Sadržaj programa za provedbu strategije · Web viewMINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH PRIJEDLOG Program provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti

MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH

PRIJEDLOG

Program provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.),

za razdoblje 2014.- 2016.

Zagreb, listopad 2014. godine

1

Sadržaj:

Popis kratica …………………………………………………………………… 4

1. Uvod………………………………………………………………………… 7 2. Strateška područja………………………………………………………… 92.1. Obrazovanje i cjeloživotno učenje………………………………………. 92.1.1. Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja na svim razinama neovisno o ekonomskom statusu pojedinca 92.1.2. Poticanje inkluzivnog obrazovanja kroz uključivanje djece i učenika s teškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanja 182.1.3. Unaprjeđenje kvalitete obrazovanja na svim razinama 232.1.4. Poticanje cjeloživotnog učenja i povećanje broja odraslih osoba uključenih u programe obrazovanja 254.1.5. Obrazovanje o ljudskim pravima 26

2.2. Zapošljavanje i pristup zapošljavanju…………………………………….. 272.2.1. Korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja i omogućavanje stručnog osposobljavanja 272.2.2. Osiguravanje pravne i socijalne sigurnosti radnika 282.2.3. Poticanje poduzetništva, samozapošljavanja i razvoj socijalnog poduzetništva 312.2.4. Provedba i razvoj Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja 312.2.5. Praćenje provedbe zapošljavanja osoba koje imaju prednost pri zapošljavanju sukladno posebnim zakonima 372.2.6. Uspostava sustava usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada 392.2.7. Regionalni razvoj zapošljavanja 412.2.8. Informiranje i stvaranje uvjeta za mobilnost 42

2.3. Stanovanje i dostupnost energije……………………………………………. 432.3.1. Unapređenje sustava najamnog stanovanja 432.3.2. Osnivanje i podrška programima prihvatilišta i programima nužnog smještaja i osnivanje pučkih kuhinja i 2.3.5. Osiguranje prostora i potpora programima stambenih zajednica 442.3.3. Učinkovito gospodarenje energijom u graditeljstvu 462.3.4. Unapređenje standarda stanovanja ranjivih skupina 462.3.6. Osiguranje stambenih jedinica za stradalnike iz Domovinskog rata 49 2.4. Pristup socijalnim naknadama i uslugama……………………………….. 522.4.1. Unaprjeđenje sustava dodjele socijalnih naknada i potpora programima namijenjenim najpotrebitijim građanima 522.4.2. Unaprjeđenje dostupnosti, priuštivosti i kvalitete socijalnih usluga 552.4.3. Briga o sudionicima i stradalnicima ratnih zbivanja 582.4.4. Unaprjeđenje sustava skrbi o beskućnicima 612.4.5. Pružanje potpore programima psihosocijalne zaštite skupinama kojima prijeti socijalna isključenosti 63

2.5. Pristup zdravstvenom sustavu……………………………………………. 662.5.1. Zdravstvena zaštita najranjivijih skupina poboljšanjem dostupnosti zdravstvene zaštite 66

2

2.5.2. Poboljšanje pokazatelja zdravlja 702.5.3. Osiguravanje podmirenja troškova zdravstvenih usluga/naknada osobama koje nisu pokrivene osnovnim zdravstvenim osiguranjem 722.5.4. Razvijanje i unapređivanje sustava sveobuhvatne zdravstvene i psihosocijalne skrbi za sudionike i stradalnike ratnih zbivanja 73

2.6. Skrb o starijim osobama…………………………………………………… 762.6.1. Unaprjeđenje kvalitete života starijih osoba i širenje usluga u zajednici 76 2.6.2. Unapređenje položaja umirovljenika 782.6.3. Osiguranje održivosti mirovinskog sustava i osiguranje socijalne

adekvatnosti mirovina 79

2.7. Borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost………………………… 822.7.1. Postizanje održivog ekonomskog rasta te nastavak fiskalne konsolidacije 822.7.2. Nastavak reforme porezne politike 822.7.3. Ublažavanje posljedica prezaduženosti stanovništva 852.7.4. Financijsko obrazovanje građana 86

2.8. Uravnoteženi regionalni razvoj……………………………………………… 872.8.1. Povećanje investiranja u depriviranim područjima 872.8.2. Podizanje dostupnosti socijalnih usluga 902.8.3. Poboljšanje i dostupnost komunalnih usluga 91 2.8.4. Poticanje obrazovanja, zapošljavanja i samozapošljavanja 932.8.5. Provedba stambenog programa i poticanje stanovanja u demografski ugroženim područjima 952.8.6. Provedba mjera ruralnog razvoja 982.8.7. Statističko praćenje siromaštva na regionalnoj razini (na razini županija) 102

3. Praćenje provedbe i izvještavanje……………………………………………. 104

3

KRATICE:

1. AORPS - Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca2. APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama3. APPRRR - Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju4. ASOO - Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih5. AZOO - Agencija za odgoj i obrazovanje6. AZVO - Agencija za znanost i visoko obrazovanje7. BDP – bruto domaći proizvod8. CARNet – Hrvatska akademska istraživačka mreža9. CE (European conformity) - Europska suglasnost10. CEB (Council of Europe Development Bank) – Razvojna banka vijeća Europe11. CEZIH – Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske12. CK – Crveni križ13. CZSS – Centar za socijalnu skrb14. DUOSZ – Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje15. DUUDI – Državni ured za upravljanje državnom imovinom16. DUZS – Državna uprava za zaštitu i spašavanje 17. DZ – Dom zdravlja18. DZO – dopunsko zdravstveno osiguranje19. DZS – Državni zavod za statistiku20. EAFRD (Agricultural Found for Rural Development)- Europski poljoprivredni fond

za ruralni razvoj21. ECDC (European Centre for Disease Prevention and Control) –Europski centar za

prevenciju i nadzor bolesti22. EK – Europska komisija23. ERDF (European Regional Development Fund) – Europski fond za regionalni razvoj24. ESF – Europski socijalni fond25. EU – Europska unija26. EURES – Europska mreža javnih službi za zapošljavanje27. EUROSTAT- Statistički ured europskih zajednica28. EU- SILC (European Union Statistics on Income and Living Conditions)- Anketa o

dohotku stanovništva29. FEAD (Fund for European Aid to the Most Deprived) – Fond za europsku pomoć

najugroženijima30. FINA – Financijska agencija31. HCK – Hrvatski crveni križ32. HERA – Hrvatska energetska regulatorna agencija33. HGK – Hrvatska gospodarska komora34. HKO - Hrvatski kvalifikacijski okvir35. HMP – Hitna medicinska pomoć36. HMS – Hitna medicinska služba37. HNB - Hrvatska narodna banka38. HOK – Hrvatska obrtnička komora39. HRVI – Hrvatski ratni vojni invalidi40. HUP – Hrvatska udruga poslodavaca

4

41. HZHM – Hrvatski zavod za hitnu medicinu42. HZJZ – Hrvatski zavod za javno zdravstvo43. HZMO – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 44. HZTM – Hrvatski zavod za telemedicinu45. HZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanje46. HZZO - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje47. IT Centri- Centar za informacijske tehnologije48. JLS- jedinice lokalne samouprave49. JNC – jedinstveni novčani centar50. JP(R)S – jedinice područne (regionalne) samouprave51. KBC – klinički bolnički centar52. kn- kuna53. MB – Ministarstvo branitelja54. MFIN – Ministarstvo financija55. MFIN PU – Ministarstvo financija - Porezna uprava56. MGIPU – Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja57. MINGO – Ministarstvo gospodarstva58. MINPO – Ministarstvo poduzetništva i obrta59. MINT - Ministarstvo turizma60. MiZ – Ministarstvo zdravlja61. MK- Ministarstvo kulture62. MORH- Ministarstvo obrane Republike Hrvatske63. MP – Ministarstvo pravosuđa64. MPPI – Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 65. MPS – Ministarstvo poljoprivrede66. MRMS – Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava67. MRRFEU- Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije68. MSPM – Ministarstvo socijalne politike i mladih69. MU – Ministarstvo uprave70. MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova71. MZOP – Ministarstvo zaštite okoliša i prirode72. MZOS – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta73. NGO – (non-governmental organization)- nevladine udruge74. NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja75. NISpVU – Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta76. NISpuSŠ – Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole77. NKZ - Nacionalna klasifikacija zanimanja 78. NUTS 2 (Nomenclature of Territorial Units for Statistics) – Nomenklatura prostornih

jedinica za statistiku79. OB – opća bolnica80. OCD – organizacije civilnog društva81. OP – operativni plan82. OPG – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 83. OŽB – opća županijska bolnica84. POU – Pučko otvoreno učilište

5

85. PROGRAM – Program provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. – 2020.)

86. PSP CENTAR – Centar za psihosocijalnu pomoć87. PUP – poremećaji u ponašanju88. RH – Republika Hrvatska89. SKZZ – specijalistička konzilijarna zdravstvena zaštita 90. STRATEGIJA - Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u

Republici Hrvatskoj (2014. – 2020.)91. TDU – Tijela državne uprave92. TETRA mreža – profesionalna digitalna mobilna mreža93. UDU – Ured državne uprave94. ULJPPNM - Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina95. VRH - Vlada Republike Hrvatske96. ZHMP – Zavod za hitnu medicinsku pomoć97. ZMN – zajamčena minimalna naknada 98. ŽZJZ – županijski zavod za javno zdravstvo

6

1. Uvod

Program provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.), za razdoblje 2014.-2016. (dalje Program) izrađen je prema dokumentu Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) (dalje Strategija), koji je VRH, usvojila 27. ožujka 2014. godine.

Strategija je temeljni dokument koji zastupa aktualnu hrvatsku i europsku politiku, uvažavajući ciljeve strategije Europa 20201 te Europske platforme protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kao i međunarodne obveze. Temelji se na prikazu postojećeg stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj kao i uzrocima koji su doveli do toga stanja te daje društvenu i gospodarsku projekciju kao osnovu za djelovanje. Strategija definira najranjivije skupine društva koje su izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti prema uzrocima, pri čemu su posebno apostrofirane četiri kategorije stanovništva koje su u najvećoj mjeri izložene riziku od siromaštva i socijalne isključenosti: djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe i osobe s invaliditetom. Polazni pristup u rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti je orijentiranost na pojedinca i njegove potrebe uz načelo nediskriminacije i poštivanja ljudskih prava.

Strategija ističe tri osnovna prioriteta u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti:- Osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te

smanjenje nejednakosti u društvu;- Osiguravanje uvjeta za sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih kao i

smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba;- Uspostavljanje koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i

socijalne isključenosti, te sustava praćenja i evaluacije.

Uz navedene prioritete zadani su glavni ciljevi koji se predviđaju realizirati u okviru osam strateških područja:

- obrazovanje i cjeloživotno učenje; - zapošljavanje i pristup zapošljavanju; - stanovanje i dostupnost energije; - pristup socijalnim naknadama i uslugama; - pristup zdravstvenom sustavu; - skrb o starijim osobama; - borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost; - uravnoteženi regionalni razvoj.

Za koordinaciju izrade Programa zaduženo je MSPM, dok su za koordinaciju aktivnosti pojedinih strateških područja zadužena resorna ministarstva. Kao prioritetno područje u suzbijanju i sprječavanju siromaštva i socijalne isključenosti ističe se obrazovanje i cjeloživotno učenje, budući da pristup obrazovanju te kvaliteta i razina obrazovanja znatno utječu na životne prilike pojedinaca, ono je pretpostavka razvoja gospodarstva i društva te time osnovni alat za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a posebno siromaštva djece i mladih. Planiranim mjerama povećat će se dostupnost odgoja i obrazovanja na svim razinama kroz osiguravanje sustava obveznog predškolskog odgoja i obrazovanja za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu, osiguravanjem troškova prijevoza, posebno za djecu slabijeg materijalnog statusa, kao i povećanjem dostupnosti visokog obrazovanja stipendiranjem te postići veća socijalna uključenost mladih i ostalih građana kroz priznavanje neformalnog i informalnog učenja i

1 Europska komisija, priopćenje 2010.

7

poticanjem cjeloživotnog učenja. Mjerama se potiče uključivanje djece s teškoćama u razvoju u obrazovni sustav na svim razinama uključivanjem pomoćnika u neposredan rad s učenicima.

U području zapošljavanja postizanju zacrtanih ciljeva trebaju pridonijeti mjere za poticanje zapošljavanja, samozapošljavanja te kreiranju mjera koje će utjecati na povećanje stope zapošljivosti socijalno najranjivijih društvenih skupina, kao i mjera usmjerenih na poticanje poduzetništva i socijalnog poduzetništva, s naglaskom na poticanje samozapošljavanja hrvatskih branitelja i potpore razvoju zadrugarstva. U području unapređenja politika stanovanja regulacijom sustava najamnog stanovanja za populaciju stanovništva koje nije u mogućnosti plaćati tržišnu cijenu najma stana, osiguravanjem stambenih kredita i financijske potpore za kupnju prve nekretnine ili izgradnjom stanova stradalničkoj populaciji iz Domovinskog rata te stvaranjem preduvjeta za subvencioniranje troškova energije za energetski siromašne građane, planira se pomoći socijalno ugroženim obiteljima te sprječavati stvaranje novih siromašnih građana. Za najugroženije skupine u društvu provodit će se mjere u svrhu osiguravanja kvalitetnije usluge smještaja i boravka za ranjive skupine nastavkom procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i osiguravanjem materijalne potpore programima prihvatilišta i nužnog smještaja.

Mjerama usmjerenim razvoju i širenju usluga u zajednici, podizanju kvalitete i unapređenju socijalnih i zdravstvenih usluga korištenjem sredstava EU, poticanjem OCD-a kao pružatelja usluga u zajednici nastoji se unaprijediti život građana te spriječiti socijalnu isključenost ranjivih skupina društva, kao što su beskućnici, osobe s invaliditetom, djeca i mladi bez roditeljske skrbi, braniteljska populacija i dr. U području zaštite zdravlja planiraju se mjere radi osiguravanja podmirenja troškova zdravstvenih usluga/naknada osobama koje nisu pokrivene osnovnim zdravstvenim osiguranjem, razvijanje i unapređivanje sustava sveobuhvatne zdravstvene i psihosocijalne skrbi za sudionike i stradalnike ratnih zbivanja, kao i mjere promicanja zdravlja i prevencije zaraznih te kroničnih nezaraznih bolesti među ranjivim skupinama, čime se unapređuje kvaliteta života najugroženijeg dijela stanovništva. Širenjem usluga u zajednici te pružanje informacija o zdravim stilovima života podiže se kvaliteta života starijih osoba, dok se usklađivanjem zakonodavnog okvira i unapređenjem sustava mirovinskog osiguranja nastoji osigurati održivost mirovinskog sustava i socijalna adekvatnost mirovina.

U svrhu sprečavanja nastanka novih kategorija siromašnih građana provodit će se mjere usmjerene zaštiti građana u slučajevima ovrhe i stvaranju uvjeta za ublažavanje problema prezaduženosti, nelikvidnosti i kreditnog opterećenja kao i mjere kojima je uloga uspostava uravnoteženog regionalnog razvoja kroz povećano investiranje u deprivirana područja, poboljšanje komunalnih usluga, poticanje razvoja mikro poduzeća i nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, kao i drugim aktivnostima u svrhu unapređenja poboljšanja dostupnosti usluga. Predviđeno je daljnje statističko praćenje siromaštva na razini države, ali i na regionalnoj razini te poticanje socioekonomskih istraživanja o stanju siromaštva, o pitanju reprodukcije siromaštva i različitim pojavama i društvenim posljedicama isključenosti, te o učincima strateških mjera.

Program obuhvaća navedena strateška područja i predviđene glavne strateške aktivnosti koje su ukratko opisane na način da se navode prepreke i slabosti sustava. Za svaku pojedinu stratešku aktivnost definirane su mjere koje se planiraju provesti u trogodišnjem razdoblju uz navođenje glavnog i posebnog cilja, nositelja i sunositelja mjere, ciljnih skupina, načina praćenja provedbe, rokovi izvršenja te izvori financiranja i troškovi provedbe.

Program uključuje i potrebu izrade regionalnih i lokalnih strategija koje moraju biti jasne, konkretne i sažete te imati mjerljive indikatore uspješnosti. Pritom je posebno potrebno istaknuti nužnost uspostave valjane koordinacije između pojedinih dionika koji sudjeluju u procesu provedbe ovoga Programa kao i regionalnih i lokalnih strategija.

8

Mjere navedene u Programu planirane su za razdoblje od tri godine prema trenutačno raspoloživim materijalnim i ljudskim resursima, u uvjetima ekonomske krize i loših demografskih trendova, uz realne procjene za moguću provedbu. To razumijeva da je Program nužno prilagođavati promijenjenim okolnostima i standardu što će se činiti na osnovu analiza godišnjih izvješća kao i provedenih istraživanja.

Provedba Programa financirat će se sredstvima iz Državnog proračuna te sredstvima fondova EU kao i međunarodnim fondovima i drugim raspoloživim sredstvima.

2. Strateška područja

2.1. Strateško područje: Obrazovanje i cjeloživotno učenjeNositelj strateškog područja: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS)

Glavna strateška aktivnost: 2.1.1.Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja na svim razinama neovisno o ekonomskom statusu pojedincaIako je formalno obrazovanje u RH besplatno, troškovi školovanja, poput nabave udžbenika i opreme za školu, putovanja i dr. predstavljaju značajne izdatke za kućni budžet. Bez obzira što se u hrvatskom obrazovnom sustavu ne bilježi značajno odustajanje od srednjoškolskog obrazovanja, stanovanje u udaljenijim ili slabije razvijenim područjima može utjecati na šanse ili mogućnosti za nastavak obrazovanja. Također, nakon trogodišnjeg strukovnog obrazovanja do sada su postojale prepreke za nastavak školovanja. Slijedom toga, a s ciljem zadržavanja učenika u sustavu, prevencije ranog napuštanja školovanja, omogućavanja vertikalne prohodnosti te radi stjecanja novih kompetencija, poglavito za ranjive skupine učenika, provodit će se sljedeće mjere:

Mjera 1: Omogućavanje ravnomjernog razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja za svu djecu

a) definicija (opis) mjerePredškolski odgoj i obrazovanje sastavni je dio sustava odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci, a obuhvaća odgoj, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb za djecu rane i predškolske dobi od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu. Mjera se odnosi na osiguravanje uvjeta za predškolski odgoj i obrazovanje za svako dijete u godini prije polaska u školu.b) aktivnosti mjereOsiguravanje sredstava za predškolski odgoj i obrazovanje za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu.c) glavni ciljPovećati obuhvat djece predškolske dobi odgojem i obrazovanjem od navršene četiri godine života do polaska u osnovnu školu u opsegu do 95%.d) posebni ciljeviOsiguranje optimalnih uvjeta za razvijanje vještina, navika i kompetencija te stjecanje spoznaja i zadovoljavanje interesa koji će svakom djetetu u godini dana prije polaska uosnovnu školu pomoći u prilagodbi na nove uvjete života, rasta i razvoja u školskom okruženju.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOSb) sunositelj: predškolske ustanove, JLS

Ciljne skupine/korisnici: Djeca u godini dana prije polaska u osnovnu školu.

9

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – MZOS

- u 2014. godini osigurano je ukupno 3.960 000,00 kn Aktivnost A578008 - Odgoj i naobrazba djece u programima predškole

- u 2015. godini 8.000 000,00 kn Aktivnost A578008 - Odgoj i obrazovanje djece u programima predškole

- u 2016. godini 8.000 000,00 kn Aktivnost A578008 - Odgoj i obrazovanje djece u programima predškole

b) ostali izvori: proračuni JLS i proračuni JP(R)S

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka- broj djece u godini dana prije polaska u osnovnu školu upisane u program predškole,- verificaranje programa predškole i broj izdanih suglasnosti- način praćenja provedbe - izvješća o broju djece u godini dana prije polaska u osnovnu školu u programima predškole

Rokovi: 2014., 2015., 2016. godinaMjera 2: Osiguranje sufinanciranja troškova obrazovanja za učenike slabijeg socio-ekonomskog statusa i učenike koji pravo na potporu ostvaruju po posebnih propisima

a) definicija (opis) mjereIzjednačavanje uvjeta pristupa odgojno-obrazovnom procesu u cilju osiguranja jednakih mogućnosti školovanja i stjecanje temeljnih kompetencija za nastavak obrazovanja ili pristup tržištu rada za ranjive skupine učenika. Sufinanciranje međumjesnog prijevoza vlakom i autobusom koji ostvaruju redoviti učenici srednjih škola u RH, pod uvjetom da nisu smješteni u učeničkom domu također predstavlja dio te mjere.b) aktivnosti mjere1. Donošenje provedbenih propisa vezanih uz sufinaciranje udžbenika2. Osiguranje udžbenika kroz sufinanciranje za učenike i studente koji ostvaruju prava na temelju braniteljskog statusa njihovih roditelja3. Osiguravanje udžbenika kroz sufinanciranje za učenike koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade i korisnici pomoći za uzdržavanje c) glavni ciljUjednačavanje mjera u cilju smanjenja ranog napuštanja školovanja za ranjive skupine učenika i djecu koja prava ostvaruju sukladno drugim propisima.d) posebni ciljeviOsiguranje besplatnih udžbenika učenicima koji su članovi kućanstva koje je korisnik ZMN-a i učenicima i studentima koja ostvaruju pravo na temelju braniteljskog statusa roditelja, djeci vojnih i civilnih invalida rata i poginulih pirotehničara.

Nositelji/sunositelji:c) nositelji mjere - MZOSd) sunositelji: osnovne i srednje škole, MB, MSPM, MU, UDU-i nadležni za

reguliranje pitanja prava branitelja, CZSS-iCiljne skupine/korisnici:

Učenici i studenti koji ostvaruju prava na temelju braniteljskog statusa njihovih roditelja, učenici koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade i korisnika pomoći za uzdržavanje, djeca civilnih i vojnih invalida rata.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – MZOS - 21.675.000,00 kn iz Državnog proračuna/ Aktivnost - A578045

10

b) ostali izvori: proračuni JLSNačin praćenja/pokazatelji učinka:

- pokazatelji učinkaBroj učenika i studenata kojima se financiraju/sufinanciraju udžbenici- način praćenja provedbe

Izvješća o broju korisnika na osnovu baze podataka korisnika i isplaćenih sredstavaRokovi: 2014., 2015., 2016. godinaOstale napomene:

S obzirom da je 2014. godina prva godina provedbe u nadležnosti MZOS-a, tijekom 2014. osigurat će se pravne, administrativne i organizacijske pretpostavke za provedbu mjere s očekivanim brojem oko 30.000 korisnika. Na temelju Zakona o socijalnoj skrbi bit će doneseni provedbeni propisi (Pravilnici i Odluke) vezani za su/financiranje udžbenika, sufinanciranje prijevoza i provedbe programa za nastavak školovanja nakon završenog dvogodišnjeg i trogodišnjeg školovanja. U Narodnim novinama broj 73. od 16. lipnja 2014. objavljeni su: Pravilnik o uvjetima, postupku i načinu ostvarivanja prava na besplatne udžbenike vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine, broj: 73/2014.), Pravilnik o uvjetima, postupku i načinu ostvarivanja prava na besplatne udžbenike hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, broj: 73/2014.) i Odluka o sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za potrebe učenika osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj za školsku godinu 2014./2015. (Narodne novine, broj: 90/14), objavljeno 25. srpnja 2014.

Mjera 3: Povećanje udjela djece pripadnika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovnim programima od predškolskog do srednjoškolskog obrazovanja

a) definicija (opis) mjereRane intervencije usmjerene prema učenicima romske nacionalne manjine u okviru Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. u dijelu koji se odnosi na obrazovanje pridonose zadržavanju djece Roma u obrazovanom sustavu i time smanjenju njihova rizika od siromaštva. Sufinanciranjem roditeljskog udjela u cijeni predškolskog odgoja za djecu pripadnike romske nacionalne manjine, sufinanciranjem produženog boravka u školi i dodjeljivanje stipendija svim redovnim učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine pridonijet će se boljoj integraciji Roma. b) aktivnosti mjereProvedba Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2013. do 2020. za 2013. i 2014.: - sufinanciranje roditeljskog udjela u cijeni predškolskog odgoja- sufinanciranje produženog boravka u školi- dodjeljivanje stipendija svim redovnim učenicima pripadnicima romske nacionalne manjinec) glavni ciljPovećati zastupljenost romske djece u odgojno-obrazovnim ustanovama na svim razinama.d) posebni ciljeviStvaranje uvjeta za veću konkurentnost pripadnika romske nacionalne manjine na tržištu rada.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOSb) sunositelji: ustanove za predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, osnivači tih ustanova, JLS, JP(R)S-i, roditelji, ustanove

Ciljne skupine/korisnici:djeca i učenici pripadnici romske nacionalne manjine

11

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – MZOS - 5.878.125,00 kn / Aktivnost- A67003, A767015 b)ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinkaPovećanje broja učenika pripadnika romske nacionalne manjine koji su uspješno završili osnovnu školu.- način praćenja provedbe Izvješća

Rokovi: do kraja 2014., 2015., 2016.Ostale napomene:

Kampanje i publikacije za olakšavanje pristupa dokumentima i njihovoj ujednačenijoj i potpunijoj provedbi na teritoriju RH s ciljem boljeg informiranja lokalne samouprave i pripadnika romske nacionalne manjine, a radi podizanja učinkovitosti njihovog uključivanja u obrazovanje na svim razinama.

Mjera 4: Provođenje programa učenja hrvatskog jezika za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom

a) definicija (opis) mjereSukladno donesenim zakonodavnim i strateškim dokumentima, a u svrhu integracije ranjivih skupina stranaca (azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom) kojima je odobrena zaštita provodit će se program učenja hrvatskog jezika.b) aktivnosti mjereA1- Donošenje Programa učenja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom radi uključivanja u hrvatsko društvoA2 - Financiranje programa učenja hrvatskoga jezika za one azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom koji nisu u sustavu odgoja i obrazovanja već se uključuju u hrvatsko društvo.c) glavni ciljSprječavanje diskriminirajućih postupaka i ponašanja prema ranjivim skupinama stranaca, u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu s ciljem integracije u hrvatsko društvod) posebni ciljeviOsigurati potrebno učenje hrvatskoga jezika odraslim tražiteljima azila, azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom u svrhu olakšavanja njihove integracije u društvo.

Nositelji/sunositelji: a) nositelji mjere: MZOS, MUP, MSPM b) sunositelji: UDU-i u županijama, pučka otvorena učilišta, osnovne škole i druge ustanove verificirane za izvođenje tečaja hrvatskoga jezika.Ciljne skupine/korisnici:

tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitomIzvor financiranja/sufinanciranja:

a) Državni proračun: pozicija – MZOS - A 767042 – Obrazovanje osoba bez hrvatskog državljanstva - iznos u 2014.: 673.200,00 kunab) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka- broj azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom koji su pohađali tečaj hrvatskoga jezika.

12

- način praćenja provedbe - MUP prati i upućuje one osobe koje zadovoljavaju uvjete za pohađanje tečaja hrvatskoga jezika te o istome obavještava MZOS.

Rokovi: 2014.- donošenja Programa2015.- financiranje troškova učenja hrvatskoga jezika2016.- financiranje troškova učenja hrvatskoga jezika

Ostale napomene: MZOS se do kraja 2014. godine obvezalo donijeti Program učenja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom radi uključivanja u hrvatsko društvo. Financiranje troškova učenja hrvatskoga jezika planira se od 2015. godine i dalje kontinuirano.

Mjera 5: Financiranje troškova prijevoza učenika

a) definicija (opis) mjereIzjednačavanje uvjeta pristupa odgojno-obrazovnom procesu u cilju osiguranja jednakih mogućnosti školovanja. b) aktivnosti mjereprovedba Odluke VRH o kriterijima i načinu financiranja troškova prijevoza za učenike srednjih škola c) glavni ciljPovećati dostupnost srednjoškolskog obrazovanja.d) posebni ciljeviOsigurati potrebnu financijsku pomoć za prijevoz redovito upisanim učenicima srednjih škola, posebice učenicima slabijeg materijalnog statusa.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOS b) sunositelji:(svi dionici koji sudjeluju u provedbi)JP(R)S, srednjoškolske ustanove

Ciljne skupine/korisnici:Redoviti učenici srednjih škola pod određenim uvjetima.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – MZOS A580037 - Javni međumjesni prijevoz za učenike; sredstva u 2014.: 245.500.000,00 knb)ostali izvor: JP(R)SNačin praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka: - broj učenika koji je koristio sufinancirani prijevoz- način praćenja provedbe:Izvješća srednjih škola.

Rokovi: do kraja 2014., 2015., 2016. godineOstale napomene:

Odluke se donose za razdoblje od rujna do prosinca i od siječnja do lipnja. U 2014. godini osigurat će se sredstva za plaćanje troškova prijevoza za učenike koji su članovi kućanstva koje je korisnik ZMN-a i za učenike koji su u prethodnoj školskoj godini pohađali školu koja je oštećena ili uništena poplavom na području Vukovarsko-srijemske županije. Ovim se korisnicima financira prijevoz u iznosu od 100%. Prema podacima ukupno 73 229 učenika srednjih škola iskoristilo je sufinanciranje za prijevoz vlakom ili autobusom. Financira se 75% ukupne cijene mjesečnih karata za autobus ili vlak.

13

Mjera 6: Osiguravanje programa nastavka obrazovanja nakon završavanja trogodišnjeg školovanja

a ) definicija (opis) mjereStupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 86/2012) omogućen je nastavak obrazovanja učenicima koji su završili obrazovanje i stekli nižu razinu obrazovanja ili su završili trogodišnje obrazovne programe, i to u statusu redovitog učenika. Tijekom 2013/2014. školske godine nastavak obrazovanja provodi se u 101 srednjoj školi, a ukupan broj učenika koji nastavljaju obrazovanje kao redoviti učenici je 784.b) aktivnosti mjereOdobravanje upisa ovisno o traženjima i zadovoljenju uvjeta. c) glavni ciljOmogućiti učenicima stjecanje dodatnih kompetencija i novih kvalifikacija potrebnih za tržište rada i/ili uvjeta za nastavak obrazovanja na visokoškolskim učilištima.d) posebni ciljeviOmogućavanje nastavka obrazovanja na visokoškolskim ustanovama (oni koji s uspjehom završe četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje).

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOS b) sunositelji: srednje strukovne škole

Ciljne skupine/korisnici:učenici dvogodišnjih i trogodišnjih strukovnih zanimanja.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: na aktivnosti MZOS-a - redovna djelatnostb) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka- broj učenika koji su prijavili nastavak obrazovanja i broj učenika koji su uspješno završili navedeno obrazovanje,- praćenje odustajanja / napretka,- praćenje vertikalne prohodnosti kroz sustav (polaganje državne mature, upis na visoka učilišta i dr.).- način praćenja provedbe- izvješće o upisanim učenicima, - broj izdanih suglasnosti.


Radi se o mjeri koja se provodi od školske godine 2013./2014.Temeljem prikupljenih iskustava u prošloj školskoj godini i analize dostavljenih podataka Ministarstvo razmatra izradu pravilnika o uvjetima i načinima nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije u strukovnim školama. Od ukupno 784 učenika: 11 učenika prethodno je završilo dvogodišnje obrazovne programe te nastavljaju svoje obrazovanje u trogodišnjim obrazovnim programima; 773 učenika prethodno je završilo trogodišnje obrazovne programe i nastavljaju svoje obrazovanje u četverogodišnjim obrazovnim programima.

Mjera 7: Povećati dostupnost visokog obrazovanja u RH kroz Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta (NISpVU)

a) definicija (opis) mjereUspostavom i razvojem elektroničkih prijava na visoka učilišta povećava se dostupnost visokog obrazovanja.

14

b) aktivnosti mjere Polaganje državne mature i elektronička prijava upisa na visoka učilišta uvedeno je školske godine 2009./2010. c) glavni cilj Povećanjem dostupnosti obrazovanja povećat će se broj studenata upisanih na visoka učilišta te time povećati njihova kasnija zapošljivost.d) posebni ciljevi Elektroničkim prijavama za upis na visoka učilišta povećava se transparentnost samog postupka upisa; visoko obrazovanje postaje dostupnije svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, smanjuju se troškovi upisa; osigurava se zakonitost provedbe upisa te bolji nadzor nad upisnim procesom i provedbom te dostupnost točnih podataka.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOSb) sunositelji: NCVVO, AZVO, visokoškolske institucije.

Ciljne skupine/korisnici:učenici završnih razreda srednje škole, kandidati koji žele nastaviti obrazovanje na visokim učilištima

Ostali sudionici i korisnici školske ustanove, visoka učilištaIzvor financiranja/sufinanciranja:

a) Državni proračun: pozicija – AZVO, Aktivnost K621194 osigurano 891.000,00 kn, NCVVO Aktivnost K628067 osigurano 1.683.00,00 kn

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka- broj učenika koji polažu ispite državne mature, - broj kandidata koji polažu ispite državne mature, - broj upisanih studenata na visoka učilišta.- način praćenja provedbe: Nacionalnim informacijskim sustavom prijava na visoka učilišta prati se provedba upisa u svim fazama te po završetku upisa dobivaju važne informacije koje služe za planiranje daljnje politike upisa.

Rokovi: do kraja2014., 2015., 2016. godineOstale napomene:

Broj kandidata koji su ostvarili pravo upisa za akademsku godinu 2012./2013. bilo je ukupno 34 216.Broj kandidata koji su izvršili prijavu za barem jedan studijski program za ljetni upisni rok akademske godine 2013./2014. (do rujna) 41 172.

Mjera 8: Povećati dostupnost srednjeg obrazovanja u RH kroz nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ)

a) definicija (opis) mjereUspostavom i razvojem elektroničkih upisa u srednje škole povećava se dostupnost srednjeg obrazovanja i smanjuju troškovi upisa.b) aktivnosti mjereElektroničke prijave i upisi u srednje škole. c) glavni cilj Upisani učenici u srednje škole prema svojim sposobnostima.d) posebni ciljevi Osigurana zakonitost provedbe upisa; smanjena administracija; dostupnost različitog izbora i povećanje broja upisanih učenika u srednju školu; ovakav sustav omogućava veći broj upisanih učenika te time zadržava mlade ljude unutar obrazovnoga sustava.

15

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOSb) sunositelji: CARNet, školske ustanove, županijski upravni odjeli (osnivači).

Ciljne skupine/korisnici:Učenici završnog razreda osnovne škole, učenici koji su osnovnu školu završili u inozemstvu, učenici ponavljači ili učenici koji su prijavili paralelni umjetnički program.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – CARNet, Aktivnost – A628070 - 1.180.053,00 kn i K 628069 – osigurano 840.438,00 knb) ostali izvori: EU fondovi

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinkabroj upisanih učenika u I. razred srednje škole.- način praćenja provedbe Pratiti provedbu upisa u svim fazama putem Nacionalnog informacijskog sustava te po završetku upisa dobiti informacije koje mogu poslužiti za planiranje daljnje politike upisa.


