S T R A N - adventisti.hr · edugo nakon što je načinjen test inteligencije, provedeno je nekoliko istraživanja da se vidi kakve će rezultate testa imati različite skupine ljudi

lijeva STRANICA

MORE HOT ILLUSTRATIONS FOR YOUTH TALKS / WAYNE RICE

edugo nakon što je načinjen test inteligencije,provedeno je nekoliko istraživanja da se vidi kakveće rezultate testa imati različite skupine ljudi. Testje bio proveden na muškarcima i ženama, mladima

i starima, bogatima i siromašnima i mnogim etničkimskupinama. U tom kontekstu test inteligencije bio je dan iskupini Indijanaca iz plemena Hopi.

Kada su Hopiji dobili test, oni su odmah počeli postavljatijedni drugima pitanja i uspoređivati svoje odgovore.Nastavnik je vidio što se događa i brzo je interveniraorekavši im da svatko treba pisati test za sebe. “Ne smijetepomagati jedni drugima niti dijeliti odgovore”, rekao im je.

Kada su Hopiji to čuli, bili su uvrijeđeni i odbili su pisati test rekavši: “Nije važno jesam lija pametniji od mojeg brata ili je li moj brat pametniji od mene. Važno je samo ono štomožemo učiniti zajedno!”

N

PAMETNI HOPIJI

PRIMJENANažalost, živimo u svijetu koji stavlja veliki naglasak na to štomožemo učiniti sami. Rezultat je da patimo od svih vrstabolesti: niskog samopoštovanja, suparništva, ljubomore,pohlepe, ljutnje i neprijateljstva, da spomenemo samo neke.

Ali Bog nas je stvorio da živimo u zajedništvu jedni s drugima –da radimo zajedno, dijelimo svoje obilje s drugima i pomažemojedni drugima. Načelo je ljubav, a ne suparništvo i pohlepa. UKristovom tijelu nitko nije veći ili važniji od nekoga drugog (vidi1. Korinćanima 12). Kršćanstvo nije religija za “samotneputnike”. Mi doista trebamo jedni druge.

Prevela: Tünde Torma

[ 2 ] Odjek | 121 | svibanj - lipanj 2013.

Rijecurednika

svibanj — lipanj2013.

Cijena 10 kn

. Izdavač i osnivačOdjeljenje za mladežKršćanske adventističkecrkve

. Glavni urednikSlobodan Bobo Marč[email protected]

. Adresa uredništvaOdjekPrilaz Gjure Deželića 7510000 ZagrebHrvatskatel. (01) 2361 903faks (01) 2361 [email protected]

. UredništvoTamara Moslavac KosDejan StanjevićAna VebleIvona Vratarić

. LekturaMarijan Malašić

. KorekturaTünde Torma

. GrafičkooblikovanjeSanja Šeb, Cat design

. TisakTipomat

. Naklada900 kom.

ISSN 1331-5994

Godina 24. broj 121

rema definicijiSvjetskezdravstvene

organizacije, zdravljenije samo odsutnostbolesti, već cjelokupnoblagostanje čovjeka usvim komponentamanjegovog življenja iodnosi se ne samo nafizičko zdravlje, već i nazadovoljstvo u životu. Uzadnje vrijeme obasutismo raznim savjetima ozdravom načinu života– od istočnjačkihmetoda, autogenogtreninga pa do raznihoblika meditacija ivježbi. Svi na neki načinpokušavaju poboljšatipsiho-somatsko stanječovjeka. Neke su od tihmetoda razmjernoučinkovite, no većina susamo propagandnegluposti.

Mi ljudi stvoreni smo na sliku Božju s težnjom zapromjenom nabolje u smislu duhovnog rasta i razvoja. Tajrast i razvoj obuhvaća i odgovoran odnos prema sebi isvojem tijelu. Zdravom i pravilnom prehranom, umjerenim ikorisnim radom, društvenim kontaktima i komunikacijomte kretanjem i tjelovježbom mi stvaramo dobar temeljnašem zdravlju. No s obzirom na to da je Bog stvoriočovjeka ne samo kao fizičko, nego i duhovno i moralnobiće, njegovom životu nedostaje i ispravan odnos s Bogom,koji svemu gore navedenom daje puninu i smisao.

Odnos s Bogom putem molitve,proučavanja Biblije, sudjelovanja ucrkvenim aktivnostima i komunikacijas braćom i sestrama te prenošenje togpozitivnog iskustva drugima uz skrbza fizičko zdravlje, daje nam puninu izadovoljstvo kršćanskog života ovdjena Zemlji i priprema nas za život snašim Bogom jednom u vječnosti.

svibanj - lipanj 2013.| 121 | Odjek [ 3 ]

Bobo S. Mar�eta

P


bično se kaže da zdravčovjek ima tisuću želja, abolestan samo jednu –zdravlje! Zdravlje koje

imamo prihvaćamo kao neštouobičajeno, normalno, nešto što sesamo po sebi podrazumijeva. A tekkada obolimo – počinjemo svjesnorazmišljati o zdravlju.

Biblija nas želi poučiti mnogimvažnim načelima života idjelovanja. Tako dok proučavamopojedina konkretna djela ilikonkretne zapovijedi, one nastrebaju dovesti do zapažanjanačela koja se nalaze iza njih. Naprimjer, zapovijed: “LjubiGospodina Boga svoga, svim srcemsvojim, svom dušom svojom, svomsnagom svojom i svom pamećusvojom” (Luka 10,27) – temelji se nanačelu potpune ljubavi premaBogu. Drugačije rečeno, načelo biglasilo: “Ljubi Boga cijelim svojimbićem!” Pri čemu “um”podrazumijeva naš razum, svijest,savjest i moral; “duša”podrazumijeva naše emocije,“snaga” našu volju, a “pamet” našeznanje o Bogu, naš intelekt. Zatimzapovijed: “Oko za oko, zub za zub”,treba nam pojasniti načelo pravde ipravičnosti!

Jedno od važnih načela kojanalazimo u Bibliji (iako ga nigdjenećemo pronaći ovako jasnoformulirano) glasi: “Budi zdrav!” Toje ujedno i imperativ, naredba,dužnost! Baš kao i sva druganačela.

U Bibliji nalazimo konkretneprimjere kako biti zdrav. Čovjek ježivo biće koje ima tri komponente:tijelo (fizički aspekt), dušu (um) iduh (prostor u kojem trebaprebivati Sveti Duh). Pavao o tomepiše u 1. Solunjanima 5,23.

U vezi s našim tijelom nalazimosavjete o prehrani (npr. Levitskizakonik 11), o higijeni (Ponovljenizakon 23,13.14), o zabranamasakaćenja ili urezivanja tijela(Levitski zakonik 19,28) itd.

Na duševnom području ilipodručju našeg uma nalazimosavjete koji će nam pomoći daodržimo svoje umno zdravlje kaošto su savjeti o ispravnim

-- Tihomir Vranić --

BITIZDRAV

O


međuljudskim odnosima – “Ljubi svogbližnjeg kao sebe” (Levitski zakonik 19,18),“Ne ubij”, “Ne ukradi”, “Ne poželi tuđe” (Izlazak20,13-17) – kao i savjete o pravom osloncu uživotu: “Ne oslanjaj se na svoj razbor” (Izreke3,5). Ne oslanjaj se ni na svoje osjećaje(Jeremija 17,9), nego se osloni na Boga (Izaija50,10).

Na području duhovnog života nalazimosavjete da se ne pouzdamo u svoja pobožnadjela, na ono što mi činimo u svojojpobožnosti – nego da prihvatimo ono štoBog čini “za nas” – a to je spasenje(Efežanima 2,8), kao i ono što Bog čini “unama” – posvećenje (Rimljanima 6,22). Bogželi prebivati u nama, a da bi to bilo moguće,moramo se pomiriti s Bogom i postati Božjadjeca! Zato Pavao kaže: “Ili zar ne znate da jevaše tijelo hram Svetoga Duha!” (1.Korinćanima 6,19) Kada smo pomireni sBogom, u našem tijelu, koje je simboličkiprikazano kao Božji hram, živi Sveti Duh uprostoru našeg ljudskog duha! Naš duh višenije pust poput pustinje, nego je sadanatopljen “vodom života”, Svetim Duhom,koji nam donosi novu dimenziju života –duhovni život!

Tako nas Biblija savjetuje na svimpodručjima našeg bića i života – a ti savjetiimaju jedan od najvažnijih ciljeva: ostvaritinačelo “biti zdrav”!

A što ako smo već oboljeli? Što ako smorođeni sa slabim zdravljem? Biblija nas želipoučiti kako očuvati ono zdravlje kojeimamo, ali i (ako je moguće) poboljšatipostojeće zdravstveno stanje.

Kako mi danas možemo poštovati načelo“biti zdrav”? Na fizičkom području potrebnanam je tjelovježba. Nekada su ljudi radiliposlove koji su od njih zahtijevali puno višekretanja nego što se mi danas krećemo, pa bijedna od osnovnih mjera održavanja zdravljabila kretanje ili trčanje. Samostalno kretanje,šetnja s prijateljima ili s kućnim ljubimcem,vožnja bicikla, rolanje – svaki oblik kretanjadobar je za očuvanje zdravlja. Sportskeaktivnosti su vrlo dobre, samo treba paziti dane pretjerujemo, posebno se trebamo čuvatiozljeda koje mogu pogoršati naše zdravljeumjesto da ga poboljšaju. Ako je moguće,radimo u vrtu, uređujmo okućnicu – svakifizički napor bit će dobrodošao za očuvanje(ali i poboljšanje) našeg fizičkog zdravlja.

Fizički rad može nam pomoći i onda kadanam je srce ispunjeno tugom ili brigom. Radnam skreće misli na nešto konkretno i takonas oslobađa od briga, tuge ili tjeskobe kojesu zaokupile naš um.

Izgled našeg tijela može nas upozoriti dasmo zapustili svoje fizičko zdravlje – pa tako“trbuščić” govori o blagostanju, ali i olijenosti, o tjelesnoj neaktivnosti. Nedostatakkondicije (kada trebamo potrčati zatramvajem ili za djecom) signalizira nam daje vrijeme da se posvetimo i svojoj fizičkojkondiciji.

Radite i na očuvanju svojeg mentalnogzdravlja. Puno čitajte da bi vam um ostaosvjež i sposoban upijati znanje. Posebnočitajte Bibliju i drugu kvalitetnu duhovnuliteraturu kako bi sadržaj koji čitatedoprinosio vašem zdravlju – zdravimodnosima prema Bogu i prema ljudima,prema prirodi i prema životinjama.

Temelj zdravstvene reforme koju mi kaobiblijski vjernici trebamo propovijedatiljudima jest načelo “biti zdrav”. Bog želi dabudemo sretni i ispunjeni u svakom aspektunašeg bića i života. Zato želi i da budemozdravi – jer ćemo tada biti sretniji nego akozdravlje izgubimo. Radi toga trebamo javnogovoriti o potrebi za zdravstvenomreformom – i ljudi oko nas će to slušati jer isami obično imaju zdravstvenih problema.Ali nemojmo ostati samo na zdravstvenojreformi, nego uzdignimo pred ljudima Bogakoji nas želi očuvati zdravima, sretnima iispunjenima smislom i svrhom postojanja.Jer Bog je taj koji nam daje zdravlje kaojedan od najljepših darova, a nama jeodređena obveza da to povjereno blagočuvamo, razvijamo i održavamofunkcionalnim na najbolji mogući način.

Božji savjeti i zdravstvena reforma imajuza cilj očuvati ili popraviti naše zdravstvenostanje, čak nam i dati zdravlje kada sepridržavamo Božjih uputa. “Jer ja sam Jahvekoji dajem zdravlje!” (Izlazak 15,26)


Teološki Od(s)jek

Ljubav i zdravljeAdventisti tradicionalno posvećuju znatnu pozornost zdravom načinu života.

Od spisa E. G. White, bezimenih adventističkih aktivista u reformnim pokretimau Americi tijekom 19. stoljeća, pa sve do srednjoškolskih i visokoškolskih

ustanova sa zdravstvenim programima diljem svijeta, bolnicama, časopisima iknjigama, Adventistička crkva s pravom ustrajava na činjenici da je zdrav način

života presudan za oblikovanje cjelovite i zdrave osobnosti.

danas, unatoč protoku vremena,briga za osobno zdravlje nije izgubilana važnosti, ali okolnosti u kojima je

promišljamo bitno su drugačije.Spomenimo samo nekoliko najuočljivijihpromjena. Prvo, napredak znanostidonio je nove spoznaje o zdravlju iljudskom tijelu kao i raširenost idostupnost osnovne zdravstvene skrbi,posebno u razvijenim zemljama. Drugo,pritisak suvremenog načina života nafizičko i mentalno zdravlje pojedincaneusporediv je s vremenom kada jeAdventistička crkva nastala. Treće,zagađenost okoliša, svijest o potrebi

njegovog očuvanja, ali i genetskimodificirana i industrijski proizvedena iprerađena hrana postavljaju pred nasnove izazove. Četvrto, adventisti sunekada pripadali manjini koja je upornoprogovarala o potrebi zdravog načinaživota, a danas je gotovo nemogućenabrojiti pojedince i skupine koji se navrlo učinkovit i inovativan, ali ponekad ivrlo upitan način bave ovim pitanjem.

Imajući u vidu biblijski nauk ipripadnost crkvi s ovakvom tradicijom,što trebamo znati i činiti za boljepromišljanje cjelovitog načina života?Prvo, dobro je imati na umu da svaka

I

-- Darko Pirja --


društvena skupina, uključujući iadventiste, ima nešto što se naziva“kulturnim kapitalom”. Ovisno o tomeprepoznaju li njegovu vrijednost inastoje li ga iskoristiti u najvećojmogućoj mjeri, ovisit će i dobrobit kojumože donijeti nama i našim bližnjima. Unastojanju da izvršimo poslanje kojenam je ostavljeno u naslijeđe uEvanđelju, nije dovoljno samo znati štouči Božja riječ, već je dobro razumjetisvjetonazor društva u kojem živimo kao injegove potrebe. Ovakav pristup moženam pomoći da prepoznamo područjadjelovanja koja zahtijevaju našu najvećupozornost. Jedno takvo područje jebavljenje “kultom ljudskog tijela”, pojavakoja je snažno prisutna u kulturizapadnog svijeta. Često ju je teškorazlučiti od korisnih i poželjnih stavova ipostupaka za dobrobit čovjeka. Naprimjer, medicinska znanost koja nudikorektivne zahvate na ljudskom tijelumože imati pozitivan učinak na zdravljepacijenta, ali nisam siguran da su gotovoopsesivna uporaba plastičnih operacija,botoksa i implantata upravo ono štonam je svima prijeko potrebno. Slično jei s promicanjem tjelovježbe i zdravognačina prehrane kao i s wellnessindustrijom jer sve njih možemoupotrijebiti i zloupotrijebiti ovisno onašoj sposobnosti da na temeljuEvanđelja razborito razlikujemo dobrood zla. Nadalje, ovakvo opsesivnobavljenje kultom ljudskog tijela lažno seprikazuje kao nasušna ljudska potreba ilinešto što odbacuju samo “zaostali” ili“zatucani” pojedinci koji još nisu shvatilida žive u dvadeset prvom stoljeću.Ovakvo povezivanje dvojbenih životnihnavika i stavova s idejom osobnog idruštvenog napretka često prolazineprimijećeno i prihvaća se kaoneupitna činjenica.

Drugo, tradicionalni adventističkinaglasak na zdravoj prehrani svakakotreba zadržati, ali treba proširiti pojamzdravog načina života. Odnos premaradu, zdravi međuljudski odnosi uobitelji, crkvi ili društvenoj zajednici,ciljani odgoj i obrazovanje u svrhuboljeg ugrađivanja vjere u sve aspekte

svakidašnjeg života, novi oblici ovisnosti,život u umjetno stvorenoj stvarnostikoju nameću novi mediji, sve su tostvarnosti s kojima se trebamo suočiti iozbiljno pozabaviti. Pravilan odgoj jeposebno važan jer se agresivnapromidžba vrlo dvojbenih ili štetnihobrazaca ponašanja sve više usmjeravaprema mlađoj populaciji koja još nemadovoljno znanja niti je uspjela razvitisposobnost prosuđivanja kako bi seobranila i izabrala ono što joj možedonijeti najveću dobrobit. Možda najvećiizazov i vrijednost koju možemodarovati bližnjima jest primjer života kojiu sebi sadrži predanost i posvećenostIsus Kristu, ali i konstruktivan i

promišljen stav prema kulturi u kojojživimo. Osobna preobrazba na koju naspoziva Božja riječ može postati izvortrajne dobrobiti za svakog pojedinca, alii jedno od najmoćnijih oruđa usvjedočenju istine o životu s Bogom.Osobni napori, ali i zajednička nastojanjazajednice vjernih na cjelovitom načinuživota ne ovise toliko o broju održanihseminara i podijeljenih časopisa koliko ouravnoteženom primjeru pojedinca izajednice.

Kada govorimo o zdravlju, nemožemo ne progovoriti i o duhovnomzdravlju. Na početku ovog izlaganjaspomenuli smo “kulturni kapital” kojiposjeduje svaka zajednica u jednomdruštvu i upravo je duhovni aspekt


zdravlja ono što nas čini jedinstvenim iposebno pozvanima da govorimo ocjelovitom zdravlju. Naime, vjerujem daćete se svi složiti kako je nemoguće bitizdrav bez ljubavi, ako ne pružamo i neprimamo ljubav. Koliko god važnostipridavali odmoru, tjelovježbi i zdravojprehrani, neosporno je da je ljubav ipaknajvažnija jer nitko ne može izrasti iostati zdrava osoba bez istinske,požrtvovne ljubavi. Isus nije uzaludrekao: “Ljubi Gospodina Boga svogasvim srcem svojim, svom dušom svojom,svom pameti svojom i svom snagomsvojom! Druga je ova: Ljubi bližnjegasvoga kao samog sebe! Druge zapovijediveće od ovih nema.” (Marko 12, 30-31)Dakle, u središtu kršćanskog života jeljubav koju samo Bog može darovati.Ljubav koja se ne može ni kupiti niprodati, koja se ne može uskladištiti za“crne dane” niti iznuditi, a još manjeoduzeti. Božja ljubav je dar koji primamozato da bismo je nesebično i neprestanodijelili. Biblija kaže da je Bog ljubav ikada nam daje ljubav, On nam daje sebe.Ona je temelj naše sadašnje sreće ijamac slavne budućnosti koju nam Bogobećava.

Pred svakim tko se smatra Božjimdjetetom nalazi se izazov da pokažečvrstu vezu između zdravlja i ljubavi.Samo oni koji žive vjerom u Boga, moguiskusiti iscjeljujuću snagu ljubavi,neumorno je dijeliti s drugima i takotrajno preobraziti život svojih bližnjih.Samo osoba ispunjena Božjom ljubavljumože pobijediti zavist, mržnju,sebičnost, ravnodušnost i tako postatizdrava osoba. Kada to činimo, miistodobno polažemo temelje zdravihmeđuljudski odnosa, zdrave obitelji iosposobljavamo se za jedinstvenuzadaću služenja bližnjima ljubavlju odkoje nas ništa ne može rastaviti. Kadarazmišljamo o svojem zdravlju, trebamopočeti upravo s Božjom ljubavlju jerkada ona prožima sve naše napore dapostanemo i pokažemo što znači biticjelovita osoba, Bog će nas blagosloviti idonijeti nam radost i uspjeh o kojimanismo mogli ni sanjati.


Laura Bazmenjak mlada je studentica teologije, koja je upravo završila drugu godinuna Adventističkom teološkom fakultetu u Maruševcu. Ima 22 godine i dolazi izZagreba. Laura je topla, vedra i prije svega vjerna osoba koja je prepustila Bogu da odnjezinog života učini priču punu predivnih iskustava. Kako je došlo do njezinogzanimanja za studij teologije i naglog preokreta u životu, ispričala nam je u sljedećemrazgovoru.

LAURA BAZMENJAK


KAKO JE DOŠLO DO TVOJE ODLUKE DA STUDIRAŠ TEOLOGIJU U MARUŠEVCU?

Što se tiče mojeg odlaska u Maruševec, sve je nekako išlo postupno. Moja prva želja bila je studiratisocijalnu pedagogiju. Prijavila sam se na intervju i prošla sam ga sa 100% bodova, bila sam vrlosretna i sigurna da je to fakultet za mene. No, matura je pokvarila stvar. Prva sam generacija državnemature i položila sam je s ocjenom dobar, što nije bilo dovoljno da prođem prag i budem u prvih 35studenata koji su mogli upisati navedeni smjer. Nakon toga sam odlučila pauzirati godinu, ići raditi ustruci kao kozmetičar i ponovno se bolje spremiti za državnu maturu. Međutim, ljeto 2010. godine,mogu to slobodno reći, bilo je prekretnica u mojem životu. Potpuno neplanirano put me odveo sizviđačima u Finsku. Tunde Torma pozvala me tri dana prije tako dalekog puta da budem pomoćnivoditelj izviđačke skupine iz moje mjesne crkve, KID-a Rakovi. Imala sam svega oko tri sata vremenada donesem odluku, i nakon tri sata promišljanja pristala sam. Tamo u Finskoj, u razgovoru spastorom Bobom Marčetom saznala sam za mogućnost izvanrednog studiranja teologije uZagrebu. Ta vijest mi je u tom trenutku zagrijala srce i odlučila sam upisati izvanredni studijteologije. Ubrzo se sve poklopilo jer sam pronašla posao u struci. No s vremenom me studijpotpuno zaokupio tako da mi se iskristalizirala želja da prekinem s poslom, izvanrednim studijem isvojim starim načinom života uključujući tu i dugogodišnju vezu s tadašnjim dečkom i odem naredovni studij teologije. Uz mnogo molitve i par iskustava moja želja je postala toliko jaka da nisammogla čekati iduću godinu, već sam se prebacila na početku drugog semestra u Maruševec.

KAKO SI SE SNAŠLA? KAKO JE PROTEKLA TVOJA PRVA GODINA?

Moja prva godina bila je godina prilagođavanja svemu u Maruševcu. Imala sam poteškoća jer je tobilo moje prvo iskustvo odvajanja od obitelji, rodbine, prijatelja, dotadašnjeg načina života.Istodobno, teškoće su bile tim veće što sam tada prekinula trogodišnju vezu sa svojim dotadašnjimdečkom. I pomalo me zbunjivao novi ritam života na koji nisam baš navikla, ali su me istodobnoradovali susreti s novim ljudima s kojima sam počela intenzivno stvarati bliskost i prijateljstvo. Sobzirom na to da sam imala teškoća u svojem emotivnom životu, shvatila sam da me Božja ruka nenapušta ni u jednom trenutku iako sam ponekad mislila da hodam sama. Božje blagoslove osjećalasam preko mojih prijatelja, profesora i pastora koji su u potrebnim trenucima bili tu kao ohrabrenje.Hvala Gospodinu za Njegovu brigu i vodstvo.

ŠTO TVOJA OBITELJ I PRIJATELJI IZ SREDNJE ŠKOLE MISLE O TVOJOJ ODLUCI?KAKO SU PRIHVATILI TAKO VELIK PREOKRET U TVOJEM ŽIVOTU?

Mama me oduvijek podupirala i hrabrila u mojim odlukama i planovima, iako moram priznati da jetada mojom odlukom da prekinem posao i izvanredni studij i da odem u Maruševec bila pomalozbunjena i zatečena. Vjerujem da je razlog tome bio njezin straha od mojeg fizičkog odlaska izobitelji, a ne toliko promjena posla i studija. Svi prijatelji su mi pružili potporu; zapravo, kad samotišla u Maruševec, postali smo kao društvo još povezaniji. Shvatila sam da me Gospodinblagoslovio iskrenim prijateljima bez obzira na to jesu li oni u crkvi ili ne. To mi je još jedna potvrdada Bog ima svugdje svoje ljude i da preko njih može snažno djelovati.

KAKO SAD IZGLEDAJU TVOJI DANI U MARUŠEVCU? JESI LI SE SNAŠLA I UKLJUČILAU NEKE NOVE AKTIVNOSTI?

Postoji velika razlika u mojem boravku u Maruševcu na drugoj godini studija od prve godine. Sadamogu reći da sam se uz Božju pomoć snašla u radu s mladima koji su mi izuzetno prirasli srcu ismatram ih sve jednom velikom obitelji. Život u Maruševcu je poseban; tu svi zajedno dijelimosmijeh i suze, tugu i nervozu, potičemo se na učenje i rješavamo druge probleme, ali uvijek uzajedništvu. Stoga je svaki dan u Maruševcu ispunjen, poseban, zatrpan aktivnostima, učenjem zafaks i ljepotom druženja. Uključila sam se u sljedeće aktivnosti: izviđači, pantomima, zbor, aerobika itrčanje.

KOJI JE TVOJ DOJAM O ATF-U? JESI LI KAO STUDENTICA ZADOVOLJNA? MISLIŠ LIDA BI TREBALO NEŠTO PROMIJENITI?

LAURA BAZMENJAK


LAURA BAZMENJAK

Mogu reći da je ATF sa svojim kolegijima ispunio moja očekivanja jer su predavanja zanimljiva.Osobno najradije slušam predmete iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Glavni Učiteljna našem faksu je Isus i mnogo puta je progovorio preko predavanja profesora koja su me ohrabrila,motivirala i potaknula na svrsishodnije djelovanje u zajednici. Isto tako vjerujem da Gospodinpomaže nama studentima da razaberemo ono što je vrijedno u predavanjima za razliku od onog štonam nije potrebno. Shvatila sam da je teologija korisna samo kada čovjeka potiče na odgovarajućupraksu u kršćanskom životu. Prednost je na ATF-u što profesori uistinu izlaze ususret namastudentima i imaju razumijevanja kad odgovaramo i polažemo ispite. Smatram da bi bilo dobroporaditi malo više na uspostavljanju još kvalitetnijih odnosa među svim sudionicima života uMaruševcu, pa tako i na ATF-u.

ŠTO MISLIŠ O ŽENAMA KOJE RADE KAO PASTORI?

Žene koje su pozvane u službu pastora smatram izuzetno hrabrima i odvažnima. One se suočavaju sraznim izazovima društvenog života u crkvama koje vode. Nedavno sam imala priliku razgovarati sprvom pastoricom na našem području, Jelenom Ostojić Jović, i mogu reći da je ona ostavila dojamhrabre i odvažne žene koja se može suočiti s tako odgovornom i zahtjevnom službom. Ono štomogu sigurno reći jest da bilo žene, bilo muškarci kojima je povjerena služba pastora ne mogu svojpoziv obavljati ako u njihovom životu Bog nije temelj djelovanja. Iz razgovora s Jelenom shvatilasam da je istinita misao da Gospodin, kada nekoga pozove u određenu službu, za nju iosposobljava.

KOJI SU TVOJI PLANOVI ZA BUDUĆNOST?

Nakon ljeta 2013. plan mi je upisati treću godinu studija teologije u Maruševcu i položiti sve ispite uroku. Zatim bih voljela nastaviti zadnje dvije godine na Sveučilištu Andrews, smjer Counseling iliMinistry ako je Božja volja. Želim da me Bog vodi na tom putu te da mi On pokaže u čemu najvišemogu pridonijeti Njegovom djelu. Sigurna sam da On to najbolje zna i da ima sve pod kontrolom,zato je najsigurnije slušati Njegov glas.

IMAŠ LI NEKO POSEBNO ISKUSTVO KOJE SE TIČE FAKULTETA, STUDIRANJA,MARUŠEVCA…?

Kao što sam već rekla da je prva godina bila drugačija od ove druge, to doživljavam kao jedno odvećih iskustava gdje sam promijenila svoje navike, stavove i uvjerenja. Prije početka druge godinebila sam u nedoumici hoću li se vratiti odmah na studij ili ću ići godinu dana u Split. Iskreno, u tosam vrijeme puno više htjela ići u Split. Molila sam Gospodina da me vodi u odluci. I vodio je. Ispaloje da nastavljam s drugom godinom studija u Maruševcu i rekla sam Bogu: U redu, Bože, želimzavršiti teologiju, no nemam snage biti tamo u Maruševcu. Molim Te, pokaži mi svaki dan da mevoliš i da je Tvoja želja da budem tamo, upotrijebi me. U listopadu 2012. godine Bog mi je svaki danpokazivao preko nekog iskustva upravo ono što sam Ga molila. To je učvrstilo moju vjeru i na krajudruge godine studiranja, odlazak iz Maruševca dosta mi je teško pao. Bog mi je tamo podarioobitelj, i to veliku obitelj, i sada jedva čekam da počne treća godina. Znala sam pomisliti da gubimvrijeme studirajući teologiju, no sada uviđam da je Maruševec veliko misijsko polje.

JE LI TVOJ BORAVAK I STUDIRANJE NE ATF-U PROMIJENILO TVOJE POGLEDE IŽIVOTNE STAVOVE?

Jest, i to jako. Bog me naučio mnogo toga, kršćanski nauk jednostavno oblikuje život. Također, Bogmi je dao dvije glavne pouke koje su me pratile u ovoj drugoj godini studiranja, a vjerujem da će idalje. To su: uvijek njeguj ljubav ispred svega i svih međuljudskih odnosa i vjeru ispred svakogosjećaja. Ne znam kojim bih riječima opisala zahvalnost koju osjećam, no samo znam da nisamdošla u Maruševec, nikada ne bih na ovaj način dublje spoznala Boga i Njegovu sliku kao Roditelja iSpasitelja punog ljubavi i strpljenja. Studiranje na ATF-u znači biti u Božjoj školi; ponekad je teško inaporno, ali se isplati jer je On pun ljubavi. Slava Bogu!


ećerna bolest (diabetes mellitus) je kronično stanjerelativnog ili apsolutnog manjka inzulina, čija jeposljedica povećanje glukoze u krvi. Inzulin je hormon

gušterače, žlijezde s unutarnjim i vanjskim lučenjem, koja jesmještena između želuca i dvanaesnika. Takozvane beta-stanice gušterače stvaraju i u krv izlučuju inzulin koji jepotreban za ulazak glukoze u sve stanice tijela. Na stanicamapostoje inzulinski receptori čiji je učinak sličan bravi, a inzulinje ključ koji otvara ovu bravu i omogućuje ulazak glukoze ustanice. Tako inzulin smanjuje koncentraciju glukoze u krvi.Gušterača, osim inzulina, u svojim alfa-stanicama stvaradrugi hormon – glukagon, čiji je učinak suprotan inzulinu;on povećava koncentraciju glukoze u krvi. Glukagon možepovećati glukozu u krvi razgradnjom glikogena (složenogšećera) iz jetrenih rezervi. Međudjelovanjem inzulina iglukagona održava se razina glukoze u krvi unutar normalnihgranica (između 3,4 i 6,1 mml/L).

Dijabetes je najrasprostranjeniji metabolički poremećajkoji je kroničan i neizlječiv, ali se adekvatnom regulacijomglukoze u krvi može bitno poboljšati kvaliteta života iproduljiti životni vijek oboljelih. Prema podacima Svjetskezdravstvene organizacije (WHO), u svijetu ima oko 190milijuna oboljelih, a do 2025. predviđa brojku od 330milijuna. U Hrvatskoj je registrirano više od 170 tisućabolesnika s ovom bolešću, a oko 70 tisuća njih i ne znaju dasu bolesni.

Dijagnoza šećerne bolesti uspostavlja se mjerenjemglukoze u krvi. Ako se u dva mjerenja natašte nađukoncentracije glukoze jednake ili više od 7,0 mml/L riječ je ošećernoj bolesti. U nejasnim slučajevima rade se i testopterećenja glukozom (OGTT – Oral Glucose Tolerance Test),kada se natašte popije 75 g glukoze u 2,5 dl vode, pa ako senakon dva sata nađe koncentracija glukoze u krvi veća ilijednaka 11,1 mml/L – potvrđuje dijagnozu šećerne bolesti.

Ako je OGTT nakon dva sata pokazao vrijednosti glukozeizmeđu 7,8 –11,1 mml/L, radi se o takozvanoj oštećenojtoleranciji glukoze, a ako su vrijednosti glukoze natašteizmeđu 6,1 – 7,0 mml/L to je poremećena glikemija natašte.Oštećena tolerancija glukoze ne mora se uvijek razviti ušećernu bolest, ali najčešće dovodi do njezinog nastanka.Oštećena tolerancija glukoze velik je rizik za nastanakkardiovaskularnih bolesti (češće aterosklerotske promjenekrvnih žila, što uzrokuje moždane i srčane udare).Ima više tipova šećerne bolesti: � tip 1 – zbog razaranja beta-stanica gušterače potpuni

nedostatak inzulina;� tip 2 – dvojak poremećaj: ili neosjetljivost na inzulin s

nedostatkom inzulina, ili pak nedostatak inzulina sa ili bez neosjetljivosti na inzulin;

� trudnička šećerna bolest – koja se javlja u trudnoći;� drugi specifični tipovi: autoimuni, idiopatski.

ŠEĆERNA BOLEST – NA JRASPROSTRANJENIJI METABOLIČKI POREMEĆA J

Š


Najzastupljeniji je tip 2, koji se nalazi u preko 90% ljudi sdijabetesom, dok je tip 1 zastupljen u manje od 10%.Komplikacije šećerne bolesti dijele se na akutne i kronične.Akutne komplikacije su:� hiperglikemija – porast glukoze u krvi;� hipoglikemija – pad glukoze u krvi;� dijabetička ketoacidoza i koma – kod velikog povećanja

glukoze u krvi uz zakiseljavanje organizma;� hiperosmolarno neketotičko stanje i koma – kod velikog

porasta glukoze u krvi uz gubitak tekućine. Kronične komplikacije su:� mikroangiopatija – progresivno sužavanje malih krvnih

žila (oka, bubrega, živaca itd.);� makroangiopatija – progresivne aterosklerotične

promjene većih krvnih žila (mozga, srca, nogu itd.);� nefropatija – oštećenje bubrega do potpunog zatajenja

organa, kada je potrebna dijaliza ili transplantacija;� retinopatija – bolesti očiju s oštećenjem vida, a često i

sljepoća;� neuropatija – bolesti živčanog sustava;� bolesti srca i krvnih žila – s posljedičnim srčanim ili

moždanim udarom koji su vodeći uzroci smrti kod dijabetičara.Zbog svega navedenog, prevencija šećerne bolesti vrlo je

važna. Prema onoj narodnoj, „bolje spriječiti nego liječiti“. Ada bismo znali kako prevenirati šećernu bolest (sad mislimprije svega na najčešći tip 2 koji je zastupljen u preko 90%dijabetičara), trebamo se upoznati s čimbenicima rizika zanastanak dijabetesa. To su:� pretilost – povećana tjelesna težina;� nepravilna prehrana;� nedostatak tjelesne aktivnosti;� stres;� obiteljska sklonost;� dob.

Na prva četiri čimbenika rizika svaki čovjek može bitnoutjecati i na taj način smanjiti rizik nastanka šećerne bolesti,a na zadnja dva čimbenika ne može utjecati.

Osobe s dijabetesom tipa 2 su pretile (tj. imaju povećanutjelesnu težinu) u oko 80% slučajeva. To govori da je to čestčimbenik rizika, a s obzirom na to da se na njega možeutjecati, može se dosta učiniti u prevenciji ako se izbjegnepretilost.

Također se može dosta učiniti na prevenciji ako se pazina pravilnu prehranu (izbjegavanje koncentriranihugljikohidrata i suvišnih masnoća, te umjerenost), apotrebno je izbjegavati stres i imati dovoljno tjelesneaktivnosti svakodnevno. Od ova četiri nabrojena čimbenikarizika najčešće ovisi hoće li nastati dijabetes. Zato trebaozbiljno poraditi na tome da se oni izbjegnu, a ako se ipakrazvije dijabetes, potrebno ga je energično liječiti. Glavna načela liječenja dijabetesa jesu:� edukacija i samokontrola;� uravnotežena prehrana;� redovita tjelesna aktivnost;� tablete;� inzulin.

Budući da liječenje dijabetesa traje doživotno, prijesvega je potrebno steći potrebno znanje (edukacija isamokontrola) o ovoj bolesti, o njezinim komplikacijama,načinu njihovog sprečavanja i liječenja. Uspješnost liječenjauvelike ovisi o educiranosti svakog oboljelog, njegovojprilagodbi, promjeni ponašanja u prehrani i tjelesnojaktivnosti. Tu je važna osobna motivacija svake osobe. Upočetku bolesti, kad se uspostavi dijagnoza, mogućnostiliječenja su vrlo velike; nažalost, motivacija je obično slabajer se komplikacije još nisu u potpunosti razvile i nedostajusubjektivne tegobe. Poslije s razvojem komplikacija isubjektivnih tegoba motivacija raste, ali je mogućnostliječenja sve manja dok na kraju neke komplikacije postanunerješiv problem. Zato je vrlo važno da motivacija budevelika odmah na početku, kako bi se izbjegle komplikacije ilise maksimalno odgodile.

U vezi s prehranom treba se maksimalno educirati, ali jenajvažnije to znanje primijeniti. Postoje mnogi ljudi, pa idoktori medicine koji o prehrani i dijabetesu imaju znanje aliga, nažalost, nedovoljno primjenjuju u svojem životu. Ukratko ću navesti osnovna načela prehrane kod dijabetesa:� raspodjela dnevnog unosa hrane na najmanje 3 do 6

obroka;� redovitost obroka;� zabranjeno izostavljanje ili spajanje obroka;� umjerenost obroka glede vremena i količine hrane.

S obzirom na ova načela treba naglasiti da postojerazlike u tome liječite li se samo pravilnom prehranom ili jeuz pravilnu prehranu potrebno uzimati tablete i/ili inzulin.

Kod uzimanja namirnica bogatih ugljikohidratima trebaobratiti pozornost na glikemijski indeks – tj. moć podizanjaglukoze u krvi. Ako se, naime, uzme da najviši glikemijskiindeks glukoze iznosi 100, onda je on za ostale ugljikohidrateizražen postotnim odnosom prema ovoj vrijednosti s obziromna moć da povisi glukozu u krvi. Što je postotak viši, veća jemoć neke namirnice da povisi glukozu u krvi. Namirnice sniskim glikemijskim indeksom ne izazivaju naglo povećanjeglukoze u krvi pa ih je poželjno uzimati, a to su: mahunarke(grah, slanutak, leća), tjestenina od punog zrna, pšeničnemekinje, riža od cijelog zrna itd. Nasuprot ovim, namirnice svisokim glikemijskim indeksom jesu: bijeli kruh, med, šećer,namirnice s rafiniranim šećerom itd. te nisu poželjne uprehrani.

Dobro je znati da se kod ljudi koji imaju dovoljnoinzulina, a uzimaju hranu bogatu ugljikohidratima, višakenergije pretvara u masnoće (trigliceride) koja se deponirakao rezerva u masnim stanicama, a to dovodi do povećanja


tjelesne težine i pretilosti s lošim posljedicama.Poželjno je uzimati hranu koja sadrži biljna vlakna: voće,

povrće, namirnice od cjelovitog zrna jer oblažući stjenkucrijeva, usporavaju razgradnju ugljikohidrata, a diougljikohidrata se veže na njih i izluči neprobavljen stolicom.Osim toga, ova je hrana bogata vitaminima, mineralima, idrugim mikronutrijentima pa je i s te strane poželjna uprehrani ljudi sa šećernom bolešću, kao i kod zdravih. Biljnavlakna povoljno utječu i na smanjenje masnoća u krvi,osobito triglicerida i ukupnog kolesterola, a i LDL-kolesterola.

Posebno treba upozoriti da namirnice životinjskogpodrijetla osim bjelančevina imaju dosta škodljivih masnoća– kolesterola i zasićenih masnih kiselina. Zbog toga, kododabira ovih namirnica prednost treba dati nemasnom mesu,morskoj ribi, obranom mlijeku, a jaja se preporučuje uzetisamo do 2 komada na tjedan. O prehrani kod dijabetesamoglo bi se još puno govoriti, no to nadilazi opseg ovogačlanka.

U vezi s tjelovježbom naglasio bih da je to životnapotreba kod zdravih ljudi i kod dijabetičara. Tjelovježbapoboljšava cirkulaciju krvi, a potrošnja glukoze u mišićimapovećava se i do 20 puta. Tjelovježba dovodi do mnogihpovoljnih metaboličkih promjena u cijelom organizmu:� Kontinuirana tjelovježba smanjuje masnoće u krvi te

tako sprečava nastanak ateroskleroze.� Umjereno smanjuje krvni tlak.� Povećava osjetljivost organa na glukozu, potrošnju

glukoze te smanjuje rizik za nastanak inzulinske rezistencije.

� Redovna tjelovježba sprečava nastanak dijabetesa tipa � Prevenira nastanak kardiovaskularnih bolesti.� Potiče metabolizam, kardiovaskularnu sposobnost,

probavu, disanje, psihički osjećaj dobrog zdravlja te blagotvorno utječe na sve funkcije u tijelu.Koji intenzitet tjelovježbe treba provoditi, ovisi o

životnoj dobi, stanju tjelesne kondicije, tipu šećerne bolesti,eventualnim postojećim komplikacijama šećerne bolesti itd.Starije i bolesne osobe trebaju započinjati tjelovježbu s nižimintenzitetom i trajanjem. Dobro je da se posavjetuju sa

svojim liječnikom, a treba obaviti i određene pretrage:ergometriju, EKG i sl. kako bi znali kolik napor mogu izdržati.

Ako ne smiju vršiti naporne vježbe, preporučuje se polasata do sat vremena hodanja dnevno. Za one koji nemajukomplikacija, preporuča se sat vremena žustrijeg hodanja.Može se odabrati niz drugih prikladnih aktivnosti: plivanje,planinarenje, fitnes, grupni ili individualni športovi.

Početnicima se preporučuje provjera kondicije. Tomožete učiniti na sljedeći način: ako uz tjelovježbu možeteglasno pjevati, ubrzajte. Ako možete razgovarati, onda je todobra mjera intenziteta. Ako ste se zapuhali te ne možeterazgovarati uz tjelovježbu, odmorite se, ali nemojte potpunoodustati.

Još par savjeta za dijabetičare koji vježbaju: kad odlazite,recite nekomu kamo idete i koliko ćete ostati, obuciteudobnu obuću, započnite lagano, postupno i umjerenonastavite uz potreban oprez; ponesite nešto za jelo(ugljikohidrate) da možete pojesti ako primijetite znakovehipoglikemije (mogući znaci: znojenje, smetnje vida, osjećajgladi, drhtavica, ubrzan puls, vrtoglavica, osjećaj straha,bljedilo), kontrolirajte glukozu u krvi prije i poslijetjelovježbe, savjetujte se sa svojim liječnikom o doziranjuinzulina kod promjene tjelesne aktivnosti.

Zanimljivo je da se u više od 50% slučajeva dijabetičarašećer može regulirati edukacijom i samokontrolom,dijabetičkom prehranom i dovoljno tjelesne aktivnosti te netreba posezati za uporabom tableta ni inzulina. Uslučajevima gdje to nije dovoljno, dodaju se tablete i/iliinzulin. To također govori koliko je važno steći potrebnoznanje o ovoj bolesti, pravilno se hraniti i imati dovoljnotjelovježbe. Ovdje također vidimo da ono što je dobro zaprevenciju dijabetesa (pravilna i umjerena prehrana, borbaprotiv pretilosti, tjelesna aktivnost), koristi se i za liječenjeove bolesti. Pa ako netko propusti ove prirodne lijekove zaprevenciju, morat će ih poslije koristiti za liječenje, kad većnastane šećerna bolest.

Nije li onda bolje ne odgađati uporabu ovih prirodnihlijekova, te po mogućnosti izbjeći šećernu bolest?

oliko dugo traje odmor izme�u dvaškolska sata u školi? Mi koji smo

ve� davno izišli iz školskih klupa sigurno

se još dobro sje�amo kao i vi koji još idete

u školu koliko dugo trajne odmor. Kada

zvono zazvoni, djeca su ve� na nogama i

na u�iteljev ili u�itelji�in znak svi su ve�

vani. Svatko ide na svoju stranu, zna što

napraviti za vrijeme školskog odmora. Bez

velikih dogovora me�u �acima po�inje igra

i kao da svatko zna svoje mjesto i pravila.

Dajemo sve od sebe u igri. A ondaodjednom usred igre opet zazvoni školsko

zvono. Svi se �aci pogledaju pitaju�i se:

Zar ve�? I odmah svi, ali sad laganim

hodom, kre�u natrag u školske klupe. Na

putu do klupa, pa i za klupama,prepri�ava se ono što nam se dogodilo na

školskom odmoru. Puni do�ivljaja jedva

�ekamo da opet zvoni te da nastavimo tamo

gdje smo stali.

Sada smo upravo na odmoru, ali malo

du�em od odmora izme�u dva školska sata.

Neka vam školski praznici koji su ve� po�eli budu radost

i blagoslov u vašem izvi�a�kom �ivotu.

s v i b a n j - l i p a n j 2 0 1 3 .

Kišni First Camp 2013. .........................16

Pip, pip hura za počasnog člana! ...........19

Gusjenica ......................................

.....20

Drvodjelja .....................................

.....21

[ Broj 21 ]

Bobo S. Mar�eta

ODMOR

[ 15 ]

kk

ODMOR

ove je godine od 30. svibnja do 2. lipnja održan već tradicionalni First Camp. Ovaj putsmo kao lokaciju First Campa odabrali Maruševec, što se pokazalo vrlo mudromodlukom. S obzirom na to da nas je gotovo cijelo vrijeme pratila obilna kiša, spriječila

nas je u podizanju šatora, ali nam nije uspjela pokvariti radost druženja i osjećaj pravogizviđaštva. Tako je ovaj kamp bio nešto drugačiji jer smo bili smješteni u klubu u ženskominternatu u Maruševcu i po učionicama. Međutim, i unatoč tomu, bilo je veliko uzbuđenjeprovesti ovo vrijeme zajedno, jesti zajedno, spavati poredani jedni do drugih, slušati hrkanjejedni drugih i bučno okretanje na zračnim madracima po noći. A najmanjima je biloposebno zadovoljstvo trčati i skakati po napuhanim madracima, a znate, što je zabranjeno,to je još zanimljivije.

Na ovogodišnjem First Campu okupili su se izviđači iz KID-a Rakovi i KID-a Ihtusi; bilo nas jesveukupno preko četrdeset. Govornik ovog kampa bio je Josip Salajster, koji nam je nabogoslužjima govorio o tajnama koje zna svaki dobar izviđač i to na vrlo slikovit i praktičannačin.

Petra Gojević

II

[ 16 ]

KIŠNI FIRST CAMP 2013.KIŠNI FIRST CAMP 2013.

[ 17 ]

Nakon što smo se u četvrtak smjestili, imali smo radionice orijentacije i otvorenje kampabogoslužjem nakon večere. U petak ujutro, nakon doručka, otišli smo u Varaždin gdje smoposjetili izložbu kukaca i postali pametniji jer smo saznali da kukci imaju šest nogu. Takokada nas ubuduće napadne nešto malo što leti po zraku ili gmiže po zemlji, prije negozaključimo je li nas napao kukac ili nešto drugo, morat ćemo mu prebrojiti noge. Bilo jedoista zanimljivo vidjeti razne vrste kukaca i životinjica i staništa gdje oni borave i žive. Biloje kukaca u prirodnoj veličini, ali i uvećanih, pa smo lakše mogli vidjeti kako koji izgleda, štoje bilo i začuđujuće, a u nekim slučajevima i pomalo zastrašujuće. Mogli smo vidjeti njihovastaništa, a posebno su nas se dojmila staništa stršljenova koji grade čitave palače u kojimažive. U petak navečer nakon bogoslužja još dugo smo ostali u druženju i pjesmi i zamišljalikako gori logorska vatra i daje posebnu čar koju ništa drugo ne može dostojno zamijeniti.

[ 18 ]

U subotu smo mi izviđači organizirali drugi dio jutarnjeg bogoslužja kao i poslijepodnevnobogoslužje. Sudjelovali su i mali i veliki izviđači, a gdje su izviđači, tu je i pjesma i radost.Nakon ručka posjetili smo Arboretum Opeka i ruševine starog dvorca u Vinici. Prošetali smoparkom i upustili se u igranje raznih izviđačkih igara u kojima su doista bile iskušavaneosobine pravog izviđača kao što su ustrajnost, hrabrost, poštenje, pomaganje... Srećom, kišanas nije pratila do Arboretuma iako smo doznali da je u Maruševcu jako padala. Na povratkusmo svratili do obitelji Bistrović koja nas je ugostila domaćim sokom od bazge i gdje smoproveli u ugodnom druženju kojih sat vremena.

Nakon poslijepodnevnog bogoslužja i večere, umjesto logorske vatre (kiša...) imali smoodlično druženje uz puno igre (odbojka, košarka...) i puuuno palačinki (svaka častkuharima!!!)

Kao i uvijek, nedjelja, zadnji dan kampa, prebrzo nam je došao. Uz vrijeme za igru i duženje,spakirali smo svoje stvari (šmrc...) i nakon pravog izviđačkog ručka (graha) pozdravili smo sesa željom za ponovnim druženjem. Svakako bi bilo lijepo da nam se na sljedećem FirstCampu pridruže i ostali KID-ovi. Veliki izviđački pozdrav svim sadašnjim, bivšim i budućimizviđačima!

[ 19 ]

ršćansko izviđačko društvo Ihtus iz Maruševca primilo je u svoje

redove počasnog člana – ni manje ni više, već predsjednika

Republike Hrvatske dr. Ivu Josipovića! Ihtusi su imali posebnu čast biti

dijelom prigodnog programa za doček predsjednika. Uz predstavljanje

svoje skupine i aktivnosti kojima se kao izviđači bave te pjesme koja prati

svaki sastanak, izlet i kamp, Ihtusi su primili predsjednika u svoje članstvo

te mu tom prigodom uručili izviđačku maramu kao znak pripadnosti i

prepoznatljivosti svakog izviđača. Na kraju su novog člana pozdravili

svojim uobičajenim pozdravom kao i kod svih primanja triput “pip, pip

hura za novoga člana”.

PIP, PIP HURA ZAPO�ASNOG �LANA!PIP, PIP HURA ZA

PO�ASNOG �LANA!

KK

[ 20 ]

Ovo je vježba za usklađivanje pokreta i snage koja zabavno završava.

Uzrast: od devet godina

Vrijeme trajanja: oko deset minuta

Igra�i: četiri ili više

Materijal: ništa

L Igrači sjednu na pod jedan iza drugoga. Sjede jedan drugome među nogama, držeći se čvrsto za onoga koji im je sprijeda kako bi napravili što čvršću grupu.

L Svaki sudionik nogama obujmi oko trbuha onoga ispred sebe.

L Slušajući prvoga u nizu, grupa se počinje naginjati nalijevo i nadesno sve dok ne uhvati dovoljno maha za okretanje. Nakon što se okrenu, svi se pridržavaju rukama za tlo, osim posljednjeg koji se jedini koristi nogama da bi održao ravnotežu.

L U ovom položaju počinju malo-pomalo hodati, koristeći se rukama, sve dok se gusjenica ne rastavi.

GUSJENICAGUSJENICA

IZVIĐAČKA IGRA

[ 21 ]

IZVIĐAČKA VJEŠTINA

DRVODJELJADRVODJELJA1. Objasni što je posao drvodjelje.

2. Navedi što je drvodjelja radio u sljedećim biblijskim tekstovima:a) Postanak 6,14-16;b) Izlazak 30,1-3;c) 2. Samuelova 5,11.

3. Prepoznaj osnovni alat za rad s drvom i objasni kako se brine o njemu.

4. Nabroji tri stvari koje drvodjelja gradi.

5. Posjeti jedno od navedenih mjesta:a) skladište klada,b) trgovinu drvene građe,c) prodavaonicu drvenih predmeta,d) pilanu.

6. Koristeći stolarski alat izradi nešto od navedenog:a) kućicu ili hranilicu za ptice,b) ključovjes,c) držač ubrusa.

7. Razgovarajte o Drvodjelji Isusu i stvarima koje je on možda izradio.

Pomo�:1. Drvodjelja je osoba koja gradi i

popravlja drvene građevine i druge predmete od drva.

2. Pomozite djeci da pronađu svaki tekst u Bibliji: a) luk, b) hram, c) oltar.

3. Čekić, ručna pila, metar, odvijač, dlijeto, nož za bušenje. Očistite i pospremite na mjesto poslije svake upotrebe.

4. Zgrade, namještaj, igračke...5. Ovo možete učiniti kao grupa s

roditeljima, ili neka dođe drvodjelja i pokaže djeci tipove drva...

6. Napravite jedno od ovoga koristeći jednostavan nacrt i stavite u upotrebu kad završite.Pomozite djeci da oprezno rukuju s drvom i alatom i da čuvaju svoje nokte.

7. U Marku 6,3 čitamo o Isusu kao drvodjelji. Razgovarajte o stvarima koje je pomogao Josipu izraditi, primjerice stolove, klupe, ormariće, stubišta, vrata, prozorske okvire...

[ 22 ]

Pjesmarice i nosači zvuka s pjesmama izvedenim na

dječjem saboru 2010. i 2011.

Pjesme mjuzikla Charlie i Psalty

Cijena: 2 kompleta - pjesmarice + CD(Psalty i Charlie)

Cijena:1 komplet (pjesmarica + CD)

100kn100kn

80kn80kn

www.znaci-vremena.com

rezervirano za poeziju

Što imaš, Krista ako nemaš?Svaki je tvoj dah u Njegovim rukama.�emu li se nadaš ako Krista nemaš?

Kakvom Ga sramotom mo�eš zamijeniti?Kako �eš voljeti i što si bez ljubavi,Razmisli �ovje�e, oluja �e te slomiti.

Zaista, što imaš ako nemaš Krista?Svaka druga vrata u smrt �e te odvesti.

Kako �eš �ivjeti od �ivota odvojen?Kako �eš umirati grijesima natovaren?

Što to imaš vrednije od Krista?Kakvom se idolu usu�uješ klanjati?Za tanjur po�ude, za vre�u taštine,

Za šaku gluposti zar �eš vje�nost prodati?

Tko li �e te nositi, tko �e ti oprostiti?Ako nemaš Krista, ništa ne�e ostati.Kako misliš voljeti i što si bez ljubavi?Ako Krista nemaš, zauvijek �eš nestati.

Josip Salajster

ŠTO IMAŠ, KRISTA AKO NEMAŠ?



ko ste mladi, ako volite Boga i želite s Njime produbiti odnos, ovo je materijal skojim se svakako trebate uhvatiti u koštac. Radi se o odličnom materijalu zaproučavanje za mlade koji će vas sedam tjedana voditi u dublji i smisleniji

odnos s Bogom. To nije priručnik o tome kako postati dobar kršćanin ili knjižica kojaće vam pomoći da korak po korak postignete bolju duhovnost. Sljedećih sedamtjedana provest ćete u intenzivnom traganju za dubljim i značajnijim kršćanskimiskustvom. Proces će uključivati razmišljanje, molitvu, proučavanje i, najvažnije,posvećenost i želju za boljim poznavanjem Boga.Svi mi osjećamo glad za nečim što nam ovaj svijet ne može ponuditi, glad zasvrhovitim i smislenim životom. Budući da smo stvoreni za prisan odnos s Bogom i dasmo se padom u grijeh udaljili od Njega, izgubili smo iz vida svrhu svojeg postojanja.Međutim, Bog nikada nije odustao od potrage za nama. Obećao nam je da ćemo Gapronaći ako Ga potražimo svim srcem. Kako Ga potražiti svim srcem, pokušat ćemootkriti proučavajući ovaj materijal. Možete proučavati osobno ili s drugim mladima u skupini koji imaju iste želje iduhovne izazove kao i vi. Na taj način možete biti potpora jedni drugima i zajednorasti u vjeri. Materijal je doista kvalitetan i iskreno vam preporučamo da ga neostavite negdje po strani, već da ga doista koristite na način koji vam najvišeodgovara. Želimo vam puno blagoslova u proučavanju i namjeri da dublje i bolje spoznateBoga.

KORACI premasljedbeništvu

A

Knjigu možete nabaviti SAMO U PDF FORMATU, a pronaći ju možete na sljedećem linku:http://mladizaisusa.info/index.php?itemid=2012.


-- Marija Antunović --

Relay Caffeu Rakov�evoj 26

vi u Rakovčevu 26! Pitate se zašto?Mladi mjesne crkve Zagreb 2odlučili su nakratko napustiti

američki način života izležavanja nafoteljama ispred najnovijih čuda tehnike iusmjeriti se na dobrobit mladih GradaZagreba. Odlučili su im osigurati mjestogdje se mogu sastajati i provestikvalitetno slobodno vrijeme u ugodnomokruženju i druženju. Tako je pokrenutprojekt Relay Caffea.

U našem Caffeu, koji svoja vrata otvaraširom svake druge nedjelje od 18.00 do20.30 sati, nudimo mnoštvo bogatihsadržaja. Prije svega potrudili smo se dane ostanete gladni ni žedni. Na taj načinzadovoljili smo kriterij tipičnog današnjegkafića. Aliii… Da, postoji “ali”. Sve vamnudimo besplatno! Od palačinki, muffina,sendviča do raznoraznih bezalkoholnihnapitaka. E, sada kada ste siti, možda bivas zanimali i drugi sadržaji. Zasigurno sepitate što vam još nudimo. Osim, naravno,toplog ozračja i ugodnog druženja,vrijedni prstići naših maserki otklonit ćesvu napetost s područja vaše glave i vrata.

Ako volite čitati duhovnu literaturu, naraspolaganju vam je i kutak s knjigama.Sve knjige možete besplatno posuditi,

kao što su to brojni već učinili. Nudimo iradionicu za komunikaciju koja mnogeoduševljava, a vodi je prof. GordanaCvrtila, logoped s dugogodišnjim radnimiskustvom u radu s djecom i mladima.Svaki sastanak u Caffeu popraćen je ikratkim videom koji ima određenuduhovnu poruku, a i poruku koju možemo

S


upotrijebiti u svakidašnjem životu. Nadamse da sam vas uspjela uvjeriti zašto nastrebate posjetiti.

A sada vas vodim iza kulisa. Da bi cijeliprojekt funkcionirao, bilo je potrebnouložiti jako puno truda, što u uređenjeprostora, što u pozivanje ljudi, što usadržaj svakog sastanka Relay Caffea.Ovim putem želimo zahvaliti svim našimdonatorima koji su omogućili da se ovajvrijedan projekt, koji je do prije nekolikomjeseci samo bio dalek san u našimglavama, i ostvari. S velikimzadovoljstvom i radošću možemo reći dase većina mladih, uključujući i onenajmlađe, uključila u ovaj projekt. Mnoginaši prijatelji, koji nisu kršteni članoviCrkve, točnije njih sedam-osam, takođersu odlučili pružiti ruku pomoći i potpore.Svojim gotovo redovitim dolaskom,pomaganjem, pozivanjem svojih prijateljai uključivanjem u programe koje RelayCaffe nudi, naši su nam prijatelji velikapotpora i pomoć. Rad u kuhinji, pripremahrane i napitaka te posluživanje velika suodgovornost i u to se također radouključuju mladi i vrijedno radepripremajući sve što se toga dana nudi.Imamo i tim ljudi koji se upozaju i

razgovaraju s našim dragim gostima ipokušavaju im preko prijateljstva pokazatiBožju ljubav. Tijekom svakog programaRelay Caffea određeni mladi mole se zasvaku osobu koja dođe, za Božje vodstvo iza cijeli projekt kojim nam je ciljdosegnuti srca mladih našega grada.Imamo i izbacivače koji su, srećom, dosadimali samo ulogu redara i statističaragostiju, a nadamo se da se u uloziizbacivača nikada neće trebati okušati! Tusu i naši tehničari koji se svaki put pobrinu

da cijeli sastanak bude popraćenkršćanskom glazbom koja okruženje činijoš ugodnijim i puštaju kratkevideopriloge.

Reklamiranje Relay Caffea bilo nam je i jošuvijek je veliki izazov. Tiskali smopozivnice i svesrdno se uključili u njihovodijeljenje mladima po gradu. Nekolikoposjetitelja došlo je upravo zahvaljujućinašim pozivnicama. Reakcije ljudi na ulicibile su podijeljene, ali uglavnompozitivne. Većina negativnih odnosila sena riječ “besplatno”. Vjerojatno misle da imželimo uvaliti neki kredit... Ali mi nismonikakva banka, a ono što nudimo vrednijeje od bilo kakvih novaca. Također smo seoglašavali i na radiju i internetu, prekočega nas je također posjetilo nekolikoljudi. Dodaj nas i ti na Facebooku kaoprijatelja (www.facebook.com/relay.caffe)i prati sve najnovije informacije. RelayCaffe čeka na tebe!

Dosad smo svoja vrata otvorili triput (21.travnja te 5. i 19. svibnja) i svaki putuspjeli okupiti četrdesetak ljudi, štogostiju, što domaćina. Sastajemo setakođer svake subote nakon bogoslužja imolimo za uspjeh ovoga projekta i da Bogdovede ljude kojima možemo pokazatiBožju ljubav i koji žele čuti o Njemu. Mismo se pokrenuli, ali to nije dovoljno.Potrebna je ustrajnost i Božje vodstvo.Molimo i vas da nas poduprete dijeleći nainternetu naše reklame i slike, da naskomentirate te iznad svega da se ujedinites nama u molitvama za sve iskrene ljudekoji traže Boga jer je molitva najveći ključuspjeha. Kad se male ruke slože, sve semože!

Zahvaljujemo unaprijedna vašoj potpori i vidimose na nekom od sljede�ihokupljanja.


SLATINA FEST14. medunarodni djecji festivalv-


-- Svetlana Relić --

adost je biti dijelom SlatinaFesta, doživjeti da se darovi,talenti, ljubav i trud prelijevaju u različitim bojama ičine dugu dječje pojave jednom godišnje u Slatini naMeđunarodnom dječjem festivalu duhovne glazbe. Ove

godine po četrnaesti put pokazali smo gradu da volimo Boga,volimo glazbu i volimo jedni druge.

14. SlatinaFest održan je 10.–12. svibnja 2013. godine u Slatini.

Ove godine započeli smo već u petak poslijepodneedukativnim dijelom za sve one koji glazbom dodiruju životedjece u njihovom obrazovanju. U petak, 10. svibnja 2013., uOsnovnoj glazbenoj školi Slatina u Slatini održan je stručniskup namijenjen nastavnicima glazbene kulture i umjetnosti uosnovnim i srednjim školama, učiteljima razredne nastave tenastavnicima glazbenih škola. Predavač je bio prof. ZdravkoŠljivac, a tema “Kvalitetan zborski zvuk, kako ga postići”. Častnam je bila ugostiti ovog umjetnika s dugogodišnjimiskustvom koji je nesebično podijelio svoje znanje i iskustvosa svim onima koji rade s djecom i žele postići kvalitetu uglazbenom zvuku.

Svečano otvorenje SlatinaFesta bilo je u 19 sati u mjesnojadventističkoj crkvi, gdje smo uživali u instrumentalnimtočkama naših mladih glazbenika, a zatim smo riječ prepustilinašem gostu Geertu Tapu, pastoru iz Londona. Njegovabogata životna priča i iskustvo, te poseban dar za pjevanje ipantomimu, učinili su ovaj festival posebnim.

R


Subotnje jutro donijelo nam je umjesto kišnih kapi drage prijatelje iz Maribora. To subili “Ambasadori nade”, koji su nam svojom lutkarskom predstavom uljepšali cijelidan. Bijela ptica nosi nadu, a “Ambasadori nade” učinili su ovaj festival prekrasnompričom, ponijeli nas u svijet šume i životinja i pokazali kako sva Božja stvorenja nasvoj poseban način slave Njegovu ljubav. A naša su djeca svoju ljubav prema Bogupokazala i u mimohodu kroz grad, radosnom pjevanju i igri u parku uprepoznatljivim majicama SlatinaFesta i time ostavili još jedan trag slavljenja naprostorima grada Slatine.

Svečani festivalski dio sadržavao je petnaest pjesama koje su izvela djeca iz Zagreba,Virovitice, Grubišnog Polja, Daruvara, Križevaca, Novog Sada i Maribora. U dva punasata nije nedostajalo dobrog ozračja, prekrasnih dječjih pjesama, kreativnih ideja,slavljenja, obožavanja i dubokih duhovnih tema koje su se protezale od lutkarskepriče, preko pjesama do pantomime i duhovne crtice našeg govornika Geerta Tapa.

Na Festivalu su promotivno predstavljene dvije pjesmarice dječjih pjesama spripadajućim nosačima zvuka u izvedbi djece iz Virovitice i Grubišnog Polja.Posebno smo Bogu zahvalni što će na ovaj način pjesme izvedene na SlatinaFestuzaživjeti u mnogim domovima i dječjim subotnjim školama.

I ove je godine SlatinaFest imao humanitarni karakter, a prikupljena sredstvanamijenili smo potrebama dvorane, koju nam grad Slatina već više godina besplatnoustupa.

SlatinaFest svake godine proširuje svoje djelovanje i nalazi sve više mjesta u srcimaljudi i djece. Hvala vam što nas imate u svojim molitvama jer rad s djecom i za djecudonosi blagoslov svima nama.

d 24. do 26. svibnja u Puli je održan treći iposljednji u nizu proljetnih sabora mladih.Još prije samog početka sabora sastali smose da se dogovorimo o njegovoj

organizaciji. Ciljevi su bili da ovaj vikend budedrugačiji, duhovniji, da mladima pjevanjeduhovnih pjesama i duhovna poruka ne bududosadni te da duhovno druženje ne budezamorno, već da vide kako može biti itekakozanimljivo, te potaknuti mlade na promjene, ane samo na razmišljanje o njima. Pred sam početak sabora, u petak, Pulu jepogodilo veliko nevrijeme i čak 1500 udaramunja. Bili smo prilično razočarani jer smoplanirali puno aktivnosti u prirodi. Sve jeupućivalo na to da će ovo biti hladan i tmuranvikend, ali je bio takav samo što se tiče vremena,jer u crkvi je vladalo izrazito toplo i vedro ozračjeza koje se već prvu večer pobrinuo uigrani bendi gost govornik Želimir Stanić, pastor iz BanjeLuke. Tu prvu večer on je pozvao sve prisutne daovo bude vikend promjene, da tražimo od Bogada nam otkrije što još treba očistiti i promijenitiu našem životu te da Mu ga predamo. Teme kojeje govornik izabrao bile su prilagođenedanašnjim aktulanim problemima. Na primjeruSamsona proučavali smo o seksualnosti i izborubračnoga druga te strpljivom čekanju na Božjiodgovor. Pulska crkva, kao i mnoge druge crkve uHrvatskoj, obiluje glazbenim talentima. Bila je tuelektrična i bas-gitara, saksofon, mandoline,violine, klavir te klarinet. Bend pod vodstvomBorisa Golubića vodio je crkvu u pjevanju starihhimni, ali i naučio mlade neke nove pjesme.Posebno je bila istaknuta himna sabora“Predivan, milostiv Isus”, koja se mogla čuti nasvakom koraku dok su je pjevušile svegeneracije. Za pripremu subotnjeg jutarnjeg bogoslužja bilaje zadužena riječka crkva. Vođe mladeži crkava izRijeke i Pule predstavili su nam misijskeprograme koji su bili aktualni tijekom proteklegodine. Zahvaljujući Bogu, novi mladi dolaze ucrkvu i ovoga ljeta u Pulskoj crkvi se prirpemajukrštenja. Biblijska pouka bila je organizirana uobliku panel-diskusije koju je vodio mladi pastorriječke crkve Marko Zeko. Govornici su nam na

praktičan način odgovarali na pitanje: Kakomožemo živjeti vjerom? Odgovor je bio da setrebamo prisjećati svega onoga što je Bog većdosad učinio u našem životu. Bogati glazbeniprogram najavio je još bogatiju temu našeggovornika. Na primjeru Samsona i Dalile, pastorje govorio o seksualnosti i pogrešnom gledanjuna izbor bračnog druga. Tema je to o kojoj semalo priča i po komentarima prisutnih izuzetnoje potrebna. Nakon bogoslužja okupili smo se na obilnom iraznovrsnom ručku i ovim putem pohvaljujemsve domaćice, posebno zbog svih divnih kolačakoje su pripremile. Nakon ručka, punih trbuhazaputili smo se u šetnju kraj mora. Crni i gustioblaci nisu slutili na dobro, ali ipak je bilo hrabrihkoji su se uputili u šetnju. Naravno, dobro su ipokisnuli. Ali oblaci nisu spriječili da seposlijepodne održi dugoočekivana debata omuško-ženskim odnosima. Što za kršćaninaznači biti u vezi? Je li ispravna i jedina veza brak?Je li u redu tražiti životnog druga u “svijetu” i imali opasnosti u tome? Zašto mladi toliko žure uvezu odnosno u brak? Sve su to pitanja o kojimasu mladi svih dobi mogli raspravljati. Rasprava jebila vrlo duga i burna, ali itekako potrebna.Shvatili smo da neke stvari već dugo ne valjaju itrebaju se promijeniti. Došlo se do zaključaka štoje dobro, a što loše. Slušali smo savjete većiskusnijih, oženjenih, savjete Ellen G. White tetražili savjete iz Božje riječi. Debata je bila vrlouspješna i korisna. Kao šlag na tortu bila je temapastora Želimira koji je zaokružio ovu debatuduhovnim razmišljanjem, te nas sve pozvao dadođemo k Isusu koji je pravi i jedini izvor života,mudrosti i ljubavi. Druženje mladih nastavilo se do dugo u noć. Biloje tu “za svakog ponešto”. Neki su, pokrenutisubotnjom temom, nastavili raspravljati oduhovnim stvarima, neki su s nestrpljenjemiščekivali ovogodišnjeg pobjednika Lige prvaka,dok su druge vrijedne domaćice pripremalevečeru. Za sam kraj druženja održano jenatjecanje u igrokazima. Pravilo je bilojednostavno: koja je skupina smješnija, tapobjeđuje.Zbog druženja do kasno u noć, sutradan smo bilidosta umorni i dekoncentrirani, ali nas je i ovoga

Proljetni sabor mladih u P U L I

-- AleksandraTikulin --


O

puta govornikova tema probudila i oduševila.Homoseksualnost. Kao se mi kao adventistitrebamo ponašati prema njima? Da li da ihosuđujemo ili razumijemo? Što znači prihvatitiih? Volimo li ih kao što bi ih Isus volio? Nizompraktičnih primjera ukazao nam je na eventualnepogreške koje radimo kao kršćani i kao braća. Za završni dojam ovoga vikenda pobrinule su sedomaćice pripremom dobrog starog graha inaše pulsko sunce koje smo dugo očekivali, akoje nas je izmamilo u šetnju gradom. Uzevši uobzir sve dojmove prisutnih, bio je to lijepduhovni vikend u kojem su mladi mogli ne samorazmišljati o promjeni, nego je stvarno i doživjeti,pronaći sebe i vidjeti gdje smo u našemduhovnom životu, gdje griješimo i što trebapromijeniti. Hvala Bogu za ovakve prilike, zazajedničko pjevanje i druženje kojim možemoproslaviti Njegovo ime.

Za kraj donosimo nekoliko komentara mladih:

Tea Mileusnić (24 godine):Ma, meni je bilo super. Gostoljubivost domaćicame oduševila. Tri su stvari bile posebno dojmljive:1. debata koju su vodili Zoran i Manuel bila jeitekako potrebna i zanimljiva, svi su mogli iskrenoizraziti svoje mišljenje; 2. himna sabora je bilaodlična; 3. izvedba Borisa Golubića i bendapjesme Glory, Glory, Hallelujah (onaj tko je bio nasaboru, znat će o čemu govorim).

Andrija Kovačević (23 godine):Sviđalo mi se društvo, opušteno ozračje igovornik.

Ana Kutić (26 godina):Padala je kiša i voljela bih da je bilo malo ljepševrijeme, ali su me oduševile propovijedi i glazba...I hrana, naravno!


rugi ovogodišnji sabor mladih održan je od26. do 28. travnja u Maruševcu (prvi je bio uNovoj Gradišci, a treći u Puli). Temaproljetnih sabora je “Velika nada”. Govornik

na saboru tog vikenda bio je Ivan Milanov izBeograda. Već u petak se okupilo dosta sudionika i tu večerbogoslužje su organizirali Maruševčani. Pripremilisu lijep igrokaz koji je, nadam se, svima nama biona ohrabrenje i pomogao nam da shvatimo kolikose Bog bori za nas i koliko nas beskrajno voli bezobzira na to što mi činimo ili koliko smo dalekootišli od Njega. Nakon duhovne misli okupili smose oko logorske vatre. Mene je ta logorska vatrapodsjetila na kampove jer tamo uvijek imamotakva druženja – sjedimo oko vatre, pečemostock-brott, družimo se, razgovaramo sprijateljima koje nismo vidjeli neko vrijeme,pjevamo pjesme na slavu Bogu uz gitaru. Upravotako je izgledalo naše druženje oko logorske vatrena saboru. U subotu je na jutarnje bogoslužje došlo mnogomladih i onih malo manje mladih. Tijekomjutarnjeg bogoslužja mogli smo čuti izvještaje izmjesnih crkava koje su bile zastupljene na ovomsaboru. Mislim da bi nam iskustva mladih izdrugih crkava trebala biti poticaj za rad s ljudima,a dobro dođu nove i kreativne ideje koje će

mnogima pomoći da se zbliže s Bogom.Poslijepodnevno bogoslužje je bilo vrlozanimljivo, a na njemu smo mogli čuti Psalam 117na različitim jezicima. Duhovne misli koje nam jeuputio pastor Ivan Milanov bile su ohrabrujuće ipomogle su nam da se još više približimo našemStvoritelju i Spasitelju. Nakon završetka suboteokupili smo se na školskom igralištu na veselici.Igra s balonima pomogla nam je da se još višesprijateljimo, a nakon ove igre s balonima preselilismo se na livadu gdje smo se igrali frizbijem kojisvijetli u mraku. U nedjelju nakon posljednjeg bogoslužja okupilismo se ponovno na livadi kako bismo igralibejzbol (tradicionalan na dječjem biblijskomtečaju). Vjerujem da su svi uživali, a posebno onikoji su se prvi put susreli s tom igrom ili pak onikojima je ta igra vratila mnoga lijepa sjećanja sljetnog biblijskog tečaja. Neki su nakon bejzbolaigrali odbojku ili košarku, a drugi su uživali nasuncu u prekrasnoj maruševečkoj prirodi. Nadam se da nam ovo zajednički provedenovrijeme u duhovnom druženju, igri i zabavi nećeostati samo u lijepom sjećanju, nego da će bitipomoć u našem duhovnom rastu. Pozivam svemlade da iskoriste mogućnosti zajedničkogdruženja uz Božju riječ i želja mi je da se vidimo ujoš većem broju na nekom sljedećem saboru.

-- Ivana Šadek --


Proljetni sabor mladih u M A R U Š E V C U

D



Mark A. Finley

Isusova sila kojamijenja život

e li moguće promijeniti duboko ukorijenjene navike? A što je snaslijeđenim sklonostima prema zlu koje se prenose s generacije nageneraciju? Jeste li se ikada osjećali pobijeđeni silama koje su izvan vaše

kontrole? Jeste li se ikada osjećali bespomoćni da promijenite svoje ponašanje?Ima nade. Onaj koji je umro za nas, živi za nas. Isus je naš Spasitelj i našGospodin. U ovoj ćemo pouci istraživati silu našega živog Gospodina kojamijenja život, i otkriti silu jaču od naslijeđa, okruženja ili njegovane sklonostiprema grijehu.

Pročitajte 2. Korinćanima 5,17, Ezekiel 36,26.27 i Jeremija 24,7. Koje ječudesno obećanje dano onima koji odluče slijediti Boga u potpunosti ipredati se Njegovoj volji?

Pročitajte Jeremija 13,23. Je li moguće izvršiti ovu promjenu našomvlastitom snagom?

Baš kao što je nemoguće da bilo tko promijeni boju svoje kože, kao što nileopard ne može promijeniti svoje šare, ni mi ne možemo sami promijeniti svojživot bez pomoći Svetoga Duha. Sila Svetoga Duha nas preobražava. Kada jeIsus bio uznesen na Nebo, obećao je da će nam poslati Svetoga Duha u puninikako bi nas osposobio da živimo bogobojaznim životom.

Pročitajte 2. Korinćanima 13,4.5. Kako se ova promjena života događa unama? Kada svoj život predamo Kristu, On čini čudo božanske milosti.Njegova sila postaje naša. Sveti Duh nas preobražava. Baš kao što nam

Bog oprašta kada priznamo svoje grijehe, tako nas mijenja kada Mu sepredamo.

J

1.

2.

3.

Pročitajte Hebrejima 4,2 i Rimljanima 5,1-5. Kakvu ulogu vjera ima u ovom božanskom djelu preobrazbe?

Vjera nam daje sigurnost da nas Bog spašava i mijenja. To je kanal kroz koji rijeke Njegove božanske milosti teku u naš život. Vjera prihvaća spasenje koje Isus tako darežljivo nudi i silu koja mijenja život.

Pročitajte Rimljanima 8,8-11. Kada Isus uđe u naš život preko SvetogaDuha, što nam On daje?

U Rimljanima 8 Pavao raspravlja o životu “po tijelu” i životu “po Duhu”. Akosmo živi u Duhu, Kristova pravednost ispunjava naš život i izvire iz našegživota. Duh koji je podigao Krista iz mrtvih, preobražava i nas.

Pročitajte Galaćanima 5,24.25. Koji je najveći dokaz da Isus boravi unašem srcu?

Najveći dokaz da Sveti Duhboravi u nama nijegovorenje o SvetomeDuhu, već promjena dokoje dolazi u našem životuzahvaljujući prisutnostiDuha. Kada Sveti Duhboravi u nama, mi smojednostavno drugačiji ljudi.

Pročitajte Ivan5,30; 8,29. Koje jejedino načelo

upravljalo Isusovimodlukama i djelima?

Isusa je vodilosveprožimajuće načelo daugodi svojem nebeskomOcu; ništa nije bilo važnijeza Njega nego da činiOčevu volju. Kada nas SvetiDuh osvjedoči kojapodručja u našem životunisu u skladu s voljomnašega nebeskog Oca ikada zatražimo pomoć, bitćemo ispunjeni, osnaženi ipreobraženi SvetimDuhom.

5.

6.

4.


7.

Documents

S T R A N - adventisti.hr · edugo nakon što je načinjen test inteligencije, provedeno je nekoliko istraživanja da se vidi kakve će rezultate testa imati različite skupine ljudi