacionalnim i

101

međunacionalnim sveučilištima (točka 5.3). U tu svrhu dosad je potpisana suradnja s 16 sveučilišta u 10 država i suradnja za Erasmus projekte s preko 20 institucija u preko 10 zemalja i u stalnom je rastu. Nažalost, osim formalno potpisanih ugovora suradnja je mala i ovim se projektom nastojalo povećati obim i kvalitetu suradnje. Dobro je da je suradnja započela u srednjoj i južnoj Europi (tzv. Alpe-Adria regiji) gdje visokoškolsko obrazovanje, kultura i običaji nisu pretjerano različiti. Cilj 3. Povećanje stupnja transparentosti i usklađenosti kvalifikacija visokog obrazovanja. Kroz TAARLoG projekt nastavnici svih triju sveučilišta stekli su uvid u studijske programe sveučilišta, upoznali se s dobrim praksama što im je omogućilo da na temelju iskustva dobivenih u projektu poboljšaju studijske planove i programe za pojedine kolegije. Također, detaljno se planiranje aktivnosti projekta usklađivalo s temeljnih osam ključnih komponenti kompentencija cjeloživotnog obrazovanja koje su temelj zapošljivosti i fleksibilnosti u globalnoj ekonomiji (Lisabonska strategija 2020.) Cilj 4. Povećanje kvalitete i obim suradnje visokih učilišta s tvrtkama. Već se sada događa da, iako u manjoj mjeri, predstavnici realnog sektora, različitih grana gospodarstva, organizatori konferencija, skupova, sportskih priredbi i drugi privredni ili politički subjekti zatraže od Sveučilišta, osnovnih škola ili kulturno-umjetničkih društava da izvedu prigodni tradicijski kulturno-umjetnički program povodom raznih obljetnica, ugovaranja poslova, na susretima ili manifestacijama. Takvih je potreba sve više, a nema ih tko ostvariti jer je premalo osposobljenih stručnih kadrova koji to mogu pripremiti s učenicima. Cilj 5. Olakšan razvoj inovativne prakse u tercijarnom obrazovanju i osposobljavanju te njihov prijenos, uključujući prijenos između zemalja sudionica programa. Kroz TAARLoG projekt razvija se inovativna praksa kroz drugačije provođenje nastave. Studenti i nastavnici uče i rade zajedno. Mnogo su vremena u kratkom terminu proveli na istim zadacima, učili jedni od drugih i učili jedni druge. Kad se to spoji sa zajedničkim učenjem tradicijskih običaja i vrijednosti (A te se vrijednosti dobivaju odgovorom na temeljna filozofska životnih pitanja: "Tko sam?", "Odakle sam?" i "Kamo idem?") dobije se nevjerojatno vrijedno životno iskustvo. Nadalje, kroz provedbu TAARLoG projekta osigurava se prijenos znanja između: a) nastavnika i studenata samim time što se radi o profesorima i budućim učiteljima i b) između zemalja sudionica programa jer: 1) rade na istom projektu i 2) napravljeni su videomaterijali i mrežne stranice s kojih će nastavnici i studenti u bilo kojoj zemlji moći učiti iz iskustva provedenog projekta. Cilj 6. Pružati podršku razvoju inovativnih sadržaja, usluga, pedagogije i prakse cjeloživotnog učenja temeljenih na ICT-u. Provedba cijelog projekt TAARLoG snimala se videokamerom. Materijal se obradio i pohrano na DVD medije te se distibuirao svim sudionicima programa i njihovim sveučilištima. Distribucija materijala odnosi se i na sveučilišta koja se bave sličnm vrstom obrazovanja u svakoj od zemalja. Dodatno, izrađena je e-stranica s kompletnim nastavnim materijalima, priručnicima i metodama poučavanja i učenja provedenim na projektu. Analiza prikupljenih rezultata koje su proveli studenti jest da je prosječna ocjena projekta bila izuzetno visokih 4,57 (na skali od 1 do 5). 2. Utjecaj rezultata stručnih i razvojnih projekata na razvoj domaće privrede, uslužnog sektora i državne uprave. Utjecaj projekta je gotovo nemjerljiv. S obzirom na to da se radi o budućim učiteljima koji će obrazovati generacije i generacije mladih ljudi od kojih će neki biti vrhunski stručnjaci u svojim područjima, obrtnici, domaćice, gospodarstvenici i političari. Ako govorimo o brojkama to je utjecaj na milijune i milijune ljudi u Alpe-Adria regiji, a vjerojatno i šire. Ako se govori o neposrednim utjecajima to su: TAARLoG projekt prezentiran je u trajanju od 120 minuta u Osnovnoj školi "Veli Vrh", Pula publici različite dobi i zanimanja: djeca osnovnih škola, učitelji i roditelji. TAARLoG projekt popraćen je u dnevnoj tiskovini Glas Istre, na HRT – Radio Pula, na TV NOVA-i, HRT – HTV2 programu, HTV 1 emisiji “Dobro jutro Hrvatska” i Radio Capodistria. TAARLoG projekt prezentiran je na međunarodnoj konferenciji “13th Days of Mate Demarina” (11. i 12. 4. 2013. u Puli) te na međunarodnoj MIPRO 2013. konferenciji (Opatija, svibanj 2013.) TAARLoG projekt prezentiran je studentima i profesorima Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (siječanj 2013. godine) te profesorima i studentima Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mariboru (veljača 2013. godine).TAARLoG projekt

102

popraćen je na Godišnjem skupu Hrvatskih muzikologa u Zagrebu (svibanj 2013. godine), a snimljen je na 3 DVD-a te su materijali poslani fakultetima i odjelima na sveučilištima u Republici Hrvatskoj koji obrazuju učitelje razredne nastave i odgojitelje predškolske djece. Svi materijali nastali na TAARLoG projektu dostupni su na stranici http://projekti.unipu.hr/taarlog. TAARLoG projekt uspostavio je suradnju s trgovačkim društvom Kompas Rabac – Labin, turističkim operatorom Riviera Adria d.d., trgovačkim društvom Jamnica, s Gradom Pulom, s Istarskom županijom te s osnovnim školama „Veli vrh“, Pula i „Kaštanjer“, Pula. Projekt 4: Revija filmova studenata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli – provedba ožujak – lipanj 2012. 1. Sadržaj i karakter stručnog projekata. Iznesite mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima. Sadržaj i karakter: Osnovna ideja projekta bila je sa studentima Učiteljskog studija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u sklopu redovite nastave na kolegiju Audio i video obrada snimiti nekoliko (6) kratkih filmova različitih žanrova. Napravljen je izbor najboljih filmova i prezentiran javnosti u kinu "Valli" u Puli, 11. 6. 2012. godine. Radovi su kvalitetni, a na razini studenata koji takav projekt rade prvi put. Jedan je rad vrlo dobar i poslan je na 6. PSSST! Festival nijemog filma gdje je u konkurenciji od preko 150 filmova iz cijelog svijeta ušao u službenu konkurenciju. 2. Utjecaj rezultata stručnih i razvojnih projekata na razvoj domaće privrede, uslužnog sektora i državne uprave. Izuzetno je važno osposobiti studente za korištenje informatičko-komunikacijske tehnologije kako bi se što bolje pripremili za zvanje koje će obavljati. Također je važno jer se studenti već sada osposobljavaju za cjeloživotno obrazovanje. Ovaj projekt značajno će pripremiti studente za njihov doprinos u društvenoj zajednici u kojoj će živjeti, a time će profitirati domaća privreda, uslužni sektor i državna uprava. Projekt 5. E-predmet: Povijest za osmi razred osnovne škole – Donacija Zagrebačke banke za 2008./2009. godinu 1. Sadržaj i karakter stručnog projekata. Iznesite mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima. Razvoj e-nastavnih kolegija u velikom je zamahu te se nameće potreba prezentiranja nastavnih materijala na mrežnim stranicama. Ovaj projekt izrade e-predmeta posebnu pozornost posvetio je instrukcijskom dizajnu i načinu na koji korisnici najefikasnije uče. Nastavni materijali su poluadaptivni: to znači da se svakom korisniku, učeniku najprije mjeri inteligencija (ako to učenik želi). Zatim se prema rezultatima testova inteligencije, korisnika vodi na jedan od nastavnih materijala koji je prilagođen inteligenciji učenika. Ako učenik ne želi sudjelovati u psihologijskom mjerenju, za njega je napravljen e-nastavni materijal koji nije posebno prilagođen nijednoj posebnoj grupi inteligencije. Izbor tehnologije koja se koristi na e-tečaju određen je po SECTIONS modelu (učenici, lakoća upotrebe, troškovi, poučavanje i učenje, interaktivnost, organizacijska pitanja, novitet, brzina), a kvaliteta dizajna zadovoljava model 5C na razini kurikuluma i modelom 5C na razini aktivnosti (Model 5C posebno obrađuje i definira jasnoću, usklađenost, koheziju, sadržaj i komunikaciju –interakciju). 2. Utjecaj rezultata stručnih i razvojnih projekata na razvoj domaće privrede, uslužnog sektora i državne uprave. Kroz ovaj se projekt povećava kvaliteta i efikasnost poučavanja kod učenika. Budući učitelji dobivaju velike prednosti jer se uključuju u novije paradigme poučavanja i osposobljavaju se za radne uvjete koji će vrijediti kad završe svoje formalno obrazovanje. Također se pripremaju za uporabu informatičko-komunikacijske tehnologije u cjeloživotnom obrazovanju. Ovaj kvalitetan projekt prepoznat je i financiran od Zagrebačke banke. Na taj je način ostvarena suradnja s gospodarstvom i javnim sektorom u osnovnom i visokoškolskom obrazovanju.

http://projekti.unipu.hr/taarlog

103

m) Navedite utjecaj rezultata stručnih i razvojnih projekata Vašega visokog učilišta i usluga na razvoj domaće privrede, uslužnog sektora i državne uprave. Utjecaj znanstvenog projekta Informacijsko komunikacijske tehnologije i položaj studenta u bolonjskom procesu na razvoj domaće privrede, uslužnog sektora i državne uprave. Polazeći od teze da je obrazovanje ključ kompetitivnosti Europe i kotač zamašnjak razvoja društva u cjelini, ostvarivanje ljudskih potencijala i obrazovanja temeljeno na ključnim kompetencijama za društvo znanja (informatičkim i informacijskim kompetencijama) postaju dominantne paradigme razvoja nacionalne i svjetske privrede, uslužnog sektora i državne uprave. Na putu ostvarivanja globalnih obrazovnih ciljeva, nacionalne institucije visokog obrazovanja preuzimaju svoj dio odgovornosti za promjene usmjerene na razvoj navedenih područja. Stoga, rezultati istraživanja pedagogijskih i tehnologijskih paradigmi obrazovanja učitelja za društvo znanja u procesu provedbe bolonjskog procesa, predstavljaju doprinos razvoju navedenih područja, jer ukazuju na neophodnost uključivanja ključnih, europskih kompetencija u kurikulum obrazovanja djelatnika (učitelja i odgojitelja) koji najneposrednije utječu na obrazovanje mladih generacija. Također, s obzirom da tijekom obrazovanja (na svim razinama) učitelji prenose svoja znanja i vještine (kompetencije) mlađim generacijama (primjerice: kompetencije za primjenu ICT-a, sposobnosti cjeloživotnog obrazovanja, socijalne kompetencije, sposobnosti rješavanja problema u timskom radu, odgovornost prema radu i mnoge druge), navedene će kompetencije nove generacije jednoga dana implementirati u vlastiti život i rad u nekom od navedenih područja (privredi, uslužnom sektoru ili državnoj upravi) i time dati svoj kvalitativni doprinos njihovu razvoju. Rezultati projekta, a posebice knjiga „Učitelj za društvo znanja-Pedagogijske i tehnologijske paradigme bolonjskog procesa“, imaju aplikativnu funkciju i ukazuju na mogućnosti praktične implementacije teorijskih, ali i praktičnih dimenzija obrazovanja u kurikulum obrazovanja učitelja i odgojitelja, ali i drugih profesija. Rezultati projekta također daju doprinos planiranju i razvoju kompetencija određenog profila stručnjaka potrebnih za razvoj društva u cjelini, a time i njegovih pojedinih segmenata, kao i vrednovanju provedbe bolonjskog procesa u Republici Hrvatskoj. Budući da je razvoj učiteljskih kompetencija u društvu znanja u knjizi ekspliciran s aspekta reformskih promjena u visokom obrazovanju Republike Hrvatske (uvođenje sustava kvalitete u visoko obrazovanje, uvođenje inovacija u stilove učenja i poučavanja, promjene kurikuluma, novi instrukcijski dizajn, profesionalni razvoj, priznavanje stečenih kvalifikacija itd.), projekt najneposrednije može doprinijeti i kvaliteti obrazovanja budućih stručnjaka drugih profila (ne samo učitelja i odgojitelja), jer razmatra tehnologijske i pedagogijske paradigme visokog obrazovanja koje se mogu implementirati i u obrazovanje stručnjaka iz domene domaće privrede, uslužnog sektora i državne uprave i na taj način doprinositi njihovu razvoju. Stručni projekti Utjecaji stručnih projekata su značajni obzirom da se radi o budućim učiteljima koji će obrazovati generacije mladih ljudi. Izuzetno je važno osposobiti studente za korištenje informatičko-komunikacijske tehnologije kako bi se što bolje pripremili za zvanje koje će obavljati. Također je važno jer se studenti već sada osposobljavaju za cjeloživotno obrazovanje. Ovi projekti će značajno pripremiti studente za njihov doprinos u društvenoj zajednici u kojoj će živjeti, a time će profitirati domaća privreda, uslužni sektor i državna uprava. Kroz e-predmet povećat će se kvaliteta i efikasnost poučavanja kod učenika. Budući učitelji dobivaju velike prednosti jer se uključuju u novije paradigme poučavanja i osposobljavaju se za radne uvjete koji će vrijediti kad završe svoje formalno obrazovanje. Također se pripremaju za uporabu informatičko-komunikacijske tehnologije u cjeloživotnom obrazovanju. n) Navedite na koji ste način uspostavili sustavnu politiku praćenja opsega i kvalitete znanstvenog rada na Vašem visokom učilištu i opišite njezine elemente i način djelotvorne primjene. Pri Odjelu djeluje Odbor za kvalitetu koji između ostalog prati opseg i kvalitetu znanstvenog rada na Odjelu što je mjerljivo kroz ispunjavanje uvjeta napredovanja koja je u posljednjih