U školskoj godini 2012./2013. po prvi puta su provedene elektroničke prijave i upisi u srednje škole. Oko 91% kandidata upisalo se na svoj 1. i 2. izbor, oko 4% na 3. izbor, 3,95% na svoj 4.-10. izbor, nešto manje od 1% se nije uspjelo upisati u srednju školu. U školskoj godini 2013./2014. u ljetnom upisnom roku 43 853 učenika 8. razreda prijavilo je 198 410 obrazovnih programa, k tome je još 2 736 registriranih kandidata (prijavilo je 4 992 obrazovnih programa.Više od 90% kandidata ostvarilo je pravo upisa na svoj 1. i 2. izbor, oko 4% na 3. izbor, nešto više od 3% na svoj 4.-6. izbor, a oko 2% će se upisivati u jesenskome roku. 45 774 učenika (od 45 917) prijavilo je 232 818 obrazovnih programa, k tome je još 2 187 registriranih kandidata prijavilo 6 306 obrazovnih programa.

Mjera 9: Stipendiranje redovitih studenata slabijega socio-ekonomskog statusaa) definicija (opis) mjere Studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa sustavom stipendija osigurati dostupnost visokom obrazovanju. b) aktivnosti mjere- objava natječaja - evaluacija zaprimljenih zahtjeva- dodjela stipendija c) glavni cilj Omogućiti jednaku dostupnost visokom obrazovanju. d) posebni ciljevi Povećati broj redovitih studenata koji pohađaju redovite studijske programe i studenata s invaliditetom na poslijediplomskim doktorskim studijima.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOSb) sunositelji: visoka učilišta; JLS, JP(R)S, fondacije i ostali

Ciljne skupine/korisnici:Redoviti studenti sveučilišnih i stručnih studija i studenti poslijediplomskih doktorskih studija, državljana RH, koji su slabijega socio-ekonomskog statusa te studenti - djeca osoba poginulih, umrlih i nestalih pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida

16

rata čije je oštećenje nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. istog zakona, mirnodopski vojni i civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. istog Zakona.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – MZOS, A679067 - Stipendije za redovite studente slabijega socio-ekonomskog statusa 45.837.000,00 kuna.Sredstva za stipendiranje redovitih studenata sveučilišnih i stručnih studija i studenata s invaliditetom poslijediplomskih doktorskih studija osigurana su u Državnom proračunu RH za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu (Narodne novine, broj 152/13 i 39/14), Razdjel 080 MZOS, Glava 06, Aktivnost: A679067 - Stipendije za redovite studente slabijega socio-ekonomskog statusa, Konto: 3721, Naziv konta: Naknade građanima i kućanstvima u novcu.

b) ostali izvori: sredstva JP(R)S-a, tvrtki i dr. Način praćenja/pokazatelji učinka:

- pokazatelji učinka- udio studenata slabijega socio-ekonomskog statusa koji studiraju na visokim učilištima, mjereno Eurostudent anketom, - analiza troškova i potreba studenata slabijega socio-ekonomskog statusa, uz izradu preporuka za poboljšanje nacionalnih politika temeljem podataka dobivenih iz EUROSTUDENT istraživanja,- broj novih studenata slabijega socioekonomskog statusa koji primaju državnu stipendiju,- broj novih studenata - osoba poginulih, umrlih i nestalih pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.- način praćenja provedbe: u koordinaciji s korisnicima i sunositeljima mjere pratiti aktivnosti u svrhu njezine uspješne provedbe.


Trenutačno je u sustavu stipendiranja 2 100 studenata - starih korisnika državne stipendije i 2 912 studenata - novih korisnika državne stipendije, što ukupno iznosi 5 012 redovitih studenata. Mjesečni je iznos potpore starim korisnicima državne stipendije u visini od 500,00, 700,00 i 800,00 kuna, a novim korisnicima državne stipendije u visini od 1.200,00 kuna sukladno novom Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju.

Mjera 10: Uspostava sustava za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja

a) definicija (opis) mjere:Donošenjem Pravilnika o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja bit će omogućena uspostava sustava za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja.b) aktivnosti mjere:1. donijeti Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja -

tijekom 2015.2. raspisati natječaje za izradu programa za vrednovanje znanja stečenog neformalnim i informalnim putem na temelju standarda kvalifikacija u Registru HKO-a - od 2016.3. započeti s provedbom vrednovanja i priznavanja neformalnog i informalnog učenja - od 2017.c) glavni cilj Omogućavanje priznavanja i vrednovanja neformalnog i informalnog učenja za stjecanje kvalifikacija koje će povećati zapošljivost.

17

d) posebni ciljevi Fleksibilizacija obrazovnog sustava, podizanje razine socijalne uključenosti za građane (sada učenike ili polaznike u obrazovanju odraslih), povećanje zapošljivosti.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOSb) sunositelji: MINPO, MRMS, MSPM, ASOO, AZOO, AZVO, obrazovne ustanove,

sindikati, komoreCiljne skupine/korisnici:

Radno aktivno stanovništvo koje formalnim priznavanjem već stečenih znanja i vještina mogu dulje ostati u svijetu rada ili ukoliko su nezaposleni, povećati svoju zapošljivost.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – MZOS - A 767028, kto 3241 (samo u dijelu koji je potreban za putne troškove članova Radne skupine za izradu Nacrta pravilnika o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja)b) ostali izvori: EU fondovi - provedba priznavanja i vrednovanja neformalnog i informalnog učenja.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka - donesen Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja,- izrađen program za vrednovanje znanja stečenog neformalnim i informalnim putem,- broj osoba kojima je uspješno okončan postupak priznavanja i vrednovanja neformalnog i informalnog učenja. - način praćenja provedbe- izvješća o izrađenim programima za vrednovanje znanja stečenog neformalnim i informalnim putem, - izvješća o broju osoba kojima je uspješno okončan postupak priznavanja i vrednovanja neformalnog i informalnog učenja.

Rokovi: - do kraja 2015. donijeti Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja- od 2016. raspisati natječaje za izradu programa za vrednovanje znanja stečenog

neformalnim i informalnim putem- od 2017. započeti s provedbom vrednovanja i priznavanja neformalnog i informalnog

učenjaOstale napomene:

Provedba ove mjere ovisi o uspostavi Registra HKO-a i standarda kvalifikacija i skupova ishoda učenja koji će biti upisani u Registar jer će priznavanje neformalnog i informalnog učenja biti moguće samo za standarde kvalifikacija i skupove ishoda učenja koji će se nalaziti u Registru HKO-a.

Glavna strateška aktivnost: 2.1.2. Poticanje inkluzivnog obrazovanja kroz uključivanje djece i učenika s teškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanjaUkupan broj osoba s invaliditetom u visokom obrazovanju iznimno je malen, a statistika o njima vodi se na različite načine na različitim visokim učilištima. Studenti koji su u sustavu susreću se s mnogobrojnim teškoćama koje im otežavaju studiranje jer sustav često ne može ispuniti njihove potrebe zbog različitih razloga, bilo socio-ekonomskih, infrastrukturnih ili sličnih, koji ponajviše ovise o dostupnom financiranju. Stoga je redovitim studentima s invaliditetom koji studiraju na visokoškolskim institucijama svake akademske godine osigurano ostvarivanje prava na potporu troškova prijevoza.

18

Mjera 1: Financiranje prijevoza redovitim studentima s invaliditetom pri uključivanju u sustav redovitog visokog obrazovanja

a) definicija (opis) mjereOsiguravanje financijskih sredstava za naknade prijevoza studenata s invaliditetom. Mjerom se pruža financijska potpora za prijevoz studentima s invaliditetom, čime se olakšava njihov pristup visokoškolskom obrazovanju. Imajući na umu da osobe s invaliditetom često imaju poteškoće u kretanju, ovaj oblik pomoći predstavlja direktan doprinos njihovom ravnopravnom uključivanju u društvo.

b) aktivnosti mjere- donošenje Pravilnika o potporama za troškove prijevoza studenata s invaliditetom - dodjela potpora za financiranje prijevoza studentima s invaliditetomc) glavni cilj Omogućiti dostupnost visokog obrazovanja studentima s invaliditetom. d) posebni ciljeviPovećati broj studenata koji pohađaju redovite studijske programe.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOSb) sunositelji: visoka učilišta

Ciljne skupine/korisnici:Redoviti studenti s invaliditetom sveučilišnih i stručnih studija i studenti s invaliditetom poslijediplomskih studija, koji nisu u mogućnosti samostalno se koristiti sredstvima javnoga gradskog prijevoza.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – MZOS

Glava 06, Aktivnost: A621058 Programi poboljšanja studentskog standarda, Konto: 3811- Ostale tekuće donacije - 63.000.000 kuna - za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu (Narodne novine, broj 152/13 i 39/14), Razdjel 080 MZOS

b) ostali izvori Način praćenja/pokazatelji učinka:

- pokazatelji učinka - broj realiziranih potpora studentima

- način praćenja provedbe - izvješća o korisnicima

Rokovi: do kraja 2015.,2016., 2017. godineOstale napomene

Trenutačno je u sustavu potpora za naknadu troškova prijevoza ukupno 101 korisnik. Mjesečni iznos potpore je 500,00 kuna.

Mjera 2: Sustavno osiguravanje financijske potpore učenicima s teškoćama u razvoju u srednjoškolskom obrazovanju

a) definicija (opis) mjereKontinuirano financiranje prijevoza te nastavnih sredstava i pomagala za školovanje učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolske programe, u svrhu osiguravanja dostupnosti obrazovanja za svakog učenika, ostvarivanja socijalne uključenost i djelovanja u korist učenika s teškoćama u razvoju, odnosno povećanja broja učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja. Učenici s teškoćama u razvoju pohađaju nastavu u posebnim srednjoškolskim ustanovama ili su integrirani u redovite razredne odjele ili nastavu pohađaju u redovitim školama u posebnim razrednim odjelima po prilagođenom nastavnom planu i programu.

19

b) aktivnosti mjere- financiranje prijevoza učenicima s teškoćama u razvoju i njihovim pratiteljima - financiranje posebnih nastavnih sredstava i pomagala za školovanje učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolske programe c) glavni cilj Omogućiti svakom učeniku s teškoćama u razvoju obrazovanje dostupnim i prohodnim te ostvariti uvjete za socijalno uključivanje. d) posebni ciljevi Povećati broj učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja i u društvo.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOSb) sunositelji: srednjoškolske ustanove u sustavu odgoja i obrazovanja, JLS, JP(R)S

(osnivači ustanova)Ciljne skupine/korisnici: Učenici s teškoćama u razvoju.Izvor financiranja/sufinanciranja:

a) Državni proračun: pozicija – MZOS - Aktivnost će se financirati kroz dosadašnje aktivnosti i aktivnosti JLS, JP(R)S - Aktivnost A 580004 - 990.000, 00 kn

b) ostali izvoriNačin praćenja/pokazatelji učinka:

- pokazatelji učinka - broj novih učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolske programe- način praćenja provedbe - praćenje broja korisnika i isplaćenih sredstava. - godišnja/polugodišnja izvješća o broju korisnika i utrošenih sredstava


Zbog povećanja broja učenika s teškoćama u razvoju u srednjoškolske programe sustavno se povećavaju troškovi za prijevoz i troškovi posebnih nastavnih sredstava i pomagala. U školskoj godini 2013./2014. sufinancirali su se troškovi prijevoza za 114 učenika i troškovi nastavnih sredstava i pomagala za 395 učenika s teškoćama u razvoju u ukupnom iznosu od 990.000,00 kuna

Mjera 3: Povećanje broja učenika s teškoćama u razvoju kojima se osigurava financijska potpora za osnovnoškolsko obrazovanje

a) definicija (opis) mjereU osnovnoškolskim programima se sukladno Odluci o kriterijima za financiranje povećanih troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala te sufinanciranje prehrane učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim programima za učenike s teškoćama u razvoju, osigurava financiranje prijevoza bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja. Uz to se financiraju i posebna nastavna sredstva i pomagala te sufinancira prehrana učenika. Učenici s teškoćama u razvoju pohađaju nastavu u posebnim osnovnoškolskim ustanovama ili su integrirani u redovite razredne odjele ili nastavu pohađaju u redovitim školama u posebnim razrednim odjelima po posebnom nastavnom planu i programu. b) aktivnosti mjere- financiranje prijevoza učenicima s teškoćama i njihovim pratiteljima - financiranje posebnih nastavnih sredstava i pomagala- financiranje prehrane učenika s teškoćama uključenih u osnovnoškolske programe

20

c) glavni cilj Omogućiti obrazovanje dostupnim svakom učeniku s teškoćama u razvoju, učiniti ga prohodnim, ostvariti socijalnu uključenost i djelovati u korist učenika s teškoćama u razvoju. d) posebni ciljevi Povećati broj učenika s teškoćama u razvoju uključenih u osnovnoškolski sustav odgoja i obrazovanja i društvo u cjelini.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOSb) sunositelji: osnovnoškolske ustanove u sustavu odgoja i obrazovanja, JLS, JP(R)S

(osnivači ustanova)Ciljne skupine/korisnici: Učenici osnovnih škola s teškoćama u razvoju.Izvor financiranja/sufinanciranja:

a) Državni proračun: pozicija – MZOS, A579003Aktivnost će se financirati kroz dosadašnje aktivnosti i JP(R)S.U školskoj godini 2013./2014. osigurano je 23.945.625,00 kuna za financiranje troškova prijevoza, prehranu te nabavu nastavnih sredstava i pomagala za 2 800 učenika s teškoćama.b) ostali izvori: proračuni JLS i JP(R)S i dr.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka:- broj učenika kojima je sufinanciran školski prijevoz- broj učenika kojima su sufinancirani troškovi prehrane- broj učenika kojima su osigurana sredstva za nastavu i pomagala

- način praćenja provedbe Izvješća o broju korisnika i isplaćenih sredstava.


Zbog povećanja broja učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolske programe sustavno se povećavaju troškovi za prijevoz, sufinanciranje prehrane i posebnih nastavnih pomagala. U školskoj godini 2012./2013. sufinanciraju se troškovi prijevoza, prehrane te nabavu nastavnih sredstava i pomagala za 2 631 učenika s teškoćama u razvoju.U školskoj godini 2013./2014. sufinanciraju se troškovi prijevoza, prehrane te nabavu nastavnih sredstava i pomagala za 2 800 učenika s teškoćama u razvoju.

Mjera 4: Povećanje udjela djece i učenika s teškoćama u razvoju uključenih u redoviti sustav odgoja i obrazovanja

a) definicija (opis) mjereUnaprjeđenjem i provedbom propisa koji definiraju sustav osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju, omogućiti primjereno i uspješno inkluzivno obrazovanje.Učenici s teškoćama u razvoju na temelju članka 65. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ostvaruju pravo na primjerene programe i primjerene oblike potpore školovanju. Primjereni programi i oblici školovanja te primjereni oblici potpore ostvaruju se kroz programsku i profesionalnu potporu te prostornu i pedagoško-didaktičku prilagodbu.b) aktivnosti mjereStvarati uvjete za uspješno inkuzivno obrazovanje osiguravanjem:

1. manjeg broja učenika u redovitom razrednom odjelu u koji se integriraju učenici s blažim teškoćama u razvoju,

2. većeg broja stručnih suradnika u ustanovama sustava odgoja i obrazovanja,

21

3. većeg broja posebnih razrednih odjela pri redovitim osnovnim školama,c) glavni ciljKontinuiranim stvaranjem uvjeta omogućiti povećanje broja djece i učenika s teškoćama u sustav odgoja i obrazovanja.d) posebni ciljevi Izraditi bazu podataka o učenicima s teškoćama u razvoju uključenim u sustav odgoja i obrazovanja te kontinuirano prikupljati podatke o broju učenika s teškoćama u razvoju i izdvojenim sredstvima za njihovo inkluzivno obrazovanje.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOSb) sunositelj: osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove u sustavu odgoja i

obrazovanja, JLS, JP(R)S (osnivači ustanova).Ciljne skupine/korisnici: Učenici s teškoćama u razvoju uključeni u osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove.Izvor financiranja/sufinanciranja:

a) Državni proračun: pozicija – MZOS - Aktivnost će se financirati kroz dosadašnje aktivnosti i JLS, JP(R)S

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka - broj razreda s manjim brojem učenika s uključenim učenicima s teškoćama u razvoju - broj novozaposlenih stručnih radnika - broj posebnih razrednih odjela- način praćenja provedbe Na temelju podataka iz e-Matice pripremat će se izvještaji o broju uključenih učenika, vrstama programa te će se prikupljanjem podataka utvrđivati broj zaposlenih djelatnika, broj učenika koji ostvaruju pravo na financiranje prilagođenog prijevoza.


U sustav osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja uključeno je 18 816 učenika s teškoćama. Njih 14 909 integrirano je u redovite razredne odjele te ostvaruju pravo na potpunu integraciju u osnovnim školama. U posebnim razrednim odjelima pri redovnim osnovnim školama uključeno je 1 653 učenika s teškoćama u razvoju, a u posebnim ustanovama 2 254 učenika s većim teškoćama u razvoju.

Mjera 5: Uvođenje sustava potpore pomoćnog odgojno-obrazovnog radnika (pomoćnici) tijekom predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja djece i učenika s teškoćama u razvoju

a) definicija (opis) mjereUključivanjem pomoćnika u neposredan rad s učenicima s teškoćama u razvoju omogućava se njihovo potpuno uključivanje u odgojno-obrazovni sustav. Učenici s teškoćama u razvoju na temelju utvrđenog psihofizičkog stanja i rješenja o primjerenom programu školovanja ureda državne uprave nadležnog za obrazovanje ostvaruju pravo na primjerene programe i primjerene oblike potpore njihovom školovanju. Primjereni programi i oblici školovanja, kao i primjereni oblici potpore ostvaruju se kroz programsku i profesionalnu potporu te prostornu i pedagoško-didaktičku prilagodbu. Profesionalnu potporu učenicima s teškoćama u razvoju u sustavu odgoja i obrazovanja, pored stručnih djelatnika predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih redovitih i posebnih ustanova, pružaju i stručnjaci različitih specijalnosti, savjetnici agencija i pomoćnici u nastavi.b) aktivnosti mjere- financiranje rada pomoćnika tijekom predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju

22

- financiranje edukacije pomoćnika putem projekata udruga/organizacija civilnog društva c) glavni cilj Omogućiti obrazovanje dostupnim svakom učeniku s teškoćama u razvoju, omogućiti im uvjete i podršku kroz horizontalnu i vertikalnu prohodnost tijekom školovanja, ostvariti socijalnu uključenost.d) posebni ciljevi Povećati broj djece/učenika s teškoćama u razvoju uključenih u sustav odgoja i obrazovanja i društvo u cjelini.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOSb) sunositelji: osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove u sustavu odgoja i

obrazovanja, JLS, JP(R)S (osnivači ustanova), OCD-i, AZOOCiljne skupine/korisnici:

učenici s teškoćama u razvoju uključeni u predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske programe u redovitim ili posebno odgojno-obrazovnim ustanovama

Izvor financiranja/sufinanciranja:Državni proračun: pozicija – MZOS - A 578041- Pomoćnici u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju - 10.903.489,00 kn.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelj učinka- broj uključenih pomoćnika u nastavi- način praćenja provedbe- dostavljanje izvješća prijavitelja projekta

Rokovi: do kraja 2014., 2015., 2016. godine

Glavna strateška aktivnost: 2.1.3. Unaprjeđenje kvalitete obrazovanja na svim razinamaRazvijanjem i provođenjem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i uspostavom Registra HKO-a, povećanjem broja izrađenih i usvojenih novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja, uspostavom sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja, unaprijedit će se kvaliteta obrazovanja.

Mjera 1: Donošenje novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja i potrebama tržišta rada

a) definicija (opis) mjereDonošenjem novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja i usklađenih s potrebama tržišta rada i traženih kvalifikacija, obrazovni će sustav u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja odgovoriti na potrebe gospodarstva i potrebe društva. b) aktivnosti mjere- provesti evaluaciju eksperimentalnih strukovnih kurikuluma po školama - tijekom 2014. godine- nastaviti razvoj novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja i potrebama tržišta radac) glavni cilj Stvaranje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, osiguranje veće zapošljivosti.d) posebni ciljevi Fleksibilizacija obrazovnog sustava, sinergija strukovnog obrazovanja i potreba gospodarstva i društva, podizanje razine socijalne uključenosti za građane.

Nositelji/sunositelji:nositelj mjere: MZOS

23

sunositelji: ASOO, MINPO, MRMS, HZZO, srednje strukovne škole, ustanove za obrazovanje odraslih, sindikati, komore

Ciljne skupine/korisnici:polaznici strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; radno aktivno stanovništvo koje stjecanjem novih znanja i vještina osigurati kompetencije za ostanak u svijetu rada ili za zapošljavanje.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – MZOS - A580050 - 1.003.502,00 kn samo u dijelu koji je potreban kao eventualna participacija – ovisno o glavnom izvoru financiranjab) ostali izvori: EU fondovi - glavni izvor financiranja

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka- broj izrađenih i usvojenih strukovnih kurikuluma- način praćenja provedbe - praćenje broja predloženih i donesenih strukovnih kurikuluma te njihova implementacija u obrazovanje i osposobljavanje

Rokovi: do kraja 2016. godineOstale napomene: U školskoj godini 2013./2014. eksperimentalno se izvodi 25 strukovnih kurikuluma u 54 srednjih škola.Mjera 2: Provedba HKO-a

a) definicija (opis) mjere Dovršetak zakonodavnog okvira za provedbu i početak provedbe HKO-a. b) aktivnosti mjere- donošenje Pravilnika o Registru HKO-a; - osnivanje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala; - uspostava Sektorskih vijeća (25Sektorskih vijeća do kraja 2015.);- uspostava Registra HKO-a.c) glavni ciljPodizanje kvalitete, relevantnosti, učinkovitosti i transparentnosti obrazovnog sustava.d) posebni ciljevi Fleksibilizacija obrazovnog sustava, prijelaz s koncepta znanja na koncept ishoda učenja, sinergija obrazovanja i gospodarstva, podizanje razine socijalne uključenosti za građane.

Nositelji/sunositelji:nositelj mjere: MZOSsunositelji: MRMS, MINPO, MSPM, MRRFEU, ASOO, AZOO, AZVO, NCVVO, obrazovne ustanove, sindikati, komore, poslodavci

Ciljne skupine/korisnici: učenici, studenti, radno aktivno stanovništvoIzvor financiranja/sufinanciranja:

a) Državni proračun: pozicija – MZOS - samo u dijelu koji je potreban kao eventualna participacija – ovisno o glavnom izvoru financiranjab) ostali izvori: EU fondovi

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka

donesen pravilnik, uspostavljen registar HKO-a, broj osnovanih sektorskih vijeća, broj standarda zanimanja i standarda kvalifikacija upisanih u Registar HKO-a.

- način praćenja provedbe Izvješća o uspostavljenim obrazovanim programima usklađenima sa standardima kvalifikacija iz Registra HKO-a.

Rokovi: do kraja 2014., 2015., 2016.

24

Ostale napomene:HKO je reformski instrument uređenja sustava kvalifikacija u RH i od općeg je društvenog interesa jer usklađuje obrazovni sustav s potrebama gospodarstva, pojedinca i društva sa ciljem povećanja mobilnosti i većeg obuhvata cjeloživotnog učenja.

Glavna strateška aktivnost: 2.1.4. Poticanje cjeloživotnog učenja i povećanje broja odraslih osoba uključenih u programe obrazovanjaPoticanje cjeloživotnog učenja i povećanje broja polaznika osigurat će se donošenjem novih programa obrazovanja odraslih s većom razinom kvalitete izradbe, ali i većom participacijom polaznika kroz aktivnosti ERASMUS+ programa.

Mjera 1: Standardizacija i povećanje kvalitete programa obrazovanja odraslih uključujući provedbu HKO-a

a) definicija (opis) mjereU sustavu obrazovanja odraslih postoji cijeli niz različitih programa obrazovanja za iste kvalifikacije ili djelomične kvalifikacije te za osposobljavanja koje je nužno uskladiti sa zahtjevima HKO-a. b) aktivnosti mjereDonošenje programa obrazovanja odraslih sukladno dinamici provedbe HKO-a.c) glavni cilj Jasno definiranim ishodima učenja koje polaznik stječe završetkom odgovarajućeg programa obrazovanja stvoriti priliku za bolju zapošljivost i uključenost u društvo.d) posebni ciljeviprovedba HKO-a.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOSb) sunositelji: ASOO

Ciljne skupine/korisnici:polaznici programa obrazovanja odraslih.

Izvor financiranja/sufinanciranja: Mjera ne zahtjeva dodatne financijske troškove. Način praćenja/pokazatelji učinka:

a) pokazatelji učinka- broj programa usklađenih s odrednicama HKO-ab) način praćenja provedbe - izvješća.

Rokovi: do kraja 2014., 2015., 2016. godineMjera 2: Povećanje udjela polaznika uključenih u programe za stjecanje strukovnih kvalifikacija u sustavu srednjeg obrazovanja i u programe „ERASMUS+“

a) definicija (opis) mjerePovećati broj strukovnih škola u programu ERASMUS+.b) aktivnosti mjere- informiranje i poticanje strukovnih škola za uključivanje u ERASMUS+ c) glavni cilj Povećati mobilnost polaznika radi stjecanja novih znanja i vještina.d) posebni ciljeviRazmjena iskustva europskih obrazovnih sustava.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOS b) sunositelji: Agencija za mobilnost i programe EU, strukovne škole

Ciljne skupine/korisnici:

25

Polaznici programa, učenici nastavnici i stručni suradnici. Izvor financiranja/sufinanciranja:

Mjera će se provoditi kroz predviđene aktivnosti i financiranje Agencija za mobilnost i programe EU.

Način praćenja/pokazatelji učinka:a) pokazatelji učinka:- broj polaznika programab) način praćenja provedbe - izvješća

Rokovi: do kraja 2014., 2015., 2016.

Glavna strateška aktivnost: 2.1.5. Obrazovanje o ljudskim pravimaOpći je cilj građanskog odgoja i obrazovanja razvoj građanskih kompetencija koje obuhvaćaju poseban skup znanja, vještina, stajališta, vrijednosti i ponašanja, koji pojedincu osiguravaju uspješno ispunjavanje njegove ustavnopravno priznate uloge subjekta odlučivanja u demokratskom društvu.

Mjera 1: Uvođenje građanskog odgoja a) definicija (opis) mjere

Jedan od načina sprečavanja socijalne isključenosti je osvješćivanje društva o pravima i dužnostima građana. U tome smislu je uključivanje obrazovanja o ljudskim pravima u nastavne planove i programe od neizmjerne važnosti, pri čemu je osobito važno naglasiti teme kojima će biti cilj prevladavanje predrasuda i diskriminacije prema socijalno osjetljivim skupinama, kao što su sve vrste manjina, prevencija nasilja i promocija interkulturnih aktivnosti.b) aktivnosti mjere- Građanski odgoj i obrazovanje provodit će se od školske godine 2014./2015. obvezno međupredmetno u svim razredima osnovne i srednje škole.- Uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao posebno obvezanog predmeta u 8. razred osnovne škole te u 1. i 2. razred srednje škole, školske godine 2015./2016., odnosno kad se stvore sve pravne i kurikularne pretpostavke.- Građanski odgoj i obrazovanje eksperimentalno se planira se provoditi u školama koje pokažu interes, kao izborni predmet i kao fakultativni predmet.c) glavni cilj Razvoj i unapređivanje građanskih kompetencija učenika osnovnih i srednjih škola.d) posebni ciljeviSustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MZOSb) sunositelji: AZOO, OCD, akademska zajednica, škole

Ciljne skupine/korisnici:Učenici osnovnih i srednjih škola.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – MZOS, A 577004 - 75.000,00 knb) Europski fondovi – u skladu s uvjetima natječaja

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka - broj učenika uključenih u nastavu građanskog odgoja- način praćenja provedbe:

26

Administrativno praćenje u suradnji s AZOO-om, civilnim sektorom i akademskom zajednicom

Rokovi: do kraja 2014., 2015., 2016. godine.

2.2. Strateško područje: Zapošljavanje i pristup zapošljavanjuNositelj strateškog područja: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Glavna strateška aktivnost:2.2.1. Korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja i omogućavanje stručnog osposobljavanja U uvjetima porasta broja nezaposlenih osoba i sve većeg nesrazmjera ponude i potražnje na tržištu rada, osobito su ugrožene skupine nezaposlenih osoba koje su i inače teže zapošljive što zbog svoje dobi, što zbog dugotrajne nezaposlenosti i razine obrazovanja. Osobito je važno usmjeriti ciljeve aktivne politike zapošljavanja poticanju zapošljavanja, samozapošljavanja i obrazovanja tih skupina nezaposlenih osoba te kreirati konkretne mjere koje će utjecati na povećanje njihove stope zapošljavanja i zapošljivosti, kao i mjera koje će utjecati na očuvanje zaposlenosti osoba koje bi, ulaskom u evidenciju nezaposlenih, mogle ući u dugotrajnu nezaposlenost.

Mjera 1: Povećanje stope zaposlenosti i poticanje zapošljivostia) definicija (opis) mjerePoticanje uključenosti, obrazovanja i zapošljavanja nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada. b) aktivnosti mjere 1.dodjela potpora za zapošljavanje i usavršavanje, obrazovanje, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, 2. poticanje samozapošljavanja,3. očuvanje radnih mjesta i zadržavanje u zaposlenosti4. direktno stvaranje radnih mjesta provedbom programa javnih radova.c) glavni ciljPovećana stopa zaposlenosti te razvoj ključnih kompetencija i transverzalnih/ prenosivih kompetencija kod nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada.d) posebni ciljeviPovećanje zapošljivosti kod nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Očuvanje radnih mjesta zaposlenih osoba te sprečavanje ulaska osoba u dugotrajnu nezaposlenost

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MRMSb) sunositelji: HZZ, JP(R)S te socijalni partneri

Ciljne skupine/korisnici:- nezaposlene osobe koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada (dugotrajno nezaposlene osobe, mlade osobe bez radnog iskustva, osobe starije životne dobi, osobe niže razine obrazovanja, osobe s invaliditetom, posebne skupine nezaposlenih).Izvor financiranja/sufinanciranja:

a) Državni proračun: pozicija U 2014. godini ukupna su sredstva u Državnom proračunu na pozicijama:- A689023 - Aktivna politika zapošljavanja: osigurano 502.760.000,00 kn- A689016 - Profesionalno usmjeravanje i informiranje i zadržavanje postojeće

27

zaposlenosti: 1.400.000,00 kn za stavku profesionalnog usmjeravanja, informiranja i zadržavanja postojeće zaposlenosti

- A822027 - Akcijski plan desetljeća za uključivanje Roma 8.496.000,00 kn b) ostali izvori ESF - Na aktivnosti T813033-OP Razvoj ljudskih potencijala trenutno je osigurano 71.791.000,00 kn IPA - Na aktivnosti T813033-OP Razvoj ljudskih potencijala trenutno je osigurano 12.000.000,00 knESF 2014-2020

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka 1. broj korisnika potpora za zapošljavanje i usavršavanje, obrazovanja i stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa nezaposlenih osoba kojima prijeti isključenost s tržišta rada,2. broj korisnika poticaja za samozapošljavanje,3. broj sudionika u programu javnih radova i broj očuvanih radnih mjesta,4. broj i udio nezaposlenih i zaposlenih osoba s invaliditetom u evidenciji HZZ-a.- način praćenja provedbeRedovita godišnja izvješća o stanju zapošljavanja.

Rokovi: do kraja 2014., 2015. i 2016. godineOstale napomene: Mjera je nastavak aktivnosti iz prethodnog razdoblja, te će se provoditi sukladno Smjernicama za provedbu aktivne politike zapošljavanja u 2014. godini. U skladu je i s mjerama iz Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007.-2015.

Glavna strateška aktivnost:2.2.2. Osiguravanje pravne i socijalne sigurnosti radnikaKako bi se umanjile posljedice nezaposlenosti, posebno uslijed gubitka posla, nužno je osigurati novčanu naknadu za nezaposlene. Pravo na naknadu primjenjuje se za slučaj nezaposlenosti kako za radnike u radnom odnosu tako i za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost.Također, zbog složenosti, formalnosti i dugotrajnosti stečajnog postupka, potrebno je u jednom dijelu zaštiti radnička potraživanja nastala temeljem radnog odnosa i osigurati njihovu isplatu odmah po utvrđenju, neovisno od pravomoćnosti rješenja u stečajnom postupku.

Mjera 1: Osiguravanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti radnicima koji su bili u radnom odnosu i osobama koje su prestale obavljati samostalnu djelatnost

a) definicija (opis) mjereOsiguravanje prava na novčanu naknadu nezaposlenim osobama koji su bili u radnom odnosu te nezaposlenim osobama po prestanku obavljanja samostalne djelatnosti b) aktivnosti mjere 1. Provođenje upravnog postupka pokrenutog zahtjevom nezaposlene osobe2. Pravodobno donošenje rješenja c) glavni ciljOsigurati pravo na novčanu naknadu nezaposlenim osobama kako po prestanku radnog odnosa, tako i po prestanku obavljanja samostalne djelatnosti d) posebni ciljevi

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere – MRMSb) sunositelji: (svi dionici koji sudjeluju u provedbi) – HZZ

Ciljne skupine/korisnici:- nezaposlene osobe po prestanku radnog odnosa, odnosno samostalne djelatnosti

28

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – iznos (po godinama)Sredstva za isplatu na ime prava s osnova nezaposlenosti, što uključuje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, osigurana su za 2014. godinu u Državnom proračunu u iznosu od 1.532.872.491,00 kuna (A689014). U proceduri je prijedlog rebalansa proračuna u iznosu od 1.563.690.491,00 kuna. Za 2015. godinu planirano je 1.560.318.670,00 kuna (radi se o prijedlogu o kojem će odlučivati Vlada i Sabor Republike Hrvatske).

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka - broj podnesenih i broj riješenih zahtjeva za novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti- način praćenja provedbe- broj rješenja donesenih u zakonskom roku u odnosu na ukupni broj izdanih rješenja

Rokovi: do kraja 2014., 2015. i 2016. godine Ostale napomene:Do 31.12.2013. godine ostvarivanje prava na novčanu naknadu bilo je predviđeno samo za radnike iz radnog odnosa. Izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti isto pravo je predviđeno i za osobe koje su obavljale samostalnu djelatnost. Mjera 2: Osiguravanje prava u slučaju stečaja poslodavca

a) definicija (opis) mjerePružanje socijalne zaštite radnicima nad čijim je poslodavcem otvoren stečajni postupak na način da se istima osigurava dio njihova potraživanja po osnovi plaće i dr. davanja po osnovi rada.b) aktivnosti mjere1. Utvrditi uvjete za ostvarivanje prava radnika u slučaju stečaja poslodavca2. Pravodobno donijeti upravno rješenje o osiguranim pravima radnika3. Pravodobno izvršiti isplatu osiguranih prava radnika4. Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca (AORPS) preuzima funkciju stečajnog vjerovnika u stečajnom postupku za isplaćena potraživanja radnicima.c) glavni ciljZaštititi radnička potraživanja u slučaju stečaja poslodavca na društveno prihvatljivoj razini d) posebni ciljeviSmanjiti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti radnika nad čijim je poslodavcem otvoren stečajni postupak.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MRMSb) sunositelji: AORPS, JLS, JP(R)S te socijalni partneri

Ciljne skupine/korisnici:- radnici poslodavca nad kojima je otvoren stečajni postupak i kojima nisu isplaćena materijalna prava na osnovi rada.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija: MRMS - A837002 Osiguranje potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca u iznosu od 103.550.000,00 kuna za 2014. godinub) ostali izvori: - povrat sredstava iz stečajne mase, temeljem isplata izvršenih u tekućoj godini.


29

Broj radnika kojima je izvršena isplata osiguranih potraživanja na temelju konačnih i izvršnih rješenja AORPS-a; udio isplata izvršenih u zakonskom roku, u ukupnom broju izvršenih isplata

- način praćenja provedbeTemeljem izvješća AORPS-a u slučaju stečaja poslodavca

Rokovi: do kraja 2014., 2015. i 2016. godineOstale napomene: Mjera se uz određene modifikacije provodi od 2003. godine.

Glavna strateška aktivnost:2.2.3. Poticanje poduzetništva, samozapošljavanja i razvoj socijalnog poduzetništvaU svrhu poticanja samozapošljavanja nezaposlenih osoba, HZZ dodjeljuje potpore za samozapošljavanje osobama koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih te imaju razrađenu ideju za samozapošljavanje. Nezaposlene osobe koje imaju poduzetničku ideju često imaju nedostatak ne samo financijskih sredstava nego i motivacije i vještina za razradu vlastite, održive poduzetničke ideje. Iz tog razloga Zavod provodi informiranje i savjetovanje o samozapošljavanju te savjetnici za samozapošljavanje pomažu nezaposlenim osobama razraditi održivu poduzetničku ideju.

Mjera 1: Poticanje samozapošljavanjaa) definicija (opis) mjerePoticanje samozapošljavanja kroz mjere za nezaposlene osobe prijavljene na HZZ.b) aktivnosti mjerePružati stručnu pomoć i podršku osobama koje se odlučuju na samozapošljavanje te dodjeljivati potporu za samozapošljavanje. c) glavni ciljPovećanje stope zaposlenosti te poticanje poduzetništva.d) posebni ciljeviUnaprjeđenje poduzetničkih vještina nezaposlenih osoba.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MRMS b) sunositelji: HZZ, JLS, JP(R)S te socijalni partneri

Ciljne skupine/korisnici:– nezaposlene osobe s održivom poduzetničkom idejom

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija U 2014. godini na poziciji Aktivne politike zapošljavanja (A689023) planirane u ukupnom iznosu od 502.760.000 kn osigurana su i sredstva za potpore za samozapošljavanje.b)ostali izvori: ESFNa aktivnosti T813033 - OP Razvoj ljudskih potencijala trenutačno je osigurano 71.791.000,00 kn.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka - broj korisnika potpore za samozapošljavanje

- način praćenja provedbe Izvješća.

Rokovi: do kraja 2014., 2015. i 2016. godine Ostale napomene:Mjera se nastavlja provoditi sukladno Smjernicama za provedbu aktivne politike zapošljavanja u 2014. godini.

30

Glavna strateška aktivnost: 2.2.4. Provedba i razvoj Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja Otežan pristup tržištu rada teže zapošljivih i socijalno najranjivijih društvenih skupina, u koje se ubrajaju hrvatski branitelji, djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja koja ulaze u svijet rada te mladi bez radnog iskustva potencijalno mogu predstavljati dugotrajno nezapošljivu skupinu.

Mjera 1: Mjera poticanja obrazovanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja

a) definicija (opis) mjerePoticanjem na podizanje razine obrazovanja i promjenom zanimanja želi se utjecati na poboljšanje kvalifikacijske strukture nezaposlenih osoba te tako olakšati pristup tržištu rada i utjecati na povećanje njihove zapošljivosti. Ova mjera omogućuje osobama iz ciljne skupine da kroz programe obrazovanja usklade svoje kompetencije s promjenama na tržištu rada, što utječe na smanjivanje rizika od socijalne isključenosti. b) aktivnosti mjere

1. Priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva osoba iz ciljne skupine za korištenje mjere - II kvartal 2014., I. kvartal 2015., II. kvartal 2016.,

2. Pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovano stručno povjerenstvo pri nadležnom Ministarstvu - II. kvartal 2014., I.-II. kvartal 2015., II.-III. kvartal 2016.,

3. Sklapanje ugovora o korištenju mjere - III i IV. kvartal 2014., II. i III. kvartal 2015., III. i IV. kvartal 2016. godine,

4. Kontrola izvršavanja ugovornih obveza - I., II., III. i IV. kvartal 2015., I., II, III. i IV. kvartal 2016. godine.

c) glavni ciljDoprinijeti povećanju pružanja podrške u integraciji osoba iz ciljne skupine na tržište rada korištenjem obrazovnih programa za stjecanje prvog zanimanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije i stjecanja dodatnih znanja i vještina, te time utjecati na stvaranje uvjeta za što uspješnije potpuno uključivanje u društvo hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.d) posebni ciljeviUnaprijediti kompetencije nezaposlenim hrvatskim braniteljima i nezaposlenoj djeci smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata radi olakšavanja pristupa tržištu rada.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MBb) sunositelji: MZOS, HZZ i ASOO

Ciljne skupine/korisnici:- nezaposleni hrvatski branitelji i nezaposlena djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija- Razdjel 041 – MB, aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, Račun 3721 - 2014. godina - 900.000,00 kuna.b)ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni)- broj korisnika mjere- udio korisnika mjere koji su preuzeli ugovorne obveze u odnosu na broj odobrenih zahtjeva.

31

- način praćenja provedbePraćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere, uvid u dostupne podatke nadležnih institucija.

Rokovi: Priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva osoba iz ciljne skupine za

korištenje mjere - II kvartal 2014., I. kvartal 2015., II. kvartal 2016., Pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima

nadležnih institucija kroz osnovano stručno povjerenstvo pri nadležnom Ministarstvu- II. kvartal 2014., I.- II. kvartal 2015., II-III. kvartal 2016.,

Sklapanje ugovora o korištenju mjere - III i IV. kvartal 2014., II. i III. kvartal 2015., III. i IV. kvartal 2016. godine,

Kontrola izvršavanja ugovornih obveza - I., II., III. i IV. kvartal 2015., I., II, III. i IV. kvartal 2016. godine.

Ostale napomene:Ova mjera je, uz određene izmjene, nastavak provedbe Mjere stručnog osposobljavanja iz prethodnih programa namijenjenih stručnom osposobljavanju i zapošljavanju osoba iz ciljne skupine.

Mjera 2: Mjera samozapošljavanjaa) definicija (opis) mjereOsobe iz ciljne skupine koje pokreću vlastitu samostalnu djelatnost (obrt, trgovačko društvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) te ispunjavaju propisane uvjete mogu koristiti potporu u iznosu 40.000,00 kuna za pokretanje svoje djelatnosti.b) aktivnosti mjere

a. Priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva osoba iz ciljne skupine za korištenje mjere – II. i III. kvartal 2014., I. i II. kvartal 2015., II. i III. kvartal 2016.,

b. Pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovano stručno povjerenstvo pri nadležnom Ministarstvu- III i IV. kvartal 2014., II. i III. kvartal 2015., III.-IV. kvartal 2016.,

c. Sklapanje ugovora o korištenju mjere- III i IV. kvartal 2014., II., III. i IV. kvartal 2015., III. i IV. kvartal 2016. godine,

d. Kontrola izvršavanja ugovornih obveza- III. i IV. kvartal 2014., I., II., III. i IV. kvartal 2015., I., II., III. i IV. kvartal 2016. godine.

c) glavni ciljDoprinijeti povećanju pružanja podrške u integraciji osoba iz ciljne skupine na tržište rada povećanjem njihove zapošljivosti kroz dodjelu potpore za samozapošljavanje, te time utjecati na stvaranje uvjeta za što uspješnije potpuno uključivanje u društvo hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.d) posebni ciljeviPoboljšati pristup tržištu rada nezaposlenim hrvatskim braniteljima i nezaposlenoj djeci smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata poticanjem na poduzetništvo.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MBb) sunositelji: MRMS, MPS, HZZ, HUP, HOK.


Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija -

32

Razdjel 041 – MB, aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, Račun 3721- 2014. godina – 5.300.000,00 kuna.b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka - broj korisnika mjere- udio korisnika mjere koji su preuzeli ugovorne obveze za korištenje mjere u odnosu na broj odobrenih zahtjeva.- način praćenja provedbePraćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere, obilazak korisnika na terenu, uvid u dostupne podatke nadležnih institucija.


korištenje mjere – II. i III. kvartal 2014., I. i II. kvartal 2015., II. i III. kvartal 2016., Pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima

nadležnih institucija kroz osnovano stručno povjerenstvo pri nadležnom Ministarstvu- III i IV. kvartal 2014., II. i III. kvartal 2015., III.-IV. kvartal 2016.,

Sklapanje ugovora o korištenju mjere- III i IV. kvartal 2014., II., III. i IV. kvartal 2015., III. i IV. kvartal 2016. godine,

Kontrola izvršavanja ugovornih obveza- III. i IV. kvartal 2014., I., II., III. i IV. kvartal 2015., I., II., III. i IV. kvartal 2016. godine.

Ostale napomene:Ova mjera je, uz određene izmjene, nastavak provedbe Mjere samozapošljavanja iz prethodnih programa namijenjenih stručnom osposobljavanju i zapošljavanju osoba iz ciljne skupine.

Mjera 3: Mjera potpore za proširenje postojeće djelatnostia) definicija (opis) mjere

Mjera je namijenjena poslodavcima koji uspješno posluju te namjeravaju proširiti postojeću djelatnost zapošljavanjem osoba iz ciljne skupine, pri čemu potpora iznosi 45.000,00 kuna po zaposlenoj osobi, a MB može dodijeliti potporu za zapošljavanje najviše tri osobe. Ovisno o broju osoba iz ciljne skupine koje će poslodavac zaposliti potpora iznosi od 45.000,00 kuna za zapošljavanje jedne osobe do najviše 135.000,00 kuna za zapošljavanje tri osobe.

b) aktivnosti mjere1. Priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva osoba iz ciljne skupine za

korištenje mjere – II. i III. kvartal 2014., I. i II. kvartal 2015., II. i III. kvartal 2016.,

2. Pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovano stručno povjerenstvo pri nadležnom Ministarstvu- III i IV. kvartal 2014., II. i III. kvartal 2015., III.-IV. kvartal 2016.,

3. Sklapanje ugovora o korištenju mjere- III i IV. kvartal 2014., II., III. i IV. kvartal 2015., III. i IV. kvartal 2016. godine,

4. Kontrola izvršavanja ugovornih obveza- III. i IV. kvartal 2014., I., II., III. i IV. kvartal 2015., I., II., III. i IV. kvartal 2016. godine.

c) glavni ciljZapošljavanje osoba iz ciljne skupine kod poslodavca, te stvaranje uvjeta za njihovo što uspješnije uključivanje u društvo

d) posebni ciljeviPoboljšati pristup tržištu rada nezaposlenim hrvatskim braniteljima i nezaposlenoj djeci smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te povećati konkurentnost osoba iz ciljne skupine na tržištu rada.

Nositelji/sunositelji:

33

a) nositelj mjere: MBb) sunositelji:(svi dionici koji sudjeluju u provedbi): MRMS, MPS, HZZ, HUP I HOK.

Ciljne skupine/korisnici:- nezaposleni hrvatski branitelji i nezaposlena djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja. Iznimno, korisnici mogu biti nezaposlena djeca HRVI-a ili nezaposlena djeca dragovoljaca iz Domovinskog rata.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – iznos:Razdjel 041 – MB, aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, Račun 3721 - 2014. godina – 2.150.000,00 kuna.b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka Broj zaposlenih osoba iz ciljne skupine - način praćenja provedbePraćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere, obilazak korisnika na terenu, uvid u dostupne podatke nadležnih institucija.


korištenje mjere – II. i III. kvartal 2014., I. i II. kvartal 2015., II. i III. kvartal 2016., Pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima


Sklapanje ugovora o korištenju mjere- III i IV. kvartal 2014., II., III. i IV. kvartal 2015., III. i IV. kvartal 2016. godine,


Ostale napomene: Ova mjera je nastavak provedbe Mjere potpore za proširenje postojeće djelatnosti iz prethodnih programa namijenjenih stručnom osposobljavanju i zapošljavanju osoba iz ciljne skupine.Mjera 4: Mjera potpore radu zadruga hrvatskih branitelja

a) definicija (opis) mjereRegistriranim zadrugama hrvatskih branitelja koje kvalitetnim poslovnim planom i brojem zadrugara s utvrđenim statusom osoba iz ciljne skupine ispunjavaju postavljene kriterije odobriti korištenje novčane potpore u iznosu 150.000,00 kuna, kako bi njeni članovi kroz rad u zadruzi mogli organizirano obavljati svoje djelatnosti.b) aktivnosti mjere

a. Priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva osoba iz ciljne skupine za korištenje mjere – II. i III. kvartal 2014., II. i III. kvartal 2015., II. i III. kvartal 2016.,

b. Pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovano stručno povjerenstvo pri nadležnom Ministarstvu- III i IV. kvartal 2014., II. i III. kvartal 2015., III.-IV. kvartal 2016.,

c. Sklapanje ugovora o korištenju mjere- III i IV. kvartal 2014., III. i IV. kvartal 2015., III. i IV. kvartal 2016. godine,

d. Kontrola izvršavanja ugovornih obveza- III. i IV. kvartal 2014., I., II., III. i IV. kvartal 2015., I., II., III. i IV. kvartal 2016. godine.

c) glavni ciljDoprinijeti integraciji osoba iz ciljne skupine na tržište rada kroz udruživanje u

34

zadruge, te time utjecati na stvaranje uvjeta za što uspješnije potpuno uključivanje u društvo d) posebni ciljeviOlakšati proces socijalnog uključivanja kroz poboljšanje pristupa tržištu rada i poticanje na socijalno poduzetništvo

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere - MBb) sunositelji: MINPO, MPS, MRMS, HZZ i Referalni centri za zadruge hrvatskih branitelja.


Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – iznos (po godinama)Razdjel 041 – MB, aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, račun 3811- 2014. godina – 1.500.000,00 kuna.b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka Broj osoba iz ciljne skupine uključenih u rad zadruga.Udio korisnika mjere koji su preuzeli ugovorne obveze za korištenje mjere u odnosu na broj odobrenih zahtjeva.- način praćenja provedbePraćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere, redoviti obilazak korisnika na terenu i uvid u dostupne podatke nadležnih institucija.


korištenje mjere – II. i III. kvartal 2014., II. i III. kvartal 2015., II. i III. kvartal 2016., Pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima


Sklapanje ugovora o korištenju mjere- III i IV. kvartal 2014., III. i IV. kvartal 2015., III. i IV. kvartal 2016. godine,


Ostale napomene:Ova mjera je nastavak provedbe Mjere potpore radu zadruga iz prethodnih programa namijenjenih stručnom osposobljavanju i zapošljavanju osoba iz ciljne skupine.MB će u svrhu razvoja i jačanja poslovanja zadruga hrvatskih branitelja te povećanja broja članova i zaposlenih osoba iz ciljne skupine u zadrugama hrvatskih branitelja surađivati i s drugim institucijama (npr. MZOP i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na realizaciji projekata zadruga hrvatskih branitelja usmjerenih području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, a koji se odnose na održivi razvoj, MINT u području razvoja socijalnog turizma i dr.).

Mjera 5: Mjera sufinanciranja projekata zadruga hrvatskih branitelja ugovorenih u okviru programa Europske unije

a) definicija (opis) mjereMjera omogućava sufinanciranje projekta zadruga hrvatskih branitelja ugovorenih u okviru programa EU, a predviđene za financiranje sredstvima iz pretpristupnih i

35

drugih EU fondova, pri čemu zadruga za prijavljeni projekt može ostvariti iznos potpore do najviše 100.000,00 kuna..b) aktivnosti mjerePriprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva za korištenje mjere – III. kvartal 2014., I. kvartal 2015., II. kvartal 2016.,

1. Pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovano stručno povjerenstvo pri nadležnom Ministarstvu- III i IV. kvartal 2014., II., III. i IV. kvartal 2015., II., III. i IV. kvartal 2016.,

2. Sklapanje ugovora o korištenju mjere- III i IV. kvartal 2014., III. i IV. kvartal 2015., III. i IV. kvartal 2016. godine,

3. Kontrola izvršavanja ugovornih obveza- I., II., III. i IV. kvartal 2015., I., II., III. i IV. kvartal 2016. godine.

c) glavni ciljUnaprijediti pružanje podrške u integraciji osoba iz ciljne skupine na tržište rada kroz poticanje na korištenje sredstava iz EU fondova za projekte koji će doprinijeti zapošljavanju i stvaranju uvjeta za socijalno uključivanje osoba iz ciljne skupine.d) posebni ciljeviOlakšati proces socijalnog uključivanja nezaposlenim hrvatskim braniteljima i nezaposlenoj djeci smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kroz poboljšanje pristupa tržištu rada.

Nositelji/sunositelji: a) nositelj mjere: MBb) sunositelji:(svi dionici koji sudjeluju u provedbi: MINPO, MPS, MRMS, HZZ,

MRRFEU i Referalni centri za zadruge hrvatskih branitelja.Ciljne skupine/korisnici:

- nezaposleni hrvatski branitelji i nezaposlena djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – iznos (po godinama)Razdjel 041 – Ministarstvo branitelja, aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, Račun 3811- 2014. godina – 1.500.000,00 kuna.b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka broj zadruga korisnica mjere- način praćenja provedbePraćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere, redoviti obilazak korisnika na terenu i uvid u dostupne podatke nadležnih institucija.

Rokovi: Priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva za korištenje mjere – III.

kvartal 2014., I. kvartal 2015., II. kvartal 2016., Pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima

nadležnih institucija kroz osnovano stručno povjerenstvo pri nadležnom Ministarstvu- III i IV. kvartal 2014., II., III. i IV. kvartal 2015., II., III. i IV. kvartal 2016.,

Sklapanje ugovora o korištenju mjere- III i IV. kvartal 2014., III. i IV. kvartal 2015., III. i IV. kvartal 2016. godine,

Kontrola izvršavanja ugovornih obveza- I., II., III. i IV. kvartal 2015., I., II., III. i IV. kvartal 2016. godine.

Ostale napomene:Sredstva za sufinanciranje projekata kroz ovu mjeru moguće je odobriti zadrugama hrvatskih branitelja isključivo za projekte koji su prijavljeni i odobreni kroz navedene

36

programe/natječaje, te po dostavljanju dokaza iz kojih je razvidno da su isti odobreni, odnosno ugovoreni od strane nadležnog tijela.Ova mjera je nova i sastavni je dio provedbe Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja za razdoblje 2014.-2017. godine.

Glavna strateška aktivnost: 2.2.5. Praćenje provedbe zapošljavanja osoba koje imaju prednost pri zapošljavanju sukladno posebnim zakonimaSukladno članku 50.a Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, brojevi 92/05, 107/07 i 27/08, 49/11, 150/11, 34/12, 37/13 i 38/13), kandidat koji ima pravo prednosti kod prijma u državnu službu dužan je u prijavi pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. Posebni propisi kojima je regulirano pravo prednosti kod zapošljavanja u državnoj službi su Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.Kako bi se osigurala provedba navedenih propisa, a time i olakšao pristup zapošljavanju u državnoj službi posebno ranjivim skupinama, neophodan je nadzor nad provedbom navedenih zakonskih propisa, koji, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, provodi Ministarstvo uprave.

Mjera 1: Nadzor nad provedbom zakonskih propisa prema kojima se ostvaruje pravo prednosti kod prijama u državnu službu

a) definicija (opis) mjereKontinuirano praćenje provedbe relevantnih zakonskih odredbi koje se odnose na pravo prednosti kod prijama u državnu službu, kroz prethodnu kontrolu tekstova javnih natječaja i oglasa za prijam u državnu službu, internih oglasa i oglasa te putem imenovanja predstavnika MU u natječajnim komisijama.b) aktivnosti mjere2014., 2015. i 2016. godine redovito se na dnevnoj osnovi provode i planiraju se provoditi u sklopu djelokruga i redovnih aktivnosti MU sljedeće aktivnosti:

1. redovne kontrole zakonitosti sadržaja javnih natječaja za prijam u državnu službu prije objave u Narodnim novinama (Ministarstvo uprave provjerava je li u tekstu javnog natječaja navedeno na koji se način ostvaruje prednost pri zapošljavanju u državnim tijelima sukladno posebnim zakonima).

2. donošenje Plana prijama u državnu službu za svaku godinu (u prvoj polovici godine) - posebno se planira broj prijama državnih službenika osoba s invaliditetom i pripadnika nacionalnih manjina.

c) glavni ciljOsigurati provedbu važećih propisa koji se odnose na zapošljavanje u državnoj službi s ciljem smanjenja socijalne isključenosti i provedbe antidiskriminacijske politike.d) posebni ciljeviKontrolom pravilnosti provedbe postupaka zapošljavanja poticati zapošljavanje posebno ranjivih skupina kao što su hrvatski branitelji, djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja, osobe s invaliditetom i pripadnici nacionalnih manjina.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MUb) sunositelji: Sva državna tijela (tijela državne uprave stručne službe i uredi VRH,

pravosudna tijela i dr. državna tijela), koja provode postupke zapošljavanja državnih službenika.

37

Ciljne skupine/korisnici:- osobe koje ostvaruju pravo prednosti kod zapošljavanja u državnoj službi temeljem posebnih propisa, posebice osobe s invaliditetom te pripadnici nacionalnih manjina

Izvor financiranja/sufinanciranja:Redovne aktivnosti MU i svih državnih tijela koje ne zahtijevaju dodatna financijska sredstva. Za MU: RAZDJEL 095 – MU: GLAVA 09505 MU: AKTIVNOST A830001, KONTO 31 – rashodi za zaposlene , za 2014. godinu - 19.714.848,00 kuna.


1. Izrađen Plan prijma u državnu službu u tijela državne uprave i stručne službe i urede VRH za svaku godinu provedbe mjere.

2. Broj objavljenih javnih natječaja za prijam u državnu službu na web stranicama MU uz prethodnu kontrolu sadržaja i zakonitosti javnog natječaja.

3. Broj pripremljenih akata o imenovanju predstavnika MU u natječajnim komisijama.

- način praćenja provedbeKroz svakodnevne aktivnosti MU koje se odnose na redovitu kontrolu zakonitosti postupka zapošljavanja u državnoj službi, pored ostalog i u smislu kontrole zakonitosti i sadržaja tekstova javnih natječaja, te kroz rad predstavnika MU u Komisijama za provedbu javnog natječaja.

Rokovi:2014., 2015., 2016. godine.Do lipnja 2014. godine – donošenje Plana prijama u državnu službu u tijela državne uprave i stručne službe i urede VRH za 2014. godinu.Na dnevnoj bazi – pregled tekstova natječaja i imenovanje predstavnika MU u Komisije za provedbu natječaja za zapošljavanje u državnim tijelima

Ostale napomene: Mjera je dio svakodnevnih aktivnosti iz djelokruga MU.Mjera 2: Promicanje načela nediskriminacije na tržištu rada

a) definicija (opis) mjere Obrazovnim i promotivnim aktivnostima poticati poslodavce na uključivanje ranjivih skupina na tržište rada uz primjenu načela nediskriminacije i suzbijanje stereotipa i predrasuda.b) aktivnosti mjere Osmišljavanje, izrada i provedba obrazovnih i promotivnih aktivnosti usmjerenih na poslodavce o odredbama nacionalnog i EU anti-diskriminacijskog zakonodavstva u području rada i zapošljavanja.c) glavni cilj Suzbijanje stereotipnog i diskriminatornog ponašanja od strane poslodavaca prema ranjivim skupinama i stvaranje jednakih mogućnosti za sve na hrvatskom tržištu radad) posebni ciljevi

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: ULJPPNM

b) sunositelji: MRMS, HZZ, udruge poslodavaca, sindikalna udruženja i OCD-i koje djeluju u području zaštite i promicanja ljudskih prava.

Ciljne skupine/korisnici:predstavnici poslodavaca i sindikata, osobe koje su potencijalno izložene diskriminaciji na tržištu rada.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: redovna sredstva na pozicijama ULJPPNM:

IV. kvartal 2014.: 2.000,00 kn - na pozicijama ULJPPNM 'Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2013. do 2016. godine'IV. kvartal 2015.: 15.000,00 kn - na pozicijama ULJPPNM 'Strategija borbe protiv

38

siromaštva i socijalne isključenosti'IV kvartal 2016.: 15.000,00 kn - na pozicijama ULJPPNM 'Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti'

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka:

Kvantitativni- broj organiziranih obrazovnih i promotivnih aktivnosti;- broj sudionika na obrazovnim i promotivnim aktivnostima;- broj organiziranih i provedenih kampanja;- broj sudionika u kampanjama;- broj osmišljenih i izrađenih obrazovnih i promotivnih materijala.Kvalitativni- prisutnost i raširenost diskriminacije mjerljiva temeljem broja pritužbi na ostvarivanje prava na rad i zasnivanje radnog odnosa na temelju diskriminacije po bilo kojoj osnovi upućenih tijelima državne uprave i OCD-ima koji djeluju u području suzbijanja diskriminacije.

- način praćenja provedbe: - podnošenje izvješća o organizaciji i provedbi obrazovnih i promotivnih aktivnosti i kampanja;- potpisne liste s obrazovnih aktivnosti; - praćenje godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice o pojavi diskriminacije;- praćenje stavova javnosti o pojavi diskriminacije, ksenofobije i rasizma kroz izvješća OCD-a koje djeluju u području suzbijanja diskriminacije.

Rokovi: IV. kvartal 2014. - osmišljene aktivnosti IV. kvartal 2015. - osmišljene, organizirane i provedene obrazovne i promotivne aktivnosti IV. kvartal 2016. - osmišljene, organizirane i provedene obrazovne i promotivne aktivnosti

Ostale napomene:Mjera će se nastaviti provoditi te je u skladu s Nacionalnim programom zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2013. do 2016. godine

Glavna strateška aktivnost:2.2.6. Uspostava sustava usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada Suvremeno tržište rada karakterizira strukturna neusklađenost ponude i potražnje vještina te značajne razlike između potreba za kompetencijama koje traže poslodavci i ponude radne snage, različitih obrazovnih ishoda učenja i kvalifikacija, te potreba tržišta rada, što se prvenstveno može umanjiti mjerama obrazovne politike. Uspostava HKO-a, kao mehanizma dinamičnog prilagođavanja ponude rada potražnji za radom kroz sustav cjeloživotnog učenja osigurat će sustav garancije kvalitete i standarda obrazovanja i znanja stečenog kroz sve oblike rada i učenja. Standardi zanimanja podloga su za standarde kvalifikacija koji osiguravaju analizu potražnje prije nego što se planira obrazovna ponuda. Cilj standarda zanimanja je stvoriti detaljnu sliku o specifičnim vještinama i znanjima koja moraju posjedovati osobe nekoga određenog zanimanja.

Mjera 1: Priprema podloga za izradu standarda zanimanja – provedba Ankete o standardu zanimanja

a) definicija (opis) mjereProvedba godišnje ankete o standardu zanimanja i analiza kompetencija za rad u okviru odabranih zanimanja, analiza rezultata i priprema podloga za razvoj standarda

39

zanimanja, izrada standarda zanimanja i ažuriranje Nacionalne klasifikacije zanimanja.b) aktivnosti mjereAnketa će se odvijati svake godine, a odabir zanimanja ovisit će o uočenim potrebama gospodarstva.Aktivnosti uključuju: odabir uzorka poslodavaca i zanimanja, provedba istraživanja, obrada i analiza rezultata, izrada podloge za definiranje standarda zanimanja i izrada standarda zanimanja u kojima je država predlagač.c) glavni ciljPripremiti podloge za izradu standarda zanimanja potrebnih tržištu rada što će direktno utjecati na procese obrazovanja i zapošljavanja.d) posebni ciljeviInformacije dobivene temeljem ankete i promjene koje će se uočiti u vremenu koristit će se za promjenu standarda zanimanja, za ažuriranje Nacionalne klasifikacije zanimanja i za podizanje kvalitete posredovanja i profesionalnog usmjeravanja.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere – MRMSb) sunositelji: MZOS, HZZ, DZS i Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala

Ciljne skupine/korisnici:- sve fizičke i pravne osobe koje žele predložiti standard zanimanja, ili/i standard kvalifikacija; HZZ, DZS, službe za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u obrazovnim institucijama, poslodavci u definiranju svojih opisa poslova, regrutiranju i obrazovanju radnika, obrazovne institucije, korisnici EU sredstava kojima je potrebna analitička podloga za projekte na području zapošljavanja, obrazovanja i socijalne politike, sve osobe školske i radno sposobne dobi koje se žele informirati o znanjima i vještinama koje su potrebne na tržištu rada.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: - 590.000,00 kn za 2014. godinu na poziciji MRMS stavka „Povezivanje obrazovanja i potreba na tržištu rada“ (A854015)b) Ostali izvori:Predloženo ESF financiranje program 2014-2020; planirat će se sukladno uputama MFIN-a za planiranje proračuna za razdoblje 2015.– 2017.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka1. Provedene godišnje ankete, svaka za 50 zanimanja2. Izrađene podloge za razvoj standarda zanimanja za 50 zanimanja godišnje, 3. Predloženo do 20 novih standarda zanimanja godišnje kojima je predlagatelj država, 4. Ažurirano najmanje 10 zanimanja u NKZ-u - način praćenja provedbeGodišnje izvještavanje, objave prijavljenih standarda zanimanja na adresi www.kvalifikacije.hr, objavljene promjene u NKZ-u

Rokovi: do kraja 2014., 2015., 2016. godinaOstale napomene: MRMS je u suradnji s HZZ-om započelo provedbu izrade standarda zanimanja, uključujući faze izrade upitnika za anketiranje poslodavaca, metode prikupljanja podataka te analizu dobivenih rezultata za provedena pilot istraživanja.

Glavna strateška aktivnost:2.2.7. Regionalni razvoj zapošljavanjaRH ima velike regionalne razlike s obzirom na stopu nezaposlenosti i zapošljavanja. Nisu dovoljno prepoznate specifičnosti regionalnih potreba (gospodarstvene, specifičnosti vezane uz razvoj ljudskih resursa i usklađenosti ponude i potražnje na lokalnom tržištu rada), a dolazi

40

http://www.kvalifikacije.hr/

i do iseljavanja stanovništva prema bogatijim regijama čime se stvara sve veća neujednačenost. Stoga jedino ulaganje u partnerski pristup osigurava platformu za razvoj inovativnih i održivih rješenja u smanjivanju nezaposlenosti na lokalnoj razini, s obzirom na specifičnosti lokalnog tržišta rada.

Mjera 1: Razvoj i institucionalna podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje

a) definicija (opis) mjerePotpore projektima koji doprinose provedbi Strategije razvoja ljudskih potencijala na regionalnom i lokalnom nivou, jačanje kapaciteta i aktivnosti Lokalnih partnerstava za zapošljavanje, te potpora razvoju specifičnih lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja.b) aktivnosti mjere 1. Programi dodjele bespovratnih sredstava vezani uz razvoj i jačanje lokalnih partnerstava.2. Jačanje lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja.c) glavni cilj Poticanje rasta zaposlenosti u hrvatskim županijama kroz pripremu i provedbu inovativnih lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja.d) posebni ciljeviPodržati lokalne dionike u razvoju politike lokalnog zapošljavanja i razvoja ljudskih potencijala (kao što je definirano u strategijama za razvoj ljudskih potencijala) kroz partnerski pristup financiran iz nacionalnih i ESF sredstava.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere – MRMSb) sunositelji: HZZ, OCD, neprofitne organizacije, javne institucije (isključujući

ministarstva i vladine urede), lokalne i regionalne vlasti, privatne institucije, privatna trgovačka društva, lokalne i regionalne razvojne agencije; zadruge; međunarodne (međuvladine) organizacije, JP(R)S te socijalni partneri

Ciljne skupine/korisnici:nezaposlene osobe, gospodarski subjekti, obrazovne institucije (visokoškolske obrazovne institucije i ustanove za obrazovanje odraslih), asocijacije poduzetnika, obrtnika i zadrugara, lokalna partnerstva za zapošljavanje.

Izvorfinanciranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – iznos IPA 2007-2011 Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja (T854020)2014. - 188.700 €, tj. 1.443.555,00 knIPA 2007-2013 Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja (T854020)2014. - 480.000 €, odnosno 3.672.000,00 kn2015. - 60.000 €, odnosno 459.000,00 kn2016. - 60.000 €, odnosno 459.000,00 knb)ostali izvori – IPA/ESF- iznosIPA 2007-2011 Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - 2.673.250,00 € (T854020)IPA 2007-2013 Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - 3.400.000,00 € (T854020)

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka 1. Broj potpisanih ugovora s uspješnim podnositeljima projektnih prijedloga;2. Broj osoba iz ciljane skupine koje su primile pomoć putem ovog natječaja (savjetovanja, osposobljavanje, prekvalifikacije, zapošljavanje);3. Broj članova Lokalnih partnerstava za zapošljavanje koji sudjeluju u aktivnostima

41

izgradnje kapaciteta.- način praćenja provedbeGodišnja izvješća o provedbi.

Rokovi: Početkom 2015. očekuje se početak provedbe projekata iz druge faze.Ostale napomene:Aktivnosti vezane uz razvoj lokalnih inicijativa za zapošljavanje provode se kontinuirano, u svrhu jačanja regionalnog razvoja zapošljavanja.

Glavna strateška aktivnost:2.2.8. Informiranje i stvaranje uvjeta za mobilnost Ulaskom RH u EU HZZ je postao dio Europske mreže javnih službi za zapošljavanje (EURES), a time je hrvatskim građanima postala dostupna usluga posredovanja pri zapošljavanju u drugim članicama EU-a. Osnovni ciljevi EURES-a za tražitelje zaposlenja i poslodavce su promovirati razvoj jedinstvenog europskog tržišta rada otvorenog svim radnicima zemalja članica EU-a, te međudržavnu, međuregionalnu i međugraničnu razmjenu slobodnih radnih mjesta i prijava za zapošljavanjem, kao i transparentnost i razmjenu informacija o pojedinim nacionalnim/regionalnim tržištima rada, uvjetima života, obrazovanju i sl.

Mjera 1: Povezivanje HZZ-a s EURES mrežom radi boljeg informiranja i pomoći pri traženju posla u EU

a) definicija (opis) mjereStvaranje uvjeta za informiranje radnika o mogućnostima zapošljavanja u zemljama EU u okviru EURES mreže.b) aktivnosti mjere Informiranje i savjetovanje o zapošljavanju u EU.c) glavni ciljPoboljšanje pristupa EURES mreži; pružanje usluga informiranja, savjetovanja i posredovanja tražiteljima zaposlenja i nezaposlenima te umrežavanje s ostalim javnim službama za zapošljavanje na Europskom tržištu rada.d) posebni ciljeviUnaprjeđenje zapošljivosti i mobilnosti na EU razini kod nezaposlenih osoba kojima prijeti isključenost sa tržišta rada.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere - MRMSb) sunositelji: HZZ

Ciljne skupine/korisnici: - nezaposlene osobe i ostali tražitelji zaposlenjaIzvor financiranja/sufinanciranja:

a) Državni proračun: pozicija – Sredstva iz projekta „Mehanizmi prekogranične suradnje u okviru EURES mreže“ (T813032) u 2014. godini planirana u iznosu od 1.520.000,00 kn, od čega nacionalno sufinanciranje u iznosu od 152.000,00 kn.b) ostali izvori Sredstva EK za drugo polugodište 2013. godine i 2014. godinu temeljem Activity plana za EURES za 2013-2014. godinu - 200 000 EUR, koja se izvršavaju s aktivnosti Državnog proračuna T813015.ESF 2014-2020

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka Broj i udio informiranih nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja o zapošljavanju u EU.- način praćenja provedbePeriodički izvještaji.

42

Rokovi: do kraja 2014., 2015., 2016. godinaOstale napomene:Mjera je vezana uz nastavak aktivnosti u EURES mreži kojoj je Hrvatski zavod za zapošljavanje pristupio ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

2.3. Strateško područje: Stanovanje i dostupnost energijeNositelj strateškog područja: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

Glavna strateška aktivnost:2.3.1. Unapređenje sustava najamnog stanovanja Građani često nisu u mogućnosti dobiti i otplaćivati stambene kredite zbog nesigurnosti radnih mjesta i relativno malih primanja te nisu u mogućnosti riješiti svoje stambeno pitanje. Stoga je potrebno razviti sustav najamnog stanovanja u javnom sektoru.

Mjera 1: Donošenje programa za izradu modela stanovanja

a) definicija (opis) mjere Sustav najamnog stanovanja regulirat će se donošenjem programa društvenog najma, koji će prema kriterijima izrade prioritetnih lista omogućiti najam stanova i socijalno osjetljivim skupinama koje su u riziku od pada u siromaštvo. b) aktivnosti mjere Izrada programa društvenog najma stanova, kojim će se u većim gradovima RH predvidjeti osiguranje određenog broja stambenih jedinica za najam, od kojeg broja bi dio stambenih jedinica bio namijenjen socijalno osjetljivim skupinama, stanovništvu s nižim primanjima i ostalim skupinama. c) glavni cilj Regulacija sustava najamnog stanovanja za populaciju stanovništva koje nije u mogućnosti plaćati tržišnu cijenu najma stana.c) posebni ciljeviPovećanje broja dostupnih stanova za najam u javnom sektoru za dio stanovništva koje bi pod povoljnijim uvjetima moglo osigurati najam stana u odnosu na tržište najma. To se odnosi i na sigurnost najmoprimca, te regulaciju ugovornog odnosa najmodavca i najmoprimca na način osiguranja stabilnijih i dugoročnijih uvjeta stanovanja u najmu.

Nositelji/sunositelji:c) nositelj mjere: MGIPUd) sunositelji: MSPM, JLS i APN

Ciljne skupine/korisnici:socijalno osjetljive i ranjive skupine koje su u riziku od siromaštva, osobito mlade obitelji te obitelji s više djece

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – Program za izradu modela stanovanja financirat će se iz redovnih sredstava Državnog proračuna MGIPU na poziciji A576256 Unapređenje stanovanja i komunalnog gospodarstva.b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni)Donesen Program za izradu modela stanovanja.- način praćenja provedbeIzvješća.

Rokovi:

43

IV kvartal 2016. godineOstale napomene: Radi se o novoj mjeri.

Glavna strateška aktivnost: 2.3.2. Osnivanje i podrška programima prihvatilišta i programima nužnog smještaja, i osnivanje pučkih kuhinja i 2.3.5. Osiguranje prostora i potpora programima stambenih zajednica U svrhu ostvarivanja kvalitetnije usluge korisnicima socijalne skrbi potrebno je osigurati provođenje (nastavka) procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u RH. Određeni broj nekretnina koje su temeljem pravomoćnih presuda dodijeljene u korist RH, kao i stambeni kapaciteti u vlasništvu RH koristit će se za socijalne potrebe. U tu svrhu potrebno je izraditi program potreba u skladu s planom deinstitucionalizacije i županijskim socijalnim planovima te procedure i uvjete korištenja objekata za programe stambenih zajednica, prihvatilišta te pučkih kuhinja.

Mjera 1: Korištenje stambenih kapaciteta u vlasništvu RH za socijalna pitanja izradom plana korištenja nekretnina za zbrinjavanje socijalno osjetljivih skupina

a) definicija (opis) mjere U svrhu osiguranja kvalitetnije usluge korisnicima socijalne skrbi potrebnoj je dati podršku većim županijskim središtima kroz osiguravanje stambenog prostora, opreme, osiguravanje potrebnih tehničkih unapređenja i poboljšanja, kao i osigurati provođenje (nastavka) procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u RH.b) aktivnosti mjereizrada plana potreba stambenih kapaciteta u skladu s planom deinstitucionalizacije

i transformacije domova socijalne skrbi i sa županijskim socijalnim planovima- izrada plana potreba za ostale ranjive skupine (beskućnici, žrtve obiteljskog

nasilja, žrtve trgovanja ljudima, azilanti)c) glavni ciljOsigurati nastavak procesa deinstitucionalizacije i transformacije ustanova socijalne skrbi te dati podršku županijama i gradovima kroz osiguravanje zadovoljavanja stambenih potreba namijenjenih ranjivim skupinama uspostavom kvalitetne koordinacije i upravljanja nekretninama u vlasništvu RH. d) posebni ciljeviPovećanje smještajnih kapaciteta i poboljšanje standarda postojećih prihvatilišta i prenoćišta te pokretanje i otvaranje novih programa za beskućnike i druge ranjive skupine: azilante, žrtve trgovanja ljudima; Uspostava sustava budućeg planiranja raspolaganja stambenim kapacitetima u vlasništvu RH za potrebe zbrinjavanja socijalno osjetljivih skupina.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MSPMb) sunositelji: DUDDI, županije, gradovi, nevladine udruge, humanitarne organizacije i vjerske zajednice.

Ciljne skupine/korisnici: beskućnici, azilanti, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s poremećajima u ponašanju, djeca s teškoćama u razvoju, odrasle osobe s invaliditetom, žrtve trgovanja ljudima, ostale ranjive skupine.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun:sredstva su osigurana na redovnim aktivnostima MSPM-a na

44

poziciji A792007 i A734187b) ostali izvori: JLS, JP(R)S

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka Izrađen program potreba za stambenim jedinicama.Izrađen plan dodjele stambenih jedinica.Broj uređenih i reguliranih postojećih prihvatilišta i prenoćišta.Broj novo otvorenih programa za beskućnike i druge ranjive skupine.Broj otvorenih stambenih zajednica. - način praćenja provedbeIzvješća JP(R)S o provedbi mjera i ostvarenim rezultatima. Izvješća udruga, organizacija i vjerskih zajednica koji vode programe za beskućnike.

Rokovi: a) do kraja 2015. godineb) do kraja 2016. godine

Ostale napomene:Mjera 2: Osiguravanje materijalne podrške programima prihvatilišta i nužnog smještaja

a) definicija (opis) mjere Za potrebe osiguravanja smještaja, koji se za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom osigurava u stambenim jedinicama u vlasništvu RH i unajmljenim stambenim jedinicama, potrebno je osigurati kontinuiranu materijalnu podršku.b) aktivnosti mjereUtvrđivanje potrebnog broja stambenih jedinica i njihove lokacije u svrhu smještaja azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom koje će se tražiti od DUUDI-a. Planirana dinamika je 5 stambenih jedinica godišnje u periodu od 2014. do 2020. godine temeljem Ugovora o dodjeli nekretnina na korištenje.c) glavni ciljStambeno zbrinjavanje azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom.d) posebni ciljevi

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MSPMb) sunositelji: JLS, MUP, DUUDI.

Ciljne skupine/korisnici: azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračunsredstva su osigurana na redovnim aktivnostima MSPM-a, na računu 3721 aktivnost A 734187 Ostale naknade i pomoći b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni)Broj dobivenih nekretnina na korištenje od DUUDI-a.- način praćenja provedbe

Polazna vrijednost 10 stanova.Očekivana vrijednost: 15 stanova do 2016. (dinamika od 5 stanova godišnje).

Rokovi: osigurati materijalnu potporu za 5 stambenih jedinica godišnje do 2016. godine.

Glavna strateška aktivnost: 2.3.3. Učinkovito gospodarenje energijom u graditeljstvuU vezi sa smanjenjem energetskog siromaštva Zakonom o energiji propisano je donošenje Uredbe o kriterijima za stjecanje statusa ugroženog kupca energije i Uredbe o kriterijima za stjecanje statusa zaštićenog kupca energije. RH sudjeluje u radu Radne skupine koja na nivou

45

EU pokušava usuglasiti definicije, propisati zajedničke kriterije i načine pružanja pomoći ugroženim kategorijama stanovništva. Od ukupnih mjera učinkovitog gospodarenja energijom u graditeljstvu, u obzir se uzima samo mjera potrošnje energije i to za energetski ugrožene kategorije stanovništva.

a) definicija (opis) mjere Osiguravanje mjera socijalne zaštite potrošača, posebice socijalno ugroženih potrošača u skladu s održivim i otvorenim energetskim tržištima, u svrhu smanjenja siromaštva.b) aktivnosti mjere1. Utvrđivanje kriterija za pružanje potpore 2. Utvrđivanje mjera za pružanje potpore3. Utvrđivanje indikatora za praćenje c) glavni cilj: Utvrditi kategoriju korisnika te mjera i aktivnosti u svrhu osiguranja dostupnosti energije za siromašne građaned) posebni ciljevi

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MINGO i MSPMb) sunositelji: JLS, JP(R)S, HERA, energetski subjekti, sindikati

Ciljne skupine/korisnici: ugrožene kategorije stanovništva koji nisu u mogućnosti podmirivati troškove energije (korisnici ZMN-a, umirovljenici, korisnici osobne invalidnine).

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: redovna poslovanjab) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka - donesena Uredba o kriterijima za stjecanje statusa ugroženog kupca energije - izrađeni indikatori za praćenje energetskog siromaštva - način praćenja provedbe:

Izvješća o provedbiRokovi: do kraja 2014.Ostale napomene: Pravo na ovu naknadu za sada imaju domaćinstva korisnici ZMN-a i invalidne osobe.

Glavna strateška aktivnost: 2.3.4. Unapređenje standarda stanovanja ranjivih skupinaKroz Regionalni stambeni fond (vidi strateško područje ….Uravnoteženi regionalni razvoj) osigurat će trajno stambeno rješenje za osobe u statusu izbjeglica, prognanika, povratnika i interno raseljenih osoba. Za slabije razvijena područja i demografski-ugrožena područja RH u pripremi je novi program poticaja stanovanja koji će definirati poticaje u stanovanju s ciljem smanjivanja regionalnih razlika osobito u području borbe protiv siromaštva.Mjera 1: Unapređenje standarda stanovanja ostalih ranjivih skupina osiguravanjem podmirivanja troškova stanovanja

a) definicija (opis) mjerePraćenjem izvršavanja obveza JP(R)S-a i JLS-a u podmirivanju troškova stanovanja i ogrjeva te uspostavom bolje komunikacije i koordinacije nadležnih ministarstava i JP(R)S-a i JLS-a osigurati da svi građani koji ispunjavaju zakonom propisane uvijete i

46

ostvare svoje pravo na pomoć. b) aktivnosti mjere

Uspostava nadzora te statističkog praćenja prava iz nadležnosti JP(R)S u svrhu smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti podmirivanjem troškova stanovanja.

c) glavni cilj Osigurati prihvatljive uvjete stanovanja socijalno ugroženim građanima.

a) posebni ciljevi- uspostaviti sustav koordinacije i- uspostaviti sustav praćenja i evaluacije.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere - MSPMb) sunositelji: JLS i JP(R)S, CZSS/UDU u županiji

Ciljne skupine/korisnici: korisnici ZMN-a.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun:zbog uvođenja nadzora nad provedbom planiranih aktivnosti osigurat će se dodatna novčana sredstva preraspodjelom između nadležnih tijelab) ostali izvori

- proračun JLS-a i JP(R)S-aNačin praćenja/pokazatelji učinka:

- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni)- broj korisnika pomoći - broj gradova i općina koji osiguravaju sredstva u skladu - broj županija koje su osigurale sredstva u skladu

- način praćenja provedbe - statistička izvješćaRokovi: do kraja 2016.Ostale napomene:

Način koordinacije i praćenja uspostavljen je u pretpristupnom razdoblju kroz uspostavu koordinatora za socijalno uključivanje na razini županija. Ova bi mjera trebala biti nastavak uspostavljene koordinacije i suradnje.

Mjera 2: Promicanje uklanjanja prostorne segregacije i osiguravanje stambenih uvjeta za sve građane uz primjenu načela nediskriminacije

a) definicija (opis) mjere Osigurati dosljednu primjenu načela nediskriminacije pri osiguravanju stambenih uvjeta za sve građane, posebno za ranjive skupine (posebno za beskućnike, osobe s invaliditetom, Rome, povratnike i raseljene osobe, azilante, tražitelje azila i strance pod supsidijarnom zaštitom, žrtve obiteljskog nasilja i žrtve trgovanja ljudima i dr.) te promicati uklanjanje prostorne segregacije.

b) aktivnosti mjere osnivanje radne skupine i izrada smjernica za osiguranje jednakog pristupa pri dodjeli stanova s naglaskom na ranjive skupine i promicanje uklanjanja prostorne segregacije.c) glavni cilj: osigurati jednake uvjete pri dodjeli stanova posebno za ranjive skupine

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: ULJPPNM b) sunositelji: MSPM, DUOSZ, DUUDI, MPS, MGIPU, JP(R)S i OCD-i koje djeluju

u području zaštite i promicanja ljudskih pravaCiljne skupine/korisnici:

- djelatnici nadležnih tijela i službi na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini koji

47

su zaposleni na poslovima dodjeljivanja stanova ranjivim skupinama/građani, s posebnim naglaskom na ranjive skupine građana.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – redovna sredstva iz Državnog proračuna na pozicijama ULJPPNM - 2016.: 10.000,00 kn - pozicija: na pozicijama ULJPPNM 'Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti'b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka - izrađene smjernice za osiguranje jednakog pristupa pri dodjeli stanova ranjivim

skupinama i promicanje uklanjanja prostorne segregacije i - broj stanova dodijeljenih građanima koji se ubrajaju u ranjive skupine, na godišnjoj

osnovi. - način praćenja provedbe

- izvješća nadležnih resornih tijela: MSPM, MGIPU, DUOSZ, DUUDI, JP(R)S.

Rokovi: IV. kvartal 2016. godine - osnovana Radna skupina i izrađene smjernice za osiguranje jednakog pristupa pri dodjeli stanova s naglaskom na ranjive skupine i promicanje uklanjanja prostorne segregacije.

Ostale napomene:Mjera je nova i ne naslanja se na druge strategije ni programe.

Mjera 3: Provedba ciljeva ApolitikA- Arhitektonske politike RH 2013.-2020. – Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja

a) definicija (opis) mjereArhitektonske politike su dio ukupne politike države kojim se iskazuje opći interes za kvalitetu sveukupnog prostora te kao takve trebaju postati katalizator procesa održivog razvoja i unapređenja oblikovnih vrijednosti utemeljenih u graditeljskim posebnostima, zaštiti zdravlja, zaštiti klime i sigurnosti.Jedno od poglavlja navedenog dokumenta je „Stanovanje“ koje kao najvažnija sastavnica socijalnog razvoja društva, a posljedično i gospodarskog napretka treba biti društveno regulirano i kontrolirano područje ne samo po pitanju dostupnosti stana nego i po pitanju osiguranja osnovnog standarda i kvalitete stanovanja kao i omogućavanja da cijene stanova budu prihvatljive ranjivim skupinama stanovništva.c) aktivnosti mjereZa ostvarenje inicijativa Arhitektonskih politika iz područja stanovanja predviđene su sljedeće inicijative i akcije u vremenskom periodu od 2013. do 2020. godine:inicijativa: izrada novih modela stanovanjaakcije: izrada prijedloga modela stanovanja kojim se definira i predlaže kvaliteta stanovanja i energetska samodostatnost, provedba rasprava na razini zainteresirane javnosti kako bi se identificirali nedostaci i način rada na izradi mjera i propisainicijativa: donošenje mjera i propisa za unapređenje kvalitete stanovanjaakcije: -izrada prostornih standarda za planiranje i projektiranje stambenih zgrada

-izrada kriterija i smjernica za planiranje stambenih zona i naselja-poticanje i reguliranje različitosti (bogatstva tipologija) stambene izgradnje

c) glavni ciljApolitikA je usmjerena na ostvarivanje tri osnovna cilja: kulturu građenja koja je preduvjet za kvalitetu izgrađenog prostora, zatim na kvalitetu izgrađenog prostora kao osnove za dobar život svakog pojedinca, te na kvalitetnu arhitekturu koja treba postati poticaj nacionalnom razvoju i napretku.d) posebni ciljevi

48

Za ostvarivanje glavnih ciljeva arhitektonske politike prepoznaju 10 neodvojivo povezanih tematskih područja, a jedno od njih je Stanovanje unutar kojeg su definirani izazovi: Pravo na stanovanje; Kvaliteta stanovanja; Kultura stanovanja; Tipologija stanovanja.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MGIPU - nositelj za ostvarivanje akcija iz tematskog područja:

stanovanjeb) sunositelji (svi dionici koji sudjeluju u provedbi):nadležna ministarstva, znanstveni

instituti, strukovne organizacije (komore, udruge), akademska zajednicaCiljne skupine/korisnici:

Potrebno je ponuditi i regulirati različite modele rješavanja stambenog pitanja koje ovisi o materijalnom statusu, dobi i brojnosti članova obitelji, također treba putem cjelovito osmišljene stambene politike osigurati dostupnost stambenog prostora adekvatnog standarda, pristojnog i sanitarno prihvatljivog, uključujući osnovne infrastrukturne usluge koje su potrebne za normalan život, jer je dom potreba svakog pojedinca.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: Redovna sredstva Državnog proračuna MGIPU na poziciji A576256 Unapređenje stanovanja i komunalnog gospodarstva. b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka Primijenit će se mehanizmi predmeta za praćenje ApolitikA-Arhitektonske politike RH 2013.-2020. – Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja.- način praćenja provedbe Izvješća Radne skupine.

Rokovi:2014.- 2016. godine Informativno edukativni moduli u svrhu promocije Arhitektonske politike RH 2013.-2020. – Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja.

Ostale napomene:

Glavna strateška aktivnost: 2.3.6. Osiguranje stambenih jedinica za stradalnike iz Domovinskog rata Na postojanje potrebe provođenja stambenog zbrinjavanja ukazuje činjenica da se od početka provođenja programa svake godine broj zahtjeva za stambeno zbrinjavanje povećavao proporcionalno s novim brojem osoba kojima u toj godini utvrđen status stradalnika iz Domovinskog rata, a dinamika rješavanja zahtjeva vezana je uz raspoloživa proračunska sredstva i vrijeme potrebno za osiguranje građevinskog zemljišta i izgradnju stambenih jedinica.Na jedinstvenoj Listi prvenstva za 2014. godinu nalazi se oko 13 000 zahtjeva za razne načine stambenog zbrinjavanja.MB stambeno zbrinjavanje provodi kroz dodjelu stambenih kredita i financijske potpore te dodjelom i otkupom stanova ili kuća.

Mjera 1: Dodjela stambenih kredita i financijske potpore za kupnju prve nekretninea) definicija (opis) mjerePravo na dodjelu stambenih kredita imaju članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata koji su podnijeli zahtjeve za dodjelu stambenog kredita i za koje se u skraćenom upravnom postupku utvrdi da ostvaruju pravo na dodjelu kredita, a pravo na dodjelu financijske

49

potpore (FP) za kupnju prve nekretnine imaju (pored navedenih kategorija) i dragovoljci iz Domovinskog rata. Do 2016. godine planira se dodijeliti oko 550 stambenih kredita i 300 financijskih potpora. b) aktivnosti mjere

1. Podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje I., II. III./IV. kvartal (do 30. studenoga tekuće godine) 2014., I., II. III./IV. kvartal (do 30. studenoga tekuće godine) 2015. i I., II. III./IV. kvartal (do 30. studenoga tekuće godine) 2016.,

2. bodovanje zahtjeva i objava Liste prvenstva IV. kvartal 2014. i I. kvartal 2015., IV. kvartal 2015. i I. kvartal 2016. (Lista se primjenjuje od 01.03. tekuće godine i vrijedi do objave nove Liste),

3. rješavanje zahtjeva u skraćenom upravnom postupku i donošenje rješenja II., III. IV. kvartal 2014. i I. kvartal 2015., II., III. i IV. 2015. i I. kvartal 2016., II., III. i IV. 2016.,

4. Kontrola namjenskog utroška sredstava I., II., III. i IV. kvartal 2015. i I., II., III. i IV. 2016. godine.

c) glavni ciljDoprinijeti poboljšanju kvalitete života i smanjenju rizika od socijalne isključenosti stradalničke populacije iz Domovinskog rata.d) posebni ciljeviOlakšati pristup stambenom zbrinjavanju stradalničke populacije iz Domovinskog rata.

Nositelji/sunositelji:c) nositelj mjere: MBd) sunositelji: APN, JLS.

Ciljne skupine/korisnici:Članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata (stradalnici iz Domovinskog rata) i dragovoljci iz Domovinskog rata.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: Program 4008 A 522022 FP 0610–5121 „primici od zaduživanja (izvor 81)“ - 2014. – 33.000.000,00 kunab) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka: - pokazatelji učinka:

Broj dodijeljenih stambenih kredita i financijskih potpora. - način praćenja provedbe

Ukupan zbroj dodijeljenih kredita i financijskih potpora i Anketa o zadovoljstvu korisnika.

Rokovi: Podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje I., II. III./IV. kvartal (do 30. studenoga

tekuće godine) 2014., I., II. III./IV. kvartal (do 30. studenoga tekuće godine) 2015. i I., II. III./IV. kvartal (do 30. studenoga tekuće godine) 2016.,

bodovanje zahtjeva i objava Liste prvenstva IV. kvartal 2014. i I. kvartal 2015., IV. kvartal 2015. i I. kvartal 2016. (Lista se primjenjuje od 01.03. tekuće godine i vrijedi do objave nove Liste),

rješavanje zahtjeva u skraćenom upravnom postupku i donošenje rješenja II., III. IV. kvartal 2014. i I. kvartal 2015., II., III. i IV. 2015. i I. kvartal 2016., II., III. i IV. 2016.,

Kontrola namjenskog utroška sredstava I., II., III. i IV. kvartal 2015. i I., II., III. i IV. 2016.

Program će se nastaviti provoditi i nakon 2016. godine do konačnog stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rataOstale napomene: Dodjela stambenih kredita je nastavak postojeće mjere – postoji od osnutka

50

MB-a (od 1998. g.), a dodjela financijske potpore za kupnju prve nekretnine je nova mjera.Mjera 2: Izgradnja stanova za stradalnike iz Domovinskog rata

a) definicija (opis) mjereOrganizirana izgradnja stambenih jedinica za stradalnike iz Domovinskog rata provodi se u suradnji s APN-om i ministarstva nadležnog za graditeljstvo, a na građevinskim zemljištima koje osiguravaju jedinice lokalne samouprave.b) aktivnosti mjere

1. Ustupanje građevinskog zemljišta od strane jedinica lokalne samouprave, provedba postupka izbora projektanta, nadzora i izvođača, izgradnja stanova sukladno izabranom projektu od strane izabranog izvođača, I.- IV. kvartal 2014., 2015. i 2016.,

2. Provedba postupka utvrđivanja prava korisnika na dodjelu stana sukladno mjestu s Liste prvenstva, I.- IV. kvartal 2014., 2015. i 2016.

c) glavni ciljDoprinijeti poboljšanju kvalitete života i smanjenju rizika od socijalne isključenosti stradalničke populacije iz Domovinskog rata.e) posebni ciljeviOlakšati pristup stambenom zbrinjavanju stradalničke populacije iz Domovinskog rata.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere - MBb) sunositelji: APN, JLS.

Ciljne skupine/korisniciČlanovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata (stradalnici iz Domovinskog rata).

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: MB - Program 4008 A 522022 FP 0610–5121 „primici od zaduživanja (izvor 81)“, 2014. – 7.000.000,00 kuna.b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni)broj izgrađenih stambenih jedinica, broj stradalnika iz Domovinskog rata koji su stambeno zbrinuti dodjelom stana- način praćenja provedbeGodišnje izvješće, izvješća i anketa o zadovoljstvu korisnika.

Rokovi: ustupanje građevinskog zemljišta od strane jedinica lokalne samouprave, provedba

postupka izbora projektanta, nadzora i izvođača, izgradnja stanova sukladno izabranom projektu od strane izabranog izvođača, I.-IV. kvartal 2014., 2015. i 2016.,

provedba postupka utvrđivanja prava korisnika na dodjelu stana sukladno mjestu s Liste prvenstva, I.-IV. kvartal 2014., 2015. i 2016.

Program će se nastaviti provoditi i nakon 2016. godine do konačnog stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata.

2.4. Strateško područje: Pristup socijalnim naknadama i uslugamaNositelj strateškog područja: Ministarstvo socijalne politike i mladih

Glavna strateška aktivnost: 2.4.1. Unaprjeđenje sustava dodjele socijalnih naknada i potpora programima namijenjenim najpotrebitijim građanimaU području socijalnih naknada u RH trenutačno se administrira više od 70 različitih naknada u

51

nadležnosti 8 ministarstava i 4 institucije. Objedinjavanjem četiri naknade sa socijalnom komponentom kroz uvođenje zajamčene minimalne naknade (ZMN) započeo je proces pojednostavljivanja i bolje ciljanosti novčane pomoći namijenjene najsiromašnijim građanima. Unaprjeđenje sustava nastavlja se i kroz organizaciju administriranja naknada na jednom mjestu (JNC – Jedinstveni novčani centar) što treba pridonijeti racionalizaciji i učinkovitosti sustava te konsolidaciji naknada u sustavu socijalne skrbi.U svrhu osiguravanja minimalnih uvjeta života najsiromašnijih i onih koji su u potrebi zbog izvanrednih okolnosti, potrebno je unaprjeđivati sustav dodjele humanitarne pomoći te jačati koordinaciju svih relevantnih dionika te unaprijediti zakonodavni okvir s ciljem osiguravanja veće transparentnosti u prikupljanju, pružanju i korištenju humanitarne pomoći, kao i osiguranju dodatne zaštite građana koji sudjeluju u humanitarnim akcijama.

Mjera 1: Redefiniranje sustava novčanih naknada unaprjeđenjem propisa i integracija novčanih pomoći i usluga na nacionalnoj razini kroz informatičko umrežavanje i razmjenu podataka

a) definicija (opis) mjereU svrhu učinkovite provedbe redefiniranog sustava novčanih naknada te integracije novčanih pomoći i usluga na nacionalnoj razini, potrebno je izmijeniti i dopuniti zakonske propise u cilju jasne primjene u praksi kako bi se osigurala uspostava JNC-a u UDU-ima. Daljnjom informatizacijom sustava osigurati povezivanje ustanova socijalne skrbi i UDU-a s drugim sustavima: Porezna uprava, MUP-om i drugima, kako bi se smanjilo administriranje i spriječilo protupravno korištenje prava na socijalnu pomoć. Time se stvaraju preduvjeti učinkovite kontrole i nadzora u postupanju, što je sve zajedno usmjereno ka zaštiti prava socijalno ugroženih korisnika, ekonomičnosti i racionalizaciji troškova sustava socijalne skrbi.b) aktivnosti mjere 1) Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi vezane za administriranje ZMN-a u JNC-ima 2) Priprema operativnog plana ulaganja za razvoj JNC-a (oko 200 računarskih radnih stanica, edukacija i osposobljavanje službenika UDU-a)- za administriranje ZMN-a;- razvoj programa informiranja i educiranja javnosti o uslugama JNC-a 3) Unaprjeđenje ostalih propisa kojima će se osigurati uvjeti za objedinjavanje isplate i drugih novčanih naknada sa socijalnom komponentom (doplatak za djecu, rodiljne i roditeljske potpore, naknade za nezaposlene) u JNC-ima 4) Administrativna i upravna kontrola nad svim novčanim davanjima koja se trenutno nalaze u nadležnosti CZSS-a, HZZO, HZMO, HZZ te UDU u županijama kroz JNC.c) glavni cilj Osigurati bolju ciljanost i kvalitetniju uslugu u sustavu dodjele socijalnih naknada u svrhu zaštite najugroženijih građana koji nemaju dovoljno sredstava za uzdržavanje te konsolidaciju naknada u sustavu socijalne skrbi. d) posebni ciljevi

1) Uspostaviti jedinstveno mjesto isplate novčanih naknada 2) Smanjiti administriranje kroz informatičko umrežavanje sustava 3) Uskladiti statistiku socijalne skrbi sa službenom statistikom RH u svrhu osiguranja kvalitetnih podloga za izradu analiza na kojima će se bazirati razvoj sustava socijalne skrbi4) Formirati jedinstveni registar socijalnih naknada RH kao preduvjet za buduće precizne projekcije i razmatranja različitih modela naknada na apsolutnom uzorku korisnika

5) Osigurati dostupnost podataka JP(R)S o socijalnim programima 6) Osigurati kontrolu ostvarivanja prava i namjene naknada korištenjem jedinstvene baze podataka

52

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere- MSPMb) sunositelji (svi dionici koji sudjeluju u provedbi): MU, HZZO, HZZ, HZMO, JLS,

JP(R)S, socijalni partneri, MFIN – PU, Tim Svjetske banke Ciljne skupine/korisnici: korisnici novčanih naknada iz sustava socijalne skrbi. Izvor financiranja/sufinanciranja:

a) Državni proračun: pozicija – iznos (po godinama)sredstva su osigurana temeljem Ugovora sa Svjetskom bankom na izvoru 83 – Namjenski primici inozemnog zaduživanja u Državnom proračun RH. Za ovu namjenu otvorit će se nova aktivnost TXXXXXX – Modernizacija sustava socijalne zaštite.b) ostali izvori – iznos odobren iz zajma Svjetske banke za modernizaciju sustava socijalne zaštite u RH: JNC - 12 milijuna eura

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka:1) formirani JNC-i u UDU;2) izvršeno preuzimanje i administriranje ZMN-a iz CZSS-a u JNC-e;3) izvršene izmjene zakonskih odredbi koje omogućuju daljnje administriranje ZMN-a u

UDU-ima 4) izvršene izmjene zakonskih odredbi Zakona o doplatku za djecu, Zakona o rodiljnim i

roditeljskim naknadama koje omogućuju objedinjavanje isplate i drugih novčanih naknada sa socijalnom komponentom (doplatak za djecu, rodiljne i roditeljske potpore) u JNC-ima

5) objedinjena isplata doplatka za djecu, rodiljne i roditeljske potpore; 6) sustav socijalnih naknada informatički umrežen s drugim sustavima- način praćenja provedbe:1. izvješća i statistički podaci MU o osnivanju JNC-a; 2. statistička izvješća MSPM-a i MU-a

Rokovi: Aktivnost: 1., 2., i 3. – prosinac 2014. godina Aktivnost 4.: prosinac 2016. godina

Ostale napomene:Formiranje JNC-a je 4. Mjera u Projektnom Planu VRH o provedbi dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014. – 2016. PROVEDBA: 2015. – 2017. godine (mogućnost produljenja 2019. godine)Mjera 2: Osiguravanje humanitarne pomoći u naravi te drugih programa podrške najpotrebitijima (programa financiranih fondovima EU)

a) definicija (opis) mjerePraćenjem primjene Zakona o humanitarnoj pomoći, utvrđena je potreba poboljšanja zakonskog okvira za prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći. Pred RH je proces pripreme i podnošenja Operativnog programa za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć (Operativni program I) te uspostava strukture za provedbu Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) kako bi se osiguralo korištenje sredstava EU za ublažavanje siromaštva pružanjem nefinancijske pomoći i pomoći u hrani i drugim materijalnim potrepštinama. b) aktivnosti mjere1. Izrada Zakona o humanitarnoj pomoći2. Izrada informatičkog rješenja za praćenje humanitarnih akcija 3. Donošenje Operativnog programa za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć

(Operativni program I) za FEAD4. Uspostava operativne strukture za provedbu FEAD-a5. Definiranje ciljnih skupina i nadležnih organizacija za raspodjelu pomoćic) glavni cilj

53

Osigurati materijalnu i humanitarnu pomoć najpotrebitijim građanima RH u svrhu smanjena siromaštva, sprečavanja daljnjeg siromaštva te socijalnog isključivanja ranjivih skupina.

d) posebni ciljeviosiguravanje veće transparentnosti u prikupljanju, pružanju i korištenju humanitarne pomoći, - osiguravanje dodatne zaštite građana koji sudjeluju u humanitarnim akcijama, - ublažavanje najgorih oblika siromaštva pružanjem nefinancijske pomoći najpotrebitijim osobama u hrani i/ili osnovnim materijalnim potrepštinama- pomoć kroz provedbu Operativnog programa I.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere - MSPMb) sunositelji: MRMS, MU, UDU u županijama, MP, MiZ, MZOS, MGiPU, MPPI,

Partnerske organizacije, OCD, JLS, DUZS.Ciljne skupine/korisnici:

- najsiromašniji građani u skladu s kriterijima navedenim u Operativnom programu ( osobe koje pate od nedostatka hrane i/ili teške materijalne deprivacije).

- najsiromašniji građani u skladu s kriterijima (žene, djeca, nezaposlene osobe, beskućnici, osobe s invaliditetom, ostale ranjive skupine) koji se nalaze u stanju potrebe

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračunpozicija MSPM, izvor 561 i 12.b) ostali izvori – FEAD indikativni plan za 2015. i 2016. – godišnji iznosi biti će definirani u Operativnom programu.


a) donesen Zakon o humanitarnoj pomoćib) izrađeno informatičko rješenje za praćenje humanitarnih akcija c) donesen operativni program FEAD-ad) uspostavljena operativna struktura za FEADe) broj korisnika obuhvaćen humanitarno m pomoći/od toga žene, djeca, starije

osobe 65+ - način praćenja provedbe

- Izvješća partnerskih organizacija o provedbi- Godišnja izvješća o provedbi Operativnog programa za FEAD prema EK- službeni podaci i izvješća o prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći

Rokovi: 1. – IV kvartal 2014. 2. – 2015. 3. – rujan 2014. 4. – rujan 2014. 5. – kraj 2014.

Glavna strateška aktivnost: 2.4.2. Unaprjeđenje dostupnosti, priuštivosti i kvalitete socijalnih uslugaDanas, kada su ljudsko dostojanstvo, autonomija i uključivanje u život zajednice sve više prepoznati kao izrazito važni, društvo se treba usmjeriti na modele skrbi koji su humaniji, individualizirani, usmjereni na pojedinca. Sami korisnici i njihove obitelji trebaju postati partneri i sudjelovati u donošenju odluka. Vodeći se tim principima, u sustavu socijalne skrbi potrebno je nastaviti proces deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi s ciljem smanjenja ulaska i povećanja izlaska iz institucija u nove oblike skrbi, posebno stimulirajući obiteljsku

54

reintegraciju. Također je potrebno unaprjeđivati i širiti mrežu socijalnih usluga kako bi se stvorili preduvjeti za provođenje spomenutih procesa. Posebna pažnja usmjerit će se na razvoj udomiteljstva i uvođenje standarda kvalitete pružatelja usluga.Radi unaprjeđenja razvoja mreže socijalnih usluga poticat će se daljnji razvoj kapaciteta udruga kao pružatelja socijalnih usluga, razvijat će se programi usmjereni socijalnom uključivanju i prevenciji ovisnosti kao i uspostavljanje sustava upravljanja kvalitetom u socijalnoj skrbi.

Mjera 1: Razvoj i širenje mreže usluga u zajednici te intenziviranje procesa transformacije i deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi

a) definicija (opis) mjereAktivna politika deinstitucionalizacije nužan je preduvjet za mogućnost ostvarivanja prava na život u zajednici svih osoba različitih korisničkih skupina, kao i razvoj odgovarajućih službi podrške u zajednici i izvaninstitucionalnih usluga te je nužno da se oba procesa odvijaju paralelno, a s ciljem prevencije daljnje institucionalizacije korisnika i intenziviranja procesa transformacije i deinstitucionalizacije.c) aktivnosti mjere1. izraditi smjernice za domove socijalne skrbi i druge pravne osobe o pružanju

usluga izvan ustanova; 2. razvijati usluge udomiteljstva (povećanje broja udomiteljskih obitelji, posebno u

područjima u kojima ova usluga nije zastupljena u potrebnom opsegu, pružanje podrške udomiteljima);

3. izraditi pojedinačne planove transformacije i deinstitucionalizacije domova kojima je osnivač RH/prioritetnih 28;

4. izraditi instrumente za praćenje i izvještavanje o provedbi procesa transformacije i deinstitucionalizacije, osiguravanje vanjske i unutarnje evaluacije;

5. analiza županijskih socijalnih planova u svrhu osiguravanja vertikalne i horizontalne koordinacije u planiranju mreže socijalnih usluga za domove socijalne skrbi kao potencijalnih pružatelja potrebnih usluga.

c) glavni ciljOsiguravanje prava na život u zajednici djeci s teškoćama u razvoju, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mladima s poremećajima u ponašanju i odraslim osobama s invaliditetom (odraslih osobama s tjelesnim, osjetilnim i intelektualnim oštećenjima i odraslim osobama s mentalnim oštećenjima) te njihovo uključivanje i aktivno sudjelovanje u društvu i životu zajednice. d) posebni ciljeviRazvoj i širenje mreže usluga u zajednici za sve korisničke skupine s ciljem prevencije daljnje institucionalizacije i intenziviranja procesa transformacije i deinstitucionalizacije.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MSPMb) sunositelji (svi dionici koji sudjeluju u provedbi): JLS, ustanove socijalne skrbi,

OCD, privatni pružatelji usluga, članovi obitelji/roditelji/skrbnici, udomitelji.Ciljne skupine/korisnici:

- djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom, djeca bez roditeljske skrbi i mladi s poremećajima u ponašanju

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – iznos (po godinama)Državni proračun, sredstva za redovnu djelatnost na poziciji MSPM:A 734190 PUPA 734192 djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbiA 734193 osobe s duševnim smetnjama

55

A 734194 OSIK 618350 Stambene zajedniceb) ostali izvori – ERDF, ESF, donatori i Svjetska banka

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni)1. Broj deinstitucionaliziranih korisnika svih korisničkih skupine te broj korisnika svih korisničkih skupina koji koriste izvaninstitucionalne usluge u zajednici. 2. Broj izrađenih socijalnih planova.3. Izrađeni instrumenti za praćenje i izvještavanje procesa deinstitucionalizacije.- način praćenja provedbe

Evaluacija programa i projekata.Rokovi: Aktivnosti: 1. 2014. i nadalje kontinuirano 2. kontinuirano 3. prosinac 2014. 4. prosinac 2015. 5. 2014. Ostale napomene: Mjera je nastavak Plana deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u RH 2011.-2016. (2018.).Mjera 2: Širenje mreže socijalnih usluga koje podupiru socijalnu uključenost i regionalnu ujednačenost, pridonose usklađenju obiteljskog i poslovnog života i zapošljavanju, jačanjem suradnje s mrežama OCD-a

a) definicija (opis) mjereOCD kao pružatelji socijalnih usluga predstavljaju veliku pomoć i vrijednost za djelatnost socijalne skrbi jer odražavaju kapacitete građanstva i pridonose socijalnom uključivanju i koheziji zajednice. Radi unaprjeđenja razvoja mreže socijalnih usluga u RH potrebno je nastaviti s procesom unaprjeđenja okvira za programsku i financijsku potporu razvoju socijalnih usluga koje pružaju OCD-i, posebice za širenje mreže usluga osobne asistencije te s pripremom i provedbom programa dodjele bespovratnih sredstava koji se sufinanciraju iz sredstava EU-a. Također je potrebno poticati daljnji razvoj kapaciteta udruga kao pružatelja socijalnih usluga kroz zapošljavanje osposobljenih profesionalaca i angažiranje zainteresiranih volontera s ciljem pripreme za ravnopravnije sudjelovanje u sustavu socijalne skrbi i ciljano korištenje fondova EU.b) aktivnosti mjere

1. Objava natječaja za program dodjele bespovratnih sredstava - „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici“ – faza III - sufinanciranog iz ESF-a

2. Objava natječaja za program dodjele bespovratnih sredstava Širenje usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom, sufinanciranog iz ESF-a

3. Sklapanje ugovora s nositeljima projekata odabranih za financiranje u sklopu provedbe natječaja Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza III, sufinanciranih iz ESF-a

4. Sklapanje ugovara s nositeljima projekata odabranih za financiranje u sklopu provedbe natječaja Širenje usluga osobne asistencije za osobe s invaliditetom sufinanciranog iz ESF-a

c) glavni cilj Podrška provedbi deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi, unapređenje mogućnosti zapošljavanja kroz razvoj učinkovitih i uključivih socijalnih usluga te jačanje socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom kroz daljnji razvoj i povećanje kvalitete usluge osobne asistencije.d) posebni ciljevi

56

- Unapređivanje mogućnosti zapošljavanja i promicanje pomirenja poslovnog i obiteljskog života razvojem novih i unaprjeđenjem kvalitete socijalnih usluga u zajednici; - veća socijalna uključenost i unaprjeđenje kvalitete života osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta te osoba s intelektualnim i mentalnim oštećenjima; - veći broj zaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada kao osobni asistenti.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere - MSPMb) sunositelj - OCD; JLS; ustanove socijalne skrbi

Ciljne skupine/korisnici:- djeca; osobe s invaliditetom; radno sposobni korisnici socijalne pomoći; beskućnici, liječeni ovisnici, žrtve obiteljskog nasilja, mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mladi s poremećajima u ponašanju, tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun:nacionalno sufinanciranje za dva programa dodjele bespovratnih sredstava – 8.905.787,00 kn – provedba mjere financira se u Državnom proračunu na poziciji MSPM, izvor 561 i 12.b) ostali izvori – 45.466.111,00 kn – ESF

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni)- 2 objavljena natječaja u sklopu ESF-a - Broj nositelja projekata unutar dva programa dodjele bespovratnih sredstava- način praćenja provedbe- plan nabave za Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013.

Rokovi: Aktivnosti: 1. 2014. 2. 2014. 3. 2014./2015. 4. 2014./2015.Ostale napomene:Mjera 3: Podizanje kvalitete socijalnih usluga

a) definicija (opis) mjere U svrhu zaštite socijalno osjetljivih skupina građana od kršenja njihovih prava te osiguranje kvalitete pruženih usluga, uspostavit će se sustav upravljanja kvalitetom u socijalnoj skrbi uvođenjem standarda kvalitete i vanjskog vrednovanja.a) aktivnosti mjere

1. provedba edukacija o standardima kvalitete, 2. izrada metodologije praćenja i vrednovanja standarda kvalitete, 3. praćenje i vrednovanje standarda kvalitete,

c) glavni cilj: - osiguranje kvalitete socijalnih usluga sukladno stvarnim potrebama korisnika te razvijanje kulture kontinuiranog poboljšanja kvalitetec) posebni ciljevi - ujednačenost profesionalne prakse,

- postojanost postupaka koji korisniku jamče najracionalniji proces pružanja usluga,

- veća učinkovitost i efikasnost pružanja usluga, - ušteda troškova

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere – MSPM

57

b) sunositelji (svi dionici koji sudjeluju u provedbi)- Pružatelji socijalnih usluga (ustanove socijalne skrbi kojima je osnivač RH ), JLR i JP(R)S i korisnici socijalne skrbi

Ciljne skupine/korisnici - pružatelji socijalnih usluga: domovi socijalne skrbi, centri za socijalnu skrb;

domovi za starije i nemoćne osobe čiji je osnivač županija odnosno RH, udruge, vjerske zajednice, druge pravne i fizičke osobe te obrtnici

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija - iznos (po godinama)na poziciji MSPM, izvor 561 i 12.b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni) - broj provedenih edukacija, - izrađena metodologija praćenja i vrednovanja standarda kvalitete, - broj konzultativnih sastanaka, - broj terenskih evaluacija, - broj pružatelja usluga usklađenih sa standardima kvalitete - način praćenja provedbe - izvješća pružatelja usluga o usklađenosti sa standardima kvalitete, - konzultacije s timovima za kvalitetu pružatelja socijalnih usluga,

kvartalno/godišnje- terenske posjete

Rokovi: 1. 2014. 2. 2016. 3. 2016.

Glavna strateška aktivnost: 2.4.3. Briga o sudionicima i stradalnicima ratnih zbivanjaS obzirom na starenje korisnika i njegovatelja, ali i cjelokupne braniteljske i stradalničke populacije, povećava se potreba za cjelodnevnom njegom i pomoći. Na otežanu situaciju braniteljske i stradalničke populacije utječe dobna struktura, dugotrajna nezaposlenost, predrasude o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti, nedostatak kapaciteta za cjelodnevnu njegu i pomoć, teška socio-ekonomska situacija dijela braniteljske i stradalničke populacije i dr. U cilju smanjivanja rizika od socijalne isključenosti potrebno je poduzimati mjere s ciljem uspostave kvalitetnih programa i usluga te sveobuhvatne skrbi, s naglaskom na preventivni psihosocijalni program te izvaninstitucionalne programe koje će provoditi braniteljske zadruge i udruge iz Domovinskog rata te drugi dionici.

Mjera 1. Odabir lokacija za izgradnju i uspostavu veteranskih centara a) definicija (opis) mjere

Ministarstvo branitelja izradilo je studiju „Koncept veteranskih centara“ koja, uz analizu potreba korisnika, potencijalnih lokacija, metode odabira lokacija i načina djelovanja, donosi i preporuke za sljedeće razdoblje provedbe projekta. Kroz ovu mjeru definirat će se specifične potrebe izabrane lokacije/lokacija te izraditi detaljan opis potrebnih ulaganja (izgradnje/adaptacije/opremanja). Nakon odabira lokacije izgradnje i uspostave prvog veteranskog centra potrebno je izraditi daljnju projektnu dokumentaciju. Projektna dokumentacija obuhvaća glavni projekt s elementima idejnog, izvedbeni projekt, potrebne dozvole (u smislu gradnje) i studiju izvodljivosti s analizom troškova i koristi (Cost-benefit analiza, CBA). Potrebno je detaljno definirati koordinacijski projektni tim i njihove uloge. Potrebno je provesti postupke javne nabave, odnosno sklopiti ugovore o radovima, opremi i uslugama.

58

b) aktivnosti mjere1. Odabrati lokaciju za uspostavu prvog veteranskog centra 2. Definirati specifične potrebe izabrane lokacije/lokacija te izraditi detaljni opis

potrebnih ulaganja (izgradnje/adaptacije/opremanja) – projektni zadatak 3. Izraditi glavni i izvedbeni projekt te studiju izvodivosti4. Definirati koordinacijski projektni tim i njihove uloge c) glavni cilj Doprinijeti podizanju kvalitete življenja braniteljske i stradalničke populacije i njihovom uključivanju u život zajednice poboljšanjem razine pružanja uslugad) posebni ciljeviOsigurati potrebnu projektnu dokumentaciju za izgradnju/adaptaciju, opremanje te uspostavu veteranskih centara u skladu s definiranim potrebama odabrane lokacije/lokacija

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MBb) sunositelji: Predstavnici lokalne samouprave, MiZ/bolnice

Ciljne skupine/korisnici: braniteljska i stradalnička populacija i ostali korisnici veteranskih centara (hrvatski branitelji i stradalnici iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji, sudionici Drugog svjetskog rata, vojni i civilni invalidi Drugog svjetskog rata i članovi njihovih obitelji, osobe stradale pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija te stradali pirotehničari i civilna populacija u potrebi).

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – iznos (po godinama)A 522024; FP 0490- pozicija 3237

- 500.000,00 kn - 2014. - 200.000,00 kn – 2015.- 200.000,00 kn – 2016.

b) ostali izvori Način praćenja/pokazatelji učinka:

- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni)- pismo namjere odabranoj jedinici lokalne samouprave- isporučena studija izvodljivosti

- način praćenja provedbe- Polugodišnji i godišnji izvještaj - Godišnji Izvještaj o rizicima

Rokovi:1. III. i IV. kvartal 2014. godine2. IV. kvartal 2014. godine i I. kvartal 2015. godine3. IV. kvartal 2014. godine i I. kvartal 2015. godine4. IV. kvartal 2014. godine

Mjera 2: Operativna priprema za uspostavu veteranskog centra na odabranoj lokaciji/lokacijama

59

a) definicija (opis) mjereU cilju uspostave veteranskih centara potrebno je donijeti Pravilnik koji će se temeljiti na podacima iz Studije, psihosocijalnim programima te glavnom projektu. Psihosocijalni programi koji će se provoditi u veteranskim centrima izradit će multidisciplinarna radna skupina. Isto tako, kod utvrđivanja programa koji će se provoditi u veteranskim centrima definirat će se i izvaninstitucijske usluge koje će pružati udruge iz Domovinskog rata, zadruge hrvatskih branitelja i drugi dionici, a u svrhu podizanja kvalitete življenja braniteljske i stradalničke populacije, ali i zajednice u cjelini.b) aktivnosti mjere1. Izraditi psihosocijalne programe koji će se provoditi u veteranskim centrima 2. Izraditi Pravilnik o veteranskim centrima- II. kvartal 2015. godine c) glavni cilj Doprinijeti podizanju kvalitete življenja braniteljske i stradalničke populacije i njihovom uključivanje u život zajednice poboljšanjem razine pružanja uslugad) posebni ciljevi- Uspostaviti pravni okvir za provedbu programa rada veteranskog centra- Izraditi psihosocijalne programe i program izvaninstitucijske usluge

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MBb) sunositelji: HZJZ, HZZO, MiZ, MSPM, Medicinski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Pravni fakultet-Studijski centar socijalnog rada, članovi osnovane multidisciplinarne radna skupina u kojoj su predstavnici bolnica, domova zdravlja, domova za starije i nemoćne osobe.

Ciljne skupine/korisnici: Braniteljska i stradalnička populacija i ostali korisnici veteranskih centara (hrvatski branitelji i stradalnici iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji, sudionici Drugog svjetskog rata, vojni i civilni invalidi Drugog svjetskog rata i članovi njihovih obitelji, osobe stradale pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija te stradali pirotehničari i civilna populacija u potrebi).

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – iznos (po godinama) A 522024; FP 0490- pozicija 3237 –

- 500.000,00 kn - 2014. - 200.000,00 kn – 2015.- 200.000,00 kn – 2016.

Za izradu Pravilnika o veteranskim centrima nisu potrebna sredstva.b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni)- Izrađeni psihosocijalni programi- Izrađen Pravilnik o veteranskim centrima- način praćenja provedbeZapisnici koordinacijskih sastanaka.

Rokovi: 1. IV. kvartal 2014. godine i I. kvartal 2015. godine 2. II. kvartal 2015. godine

Glavna strateška aktivnost: 2.4.4. Unaprjeđenje sustava skrbi o beskućnicima

60

Beskućnici predstavljaju jednu od najranjivijih skupina koja je suočena s izazovima ekstremnog siromaštva i socijalne isključenosti. Uzroci beskućništva širom Europe povezani su s određenim brojem individualnih i strukturalnih čimbenika poput zdravlja, ovisnosti, gubitka zaposlenja, strukturalnog siromaštva i nedostatka priuštivog stanovanja. Dodatno, svjetska ekonomska kriza je povisila rizik marginalizacije, a tako i rizik beskućništva. Beskućnike, kao krajnje socijalno marginaliziranu skupinu, obilježavaju i drugi zahtjevni društveni problemi osim beskućništva, poput psihičkih teškoća, fizičkih bolesti, problema ovisnosti, siromašne socijalne i obiteljske mreže i sl. Zbog svega navedenog potrebno je identificirati adekvatne, održive i ciljane mjere usmjerene razvoju sveobuhvatne skrbi za beskućnike. Jedan od problema uz skrb o beskućnicima jest činjenica da programi za beskućnike nisu razvijeni u svim županijskim središtima iz čega proizlazi niz problema za beskućnike s tih područja. Također, problem predstavljaju i nedovoljni smještajni kapaciteti nekih od postojećih prihvatilišta i prenoćišta na području Republike Hrvatske, kao i nerazvijenost alternativnih, novih oblika skrbi, ponajprije skrbi rukovođene principom „stanovanje prvo“ (housing first).S obzirom da se radi o društvenoj skupini koja je suočena s ekstremnim siromaštvom i socijalnom isključenosti, potrebno je poticati koordinaciju među svim dionicima koji skrbe o ovoj skupini građana s ciljem unapređivanja postojećih i otvaranja novih mogućnosti skrbi.

Mjera 1: Poticanje koordinacije među dionicima (JLS, OCD, druga nadležna tijela) te osiguravanje dostupnosti svih potrebnih usluga, a posebice zdravstvene zaštite te usluge smještaja (osim prihvatilišta i prenoćišta, osiguravanje trajnijeg oblika nužnog smještaja putem JLS za samostalan život);

a) definicija (opis) mjereUslugu prehrane u pučkim kuhinjama, kao i pružanje usluga smještaja u prihvatilišta ili prenoćištima za beskućnike financiraju veliki gradovi i gradovi sjedišta županija, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ukoliko veliki gradovi i gradovi sjedišta županija nisu u mogućnosti osigurati sredstva za navedenu svrhu. Radi unapređenja skrbi o beskućnicima MSPM će s JLS-ima i kroz Savjet za socijalnu skrb u županiji uspostaviti aktivnosti usmjerene poboljšanju koordinacije između svih nadležnih tijela zaduženih za skrb o ovoj kategoriji korisnika. Cilj rada je ne samo pružiti najpotrebnijima prenoćište, nego ih prije svega osposobiti za ponovnu integraciju u društvo, ovisno o psihofizičkim i drugim sposobnostima korisnika.b) aktivnosti mjere

1. Imenovanje koordinatora u većim gradovima i gradovima sjedištima županija uz redovito održavanje sastanaka s koordinatorima i predstavnicima prihvatilišta i prenoćišta i dnevnih boravaka za beskućnike (2x godišnje)

2. Praćenje stanja na području skrbi o beskućnicima, širenje primjera dobre prakse i predlaganje mjera za poboljšanje skrbi o beskućnicima

3. Poticati i podržati gradove sjedišta županija i druge gradove u kojima je izražen problem beskućništva na pokretanje programa za beskućnike

c) glavni ciljUnapređenje skrbi o beskućnicima u RH i smanjenje njihove socijalne isključenosti

d) posebni ciljevi1. Poboljšanje koordinacije na području skrbi o beskućnicima2. Poboljšanje sustava praćenja podataka o beskućnicima3. Poticanje razvoja novih oblika skrbi o beskućnicima 4. Razvijanje programa za beskućnike u svim gradovima sjedištima županija i

drugim gradovima u kojima je izražen problem beskućništvaNositelji/sunositelji:

a) nositelj mjere: MSPMb) sunositelji: JLS, JP(R)S, organizacije koje vode prenoćišta i prihvatilišta, MiZ, MUP,

61

MRMS, HZZO, HZZ, OCD, CZS, volonteriCiljne skupine/korisnici:

beskućnici, naročito mladi i ženeIzvor financiranja/sufinanciranja:

a) Državni proračun- MSPM:- Program 4003 – podizanje kvalitete i dostupnosti socijalne skrbi- Program 792007 EP 1080 – administracija i upravljanje b) ostali izvori


1. Imenovani koordinatori u svim velikim gradovima i gradovima sjedištima županija te broj održanih sastanaka koordinatora iz kojih su proizašle konkretne aktivnosti usmjerene unapređenju skrbi o beskućnicima

2. Unaprijeđen sustav praćenja broja i potreba beskućnika 3. Prošireni kapaciteti postojećih oblika skrbi o beskućnicima i razvijeni novi

oblici skrbi o beskućnicima - način praćenja provedbe

Vođenje evidencije, analiza dokumenata; statistička izvješćaRokovi: 1. 2014. imenovanje koordinatora 2. 2014. – 2016. 3. 2016. Ostale napomene:Mjera 2: Osiguravanje i unapređenje usluga i programa koji potiču zapošljavanje i potpora programima usmjerenih jačanju beskućnika za samostalni život

a) definicija (opis) mjereUspostava okvira za programsku i financijsku potporu razvoju socijalnih usluga i aktivnosti koje pridonose socijalnom uključivanju beskućnika i prevenciji problema beskućništva. Isto podrazumijeva: 1.) Suradničke usluge kojima se osigurava reintegracija korisnika prihvatilišta za beskućnike u život zajednice; očuvanje svakodnevnih vještina i stjecanje novih vještina i kvalifikacija korisnika i njihovo uključivanje u društveno koristan rad ili zapošljavanje; 2.) Suradničke usluge podrške u procesu traženja rješenja za stanovanje ili trajno stambeno zbrinjavanje; 3.) Suradničke usluge i programi koji pridonose prevenciji problema beskućništva.b) aktivnosti mjere

2014. - 2016. godine - raspisivanje natječaja za jednogodišnje projekte kojima se potiče razvoj usluga usmjerenih unapređenju skrbi o beskućnicima i njihovom socijalnom uključivanju

c) glavni cilj: Širenje mreže socijalnih usluga usmjerenih unaprjeđivanju skrbi o beskućnicima i njihovom osnaživanju za samostalan život i rad.c) posebni ciljevi:- Razvoj i širenje inovativnih usluga za beskućnike u lokalnoj zajednici- Smanjenje socijalne isključenosti beskućnika- Jačanje suradničkih odnosa između različitih pružatelja usluga za beskućnike,

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanova socijalne skrbi, udruga i različitih sustava koji su od značaja za socijalno uključivanje beskućnika

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MSPMb) sunositelji: JLS, OCD, vjerske zajednice i drugi

Ciljne skupine/korisnici:beskućnici, (mladi, žene, osobe s invaliditetom)

62

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija za projekte usmjerene smanjenju socijalne isključenosti beskućnika u 2014. godini osigurano je 2.500.000,00 kuna na poziciji Ministarstva socijalne politike i mladih PROGRAM 4002 SKRB ZA SOCIJALNO OSJETLJIVE SKUPINE, A 734189 FP 1090 UDRUGE U SOCIJALNOJ SKRBI b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka Broj sklopljenih ugovora za projekte usmjerene unaprjeđivanju skrbi o beskućnicima i njihovom uključivanju u društvo - način praćenja provedbe Analiza izvješća o provedbi financiranih projekata

Rokovi: 2014. -2016. godina ( jednogodišnji projekti)

Glavna strateška aktivnost: 2.4.5. Pružanje potpore programima psihosocijalne zaštite skupinama kojima prijeti socijalna isključenosti Jedna od bitnih aktivnosti koja se ostvaruje kroz programe i projekte OCD-a jest volontiranje, kojim se pozitivno doprinosi zajednici kao i socijalnom uključivanju. Kroz volontiranje se stječu nove vještine, građanska odgovornost i poboljšava zapošljivost. Stoga je važno ojačati volontiranje kao aktivnost na nacionalnoj razini. Uključivanje radno sposobnih korisnika socijalnih davanja u društveni život putem javnih radova ili volonterskih aktivnosti pridonosi sprječavanju socijalne isključenosti i približavanju svijeta rada te će se u tom smislu pristupiti stvaranju potrebnih preduvjeta za njihovo uključivanje u navedene aktivnosti.Za djecu s poremećajima u ponašanju potrebno je osigurati širenje programa produženog stručnog postupka (kao izvaninstitucionalnog programa) na što širem području RH te provođenje programa društvene reintegracije rehabilitiranih osoba (u pravilu u okviru stambenih zajednica najdulje do godine dana). Poticat će se daljnji razvoj kapaciteta udruga kao pružatelja socijalnih usluga kroz zapošljavanje osposobljenih profesionalaca i angažiranje zainteresiranih volontera, s ciljem pripreme za ravnopravnije sudjelovanje u sustavu socijalne skrbi. U suradnji s OCD-ima razvijat će se programi usmjereni prevenciji ovisnosti koji će se usklađivati s nacionalnim i međunarodnim standardima kvalitete na njihovu području. Djeca koja odrastaju u siromaštvu imaju veći rizik od socijalne isključenosti i probleme sa zdravljem u budućnosti te je potrebno prekidanje kruga prijenosa manjih mogućnosti u ranoj dobi. Stoga je potrebna bolja ciljanost socijalnih programa usmjerenih primarno djeci i njihovim obiteljima.

Mjera 1: Financiranje višegodišnjih programa kojima je cilj osnaživanje pripadnika ranjivih skupina za njihovo ponovno uključivanje u život i tržište rada

a) definicija (opis) mjereTrogodišnji program “Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga koje pružaju organizacije civilnog društva“, MSPM nastavlja proces započet 2010. i 2011. godine vezan je za uspostavljanje novoga okvira za programsku i financijsku potporu razvoju socijalnih usluga koje pružaju OCD-i u području socijalne skrbi u okviru raspoloživih sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću.b) aktivnosti mjereFinancijske potpore za:A) udruge osoba s invaliditetom i udruge koje djeluju u korist osoba s invaliditetom –

63

do 80 potpora i B) udruge koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću – do 40 potpora.c) glavni cilj- prevencija institucionalizacije i povećanje socijalnog uključivanja korisnika te pružanje podrške procesima transformacije institucija i deinstitucionalizaciju u zajednici.d) posebni ciljevirazvoj usluga i aktivnosti usmjerenih na djecu i mlade koje pridonose prevenciji izdvajanju djece iz obiteljskog okruženja i lokalne zajednice u kojoj žive; prevencija izdvajanja djece i mladih s problemima u ponašanju iz obiteljskog okruženja i lokalne zajednice i djelotvornija provedba izvaninstitucionalnih mjera za maloljetne počinitelje kaznenih djela;- povećanje kvalitete udomiteljstva i povećanje broja udomitelja; - socijalno uključivanje mladih nakon duljeg boravka u domu socijalne skrbi ili u udomiteljskoj obitelji te koji se nalaze u drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima;- podrška razvoju usluga i aktivnosti koje pridonose prevenciji institucionalizacije odraslih osoba s invaliditetom i većoj kvaliteti života osoba s invaliditetom, prevenciji institutucionalizacije starijih i nemoćnih osoba;- podrška razvoju usluga i aktivnosti koje pridonose socijalnom uključivanju žrtava nasilja u obitelji i razvoju mreže usluga privremenog smještaja/skloništa za žrtve nasilja u obitelji na područjima u kojima ta usluga nije dostupna;- podrška razvoju usluga i aktivnosti koje pridonose socijalnom uključivanju korisnika usluge prihvatilišta za beskućnike i prevenciju problema beskućništva;

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MSPMb) sunositelji: OCD; parteri na programu (OCD, JLS, Ustanove socijalne skrbi i

pružatelji usluga)Ciljne skupine/korisnici:

a) djeca i mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi,b) djeca i mladi s poremećajima u ponašanju,c) djeca s teškoćama u razvoju i mladi s invaliditetom, d) odrasle osobe s invaliditetom (osobe s dugotrajnim tjelesnim

mentalnim/psihičkim, intelektualnim i osjetilnim teškoćama),e) žrtve nasilja u obitelji,f) starije i nemoćne osobe, g) beskućnici i h) druge socijalno ugrožene skupine

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun:Razdjel 102 MSPM, glava 10205, program 4002 – Skrb za socijalno osjetljive skupine, aktivnost A734189 – Udruge u socijalnoj skrbi, račun 3721 – Naknade građanima i kućanstvima u novcu – IZVOR 41.b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka - Rezultati o provedbi programa i djelovanja na ciljane korisnike. - broj financiranih programa po pruženim uslugama i aktivnostima ciljnim skupinama i broj obuhvaćenih korisnika (prema ciljnim skupinama)- način praćenja provedbe - Izvješća polugodišnja i godišnja

Rokovi:

64

2014. – 2017. godineMjera 2: Razvoj volonterstva i dobrosusjedske pomoći

a) definicija (opis) mjere: Volonterstvo predstavlja jedan od faktora koji pomaže razvoju i oblikuje demokratske promjene u svakom suvremenom društvu. Dobrovoljni rad na individualnoj razini može proizvesti višestruke dobrobiti (znanje i vještine, širenje socijalne mreže i solidarnosti). Moguće ga je realizirati sudjelovanjem u aktivnostima udruga i institucija ili pak u sklopu osobnog neformalnog angažmana u lokalnoj zajednici. Iako je učestalost volontiranja s jedne strane uvjetovano kulturom, običajima i tradicijom, s druge strane uvelike ovisi o stupnju razvijenosti volonterske infrastrukture. S tim u vezi, potrebno je nadalje nadograđivati volontersku infrastrukturu u RH u cilju stvaranja poticajnog okruženja za daljnji razvoj volonterstva, u političkom, društvenom i ekonomskom smislu.

b) aktivnosti mjere: - izrada Nacionalnog programa za razvoj volonterstva 2014. – 2017. i - provedba Nacionalnog programa za razvoj volonterstva

c) glavni cilj: osiguravanje poticajnog okruženja za daljnji razvoj volonterstva u RHd) posebni ciljevi: afirmacija vrijednosti volontiranja i kompetencija stečenih

volontiranjem, afirmacija obrazovanja za volontiranje i kulture volontiranja mladih, afirmacija i razvoj inkluzivnog volontiranja, unaprjeđenje dostupnosti volontiranja, unaprjeđivanje modela vrednovanja volontiranja, razvoj volontiranja na svim razinama i područjima djelovanja javnih politika.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MSPM b) sunositelji: nositelji i sunositelji mjera određeni Nacionalnim programom za razvoj

volonterstva (TDU, JLS, JP(R)S, neprofitne organizacije i dr.)Ciljne skupine/korisnici:

potencijalni volonteri, naročito mlade i starije osobe, korisnici volontiranja te organizatori volontiranja (udruge, zaklade i fundacije, ustanove, JLS, JP(R)S, državna tijela.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – iznos (po godinama) – sukladno Operativnom planu Nacionalnog programa za razvoj volonterstva A 754006 FP 1090b) ostali izvori


- povećanje broja TDU, javnih ustanova i JLS i JP(R)S koja su donijela planove za razvoj volontiranja u svom djelokrugu rada, - povećanje broja volontera i organizatora volontiranja, - povećanje broja usluga i/ili unaprjeđenje kvalitete usluga u javnom sektoru

- način praćenja provedbe - analiza godišnjih izvješća o provedbi Nacionalnog programa

Rokovi. 2014. godine do 2017. godineOstale napomene:

2.5. Strateško područje: Pristup zdravstvenom sustavu i dugotrajna skrbNositelj strateškog područja: Ministarstvo zdravlja

65

Glavna strateška aktivnost: 2.5.1. Zdravstvena zaštita najranjivijih skupina poboljšanjem dostupnosti zdravstvene zaštitePreustroj i razvoj bolnica u RH, uz regionalnu funkcionalnu integraciju bolničkih ustanova, povećanje kapaciteta dnevnih bolnica, povećanje kapaciteta za kronično liječenje i palijativnu skrb, te razmjerno smanjenje akutnih stacionarnih bolničkih kapaciteta s ciljem povećanja učinkovitosti, djelotvornosti, održivosti i dostupnosti bolničke zdravstvene zaštite. Cilj ulaganja u razvoj Osnovne mreže telemedicinskih centara je podizanje kvalitete života i zaustavljanje migracija stanovništva na udaljenim područjima te osiguranje uvjeta kojima će se zadržati mlađe stanovništvo na ruralnim područjima uz mogućnost osobnog i profesionalnog usavršavanja kroz upotrebu informacijsko-komunikacijskih sustava. Svrha je smanjiti na najmanju moguću mjeru teškoće u dostupnosti zdravstvenoj zaštiti koje imaju stanovnici otočnih i nekih ruralnih područja, gdje je zdravstvena zaštita na njima svedena na povremene dolaske liječnika, uz otežanu opskrbu lijekovima i otežan transport u slučaju hitnosti. Psihosocijalna potpora socijalno najugroženijem stanovništvu i omogućavanje pravilne prehrane u smislu zadovoljavajuće opskrbe hranjivim i zdravstveno ispravnim namirnicama što je preduvjet opstanka i zaštite zdravlja ljudi, otklanjanje socijalne ugroženosti i podizanje kvalitete života socijalno najugroženijeg stanovništva.

Mjera 1: Reorganizacija bolničkih djelatnostia) definicija (opis) mjere

Funkcionalnom integracijom bolnica u regionalne bolničke mreže omogućit će se preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga. Racionalizacijom postojećih akutnih stacionarnih bolničkih kapaciteta omogućit će se povećanja kapaciteta dnevnih bolnica i oslobađanje odgovarajućih kapaciteta za produženo liječenje bolesnika i palijativnu skrb što značajno poboljšava kvalitetu i dostupnost zdravstvene skrbi.

b) aktivnosti mjere1. Usvajanje Nacionalnog plana razvoja KBC-a, kliničkih bolnica, klinika i OB-a u RH - 2014.- 2016 (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan) – usvajanje 2014.2. Funkcionalna integracija bolničkih ustanova prema Nacionalnom planu (2014.)3. Preraspodjela postojećih i razvoj novih kapaciteta unutar integriranih bolničkih ustanova (2014.-2016.).c) glavni ciljPovećana dostupnost bolničke zdravstvene zaštite kroz bolju iskorištenost postojećih i razvoj novih bolničkih kapaciteta, u skladu sa zdravstvenim potrebama stanovništva. Dugoročna financijska i operativna održivost poslovanja bolnica, kojom se osigurava dostupnost bolničke zdravstvene zaštite.d) posebni ciljeviPovećani bolnički kapaciteti za dugotrajno i produženo liječenje, te palijativnu skrb.Smanjenje liste čekanja. Povećan broj pacijenata liječenih u dnevnim bolnicama.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MIZb) sunositelji: bolničke zdravstvene ustanove i HZZO

Ciljne skupine/korisnici: Svi pacijenti, posebno osobe starije životne dobi, palijativni i kronični bolesnici, osobe s duševnim smetnjama, bolničke ustanove, djelatnici u bolničkim ustanovama.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: redovna financijska sredstva za bolničku zdravstvenu zaštitu i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu na pozicijama HZZO-ab) ostali izvori: Operativni program Konkurentnost i kohezija (2014.-2020.), prioritetna os 7. „Dostupnost javnih usluga“ Zajam Svjetske banke RH za poboljšanje kvalitete i djelotvornosti zdravstvenih usluga (2014.-2018.).

66

Način praćenja/pokazatelji učinka:- praćenje provedbe:Provedba Nacionalnog plana pratit će se putem izrade, objedinjavanja i provjere redovitih i izvanrednih izvješća o provedbi putem Resorne radne skupine i Operativne radne skupine za projektnu provedbu.- pokazatelji učinka:- povećani bolnički kapaciteti za dugotrajno i produženo liječenje, te palijativnu skrb,- povećan broj pacijenata liječenih u dnevnim bolnicama,- skraćene liste čekanja.

Rokovi:- III. kvartal 2014.: dovršetak izrade i usvajanje Nacionalnog plana- 2014.- 2016.: Preraspodjela postojećih i razvoj novih kapaciteta unutar integriranih bolničkih ustanova.

Mjera 2: Organizacija i izgradnja osnovne mreže telemedicinskih centara u RH

a) definicija (opis) mjereOrganizacijom i izgradnjom osnovne mreže telemedicinskih centara osigurava se jednaka dostupnost zdravstvenih usluga na cijelom području RH.b) aktivnosti mjere1. reorganizacija postojeće mreže telemedicinskih centara

2. otvaranje novih telemedicinskih centara 3. daljnji razvoj telemedicinskih centara u vozilima HMP te integracija sa sustavom hitne medicine kroz TETRA mrežu 4. proširenje programa e-Usavršavanja

c) glavni ciljOsiguranje jednake dostupnost i kvalitete zdravstvene zaštite na teritoriju RH.d) posebni ciljevi- smanjeni troškovi zdravstvene zaštite,- organiziran program e-Usavršavanja zdravstvenih radnika s ciljem održivog razvoja

ljudskih potencijala i poticanja procesa cjeloživotnog učenja,-povećana zdravstvena sigurnosti na otocima, ruralnim i brdsko-planinskim područjima

te područjima od posebne državne skrbi i- prevencija i rano otkrivanje bolesti.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MIZb) sunositelji: HZTM, zdravstvene ustanove uključene u Osnovnu mrežu

telemedicinskih centara i HZZO.Ciljne skupine/korisnici:

svi korisnici hitnih medicinskih usluga, posebno stanovnici koji žive na otocima, ruralnim područjima i područjima od posebne državne skrbi/osobe starije životne dobi.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: MIZ – HZTM: A734202 - Opremanje osnovne mreže telemedicinskih centara K790001; redovita sredstva HZZO-a za telemedicinske uslugeb) ostali izvori: donacije, turističke naknade

Način praćenja/pokazatelji učinka:pokazatelji učinka

- broj telemedicinskih centara- broj telemedicinskih usluga- broj područja medicinske struke za koja se pružaju telemedicinske usluge- broj slušača na programu e-usavršavanja

način praćenja provedbe

67

- dinamika popunjavanja Osnovne mreže telemedicinskih centara- kroz evidencije usluga i baze podataka telemedicinskih usluga- kroz financijski sustav HZZO-a

Rokovi: do kraja svake proračunske 2014., 2015., 2016. godine.Ostale napomene:

Mjera je nastavak prijašnjih aktivnosti Nacionalne strategije razvoja zdravstva u RH od 2005-2011. i Nacionalne strategije razvoja zdravlja u RH 2012.-2020.

Mjera 3: Unapređenje sustava hitne medicinske službe

a) definicija (opis) mjereDaljnji razvoj hitne medicinske službe ostvarit će se kroz izgradnju i organizaciju objedinjenih hitnih bolničkih prijema, uspostavu helikopterske hitne medicinske službe i pomorskog prijevoza te ujednačavanje kvalitete uvođenjem standarda rada i izobrazbom zdravstvenih radnika.b) aktivnosti mjere 1. izgradnja i organizacija objedinjenog hitnog bolničkog prijema: a) IV kvartal 2014. u OŽB Vukovar i OB Dubrovnik,

b) 2015/2016. godini u KBC Split c) 2017.-2020. u OB Varaždin. 2. uspostava helikopterske hitne medicinske službe i pomorskog prijevoza (ovisi o smjernicama i postignutim međuresornim dogovorima na nivou VRH-a)

3. ujednačavanje kvalitete zdravstvene zaštite uvođenjem standarda rada: a) u 2014. godini bit će imenovana Radna skupina za reviziju pokazatelja kvalitete i b) redefiniranje opisne liste pokazatelja

4. oblikovanje edukacijskih programa cijeloživotnog obrazovanja/trajne izobrazbe te sudjelovanje u provedbi i nadzor edukacije i stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika hitne medicine jedan je od poslova HZHM-a.c) glavni ciljUnaprjeđen sustav hitne medicinske službe koji može osigurati odgovarajuću hitnu medicinsku uslugu posebice stanovništvu na otocima i u ruralnim područjima.d) posebni ciljeviPovećan broj bolnica sa objedinjenim hitnim bolničkim prijemom.Uspostavljena helikopterska hitne medicinske službe i pomorskog prijevoza.Ujednačena kvaliteta uvođenjem standarda rada.Povećan broj educiranih zdravstvenih radnika.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere - MIZb) sunositelji: Hrvatski zavod za hitnu medicinu, akutne bolnice, županijski zavodi za

hitnu medicinu, JP(R)S, JLS, Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu , druga nadležna ministarstva (npr. u uspostavi helikopterske hitne medicinske službe MPPI itd.).

Ciljne skupine/korisnici:- stanovnici otočnih i nekih ruralnih područja, osobe starije životne dobi, ali svi

građani RH i turistiIzvor financiranja/sufinanciranja:

a)Državni proračun: pozicija2014., 2015. i 2016. - Redovna financijska sredstva za rad HZHM na pozicijama MiZ-a i redovita financijska sredstva na za pružanje hitne medicinske skrbi pozicijama HZZO-a: A 618160 b)ostali izvori – međunarodni resursi – MiZ provodi pregovore o novom zajmu kojim bi se podupirala provedba strateških razvojnih mjera u razdoblju 2014.-2017.

68

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka Kvantitativni: - broj bolnica sa izgrađenim/organiziranim objedinjenim hitnim bolničkom prijemom,- broj pokazatelja kvalitete u djelatnosti hitne medicine, - broj organiziranih tečajeva i ostalih vidova stručnog usavršavanja, - broj provedenih nadzora.Kvalitativni: - funkcionalnost helikopterske hitne medicinske službe i pomorskog prijevoza, - opisne liste pokazatelja kvalitete u djelatnosti hitne medicine.- način praćenja provedbeUspostavom kontrole kvalitete i prikupljanja pokazatelja pojedinih aktivnosti.

Rokovi: do kraja svake proračunske 2014., 2015., 2016.godine.Ostale napomene

Mjera jednim djelom predstavlja nastavak određenih aktivnosti iz projekta MiZ-a, Unapređenje HMS-a i investicijskog planiranja u zdravstvu.

Mjera 4: Organizacija pomoći za posebno ranjive skupinea) definicija (opis) mjereOrganizacijom pomoći socijalno najugroženijem stanovništvu osigurava se smanjenje socijalnih nejednakosti u zdravlju na cijelom području RH, osigurava se zaštita vulnerabilnih i specifičnih socijalnih grupa stanovništva ublažava se socijalna i zdravstvena ugroženost i podiže kvaliteta prehrane, a time i čuva zdravlje socijalno najugroženijeg stanovništva.b) aktivnosti mjere 1. HCK vrši nabavu i distribuciju paketa humanitarne pomoći socijalno najugroženijem stanovništvu (prehrambeni artikli, higijenski artikli, psihosocijalna pomoć i slično).c) glavni cilj- Unaprijeđeno zdravstveno stanje populacije vezano uz stanja i bolesti povezanih s prehranom.- Osigurana pravilnu prehranu osobito u socijalno ugroženim skupinama i za vrijeme kritičnih razdoblja tijekom života, kao što su dojenačka i dječja dob, trudnoća i dojenje, te starost.d) posebni ciljevi- Unaprijeđena kvalitete života socijalno najugroženijeg stanovništva kroz psihosocijalnu potporu volontera CK-a i pravilnu prehranu.

Nositelji/sunositelji:c) nositelj mjere - MiZd) sunositelji: HCK, Županijska i Gradska društva CK-a, volonteri, CZSS-i.

Ciljne skupine/korisnici:sve osobe u RH koje se nalaze u potrebi iznad su starosne dobi u kojoj je moguće zapošljavanje (muškarci iznad 65 i žene iznad 60) ili su djeca do 15 godina starosti.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: MiZ - Aktivnost A803005 - suradnja s udrugama građana, Pozicija 3811 - tekuće donacije u novcu, izvor 41b) ostali izvori: donacije


- broj podijeljenih paketa humanitarne pomoći- vrijednost sadržaja podijeljenih paketa humanitarne pomoći.

- način praćenja provedbe- izvješća HCK-a.

Rokovi: do kraj proračunske godine 2014., 2015., 2016.

69

Ostale napomene Mjera je sukladna Planu razvoja javnog zdravstva za 2011.-2015. godinu

Glavna strateška aktivnost: 2.5.2. Poboljšanje pokazatelja zdravlja Uspostava sustava praćenja podataka koji sada nedostaju u sustavu i kontinuirane zdravstvene skrbi, promicanja zdravlja, ranog otkrivanja zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti te sprječavanja širenja preventabilnih zaraznih bolesti među ranjivim skupinama kao što su romska djeca i žene Romkinje, te beskućnici, tražitelji azila i stranci koji nezakonito borave u RH smješteni u prihvatilištima kao i sprječavanje širenja zaraznih bolesti u općoj populaciji.Zdravlje romske djece treba još uvijek ostati predmet posebne skrbi, imajući na umu loše uvjete života u segregiranim romskim naseljima i područjima s visokom koncentracijom romske populacije te nisku razinu svijesti i znanja za pružanje odgovarajuće skrbi te zaštiti zdravlja djece i načinima prevencije pojave infektivnih bolesti poput hepatitisa i dizenterije, takozvanih „bolesti prljavih ruku“, koje se prenose kontaminiranom hranom i vodom. Također i zdravlje beskućnika i ilegalnih imigranata u prihvatilištima treba biti predmet posebne skrbi, uzimajući u obzir specifične uvjete života i povremeno vrlo velik broj osoba u prihvatilištima, te da tražitelji azila i stranci koji nezakonito borave u RH dolaze iz različitih zemalja, koje su često visoko rizične za neke teške zarazne bolesti.

Mjera 1: Promicanje zdravlja i prevencija zaraznih te kroničnih nezaraznih bolesti među ranjivim skupinama

a) definicija (opis) mjereOsiguravanje pružanja usluga hitne medicinske pomoći, djelatnosti patronaže beskućnicima u prihvatilištima i pružanja usluga koje su nužne u otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje, lijekova i druge neodgodive zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite za tražitelje azila i strance koji nezakonito borave u RH, smještenih u Prihvatnim centrima.

b) aktivnosti mjere - zaključivanje ugovora između MiZ-a i pružatelja zdravstvene zaštite – DZ Zagreb-

Centar, DZ Zagrebačke županije i DZ Kutina - za usluge u djelatnosti opće/obiteljske medicine: provedba 2014.g.

- zaključivanje ugovora između MiZ-a i pružatelja zdravstvene zaštite za usluge dentalne zdravstvene zaštite u hitnim stanjima (za osobe smještene u hotelu Porin u Zagrebu pružaju se u KB Dubrava, a za osobe smještene u Prihvatnom Centru Ježevo osigurat će se odvojenim ugovorom s ugovornim pružateljem dentalne zdravstvene zaštite u DZ Zagrebačke županije, a za područje Kutine u DZ Kutina) : provedba 2014.g.

- propisivanje lijekova s Osnovne liste lijekova HZZO-a (na posebno označenim receptima), a lijekovi će se preuzimati isključivo u ugovorenim ljekarnama: za Prihvatni centar Kutina- Ljekarna Nives Miloš, Sisak, Trg kralja Tomislava 9; za Prihvatni centar Ježevo- Ljekarne Sruk i Ljekarne Grgošić (Dugo Selo); za Prihvatni centar Porin- Ljekarna Ljubić, Kavur, Šabić, Zagreb, Kauzlarićev prilaz 7: provedba 2014.g.

- donošenje naputka - Mjere osobne zaštite pri postupanju s osobama koje su doputovale iz zemalja zahvaćenih epidemijom ebole: provedba 2014.g.

- uspostava kontinuirane patronažne skrbi beskućnicima smještenim u prihvatilištima kroz redovite posjete medicinskih sestara patronažne djelatnosti DZ-a nadležnih na području na kojem su organizirana prihvatilišta za beskućnike: provedba 2015.g.

c) glavni ciljzaštita i unaprjeđenje zdravlja beskućnika, tražitelja azila i stranaca koji nezakonito borave u RH smještenih u prihvatilištima.

70

d) posebni ciljevi:promicanje zdravlja, rano otkrivanje zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti te sprječavanja širenja preventabilnih zaraznih bolesti među skupinama beskućnika, tražitelja azila i strancima koji nezakonito borave u RH, a koji su smješteni u prihvatilištima te sprječavanje širenja zaraznih bolesti u općoj populaciji.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MiZ b) sunositelji: zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (opća/obiteljska

medicina, patronaža, dentalna zdravstvena zaštita), HZJZ, ŽZJZ-i, zavodi za hitnu medicinsku pomoć, HZZO.

Ciljne skupine/korisnici: populacija beskućnika,tražitelje azila i strance koji nezakonito borave u RH.

Izvor financiranja/sufinanciranja:Državni proračun: A 793007, A 812023

Način praćenja/pokazatelji učinka:- način praćenja provedbe

posebna izvješća i stručna mišljenja za potrebe HZJZ-a, MiZ-a i HZZO-a.Rokovi: prosinac 2016.g. Mjera 2: Promicanje, prevencija i zaštita reproduktivnog zdravlja žena romske populacije

a) definicija (opis) mjere Uspostava prikupljanja podataka za izračun pokazatelja o reproduktivnom zdravlju i sigurnom majčinstvu u romskoj populaciji.b) aktivnosti mjere - prijedlog novog rutinskog zdravstveno-statističkog istraživanja za djelatnost

zdravstvene zaštite žena u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i za područje stacionarne zdravstvene zaštite (praćenje poroda i prekida trudnoće): provedba 2014.g.;

- donošenje novog propisa: provedba 2015.g.;- promjene u cjelokupnom zdravstvenom informacijskom sustavu (CEZIH i BIS):

provedba 2015.g.;- prikupljanje podataka o broju i udjelu Romkinja s antenatalnom skrbi, o mjestu

poroda (u/izvan zdravstvene ustanove, broj savjetovanja romske populacije u reproduktivnoj dobi vezano uz planiranje obitelji, perinatalna i dojenačka smrtnost u romskoj populaciji: provedbe od 2016. g. - kontinuirano.

c) glavni cilj Promicanje mjera za reproduktivno zdravlje i sigurno majčinstvo.d) posebni ciljevi Poboljšati zaštitu reproduktivnog zdravlja žena, zdravlja trudnica i djece te smanjiti broj maloljetničkih trudnoća.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MiZ b) sunositelji: HZJZ, ŽZJZ, HZZO, djelatnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (zdravstvena zaštita žena, patronaža) ginekološko-porodni odjeli i SKZZ – dnevne bolnice

Ciljne skupine/korisnici: romska populacija u reproduktivnoj dobi.

Izvor financiranja/sufinanciranja:Državni proračun: A 618209

Način praćenja/pokazatelji učinka:- način praćenja provedbe: praćenja zdravstveno-statističkih pokazatelja,

redovite i posebne publikacije HZJZ-a, posebna izvješća i stručna mišljenja za potrebe MiZ-a, MSPM-a i ULJPPNM

Rokovi:

71

prosinac 2016. godine.Mjera 3: Sprječavanje i suzbijanje epidemija u romskoj populaciji

a) Definicija (opis) mjereSmanjiti pobol od bolesti povezanih s niskim higijenskim standardom i bolesti protiv kojih se cijepi prikupljanjem podataka za utvrđivanje cjepnog obuhvata romske djece predškolske i školske dobi kao i podataka o bolestima vezanim uz niski higijenski standard (prijave zaraznih bolesti) i epidemijama povezanim s bolestima niskog higijenskog standarda i bolestima obuhvaćenim Kalendarom obveznih cijepljenja. b) aktivnosti mjere - prijedlog dopune zdravstveno-statističkih istraživanja (prijava zaraznih bolesti, evidencija cijeljenja): godina provedbe 2014.;- donošenje novog propisa: godina provedbe 2015.;- promjene u cjelokupnom zdravstvenom informacijskom sustavu (CEZIH i BIS):

godina provedbe 2015.;- prikupljanje podataka o broju i udjelu romske djece vezano uz primovakcinaciju i

revakcinaciju, podataka o oboljelima i umrlima od zaraznih bolesti te epidemijama zaraznih bolesti povezanih s niskim higijenskim standardom u romskoj populaciji: godina provedbe od 2016. godine – kontinuirano.

c) glavni cilj sprječavanje i suzbijanje epidemija u romskoj populaciji.d) posebni ciljevi- evaluacija aktivnosti uz pomoć dobivenih pokazatelja,- planiranje novih aktivnosti.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MiZ b) sunositelji: HZJZ, HZZO, ŽZJZ-i, djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite djelatnost za zdravstvenu zaštitu djece, patronažna djelatnost, djelatnost za zdravstvenu zaštitu školske djece i mladih, higijensko-epidemiološka djelatnost.

Ciljne skupine/korisnici: romska populacija.Izvor financiranja/sufinanciranja:

a) Državni proračun: A 618209Način praćenja/pokazatelji učinka:

- način praćenja provedbe: praćenja zdravstveno-statističkih pokazatelja, redovite i posebne publikacije HZJZ-a, posebna izvješća i stručna mišljenja za potrebe MiZ-a, MSPM-a, ULJPPNM, ECDC (Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti)

Rokovi: prosinac 2016. godine

Glavna strateška aktivnost: 2.5.3. Osiguravanje podmirenja troškova zdravstvenih usluga/naknada osobama koje nisu pokrivene osnovnim zdravstvenim osiguranjemOd plaćanja sudjelovanja temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni su osiguranici koji boluju od određenih bolesti. Također određene kategorije osiguranika direktno su oslobođene plaćanja DZO-a i ukoliko ispunjavaju propisane kriterije (prihodovni cenzus), a DZO za njih plaća Državni proračun. Prepreke i slabosti sustava leže u za sada nepouzdanoj i informatički pravovremeno nepovezanoj osnovi za utvrđivanje naprijed navedenih kriterija za ostvarivanje ovih prava, pogotovo za ostvarivanje prava temeljem prihodovnog cenzusa. Potpunom i pravovremenom umreženosti svih korisnika u sustavu sigurno bi se Državni proračun teretilo objektivno za kategorije kojima DZO po toj osnovi uistinu pripada.Mjera 1: Osiguravanje DZO-a za socijalno ugroženo stanovništvo

72

a) definicija (opis) mjereUspostaviti pravovremene vjerodostojne evidencije o broju osiguranika koji pravo na DZO ostvaruju temeljem prihodovnog cenzusa umrežavanjem i kontinuiranom dostupnošću podataka MFIN-PU-a i HZMO-a.b) aktivnosti mjereMjere iz točke a) realizirati tijekom 2014.godine, i dalje ih unapređivati. c) glavni ciljObjektivizirati potrebna sredstva koja se moraju osigurati u Državnom proračunu za ove namjene.d) posebni ciljeviOsiguravanje dostupnosti svih zdravstvenih usluga i lijekova najsiromašnijem stanovništvu.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere - HZZOb) sunositelji: HZMO, MFIN – PU, MSPM, CZSS, MU.

Ciljne skupine/korisnici:osiguranici HZZO-a izdvojeni temeljem prihodovnog cenzusa

Izvor financiranja/sufinanciranja: a) Državni proračun: pozicija HZZO: 555.000.000,00 kn za svaku godinu od 2014.-2020.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka broj osiguranika i ukupan iznos premije izračunat temeljem toga broja - način praćenja provedbeputem redovitih Izvješća (kvartalno, polugodišnje i godišnje).

Rokovi:do kraja 2014. godine.

Glavna strateška aktivnost: 2.5.4. Razvijanje i unapređivanje sustava sveobuhvatne zdravstvene i psihosocijalne skrbi za sudionike i stradalnike ratnih zbivanjaPotreba za daljnjim razvojem sustavne skrbi ratom traumatiziranih osoba proizlazi iz činjenice da je oko 25% stanovnika RH tijekom Domovinskog rata bilo izloženo izravnom ratnom stresu. Dugoročne posljedice koje rat ostavlja na tjelesno i psihičko zdravlje osoba koje su žrtve primarne i sekundarne viktimizacije zahtjeva posebno organiziran sustav skrb te njegov daljnji razvoj koji uključuje programe psihosocijalne integracije u društvo te poboljšanje kvalitete življenja ove posebno ranjive socijalne skupine. Dosadašnja iskustva i velik broj zabilježenih intervencija u okviru Nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata upućuju na daljnju potrebu kontinuirane i posebno organizirane psihosocijalne i zdravstvene pomoći obzirom na posebnosti pristupa i potrebite pomoći braniteljskoj i stradalničkoj populaciji.

Mjera 1: Pružanje psihosocijalne pomoći kroz provedbu Nacionalnog programa psihosocijalne prevencije i potpore

a) definicija (opis) mjereNacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata te povratnicima iz mirovnih misija definiran je kroz načela provedbe, a temeljno načelo je psihosocijalna pomoć. Psihosocijalna pomoć mora biti stupnjevita ovisno o vrsti traumatskog iskustva, intenzitetu reakcije na stres te životnim okolnostima, a pruža se stacionarno i putem mobilnih timova PSP centara.b) aktivnosti mjere

73

1. Pružanje psihosocijalne i savjetodavne pomoći u Centrima za psihosocijalnu pomoć – individualno psihosocijalno savjetovanje, grupni psihosocijalni tretmani, pravna pomoć i informiranje – I.-IV. kvartal 2014., 2015., 2016.,

2. Pružanje psihosocijalne i savjetodavne pomoći na terenu putem mobilnih timova – hitni posjeti domu i obitelji branitelja u slučajevima pro-suicidalnih izjava korisnika, smrti, izrazito lošeg socio-ekonomskog i/ili zdravstvenog stanja, stambenih izvida u cilju ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje - I.-IV. kvartal 2014., 2015., 2016.

c) glavni ciljDoprinijeti podizanju kvalitete življenja i podupiranje potpune psihosocijalne reintegracije svih sudionika i stradalnika rata na području cijele Republike Hrvatske kao i članova njihovih obitelji, civilnih žrtava rata, osoba koje su bile izložene seksualnim zlostavljanjima i silovanjima, sudionika Drugog svjetskog rata, vojnih i civilnih invalida Drugog svjetskog rata i članova njihovih obitelji te osoba stradalih pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih misija i članova njihovih obitelji. d) posebni ciljeviUtjecati na smanjenje broja kriznih intervencija u ukupnom broju intervencija poduzetih u okviru provedbe Nacionalnog programa, kao pokazatelja pružanja kvalitetne psihosocijalne pomoći.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: Ministarstvo braniteljab) sunositelji: Centri za psihosocijalnu pomoć (u svakoj županiji te jedan Centar za

Grad Zagreb i Zagrebačku županiju), Regionalni centri za psihotraumu (Rijeka, Split i Osijek), Nacionalni centar za psihotraumu (Zagreb), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ciljne skupine/korisnici:sudionici i stradalnici rata, kao i članovi njihovih obitelji, civilne žrtve rata, osobe koje su bile izložene seksualnim zlostavljanjima i silovanjima za vrijeme rata, sudionici Drugog svjetskog rata, vojni i civilni invalidi Drugog svjetskog rata i članovi njihovih obitelji te osobe stradale pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih misija i članovi njihovih obitelji.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija: Razdjel 041 – Ministarstvo branitelja, aktivnost 753014 „Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći“ u iznosu od 10.210.500,00 kuna.


broj pruženih intervencija i broj korisnika u svakom PSP centru. - način praćenja provedbe

putem mjesečnih i godišnjih izvješća o radu svakog pojedinog PSP centra.Rokovi:

• Pružanje psihosocijalne i savjetodavne pomoći u Centrima za psihosocijalnu pomoć – individualno psihosocijalno savjetovanje, grupni psihosocijalni tretmani, pravna pomoć i informiranje – I.-IV. kvartal 2014., 2015., 2016.,• Pružanje psihosocijalne i savjetodavne pomoći na terenu putem mobilnih timova – hitni posjeti domu i obitelji branitelja u slučajevima pro-suicidalnih izjava korisnika, smrti, izrazito lošeg socio-ekonomskog i/ili zdravstvenog stanja, stambenih izvida u cilju ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje - I.-IV. kvartal 2014., 2015., 2016.

Ostale napomene: Mjera je nastavak programa psihosocijalne pomoći za ciljnu populaciju.Mjera 2: Zdravstvena skrb u okviru Programa za poboljšanje kvalitete življenja hrvatskih

74

branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji a) definicija (opis) mjereProvođenje ove aktivnosti podrazumijeva prije svega praćenje tjelesnog (zdravstvenog) stanja najugroženijih skupina hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata putem organiziranih, besplatnih sistematskih pregleda za najugroženije skupine ratom traumatiziranih osoba, a provodi se u sklopu Nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata te povratnicima iz mirovnih misija.b) aktivnosti mjere- Organizacija sistematskih pregleda za osobe iz ciljne skupine – II., III., IV. 2014., II., III., IV. 2015., I.-IV. kvartal 2016. godine,

- Znanstvena analiza rezultata dobivenih sistematskim pregledima – III. i IV. kvartal 2014., III.i IV. kvartal 2015., II., III i IV. kvartal 2016. Godine

c) glavni ciljDoprinos prevenciji, ranom otkrivanju potencijalnih bolesti i dugoročno boljoj kvaliteti življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata.d) posebni ciljeviMotivirati hrvatske branitelje na aktivno sudjelovanje u očuvanju, unapređenju i kontroli svog zdravlja kroz javnu objavu dostupnih rezultata obavljenih analiza

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MBb) sunositelji: HZJZ, zdravstvene ustanove, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Ciljne skupine/korisnici:sudionici i stradalnici rata, kao i članovi njihovih obitelji, civilne žrtve rata, osobe koje su bile izložene seksualnim zlostavljanjima i silovanjima za vrijeme rata, sudionici Drugog svjetskog rata, vojni i civilni invalidi Drugog svjetskog rata i članovi njihovih obitelji te osobe stradale pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih misija i članovi njihovih obitelji.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: Razdjel 041 – Ministarstvo branitelja, aktivnosti 754011 „Poboljšanje kvalitete življenja za obitelji HB i HRVI “ u iznosu od 1.550.000,00 kuna.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka - evidencije korisnika, praćenje podataka o odazivu pozvanih osoba, udio obavljenih u odnosu na planirani broj pregleda; - rezultati znanstveno-istraživačkih projekata objavljuju se u završnim izvješćima o provođenju projekata.- način praćenja provedbe- praćenje izvršenja ugovornih obveza, - dostava obrađenih baza podataka o izvršenim zdravstvenim pregledima,- izvješće o rezultatima istraživanja odnosno zdravstvenom stanju ciljnih

skupina.Rokovi:

• Organizacija sistematskih pregleda za osobe iz ciljne skupine – II., III., IV. 2014., II., III., IV. 2015., I.-IV. kvartal 2016. godine,• Znanstvena analiza rezultata dobivenih sistematskim pregledima – III. i IV. kvartal 2014., III i IV. kvartal 2015., II., III i IV. kvartal 2016. godine.

75

2. 6. Strateško područje: Skrb o starijim osobamaNositelj strateškog područja: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Glavna strateška aktivnost: 2.6.1. Unaprjeđenje kvalitete života starijih osoba i širenje usluga u zajednici U svrhu unapređenja kvalitete života starijih osoba osim smještaja i nadalje se razvijaju različiti oblici skrbi koji su dostupni starijim osobama u okruženju u kojem žive, u skladu s njihovim potrebama. Ostanak i aktivno sudjelovanje starijih osoba u životu zajednice pridonosi kvaliteti njihovog života. Stoga se potiče razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi kao što su pomoć u kući, raznih dnevnih aktivnosti u skladu s mogućnostima i potrebama starijih osoba te savjetovanja u svrhu podizanja svijesti o zdravom životu na lokalnoj razini.

Mjera 1: Razvijanje socijalnih usluga u zajednici namijenjenih najsiromašnijim osobamaa) definicija (opis) mjerePoticat će se postojeći i novi pružatelji usluga za pružanje izvaninstitucijskih oblika skrbi za starije osobe, usluge pomoći u kući te organizirane dnevne aktivnosti za najsiromašnije osobe.b) aktivnosti mjere 1.Organiziranje dnevnih aktivnosti za starije osobe na razinama mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti.2. Poticanje volontiranja starijih osoba u lokalnoj zajednici.3. Poticanje postojećih i novih pružatelja usluga za pružanje izvaninstitucijskih usluga za starije.c) glavni ciljOsiguranje dostupnosti izvaninstitucijskih usluga c) posebni ciljeviSprječavanje socijalne isključenosti starijih osoba kroz sudjelovanje starijih osoba u životu zajednice te podizanje kvalitete života.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MSPMb) sunositelji: JP(R)S, OCDE i pružatelji usluga skrbi za starije osobe.

Ciljne skupine/korisnici:osobe starije životne dobi.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija – MSPM: A 734189 Udruge u socijalnoj skrbi u

iznosu od 4.100.000,00 kn. b) ostali izvoriNačin praćenja/pokazatelji učinka:

- pokazatelji učinka 1. Broj mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti u kojima se organiziraju dnevne

aktivnosti.2. Broj starijih osoba uključenih u volonterske aktivnosti i usluge u lokalnoj zajednici.3. Broj pružatelja usluga koji pružaju izvaninstitucijske usluge.- način praćenja provedbe: godišnje praćenje statističkih podataka.

Rokovi: IV. kvartal 2014. i IV. kvartal 2015.Mjera 2: Obrazovanje na temu suzbijanja diskriminacije po dobnoj osnovi

a) definicija (opis) mjereProvoditi kontinuiranu izobrazbu relevantnih dionika na temu suzbijanja diskriminacije po dobnoj osnovi.

b) aktivnosti mjereOsmisliti i provoditi obrazovne aktivnosti u području suzbijanja diskriminacije po dobnoj osnovi.

76

c) glavni ciljDiskriminaciju po dobnoj osnovi svesti na najmanju moguću mjeru.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: ULJPPNM VRHb) sunositelji: MSPM, MRMS, JLS, JP(R)S te OCD-i koje djeluju u području zaštite i

promicanja ljudskih prava.Ciljne skupine/korisnici:

državni i javni službenici, poslodavci, šira javnost, ODC-i, mediji/građani, s posebnim naglaskom na starije osobe kao ranjiva skupina građana.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija: ULJPPNM 'Strategija borbe protiv siromaštva i

socijalne isključenosti': - 2015.: 20.000,00 kn - 2016.: 20.000,00 kn

Način praćenja/pokazatelji učinka: - pokazatelji učinka - izrađeni materijali za provedbu obrazovnih aktivnosti, - broj provedenih obrazovnih aktivnosti, - broj sudionika na obrazovnim aktivnostima.- način praćenja provedbe: - potpisne liste s obrazovnih aktivnosti, - izvješća nadležnih tijela i OCD-a koja djeluju u području suzbijanja diskriminacije.

Rokovi:- IV. kvartal 2015. - osmišljene i provedene obrazovne aktivnosti u području suzbijanja diskriminacije po dobnoj osnovi za djelatnike nadležnih TDU-a i javnih vlasti, poslodavce, širu javnost, OCD-e i medije.- IV. kvartal 2016. - osmišljene i provedene obrazovne aktivnosti u području suzbijanja diskriminacije po dobnoj osnovi za djelatnike nadležnih TDU-a i javnih vlasti, poslodavce, širu javnost, OCD-e i medije.

Ostale napomene: Mjera je nova i ne naslanja se na druge strategije i programe.Mjera 3: Podizanje razine svijesti o zdravom životu/aktivno starenje

a) definicija (opis) mjereU cilju podizanja razine svijesti o zdravom životu - aktivno starenje poticat će se postojeći i novi pružatelji usluga za pružanje informacija o zdravim stilovima života za starije osobe po stručnim smjernicama Referentnog centra MiZ-a za zaštitu zdravlja starijih osoba (preventivne mjere za starije osobe). b) aktivnosti mjere

Izrada smjernica za preventivne mjere za starije osobe. Poticanje pružatelja usluga za pružanje informacija o zdravim stilovima života za starije osobe.c) glavni cilj: Podizanje svijesti o zdravom/aktivnom starenju. d) posebni ciljPodizanje kvalitete i dostupnosti informacija o zdravom životu - aktivnom starenju. Nositelji/sunositelji: a) nositelj mjere: MiZ b) sunositelji: Referentni centar MiZ-a za zaštitu zdravlja starijih osoba, Hrvatsko

društvo za gerontologiju i gerijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, ZJZ-a, JP(R)S, OCD-i, pružatelji usluga skrbi za starije osobe.


77

osobe starije životne dobi, pružatelji usluga za starije osobe u zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Izvor financiranja/sufinanciranja: a) Državni proračun: redovna djelatnost na pozicijama HZZO - A 812023 b) ostali izvori

Način praćenja/pokazatelji učinka: - pokazatelji učinka 1. Izrađene smjernice o zdravim stilovima života za starije osobe 2. Smjernice objavljene na mrežnim stranicama relevantnih tijela 3. Primjena smjernica o zdravim stilovima života za starije osobe - način praćenja provedbe:

- godišnje praćenje statističkih podataka, - posebna izviješća Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba

Rokovi: do kraja 2015. i 2016. godina

Glavna strateška aktivnost: 2.6.2. Unapređenje položaja umirovljenikaU I. mirovinskom stupu u prosincu 2013. godine bilo je 1,18 mil. korisnika mirovina i 1,41 mil. osiguranika što je nepovoljan omjer od 1:1,20. To ukazuje da se mirovinski sustav nalazi u teškoćama zbog čega se poduzimaju mjere u svrhu praćenja provedbe Zakona o mirovinskom osiguranju.

Mjera 1: Praćenje provedbe novog Zakona o mirovinskom osiguranjua) definicija (opis) mjereCjelovito uređenje zakonodavnog okvira obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup).b) aktivnosti mjere Provedba Zakona o mirovinskom osiguranju.c) glavni cilj Postizanje i održavanje socijalne adekvatnosti i financijske održivosti mirovina.d) posebni ciljeviUsklađivanje mirovina prema novoj povoljnijoj formuli, rad uz korištenje mirovine/dijela mirovine, unaprjeđenje profesionalne rehabilitacije, jačanje mogućnosti zapošljavanja prema preostaloj radnoj sposobnosti i povećanje osnovne mirovine.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MRMSb) sunositelji: HZMO, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i

zapošljavanje osoba s invaliditetom, Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, socijalni partneri

Ciljne skupine/korisnici: sadašnji i budući korisnici mirovina.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: MRMS - za 2014. godinu na aktivnostima unutar programa 4102 Mirovine i mirovinska primanja planirani su rashodi za mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u iznosu od 29.473.600.000 za 2014. ; 29.521.000.000 kn za 2015. i 30.064.895.098 kn za 2016. godinu.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka 1. Donesen zakon 2. Udio povećanja visine mirovine sukladno usklađivanju prema novoj formuli3. Povećanje/smanjenje broja korisnika mirovine koji rade

78

4. Povećanje/smanjenje broja korisnika mirovine koji imaju 65 godina života i 40 i više godina mirovinskog staža

5. Povećanje/smanjenje broja osoba s preostalom radnom sposobnošću vraćenih u svijet rada

6. Smanjenje broja korisnika invalidske mirovine7. Povećanje iznosa osnovne mirovine - način praćenja provedbe: godišnje praćenje statističkih podataka

Rokovi: IV. kvartal u 2014. godini te I., II., III. i IV. kvartal u 2015. i 2016. godini.

Glavna strateška aktivnost: 2.6.3. Osiguranje održivosti mirovinskog sustava i osiguranje socijalne adekvatnosti mirovina U odnosu na I. mirovinski stup rashodi za mirovine i mirovinska primanja iznosili su u 2013. godini oko 36,603 mlrd. kuna (11% BDP-a), s tim da su prihodi od doprinosa iznosili 19,281% mlrd. kuna (52,69% rashoda za mirovine), a ostalih 47,13 rashoda za mirovine financirano je iz državnog proračuna.Prateći kretanja u sustavu mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. i III. stup), dosadašnja primjena Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima ukazala je na potrebu razdvajanja dvaju postojećih sustava individualne kapitalizirane štednje (obvezni i dobrovoljni). Na taj način omogućit će se daljnji razvoj i unaprjeđenje sustava individualne kapitalizirane štednje, s ciljem bolje buduće socijalne sigurnosti osiguranika.Postojeći sustav staža osiguranja s povećanim trajanjem utemeljen je u cilju zaštite radnika zaposlenih na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima. Budući da su se znatno promijenili uvjeti rada (zaštita na radu, tehnologija, organizacija i dr.), taj institut više nije primjeren tržištu rada, niti je kompatibilan mirovinskim sustavima u Europskoj uniji te ga je potrebno redefinirati.

Mjera 1: Praćenje provedbe novog Zakona o mirovinskom osiguranjua) definicija (opis) mjere Postizanje fiskalne održivosti mirovinskoga sustava.b) aktivnosti mjere Praćenje provedbe Zakona o mirovinskom osiguranju.c) glavni cilj Postizanje fiskalne održivosti mirovinskog sustava u uvjetima demografskog starenja stanovništva, nepovoljnih gospodarskih prilika i visoke nezaposlenosti; smanjenje nepovoljnog odnosa broja osiguranika i umirovljenika; smanjenje udjela troškova za mirovine i mirovinska primanja u BDP-u; smanjenje udjela troškova koji se financiraju iz državnog proračuna.d) posebni ciljeviPovećanje dobne granice za odlazak u mirovinu; smanjenje broja korisnika prijevremene starosne mirovine uvođenjem veće penalizacije; smanjenje broja korisnika invalidskih mirovina; poticanje dužeg zadržavanja u svijetu rada; razdvajanje mirovina na dio mirovine ostvarene prema posebnom propisu i na dio mirovine ostvarene na temelju staža pokrivenog doprinosima te uvođenje dvostrukog režima usklađivanja.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MRMS b) sunositelji: HZMO, Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, socijalni partneri


79

Osiguranici i korisnici mirovina, uz naglasak na korisnike najnižih mirovina.Izvor financiranja/sufinanciranja:

a) Državni proračun: MRMS - programa 4102 Mirovine i mirovinska primanja planirani su rashodi za mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) u iznosu od 29.473.600.000 kn za 2014., 29.521.000.000 kn za 2015. i 30.064.895.098 kn za 2016. godinu.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni): 1. Donesen zakon2. Povećanje/smanjenje troškova za mirovine i mirovinska primanja u BDP-u3. Povećanje/smanjenje troškova za mirovine koji se financiraju iz državnog proračuna4. Povećanje/smanjenje broja korisnika prijevremene starosne i invalidske mirovine5. Povećanje/smanjenje prosječne dobi umirovljenja za starosnu mirovinu - način praćenja provedbe

godišnje praćenje statističkih podatakaRokovi:IV. kvartal u 2014. godini te I., II., III. i IV. kvartal u 2015. i 2016. godini Mjera 2: Praćenje provedbe izmijenjenog zakonodavnog okvira kapitaliziranog mirovinskog sustava

a) definicija (opis) mjereUnaprjeđenje sustava individualne kapitalizirane štednje s ciljem bolje socijalne sigurnosti i zaštite osiguranika.b) aktivnosti mjerePraćenje provedbe Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. c) glavni ciljVeća socijalna sigurnost osiguranika uključenih u II. mirovinski stup, poticanje uključivanja u III. mirovinski stupc) posebni ciljeviUvođenje tri nove kategorije mirovinskih fondova, tzv. podportfelja (A, B i C) prilagođenih dobi umirovljenja članova u svrhu racionalizacije poslovanja i veće zaštite imovine članova obveznih mirovinskih fonda u razdoblju od nekoliko godina do umirovljenja; jačanje nadzora nad radom mirovinskih društava u cilju bolje zaštite imovine članova i transparentnosti poslovanja; postupno povećanje stope doprinosa za II. mirovinski stup.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MRMSb) sunositelji: MFIN, HZMO, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga,

Središnji registar osiguranika, Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, socijalni partneri.

Ciljne skupine/korisnici: Osiguranici, članovi obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: Za provedbu navedenih zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu.b) ostali izvori


Doneseni propisi, broj osiguranika po pojedinim tzv. podportfeljima, broj korisnika mirovine s ostvarenim stažem osiguranja s povećanim trajanjem koji su ostvarili pravo

80

na mirovinu iz II. stupa, broj osiguranika u III. mirovinskom stupu; povećanje stope doprinosa za II. mirovinski stup.

- način praćenja provedbeUdio broja osiguranika u podportfeljima, povećanje/smanjenje broja osiguranika u III. mirovinskom stupu; povećanje razine mirovina ostvarenih iz oba obvezna mirovinska stupa.

Rokovi: IV. kvartal u 2014. godini, I., II., III. i IV. kvartal u 2015. i 2016. godini Mjera 3: Izmjena zakonodavnog okvira staža osiguranja s povećanim trajanjem

a) definicija (opis) mjere Sustav staža osiguranja s povećanim trajanjem prilagodit će se novim okolnostima i

uvjetima rada za osobe koje obavljaju osobito teške i za zdravlje i radnu sposobnost štetne poslove.b) aktivnosti mjere Donošenje novog zakona.c) glavni cilj

Cjelovito uređenje sustava za život opasnih i osobito teških te za zdravlje i radnu sposobnost štetnih poslova jednim propisom Osiguravanje maksimalne zaštite zdravlja na radu te bitno smanjenje broja radnika koji pravo na mirovinu mogu ostvarivati pod povoljnijim uvjetima.d) posebni ciljevi Uvođenje novog oblika zaštite osoba koje obavljaju za život opasne i teške poslove.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere - MRMSb) sunositelji: MFIN, MFIN - Carinska uprava, MIZ, MP, MO, MUP, MK, MPPI, MINGO, MPS, MINPO, MGIPU, Ured vijeća za nacionalnu sigurnost, HZMO, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, HZZO, HZZ, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnji registar osiguranika, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, socijalni partneri.

Ciljne skupine/korisnici: Osiguranici - radnici zaposleni na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim poslovima. Osobe sa statusom invalidnih osoba sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: pozicija (ovisi o zakonodavnom rješenju). Za provedbu mjere nisu

potrebna sredstva iz Državnog proračuna već će se ostvariti dugoročne uštede na rashodima za mirovine i mirovinska primanja.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni): doneseni propis, broj osiguranika koji ostvaruju staž osiguranja s povećanim trajanjem.- način praćenja provedbe: broj korisnika mirovine sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem, broj korisnika invalidskih mirovina ostvarenih s osnove ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti vezanih uz posljedice rada na određenim poslovima.

Rokovi: II., III. i IV. u 2015. i 2016. godini

2.7. Strateško područje: Borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost

81

Nositelj strateškog područja: Ministarstvo financija

Glavna strateška aktivnost: 2.7.1. Postizanje održivog ekonomskog rasta te nastavak fiskalne konsolidacijeRH suočava se s izazovom pokretanja održivog ekonomskog rasta nakon duboke recesije te s konsolidacijom javnih financija suočenih sa snažnim rastom nekih kategorija rashoda.Dugoročna održivost javnih financija RH nije moguća bez stabilnog ekonomskog rasta, dok je za pokretanje gospodarstva i podršku ekonomskom rastu potrebna fiskalna konsolidacija radi smanjenja troška financiranja. Fiskalna konsolidacija nužna je zbog vrlo visoke razine deficita i rastućih troškova.

Mjera 1: Dugoročna održivost javnih financija i fiskalna konsolidacija

a) definicija (opis) mjereSukladno Nacionalnom programu reformi, RH poduzima i planira poduzeti u narednom razdoblju reformske mjere predstavljene u četiri ključna područja: javne financije, financijski sektor, tržište rada i konkurentnost. b) aktivnosti mjere U sklopu područja javnih financija navedene su potkategorije kao što je Zdravstveni sustav i Sustav socijalne skrbi. Mjere obuhvaćene Nacionalnim programom reformi imat će pozitivan utjecaj na smanjenje ukupnih rashoda i izdataka za zdravstvo te će pridonijeti ostvarenju ciljeva reforme zdravstvenog sustava. Sustav socijalne skrbi također prolazi strukturnu reformu administrativnog funkcioniranja s ciljem usklađivanja naknada kako bi se izbjeglo njihovo preklapanje, povezivanje informatičkih sustava te izmjena modela financiranja socijalnih usluga. Praćenje i evaluacija reformskih mjera - IV kvartal 2016. godine.c) glavni ciljPokretanje gospodarskog rasta u cjelini.d) posebni ciljeviDugoročna održivost i uspostava kvalitetnih sustava zdravstva i socijalne skrbi.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere - MFIN b) sunositelji: MRRFEU, MINPO, MP, MRMS, MINGO, MiZ, socijalni partneri, MSPM, MU.

Ciljne skupine/korisnici:Mjere, odnosno aktivnosti namijenjene su svim građanima RH, odnosno korisnicima Državnog proračuna s posebnim naglaskom na ranjive skupine koje se nalaze u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

Izvor financiranja/sufinanciranja: Za navedenu mjeru nije predviđena pozicija u državnom proračunu.Način praćenja/pokazatelji učinka: Izvješća.Rokovi: IV kvartal 2016.Ostale napomene: Mjera je u skladu s mjerama koje su definirane dokumentom Nacionalnog programa

Glavna strateška aktivnost: 2.7.2. Nastavak reforme porezne politikeU svrhu povećanja konkurentnosti VRH provodi mjere usmjerene na rješavanje financijskih poteškoća poslovnog sektora i smanjenje poreznog opterećenja proizvodnje. Naslijeđena razina neplaćanja utjecala je na donošenje hitnih mjera za smanjenje poreznih i drugih obveza kroz reprograme i otpise. Uslijed problema nelikvidnosti i kreditnog opterećenja zbog

82

pretjeranog ulaganja u nekretnine u razdoblju prije krize, pokrenut je proces predstečajnih nagodbi što je preduvjet za opstanak poslovne aktivnosti i omogućavanja daljnjih ulaganja.Prihodi državnog proračuna ostvaruju se isključivo oporezivanjem rada i potrošnje. U 2012. godini u državnim prihodima prihodi od imovine su neznatni, ne dosežu niti 1% prihoda proračuna. U prihodima lokalnih jedinica tek oko 14% ostvarenih prihoda mogu se pripisati oporezivanju imovine, dok se glavnina prihoda i ovdje ostvaruje kroz oporezivanje rada i potrošnje.

Mjera 1: Provođenje postupka predstečajne nagodbe

a) definicija (opis) mjereZakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uređuju se pitanja od iznimnog značaja za sve gospodarske subjekte unoseći važne novine u način rješavanja vrlo složenog problema dospjelih i nenaplaćenih potraživanja koje koče odvijanje normalnih poslovnih procesa. Zakon je učinkovit i djelotvoran pravni okvir za rješavanje financijskih poteškoća dužnika radi njihovog ponovnog osposobljavanja za sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima s ciljem: - restrukturiranja društava koja imaju ekonomski potencijal i očuvanja održivih radnih mjesta - isključenja s tržišta poduzetnika koji obavljajući različite gospodarsko-pravne poslove, a da pritom ne mogu podmiriti vlastite obveze, nanose veliku štetu tržištu.Zakon je instrument u rješavanju krize nelikvidnosti i insolventnosti u gospodarskom sektoru, u skladu sa zacrtanim ciljevima fiskalne politike i mjerama iz programa gospodarskog oporavka. Međutim, zbog uočenih mogućnosti zlouporaba, uz pozitivne učinke koji se postižu predstečajnom nagodbom, nužno je omogućiti i sudski nadzor nad cijelim postupkom sklapanja predstečajne nagodbe, slijedom čega se postupak predstečajnih nagodbi predlaže propisati Stečajnim zakonom. b) aktivnosti mjereDonošenje izmjena i dopuna Stečajnog zakona / donošenje novog Stečajnog zakona. c) glavni ciljSmanjenje insolventnosti, restrukturiranje društva, nastavak poslovanja i očuvanje radnih mjesta.d) posebni ciljeviIsključenje s tržišta poduzetnika koji ne mogu podmiriti vlastite obveze.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MPb) sunositelji: MFIN, FINA, trgovački sudovi.

Ciljne skupine/korisnici:pravna osoba-dužnik i dužnik pojedinac, vjerovnici.

Izvor financiranja/sufinanciranja:Za predstečajne nagodbe ne postoji pozicija u državnom proračunu (korisnici uplaćuju u državni proračun).

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka - na snazi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.- način praćenja provedbe - izvješća o zbirnim predmetima prema iznosu prijavljenih obveza, zbirnim predmetima za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena predstečajna nagodba, - zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, - broj predmeta za koji je sklopljena nagodba pred trgovačkim sudovima u RH,

83

- informacije o ročištima, informacije o rješenjima o otvaranju postupka predstečajne nagodbe.

Rokovi: do kraja 2014. godine (donošenje Zakona) / kontinuirano (praćenje provedbe).Mjera 2: Usmjeravanje poreznog opterećenja s rada prema potrošnji i imovini, uvođenje poreza na nekretnine u funkciji rasterećenja cijene rada i financiranja decentraliziranih funkcija, te stavljanja imovine u funkciju

a) definicija (opis) mjereDonošenje propisa kojim se rasterećuju cijene rada te uvođenje plaćanja vrijednosnog poreza na imovinu temeljenom na načelu pravednosti. Iznos poreza ovisit će o vrijednosti imovine.

b) aktivnosti mjereZakon o porezu na nekretnine donosi se radi pravovremene uspostave Fiskalnog registra koji će se formirati presjekom niza baza podataka. Potom uspostaviti sustav masovne i pojedinačne procjene vrijednosti nekretnina, kako bi se krenulo s punom primjenom Zakona u vidu početka naplate poreza na nekretnine.

Povezivanje Fiskalnog registra s maticama rođenih, vjenčanih i umrlih i ostalim službenim evidencijama. c) glavni ciljRasterećenje cijene rada, uz stvaranje poreznog sustava koji je stimulativan za investicije i poticaje. Oporezivanjem nekretnina čiji prihodi jesu prihodi lokalne samouprave, stvoreni su temelji za decentralizaciju vlasti te prijenos pojedinih funkcija s državne na lokalnu razinu.d) posebni ciljevi1. urediti zemljišno – knjižno stanje po pitanju vlasnika nekretnina - preduvjet

kreditne sposobnosti kupca nekretnine;2. sprječavanje sive ekonomije (prijavom djelatnosti kao i ugovora o najmu

nekretnine ostvaruju se porezne olakšice po osnovi korištenja nekretnina za određene djelatnosti, odnosno za najam čiji je ugovor prijavljen nadležnoj Ispostavi Porezne uprave);

3. pokrenuti tržište stavljanjem nekretnina (jeftiniji i lakši način rješavanja stambenog pitanja bilo da se stambeno pitanje rješava kupnjom ili najmom nekretnine);

4. uvesti pravednu socijalnu politiku – kod socijalnih davanja utvrđuje se osim dohodovnog i imovinski cenzus a preduvjet stvarnog pokazatelja što socijalni korisnik zaista i posjeduje su uređene zemljišne knjige i poznata vrijednost nekretnine; pokrenuti razvoj investicija.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MFIN - PUb) sunositelji: (svi dionici koji sudjeluju u provedbi):JLS, Državna geodetska uprava,

MP, MGPU, MU, MINGO, uz mogućnost sudjelovanja i drugih institucija.Ciljne skupine/korisnici: stvarni korisnik nekretnine, a posebno korisnici socijalnih naknada.Izvor financiranja/sufinanciranja:

Donošenje Zakona o porezu na nekretnine ne iziskuje potrebu financiranja iz državnog proračuna.


- Formiran Fiskalni registar kao jedinstveni registar koji objedinjuje sve nekretnine u RH, u svrhu naplate poreza na nekretnine. U Fiskalni registar evidentirane su sve nekretnine pa i one koje danas nisu predmet naplate komunalne naknade.- povezan Fiskalni registar s maticama rođenih, vjenčanih i umrlih i ostalim službenim evidencijama.

- način praćenja provedbe

84

- izvješće o uspostavi povezanosti Fiskalnog registra s maticama i ostalim službenim Evidencijama.Rokovi: IV kvartal 2015. godineOstale napomene: EK, Direkcija za oporezivanje i carinsku uniju, na svojim mrežnim

stranicama objavila je publikaciju pod nazivom „Nedavne reforme poreznih sustava u EU: dobre i loše vijesti“. U navedenoj publikaciji opisane su poduzete mjere radi kontinuirane potrebe za fiskalnom konsolidacijom. Uočen je trend reformi na području oporezivanja imovine na način da je polovina država članica EU ponovo uvela porez na imovinu i porez na imovinske transakcije, dok su druge države izvršile reformu i/ili povećale svoje poreze na imovinu.

Glavna strateška aktivnost:2.7.3. Ublažavanje posljedica prezaduženosti stanovništvaU razdoblju od siječnja 2012. do prosinca 2013. visina duga građana kojima su blokirani računi zbog neizvršenih osnova za plaćanje porastao je s 13,2 milijarde kuna na 23,82 milijarde kuna, što ukazuje na negativan trend i potrebu intervencije države s ciljem pomoći prezaduženim građanima.

Mjera 1: Zakonodavne aktivnosti u financijskom sektorua) definicija (opis) mjereZakonodavne aktivnosti koje se odnose na financijski sektor, a donose se sukladno Planu normativnih aktivnosti MFIN-a, odnosno VRH-a. b) aktivnosti mjereDonošenje zakonodavnih akata s posebnim naglaskom na zaštitu ranjivih skupina od daljnjeg ulaska u siromaštvo.c) glavni ciljIspunjavanje rokova zadanih u godišnjem Planu normativnih aktivnosti za tekuću godinu.d) posebni ciljeviUblažavanje posljedica prezaduženosti i sprečavanje nastanaka novih dužnika.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MFINb) sunositelji: Radna skupine za izradu zakona, socijalni partneri.

Ciljne skupine/korisnici: korisnici financijskih usluga s posebnim naglaskom na ranjive skupine

Izvor financiranja/sufinanciranja:- tijekom izrade zakona izrađuje se procjena učinaka propisa te se utvrđuje da li

donošenje zakona ima učinak na rashodovnu stranu državnog proračuna.Način praćenja/pokazatelji učinka:

- Analizom provedbenih učinaka propisa koji su u planu.Rokovi: - na godišnjoj razini po kvartalima, u skladu s Planom normativnih aktivnosti. Mjera 2: Donošenje zakona o stečaju potrošača

a) definicija (opis) mjereStvaranje uvjeta za ublažavanje problema insolventnosti kod fizičkih osoba – potrošača i to poticanjem dogovora između vjerovnika i dužnika oko restrukturiranja postojećih obveza, kao i skupnog namirenja vjerovnika iz imovine potrošača (ako dođe do otvaranja stečajnog postupka).b) aktivnosti mjereDonošenje Zakona o stečaju potrošača (do kraja 2014. godine)c) glavni cilj

85

Razvijanje sustava koji će omogućiti insolventnim potrošačima reprogramiranjem njihovih obveza i prilika za novi početak, a vjerovnicima mogućnost ravnomjernog namirenja tražbina.d) posebni ciljevi

- poticanje izvansudskog dogovora između vjerovnika i dužnika i skupnog namirenjavjerovnika iz imovine potrošača (potaknuti svijest potrošača i vjerovnika o važnosti i mogućnostima koje pruža medijacija s ciljem rasterećenja sudova od velikog broja očekivanih postupaka)

- preventivno i pravovremeno djelovanje - stabiliziranje i poboljšanje sveukupne gospodarske situacije.Nositelji/sunositelji:

a) nositelj mjere: MPb) sunositelji: MFIN, socijalni partneri

Ciljne skupine/korisnici:korisnici financijskih usluga s posebnim naglaskom na ranjive skupine.

Izvor financiranja/sufinanciranja:- Nakon donošenja Zakona riješit će se pitanje izvora financiranja (stečaj potrošača)


- analiza provedbenih učinaka propisa koji su u planu.- donesen Zakon.

Rokovi: do kraja 2014.Ostale napomene:

Uz Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti i smjernice za podizanje razine financijske pismenosti, koji imaju za cilj stvoriti podlogu za sustavnu i sveobuhvatnu integraciju financijskog obrazovanja u formalni i neformalni sustav obrazovanja RH, čime se kod građana želi razviti svijest o razumijevanju financijskih proizvoda te donošenje dugoročnih financijskih planova, uvođenjem ovog instituta najosjetljiviji dio građana nužno će biti potaknut na aktivno pronalaženje zaposlenja, stjecanje dodatnih kvalifikacija i aktivno djelovanje u cilju povećanja vlastitih prihoda.

Glavna strateška aktivnost: 2.7.4. Financijsko obrazovanje građanaKako bi se ublažile poteškoće i spriječila prezaduženost valja istovremeno organizirati i provesti programe financijskog opismenjivanja građana i podizati svijest o opasnostima zaduživanja. Prezaduženost je posljedica nedovoljno razvijene svijesti pojedinca o mogućnostima koje se nude na tržištu financijskih proizvoda i usluga, izostajanja dugoročnih financijskih planova ili odabira financijskih proizvoda i usluga koji ne odgovaraju osobnim i obiteljskim financijskim potrebama pojedinca te nedovoljno poznavanje sustava osiguranja, sustava tržišta kapitala, sustava mirovinskog osiguranja i općenito nedovoljno razvijena razina financijske pismenosti.

Mjera 1: Donošenje i provedba Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača

a) definicija (opis) mjereFinancijsko opismenjavanje je proces putem kojeg dolazi do poboljšavanja razumijevanja potrošača o financijskim proizvodima putem informacija, uputa ili objektivnih savjeta.b) aktivnosti mjere- upućivanje Strategije za financijsku pismenost u proceduru VRH do kraja 2014.,- početak provedbe Strategije - I kvartal 2015. c) glavni cilj

86

Financijsko opismenjavanje potrošača radi boljeg razumijevanja financijskih proizvoda.d) posebni ciljeviRazvijanja potrebnih vještina i sigurnosti radi izbjegavanja financijskih rizika.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MFINb) sunositelji: MINGO, MZOS, HNB, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Hrvatska udruga banaka, Hrvatski ured za osiguranje, Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača „Potrošač“, MRMS, MU, MSPM,MiZ, HGK, FINA, te Zagrebačka burza, socijalni partneri (HUP i sindikati)

Ciljne skupine/korisnici:sve kategorije stanovništva, a posebice djeca i mladi, radno sposobno stanovništvo i umirovljenici.

Izvor financiranja/sufinanciranja:- Utvrdit će se nakon donošenja Strategije

Način praćenja/pokazatelji učinka: pokazatelji učinka: - donesena Strategija - izrađen provedbeni plan način praćenja: - izvješće o provedbi mjereRokovi: do kraja 2015. i 2016. Ostale napomene: mjera je nova

2.8. Strateško područje: Uravnoteženi regionalni razvojNositelj strateškog područja: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Glavna strateška aktivnost:2.8.1. Povećanje investiranja u depriviranim područjimaOva aktivnost je horizontalnog karaktera, a odnosi se na poduzetničke projekte, projekte socijalnog poduzetništva te infrastrukturne i druge razvojne projekte. Povećanjem multisektorskog investiranja u deprivirana potpomognuta područja postiglo bi se općenito smanjenje zaostajanja dijelova RH u odnosu na razvijena područja što direktno utiče na smanjenje siromaštva. Opće smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti posebno bi se odrazilo na stanje osjetljivih skupina kao što su povratnici i izbjeglice te Rome čiji je udio na depriviranim područjima veći nego na ostalim područjima RH.

Mjera 1: Davanje posebnih uvjeta za prihvatljivost projekata na potpomognutim područjima

a) definicija (opis) mjerePoticanje poduzetničkih pothvata usmjerenih tržištu rada, projekata socijalnog poduzetništva, infrastrukturnih i drugih razvojnih projekta koji se razvijaju kroz partnerske modele suradnje središnje vlasti s JLPS.b) aktivnosti mjere1. Definiranje uvjeta natječaja kroz dodatne bodove i višu razinu sufinanciranja za potpomognuta područja2. Ocjena projektnih prijedloga3. Odabir projekata4. Dodatne aktivnosti za identifikaciju i pripremu projekata na potpomognutim područjimac) glavni cilj: Ujednačavanje regionalnog razvoja RH.

87

d) posebni ciljevi: Prepoznavanje specifičnih potreba svakog područja i omogućavanje jednakih razvojnih prilika prostorima koji zaostaju u razvoju.

Nositelji/sunositelji: a) nositelj mjere: MRRFEU

b) sunositelji: MINPO, MINGO, MPPI, MPS, MT, MRMS, MSPM, MIZ, MZOS, JLS, JP(R)S.

Ciljne skupine/korisnici:stanovnici potpomognutih područja koja su izložena fizičkoj, socijalnoj i ekonomskoj deprivaciji s posebnim naglaskom na socijalno ranjive skupine kao što su Romi, povratnici, izbjeglice i raseljene osobe, hrvatski branitelji i obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja, te osobe/obitelji u riziku od siromaštva.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: sufinanciranje projekata u iznosu od 15%, preostalo financiranja

iz EU fondova kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.b) ostali izvori: EU fondovi – ERDF, CF i ESF

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni) Broj i iznos potpora na potpomognutim područjima RH.- način praćenja provedbe: Praćenje izvještaja o provedbi natječaja i posebnih programa.

Rokovi: do kraja 2016.Program se nastavlja provoditi i nakon 2016. godine do završetka provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.Ostale napomene

Kako se radi o mjeri koja je kod provedbe horizontalna nije moguće unaprijed planirati točne iznose koji će se usmjeriti na potpomognuta područja. Natječaji za dodjelu financijskih sredstava projektima provodit će se kroz različite sektore gdje unaprijed nije zadano koji dio sredstava će se dodijeliti projektima na potpomognutim područjima

Mjera 2: Socijalno poduzetništvo – savjetovanje za pokretanje poslovanja i mentoriranje socijalnih poduzeća

a) definicija (opis) mjerePoticanje pokretanja poslovanja socijalnih poduzetnika, pružanjem pomoći onima koji žele započeti poslovni pothvat ili uspjeti u već poduzetom pothvatu.b) aktivnosti mjere1. pružanje stručnih i savjetodavnih usluga za pokretanje poslovanja2. mentoriranje socijalnih poduzetnika 3. razvoj posebnih programa za potrebe socijalnog poduzetništva4. ciljani programi stručnog osposobljavanjac) glavni ciljPromicanje socijalnog poduzetništvad) posebni ciljeviPovećanje broja socijalnih poduzetnika i jačanje njihovih kapaciteta, te uravnotežen regionalni razvoj

Nositelji/sunositelji: a) nositelj mjere: MINPO

b) sunositelji: Poduzetničke potporne institucije, JLSCiljne skupine/korisnici:Socijalni poduzetnici i stanovnici potpomognutih područja koja su izložena fizičkoj, socijalnoj i ekonomskoj deprivaciji s posebnim naglaskom na socijalno ranjive skupine kao što su Romi, povratnici, izbjeglice i raseljene osobe, hrvatski branitelji i obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja, te osobe/obitelji u riziku od siromaštva.

88

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: nacionalno sufinanciranje programab) ostali izvori: ESF – 9.750.000,00 kn

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni) Broj socijalnih poduzetnika i njihovih zaposlenika- način praćenja provedbe:

Praćenje izvještaja o provedbi natječaja i posebnih programa.Rokovi: do kraja 2016.Ostale napomene: Mjera je nova i naslanja se na Strategiju razvoja socijalnog poduzetništva.Kako se radi o mjeri koja je kod provedbe horizontalna nije moguće unaprijed planirati točne iznose. Zbog složenosti projekta planira se provedba u 2016. godini te iz tog razloga nisu još planirana sredstva u proračunu.Mjera 3: Priprema i provedba pilot projekata fizičke, ekonomske i socijalne regeneracije depriviranih zajednica u slabije razvijenim urbanim i ruralnim područjima

a) definicija (opis) mjerePriprema i provedba 5 pilot projekata integrirane fizičke, ekonomske i socijalne regeneracije identificiranih depriviranih malih gradova (10-35.000 stanovnika) na slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima RH. Pilot područja će se definirati na temelju dostupnih podataka za socioekonomske indikatore izračunatih u jedinstveni indeks multiple deprivacije. Projekt regeneracije uključuje provedbu projekata gradnje komunalne i socijalne infrastrukture, projekte stanovanja te ulaganje u razvoj poduzetništva uključujući socijalno poduzetništvo, te ostale mjere vezane za zapošljavanje, obrazovanje i podizanje kvalitete urbanih servisa u navedenim područjima. Svaki pilot projekt razvija se kroz partnerski model suradnje središnje vlasti s jedinicama lokalne samouprave. b) aktivnosti mjere 1. Mapiranje siromaštva i područja sa stambeno-demografskim problemima što uključuje pregled dostupnosti socijalnih i komunalnih servisa, stanje stambenog fonda, te socijalnih pokazatelja vezanih za siromaštvo i socijalnu isključenost (povertymapping) – provedba aktivnosti do kraja 2018. godine.2. Razvoj modela integrirane regeneracije u suradnji s dionicima – definiranje aktivnosti koje pridonose uključivom rastu i smanjivanju nejednakosti degradiranih područja – provedba aktivnosti do kraja 2020. godine.3. Izrada investicijskih planova u 5 pilot područja – provedba aktivnosti do početka 2016. godine.4. Provedba pilot projekata u 5 identificiranih depriviranih područja – provedba aktivnosti od 2015. do 2023. godine.c) glavni ciljSmanjenja nejednakosti degradiranih područja kroz potporu uključivom rastu te poboljšanje uvjeta života marginaliziranih zajednica s ciljem smanjenja socijalnih nejednakosti i isključenosti.d) posebni ciljeviIdentificiranje degradiranih područja, izrada modela integrirane regeneracije takvih područja i provedba pilot projekata u nekoliko identificiranih područja uz perspektivu uključivanja u program regeneracije dodatnih identificiranih područja.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MRRFEUb) sunositelji: MGPU, JLS.

Ciljne skupine/korisnici:Stanovnici lokalnih jedinica u područjima provedbe pilot projekata u 5 gradova s više

89

od 10.000 stanovnika u ranije ratom zahvaćenim područjima s visokim indeksom višestruke deprivacije s naglaskom na socijalno ranjive skupine kao što su Romi, povratnici, izbjeglice i raseljene osobe, hrvatski branitelji i obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja, te osobe/obitelji u riziku od siromaštva.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: MRRFEU u dijelu sufinanciranja provedbe ERDF programa od najmanje 15% - cc. 18.000.000,00 EURb) ostali izvori Sredstva EU fondova u okviru ERDF investicijskog prioriteta 9.2. te ESF investicijskog prioriteta 9.4. - cc. 120.000.000,00 EUR


- Završeno mapiranje siromaštva (izrada 'povertymappinga') s identificiranim degradiranim područjima za program regeneracije.

- Pripremljeni intervencijski planovi za pet pilot projekata.- Provedba pilot projekata.

- način praćenja provedbe Neposredno praćenje izvršenja ugovora kao upravljačko tijelo za provedbu ovoga programa i kroz monitoring izvještaje pilot gradova.

Rokovi: do kraja 2016. Program se nastavlja provoditi i nakon 2016. godine do završetka provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. i Operativnog programa Učinkoviti ljudski resursi 2014.-2020 .Ostale napomene Nastavno na iskustva stečena kroz provedbu pilot projekata moguća je provedba projekta integrirane regeneracije i u ostalim područjima malih i srednjih gradova od 10.000 do 50.000 stanovnika s razvojnim problemima koji će se identificirati na temelju mape siromaštva (provedba mjera ovisi o dostupnim sredstvima) - provedba aktivnosti od 2019. do 2023.g.

Glavna strateška aktivnost:2.8.2. Podizanje dostupnosti socijalnih uslugaOgraničena dostupnost i niža kvaliteta socijalnih usluga osobito je prisutna u pojedinim područjima RH vezano za njihov društveni, ekonomski ili geografski položaj. Potrebno je istaknuti slabije razvijena područja RH koja se većim dijelom poklapaju s geografski udaljenim područjima, a u kojima istodobno postoji koncentracija siromašnih i socijalno isključenih osoba.

Mjera 1: Osiguravanje jednakog pristupa socijalnim naknadama i uslugama za građane u depriviranim, marginaliziranim područjima

a) definicija (opis) mjereOsigurati jednaki pristup socijalnim naknadama i uslugama za sve građane u depriviranim, marginaliziranim područjima.

b) aktivnosti mjereizrada smjernica za osiguranje jednakog pristupa socijalnim naknadama i uslugama za građane u depriviranim, marginaliziranim područjima.

c) glavni cilj Osigurati jednake uvjete pristupa socijalnim naknadama i uslugama za građane u depriviranim, marginaliziranim područjima.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: ULJPPNM VRH

90

b) sunositelji: MSPM, MRRFEU, JLS, JP(R)S, OCD-i koji djeluju u području zaštite i promicanja ljudskih prava.

Ciljne skupine/korisnici:djelatnici nadležnih tijela i službi na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini koji su zaposleni na poslovima osiguravanja pristupa građanima socijalnim naknadama i uslugama/građani u depriviranim, područjima s posebnim naglaskom na ranjive skupine.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: redovna sredstva na pozicijama ULJPPNM 2016.: 10.000,00 - „Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti“

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka Izrađene smjernice za osiguranje jednakog pristupa socijalnim naknadama i

uslugama za građane u depriviranim područjima.- način praćenja provedbe Izvješća svih relevantnih dionika (MSPM, JLS, JP(R)S).

Rokovi: IV. kvartal 2016. godine – izrađene smjernice za osiguravanje jednakog pristupa socijalnim naknadama i uslugama za građane u depriviranim, marginaliziranim područjima.Ostale napomene: Mjera je nova i ne naslanja se na druge strategije i programe.

Glavna strateška aktivnost:2.8.3. Poboljšanje i dostupnost komunalnih uslugaGlavni problem vezan za komunalne usluge u potpomognutim depriviranim područjima osobito u ruralnim područjima odnosi se na nezadovoljavajuće stanje vodovoda i odvodnje, i to: neadekvatan stupanj priključenosti, nedostupnost i smanjena efikasnost vodoopskrbnog sustava uzorkovana propusnošću vodoopskrbe mreže, postojanje lokalnih vodovoda koji su izvan sustava monitoringa, problemi sa kakvoćom vode za piće u određenim depriviranim područjima, kao i nizak stupanj pročišćavanja otpadnih voda. Osim problema u sustavu vodoopskrbe i odvodnje problem je i lokalna prometna povezanost koja osobito prati ruralna područja koja su najvećim dijelom deprivirana u fizičkom, socijalnom i ekonomskom smislu.

Mjera 1: Poboljšanje sustava vodoopskrbe i odvodnje s pročišćavanjem otpadnih voda

a) definicija (opis) mjere Omogućiti opskrbu vodom odgovarajuće kvalitete namijenjene ljudskoj potrošnji u onim naseljima u kojima prosječna potrošnja iznosi više od 10 m3 vode na dan ili se opskrbljuje više od 50 ljudi. Također, mjerama odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda očuvati će se kakvoća voda i spriječiti onečišćenje voda prvenstveno radi očuvanja ljudskog zdravlja i okoliša te postizanja dobrog ekološkog stanja voda, a time i održivosti za planiranu upotrebu.b) aktivnosti mjere (po godinama provedbe?)Izgradnja i/ili rekonstrukcija sustava za vodoopskrbu, kanalizaciju i pročišćavanje otpadnih voda. c) glavni ciljPoboljšanje sustava upravljanja vodama i podizanje kvalitete života građana u depriviranim područjima.d) posebni ciljeviCiljevi aktivnosti vodno – komunalnog sektora OP „Konkurentnost i kohezija“ primarno je usklađenje sa zahtjevima Vodno – komunalnih direktiva, pri čemu se RH obvezala izgraditi 294 aglomeracije iznad 2.000 E.S. do 2023. godine, te uskladiti

91

mikrobiološke parametre vode za piće sukladno Direktivi o kakvoći vode za piće do kraja 2018. godine.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MPS b) sunositelji: Hrvatske vode, komunalna poduzeća.

Ciljne skupine/korisnici:stanovnici jedinica lokalne samouprave u potpomognutim područjima.

Izvor financiranja/sufinanciranja:Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna EU u okviru CF fonda i RH, od čega EU sudjeluje sa 85% udjela, a RH s 15% udjela.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- broj stanovnika priključen na javnu vodoopskrbu/javnu odvodnju- broj aglomeracija koje su postigle usklađenost s Direktivom o komunalnim otpadnim

vodama- broj stanovnika kojima je omogućen pristup pitkoj vodi odgovarajuće kvalitete- broj vodnih tijela na kojima se dosiže dobar ili vrlo dobar status u odnosu na organsko

opterećenje

Rokovi: do kraja 2016. godine.Program se nastavlja provoditi i nakon 2016. godine do završetka provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Ostale napomene:Investicijski prioritet 6.2 Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014-2020, a koji se odnosi na investiranje u sektor voda u svrhu usklađenja sa Direktivom o kakvoći vode za piće (98/83/EC) i Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.Troškovi izgradnje i/ili rekonstrukcije sustava za vodoopskrbu, kanalizaciju i pročišćavanje otpadnih voda su prihvatljivi u naseljima iznad 2.000 stanovnika. Provodit će se unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Kod odabira projekata kroz dodatne bodove prednost će se dati projektima sa slabije razvijenih i demografski ugroženih područja s visokom nezaposlenošću.

Mjera 2: Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture u ruralnim područjima

a) definicija (opis) mjereUlaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture u ruralnim područjima b) aktivnosti mjereIzgradnja i/ili rekonstrukcija sustava za vodoopskrbu, kanalizaciju i pročišćavanje otpadnih voda. u naseljima do 2.000 stanovnika.Provedba mjere za svaku godinu počevši od 2014. godine.c) glavni ciljRazvoj lokalne infrastrukture kao ključni čimbenik promicanja održivosti ruralnih područja.c) posebni ciljeviIzgradnja i dostupnost male komunalne infrastrukture.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MPS b) sunositelji: APPPRR

Ciljne skupine/korisnici:stanovnici jedinica lokalne samouprave u ruralnim, slabije razvijenim demografski

92

ugroženim područjima s visokom nezaposlenošću. Izvor financiranja/sufinanciranja:

Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna EU u okviru EAFRD fonda i RH, od čega EU sudjeluje sa 85% udjela, a RH s 15% udjela.

Način praćenja/pokazatelji učinka:Izlazni pokazatelji - Povećan ukupni opseg ulaganja u odnosu na zadane ciljeve (početne indikatore)- Povećana ukupna javna potporu odnosu na zadane ciljeve (početne indikatore)- Broj projekata- Populacija koja ima koristi od poboljšanih usluga/infrastrukture

Rokovi: do kraja 2016. godine.Program se nastavlja provoditi i nakon 2016. godine do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.Ostale napomene:Kao podmjera M07.2. Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. unutar mjere 7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Glavna strateška aktivnost:2.8.4. Poticanje obrazovanja, zapošljavanja i samozapošljavanja Velike regionalne razlike vidljive su s obzirom na stopu obrazovanja te nezaposlenosti i zapošljavanja, što je izraženo u potpomognutim područjima i osobito u ruralnim područjima gdje je stupanj nezaposlenosti i siromaštva veći nego u drugim područjima.

Mjera 1: Pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

a)definicija mjerePokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima doprinosi poboljšanju ekonomske situacije poljoprivrednih gospodarstava. b) aktivnosti mjere- sufinanciranje - do 100% prihvatljivih troškova aktivnosti sukladno poslovnom planom (ulaganja u turizam u ruralnom području, izravnu prodaju proizvoda, u obrte i zanate vezane uz poljoprivredu, šumarstvo, tradiciju, izradu suvenira, preradu proizvoda).Provedba za svaku godinu počevši od 2015. godine. c) glavni ciljOmogućiti nove izvore prihoda i samozapošljavanje u ruralnim područjima u svrhu sprečavanja nastanka siromaštva.d) posebni ciljeviIskoristiti resurse obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za stvaranje nove dodane vrijednosti u ruralnim područjima i pridonijeti očuvanju naseljenog sela.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MPSb) sunositelji: APPPRR

Ciljne skupine/korisnici:Nositelj ili članovi OPG-a u ruralnom području koji su upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava koji vodi APPRRR. Kod odabira projekata kroz dodatne bodove prednost će se dati korisnicima sa slabije razvijenih i demografski ugroženih područja s visokom nezaposlenošću.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Sredstva programa: 85% EU EARDF i 15% Državni proračun

Način praćenja/pokazatelji učinka:- način praćenja:

93

Godišnja izvješća.pokazatelji učinka:

- broj korisnika- broj izdanih potpora.

Rokovi: do kraja 2016. godine.Program se nastavlja provoditi i nakon 2016. godine do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.Ostale napomene:

Maksimalnu vrijednost javne potpore po korisniku od 70.000 €.Pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima podupire se u okviru Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. unutar - mjere 6. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima.

Mjera 2: Razvoj mikro poduzeća kao dio ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

a) definicija (opis) mjerePoticanje razvoja mikro poduzeća, osobito za područja izvan gradova u manjim naseljima s ograničenim mogućnostima zapošljavanja uz razvoj prikladnih kvalifikacija za obavljanje određenih djelatnosti, te stjecanje poslovnih i upravljačkih vještina.b) aktivnosti mjereRazvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima - kroz sufinanciranje do 70% od prihvatljivih troškova ulaganja u turizam na ruralnom području, preradu i trženje proizvoda, tradicijske obrte, izradu suvenira, ulaganja u obnovljive izvore energije, pružanje usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu (IT centri, radionice za popravak poljoprivrednih i šumarskih strojeva, dječji vrtići, igraonica za djecu, sportsko-rekreativni centri za mlade i odrasle, veterinarske usluge, pružanje usluga opskrbe stanovništva ruralnih područja, usluga skrbi za starije i nemoćne osobe ili drugo).c) glavni cilj Otvaranje mogućnosti za zapošljavanje i optimizaciju korištenja radne snage i novih izvora prihoda za stanovnike ruralnih područja.d) posebni ciljeviPodržati lokalno zapošljavanje i kroz razvoj poduzetništva i ljudskih potencijala uz stvaranje nove dodane vrijednosti u ruralnim područjima pridonijeti očuvanju naseljenog sela.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MPSb) sunositelji: APPRRR

Ciljne skupine/korisnici:mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave nepoljoprivrednom djelatnošću u ruralnim područjima, osnovani kao OPG-i, obrti, trgovačka društva ili zadruge na slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima s visokom nezaposlenošću.

Izvorfinanciranja/sufinanciranja:a) Sredstva programa: 85% EU EARDF i 15% Državni proračun

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni)

- povećan ukupni opseg ulaganja u odnosu na zadane ciljeve (početne indikatore)- povećana ukupna javna potpora u odnosu na zadane ciljeve (početne indikatore)- broj korisnika.

- način praćenja provedbeIzvješća.

94


Podmjera mjere 6 Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.Provedba za svaku godinu počevši od 2015., uz maksimalnu vrijednost javne potpore po korisniku u iznosu od 200.000 € („de minimis“ potpore).Kod odabira projekata kroz dodatne bodove prednost će se dati korisnicima sa slabije razvijenih i demografski ugroženih područja s visokom nezaposlenošću.

Mjera 3: Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi putem vrijednosnih kuponaa) definicija (opis) mjere Poticanje zapošljavanja sezonskih radnika na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi. b) aktivnosti mjerePraćenje prodaje vrijednosnih kupona i broja ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi (sezonskih knjižica).c) glavni cilj Pojednostavljen pristup zapošljavanju u poljoprivredi te učinkovitije suzbijanje sive ekonomije.d) posebni ciljeviSprječavanje socijalne isključenosti nezaposlenih i starijih osoba kroz rad u poljoprivredi.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MRMSb) sunositelji: MFIN, FINA

Ciljne skupine/korisnici:Nezaposlene osobe, korisnici mirovina i tražitelji zaposlenja, sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja.

Izvor financiranja/sufinanciranja: Provođenje ove mjere ne iziskuje dodatne troškove.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka 1. broj prodanih vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi 2. broj ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi (sezonskih knjižica).- način praćenja provedbeperiodički izvještaji o broju prodanih vrijednosnih kupona i ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi .

Rokovi: do kraja 2014., 2015. i 2016. godine.Ostale napomene

Sezonski radnik može na sezonskim poslovima raditi do 90 dana tijekom kalendarske godine, bez gubitka prava po drugim osnovama (posebnim propisima).

Glavna strateška aktivnost:2.8.5. Provedba stambenog programa i poticanje stanovanja u demografski ugroženim područjima Područja RH koja zaostaju u razvoju zahvaćena su dugotrajnim procesom fizičke, socijalne i ekonomske degradacije koja se očituje u dugogodišnjem iseljavanju stanovništva iz pojedinih naselja prema velikim urbanim područjima i sve lošijim ekonomskim pokazateljima. Osim romskih naselja, ovo je osobito vidljiva pojava u područjima koja su bila zahvaćena ratom, gdje su te pojave posljedica rata, a u drugim područjima su posljedica tranzicije. Poduzimanje

95

mjera stambene politike za cilj ima osigurati povratak, doseljavanje i zadržavanje stanovništva na depriviranim područjima.

Mjera 1: Nastavak provedbe stambenog zbrinjavanja povratnika, prognanika i izbjeglica s naglaskom na provedbu Zajedničkog regionalnog stambenog programa

a) definicija (opis) mjereOsiguravanje nastavka provedbe obnove i stambenog zbrinjavanja za povratnike, prognanike i izbjeglice s osobitim naglaskom na osiguravanje trajnog stambenog smještaja bivšim nositeljima stanarskog prava koji su definirani kao većinski korisnici zajedničkog regionalnog stambenog programa te osobama smještenim u organiziranom smještaju s ciljem njegova trajnog zatvaranja. Predviđa nastavak poticaja stanovanju na područjima posebne državne skrbi ostalim korisnicima koji u vlasništvu nemaju drugi stambeni objekt kroz isporuke građevinskog materijala i dijelom kroz dodjelu stanova i kuća u državnom vlasništvu.b) aktivnosti mjere 1. Osiguravanje stambenog smještaja:a) najmom stanova u državnom vlasništvu što uključuje korištenje postojećeg fonda državnih stanova, b) kupnjom novih stanova u suradnji s APN-om, c) gradnjom stambenih zgrada te najam stanova prema korisnicima i d) prodajom dodijeljenih državnih stambenih objekata po povlaštenim uvjetima.2. Osiguravanje poticaja kroz isporuku građevinskog materijala korisnicima za gradnju kuća na zemljištu u vlasništvu korisnika,3. Osiguravanje organizirane gradnje ili obnove kuća na zemljištu u vlasništvu korisnika.Provedba navedenih aktivnosti planirana je svake godine s početkom od 2014.

c) glavni cilj: Osiguravanje uvjeta za povratka prognanika, povratnika i izbjeglica na i izvan područja posebne državne skrbi te stvaranje uvjeta za ostanak stanovništva na područjima posebne državne skrbi.

d) posebni ciljevi: Nositelji/sunositelji:

a) nositelj mjere - DUOSZ b) sunositelji: MRRFEU, države regije koje su korisnice Zajedničkog regionalnog

stambenog program, Banka Vijeća Europe (CEB)Ciljne skupine/korisnici:

povratnici, izbjeglice i prognanici koji su u procesu povratka; socijalno osjetljive skupine kao što su Romi, te osobe/obitelji u riziku od siromaštva na područjima posebne državne skrbi, osobito mlađe obitelji koje nemaju u vlasništvu drugi stambeni objekt.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: DUOSZ

- 2014. godina: 215.746.409,00 kn - 2015. godina: 209.696.838,00 kn - 2016. godina: 216.312.073,00 kn

Proračunske stavke sa kojih se financira provedba mjere su: A761059 skrb o prognanicima, A761060 potpora povratka u BIH, A761070 povrat uloženih sredstava hrvatskim braniteljima, A761004 kapitalna potpora za održivi povratak na području posebne državne skrbi, K761061 obnova i izgradnja u ratu oštećenih stambenih jedinica, K761062 stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava, K761063 stambeno zbrinjavanje, K761064 upravljanje i gospodarenje državnom imovinom, K761065 uređenje posjedovne i vlasničko-pravne evidencije, K761066 financiranje

96

pojedinačnih komunalnih priključaka, T761058 poticanje obnove kuća I.-III. stupnja oštećenja.b) ostali izvori: IPA sredstva osigurana preko CEB-a koja su izdvojena u regionalni fond, - 85.000.000,00 kn (13,6 milijuna EUR) na proračunskoj stavci: A761069 regionalni stambeni program.CEB je najavio mogućnost korištenja novog programa u idućoj godini u iznosu od 10 miliona EURA za RHP. Projekt se priprema.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka: - broj korisnika stambenog zbrinjavanja po godinama (korisnici kojima je osiguran trajan stambeni smještaj)- broj sklopljenih i provedenih ugovora s CEB-om o pojedinim projektima sufinanciranja.- način praćenja provedbe: - neposredno praćenje izvršenja programa odnosno pojedinih ugovora.

Rokovi: do kraja 2016. godine.Program se može nastaviti i nakon 2016. godine do završetka stambenog zbrinjavanja prognanika, povratnika i izbjeglica.

Mjera 2: Izrada modela za novi integrirani pristup stambenoj politici na slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima RH

a) definicija (opis) mjereIzrada modela novog integriranog pristupa stambenoj politici na slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima RH uključuje izradu odgovarajućih podloga vezano za stambeno i demografsko stanje te pripremu modela.

b) aktivnosti mjere 1. Pregled i analiza postojećeg modela stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi s ocjenom dosadašnje provedbe2. Prijedlog novog modela stambenog zbrinjavanja na slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima RHProvedba ovih aktivnosti predviđena je do kraja 2016. godine.

c) glavni ciljDoprinos revitalizaciji slabije razvijenih i demografski ugroženih područja RH definiranjem integrirane stambene politike.

d) posebni ciljeviIzrada modela za novi integrirani pristup stambenoj politici na slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima RH.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MRRFEU b) sunositelji: MGPU, MSPM

Ciljne skupine/korisnici: stanovnici slabije razvijenih i demografski ugroženih područja RH

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: redovna sredstva na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.b) ostali izvori:

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni)Izrađen prijedlog novog modela integriranog pristupa stambenoj politici na slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima RH.- način praćenja provedbe:

Izvješće o provedbi.

97

Rokovi: do kraja 2016. godine

Glavna strateška aktivnost:2.8.6. Provedba mjera ruralnog razvojaSiromaštvo u RH posebno je obilježje ruralnih područja čemu značajno pridonosi stanje poljoprivrede kao glavne tradicionalne proizvodne grane u tim područjima, koja bilježi nisku razinu samodostatnosti, nisku produktivnost i stagnaciju.

Mjera 1: Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva ulaganjem u fizičku imovinu a) definicija (opis) mjere Mjera je usmjerena na ulaganje u podizanje razine proizvodnje u otvorenim i zatvorenim sustavima te ulaganja u tehničko - tehnološku obnovu, sustav navodnjavanja i uvođenje i novih tehnologija u proizvodnji, skladištenju i pripremi proizvoda za tržište te promicanje proizvodnog i tržišnog organiziranja proizvođača, unapređenja znanja i primjene novih tehnologija te proizvodnog i tržišnog organiziranja proizvođača u cilju podizanja razine ukupne produktivnosti.b) aktivnosti mjere - ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za stoku, peradi ostale životinje, - ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/il opremanje staklenika i plastenika, - ulaganje u kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme, - ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, sortiranje i pakiranje proizvoda,- ulaganje u podizanje i/ili rekonstrukciju dugogodišnjih nasada,- ulaganje u sustav navodnjavanja,- ulaganje u obnovljive izvore energije.Provedba za svaku godinu počevši od 2014.c) glavni ciljStvaranje konkurentnih i inovativnih poljoprivrednih gospodarstva; stvaranje uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje.d) posebni ciljevi - povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kroz izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, - povećanje postojećih proizvodnih kapaciteta, - modernizacija postojećih gospodarstava, - poboljšanje kvalitete proizvoda uvođenjem novih tehnologija i - stvaranje na tržištu održivih gospodarstava, odnosno, uspostava novih gospodarstava koja prate napredne tehnike i tehnologije.


Ciljne skupine/korisnici:obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, zadruge, trgovačka društva, proizvođačke grupe i organizacije u ruralnim područjima. Intenzitet potpore povećan je za ulaganja u planinska područja, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim ograničenjima u kojima je i veća izloženost riziku od siromaštva.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: iz proračuna EU 85% udjela, a iz proračuna RH 15% udjelab) ostali izvori: Financijska sredstva korisnika Iznos: Ulaganja mogu biti sufinancirana od 50 do 90%

98

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka - broj korisnika, - broj isplaćenih projekata, - broj mladih korisnika, - broj integriranih projekata.



Podmjera M04.1 unutar mjere 4. Ulaganja u fizičku imovinu u Programu ruralnog razvoja 2014.-2020.

Mjera 2: Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda kroz ulaganja u fizičku imovinu

a) definicija (opis) mjerePovećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda i poboljšanje učinkovitosti prerade, trženja, razvoja i promoviranja prerade poljoprivrednih proizvoda i uvođenje novih tehnologija i inovacija, učinkovito korištenje resursa i smanjenje troškova proizvodnje, prilagodba na novouvedene standarde, otvaranje novih tržišnih mogućnosti s naglaskom na kvalitetu.b) aktivnosti mjere- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za prikupljanje, prijem, čišćenje, sušenje, sortiranje, pakiranje, skladištenje, hlađenje, kondicioniranje i trženje proizvoda,- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i /ili opremanje objekata za preradu proizvoda,- ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme za preradu, skladištenje, manipulaciju i trženje proizvoda,- ulaganje u laboratorij i laboratorijsku opremu za potrebe kemijske analize proizvoda;- ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima,- ulaganje u obnovljive izvore energije na gospodarstvuProvedba za svaku godinu počevši od 2014.c) glavni ciljStvaranje konkurentnih i inovativnih poljoprivrednih gospodarstva; stvaranje uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje.d) posebni ciljevi - razvoj novih i modernizacija postojećih prehrambeno prerađivačkih kapaciteta - unapređenje tehnološkog procesa i uvođenje novih tehnologija - učinkovitog korištenja sirovina, - smanjenje utroška energije i poboljšanje energetske učinkovitosti - plasman i trženje proizvoda


Ciljne skupine/korisnici:obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, zadruge, trgovačka društva, proizvođačke grupe i organizacije na ruralnim područjima. Intenzitet potpore povećan je za ulaganja u planinska područja, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim ograničenjima u kojima je i veća izloženost riziku od siromaštva.

99

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: iz proračuna EU 85% udjela, a iz proračuna RH 15% udjelab) ostali izvori: Financijska sredstva korisnika

- iznos: Ulaganja mogu biti sufinancirana od 50 do 90 %Način praćenja/pokazatelji učinka:

- pokazatelji učinka - broj korisnika- broj novozaposlenih osoba,- broj isplaćenih projekata,- broj integriranih projekata.


Rokovi: Program se nastavlja provoditi i nakon 2016. godine do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.Ostale napomene:

Podmjera M04.2 unutar mjere 4. Ulaganja u fizičku imovinu u Programu ruralnog razvoja 2014.-2020.

Mjera 3: Poticanje suradnje poljoprivrednih gospodarstava

a) definicija (opis) mjereStruktura poljoprivrednih gospodarstava u RH, koju uglavnom čine mala obiteljska poljoprivredna gospodarstava sa slabom međusobnom povezanošću i malim brojem zadruga, ukazuje na slabu suradnju poljoprivrednih proizvođača. Zajedničkom suradnjom gospodarskih subjekata i institucija, zemljopisno koncentriranih (lokalno ili regionalno) postići će se bolja razmjena informacija, znanja i roba radi proizvodnje ili prerade zajedničkog proizvoda u poljoprivredi, šumarstvu te prehrambenom i industrijskom sektoru.

b) aktivnosti mjere 1. Uspostava i rad operativnih skupina unutar EIP-a2. Pilot projekti i razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija u poljoprivredno-prehrambenom i šumarskom sektoru3. Uspostava i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta.Provedba za svaku godinu počevši od 2016., uz intenzitet potpore do 100% prihvatljivih troškova.

c) glavni cilj Smanjenje jaza između znanstveno-istraživačke zajednice i krajnjeg korisnika njihovih dostignuća.

d) posebni ciljeviOsnivanjem operativnih skupina unutar Europskog inovacijskog partnerstva osigurati će se razmjena stručnog znanja i dobre prakse i uspostava dijaloga između poljoprivrednika i znanstvene zajednice i olakšavanje uključivanja svih dionika u proces razmjene znanja.Potrebno je osigurati lakši plasman robe do potrošača između ostaloga na lokalno tržište i smanjiti broj posrednika. Razvoj intenzivnije komunikacije između proizvođača i potrošača stvoriti će dodanu vrijednost proizvodu i razviti dugoročnu sklonost kupnji upravo tog proizvoda.Pilot-projektima istražuju se različite mogućnosti uporabe i razvoja novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija u područjima poljoprivrede i šumarstva. Svrha im je prikupiti nova iskustva te prikazati prednosti njihove primjene, ali i eventualne nedostatke i moguće probleme, te ispitati načine njihova rješavanja.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MPS

100

b) sunositelji: APPRRRCiljne skupine/korisnici:

sudionici u poljoprivrednoj proizvodnji na ruralnim područjima (poljoprivredna gospodarstva - od kojih je veliki broj nezaposlen i nije konkurentan te njihovim članovima prijeti siromaštvo, udruženja, javne ustanove, znanstvena zajednica)

Izvor financiranja/sufinanciranja:EU s 90% udjela, a RH s 10% udjela.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka- ukupni opseg ulaganja - ukupna javna potpora- broj korisnika- broj novozaposlenih osoba

- način praćenja provedbe: Izvješća Rokovi: do kraja 2016. godine.Program se nastavlja provoditi i nakon 2016. godine do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.Ostale napomene:

Mjera 16. Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.Mjera 4: Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja zaposlenih u sektorima poljoprivrede, prehrane i šumarstva

a) definicija (opis) mjereUnaprjeđenje znanja i vještina zaposlenih u sektorima poljoprivrede, prehrane i šumarstva preduvjet je za povećanje konkurentnosti tih sektora te za prilagodbu proizvodnih procesa rastućim zahtjevima u segmentu zaštite okoliša, kvalitete i sigurnosti hrane te dobrobiti životinja. Viša razina osposobljenosti doprinosi većoj produktivnosti rada i time većoj konkurentnosti gospodarstava što je osobito važno s obzirom na nisku razinu obrazovanja i stručne osposobljenosti ruralnog stanovništva.b) aktivnosti mjere Stručno osposobljavanje ruralnog stanovništva. Provedba za svaku godinu počevši od 2015., uz intenzitet potpore do 100% prihvatljivih troškova i maksimalnu vrijednost javne potpore po korisniku u iznosu od 200.000 €. c) glavni ciljStvaranje održivih gospodarstava kroz inovativne točno usmjerene aktivnosti; stvaranje uvjeta za nova zapošljavanja.d) posebni ciljeviPodignuti razinu stručne osposobljenosti za rad u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru, kroz poboljšanje obrazovne strukture što će doprinijeti konkurentnosti njihovih gospodarstava i bržem rastu i razvoju ruralnih područja.


Ciljne skupine/korisnici:ruralno stanovništvo koje se bavi poljoprivrednom, prehrambeno-prerađivačkom, šumarskom djelatnošću, posjednici zemljišta i drugi poljoprivredni gospodarstvenici, odnosno mikro, mala i srednja poduzeća koja djeluju u ruralnim područjima u kojima je najniži stupanj obrazovanja i informiranosti te velika izloženost siromaštvu.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Sredstva programa ( 90% EU i 10% Državni proračun RH )

Način praćenja/pokazatelji učinka:- broj korisnika

101

- broj održanih edukacija (seminara)- ukupna javna potpora

Rokovi: do kraja 2016. godine.Program se nastavlja provoditi i nakon 2016. godine do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.Ostale napomene: Mjera 01 Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.Mjera 5: Promicanje socijalne uključenosti u ruralnim područjima

a) definicija (opis) mjere Osigurati kontinuiranu i dosljednu primjenu anti-diskriminacijskih načela u postupanju JLS i JP(R)S-a izradom i provedbom obrazovnih programa, uključujući mogućnost izrade informativnih materijala (smjernica, priručnika, brošura itd. - za JLS i JP(R)S-a, na temu suzbijanja diskriminacije.b) aktivnosti mjere1. osmisliti i provoditi obrazovne aktivnosti za JLS, JP(R)S u području suzbijanja diskriminacije i2. izraditi informativne materijale (smjernice, priručnike, brošure itd. -) na temu suzbijanja diskriminacije. c) glavni ciljPodignuta svijest djelatnika JLS, JP(R)S o značaju suzbijanja diskriminacije d) posebni ciljevi

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: ULJPPNM VRHb) sunositelji: MU, MSPM, MRMS, HZZ, MRRFEU, JLS, JP(R)S te OCD-i koje djeluju

u području zaštite i promicanja ljudskih prava.Ciljne skupine/korisnici:

djelatnici JLS, JP(R)S / građani ruralnih područja s posebnim naglaskom na socijalno ranjive skupine.

Izvor financiranja/sufinanciranja:Državni proračun: redovna sredstva iz Državnog proračuna na pozicijama ULJPPNM 'Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti'

- 2015.: 50.000,00 kn - 2016.: 50.000,00 kn

Način praćenja/pokazatelji učinka: - pokazatelji učinka

- izrađeni materijali za provedbu obrazovnih aktivnost;- broj provedenih obrazovnih aktivnosti;- broj sudionika na obrazovnim aktivnostima.

- način praćenja provedbe: - potpisne liste s obrazovnih aktivnosti- izvješća relevantnih tijela

Rokovi: - IV. kvartal 2015. - IV. kvartal 2016. Ostale napomene: Mjera je nova i ne naslanja se na druge strategije ili programe

Glavna strateška aktivnost:2.8.7. Statističko praćenje siromaštva na regionalnoj razini (na razini županija)Redovno praćenje siromaštva u RH prema međunarodno usvojenoj metodologiji prati se samo na nacionalnoj razini od strane DZS-a. Zbog potreba ujednačavanja regionalnog razvoja i praćenja promjena u razdoblju od 2014-2020. pokazuje se svrhovitim osigurati dodatne podatke o stanju siromaštva na regionalnoj razini koji se do sada nisu pratili.Mjera 1: Statističko praćenje siromaštva na razini NUTS2 regija

a) definicija (opis) mjere

102

Pokazatelji siromaštva se izračunavaju iz Ankete o dohotku stanovništva (EU-SILC), koja je reprezentativna na razini NUTS2 regija. Pokazatelji na regionalnoj razini NUTS 2 počet će se prikupljati od 2016. provedbene godine financirani iz Eurostatovog granta, a rezultati istraživanja bit će dostupni u 2007. godini. Pokazatelji koji se osiguravanju istraživanjem odnose se na prag rizika od siromaštva, stopu rizika siromaštva, pokazatelje materijalne deprivacije, udio osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, udio osoba koje žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada.b) aktivnosti mjereProvedba statističkog istraživanja prema Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti za svaku provedbenu godinu počevši od 2016. c) glavni cilj

Osigurati pokazatelje siromaštva koji su reprezentativni na NUTS2.a) posebni ciljevi Redovito praćenje promjena praga rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prema međunarodno prihvaćenoj metodologiji na razini NUTS2 regije.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: DZSb) sunositelji: MRRFEU

Ciljne skupine/korisnici: Stanovništvo koje je u riziku od siromaštva/tijela državne uprave te lokalna i područja samouprava koja provode programe poticanja razvitka na potpomognutim i depriviranim područjima.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: DZS, A6581172014. godina: 640 000,00 kn2015. godina: 800 000,00 kn2016. godina: 740 000,00 knb) ostali izvori – bespovratna sredstva (grant) odobrena od Eurostata u iznosu od 236.000 eura za svaku provedbenu godinu od 2015. do 2018.

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka (kvantitativni i kvalitativni):Pouzdani statistički pokazatelji o siromaštvu na NUTS2 razini.- način praćenja provedbe: Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti za svaku provedbenu godinu.

Rokovi: provedba od 2016. godineMjera 2: Prikupljanje i agregiranje statističkih podataka za analizu siromaštvu na razini županija

a) definicija (opis) mjere Mjera se odnosi na provedbu znanstvenog projekta koji će iz postojećih administrativnih izvora i mikropodataka statističkih istraživanja prikupiti i agregirati statističke podatke za analizu siromaštva na razini županija. Koristiti se mogu mikropodaci iz SILC-a, podaci o stopi nezaposlenosti, regionalnoj ekonomskoj aktivnosti, razini socijalnih potpora, obrazovnoj i demografskoj strukturi, i sl. Otvorenim natječajem angažirat će se tvrtka ili ustanova koja će provesti projekt.b) aktivnosti mjere1. Provedba znanstvenog projekta analize siromaštva na razini županija korištenjem postojećih administrativnih izvora i mikro podataka statističkih istraživanja. 2. Provedbu znanstvenog kvantitativnog istraživanja o siromaštvu na odabranim područjima.c) glavni cilj

103

Bolje teritorijalno usmjeravanje programa i potpora područjima s većim udjelom siromašnih osobito onih aktivnosti koje su direktno usmjerene ka smanjenju siromaštva d) posebni ciljevi: Dostupni podaci o siromaštvu na županijskoj razini te izrađen 'povertymapping'.

Nositelji/sunositelji:a) nositelj mjere: MRRFEUb) sunositelji: DZS

Ciljne skupine/korisnici:tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne samouprave koja provode programe poticanja razvitka na potpomognutim i depriviranim područjima te stanovništvo koje je u riziku od siromaštva kao krajnji korisnici.

Izvor financiranja/sufinanciranja:a) Državni proračun: MRRFEU - od čega EU s 85% udjela, a RH s 15% udjela

Način praćenja/pokazatelji učinka:- pokazatelji učinka- analiza o pokazateljima siromaštva na županijskoj razini- istraživanjem prikupljeni statistički pokazatelji o siromaštvu na županijskoj razini.

- način praćenja provedbeNeposredno praćenje provedbe ugovora s izvođačem.

Rokovi: od 2016. godine

3. Praćenje provedbe i izvještavanje

Ostvarenje prioriteta i ciljeva Strategije, odnosno realizacija Programa, proces je koji zahtijeva praćenje i vrjednovanje planiranih mjera te prilagođavanje promijenjenim okolnostima i uvjetima. Posebno je važno procjenjivati učinkovitost predloženih mjera putem navedenih pokazatelja.

Svaki nositelj pojedinog strateškog područja obvezan je u svojoj nadležnosti provoditi i pratiti provođenje mjera te o tome dostavljati izvješća ministarstvu nadležnom za socijalnu politiku.

Ministarstvo nadležno za socijalnu politiku objedinjavat će rezultate provedenih aktivnosti svih resornih tijela zaduženih za realizaciju mjera iz pojedinih strateških područja na temelju čega će podnositi godišnja izvješća VRH.

Kako bi se na jasan i transparentan način pratila provedba mjera i aktivnosti te svih promjena koje utječu na njihovu realizaciju predviđeno je da se u Izvješću dodaju sljedeće stavke:- ocjena stanja (provedba i utjecaj mjera, mogući problemi u provedbi..) i - preporuke za naredno razdoblje (prijedlog za izmjenama i prilagodbama mjere).

U kontekstu mogućih promjena stanja u društvu i gospodarstvu, prilikama i politikama te u smislu europskih i međunarodnih obveza, ovi dokumenti trebaju biti podložni izmjenama i dopunama sa svrhom poboljšanja kvalitete uz osiguranje provedivosti zadanih mjera, a u cilju zaštite i stvaranja uvjeta za normalan život najranjivijim skupinama stanovništva.

104

Documents

Sadržaj programa za provedbu strategije · Web viewMINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH PRIJEDLOG Program provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti