Sahihu-L-Buhari, Buharijeva Zbirka Hadisa 1-2.Dio_text

  • View
    469

  • Download
    32

Embed Size (px)

Text of Sahihu-L-Buhari, Buharijeva Zbirka Hadisa 1-2.Dio_text

1*1*1*1*^_

m_^

SAHIHU-L-BUHARIBUHARIJEVAzbirka hadisa1

U

ime AUaha, Svemi losnog, Samilosnog!^j

o

AAAqJLailifi

DZUMA-NAMAZ*

*

OBLIGATNOST DZUMEDzumarijecima seje prvostepena duznost (farz) propisana

Uzvisenog

Allaha:

"Vjernici,

kada

petkom pozove za dzuma-namaz, pozurite spominjanju Allaha ostavite kupoprodaju! To vam jc, ako znatc, bolje."i1

hf&j ^} g?' Ujij * j** J! Ij*-**

Sura "El-Dzumu'a

:

ajct 9.

Brojnc su IC2C vezanc za imc pctka (dana dzumc). Sa'lcbi u svom djclu "El-Emali" navodi: "Pctak je prozvan dzumom, tj. danom zbora, jer su sc Kurcjsijc u njcmu okupljali u svojoj Vijecnici u Mckki oko

svoga prvaka Kusajja." Neki su rekli da jc Ka'b ibn Lu'cjj okupljao petkom svoj narod, odrzavao im govor zapovijedao da postuju Ka'bu, isticuci da cc iz njegova roda doci vjerovjesnik. Ibni-Hazm kazc: "Dzuma jc islamski naziv nijc upotrcbljavan u prcdislamsko doba. Dzuma - pctak prijci

i

imc zamjenjuje izrazom 'dzuma', jer su sc muslimani u torn danu masovno okupljali radi klanjanja dzuma-namaza." U tefsiru Abda ibni Humcjda navodi sc od Ibn-Sirina: "Muslimani Mcdinc sasiajali su sc u veeem broju jednom scdmicno jos prijc Alejhisselamova prcscljcnja u Mcdinu prijc Objavc o dzuma-namazu. Oni su taj dan nazivali dzumom - danom zborovanja. Idcja im jc ponikla otuda sto su sc Jcvrcji masovno okupljali na molitvi subolom, a krscani ncdjcljom. Po obavljcnorn dogovoru, dan 'arubel' odrcdili su danom masovnog skupa muslimana. Prvi sastanci bili su pod rukovodstvom Es'ad b. Zurarcta, koga jc Alcjhissclam poslao u Mcdinu, godinu dana prijc Hidzrc kao vjcroucitclja. On im jc zaklao ovcu koja im jc bila dovoljna zapojavc islama zvase sc 'arubefi

Ick s

pojavom islama

to sc

i

i

rucak

i

za veccru, jer ih jc bilo malo.prijc

Godinu dana

Alcjhissclamovog prcscljcnja

iz

Mckkc u Mcdinu

objavijena su posljcdnja

tri

ajcta

'Dzumu'a* poglavlja, koja u prijevodu glasc: 'Vjernici, kada sc pozove u pctak na dzuma-namaz, pozurite na spominjanjc Allaha ostavite trgovanjc (poslovc). To vam jc bolje, ako znatc. A kada sc obavi namaz, raziditcscpozcmlji trazitc Allahovc blagodati mnogo spominjitc Allaha, ncbistc li scspasili! A kada oni uglcdaju kakvu trgovinu ili zabavu, pohrlc k njoj, a tebe ostavc da stojis (na minberu), rcci: Ono kod Allahai i i

bolje jc

od

trgovinc

i

zabave, a Allah jc najbolji opskrbnik.'"

dzuma-namaz, kako to navodi Hazin u svomc "Tefsiru", obavio jc Es'ad b. Zurare s oko cclrdesct drugova u nasclju Hczmun-Ncbit, udaljcnomjcdan po km od Mcdinc, a Alcjhissclam prvi put klanjasc dzumu prilikom scobc, iduci iz Kuba'a za Mcdinu, u dolini potomaka Salima ibn Avfa, predgradu Mcdinc. Tcror mckkanskih idolopoklonika nijc dozvoljavao Alcjhissclamu klanjanjc dzuma-namaza u Mckki. Zcdzdzadz, Fcrra, Ebu-Ubcjd Ebu-Amr tvrdc da su stari Arapi danc u scdmici zvali: subota - subar;Prvi propisaniii

ncdjclja

-

evvel; poncdjcljak

- chven;

utorak

koga jc nazvao dzumom Ka'b ibn Lucjj, Ezan naveden u gornjem ajcta, ezan je koji

- dzubar; srijeda - dubar; cctvrtak - munis; pradjed Muhammcda, sallallahu alcjhi vc scllcm.se uei

pctak - arubct,

u dzamiji kada imam sjedne na minber pred samo ucenje

585

SAHIHU-L-BUHARI876.

DXUMA-NAMA/kazao daispricao',:*

PRICAO

NAM

JE Ebul-Jeman

i

ga je obavijestio Su'ajb, rekavsi da

mu jeb.

Ebuz-Zinad da jc Abdur-Rahman

Hurmuz->'**'i'i!

A

k

redz, oslobodeni rob Rebi'a b. Harisa, pricao

*

1

I

I

*

**

*"

t

*

**

kako je cuo Ebu-Hurejru, radijallahu anhu, a onAllahovog Poslanika gdje kaze:

"Mi

smo (po vremenu

i

primanju

Objave)i

Sudnjem danu (po obracunu ulasku u Dzcnnct prvi, mada jc njima data Objava prijc nas. Zatim, ovo jc dan koji jc narcdcno (farz)posljednji, a na

^> ^1 -4 Ui

*S

l$i . V*= '&dt

da velicaju, pa su se u pogledu njeganasje

razisli

i

Allah

na to uputio, a ostali

svijet nas

u tome

slijedi:

Jevreji svetkuju sutrasnji

dan (subotu), a krscani1

prekosutrasnji (nedjelju)."

To polvrdujc izjava Sa'iba b. Jczida prenescna od Zuhrija u ovoj varijanti: "Allahov Poslanik imaojc jcdnog mujczina koji ucasc czan u dzamiji kada bi on sjco na minbcr, a kada bi sisao sa minbcra, taj bi mujczin proucio ikamet za klanjanjc dzuma-namaza. Takav jc postupak bio kod halifc Ebu-Bckra Omcra. Za vrijemc halifc Osmana brojnost muslimana jc porasla, slambcni kvartovi prosircni udaljcni od dzarnijc pa jc Osman uvco uccnjc jcdnog prcthodnog czana na obliznjoj kuci, u nasclju Zcvra'. Kada bi Osman sjco na minbcr, czan bi zaucio njcgov pravi mujczin, a kada bi sisao, proucio bi kamcl, To Osmanu nijc zamjcrcno." Ovaj czan jc obavljcn nastupanjcm podncvnog vrcmcna, a czan uslanovljcn pohulbc.i i

Alcjhissclamu ucio sc

i

daljc u dzamiji prcd odrzavanjc hulbc. ajclu "...na spominjanjc Allaha..." misli sc na klanjanjc

Pod tckstom u navcdcnomScidb.

dzuma-namaza.hutbe...!", a poncki:"...

Muscjjcb ovaj dio ajcta jc prorumacio rijccima: "...pozuritc na slusanjei

pozuritc na slusanje hulbc

klanjanjc dzumc...!'i

Sa prouccnim dnigim czanom muslimanu jc strogo zabranjeno (haram) obavljati kupoprodajnci

drugc poslovc.

Toga casa muslimani Ircba da oslavc trgovanjc ovozemaljskc poslovc. a da hitaju za ahirctskom Irgovinom. Obavcza klanjanja dzumc utvrdcna jc Kur'anom, hadisom, jcdnoglasnim zakljuckom islamskih ucenjaka islamsko-pravnom analogijom. Naprijcd navedena tri ajcla u suri "EI-DzumuV jasno ukazuju na obavczu klanjanja dzuma-namaza. Tcksti

spominjanjc Allaha...", znaci: "...pozuritc na slusanje hulbc..." Kada jc vjcrnik obavezan da prisustvujc ucenju hulbc, onda jc jos polrcbnijc da uecstvuje u zajednickom obavljanju dzuma-namaza.ajcta: "...fcs'av ila zikrillahi...",tj.

"...pozuritc na

Ebu-Scid Hudri Dzabir kazu: "Allahov Poslanik drzao nam jc govor rckao: 'Znajtc da vam jc Allah, klanjanjc dzuma-namaza, propisao kao obavcznu prvoslcpcnu duznost.'" Ovaj hadis zabiljczio jc Buharija, a Ebu-Davud islicc da jc Alcjhissclam rckao; "Onaj musliman koji cuje uccnjc czana, duzan jc klanjali dzuma-namaz. Ncsai prcko Hafsc navodi da jc Alcjhissclam kazao: "lei na dzuma-namaz duznost jc svakog punoljctnogi i

muslimana."

Obavcza klanjanja podnc-namaza zamijenjena jc pctkom klanjanjcm dzuma-namaza, a prcca od podncvnog namaza.Hallabi je rckao: "Veeina ucenjaka flkha smalra da jcto jc grcska."

to

znaci da jc

dzuma

dzuma Tard

kifaje' (kolcklivna duznost),

medutim,

Lakonsku svoju izjavu Alcjhissclam jc kasnijc objasnio rijccima, sacuvanim u "Muslimu "Allah jc sacuvao pctak od prijasnjih naroda. Jcvrcjima jc dao subotu, a krscanima nedjelju. Kada smo mi dosli, Allah nas je upulio na pctak. Tako je pctak, subotu nedjelju odredio kao uzastopnc praznicne danc ljudima, tim cc rcdoslijcdom biti na Sudnjem danu. Mi smo na ovaj svijet dosli posljednji, a na Sudnjem danu:i

i

i

*t

prvima cc

biti

presudeno."

586

'

fiAflg'u

eM

mm

jlqillginn

VRIJEDNOST KUPANJA PETKOM; DA LI SU DIJETE ZEN A DUZNI PRISUSTVOVATI DZUMA-NAMAZU?I

J* J^3 ~**^ ijj Jiill jJbi ^j^,

^

.j

^^^^j,

-

^ ^,.AW

877.

PRICAO

NAM JE Abdullah b. Jusufb.

i

kazao

\i'jX\ Jli,

Jii r'Cf.

Alii lU

da ga je obavijestio Malik, prenoseci od Nafija,a on od

Abdul laha

Omcra,

radijallahualejhi

anhuma,

4>l

is"'->

'-^

j^p-

if

SJ*

r

0*

^

daje Allahov Poslanik, sallallahurekao:

ve sellem,

t*A r9

;

^

"Kada neko od vas bude

htio

ici

na dzuma-namaz,

neka se prethodno okupa!"2

Hronicari isliCu da su Jcvrcji odabrali subolu kao praznik jcr su smalrali da jc lo dan U koine Bog, poslijc

sestodnevnog stvaranja svijeta, nijc vise slvarao pa jc potrebno da ni oni posljcdnji dan u scdmici nc radc fizickc poslove, nego sc posvetc bogosluzcnju. Krscani su uzcli ncdjclju, smatrajuci da jc to dan u komcjc

Bog poceo

stvarati svijet, koji

pajc potrebno

taj

dan izuzctno postovati, dok jc Allah uputio muslimanc da

odabcru pctak,\i hadisa sc

im jc jos ranijc odrcdio.

klanjanjc aktivnost covjeka jc odraz njegove djclmicnc volje

moze zakljuciti: dzuma-namaza jc osobna duznost svakog muslimana;u granicama Allahovc odrcdbc;

jcdnoglasna odluka islamskih ucenjaka o nekom islamskom pitanju jc ncpobitan argument; pravna analogija sc nc mozc primjenjivati na pitanjc Za kojc u Scrijatu ima jasan tckst. U rjcsavanjui

islamskih pitanja trcba sc pozivati na islamskc izvorc slijedceim rcdoslijcdom: na Kur'an, hadis, idzma*kijas

pravnu analogiju.i

Navcdcni hadis, u ncsto izmijenjenoj varijanti, zabiljczili su Muslim, Ncsai, Tabcrani Ibni-Madzc, a lbnHibban u svom "Sahihu" Ebu-Avanc u svom "Mustahredzu navode ga u slijedecoj vcrziji; "Ko krene na dzumu, bio muskarac ili zena, ncka sc okupa." Isto jc prcnio Ibn-Huzcjmc, s dodatkom: "A ko nc dodc, nc mora sc kupat