104

nekoliko godina vidljivo u porastu, tj. otvoreno je više radnih mjesta za nastavnike u znanstveno-nastavnim zvanjima, a određen je broj nastavnika i napredovao u znanstveno-nastavnim zvanjima. Pored navedenog, i Sveučilište putem Glavnog odbora za kvalitetu te prorektorice za znanost i istraživanje prati znanstveni rad djelatnika Odjela. Naime, Odjel ima nekoliko djelatnika u znanstveno-nastavnom zvanju vrlo visoko (1. mjesto) i visoko (1. kvartal) rangiranih djelatnika, unutar znanstveno-nastavnih djelatnika cijelog sveučilišta, s obzirom na znanstvenu produkciju u prestižnim bazama (CC, Wos, SCOPUS…). Također, svi su djelatnici krajem akademske godine dužni pročelniku Odjela dostaviti godišnje izvješće o svom znanstvenom i stručnom radu tijekom godine. Sustavna politika praćenja opsega kvalitete znastvenog rada vidljiva je iz Priručnika kvalitete (2013.) Sveučilišta: Pokazatelji istraživačke aktivnosti, znanstvene produktivnosti i stručne djelatnosti Osnova procjene kvalitete istraživačke aktivnosti, znanstvene produktivnosti i stručne djelatnosti Sveučilišta i temelj za planiranje svih aktivnosti moraju predstavljati najmanje sljedeći pokazatelji: 1. broj znanstvenih novaka 2. udio znanstvenih novaka u ukupnom broju nastavnika 3. broj poslijediplomanata 4. broj doktoranada 5. broj doktoranada zaposlenih na sveučilištu 6. broj znanstvenih novaka koji su obranili doktorat 7. udio nastavnika koji su aktivni mentori doktorandima 8. broj znanstvenih i stručnih projekata, te projekata s gospodarstvom 9. broj radova nastavnog osoblja po kategorijama radova i autorstvu 10. omjer broja radova po nastavniku i ustrojbenim jedinicama Sveučilišta/odjelâ 11. podaci o citiranosti 12. podaci o izdavačkoj djelatnosti 13. financijska sredstva izdvojena za istraživanje i izdavaštvo 14. omjer financijskih sredstava i nastavnika, i sl. Osim navedenih kvantitativnih pokazatelja, potrebno je pratiti i kvalitativne, posebice: 1. istraživanje zadovoljstva znanstvenih novaka i suradnika 2. istraživanje zadovoljstva doktoranada. Za praćenje navedenih pokazatelja potrebno je izraditi bazu podataka koja bi sadržavala sve radove, projekte i ostale podatke relevantne za ovo područje. Opis postupka analize pokazatelja istraživačke aktivnosti, znanstvene produktivnosti i stručne djelatnosti (PO9) Uz navedeno, a sukladno odredbama Ugovora o namjenskom višegodišnjem institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti potpisanom između Sveučilišta i MZOS-a, Sveučilište će na godišnjoj bazi izračunavati i sljedeće pokazatelje: Pokazatelj znanstvene djelatnosti Ponder

Broj znanstvenih radova objavljenih u časopisima u bazi Web of Science 0,13

Broj znanstvenih radova objavljenih u časopisima u bazi Scopus (Samo radovi koji nisu uključeni u prethodnu kategoriju)

0,09

Broj ostalih radova u kategorijama A1, A2 (Samo radovi koji nisu uključeni u prethodnim kategorijama)

0,07

Znanstvene autorske knjige (max. do 5 autora) objavljene kod međunarodnih prestižnih nakladnika koje prelaze najmanje 100 stranica (Springer, Elsevier, SAGE, Routlige, Academic Press, Chanel View itd.)

0,0225

Znanstvene autorske knjige koje donose rezultate istraživanja i spoznaja važnih 0,0175

../AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/Content.IE5/HXC57ZOH/znanost-iz-prirucnika.doc#_9._POSTUPAK_ANALIZE_Pokazatelja ist

../AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/Content.IE5/HXC57ZOH/znanost-iz-prirucnika.doc#_9._POSTUPAK_ANALIZE_Pokazatelja ist

105

za nacionalnu i/ili međunarodnu razinu – uvjerljivo obrazloženje recenzenata

Znanstvene autorske knjige objavljene na međunarodnim jezicima kod stranih nakladnika (engleski, njemački, španjolski, francuski, talijanski, ruski)

0,0125

Znanstvene autorske knjige koje su preradba magisterija ili doktorata, s tim da barem 1/4 sadržaja bude kvalitativno sadržajnija od doktorata.

0,0075

Citiranost WoS 0,15

Citiranost Scop 0,05

Zaposlenici koji su doktorirali 0,05

Broj ugovorenih međunarodnih kompetitivnih znanstvenih projekata 0,05

Vrijednost ugovorenih međunarodnih kompetitivnih znanstvenih projekata, udio u ukupnim prihodima

0,07

Broj ugovorenih nacionalnih kompetitivnih znanstvenih projekta 0,03

Vrijednost ugovorenih nacionalnih kompetitivnih znanstvenih projekata, udio u ukupnim prihodima

0,05

Broj ulazne mobilnosti (dulja od mjesec dana) 0,025

Broj izlazne mobilnosti (dulja od mjesec dana) 0,025

Broj sudjelovanja u popularizacijskim aktivnostima 0,05

Broj ugovorenih projekata s gospodarskim subjektima, tijelima državne uprave i jedinicama lokalne uprave i samouprave, civilnim sektorom i nevladinim udrugama

0,04

Vrijednost ugovorenih projekata s gospodarskim subjektima, tijelima državne uprave i jedinicama lokalne uprave i samouprave, civilnim sektorom i nevladinim udrugama, udio u ukupnim prihodima

0,06

Sveučilištu predstoji izrada dokumenta radnog naziva Istraživačka strategija Sveučilišta Jurja Dobrile u kojoj će se pobliže definirati cjelokupno područje. o) Opišite politiku poticanja i nagrađivanja objavljivanja u visoko rangiranim znanstvenim časopisima (ili istaknutim izdavačkim kućama za knjige), odnosno sustav podrške objavljivanju u prestižnim časopisima za vaše područje (primjerice pomoć pri prevođenju, istorazinska procjena (peer-review), sustav informiranja o pozivima za predavanje članaka i dr.). Na Odjelu, iako nema sustavne politike poticanja i nagrađivanja ove vrste, Sveučilište na prijedlog Odjela uvrštava u plan izdavačke djelatnosti sveučilišne udžbenike, priručnike i ostale relevantne publikacije. Odjel pomaže pri plaćanju prijevoda znanstvenih radova, te pravovremeno informira o pozivima za predavanje članaka, poglavlja u knjizi i dr. p) Objasnite na koji način vodite brigu o etici u istraživanju te kako provodite europske i svjetske standarde u zapošljavanju najboljega znanstvenog kadra (primjerice primjena The European Charter for Researchers). Etika u istraživanju se obrađuje u sljedećim dokumentima: o Statut Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, (pročišćeni tekst), članak 67. o Etički kodeks Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, 27. studeni 2008. o Deklaracija o pristupanju Europskoj povelji za istraživače (The European Charter for Researchers) o Kodeks o zapošljavnju istraživača (Code of Conduct for the Recruitment of Researchers). Pri Sveučilištu djeluje Etičko povjerenstvo u čijem su sastavu naši djelatnici.

106

r) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. Odjel podržava i potiče znanstveno-istraživački rad. Djelatnici u znanstveno-nastavnim i suradničkim zvanjima uključeni su u znanstveno-istraživačke projekte MZOS-a na našem Odjelu, pri drugim sastavnicama i pri drugim sveučilištima. Sadašnja razina brige o mladim istraživačima može se smatrati zadovoljavajućom s obzirom na to da se različitim, ranije opisanim načinima, nastoji poticati i podržavati izvrsnost u znanstveno-istraživačkom radu. U posljednjih nakoliko godina na ovom su području postignuti značajniji pomaci; zaposlen je veći broj djelatnika u znanstveno-nastavnim zvanjima, a dosadašnji djelatnici su napredovali u zvanjima. Pri Odjelu djeluju mnogobrojni odbori i radne skupine što doprinosi svim aspektima poboljšanja djelatnosti. Uključivanje u Erasmus programe otvara brojne mogućnosti intenziviranje suradnje u ovom području pa se stoga u budućnosti očekuje znatan porast ovog pokazatelja. Poboljšanja se očekuju i temeljem Razvojne strategije Odjela za odgojne i obrazovne znanosti od 2013. do 2018. godine, odnosno njenih inicijativa i ciljeva posebice u podizanju stručnog programa na razinu sveučilišnog, reaktiviranju pojedinih modula te osmišljavanju novih programa sukladno potrebama tržišta i gospodarstva uz daljnje zapošljavanje znanstveno-nastavnog kadra. Tablica 5.1. Mentori (Mentori za znanstveno područje)

Naziv doktorskog

studija (smjerovi)

Broj mentora kod kojih su obranjeni

doktorati znanosti u posljednjih 5 godina

Broj objavljenih radova mentora u domaćim

recenziranim znanstvenim časopisima u

posljednjih 5 godina*

Broj objavljenih radova mentora u

inozemnim recenziranim znanstvenim časopisima u

posljednjih 5 godina*

0 0 0 0

(Mentori za umjetničko područje)

Naziv doktorskog

studija (smjerovi)

Broj mentora kod kojih su obranjeni doktorati znanosti

u posljednjih 5 godina

Broj javno predstavljenih umjetničkih djela

mentora na relevantnim domaćim izložbama ili drugim umjetničkim

manifestacijama u posljednjih 5 godina

Broj javno predstavljenih umjetničkih djela mentora

na relevantnim međunarodnim izložbama

ili drugim umjetničkim manifestacijama u

posljednjih 5 godina

0 0 0 0

*U obzir se uzimaju samo recenzirani radovi u najvišoj kategoriji prema nacionalnoj klasifikaciji, odnosno radovi u časopisima u međunarodnoj citatnoj bazi WoS i Scopus.

107

Tablica 5.2. Izvori financiranja znanstvenih projekata

God. Početka 2007.

Projekt : (naziv)

Trajanje projekta (mjeseci)

Državni proračun (ministarstva i javna uprava)

Proračun lokalnih jedinica

Međunarodni fondovi

Gospodarstvo (privatni sektor)

Gospodarstvo - javna poduzeća

Ostalo (specificirati)

UKUPNO

Projekt 1: Informacijsko komunikacijske tehnologije i položaj studenta u bolonjskom procesu

Ugovorom 36 mj. Produženje 1 mj.

162.168,75, kn

162.168,75 kn

Ukupno 162.168,75, kn

162.168,75 kn

108

Tablica 5.3. Izvori financiranja stručnih projekata

God. početka

Projekt (naziv)

Trajanje projekta (mjeseci)

Državni proračun (ministarstva i javna uprava)

Proračun lokalnih jedinica

Međun.fondovi

Gospodarstvo (privatni sektor)

Gospodarstvo - javna poduzeća

Ostalo (specificirati) UKUPNO

2013. 1. Traditional in the Alpe – Adria Region – Local for the Global

6 0,00 kn

5000,00 kn

185.813,31 kn

cca 1.100,00 kn – u proizvodima

0,00 kn

0,00 kn 191.913,31 kn

2013. 2. 2. Revija filmova studenata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

4 0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

cca 200,00 kn – u proizvodima – Sveučilište JD u Puli

200,00 kn

2012. 3. Traditional in the Alpe – Adria Region – Local for the Global

6 0,00 kn

0,00 kn

202.411,25 kn

cca 1.300,00 kn – u proizvodima

0,00 kn

0,00 kn 203.711,25 kn

2012. 4. 1. Revija filmova studenata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

4 0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

cca 300,00 kn – u proizvodima – Sveučilište JD u Puli

300,00 kn

2008. 5. E-predmet: Povijest za osmi razred osnovne škole – Donacija Zagrebačke banke za 2008./2009. godinu

12 0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn 55.000,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 55.000,00 kn

Ukupno 0,00 kn

0,00 kn

388244,56

56.300,00 kn 0,00 kn

500,00 kn 451.124,56 kn

109

Tablica 5.4. Popis znanstvenih i razvojnih projekata

Popis aktivnih znanstvenih i razvojnih projekata koje je dodijelio MZOS s imenima voditelja

Tatković, Nevenka: Informacijsko-komunikacijske tehnologije i položaj studenta u Bolonjskom procesu

Popis aktivnih znanstvenih i razvojnih projekata iz drugih nacionalnih izvora (UKF, NZZ, ostale državne institucije ili domaće gospodarstvo) s imenima voditelja

Popis aktivnih znanstvenih i razvojnih projekta iz međunarodnih izvora s imenima voditelja

110

Tablica 5.5. Bibliografija (u posljednjih 5 godina)

Vrsta radova*

Ukupan broj

radova**

Broj radova koji

su proizašli iz suradnje s

drugim visokim učilištima i

znanstvenim organizacijama

Omjer: broj radova/broj nastavnika**

Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI-expanded i A&HCI) te Scopusu

15 6 0,57

Ostali recenzirani radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja

40 17 1,53

Autorstvo inozemno izdanih knjiga 5 3 0,19 Autorstvo domaćih knjiga 13 6 0,5 Radovi u domaćim časopisima s međunarodnom recenzijom

20 7 0,76

Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i međunarodnih znanstvenih skupova***

64 19 2,46

Radovi u domaćim časopisima s domaćom recenzijom

13 1 0,5

Stručni radovi 17 11 0,65

Poglavlja u recenziranim knjigama 15 5 0,57

Recenzirani radovi u zbornicima domaćih znanstvenih skupova***

18 7 0,69

Uredništva inozemnih knjiga*** 0 0 0 Uredništva domaćih knjiga*** 2 0 0,07 Broj radova u časopisima vašeg Odjela – Metodički obzori

16 6 0,61

Broj radova u časopisima vaše institucije – ostali časopisi

4 0 0,15

* Podebljane vrste radova obvezno unijeti, a ostale prema vlastitom izboru. ** Istog nastavnika u izračun uključiti samo jedanput. ***Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak . Tablica 5.5.a. Bibliografija umjetnika (u posljednjih 5 godina)

UMJETNIČKA DJELATNOST Ukupno Omjer: broj radova/broj nastavnika

Broj kompleksnih umjetničkih djela definiranih kao vrhunsko postignuće od međunarodnog značaja

0 0

Broj kompleksnih umjetničkih djela definiranih kao vrhunsko postignuće nacionalnog značaja

0 0

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela na manifestacijama od međunarodnog značaja

5 1,25

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela na manifestacijama od nacionalnog značaja

3 0,75

111

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela s objavljenom kritikom

16 4

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela 1 0,25 Autorstva knjiga objavljenih u inozemstvu 0 0 Autorstva knjiga objavljenih u Republici Hrvatskoj 0 0 Tablica 5.6. Znanstvena produktivnost prema ustrojbenim jedinicama visokog učilišta

Vrsta radova* Ukupan broj

radova

Omjer za svaku ustrojbenu jedinicu: broj radova/broj nastavnika**

Katedra za učiteljski studij

Katedra za predškolski

odgoj


odgoj i učteljski studij na

talijanskom jeziku

Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI-expanded i A&HCI) te Scopusu

15 0,69 0,25 0,64

Ostali recenzirani radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja

40 2,26 0,75 0,85

Autorstvo inozemno izdanih knjiga

5 0,07 0 0,57

Autorstvo domaćih knjiga

13 0,51 0,08 0,82

Radovi u domaćim časopisima s međunarodnom recenzijom

20 0,76 0,33 1,14

Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i međunarodnih znanstvenih skupova***

64 3,15 2,41 1,21

Radovi u domaćim časopisima s domaćom recenzijom

13 1 0 0

Stručni radovi 17 0,53 0,16 1,28

Poglavlja u recenziranim

15 0,5 0,91 0,42

112

knjigama

Recenzirani radovi u zbornicima domaćih znanstvenih skupova***

18 0,65 0,83 0,64

Uredništva inozemnih knjiga***

0 0 0 0

Uredništva domaćih knjiga***

2 0,15 0 0

Broj radova u časopisima vašeg Odjela – Metodički obzori

16 0,69 0,5 0,57

Broj radova u časopisima vaše institucije – ostali časopisi

4 0,23 0 0,14

*Podebljane vrste radova obvezno unijeti, a ostale prema vlastitom izboru. **Istog nastavnika u izračun uključiti samo jedanput. ***Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak. Tablica 5.7. Umjetnička produktivnost prema ustrojbenim jedinicama visokog učilišta

Vrsta radova Ukupan

broj

Omjer za svaku ustrojbenu jedinicu: broj radova/broj nastavnika

Katedra za

učiteljski studij


odgoj


odgoj i učteljski studij na

talijanskom jeziku

Broj kompleksnih umjetničkih djela koja su definirana kao vrhunsko postignuće od međunarodnog značaja

0 0 0 0

Broj kompleksnih umjetničkih djela koja su definirana kao vrhunsko postignuće nacionalnog značaja

0 0 0 0

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela na manifestacijama od međunarodnog značaja

5 0 1,66 0

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela na manifestacijama od nacionalnog značaja

3 0 1 0

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela s objavljenom kritikom

16 0 4,9

1,3

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela

1 0 0,33 0

Autorstva inozemno izdanih knjiga 0 0 0 0

Autorstva domaćih knjiga 0 0 0 0

113

6. Mobilnost i međunarodna suradnja a) Navedite na koji način podupirete unutarnju mobilnost studenata (mogućnosti prelaska studenata koji su završili druge srodne studijske programe). 1) Odjel za odgojne i obrazovne znanosti osnovao je Radnu skupinu za usuglašavanje programa integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog Učiteljskog studija kako bi se na nivou Republike Hrvatske uskladili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji i s time bi se u budućnosti omogućila nesmetana unutarnja mobilnost studenata, tj. nesmetani prelazak kao i nacionalna mobilnost. 2) Odredbama Statuta i Pravilnika o studiju te dodatnim Odlukama pročelnika Odjela na prijedloge Odbora za nastavna i studentska pitanja reguliraju se prijelazi studenata i nastavak studija studenata sa srodnih i nesrodnih studijskih programa. 3) Tijekom 2012. godine (ak. god. 2012./2013.) na Sveučilištu je donijet programski cilj za naredno razdoblje s ciljem povećanja međusveučilišne i međufakultetske suradnje u Hrvatskoj i inozemstvu temeljem sljedećih aktivnosti: o skupovi (interkatedarski/odsječni i interodjelni) organizirani na stručnim i znanstvenim razinama područja i polja s domaćim i inozemnim partnerima o tiskanje zbornika sa skupova (međunarodnih i tuzemnih) o grupni i pojedinačni posjeti studenata i profesora s partnerskim institucijama u RH i inozemstvu o semestralna razmjena studenata i profesora u RH i inozemstvu o aktivnosti Studentskog zbora o zajednički projekti: a) zajednički projekti s fakultetima u Hrvatskoj – zajedničke prijave prema nadležnoj Zakladi b) projekti edukativnog karaktera (npr. projekti Agencije za mobilnost i programe EU) c) forumi studenata o imenovanje ima koji će izvršavati i pratiti izvršenje zadataka vezanih uz cilj o potpisati ugovore s katedrama/odsjecima, s fakultetima, sa Sveučilištima o pripremati materijale za projekte. 4) Na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti se: o uključilo studente na sudjelovanje u nacionalnim znanstvenim skupovima (Slavonski Brod, Pula). b) Opišite ciljeve koje želite postići međunarodnom suradnjom Vašega visokog učilišta. Navedite oblike suradnje (europske projekte, bilateralne ugovore s inozemnim visokim učilištima, individualnu suradnju u istraživanjima, duže i kraće boravke nastavnika i studenata u inozemstvu, međunarodne stipendije za nastavnike i studente, organiziranje međunarodnih konferencija u Hrvatskoj, sudjelovanje na međunarodnim konferencijama i ostale oblike suradnje) i procijenite opseg i uspješnost postojeće međunarodne suradnje Vašega visokog učilišta. U Razvojnoj strategiji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli donesenoj na 42. sjednici Senata Sveučilišta, 13. lipnja 2011. navedene su aktivnosti i ciljevi koji se žele postići međunarodnom suradnjom.

Aktivnosti Ishod/rezultat Razlog (1) Aktivnosti Ureda za

međunarodnu suradnju prema sadašnjim područjima rada:

– Koordinacija aktivnosti sastavnica Sveučilišta na polju međunarodne suradnje i zajedničko planiranje vrsta suradnje (sklapanje ugovora). – Poticanje mobilnosti studenata i djelatnika Sveučilišta na razinama:

Ured za međunarodnu suradnju s definiranim područjima rada.

– Značaj navedenih aktivnosti koje nisu organizacijski usustavljene. – Podrška prorektoru za međunarodnu suradnju u radu. – Sva sveučilišta u RH i inozemstvu s kojima Sveučilište namjerava surađivati imaju urede za međunarodnu suradnju.

114

a) međunarodnih sveučilišnih mreža i udruga

b) međunarodnih projekata s područja visokoškolskog obrazovanja

c) međunarodnih znanstvenih, umjetničkih i stručnih istraživačkih projekata

d) ljetnih škola i radionica e) studentskih inozemnih

udruga. – Pomoć studentima i sveučilišnim djelatnicima (nastavnicima i službenicima) prilikom njihova prijavljivanja, uključivanja i povratka s međunarodne razmjene. – Pomoć znanstvenicima i umjetnicima prilikom prijavljivanja, vođenja i završavanja međunarodnih projekata u suradnji s Uredom za znanost, posebno projekata iz Sedmog okvirnog programa EU (FP7). – Oglašavanje važećih međunarodnih programa financiranja i natječaja koji nude sredstva za mobilnost i projekte preko mrežnih stranica mjerodavnih ureda Sveučilišta. – Suradnja s EURAXESS servisnim centrom Sveučilišta – Local Contact Point (LCP). – Administrativna i organizacijska pomoć stranim studentima i sveučilišnim djelatnicima u razmjeni prilikom dolaska na Sveučilište. – Uređenje i trajni nadzor ponude silaba studijskih programa na mrežnim stranicama Sveučilišta na stranim jezicima za potrebe dolazne mobilnosti studenata. – Nadzor i vođenje evidencije međunarodne suradnje. – Nadzor novčanog poslovanja Ureda za međunarodnu suradnju. – Poticanje suradnje sveučilišne zajednice s poslovnim (domaćim i regionalnim) okruženjem uz jasne odnose i pravila financiranja. – Suradnja u izradi i implementaciji Razvojne strategije Sveučilišta. (2) Koordinacija aktivnosti Praćena i usklađena Manjkava usklađenost

115

sastavnica Sveučilišta na polju međunarodne suradnje i zajedničko planiranje vrsta suradnje.

međunarodna suradnja. Izrada informacijskih paketa za svaku sastavnicu Sveučilišta na temelju godišnjih izvješća o njihovim aktivnostima.

postojećih procedura i međusobne komunikacije, te njezino poboljšavanje i razvoj.

(3) Poticanje mobilnosti studenata i djelatnika Sveučilišta na razinama:

a) međunarodnih sveučilišnih mreža i udruga

b) međunarodnih projekata s područja visokoškolskog obrazovanja

c) međunarodnih znanstvenih, umjetničkih i stručnih istraživačkih projekata

d) ljetnih škola i radionica e) studentskih inozemnih

udruga.

Suradnja s MZOS-om i ostalim tijelima i agencijama RH. Informiranje sveučilišne zajednice o aktivnostima obaju ureda pomoću info-dana, radionica, sastanaka, prezentacija, tiskovina (brošura, letaka, plakata...) i mrežnih stranica Sveučilišta. Povećanje broja studenata i djelatnika Sveučilišta koji će sudjelovati u razmjenama i projektima.

Skromna međunarodna mobilnost studenata i djelatnika Sveučilišta na svim razinama međunarodne suradnje te potreba da se što bolje organizira i razvije.

(4) Pomoć studentima i sveučilišnim djelatnicima (nastavnicima i službenicima) prilikom njihova prijavljivanja, uključivanja i povratka s međunarodne razmjene.

Povećanje mobilnosti studenata i djelatnika Sveučilišta.

Studenti i djelatnici Sveučilišta koji dio studija i usavršavanja provode na stranim sveučilištima imaju veće izglede za zapošljavanje, podjednako na domaćem i na stranom tržištu rada, ali isto tako pridonose kvaliteti obrazovnog sustava i izgradnji Hrvatske i Europe temeljene na znanju.

(5) Pomoć znanstvenicima i umjetnicima prilikom prijavljivanja, vođenja i završavanja međunarodnih projekata u suradnji s Uredom za znanost, posebno projekata iz Sedmog okvirnog programa EU (FP7).

Povećanje mobilnosti znanstveno-nastavnog kadra Sveučilišta te povećanje broja sudjelovanja Sveučilišta, sastavnica Sveučilišta i djelatnika Sveučilišta na međunarodnim projektima.

Mali broj međunarodnih projekata i nedovoljna iskorištenost fondova takvih projekata koji omogućavaju nesmetano znanstveno-nastavno, umjetničko i stručno usavršavanje djelatnika Sveučilišta. Potreba Sveučilišta da se, osobito mlađe djelatno osoblje na takav način profilira i razvija.

(6) Oglašavanje važećih međunarodnih programa financiranja i natječaja koji nude sredstva za mobilnost i projekte preko mrežnih stranica mjerodavnih ureda Sveučilišta.

Bolja informiranost studenata i djelatnika Sveučilišta, a time i bolja odlazna mobilnost pripadnika sveučilišne zajednice.

Kao gore pod 4 i 5. Povećati broj odlazne mobilnosti i sudjelovanja na međunarodnim projektima.

(7) Suradnja s EURAXESS servisnim centrom Sveučilišta – Local Contact Point (LCP).

Očekivana koordinacija poslova s EURAXESS servisnim centrom nacionalne linije

Optimalno provođenje svih aktivnosti.

116

financiranja istraživanja. (8) Administrativna i

organizacijska pomoć stranim studentima i sveučilišnim djelatnicima u razmjeni prilikom dolaska na Sveučilište.

Provođenje aktivnosti sukladno Pravilniku o međunarodnoj suradnji. Pozicioniranje Sveučilišta u međunarodnim okvirima visokoškolskog obrazovanja.

Prihvaćenje programa EU-a kojima se želi povećati mobilnost studenata te nastavnog i administrativnog osoblja, odnosno razmjena iskustava kroz partnerstva između više europskih visokoobrazovnih ustanova.

(9) Uređenje i trajni nadzor ponude silaba studijskih programa na mrežnim stranicama Sveučilišta na stranim jezicima za potrebe dolazne mobilnosti studenata.

Snaženje uloge i ugleda Sveučilišta.

Stvarna skromna i moguća visoka razina suradnje sa stranim sveučilištima radi poboljšanja razmjene, te razine i kvalitete znanstvenih, umjetničkih i stručnih sadržaja nastave.

(10) Nadzor i vođenje evidencije međunarodne suradnje.

Traženo upravljanje projektima, ugovorima o razmjenama i ostalim međunarodnim aktivnostima. Arhiviranje dokumentacije u papirnatom i elektroničkom obliku svih aktivnosti Ureda.

U skladu s prihvaćenim normama ponašanja i aktivnostima koje propisuju međunarodni ugovori, te zakoni i propisi RH. Nesmetana komunikacija i administriranje potrebnih dokumenata, statistika i sl. ovlaštenim tijelima MZOS-a, Agencije te ostalih ustanova mjerodavnih za međunarodnu suradnju.

(11) Vođenje i nadzor novčanog poslovanja Ureda za međunarodnu suradnju.

Traženo vođenje i nadzor nad odobrenim novčanim sredstvima za međunarodnu razmjenu i za ostale međunarodne aktivnosti.

U skladu s potpisanim ugovorima o međunarodnoj razmjeni, te zakonima i propisima RH raspoloživost Ureda za vanjske i unutarnje evaluacije te kontrole financijskog poslovanja Ureda.

(12) Poticanje suradnje sveučilišne zajednice s poslovnim (domaćim i regionalnim) okruženjem uz jasne odnose i pravila financiranja.

Suradnja s lokalnim, županijskim i regionalnim jedinicama susjednih država koje vode ili sudjelujuju u međunarodnim projektima.

Kvalitetnim uključivanjem u život lokalnih zajednica, županije i regionalnih jedinica u susjedstvu pozicionirati Sveučilište kao mjesto visoke razine sveučilišne, znanstvene i stručne aktivnosti tih prostora.

(13) Suradnja u izradi i provedbi Razvojne strategije Sveučilišta.

Usklađivanje i provedba strategije.

Pozicioniranje Sveučilišta u planskom razdoblju.

(14) Aktivnosti Ureda za međunarodnu suradnju prema područjima rada koja su u skladu s razvojnom strategijom Sveučilišta:

– Stvaranje središnje evidencije o svim sudionicima međunarodne razmjene (alumni datoteka). – Sudjelovanje u kreiranju

Ured za međunarodnu suradnju s definiranim područjima rada. Ured se s obzirom na opseg posla mora sistematizacijom poslova razvijati i zapošljavati nove djelatnike*. *potrebno odobrenje

Kao gore pod 1.

117

dokumenata Sveučilišta koji sadržavaju podatke o vrstama i razinama međunarodne suradnje. – Uređenje i trajni nadzor mrežnih stranica Sveučilišta na kojima se nalaze sadržaji (opisi djelatnosti, dokumenti, obavijesti...) međunarodne suradnje te prijevod tih sadržaja na strane jezike (engleski i talijanski). – Informiranje javnosti o aktivnostima ureda mjerodavnih za međunarodnu suradnju.

Ministarstva – nova radna mjesta.

(15) Stvaranje središnje evidencije o svim sudionicima međunarodne razmjene (alumni datoteka)

(Dio aktivnosti naveden pod 10.)

Alumni datoteka sudionika međunarodne (dolazne i odlazne) razmjene te sudionika na međunarodnim projektima.

U skladu s europskom praksom održavanja veza s bivšim studentima, nastavnicima i ostalim uposlenicima Sveučilišta, kreirati mrežu suradnika voljnih svojim radom pomagati u razvoju ugleda Sveučilišta na međunarodnoj razini.

(16) Sudjelovanje u kreiranju dokumenata Sveučilišta koji sadržavaju podatke o vrstama i razinama međunarodne suradnje.

Sadržajni okviri dokumenata (uvjerenja, potvrdnice, dodaci diplomama, svjedodžbe...) u koje ulaze podatci o vrstama, razinama i rezultatima rada ostvarenim u međunarodnoj suradnji.

U skladu s prihvaćenim pravnim normama koje propisuju međunarodni ugovori, zakoni i propisi RH, te pravni akti Sveučilišta. Snaženje povjerenja u Sveučilište, njegove urede i službe.

(17) Uređenje i trajni nadzor mrežnih stranica Sveučilišta na kojima se nalaze sadržaji (opisi djelatnosti, dokumenti, obavijesti...) međunarodne suradnje te prijevod tih sadržaja na strane jezike (engleski i talijanski).

Povećana dolazna mobilnost nastavnika, studenata i administrativnog osoblja Sveučilišta te povećanje broja sklopljenih partnerskih i individualnih ugovora o suradnji na međunarodnim projektima.

Snaženje uloge i ugleda Sveučilišta. Povećanje broja dolazne mobilnosti i sudjelovanja na međunarodnim projektima. Povećanje broja (domaćih i stranih) posjeta mrežnim stranicama Sveučilišta.

(18) Informiranje javnosti o aktivnostima ureda mjerodavnih za međunarodnu suradnju.

Snaženje uloge i ugleda Sveučilišta na lokalnoj i nacionalnoj razini preko sveučilišnog Ureda za odnose s javnošću*. *potrebno odobrenje Ministarstva – novo radno mjesto.

Općenito slaba prisutnost Sveučilišta u programima i sadržajima javnih (tiskanih i audiovizualnih) medija te njihovo objektivno servisiranje, što će s vremenom rezultirati pozitivnim pomacima u javnoj percepciji Sveučilišta.

118

Ciljevi koji se žele postići na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti su sljedeći: o promovirati i olakšati proces znanstveno-nastavne integracije u europske programe visokog obrazovanja o informirati sveučilišnu i širu javnost o aktivnostima, mogućnostima dobivanja stipendija te programima koja su vezana za međunarodnu suradnju o poticati razvijanje međunarodne bilateralne i multilateralne suradnje te predlaganje novih ugovora o suradnji s inozemnim sveučilištima kao i načine njihove realizacije o uključivanje u sveučilišne međunarodne mreže o sudjelovanje u organiziranju boravka američkih stipendista na Odjelu (program Fulbright) o informiranje te apliciranje na izvore financiranja međunarodnih projekata o znanstveno-nastavna suradnja s inozemnim i tuzemnim sveučilištima o mobilnost studenata, nastavnika i administrativnog osoblja. Međunarodna suradnja Odjela za odgojne i obrazovne znanosti ima dugu tradiciju koja se ogleda kroz suradnju s Universita' degli Studi di Trieste i posredstvom Talijanske unije iz Rijeke (Unione Italiana – Fiume). U skladu sa zajedničkom željom o promoviranju međunarodne suradnje potpisan je bilateralni ugovor o promoviranju znanstvene, nastavne i kulturne suradnje između Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Sveučilišta u Trstu (Università degli Studi di Trieste). U okviru područja od zajedničkog interesa, obje Ustanove promoviraju sljedeće aktivnosti: a) suradnju u okviru studijskih programa za studente upisane na oba Sveučilišta: o mobilnost studenata o mobilnost nastavnika u okviru dogovorenih obrazovnih projekata o međusobnu suradnju nastavnika u izvođenju nastavne aktivnosti predviđene u postojećim nastavnim programima potpisnika o pripremanje zajedničkih obrazovnih programa s ciljem zajedničkog izdavanja akademskih naslova o razmjenu znanstvenih i nastavnih materijala. b) suradnju u zajedničkim istraživačkim projektima koji predviđaju: o mobilnost istraživača i nastavnika obaju sveučilišta radi sudjelovanja na znanstvenim skupovima, simpozijima, konferencijama i radionicama o mobilnost istraživača i nastavnika uključenih u zajedničke istraživačke projekte. Slijedom toga potpisan je Ugovor o provedbi znanstveno-nastavne suradnje između Odjela za studije na talijanskom jeziku i Odjela za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Sveučilišta u Trstu. S partnerskim ustanovama realizirana je nastava na talijanskom jeziku. Međunarodna suradnja Odjela ogleda se i u individualnoj suradnji u istraživanjima, tj. uključivanjem nastavnika u međunarodne projekte. U razdoblju od 2010. do 2012. godine ostvaruje se projekt SKVIZ (Strokovne podlage za oblikovanje socialne kohezivnosti v vzgoji in izobraževanju) koji je financiran iz međunarodnih fondova Europske unije (85%) i Ministarstva za šolstvo in šport – Slovenija (15%) na kojem su sudjelovali profesori Odjela za odgojne i obrazovne znanosti. Sadržaj i karakter međunarodnoga znanstvenog projekta SKVIZ: Sadržajno, projekt se odnosi na teorijsku i empirijsku elaboraciju pitanja stručnih osnova za oblikovanje socijalne kohezije u odgoju i obrazovanju. To je projekt europskih socijalnih fondova koji se temelje na partnerskom povezivanju ustanova. U okviru projekta istraživala se konkretna odgojno-obrazovana praksa s ciljem izrade smjernica za daljnji razvoj. U navedenom su projektu sudjelovali znanstvenici iz nekoliko država: Slovenije (inicijator Projekta), s Pedagoškog fakulteta u Kopru i Pedagoškog fakulteta u Ljubljani; Srbije sa VŠSS M. Palov, Vršac; iz SAD-a iz School of Education Dowling College, Oakdale, New York; iz Ukrajine s Teacher University for foreign language i Hrvatske. Hrvatski znanstvenici koji su sudjelovali na Projektu bili su s Odjela za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Rad na Projektu rezultirao je objavljivanjem znanstvene monografije: Pedagoška praksa i proces razvijanja kompetencija studenata budućih učitelja u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji (objavljene 2012. godine; monografija ima međunarodno uredništvo i recenzije). U monografiji se došlo do kvalitativno značajnih rezultata koji pokazuju da obrazovanje svih profila, a posebice učitelja, treba biti dinamičan i otvoren sustav koji u sebi uključuje

119

kompetentnost u mnogim područjima, refleksiju i orijentiranost ne samo na teoriju, već i na praksu. Postati kompetentan učitelj zahtijeva sinergijsku integraciju znanja, sposobnosti i djelovanja, čemu u velikoj mjeri pridonosi kvalitetno planirana i ostvarena stručno-pedagoška praksa tijekom studija, kao važan segment kurikuluma obrazovanja i socijalne kohezije. Projektom su oblikovana ishodišta strategije i modela razvijanja socijalne kohezije u odgoju i obrazovanju. Polazišta za oblikovanje navedene strategije i modela bila su: suvremeno znanstveno razumijevanje socijalne kohezije i analiza međunarodnih i nacionalnih strateških dokumenata te kritička analiza postojećega stanja u navedenom području. Radom na Projektu dobiveni su komparativno vrijedni rezultati koji su ukazali na to da je integracija teorijskog i praktičnog udjela u programima obrazovanja neizostavna za ostvarivanje potrebnih kompetencija i socijalne kohezije, što svakako potvrđuje kvalitetu rada na Projektu i njegovu društvenu i znanstvenu opravdanost. Značajni doprinos rezultata rada na Projektu je i u kritičkoj analizi postojećih modela i strategija obrazovanja i osposobljavanja studenata/budućih učitelja u Republici Hrvatskoj te komparativnoj analizi dobivenih rezultata s obrazovanjem u ostalim državama koje su se uključile u Projekt. Sve navedeno predstavlja vrijedan znanstveni doprinos obrazovanju općenito, a posebice implementaciji rezultata istraživanja u praksu visokoškolskog obrazovanja učitelja. Projekt također predstavlja i doprinos znanosti jer omogućava opsežan uvid u probleme i pojave koje proučava te može biti poticaj za nova istraživanja u ovom području. Odjel za odgojne i obrazovne znanosti nositelj je: o međunarodnog projekta Erasmus – Intenzivni program: „Traditional in the Alpe – Adria Region – Local for the Global“, koji se odvijao na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, 7. ‒ 19. listopada 2012., na kojem su sudjelovali, osim studenata i profesora partnerskih institucija Maribora i Trsta, studenti i profesori Odjela za odgojne i obrazovne djelatnosti, ali i studenti s drugih Odjela Sveučilišta o međunarodnog projekta Erasmus – Intenzivni program: „Traditional in the Alpe – Adria Region – Local for the Global“, koji se odvijao na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, 13. ‒ 25. listopada 2013. na kojem su sudjelovali, osim studenata i profesora partnerskih institucija Maribora i Udina, studenti i profesori Odjela za odgojne i obrazovne djelatnosti, ali i studenti s drugih Odjela Sveučilišta o međunarodnog znanstvenog skupa „Dani Mate Demarina“ koji se bijenalno organizira i nakon kojeg se izdaje zbornik radova koji su prezentirani na skupu, a u sve su aktivnosti uključeni i studenti. Od 2010. godine uključeni smo u rad Ureda za međunarodnu suradnju putem ECTS povjerenika i predstavnika za međunarodnu suradnju na Odjelu nakon čega se pristupilo potpisivanju bilateralnih Ugovora za ERASMUS razmjenu, te je uslijedila razmjena studenata i nastavnog osoblja na stranim institucijama. Odjel za odgojne i obrazovne znanosti ima potpisane bilateralne Ugovore s: Italijom: 1. Universitá degli Studi di Trieste, Web: www.units.it Poljskom: 2. Wysza Szkola Pedagogiczna TWP w Warszawie; Web: www.wsptwp.eu/ 3. University of Humanities and Economics in Wloclawek; Web: http://www.wshe.pl/ Slovenijom: 4. Univerza v Mariboru; Web: http://pef.um.si/ 5. Univerza v Ljubljani (Pedagoška fakulteta): Web: www.pef.uni-lj.si/ 6. Univerza na Primorskem: Web: http://www.pef.upr.si/ Španjolskom: 7. Universidad de Almería; WEB: http://cms.ual.es/ U pripremi su ugovori za potpisivanje sa sljedećim sveučilištima: 1. Universita' degli Studi di Udine – Facoltà di Formazione primaria iz Italije

http://www.units.it/

http://www.wsptwp.eu/

http://www.wshe.pl/

http://www.pef.uni-lj.si/

http://www.pef.upr.si/

120

2. Pädagogische Hochschule Burgenland, Eisenstadt iz Austrije. Nastavnici sudjeluju na međunarodnim konferencijama u zemlji i inozemstvu (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, Srbija, Španjolska, Velika Britanija). Sveučilište Jurja Dobrile potiče odlazak na znanstvene skupove u zemlji i inozemstvu financijskom potporom od 5.000,00 kn. Trenutno, opseg i uspješnost međunarodne suradnje je dijelom zadovoljavajuća, ali u zadnje dvije godine vidljiv je pozitivni rast i tendencija, kako profesora tako i studenata, k novim iskustvima koje međunarodna suradnja donosi. c) Navedite međunarodna udruženja srodnih institucija u koja ste uključeni i opišite način na koji aktivno pridonosite zajedničkim ciljevima. Sveučilište je uključeno u sljedeće organizacije: o Danube Rectors' Conference (DRC), naše je članstvo u ovoj asocijaciji privremeno zamrznuto, od početka 2013. o Inter-University Centre Dubrovnik – prati se godišnji program seminara i sudjeluje u pojedinim aktivnostima prema znanstvenom afinitetu istraživača. o Alpe Adria Rectors' Conference (AARC) – sudjeluje se na godišnjim sastancima te na tematskim seminarima koje asocijacija organizira. o Euromediterranean Permanent University Forum (EPUF) – Sveučilište je počelo sudjelovati 2011., no djelatnost asocijacije privremeno se ugasila.

d) Opišite oblike svoje uključenosti u međuinstitucijsku suradnju preko Erasmusa i ostalih europskih projekata, bilateralnih ugovora, zajedničkih programa i slično. Kako bismo spremno dočekali ulazak u Program cjeloživotnog obrazovanja i koristili sredstva EU fondova koja će biti na raspolaganju proveli smo sljedeće aktivnosti: o Poticali gostovanje stranih nastavnika te gostovanje naših nastavnika na stranim sveučilištima jer je to pretpostavka i za veću razmjenu studenata. Na Odjelu je gostovalo nekoliko profesora s Pedagoške Fakultete Univerza na Primorskem iz Kopra, Pedagoške Fakultete Univerza v Mariboru iz Maribora, Universita' degli Studi di Trieste, Università degli Studi di Udine. o Osmislili smo i bili nositelji TAARLoG projekta koji je prihvaćen u sklopu Erasmus Intenzivnog programa. o Putem Ureda za međunarodnu suradnju uključeni smo u program cjeloživotnog učenja Erasmus (Agencija za mobilnost) koji uključuje financijsku potporu studentima te nastavnom i nenastavnom osoblju koji sudjeluju u mobilnosti. o Sklopljeno je 7 ugovora o međunarodnoj suradnji, a dva su pred potpisivanjem. Međuinstitucionalni sporazumi osnova su za razmjenu studenata, nastavnika i administrativnog osoblja. o Potiču se studenti na međunarodnu razmjenu putem Erasmusa. e) Analizirajte primjenu međunarodnog iskustva nastavnika i suradnika stečenu duljim boravcima (godinu dana ili više) na uglednim sveučilištima ili institutima u svijetu. Navedite usporedbu s drugim srodnim visokim učilištima i vaše mišljenje o tome. Dr. sc. Neva Slani provela je godinu dana (2008.) na Sveučilištu u Lisabonu, na Departaménto de Informática, Faculdade de Ciências, Universidade de Lisboa, u svrhu dovršavanja rada na doktorskoj disertaciji. Stipendije za boravak na stranome sveučilištu u svrhu izrade doktorske disertacije financirane su sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. S obzirom na razlog boravka, prvenstveno se bolje upoznao znanstveni rad na odjelu. Profesorica je bila jedna od mnogih doktoranada (informatički odjel ih je imao oko 40), koji su imali izvrsne uvjete rada: vlastiti pregrađeni prostor koji se sastojao od radnog stola, suvremenog umreženog računala, dovoljno mjesta za literaturu. Pristup tom prostoru bio je moguć 24 sata dnevno, tako da je među doktorandima uobičajen rad bio do ranih jutarnjih sati. Motivacijska okolina: prostorije s po desetak doktoranada, razgovori se vode samo u pauzama

121

koje imaju svoj dnevni raspored, od opuštenih razgovora do izmjene razmišljanja oko znanstvenog rada. Mentori su na raspolaganju i imaju uvid u rad doktoranada koji pritom odmjereno usmjeravaju ‒ bili su od pomoći i poticali na rad i poštivanje rokova, a na način da osamostale doktorande. Vrlo ugodna disciplina je ostala u pozitivnom sjećanju, izvrsna kombinacija ozbiljnog rada i nenasilnog napora koji je predstavljao zadovoljstvo. Procjena nastave: organizirana je slično bolonjskoj, s prednostima i nedostacima koje taj sustav nosi. Općenito su nastavnici dosta opterećeni, više nego kod nas na Odjelu i valorizirani su prema studentskim anketama i prolaznosti na ispitu. Infrastruktura je kvalitetno osmišljena – svaka manja zgrada Sveučilišta posjeduje vlastitu menzu za studente i nastavnike ili bar mali marendarij. Taj kampus je lako dostupan iz različitih dijelova grada, okružen je zelenilom, a ima i veliki sportski kompleks dvorana i terena koji su prava blagodat za studente i nastavnike. Nije neobično imati popodnevnu pauzu za rekreaciju te se vratiti na fakultet i raditi do ranih jutarnjih sati. Usporedba: U znanstvenom smislu Informatički odjel, te općenito većina sastavnica sveučilišta koje je dr. sc. Slani imala priliku upoznati, funkcionira bolje u odnosu ne samo na Odjel i Sveučilište u Puli, već sve viđeno u Hrvatskoj. Izvrsna organizacija i disciplina te potrebni resursi koji su dostupni omogućuju ugodan znanstveno-nastavni rad na Sveučilištu. Nastava je slično organizirana, sa svim prednostima i manjkavostima takozvanog bolonjskog sustava. Prednost je ta što je nastava suvremenija, u smislu da se na višim godinama uče vrlo primjenjive discipline koje omogućavaju lakše zapošljavanje, što se ne bi moglo reći za hrvatsko visokoškolsko obrazovanje. Nekoliko je nastavnika kraće vrijeme boravilo na nekim stranim sveučilištima kao što su Almeria (Španjolska), Ljubljana i Maribor (Slovenija). Njihova iskustva su različita, ali dragocjena u upoznavanju sličnosti i različitosti djelovanja akademske zajednice. Primjerice, u vrijeme boravka Irene Rigo na Sveučilištu u Almeriji održan je II UAL International Mobility Week u kojem su održane različite aktivnosti vezane i uz razmjenu iskustava o održanoj nastavi s kolegama iz drugih zemalja uključenih u Erasmus razmjeni. Aktivnosti koje su bile implementirane u tijeku International Mobility Week su sljedeće: upoznavanje sa sveučilištem domaćinom, prezentiranje ostalih sveučilišta (iz Italije, Belgije, Poljske, Austrije, Grčke i Turske), održavanje nastave i radionice za administrativno osoblje, susret sa studentima u Erasmus programu, sastanak sa studentskom Erasmus organizacijom Sveučilišta, susret s Erasmus koordinatorima Sveučilišta, osobni kontakt s Erasmus koordinatoricom za Hrvatsku, tečaj španjolskog jezika, obilazak kampusa, izleti, druženja i druge aktivnosti. Pozitivna iskustva s razmjene obogaćena su: osobnim kontaktima za proširivanje suradnje s ostalim sveučilištima u ostvarivanju budućih Erasmus ugovora, razmjene iskustava u cilju poboljšanja organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti te vještina potrebnih za obavljanje poslova u okviru radnih mjesta. Osmišljavanje i okupljanje svih sudionika u Erasmus programu za vrijeme International Mobility Week kvalitetan je način organiziranja Erasmus mobilnosti te se preporuča kao model budućih aktivnosti međunarodne razmjene na našem Odjelu. f) Ako postoji, opišite i ocijenite suradnju u razmjeni nastavnika i suradnika s drugim visokim učilištima iz inozemstva. Navedite mišljenja i komentare studenata o gostujućim nastavnicima. 1) Albert Edward Atkinson iz Oberlin College United States, prvostupnik i dobitnik Fulbrightove stipendije, boravio je na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti u trajanju od 1. listopada 2012. do 30. lipnja 2013. godine. Albert Edward Atkinson je dobitnik stipendije Vlade SAD-a, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Agencije za mobilnost i programe Europske unije za predavački projekt u području podučavanja engleskog jezika pod nazivom „English Teaching Assistantship“. Uspješno je sudjelovao na aktivnostima vezanim uz kolegije Engleski jezik I. i II. te uz kolegije vezane uz modul engleski jezik (Anglosaksonski svijet I. i II., Govorne vježbe I./1, Suvremeni engleski jezik I., II./1, II./2, III., Dječja književnost na engleskom jeziku I. i II. i Dramske tehnike u nastavi engleskog jezika) na Učiteljskom studiju i studiju Predškolskog odgoja u akademskoj godini 2012./2013.

122

Albert Edward Atkinson je veoma odgovorno i savjesno pristupio svakom zadatku i na veoma zanimljiv i osebujan način uspijevao zainteresirati i motivirati studente na učiteljskom studiju i studiju predškolskog odgoja. Nadasve, bio je neprocijenjena pomoć studentima u jezičnim aktivnostima te, kao izvorni govornik, nepresušni izvor novih jezičnih i kulturoloških informacija. Bilo je to dragocjeno i korisno iskustvo kako za studente tako i za nastavnike/mentore engleskog jezika.

2) Kroz TAARLoG projekt pružili smo našim studentima i nastavnicima mogućnost usvajanja novih znanja, upoznavanje novih kultura, usvajanje novih modela učenja i predavanja, nakon čega smo dobili mnoge pozitivne povratne informacije i želju za nastavkom suradnje. Suradnja u razmjeni rezultira pozitivnim iskustvima od strane studenata i nastavnika u razmjeni koji su iskazali želju za sudjelovanjem u budućim oblicima mobilnosti. Analysis of the final report shows the following results: Duration: 4,47; Satisfaction with the academic results: 4,47; Satisfaction with the personal achievements: 4,71; Satisfaction with the number of working hours on the IP: 3,94; Satisfaction with the utilization of equipment: 6,34; Satisfaction with the skills and experience of the teachers: 4,49; Satisfaction with the total quality of tutoring: 4,36; Satisfaction with the level of obtained knowledge: 4,09; Satisfaction with the free activities: 4,47; Is the IP going to help them in the future studying: 4,60; Is the IP going to be helpful in finding a job: 3,80; Final mark of the IP: 4,57 3) Na postavljena pitanja vezana za gostujujuće predavanje tijekom 2012./13. studenti su odgovorili visokim ocjenama npr. Which were the factors which motivated you to participate in the lecture? Academic (very good, 4,29), Cultural (good, 3,29), Practice of foreign language (good, 2,6), Friends living abroad (sufficient, 2,35), Career plans (good, 3,18), European experience (good, 2,65). Where did you hear about the course? Home institution (59%), Other students (5,9%), Present professor (100%), Internet (11,8%). Will you gain recognition for the lecture by your present professor? Yes (100%). Judgement of academic/learning outcomes of the lecture (excellent, 5,00). Judgement of personal outcomes of the lecture (excellent, 4,9). Did you encounter any serious problems during the lecture? (not at all, 1,1). How satisfied were you with the academic activities and the pedagogical aspects of the lecture in terms of the following aspects? The number of hours taught (very good, 3,53), The equipment used (excellent, 4,88), The capabilities and expertise of the professor (excellent, 4,9), The overall quality of teaching (excellent, 4,9). The expected learning outcomes (excellent, 5). Do you think participation in the lecture will help you in your further studies/career? (very much, 4,76). Do you think participation in the course will help you in finding a job? (maybe yes/ maybe not, 3,2). Overall evaluation of the lecture: (excellent, 4,8). Iz provedene ankete vidljivo je da su studenti visokim ocjenama ocijenili predavanje gostujućeg nastavnika. Naročito su bili zadovoljni u velikoj mjeri postignutim akademskim ciljevima nastave, a isto tako su bili zadovoljni i postignutim osobnim probitkom. Izvrsnom ocjenom ocijenjena je kompetentnost i stručnost nastavnika, a studenti su u potpunosti bili zadovoljni očekivanim rezultatima. g) Navedite način na koji podupirete izvođenja kolegija na engleskom ili nekom drugom svjetskom jeziku kako biste privukli studente iz inozemstva. Nastava se za Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij i Stručni studij predškolskoga odgoja u cijelosti izvodi, osim na hrvatskom, i na talijanskom jeziku te se strani studenti sa znanjem talijanskog jezika mogu uključiti u nastavu. Većina profesora je izrazila spremnost izvođenja nastave na stranom jeziku (engleski, talijanski, francuski, njemački, portugalski, slovenski). Slijedi popis kolegija koji se mogu izvoditi na jednom od stranih jezika: KOLEGIJ ENGLESKI

JEZIK NJEMAČKI

JEZIK FRANCUSKI

JEZIK OSTALO

English Language I,II + German language I,II +

123

Italian Language I,II,III talijanski jezik kao strani jezik

Contemporary English Language

+

Contemporary English Language I, II/1, II/2, III

+

Phonetics and Phonology of English Language I,II

+

Introduction to English Language Grammar

+

Oral Exercises I/1, I/2, II/1,II/2

+

Aglosaxon World I,II + Introduction to Translation

+

Drama Techniques in ELT

+

Selected Works of English Literature

+

Children`s Literature in English Language I, II

+

ELT Methodology I,II,III + Reading Professional Literature in English Language

+

Kineziologija + Kineziološka metodika 1.,2.,3.

+

Pedagogija djece s teškoćama u razvoju

+

Socijalna pedagogija + Filosofia dell`educazione

+ +

Likovno stvaralaštvo-grafika i dizajn

+

Metodika likovne kulture I.,II.

+

Lutkarstvo i scenska kultura

+

Edukacijska psihologija1, 2

+

Trening socijalnih vještina

+

Psicologia dell`eta`prescolare

+

Disturbi emozionali in eta`precoce

+

Uvod u matematiku + portugalski jezik Skupovi brojeva + portugalski jezik Teorija elementarnih funkcija

+ portugalski jezik

Elementarna + portugalski jezik

124

geometrija Glazbeno pismo i sviranje

+ slovenski jezik

Sviranje I + slovenski jezik Sviranje II + slovenski jezik Glazbena kultura + slovenski jezik h) Analizirajte međunarodnu suradnju studenata Vašega visokog učilišta, posebno sa stručnog stajališta (stručni studentski simpoziji, studijski posjeti i sl.) te posebno sa stajališta udruživanja u svrhu promicanja studentskih prava. 1) Izvješće studenata koji su se vratili s mobilnosti – opća evaluacija studijskog boravka u okviru programa Erasmus: Vrlo dobrom ocjenom su ocijenjena akademska postignuća tijekom boravka, a izvrsnom osobna postignuća koja uključuju međukulturalnost, jezične vještine, samopouzdanje, samostalnost i samosvjesnost. Elementi razdoblja mobilnosti koji su se posebno cijenili jesu: akademski i kulturološki elementi, aktivan govor i vježba stranog jezika, europska iskustva, povećanje izgleda za buduće zaposlenje, neovisnost i samostalnost. Smatra se da će iskustvo u Erasmus programu pomoći u pronalasku zaposlenja, a ukupna ocjena razdoblja mobilnosti u okviru programa Erasmus je izvrsna.

2) Ocjena nakon prvog održanog Erasmus – Intenzivnog programa: „Traditional in the Alpe – Adria Region – Local for the Global“: The impact of the IP is immeasurable. The students were skeptical at the first. In the end, everybody was sorry to see the IP ends. Students were introduced to a part of the nonmaterial cultural heritage of Istria. They have also been informed of the ways of studying in Pula, Maribor, Udine and Trieste. The impact of the IP on the teachers was huge. For some teachers, this was their first time to work in a multilingual environment. Most importantly, professors saw their students in a different, new and stimulating environment. Further more, some teachers participated in the workshops / classes of their colleagues and gained an immeasurable experienceHosting institution gained experience in managing an IP project, especially in terms of accounting, communication, organization and cooperation. Having in mind that the whole program was implemented via three workshops where practical knowledge was continuously obtained (dancing, singing, playing instruments working on computers and camera recording), the progress was also continuously monitored. Everything that was demonstrated was rehearsed up to the skill level. Final result was visible during the public performance and the result was excellent. Since this was the first time we had implemented the IP, we were very satisfied. Iz svega do sada napisanog zaključuje se da su studenti vrlo zadovoljni nakon provedenog IP programa kao i nakon jednog (odnosno dva) semestra na stranoj instituciji. Također, kod dolaznih je studenata potvrđeno zadovoljstvom rada na Odjelu. Anketiranjem i intervjuom uvidjelo se da je na području njihova usavršavanja, po njihovom mišljenju, postignut napredak i, na kraju, stečeno je povjerenje u instituciju, što utječe na kvalitetu same institucije. i) Komentirajte mogućnost da studenti Vašega visokog učilišta jedan dio svog studija provedu u inozemstvu i oblike institucijske potpore. Trenutno je Erasmus jedini program razmjene. Studenti su proveli semestar ili cijelu godinu u inozemstvu. Od naše institucije dobiju mjesečnu potporu u iznosu od 400 eura. Studenti se odlučuju i za opciju zero-grant students, tj. program Erasmus razmjene bez financijske potpore kako bi studirali u inozemstvu. j) Opišite boravke stranih studenata na Vašem visokom učilištu (njihovo trajanje i sadržaj tablica 6.2.). Giada Cornolti boravila je tijekom cijele akademske 2011./2012. godine na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli gdje je kao apsolventica Facolta’ di Scienze

125

dell’Educazione dell’Universita’ degli Studi di Bergamo (Italija) istraživala za potrebe pisanja diplomske radnje pod vodstvom referentice, mr. sc. Snježane Močinić. Glavni cilj istraživačke prakse studentice Giade Cornolti bio je ispitati promjene koje su se dogodile na razini obrazovnog sustava u Hrvatskoj u razdoblju velikih političkih i društvenih promjena (od 1975. do 2006. godine) u svim republikama bivše Jugoslavije. Njezin fokus proučavanja je bio usmjeren na primarno obrazovanje u okviru kojeg je provela detaljnu analizu u dva glavna pravca: 1. studija i analiza školskih dokumenata, poput zakona o školi, nastavnih programa, udžbenika, dnevnika, časopisa za djecu, školskih propisa, itd. 2. analiza iskustava bivših učenika koji su pohađali školu u navedenom razdoblju. U svom diplomskom radu studentica je željela istaknuti kako su se spomenute promjene reflektirale na kulturnu i metodičku razinu nastavnog procesa u nižim razredima osnovne škole u Hrvatskoj. k) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. Zadovoljni smo povećanjem interesa studenata za međunarodnu razmjenu, kao i uključenjem većeg broja nastavnika u TAARLoG projekt. Moguća su poboljšanja uključivanjem u druge programe/aktivnosti nacionalnog i međunarodnog značaja. Konstantnim radom na povećanju broja suradnika i znanstveno-nastavnog osoblja povećava se vjerojatnost većeg udjela nastavnika na konferencijama i znanstvenim skupovima na međunarodnoj razini, samim time i radom na proširenju i povećanju međunarodne mobilnosti. Osim sveučilišne financijske potpore bila bi poželjna i financijska potpora Odjela za rad na međunarodnoj razini. Nadalje, profesore bi trebalo motivirati na odlazak u druge zemlje na dulje vrijeme radi znanstvene ili nastavne aktivnosti. Trenutno, to ovisi o samoj volji profesora uz financijske poteškoće koje potresa cijelo naše društvo pa tako i njih, koji se vjerojatno iz tih, ali i drugih razloga, na tako što ne odlučuju. Jačom promidžbom našeg Odjela na području Friuli-Venezia-Giulia i na području Slovenskog primorja povećao bi se broj studenata na Katedri za učiteljski studij i predškolski odgoj na talijanskom jeziku. S obzirom da je više profesora izrazilo spremnost za izvođenje nastave na engleskom ili drugom svjetskom jeziku, od Odjela/Ministarstva se očekuje i financijska podrška za izvođenje istih. Tablica 6.1. Mobilnost nastavnika i suradnika u posljednje tri godine

Broj boravaka nastavnika i suradnika ovog visokog učilišta u inozemstvu

Broj boravaka inozemnih nastavnika na ovom visokom učilištu

1 – 3 mjeseca

3 – 6 mjeseci 6 i više mjeseci

1 – 3 mjeseca

3 – 6 mjeseci

6 i više mjeseci

Znanstveni 1 1 Umjetnički Nastavni 4 8 Stručni Tablica 6.2. Mobilnost studenata u posljednje tri godine

Broj studenata u međunarodnoj razmjeni

1 – 3 mjeseca 3 – 6 mjeseci 6 i više mjeseci

Studenti ovoga visokog učilišta

2* 5 1

Strani studenti 1 * Dvije studentice bile su na Erasmus ramjeni bez financijske potpore na početku zimskog semestra 2013./2014. i vratile su se 18.11.2013.

126

Tablica 6.3. Mobilnost nenastavnog osoblja u posljednje tri godine Broj stručnih boravaka nenastavnog osoblja ovog visokog učilišta u inozemstvu 1 – 3 mjeseca 3 – 6 mjeseci 6 i više mjeseci

0 0 0

127

7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije a) Analizirajte broj administrativnog, tehničkog i pomoćnog osoblja u odnosu prema broju zaposlenih nastavnika i suradnika, broju studenata, prostoru za nastavni proces, tehničke i druge opreme za održavanje i financijskih mogućnosti visokog učilišta. Odjel za odgojne i obrazovne znanosti sastavnica je Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Sav nenastavni posao određuje rektorat, kao što određuje i koliko će osoba biti raspoređeno na koje radno mjesto. U tablici 6. prikazan je ukupan broj nenastavnog osoblja na nivou Sveučilišta i koliko je od tog broja određeno za neposredni rad na Odjelu. Tablica 7. pokazuje broj zaposlenog nastavnog osoblja i vanjskih suradnika, dok tablica 8. pokazuje broj studenata u akademskoj godini 2012./13. Tablica 6. Broj administrativnog, tehničkog i pomoćnog osoblja

Nenastavno osoblje Sveučilište JD u Puli Od toga na Odjelu Knjižničari i poslovi povezani s knjižnicom 19 1

Spremačice, domari i telefonist 14 1,33318

Tajnice Odjela, rektorata i rektora 8 1

Služba za studente i ISVU služba 7 0,75019

Računovodstvo 6

Pravna i kadrovska služba 5

Služba za informatičku potporu 4 0,00520

Ured za međunarodnu suradnju 3

Ured za izdavačku djelatnost 1

Ured za kvalitetu 1

Služba za opće poslove i nabavu 1

Ukupno: 69 4,088 Tablica 7. Broj nastavnika zaposlenih na Odjelu i broj vanjskih suradnika21

Broj nastavnika zaposlenih na Odjelu Broj nastavnika – vanjskih suradnika 29 1722+1223=29

Tablica 8. Broj studenata na Odjelu u 2012./2013.

Naziv studijskog programa Redoviti studij Izvanredni

studenti Ukupno

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij (nastava na hrvatskom jeziku)

213 0 213

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij (nastava na talijanskom jeziku)

12 0 12

Stručni studij Predškolski odgoj (nastava na hrvatskom jeziku)

168 164 332

18 U zgradi koju dijele tri odjela, od kojih je jedan Odjel za odgojne i obrazovne znanosti, radi jedan domari i tri spremačice. 19 Na tim poslovima rade tri osobe za četiri odjela. 20 Procjena – Na tim poslovima radi jedna osoba samo kad su u pitanju hitni slučajevi. 21 U popis su navedena sva nastavna i znanstveno-nastavna zvanja. Stanje se odnosi na studeni 2013. 22 Na platnom popisu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. 23 Ovo je broj nastavnog osoblja koje dolazi iz Italije i nije na platnom popisu Sveučilišta ni MZOS.

128

Stručni studij Predškolski odgoj (nastava na talijanskom jeziku)

32 0 32

Ukupno: 425 164 589

Prema Pravilniku o ustrojstvu radnih mjesta na Sveučilištu24, službe su uglavnom dobro popunjene, osim Odjeljka za informatičku djelatnost/Informatičke službe u kojoj je predviđeno 7, a zaposleno je samo 4 djelatnika. Evidentan je nedostatak trojice djelatnika za informatičku djelatnost na razini Sveučilišta. Taj je nedostatak informatičara na Odjelu posebno izražen jer ne postoji nijedan informatičar kojem je fokus djelovanja na Odjelu, iako isti Odjel ima 589 upisanih studenata. U radu sudjeluje 58 nastavnika, provodi se studijski program Učiteljski studij s modulom Informatika, ima preko 40 samostalnih ili prijenosnih računala i 3 server poslužitelja. Hitnije slučajeve pokriva honorarni vanjski djelatnik ili volonterski zaposleni nastavnik Informatike, a u rijetkim slučajevima djelatnik Informatičke službe. Ukupan broj nenastavnog osoblja na Sveučilištu je zadovoljavajući. Broj nenastavnog osoblja kojem je fokus rada prvenstveno na Odjelu je premali u odnosu na broj stalno zaposlenih i vanjskih suradnika, broj i veličinu prostorija, opremljenost prostora, tehničke i druge opreme i financijske mogućnosti.

b) Komentirajte kvalifikacijsku strukturu nenastavnog osoblja i mogućnosti njihovoga stručnog usavršavanja. Zaposlenoga nenastavnog osoblja ima ukupno 6925. Slika 8. pokazuje obrazovnu strukturu nenastavnog osoblja.

Kvalifikacijska struktura nenastavnog osoblja

VSS; 29; 43%

VŠS; 10; 14%

SSS; 16; 23%

NSS; 14; 20%

Slika 8. Obrazovna struktura nenastavnog osoblja

Obrazovna struktura nenastavnog osoblja je zadovoljavajuća s obzirom na poslove koje obavljaju. Mogućnosti stručnog usavršavanja i stjecanja odgovarajućih znanja i kompetencija ostvarive su kroz cjeloživotno obrazovanje. Usavršavanja se vrše prema dopisima koje upućuje MZOS, savjetodavne ili komercijalne tvrtke, ali je odluka hoće li se i koga poslati na usavršavanje prepuštena dobroj volji nadređenih. Nema Pravilnika koji bi pružio mogućnost cjelokupnom nenastavnom osoblju mogućnost kontinuiranoga stručnog usavršavanja. c) Opišite stanje i vaše zadovoljstvo postojećim prostorom predavaonica i laboratorija/ praktikuma za nastavu, s obzirom na postojeći broj studenata, upisnim kvotama i optimalnim brojem studenata. Usporedite vlastite prostorne mogućnosti s onima drugih srodnih visokih učilišta.

24 Donesen u lipnju 2010. godine. 25 Podaci iz tablice 6.

129

Na Odjelu postoji 21 grupa studenata koje su prikazane u tablici 9. Tablica 9. Grupe studenta na Odjelu (akademska godina 2012./13.) s brojem upisanih studenata

Predškolski odgoj redoviti studij i broj

studenata Predškolski

odgoj – izvanredni

studij

Razredna nastava redoviti studij

Nastava na HRV jeziku

Nastava na TAL jeziku

Nastava na HRV jeziku s upisanim studentima

Nastava na TAL jeziku

PO1 - 41 PO1 - 13 PO1 - 49 RN1 40 - PO2 - 46 PO2 - 7 PO2 - 42 RN2 INFO

modul RN2 ENG

modul 43 RN2 - 2

PO3 - 47 PO3 - 2 PO3 - 31 RN3 INFO modul

RN3 ENG modul

32 -

- - - RN4 INFO modul

RN4 ENG modul

29 RN4 - 2

- - - RN5 INFO modul

RN5 ENG modul

44 RN5 - 3

Iz tablice 7.2. i 7.3. vidljivo je da postoji 11 učionica, predavaonica, praktikuma i dvorana. Iz tablice 9. proizlazi da je potrebno 6 učionica (posjedujemo 4) s najmanje 45 sjedećih mjesta, 3 s najmanje 30 sjedećih mjesta (nemamo nijednu), jedna s najmanje 15 mjesta (imamo dovoljno) i 2 s najmanje 6 mjesta. U taj broj nisu uračunati studenti izvanrednog studija koji nastavu imaju petkom poslijepodne i subotom ujutro i za njih u tim terminima ima dovoljno mjesta. Iz navedenog proizlazi da se provođenje nastave mora rasporediti kroz cijeli dan – vidljivo u tablici 7.2. i 7.3. Osim toga, nastava se zbog nefunkcionalne računalne opreme dijelom u zimskom i ljetnom semestru provodi na FET-u (Fakultet ekonomije i turizma). Također, zbog nedostatka prostora, dio (180 sati ukupno ili 6 sati tjedno) nastave izvanrednog studija predškolskog odgoja, provodi se na FET-u. U tablici 10. dat je pregled upisnih kvota, upisanih studenata i prosječan broj studenata Tablica 10. Broj upisnih kvota, upisanih studenata i prosječan broj studenata

Studijski program Upisna kvota26

Prosječno upisano27

Upisano studenata od… do

Razredna nastava – redoviti studij na hrvatskom jeziku

43 37 29 – 44

Razredna nastava – redoviti studij na talijanskom jeziku

17 1,4 0 – 3

Predškolski odgoj – redoviti studij s nastavom na hrvatskom jeziku

43 44,6 41 – 47

Predškolski odgoj – redoviti studij s nastavom na talijanskom jeziku

20 7,3 2 – 13

Predškolski odgoj – izvanredni studij s nastavom na hrvatskom jeziku

50 40,6 31 – 49

d) Navedite stanje i funkcionalnost računalne opreme vašega visokog učilišta koja se koristi u nastavi. Posebno opišite mogućnosti da se studenti koriste ovom opremom i izvan nastave. U računalnoj učionici 30/2 postoji 1 server poslužitelj i 16 monitora tankih klijenata koji su nabavljeni 2009. godine. Polovica tankih klijenata neupotrebljiva je zbog neodržavanja, a na

26 Odobrene upisne kvote vrijede za akademsku 2013./2014. godinu. 27 Kroz sve godine.

130

drugoj polovici tankih klijenata studenti mogu djelomično pratiti dio informatičkih kolegija u kojima nije potrebna velika procesorska moć računala. Treba napomenuti da se i kod tankih klijenata koji su u funkciji javljaju veliki problemi s odzivom (potrebno je čekati dosta vremena da sustav reagira na komandu korisnika). Nažalost, u izvođenju kolegija kod kojih je potrebno obrađivati sliku, audio ili videozapis rad nije moguć. Studenti su upućeni da koriste svoje računalo, ako ga imaju. U nedostatku svog računala, studenti mogu koristiti jedno računalo u knjižnici Odjela. Također, studenti se mogu koristiti tankim klijentima samo za vrijeme nastave. U knjižnici postoji jedno računalo nabavljeno 2008. godine koje je u funkcionalnom stanju i jedno računalo koje se ne može upaliti. Studenti se mogu koristiti računalom za vrijeme rada knjižnice. U učionicama 4, 25, 33, 34 i 31/2 postoji po jedno funkcionalno računalo (4 su nabavljena 2010., a jedno 2006. godine). Ta računala služe za prezentaciju nastavnog gradiva, a studenti ih mogu koristiti kada izlažu seminarske radove. Izvan vremena za izvođenje nastave studenti nemaju pristup tim računalima. Na sve tri kata zgrade Sveučilišta (Ronjgova 1) postavljeni su mrežni routeri preko kojih studenti mogu sa svojim prijenosnim računalom ili mobilnim telefonom pristupiti mrežnim resursima. e) Osvrnite se na internu politiku nabave i načina upotrebe računalne opreme. Interna politika nabave računalne opreme na nivou Odjela i Sveučilišta ne postoji. Pravilnik o nabavi informatičke opreme ili sličan dokument također ne postoji, pa politika nabave ovisi o: a) dobroj volji i informatičkom (ne)znanju trenutnog pročelnika Odjela – u manjem dijelu i b) o rektoratu (prorektor za financije, rektor, glavna tajnica Sveučilišta i referent za javnu nabavu) i njihovoj dobroj volji i informatičkoj (ne)pismenosti – većim dijelom, koji dosad nisu pokazali interes ni volju za nabavu opreme, iako je novaca na računu Odjela bilo dovoljno. Na nivou Sveučilišta postoji plan nabave za svaku godinu koji se i realizira, ali u taj se plan ne uspijeva uključiti potrebe Odjela. Način uporabe informatičke opreme. Postoje tri grupe korisnika koji koriste računalnu opremu: 1) nenastavno osoblje, 2) nastavnici i 3) studenti. 1. Nenastavno osoblje: a) tajnica Odjela – računalo koristi za administrativne potrebe, na

uobičajen način; b) knjižničar – računalo koristi za traženje i umetanje knjižne građe u bazu podataka, za korespondenciju s nastavnicima, kolegama i studentima; c) ISVU služba koristi računalo na uobičajen način, a za rad ISVU službe, korespondenciju s nadređenim službama, profesorima i studentima.

2. Nastavnici računalo koriste za pripremu i prezentiranje nastavnog materijala, istraživanja, pisanja stručnih/znanstvenih radova i potrebe usavršavanja. Dio pripremljenih nastavnih materijala postavljen je na sustav za učenje na daljinu (e-učenje). Nastavnici koriste računalo za korespondenciju s administracijom Odjela i Sveučilišta, studentima i kolegama u zemlji i inozemstvu.

3. Studenti tijekom nastave računalo koriste u obrazovne svrhe tijekom nastave. Neki predmeti dio svojih nastavnih sadržaja imaju na sustavu za e-učenje. Izvan nastave na dispoziciji im je računalo u knjižnici koje služi za istraživanja, pisanje seminara, usavršavanje, komunikaciju s nastavnicima i kolegama, prijavu ispita i osobne potrebe. Dio studenata nosi svoja osobna računala te se bežičnom mrežom spajaju na internet i prijavljuju ispite.

f) Osvrnite se na nastavničke kabinete, njihovu brojnost (podaci iz tablice 7.6.) i funkcionalnost. Procijenite prikladnost kabineta za obavljanje nastavne i znanstvene aktivnosti vaših nastavnika i suradnika. Na 29 stalno zaposlenih i 29 vanjskih suradnika postoji samo 8,5 nastavničkih kabineta. Prosječna površina od 3,37 m2 po stalno zaposlenom djelatniku, odnosno manje od 1,7 m2 kad se računaju i vanjski suradnici, premala je za obavljanje rada nastavnika, posebno kada se uzme u obzir da se u tom prosjeku nalaze radni stolovi i ormari. U kabinetima je smješteno 29, a ima mjesta za 15 stalno zaposlena nastavnika (15 radnih mjesta – stolova). U svakom kabinetu prosječno je smješteno 3,22 stalno zaposlenih nastavnika, a ima mjesta za 1,93, što je previše s obzirom na površinu kabineta. Nastavnici (kad dođu na red) u kabinetu, imaju računalo žičano povezano s internetom. Jedina iznimka je kabinet nastavnika

131

kineziologije koji su povezani s internetom bežičnom vezom. Većina kabineta ima pisače, a oni koji nemaju mogu svoje potrebe zadovoljiti preko mrežnog pisača. Nema ograničenja u potrošnji papira. Računala imaju legalni operacijski sustav XP i MS Office 2003, što je zastario operacijski sustav i uredski paket. Nema kvalitetne aplikacije za statističku obradu podataka, nema specijaliziranih aplikacija za potrebe suvremene nastave pojedinih predmeta (npr. paketi za matematiku, hrvatski jezik, GIS paketi, učenje stranih jezika, kineziologiju, interaktivnu ploču, glazbenu i likovnu umjetnost itd.) pa smatramo da su kabineti po pitanju računalne opremljenosti nedovoljno opremljeni za znanstvenu djelatnost, a za nastavnu su djelatnost na rubu dovoljne opremljenosti. Sva računala koja koriste nastavnici stara su pet ili više godina i potrebno je pod hitno nabaviti nova računala i prikladne aplikacije. Ostala oprema za izvođenje nastave je na donjem rubu prihvatljivosti.

g) Opišite veličinu i opremljenost prostora koji se koristi samo za znanstveno-istraživački ili umjetnički rad te procijenite iskorištenost prostora. Nema prostorije koja služi isključivo samo za znanstveno-istraživački rad.

h) Opišite knjižnični prostor vašega visokog učilišta i radno vrijeme kada je knjižnica otvorena za studente, nastavnike i suradnike vašega visokog učilišta te eventualno za vanjske posjetitelje. Iznesite svoj komentar o broju knjiga i časopisa (domaćih i inozemnih) u knjižnici te o iznosu sredstava koja se svake godine troše za nove knjige i časopise. Knjižnica Odjela za odgojne i obrazovne znanosti dio je Knjižničnog sustava Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koji još čine Sveučilišna knjižnica i dvije odjelne knjižnice (1. za Fakultet ekonomije i turizma i 2. za Odjel za humanističke znanosti, Odjel za glazbu, Odjel za studij na talijanskom jeziku). Knjižnica je smještena u prizemlju zgrade Odjela u prostoriji od 45 m2

opremljenoj primjerenim policama za knjige i časopise na način da su dostupni korisnicima. Ukupno je dostupno 138 m polica za knjige. Knjižnica raspolaže s 8 radnih mjesta za korisnike od kojih su 2 opremljena računalima. Knjižnica je za sve korisnike (studente, nastavnike, suradnike i stručnjake) otvorena od ponedjeljka do petka od 8.00 do 14.00 sati. Početni fond knjižnice dio je fonda knjižnice Filozofskog fakulteta iz kojeg je, nakon nastanka Visoke učiteljske škole, ova knjižnica nastala. Nakon razdvajanja, dio građe koji se odnosi na odgoj i obrazovanje i srodna područja izdvojen je u ovu knjižnicu. Knjižnica je nakon osamostaljivanja nastavila nabavljati novu građu i širiti svoj fond u skladu s potrebama Odjela koji redovito svojim financijskim sredstvima potpomaže nabavu knjižnične građe. Problem predstavljaju stariji naslovi koji su na popisu literature, a koje nije moguće nabaviti. Trenutno je u fondu knjižnice 6688 svezaka knjiga i 122 naslov periodike. Godišnja nabava je u posljednje dvije godine iznosila nešto više od 20.000,00 kn godišnje odnosno između 150 i 200 svezaka kupljenih knjiga. Knjižnica ima zbirku od preko 120 naslova časopisa. Nabava časopisa se posljednjih godina smanjila kao posljedica sve veće dostupnosti elektroničkih izdanja časopisa. i) Ocijenite stupanj informatizacije vaše knjižnice. Posebno navedite računalne baze podataka knjiga i časopisa koje su dostupne nastavnicima, suradnicima i studentima te opišite način i učestalost korištenja. Usporedite se sa srodnim visokim učilištima. Katalog knjižnice prisutan je u sklopu skupnog online kataloga Crolist te je u njega unesen dobar dio naslova iz knjižnice. U tijeku je prelazak na automatizirano poslovanje knjižnice. Korisnicima su dostupne baze podataka koje na nacionalnoj razini nabavlja MZOS i njima je moguće pristupiti iz knjižnice i s ostalih računala na Sveučilištu, odnosno uz pomoć podataka za autorizaciju i izvan njega. S obzirom da se radi o konzorcijskoj nabavi, korištenje se na samom Odjelu ne prati. Korisnici redovito koriste postojeću informatičku opremu. Usporedive knjižnice u Hrvatskoj su one ostalih studija na kojima se obrazuju učitelji razredne nastave i odgojitelji predškolskog odgoja. Slične karakteristike imaju knjižnice tih studija u Čakovcu, Petrinji i Gospiću. Integriranost u knjižnične sustave Sveučilišta čini je sličnom studijima u Rijeci i Zadru koji nemaju svoje knjižnice već koriste usluge podružnica Sveučilišnih knjižnica.

132

j) Komentirajte uredske prostore za rad stručnih službi (primjerice tajništva, računovodstva, informatičke službe i slično). Neposredno na Odjelu rade dvije službe: a) administrativna tajnica pročelnika i b) ISVU služba, koju dijelimo s druga tri odjela Sveučilišta. Prostori koji su dodijeljeni tim službama su u načelu dostatni. Nedostaje jedna poveća prostorija za arhivu. Zasada je arhiva smještena u podrumske prostorije i po ormarima na hodniku. k) Obrazložite omjer proračunskih (nastavnih, znanstvenih i umjetničkih) i tržišnih prihoda svoga visokog učilišta te komentirajte stupanj autonomnosti i fleksibilnosti koje vaše visoko učilište ima u financijskom poslovanju. Odjel za odgojne i obrazovne znanosti je sastavnica integriranog Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koja uz prihode iz državnog proračuna, ostvaruje prihode od školarina za preddiplomske, diplomske i stručne studije te neznatne prihode od vlastite djelatnosti. Prihodi iz državnog proračuna za 2012. godinu po osnovi subvencije participacije troškova studija iznosili su 523.764,87 kn u odnosu na prihode od školarina za preddiplomske, diplomske stručne studije koji su iznosili 1.068.750,00 kn dok su prihodi od vlastite djelatnosti simbolični, ostvareni u iznosu 2.639,70 kn u 2012. godini. Naizgled je odnos proračunskih u odnosu na vlastite prihode 1:2, uslijed obuhvata prihoda za naknade redovnih plaća zaposlenika na sveučilišnoj, a ne odjelskoj razini, te se korekcijom za ovaj najveći dio proračunskih prihoda namijenjen osiguranju plaća zaposlenika, navedeni omjer svodi na 4:1. Slijedom navedenog, proizlazi izrazito visoki stupanj ovisnosti o proračunskim sredstvima. Stoga ne možemo govoriti o financijskoj autonomiji, iako postoji određeni stupanj financijske fleksibilnosti u području pokrića materijalnih rashoda koje sastavnica ostvaruje na teret vlastitih prihoda od školarina, budući da su iznimno oskudna proračunska sredstva namijenjena financiranju materijalnih rashoda osnovne djelatnosti, u sve manjim iznosima doznačavana Sveučilištu (pokrivaju tek oko 15 – 20% ukupnih materijalnih rashoda na razini Sveučilišta).

l) Komentirajte detaljnije strukturu izvora tržišnih prihoda (naplata školarine od studenata, istraživački i analitički projekti, usluge, ostale djelatnosti) vašega visokog učilišta. Struktura izvora tržišnih prihoda je sljedeća, prikazana je tablicom 11.: Tablica 11. Struktura izvora tržišnih prihoda

Naplata školarina od studenata 93 % Ostali prihodi od naplate dodatnih provjera posebnih znanja, vještina, sposobnosti, potvrdnica, diploma, indeksa

4 %

Prihodi od pruženih usluga 0,2-2 % Prihodi od kamata na kratkoročna oročenja 2 % Prihodi - ukupno 100 %

Gotovo cjelokupni tržišni prihodi potječu od naplaćenih školarina studenata, dok su zanemarivi prihodi od usluga, projekata i ostalih djelatnosti. m) Navedite na koji način upravljate prihodom od tržišnih usluga kako biste unaprijedili kvalitetu djelatnosti visokog učilišta. Tržišni prihodi svode se uglavnom na naplatu školarina od studenata (93%). Od tog se iznosa plaćaju vanjski suradnici koji sudjeluju u realizaciji nastave, te suradnici koji rade na programu izvanrednog studija predškolskog odgoja. Nadalje, podmiruju se rashodi za materijal, energiju i pružene usluge. Pri tome se ipak osobita pozornost posvećuje unapređenju kvalitete djelovanja na način što se osim djelatnika našeg Odjela angažiraju vanjski stručnjaci i profesori i angažiraju se kvalitetne vježbaonice za održavanje prakse studenata. Nažalost, Odjel na godišnjoj razini ne donosi proračun i nema plana prihoda i rashoda. n) Osvrnite se na postotnu strukturu trošenja tržišnih prihoda te procijenite u kojoj mjeri smanjenje ili nedostatak tih sredstava može utjecati na funkcionalnost visokog učilišta i realizaciju njegove osnovne djelatnosti.

133

Kao što je prethodno istaknuto, preko 70% tržišnih prihoda služi pokriću rashoda za materijal i energiju, usluge, naknade troškova zaposlenima te ostale rashode poslovanja, s obzirom na nedostatna proračunska sredstva. Iako niskog udjela u odnosu na proračunska sredstva, bez vlastitih sredstava ne bi se mogla realizirati osnovna djelatnost te bi se ugrozila funkcionalnost i održivost ove sastavnice. Doduše, i uz vlastita sredstva, ne ostvaruje se dovoljno raspoloživih sredstava za osiguranje primjerenih uvjeta izvedbe suvremenoga obrazovnog procesa te su nužna dodatna sredstva za kvalitetnije opremanje, osiguranje dostatnog broja računala i drugih nastavnih sredstava. o) Navedite vaš prioritet u slučaju povećanoga proračunskog financiranja vašega visokog učilišta. U slučaju povećanoga proračunskog financiranja, sredstva bi se usmjerila u razvoj sustava za udaljeno učenje i izradi nastavnih materijala za iste. Na taj bi način postali konkurentniji na tržištu rada. Izradili bi se planovi za nove studijske programe/smjerove koji su deficitarni na tržištu rada (animacija djece, umirovljenika, djelatnika za potrebe domova umirovljenika i slično). Raspisao bi se natječaj za jedan-dva razvojna projekta godišnje za nastavnike Odjela koji bi financijski bili pokriveni. Sljedeći prioritet je osiguranje primjerenog prostora i uvjeta rada te izvedbe nastavnih programa, nabava nefinancijske imovine, za što je, uz sve mjere racionalizacije, vrlo teško osigurati sredstva. Nakon osiguranja kvalitetnih uvjeta rada i izvedbe nastave, intenzivnije bi se ulagalo u znanstveno-istraživačku djelatnost (trenutno ograničena na sredstva znanstvenih projekata MZOS) kako bi se dodatno stimulirala izvrsnost znanstvenog rada, kao i poticala kvaliteta izvedbe nastavnih aktivnosti. Nadalje, smatramo da bi se trebalo raspravljati o primanju i stalnom zapošljavanju znanstvenih novaka. Isto tako trebalo bi osigurati i dodatna sredstva za zapošljavanje novih nastavnika. Smatramo da bi se time olakšalo nastavno opterećenje, te bi se mogla pojačati znanstvena komponenta u radu, koja bi se pak mogla valorizirati i honorirati. p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. Prostorna opremljenost Odjela nije zadovoljavajuća, kako s gledišta prostorija za nastavu, tako i s gledišta kabineta za nastavnike. S obzirom na broj nastavnika i u skladu s budućim potrebama, treba razmišljati o proširenjima. Postojeća oprema je u pravilu starijeg datuma i nije na zadovoljavajućoj funkcionalnoj razini, a modernizacijom nastavnog procesa potrebno je neprekidno ulagati u dodatnu opremu. Valja razmisliti i o opremi potrebnoj za studente koji si ne mogu priuštiti npr. osobno računalo, te im omogućiti korištenje iste, što je sa sadašnjom opremom u kvalitetnom i kvantitetnom stanju nemoguće. U financiranju, kako smo u integriranom sveučilištu, Odjel se mora primarno osloniti na vlastite prihode za potrebe bilo elementarnih materijalnih troškova, bilo za nabavu opreme, međunarodnu ili neku drugu aktivnost. Kako je u prijašnjem razdoblju veći dio vlastitih prihoda dolazio od školarina, a Ministarstvo je u međuvremenu ukinulo školarine, potrebno je naći dodatna sredstva za financiranje. U tu svrhu potrebna su veća izdvajanja Ministarstva, ali i pronalazak novih prihoda kojima bi se financirao rad Odjela. Unatoč svemu, uz određene korake racionalizaciju troškova energije, racionalno trošenje i planiranje, uz dobru volju djelatnika zadovoljni smo stanjem, ali i stalno tražimo prostor za njegovo poboljšanje.

134

Tablica 7.1. Zgrade visokog učilišta Navedite postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju.

Identifikacija zgrade

Lokacija zgrade

Godina izgradnje

Godina dogradnje ili

rekonstrukcije

Ukupna površina

prostora za obavljanje djelatnosti

visokog obrazovanja

u m2

Ukupna površina

prostora za provedbu

znanstvenih istraživanja u

m2

Ronjgova28 Pula, I.M.

Ronjgova 1 1915. 2002.29 3474,62 0,00

Zagrebačka30 Pula,

Zagrebačka 30

od 2012. do … upitno

Tablica 7.2. Predavaonice


Redni broj ili oznaka

predavaonice

Površina (u m2)

Broj sjedećih mjesta za studente

Broj sati korištenja u

tjednu31

Ocjena opremljenosti*

(od 1 do 5) Ronjgova 4 64,20 44 71,25 2 Ronjgova 7 38,15 20 2532 2 Ronjgova 25 63,50 48 59,5 3 Ronjgova 30/1 18,00 10 26 2 Ronjgova 31/1 17,95 12 30 2 Ronjgova 31/2 41,00 22 37 3 Ronjgova 33 69,45 62 55 2

Ronjgova Dvorana za

TZK 193,15 0 30,25 2

Ronjgova Aula Magna33 178,40 70 0 2 *Opremljenost predavaonice podrazumijeva kvalitetu namještaja, tehničke i druge opreme.

Tablica 7.3. Laboratoriji/praktikumi koji se koriste u nastavi Identifikacija

zgrade Interna oznaka

prostorije laboratorija/praktikuma

Površina (u m2)

Broj radnih

mjesta za studente

Broj sati korištenja u tjednu

Ocjena opremljenosti

(od 1 – 5)

Ronjgova 30/2 41,05 22 40,75 2 Ronjgova 34 63,50 40 52 3

28 Postojeća zgrada. 29 Rekonstrukcija krovišta, toaleta i farbanje zgrade. 30 Podaci su zatraženi od rektorata (služba za opće poslove i nabavu), ali povratnu informaciju nismo dobili. Podaci s mrežnih stranica ukazuju da je određena nova zgrada za Odjel, ali hoće li se početi s izgradnjom i kada te hoće li taj prostor biti na raspolaganju – za sad nismo uspjeli saznati. 31 Broj sati preuzet je s rasporeda za zimski semestar redovnog i izvanrednog studija. Zauzetost prostorija u ljetnom semestru je slična. 32 Prostorija se dijeli s Odjelom za humanističke znanosti u omjeru cca 50:50. Navedeni broj sati je onaj koji koristi Odjel. 33 Svečana dvorana koja se koristi za promocije, gostujuća predavanja i prigodne susrete. Nastava se u ovoj prostoriji ne izvodi.

135

Tablica 7.4. Nastavne baze (radilišta) za praktičnu nastavu34


Naziv nastavne baze (radilišta)

Broj studenata koji pohađa pojedinu

nastavnu bazu

Broj sati nastave (tjedno) koja se održava u

pojedinoj nastavnoj bazi Ronjgova - - -

Tablica 7.5. Opremljenost računalnih učionica (Navedite podatke o računalima u računalnim laboratorijima/praktikumima koji se koriste u nastavi)

Broj novijih računala (do 3

godine)

Broj računala starijih od 3

godine

Ocjena funkcionalnosti

(od 1 – 5)

Ocjena održavanja (od 1

– 5)

Ocjena mogućnosti

korištenja izvan nastave (od 1 –

5)

0

1 (server-računalo) 16 (tanki klijenti)

1 1

1 1

1 1

Tablica 7.6. Nastavnički kabineti


Broj nastavničkih

kabineta

Prosječna površina u m2

Ocjena opremljenosti (od 1 – 5)

Prosječna površina u m2 po stalno zaposlenom

nastavniku/suradniku

Ronjgova 1 8,535 11,49

Ukupno: 97,7 m2

3 3,37

(29 zaposlenih)

Tablica 7.7. Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraživački, umjetnički i stručni rad36


Interna oznaka prostorije ili

oznaka laboratorija

Površina (u m2)

Broj sati korištenja u

tjednu

Ocjena opremljenosti

(od 1 – 5)

Ronjgova 1 - - - -

Tablica 7.8. Kapitalna oprema37 (Navedite podatke o raspoloživoj kapitalnoj opremi ovog visokog učilišta čija nabavna vrijednost prelazi 200.000 kuna) Naziv instrumenta (opreme) Nabavna vrijednost Godine starosti

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

34 Odjel ne raspolaže prostorom za tu namjenu. 35 Jedna prostorija uključuje i prostor za rad administrativne tajnice. 36 Odjel ne raspolaže prostorom za tu namjenu. 37 Odjel nema raspoloživu kapitalnu opremu. Tijekom zadnjih nekoliko godina provodi se rekonstrukcija zgrada bivše Opće bolnice, ali to je u nadležnosti rektorata. Podaci dobiveni od računovodstveno-financijske službe.

136

Tablica 7.9. Opremljenost knjižnice38 (Navedite podatke o knjižnici)

Ukupna površina (u m2)

Broj zaposlenih Broj sjedećih

mjesta

Broj studenata koji koriste

knjižnicu

Postoji li računalna baza podataka vaših

knjiga i časopisa 45 1 8 409 da

(Navedite podatke o opremljenosti knjižnice)

Broj naslova knjiga

Broj udžbeni

ka*

Ocjena suvremenost

i knjiga i udžbenika

od 1– 5)

Broj naslova inozem

nih časopis

a

Broj naslov

a domać

ih časopi

sa

Ocjena funkciona

lnosti kataloga knjiga i

časopisa

Ocjena opremljenosti (od 1 – 5)**

Ocijenite kvalitetu i

dostupnost elektronskih sadržaja (od

1 – 5)***

4649 931

svezak2 4 33 (41) 89 (8) 3 3 3

* Broj udžbenika podrazumijeva sve udžbenike bez obzira na broj primjeraka. ** Mogućnosti kopiranja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih

knjižnica, katalozi radova nastavnika itd. *** Pod elektronskim se sadržajima podrazumijevaju elektronska izdanja knjiga,

časopisa, baze podataka, ali i katalozi vlastite i vanjskih knjižnica. Časopisi pristigli u knjižnicu 2013.

38 Podaci su dobiveni od knjižničara Odjela.

137

Tablica 7.10. Financijska evaluacija 2011. godina 2012. godina PRIHODI 1. PRIHODI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA 558.164,65kn 523.764,87kn

1.1

Plaće za zaposlene (Napomena: Plaće redovnih djelatnika nisu uključene u tabelama iz razloga što se isplaćuju direktno iz Riznice RH te se knjiže na Rektorat Sveučilišta)

- -

1.2. Troškovi poslovanja (uključivo i terenska nastava) - - 1.3. Vanjska suradnja u nastavi 23.374,61kn - 1.4. Domaći znanstveni projekti - - 1.5. Međunarodni znanstveni projekti - - 1.6. Međunarodna suradnja - - 1.7. Organizacija znanstvenih skupova - - 1.8. Nabava časopisa - - 1.9. Tekuće održavanje - - 1.10. Izgradnja i investicijsko održavanje - - 1.11. Oprema - -

1.12. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati): - integr. studij (školarine), ostalo

534.790,04kn 523.764,87kn

2. PRIHODI IZ PRORAČUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA

17.100,00kn -

2.1. Prihodi i pomoći od jedinica lokalne uprave i samouprave (grad, županija itd.)

17.100,00kn -

2.2. Prihodi i pomoći ostalih subjekata (primjerice Nacionalna zaklada za znanost)

- -

2.3. Ukupno ostale vrste (specificirati): donacije neprofitnih organizacija

- -

3. PRIHODI OD KAMATA 2.685,35kn 27.197,16kn 4. PRIHODI OD VLASTITE DJELATNOSTI 23.840,37kn 2.639,70kn 4.1. Školarine – poslijediplomske specijalističke - - 4.2. Školarine – poslijediplomske doktorske - - 4.3. Znanstveni projekti - - 4.4. Stručni projekti - - 4.5. Prihodi od najma - 569,10kn

4.6. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati): tiskanice, prih. od pruženih usluga

23.840,37kn 2.070,60kn

5. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 1.320.913,00kn 1.119.070,00kn 5.1. Školarine – preddiplomske, diplomske, stručne 1.220.678,00kn 1.068.750,00kn

5.2. Dodatna provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti (ako se provodi uz ispite državne mature)

29.550,00kn 6.770,00kn

5.3. Naknade za upis - - 5.4. Izdavačka djelatnost - -

5.5. Naplate studenskih molbi, potvrdnica, diplome, indeksi itd.

70.685,00kn 43.550,00kn

5.6. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) - -

138

6. OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati): povrati kratkoročnih zajmova

500.000,00kn 1.000.000,00kn

A UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA 2.422.703,37kn 2.672.671,73kn

139

2011. godina 2012. godina

RASHODI 1. RASHODI ZA ZAPOSLENE 247.378,59kn 413.250,19kn

1.1

Plaće za zaposlene (Napomena: Plaće redovnih djelatnika nisu uključene u tabelama iz razloga što se isplaćuju direktno iz Riznice RH te se knjiže na Rektorat Sveučilišta)

247.378,59kn 413.250,19kn

1.2. Vanjska suradnja u nastavi - - 1.3. Ukupno ostalo (specificirati) - - 2. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU 149.922,75kn 163.302,48kn 2.1. Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 43.428,83kn 39.977,77kn 2.2. Laboratorijski materijal - - 2.3. Energija 90.898,73kn 116.436,99kn

2.4. Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje

1.306,54kn 1.318,34kn

2.5. Sitni inventar 14.288,65kn 5.569,38kn 2.6. Ukupno ostalo (specificirati) - - 3. RASHODI ZA USLUGE 705.206,90kn 685.426,86kn 3.1. Telefon, pošta, prijevoz 30.413,07kn 31.344,21kn 3.2. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 4.864,69kn 39.494,38kn 3.3. Promidžba i informiranje 176,92kn - 3.4. Komunalne usluge 71.013,16kn 66.699,14kn 3.5. Zakup, najam 5.597,97kn -

3.6. Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu, honorari)

546.613,93kn 533.898,84kn

3.7. Računalne usluge - 5.300,00kn

3.8. Ukupno ostalo (specificirati): graf. i tisk. usluge, izrada fotografija, ost.

46.527,16kn 8.690,29kn

4. RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 62.622,91kn 2.580,00kn 4.1. Poslovni objekti - - 4.2. Računalna oprema - - 4.3. Laboratorijska oprema - - 4.4. Uredska oprema 36.464,96kn - 4.5. Komunikacijska oprema - - 4.6. Ostala oprema - - 4.7. Literatura – knjige 18.827,89kn 2.580,00kn 4.8. Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu - - 4.9. Dodatna ulaganja na građevinskim objektima - -

4.10. Ukupno ostalo (specificirati): glazbeni instrumenti i oprema

7.330,06kn -

5. NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIMA 55.354,18kn 56.533,03kn 5.1. Službena putovanja 40.377,83kn 43.795,03kn 5.2. Stručna usavršavanja 14.976,35kn 7.200,00kn

5.3. Ukupno ostalo (specificirati) uključujući i troškove prijevoza

- 5.538,00kn

140

6. OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 49.105,98kn 44.193,50kn 6.1. Premije osiguranja - - 6.2. Reprezentacija 21.075,11kn 8.517,15kn 6.3. Članarine - 200,00kn 6.4. Bankarske i usluge platnog prometa 2.216,35kn 1.940,51kn 6.5. Kamate - - 6.6. Ostali financijski izdaci 1.025.814,52kn 1.033.535,84kn B UKUPNO RASHODI POSLOVANJA 2.269.591,31kn 2.365.286,06kn C Preneseno stanje iz prethodne godine 298.174,69kn 451.286,75kn UKUPNO STANJE 31.12. (A-B+C) 451.286,75kn 758.672,42kn

Documents

SAMOANALIZA ODJELA ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI