LISTOPAD STUDENI PROSINAC Knjiga o Jobu - adventisti.hr · 3 Zanimljivo je da je Knjiga o Jobu, koja se bavi ovim vjeËnim pitanjem, jedna od prvih napisanih biblijskih knjiga. Bog

1

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KA

CRKVA

Poukeiz BiblijeLISTOPADSTUDENIPROSINAC2016.

Knjiga o Jobu

2

Sadræaj

1. Kraj

2. Velika borba

3. “Zar se Bog uzalud Boga boji?”

4. Bog i ljudska patnja

5. Proklet bio dan

6. Nezasluæena kletva?

7. Boæanska kazna

8. Nevina krv

9. Nagovjeπtaji nade

10. Elihuov gnjev

11. Iz oluje

12. Jobov Otkupitelj

13. Jobov karakter

14. Jobove pouke

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 4/2016.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 4/2016Clifford Goldstein, The Book of Job

3

Zanimljivo je daje Knjiga o Jobu,koja se bavi ovimvjeËnim pitanjem,jedna od prvihnapisanih biblijskihknjiga. Bog nam jevrlo rano daoodreene odgovorena najteæa pitanja.

Zanimljivo je daje Knjiga o Jobu,koja se bavi ovimvjeËnim pitanjem,jedna od prvihnapisanih biblijskihknjiga. Bog nam jevrlo rano daoodreene odgovorena najteæa pitanja.

UVOD

VjeËno pitanjeUsprkos sveopÊoj propagandi koja tvrdi suprotno, krπÊani imaju

vrlo logiËne i razumne razloge da vjeruju u Boga. Iako uvjeravani odstrane istaknutih pojedinaca da evolucijski koncepti o “prirodnoj selek-ciji” i “nasumiËnim mutacijama” mogu objasniti sloæenost, Ëudo i ljepo-tu æivota, mnogi ljudi ne prihvaÊaju takvo glediπte i to s razlogom. Iusprkos najnovijim “znanstvenim” tvrdnjama da je svemir nastao “ni izËega”, mnogi ideju o vjeËnom Bogu, nasuprot nastanku “ni iz Ëega”,smatraju logiËnim i zadovoljavajuÊim objaπnjenjem stvaranja.

Pa ipak, bez obzira na logiku irazum koji su Ëvrsto na naπoj strani,joπ uvijek postoji uvijek prisutanproblem zla, a samim tim i vjeËnopitanje: Ako postoji Bog, koji je to-liko dobar, toliko pun ljubavi i toli-ko moÊan, zaπto ima toliko patnje?

Zbog tog Êemo razloga ovog tro-mjeseËja prouËavati Knjigu o Jobu.Zanimljivo je da je Knjiga o Jobu,koja se bavi ovim vjeËnim pitanjem,jedna od prvih napisanih biblijskihknjiga. Bog nam je vrlo rano dao od-reene odgovore na najteæa pitanja.

Dao nam je odreene odgovore,ne sve. Vjerojatno nijedna biblijskaknjiga ne moæe odgovoriti na svapitanja; Ëak i Biblija kao cjelina tone Ëini. Ipak, Knjiga o Jobu povlaËi zavjesu u stranu i otkriva Ëitateljuda postoji stvarnost koja nadilazi ono πto nam naπa osjetila, Ëak i pot-pomognuta znanstvenim aparatima, mogu otkriti. Vodi nas u kraljevstvokoje je, iako vrlo daleko u jednom smislu, nevjerojatno blizu u drugom.Knjiga o Jobu pokazuje nam ono πto nalazimo u cijeloj Bibliji: prirodnoi natprirodno nerazdvojno su povezani. Ona prikazuje naËelo i opomenukoje je apostol Pavao izrazio stoljeÊima poslije: “Jer naπa borba nijeprotiv krvi i tijela, nego protiv Poglavarstava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnikâovoga mraËnog svijeta: protiv zlih duhova koji borave u nebeskim pro-storima.” (Efeæanima 6,12)

Iako uglavnom govori o jednom Ëovjeku, Knjiga o Jobu prikazujesve nas, zato πto Ëesto ni naπa patnja nema nikakvog smisla. »ak i

4

izvjeπtaj o Ëetiri prijatelja koji posjeÊuju Joba odraæava naπe prilike, jertko se meu nama nije pokuπao suoËiti s tuim patnjama?

Ipak, propustit Êemo kljuËnu pojedinost u vezi s Knjigom o Jobuako je ograniËimo samo na pokuπaje napaÊenog ËovjeËanstva da shvatinapaÊeno ËovjeËanstvo. Izvjeπtaj je zapravo prikazan u okviru velikeborbe izmeu Krista i Sotone u najdoslovnijem smislu, i to zato πto jeto najdoslovnija od svih borbi, borba koja je zapoËela na Nebu, a vodise i na Zemlji u srcu, umu i tijelu svakog ljudskog biÊa.

Pouka za ovo tromjeseËje sagledava izvjeπtaj o Jobu izbliza usmje-ravajuÊi se na njegove trenutaËne dogaaje, i izdaleka, u smislu da nesamo da saznajemo kako knjiga zavrπava, veÊ upoznajemo i πiru pozadi-nu u kojoj se izvjeπtaj odvija. Za nas Ëitatelje, koji poznajemo Knjigu oJobu, ali i Ëitavu Bibliju, kljuËno je da sve pokuπamo objediniti u cje-linu, shvatiti πto je moguÊe viπe, ne samo zaπto æivimo u svijetu zla, veÊ,πto je joπ vaænije, kako trebamo æivjeti u takvom svijetu.

Naravno, Ëak i nakon prouËavanja Knjige o Jobu, Ëak i u kontekstuostatka Biblije, vjeËno pitanje ostaje. Meutim, uvjereni smo u vjeËniodgovor: Isus Krist, “u kome imamo otkupljenje njegovom krvlju” (Efe-æanima 1,7), daje nam sve odgovore.

Clifford Goldstein, pisac pouka za ovo tromjeseËje, urednik jesubotnjoπkolskih pouka. Radi pri Generalnoj konferenciji od 1984.godine.

5

Pouka 1 24. rujna—1. listopada 2016.

Kraj“Ja sam uskrsnuÊe i æivot — reËe joj Isus. — Tko vjeruje u

mene, ako i umre, æivjet Êe.” (Ivan 11,25)

Biblijski tekstovi: Job 42,10-17; Postanak 4,8; Matej 14,10;1. KorinÊanima 4,5; Daniel 2,44; Job 14,14.15.

U pisanim radovima uËenicima se skreÊe pozornost na to koliko jevaæno da njihov uradak ima dobar kraj. Osobito u beletristici, u kojoj jesve plod maπte, pisac treba osmisliti zadovoljavajuÊi zavrπetak. Meu-tim, Ëak i u djelima koja ne spadaju u beletristiku, dobar kraj je vaæan.

©to je sa stvarnoπÊu? ©to je sa æivotom koji se ne æivi na stranica-ma knjige ili na filmskom platnu, veÊ u ljudskom tijelu? ©to je s naπimæivotnim priËama? Kakav kraj one imaju? Kako se odvijaju? Zavrπavajuli svi nerijeπeni detalji lijepo kao u dobrom πtivu?

Izgleda da nije baπ tako, zar ne? Kako naπa æivotna priËa moæelijepo zavrπiti kada sve zavrπavaju smrÊu? U tom smislu naπ æivot zapravonikada nema sretan kraj, zar ne, jer kada smrt povezujemo sa sreÊom?

Isto vrijedi i za Knjigu o Jobu. Iako se njezin kraj Ëesto opisuje kaosretan, makar u usporedbi sa svim πto je Job doæivio, on zapravo i nijetako sretan zato πto i ovaj izvjeπtaj zavrπava smrÊu.

Knjigu o Jobu poËet Êemo prouËavati od njezinog kraja, zato πtopostavlja pitanja i o naπem kraju, ne samo trenutaËnom, veÊ i vjeËnom.

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlja 56 i 57.

6

NEDJELJA 25. rujna

SRETNI DO KRAJA ÆIVOTA?

PriËe za djecu Ëesto zavrπavaju reËenicom: “I tako su æivjeli sretnodo kraja æivota.” U nekim jezicima postala je skoro stereotip. Poruka jeda, bez obzira na zaplet — oteta kraljevna, opasan vuk, zao car — glavnijunak i moæda njegova supruga na kraju odnose pobjedu.

Tako zavrπava Knjiga o Jobu, makar na prvi pogled. Nakon svihnevolja i nesreÊa koje su zadesile Joba, njegov æivot zavrπava, moglibismo reÊi, u razmjerno pozitivnom tonu.

ProËitajte posljednje retke u Jobu 42,10-17. ©to oni govore otome kako je zavrπio Jobov æivot?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada biste pitali koja biblijska knjiga ima sretan kraj, koja knjigazavrπava rijeËima “æivjeli su sretno do kraja æivota”, mnogi bi nesum-njivo naveli Knjigu o Jobu.

Uostalom, pogledajte πto je Job sve imao na kraju izvjeπtaja. Obitelji prijatelji, koji nisu bili prisutni u vrijeme nevolja (osim Elifaza, Bilda-da, Sofara, Elihua i Jobove æene), doπli su mu pruæiti utjehu. Velikodu-πno su mu davali novac. Na kraju izvjeπtaja Job je imao dvaput viπe negona poËetku knjige, makar kad je materijalno bogatstvo u pitanju (uspo-redi Job 42,12 i Job 1,3). Imao je desetero djece, sedam sinova i trikÊeri, koje je dobio umjesto sedam sinova i tri kÊeri koji su umrli (vidiJob 1,2.18.19). U cijeloj zemlji “ne bijaπe æena tako lijepih kao JobovekÊeri” (Job 42,15), πto nije bilo reËeno za njegove prve kÊeri. Taj Ëovjekkoji je bio siguran da je pred njim smrt, æivio je joπ sto Ëetrdeset godina.“I umrije Job star i sit æivota.” (Job 42,17— ©ariÊ) Izraz “sit æivota” uhebrejskom opisuje posljednje dane Abrahamovog (Postanak 25,8),Izakovog (Postanak 35,29) i Davidovog æivota (1. Ljetopisa 29,28). Onukazuje na nekoga tko se nalazi na priliËno dobrom i sretnom mjestuu trenucima potpuno nesretnog dogaaja: smrti.

Svi volimo priËe koje imaju sretan kraj, zar ne? Koje priËe sasretnim krajem znate? Koje pouke moæemo izvuÊi iz njih?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

7

PONEDJELJAK 26. rujna

NESRETNI KRAJ

Knjiga o Jobu zavrπava izvjeπtajem da je u Jobovom æivotu sve bilodobro i da je umro “star i sit æivota”. Kao πto svi znamo, a znamo jakodobro, æivot mnogih ljudi ne zavrπava tako. »ak i oni koji su bili vjerni,Ëasni i plemeniti, nisu se uvijek naπli u situaciji sliËnoj Jobovoj.

Kako je zavrπila æivotna priËa sljedeÊih biblijskih osoba?

Abel (Postanak 4,8) ..........................................................................................

..................................................................................................................................

Urija (2. Samuelova 11,17) .............................................................................

..................................................................................................................................

Ilija (1. Samuelova 4,18) .................................................................................

..................................................................................................................................

Kralj Joπija (2. Ljetopisa 35,22-24) ............................................................

..................................................................................................................................

Ivan Krstitelj (Matej 14,10) ............................................................................

..................................................................................................................................

Stjepan (Djela 7,59.60) ....................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto moæemo vidjeti, u Bibliji ima mnogo izvjeπtaja koji nemajusretan kraj. Razlog je πto je æivot pun dogaaja koji nemaju sretan kraj.Bilo da ljudi podnose muke zbog uzviπenog cilja, bilo da umiru odstraπne bolesti ili su osueni na bol i jad, mnogi ne izlaze iz svojihnevolja kao pobjednici poput Joba. Budimo iskreni, koliko nam Ëestosve izie na dobro kao u Jobovom sluËaju? Nije nam potrebna Biblija dabismo saznali ovu straπnu Ëinjenicu. Tko meu nama ne zna za nesretankraj?

Koje su vam poznate æivotne priËe s nesretnim krajem? ©to stenauËili iz njih?

8

UTORAK 27. rujna

(DJELOMI»NA) OBNOVA

Da, izvjeπtaj o Jobu zavrπava u pozitivnom tonu nasuprot izvjeπta-jima o drugim biblijskim osobama, a Ëesto i ostalim ljudima uopÊe.Biblijski uËenjaci govore o Jobovoj “obnovi”. I doista, mnogo toga je uodreenoj mjeri bilo obnovljeno u njegovom æivotu.

Meutim, kad bi to bio konaËni kraj izvjeπtaja, budimo poπteni, bili doista bio potpun? Jobove prilike nesumnjivo su se poboljπale, po-boljπale su se u velikoj mjeri, ali Job je ipak na kraju umro. I svanjegova djeca su pomrla. Nema sumnje da su se do odreene mjere svioni suoËavali s istim traumama i nevoljama kao i mi, traumama i ne-voljama koje su jednostavno æivotna neminovnost u palom svijetu.

Koliko znamo, Job nikada nije saznao razloge koji su se krili izasvih nesreÊa koje su ga pogodile. Da, dobio je joπ djece, ali πto je snjegovom tugom i æaljenjem za onima koje je izgubio? ©to je s oæiljcimakoje je bez sumnje nosio cijelog æivota? Jobov æivot je sretno zavrπio,ali to nije u potpunosti sretan kraj. Ostalo je previπe nerijeπenih pro-blema i neodgovorenih pitanja.

U Bibliji je zabiljeæeno da “Jahve vrati Joba u prijaπnje stanje” (Job42,10), i doista je bilo tako, posebno u usporedbi s onim πto je imaoprije. Meutim, joπ uvijek je mnogo toga ostalo nedovrπeno, neodgovo-reno i neispunjeno.

Ovo nas ne treba iznenaditi, zar ne? Uostalom, u ovom svijetukakav je sada, bez obzira na to hoÊe li naπ “kraj” biti dobar ili loπ, nekepojedinosti ostaju nedovrπene, neodgovorene i neispunjene.

Zato na Jobov kraj u odreenom smislu moæemo gledati kao nasimbol, koliko god slab, koji ukazuje na pravi kraj svih ljudskih jada ipatnje. On nagovjeπtava konaËnu nadu i obeÊanje o potpunoj i cjelovitojobnovi koju primamo u Evanelju Isusa Krista. U usporedbi s tim Jo-bova obnova samo je blijeda slika.

ProËitajte 1. KorinÊanima 4,5. ©to ovaj tekst govori o tome daÊe u ovom æivotu neka pitanja ostati neodgovorena, neispunjena inedovrπena? Na koju nadu nam zapravo ukazuje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

9

SRIJEDA 28. rujna

KONA»NO KRALJEVSTVO

Biblija je, izmeu ostalog, povijesna knjiga. Meutim, to nije samopovijesna knjiga. Ona govori o dogaajima iz proπlosti i povijesnim doga-ajima, koje izmeu ostalog koristi za duhovne pouke. Preko dogaajaiz proπlosti pouËava nas istinama o tome kako trebamo æivjeti ovdje isada (vidi 1. KorinÊanima 10,11).

Meutim, Biblija ne govori samo o proπlosti. Govori i o buduÊnosti.Ne govori samo o dogaajima koji su se zbili, veÊ i o dogaajima koji Êese zbiti. Ukazuje na buduÊnost koja dopire Ëak do svrπetka vremena.Dogaaje posljednjih dana, zavrπne dogaaje, prouËava eshatologija, πtona grËkom znaËi “posljednji”. Katkad ovaj izraz obuhvaÊa vjerovanja osmrti, sudu, Nebu, i paklu. Takoer se odnosi i na obeÊanje o nadi unovi æivot u novom svijetu.

Biblija puno govori o posljednjim danima. Knjiga o Jobu zavrπavaJobovom smrÊu, i kad bi to bila jedina knjiga koju Ëitatelj moæe proËi-tati, povjerovao bi da je Jobova æivotna priËa zavrπila smrÊu, kao πto Êei naπa — i da je to konaËni kraj, da viπe nema nikakve nade, zato πto,koliko moæemo zakljuËiti na osnovi onoga πto vidimo, nakon smrti ni-Ëeg nema.

Biblija, meutim, nauËava neπto drugo. Ona nauËava da Êe na svr-πetku vremena biti uspostavljeno Boæje vjeËno kraljevstvo, da Êe trajatizauvijek i da Êe biti vjeËni dom spaπenima. Za razliku od ovozemaljskihkraljevstava koja su prolazna, ovo je kraljevstvo trajno.

ProËitajte Daniel 2,44; 7,18. Kakvu nadu ovi redci istiËu osvrπetku vremena?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Veliki plan otkupljenja donosi potpunu obnovu Boæje naklonostiprema svijetu. Obnovljeno je sve πto je izgubljeno zbog grijeha. Otkupljenje ne samo Ëovjek, veÊ i Zemlja da bude vjeËno prebivaliπte posluπnih.A sada je ostvaren Boæji iskonski cilj stvaranja. ’Ali Êe od njih kraljev-stvo preuzeti Sveci Sveviπnjega, i oni Êe ga posjedovati za vijeke vjeko-va.’ (Daniel 7,18)” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 278,279)

Knjiga o Jobu zavrπava njegovom smrÊu. Radosna je vijest za nas,i za Joba, da kraj Knjige o Jobu nije kraj Jobove æivotne priËe, kao nida naπa smrt nije naπ kraj.

10

»ETVRTAK 29. rujna

USKRSNU∆E I ÆIVOT

ProËitajte Job 14,14.15. Koje pitanje Job postavlja i kako, nasvoj naËin, odgovara na njega?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedna od tema u Knjizi o Jobu bavi se pitanjem smrti. Kako i nebi? Svaka knjiga koja se osvrÊe na ljudsku patnju mora se, naravno,osvrnuti i na smrt, koja je u velikoj mjeri izvor naπe patnje. Job pitahoÊe li umrli ponovno æivjeti, a zatim kaæe da on Ëeka na promjenu.Hebrejska rijeË za “Ëekati” sadræi i misao o nadi. Nije u pitanju samoËekanje neËega, veÊ nada u neπto.

Ono Ëemu se on nadao bila je njegova “promjena”. Ova rijeË potjeËeod hebrejskog izraza koji znaËi “obnova” ili “zamjena”. »esto se odnosina promjenu odjeÊe. Iako sama rijeË ima πiroko znaËenje, s obzirom naokvir — na pitanje kakva “obnova” dolazi nakon smrti, kakvoj se “obno-vi” Job nada — πto bi ova promjena mogla znaËiti osim promjene izsmrti u æivot u vrijeme kada Êe Bog poæeljeti “djela svojih ruku” (Job14,15)?

Naravno, naπa velika nada, veliko obeÊanje da smrt nije konaËankraj, proizlazi iz Isusovog æivota, smrti i sluæbe. “(Novi zavjet) nas uËida je Krist pobijedio smrt, najteæeg neprijatelja ljudskog roda i da ÊeBog podiÊi mrtve na posljednjem sudu. Ovo je bitan nauk za biblijskuvjeru ... nakon Kristovog uskrsnuÊa, jer dobiva potvrdu Kristovompobjedom nad smrÊu.” (John E. Hartley, The Book of Job, NICOT, Ac-cordance electronic ed., str. 237)

“Ja sam uskrsnuÊe i æivot — reËe joj Isus. — Tko vjeruje umene, ako i umre, æivjet Êe.” (Ivan 11,25) Koje Isusove rijeËi u ovomretku pruæaju nadu i sigurnost u vezi s “krajem”? ©to mi znamo πtoJob nije znao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

11

PETAK 30. rujna

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

Usprkos svim uæasnim nesreÊama koje su pogodile Joba, ne samoda je ostao vjeran Bogu, veÊ mu je vraÊeno mnogo od onoga πto jeprethodno izgubio. Ipak, Ëak i ovdje, kao i u veÊem dijelu Knjige o Jobu,odreena pitanja ostaju neodgovorena. Naravno, Knjiga o Jobu samo jejedna knjiga u Bibliji i bilo bi pogreπno izgraditi cjelokupni nauk najednoj knjizi. Imamo i ostatak Pisma koji toliko mnogo doprinosirazumijevanju mnogih teπkih pitanja navedenih u Knjizi o Jobu. Pose-bno Novi zavjet rasvjetljava mnoga pitanja koja ljudi u starozavjetnovrijeme nisu mogli u potpunosti razumjeti. NajveÊi primjer je, moæda,znaËenje sluæbe u Svetiπtu. Koliko su vjerni Izraelci razumjeli smrtæivotinja i cijelu sluæbu u Svetiπtu? Ovaj sustav potpunije je rasvijetljensamo zahvaljujuÊi otkrivenju Isusa Krista i Njegovoj smrti na kriæu.Poslanica Hebrejima u velikoj mjeri rasvjetljava znaËenje cijele sluæbe.Iako danas imamo prednost da znamo “primljenu istinu” (2. Petrova1,12) i sigurno nam je dano viπe svjetla o tim pitanjima nego πto je bilodano Jobu, ipak moramo nauËiti æivjeti s neodgovorenim pitanjima.Otkrivanje istine je progresivno i usprkos velikom svjetlu koje nam jesada dano, joπ uvijek mnogo toga trebamo nauËiti. ReËeno nam je da Êe“otkupljeni putovati od planeta do planeta, i velik dio vremena posvetitÊe istraæivanju tajni otkupljenja. ProteæuÊi se kroz beskrajna vremenavjeËnosti, ovaj predmet bit Êe trajni poticaj za njihova istraæivanja.”(Ellen G. White, Advent Review and Sabbath Herald, 9. oæujka 1886.)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ©to znaËi progresivno otkrivenje? Koje primjere moæetenavesti? Na primjer, poËinjemo se baviti aritmetikom uËeÊi brojeve,kako se broji. Zatim uËimo zbrajanje, oduzimanje, mnoæenje i di-jeljenje ovih brojeva. Zatim prelazimo na sloæenija podruËja kao πtosu algebra, geometrija, aritmetika, joπ uvijek radeÊi s tim osnovnimbrojevima. Kako nam ova analogija pomaæe da shvatimo pojam pro-gresivnog otkrivenja u teologiji?

2. ProËitajte Job 42,11. Komentatori stoljeÊima postavljajupitanje gdje su bili Jobovi roaci i prijatelji u vrijeme njegovenajveÊe potrebe. Doπli su nakon πto se sreÊa okrenula i prilike sepoboljπale u njegovom æivotu. ©to nije u redu s ovom slikom?

3. Koliko vam je poznato primjera loπeg æivotnog kraja i kakvunadu kriæ daje da ovi loπi zavrπeci nisu kraj neËijeg æivotnogizvjeπtaja?

12

ObraÊenje kriminalca (1)

Alexandro Marin je bio poznat policijskim sluæbenicima u veÊem dijeluRumunjske. Njegovo ime i slika nalazili su se u policijskim postajama ucijeloj zemlji. Viπe od treÊine svojeg æivota proveo je u zatvoru. Alexandronije odgovarao uobiËajenoj slici okorjelog kriminalca. Bio je dobro obrazo-van, govorio je viπe jezika i bio je umjetnik i dizajner koji obeÊava. Alex-androva buduÊnost izgledala je sjajna.

Njegov stariji brat bio je dræavni prvak u atletici prije nego πto jepoËinio samoubojstvo u osamnaestoj godini æivota. Alexandro je tada imaosamo petnaest godina. Njegovi æalosni roditelji usmjerili su svu svoju ljubavi nadu u buduÊnost mlaeg sina. No, on se sprijateljio s pogreπnim mladimljudima.

Njegovi prijatelji uæivali su u krπenju zakona. “Znali smo πto Êe sedogoditi ako samo budemo uhvaÊeni”, kaæe on. Na kraju je Alexandro biouhiÊen i zatvoren. Zatvor je bio izvrsna πkola za kriminalne djelatnosti, ikad je Alexandro bio puπten, bio je oprezniji na putovima kriminala. Upu-stio se u viπe ilegalnih aktivnosti i na kraju se povezao s mafijom.

Alexandro je oæenio bivπu πkolsku prijateljicu. Ona je znala njegovuproπlost, ali se nadala da Êe ga preokrenuti. Ali Alexandro nije æelio zao-kret. OdluËio je pobjeÊi u Srbiju, a kasnije poslati po svoju æenu koja jeoËekivala da uskoro rodi svoje prvo dijete. Preπao je sigurno preko granice,ali nije imao novca.

“Morali smo krasti da bismo imali πto jesti”, kaæe on. Opet je biouhiÊen i zatvoren.

Dan prije nego πto Êe biti otpuπten, æena koja je radila u zatvorupriopÊila mu je plan da ga vrate u Rumunjsku. Povratak u Rumunjsku zanjega bi mogao znaËiti joπ veÊu kaznu.

Ta æena mu je dala metalnu turpiju, a on i njegovi sustanari iz ÊelijepoËeli su piliti metalne reπetke zatvora visoke sigurnosti. Pjevali su i pravilibuku u prikrivanju zvuka rezanja ËeliËnih πipki na prozoru. Prozor je biovrlo malen, i Alexandro je morao skinuti kaputiÊ i koπulju i namazati se potijelu pjenom za brijanje kako bi lakπe kliznuo kroz otvor.

On kaæe πto se dogodilo sljedeÊe:“»etvorica od nas smo pokuπali pobjeÊi, a trojica smo uspjeli iziÊi iz

zatvora i skrili smo se u susjednom polju kukuruza. Bila je kasna jesen, aja nisam imao koπulju niti kaputiÊ. Drhtao sam na hladnoÊi. Mogli smo ËutiËuvare i policijske pse. Psi su pronaπli mojeg druga iz zatvorske Êelije. Tadasam sa suzama molio svoju prvu molitvu. ‘Pomozi mi, Boæe!’, zavapio sam.‘Ako mi pomogneπ da pobjegnem, promijenit Êu svoj æivot.’ Mislio sam tou molitvi, ali nakon πto sam pobjegao, zaboravio sam svoje obeÊanje kojesam dao Bogu.”

(Nastavlja se)

13

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlje 58.

Pouka 2 1.—8. listopada 2016.

Velika borba“Aneo Jahvin reËe Satanu: ‘Suzbio te Jahve, Satane! Suz-

bio te Jahve koji izabra Jeruzalem! Nije li on glavnja iz ognjaizvuËena?’” (Zaharija 3,2)

Biblijski tekstovi: Job 1,1-5; Job 1,6-12; Zaharija 3,2; Matej4,1; Ezekiel 28,12-16; Rimljanima 3,26; Hebrejima 2,14.

“Na stranicama i Staroga i Novoga zavjeta rasuti su mnogi izvjeπtajii aluzije na nemilosrdan rat izmeu Boga i Sotone, izmeu dobra i zlana kozmiËkoj i na osobnoj razini. UsporeujuÊi ove tekstove, stvaramomozaik istine preko kojeg moæemo sagledati cjelovitu poruku Svetogapisma jasnije nego inaËe.” (The Handbook of Seventh-day AdventistTheology, str. 969)

Velika borba pomaæe nam da bolje shvatimo cjelokupnu biblijskuporuku, posebno plan spasenja. Iako je ova tema mnogo oËitija u Novomzavjetu, nalazimo je i u Starom. Moæda nigdje u Starom zavjetu nije danjasniji uvid u Sotonino djelovanje, veliku borbu i snaæan utjecaj nasadaπnji æivot, nego u Knjizi o Jobu.

Ovaj Êemo se tjedan osvrnuti na πiru stvarnost koja se krije izatrenutaËne stvarnosti, koja je u srediπtu pozornosti Knjige o Jobu. Iakose naπ æivot razlikuje od Jobovog, imamo neπto zajedniËko: i mi smopoput Joba ukljuËeni u ovu borbu.

14

NEDJELJA 2. listopada

MALO NEBO NA ZEMLJI

Knjiga o Jobu poËinje u odreenoj mjeri u pozitivnom tonu. Makars ovozemaljskog glediπta, vidimo Ëovjeka koji je blagoslovljen na svakimoguÊi naËin.

ProËitajte Job 1,1-4. ©to ovi tekstovi otkrivaju o Jobovom naËinuæivota? Koje su bile pozitivne strane Jobovog æivota?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jasno je da Job sve to posjeduje, ukljuËujuÊi i pravedan karakter.RijeË prevedena kao “neporoËan” u Knjizi o Jobu 1,1 potjeËe od rijeËikoja moæe znaËiti “potpun” ili “dobar”. RijeË prevedena kao “pravedan”moæe znaËiti i “prav, ispravan”, i moæe se odnositi na hodanje ispravnimputem. Ukratko reËeno, opisujuÊi bogatog, vjernog i poπtenog Ëovjekakoji ima sve, knjiga poËinje slikom koja vrlo podsjeÊa na Edenski vrt.

Ipak, on sve to posjeduje u palom svijetu.ProËitajte Job 1,5.6. ©to ovi tekstovi otkrivaju o stvarnosti

palog svijeta u kojem Job æivi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Dok su njegovi sinovi i kÊeri prireivali svetkovine, gledao je daniËim ne oæaloste Boga. Kao vjerni sveÊenik u obitelji, on je za svakogaod njih pojedinaËno prinosio ærtve. Znao je uvredljivi karakter grijeha,i pomisao da bi njegova djeca mogla zaboraviti na boæanske zahtjeve,vodila ga je pred Boga kao njihovog posrednika.” (Ellen G. White, TheSDA Bible Commmentary, sv. 3, str. 1140)

OËito je da je Job uæivao u blagostanju u onoj mjeri u kojoj jemogao. Iako nam je prikazana slika sliËna Edenskom vrtu — Ëovjek vodiispunjen æivot, ima veliku obitelj, ugledno ime i mnoga dobra — ipak seradi o æivotu na palom planetu ogrezlom u grijeh. Kao πto Êe Job uskorovidjeti, æivot nosi i odreene opasnosti.

Koje su trenutaËno dobre strane u vaπem æivotu? Kako uvijekmoæete biti zahvalni na njima?

15

PONEDJELJAK 3. listopada

SVEOP∆I SUKOB

Knjiga o Jobu poËinje izvjeπtajem sa Zemlje, s mjesta koje odiπemirom i spokojem.

Meutim, u πestom retku prvog poglavlja mjesto zbivanja se mije-nja. Odjednom se pomiËe u potpuno drugaËiji aspekt stvarnosti, onajkoji ljudi ne mogu vidjeti bez boæanskog otkrivenja. Zanimljivo je zapa-ziti da ovaj drugi aspekt stvarnosti, Nebo, nije miran i spokojan kaoprilike na Zemlji, barem one prilike koje su prikazane na poËetku knjige.

ProËitajte Job 1,6-12. Iako Êemo poslije tijekom tromjeseËjamnogo dublje prouËavati ove retke, zapazite zbivanja u ovim redci-ma. Kako se ova slika razlikuje od Jobovih æivotnih prilika naZemlji koje smo upravo vidjeli?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovih nekoliko redaka treba prouËiti mnoga pitanja. Oni otkrivajustrane naπeg svemira koje naπi teleskopi ne mogu otkriti i u koje ljud-ska znanost nije uspjela proniknuti. Zanimljivo je da i oni otkrivajusukob u svemiru. U ovom tekstu ne nailazimo na miran, staloæen ispokojan razgovor. Bog govori o Jobu s (da iskoristimo ljudsku ideju)osjeÊajem ponosa, kao kada se otac ponosi svojim sinom. Sotona, na-suprot tome, ismijava rijeËi koje Bog izgovara o Jobu. “A Satan odgovoriJahvi: ‘Zar se Job uzalud Boga boji?’” (Job 1,9) U Sotoninim rijeËimaupuÊenim Bogu kao da Ëujemo podrugljivi sarkazam i podsmjeπljiv ton.

Iako u ovom tekstu nije jasno reËeno da se sukob odigrao na Nebu,sigurno se dogodio upravo na tom mjestu. Stvoreno biÊe, aneo, stojipred Bogom na Nebu i stavlja izazov pred Njega pred ostalim “sinovimaBoæjim”. Teπko je zamisliti da netko na takav naËin razgovara sa svjet-skim voom, ali u ovom tekstu zatjeËemo biÊe koje je to uËinilo Boguosobno. Kako se ovo dogodilo?

Odgovor pronalazimo u temi koja se javlja na razliËitim mjestima ina razliËite naËine u Ëitavoj Bibliji. Zove se velika borba i pruæa snaænusliku koja nam pomaæe da shvatimo ne samo Knjigu o Jobu, veÊ i cijeluBibliju i njezino objaπnjenje æalosne priËe o grijehu i patnji na Zemlji.I πto je joπ vaænije, pomaæe nam da bolje shvatimo πto je Isus ostvarioza nas na kriæu da bi rijeπio problem grijeha i patnje na Zemlji.

16

UTORAK 4. listopada

SUKOB NA ZEMLJI

Knjiga o Jobu uklanja veo i otkriva dimenziju postojanja koju namnaπe oËi, uπi i ovozemaljske filozofske teorije nikada ne mogu pokazati.(Ako niπta drugo, ovi bi nam redci trebali pokazati koliko su ograniËenenaπe oËi, uπi i ovozemaljska filozofska uËenja kada je rijeË o razumi-jevanju πire slike!) Ovih nekoliko redaka takoer otkriva sukob izmeuBoga i Sotone. Mada se prigodom prvog opisa ove borbe u Knjizi o Jobuona odigrava na Nebu, brzo se premjeπta na Zemlju. U cijeloj Bibliji nala-zimo tekstove koji ukazuju na ovaj tekuÊi sukob koji ukljuËuje i nas.

ProËitajte sljedeÊe tekstove. Kako oni otkrivaju stvarnost borbekoja se vodi ovdje na Zemlji sa zlim natprirodnim silama?

Postanak 3,1-4. ..................................................................................................

..................................................................................................................................

Zaharija 3,2. ........................................................................................................

..................................................................................................................................

Matej 4,1. .............................................................................................................

..................................................................................................................................

1. Petrova 5,8. ....................................................................................................

..................................................................................................................................

1. Ivanova 3,8. ....................................................................................................

..................................................................................................................................

Otkrivenje 12,9. .................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovi redci samo su neznatni primjeri brojnih tekstova koji ukazujuna doslovno postojanje avola, natprirodnog biÊa sa zlim namjerama.Iako mnogi ljudi smatraju da je Sotona primitivan mit, s ovakvim jasnimbiblijskim svjedoËanstvom ne trebamo podleÊi ovakvoj obmani.

Na koje naËine, Ëak i sada, vidimo stvarnost Sotoninog djelova-nja u naπem svijetu? ©to je naπa jedina zaπtita?

17

SRIJEDA 5. listopada

JOB KAO SVIJET U MALOM

Uvodni prizori Knjige o Jobu prikazuju nekoliko kljuËnih toËaka.Prvo, kao πto smo veÊ naveli, oni otkrivaju stvarnost druge dimenzijekoju mi sada osobno moæemo sagledati — nebeske dimenzije s nebeskimbiÊima drugaËijim od Boga. Drugo, pokazuju koliko je naπ zemaljskiæivot isprepleten s nebeskim kraljevstvom. Zbivanja na Zemlji nerazdvajaju se od nebeskih biÊa u tom kraljevstvu. TreÊe, oni otkrivajumoralni sukob na Nebu koji je itekako povezan s onim πto se dogaaovdje na Zemlji.

Ukratko reËeno, ovi uvodni redci, i oni koji slijede, prikazuju velikuborbu u malom. Pokazuju naËin na koji se velika borba, iako svemirskihrazmjera, oËitovala u æivotu jednog Ëovjeka, Joba. I kao πto Êemo vidjeti,pitanja koja se tiËu ove borbe odnose se na sve nas.

U Knjizi o Jobu prikazan je Sotonin sukob s Bogom. Nije nampokazano kako je taj sukob zapoËeo. Kako nam sljedeÊi redci po-maæu da bolje shvatimo ovu borbu? Izaija 14,12-14; Ezekiel 28,12-16; 1. Timoteju 3,6.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ellen G. White je govorila o “zakonu ljubavi” kao temelju Boæjevladavine. Zabiljeæila je da Bog, buduÊi da ne æeli “iznuenu posluπnost”,svim svojim moralnim biÊima priznaje “slobodnu volju”. Meutim, “jednoje biÊe zloupotrijebilo slobodu koju je Bog dao svojim stvorenjima. Gri-jeh je nastao u onome kome je Bog, osim Krista, dao najveÊu Ëast i kojije od Boga primio najveÊu silu i slavu meu stanovnicima Neba.” (Patri-jarsi i proroci, str. 17) Ona zatim navodi prethodne tekstove iz Ezekielai Izaije da bi opisala Sotonin pad.

U ovom su tekstu kljuËni pojmovi “zakon ljubavi” i slobodna volja.Prema Bibliji Sotona je popustio æelji za samouzviπenjem i ponosomzbog svojeg sjaja i ljepote. Ne znamo zaπto se to dogodilo; sigurnodijelom zbog onoga πto tekst u 2. Solunjanima 2,7 naziva “tajnombezakonja”, πto ima smisla kada shvatimo koliko je Boæji zakon tijesnopovezan s temeljem Njegove vladavine. U trenutku kada je Sotona spo-menut u Knjizi o Jobu, njegov pad se veÊ dogodio i borba koju je njegovpad izazvao veÊ je uvelike trajala.

S kojim se vaænim odlukama trenutaËno suoËavate i na koja sebiblijska obeÊanja moæete pozvati da biste donijeli ispravne odluke?

..................................................................................................................................

18

»ETVRTAK 6. listopada

ODGOVORI NA KRIÆU

U Knjizi o Jobu postavljena su brojna vaæna pitanja. Meutim, namnoga od ovih pitanja nisu dani odgovori u ovoj knjizi. Potreban namje i ostatak Biblije. Ali i dalje “vidimo u ogledalu, nejasno” (1. KorinÊa-nima 13,12).

Kao πto smo vidjeli u odsjeku od srijede, Knjiga o Jobu, na primjer,ne kaæe niπta o tome kako je zapoËela Sotonina pobuna. Ne kaæe niπtani o Sotoninom konaËnom porazu u velikoj borbi. Usprkos njegovojglavnoj ulozi u svemu πto slijedi u knjizi — nakon πto se pojavljujesamo dvaput (Job 1,6-12; 2,1-7) — Sotonu viπe ne vidimo. On jednostavnonestaje iako su posljedice uniπtenja koje je on izazvao ostale. U ostatkuknjige on se viπe ne spominje; skoro sve πto slijedi u knjizi odnosi sena Boga. To je logiËno zato πto, naposljetku, Knjiga o Jobu govori oBogu i o tome kakav je On.

Ipak, Biblija nas ne ostavlja bez odgovora na pitanje koje se tiËeSotoninog poraza u velikoj borbi. Bît ovog poraza je Isusova smrt nakriæu.

Kako nam sljedeÊi tekstovi pomaæu da objasnimo πto je IsusuËinio πto Êe veliku borbu privesti kraju? Ivan 12,31.32; Otkrive-nje 12,10-12; Rimljanima 3,26; Hebrejima 2,14.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ZahvaljujuÊi kriæu, pred cijelim je svemirom razotkriveno da je So-tona ubojica. Oni koji su poznavali Isusa dok je vladao na Nebu, sigurnosu bili zaprepaπteni tolikim poniæenjem koje je doæivio od strane Soto-ninih sljedbenika. Kriæ prikazuje Sotonin sud o kojem Isus govori uIvanu 12. Tek kada je Spasitelj umro na kriæu za “grijehe svega svijeta”(1. Ivanova 2,2), Nebo je moglo objaviti da je spasenje ostvareno. Tada,na tom mjestu, boæansko obeÊanje dano prije postanka svijeta (2.Timoteju 1,9) postalo je stvarnost. Zbog Njegove smrti za nas, Krist jemogao biti “pravedan i da opravdava onoga koji vjeruje u Isusa” (Rim-ljanima 3,26). On je na kriæu opovrgnuo Sotonine optuæbe da Bog nemoæe opravdati svoj Zakon (biti pravedan) i istodobno spasiti one kojisu taj Zakon prekrπili (biti onaj koji opravdava). Sotonina sudbina jenakon Golgote bila zapeËaÊena.

Kako se moæemo radovati onome πto je Krist uËinio za nas nakriæu, Ëak i usred nevolja s kojima se trenutaËno suoËavamo uvelikoj borbi?

19

PETAK 7. listopada


Pojam sukoba, borbe, izmeu dobra i zla nalazimo u mnogim kul-turama. Ova misao je odolijevala tisuÊama godina Ëesto izraæena u mi-tovima. Danas, zbog utjecaja viπe kritike i modernistiËkog racionalizma,mnogi krπÊani poriËu stvarnost doslovnog postojanja avola i zlih anela.Oni su, kako tvrde, samo primitivni kulturoloπki simboli za ljudsko iprirodno zlo. S naπeg adventistiËkog glediπta, teπko je zamisliti kakonetko moæe uopÊe razumjeti Bibliju ako ne vjeruje u postojanje avolai njegovih anela.

Nisu svi krπÊani povjerovali u obmanu koja poriËe stvarnost oveborbe u svemiru izmeu natprirodnih sila dobra i zla. EvangeliËki uËe-njak Gregory Boyd, na primjer, puno je pisao o postojanju viπevjekovne(ali ne vjeËne) borbe izmeu Boga i Sotone. U uvodu svoje knjige Godat War (Bog u ratu), nakon objaπnjenja nekoliko tekstova iz Knjigeproroka Daniela, Boyd je napisao: “Biblija od poËetka do kraja ukazujena duhovna biÊa koja postoje ‘izmeu’ ljudi i Boga, Ëije ponaπanje zna-Ëajno utjeËe na ljudski æivot nabolje ili nagore. Upravo ovakva ideja, okojoj raspravljam u ovom djelu, leæi u srediπtu biblijskog pogleda nasvijet.” (Gregory Boyd, God at War, str. 11) Doista je u pravu.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koji joπ tekstovi govore o Sotoni i drugim demonskim silama?©to gubimo ako ih tumaËimo samo kao simbole mraËne straneljudskog roda?

2. Niccolo Machiavelli, firentinski pisac iz πesnaestog stoljeÊa,rekao je da je mnogo bolje da se podanici plaπe svojega vladaranego da ga vole. Za razliku od njega, Ellen G. White piπe: “»ak ionda kad je odluËeno da viπe ne moæe ostati na Nebu, NeizmjernaMudrost nije Sotonu uniπtila. BuduÊi da Bog moæe prihvatiti samosluæbu iz ljubavi, odanost Njegovih stvorenja mora poËivati naosvjedoËenosti u Njegovu pravdu i dobrotu. BuduÊi da nisu bilipripravljeni da razumiju narav grijeha i njegove posljedice, stanov-nici Neba i drugih svjetova u tom trenutku u uniπtenju Sotone nebi mogli vidjeti Boæju pravdu i milosre. Da je odmah bio uniπten,oni bi Bogu sluæili viπe iz straha nego iz ljubavi.” (Velika borba,str. 394) Zaπto Bog æeli da Mu sluæimo iz ljubavi, a ne iz straha?

20

ObraÊenje kriminalca (2)

Alexandro je otiπao u Norveπku, gdje je zapoËeo s preprodajom droge.Bio je u okolnostima da su ga dva puta skoro ubili, i mislio je da ga jespasila Sotonina snaga i da je nepobjediv. Na kraju je uhiÊen zbog krijum-Ëarenja droge i poslan natrag u Rumunjsku, gdje je nezakonito kupovao iprodavao piπtolje. Njegov pooËim je bio toliko ljut da je sâm pozvao policiju.Alexandro je bio zatvoren na dvije godine.

Zatvorski sluæbenici su bili oËajni. Nisu znali πto uËiniti s tim Ëovje-kom. U konaËnom pokuπaju da ga preodgoje dali su mu zaduæenje da vodidruπtveni æivot u zatvorskoj dvorani. Kao dio svojeg posla Alexandro jemorao prisustvovati svim sastancima.

Organizirana su i bogosluæja, meu kojima su bila i adventistiËka bo-gosluæja koje su vodili evanelisti laici. Alexandro je uæivao, postavljajuÊigovornicima teπka pitanja. On je Ëak poËeo i Ëitati Bibliju kako bi pronaπaopitanja da zbuni ove skromne ljude. Borba protiv religije znaËila je da je Ëuopuno propovijedi. Postavljanje pitanja znaËilo je da je dobio puno odgovora.Postupno je Alexandro nauËio neπto o Boæjoj ljubavi. Tijekom jednog sa-stanka laik evanelist je pitao Alexandra bi li se æelio moliti. Njegov um jebio rastresen i on bi se teπko pristao moliti.

Nakon sastanka laik evanelist je dotaknuo Alexandra i rekao mu: “Tinisi daleko od Boæjega kraljevstva.” Duboko ganut, Alexandro je iskrenopoËeo prouËavati Bibliju u potrazi za vjerom i utjehom, a ne da bi postavljaopredavaËima zbunjujuÊa pitanja. Shvatio je da on sada vjeruje u Boga.

Zatvorenici i Ëuvari primijetili su promjenu u Alexandru. Prema za-tvorenicima poËeo se odnositi s dobrotom, a prema straæarima s poπtova-njem. Kad su mu prijatelji spomenuli promjenu, on im je rekao da je touËinio Bog. Alexandro je zamolio evanelista laika da obavijestiti njegovuobitelj u Bukureπtu o promjeni koju je doæivio u æivotu. Njegova supruga jebila zaËuena. Ona je teπko mogla vjerovati da je njezin neËasni muæ mogaodoæivjeti tako korjenitu promjenu. Tijekom posljednjih mjeseci boravka uzatvoru Alexandro je postao uËitelj ostalim zatvorenicima.

Nakon πto je Alexandro puπten, on i njegova supruga Florentina provo-dili su sate u ozbiljnim raspravama i prouËavanju Biblije. Korak po korakon joj je pokazao lijepu poruku Boæje ljubavi i spasenja. Malo-pomalo onaje razumijevala snagu koja je promijenila njezinog muæa, okorjelog kri-minalca, u njeænog, ljubaznog, milog Boæjeg Ëovjeka.

Mjeseci nakon πto je Alexandro iziπao iz zatvora bili su teπki. Njegovistari prijatelji iz podzemlja su na njega vrπili pritisak da ponovno ue uunosan svijet nepoπteno steËenog bogatstva. Ali on je stajao Ëvrsto. Odbioje sve to. Neπto kasnije Alexandro i Florentina su zajedno pristupili krπte-nju u crkvi kraj zatvora u kojem je bio robijao.

Iskustvo je napisao Ion Buciuman iz Bukureπta u Rumunjskoj. Imenasu iz razumljivih razloga promijenjena.

21


“Zar se Bog uzalud Boga boji?”“Job joj odgovori: ‘Brbljaπ kao luakinja! Kad od Boga

primamo dobro, zar da onda i zlo ne primamo?’ U svemu tomeJob nije sagrijeπio svojim usnama.” (Job 2,10)

Biblijski tekstovi: Job 1; Job 2; 1. KorinÊanima 4,9; Postanak3,1-8; Filipljanima 4,11-13; Matej 4,1-11; Filipljanima 2,5-8.

Knjiga o Jobu otvara pred nama potpuno novu dimenziju realnosti.Daje nam uvid u veliku borbu izmeu Krista i Sotone. Time nam pruæamodel, okvir, nacrt koji nam pomaæe da bolje shvatimo svijet u kojemæivimo, koji nas toliko Ëesto zbunjuje, zaprepaπÊuje, Ëak i plaπi onimπto stavlja na naπ put. Meutim, Knjiga o Jobu pokazuje da ova velikaborba nije samo borba koju vodi netko drugi, koja se nas uopÊe ne tiËe.Da je barem tako; ali, naæalost, nije: “Jao vama, zemljo i more, jer jeavao siπao k vama s velikim gnjevom, svjestan da ima samo joπ malovremena!” (Otkrivenje 12,12) Sotona je siπao na zemlju i na more, i miznamo da je njegov gnjev velik. Tko od nas nije osjetio njegov gnjev?

Ovaj Êemo tjedan nastaviti prouËavati prva dva poglavlja Knjige oJobu u æelji da bolje shvatimo svoju ulogu u velikoj borbi koja i daljebjesni.


22


BOÆJI SLUGA JOB

ProËitajte Job 1. Posebno obratite pozornost na Sotonine optu-æbe protiv Joba. ©to Sotona govori? ©to je nagovijeπteno njegovimnapadom? Koga Sotona zapravo napada?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Zar nisi ogradio njega, kuÊu mu i sav posjed njegov? Blagosloviosi djelo njegovih ruku, stoka mu se namnoæila po zemlji.” (Job 1,10)Knjiga o Jobu poËinje ukazivanjem ne samo na Jobovu pravednost idobar karakter, veÊ i na materijalne blagoslove i bogato gospodarstvo.ZahvaljujuÊi tome, Job “bijaπe najugledniji meu svim istoËnjacima”(Job 1,3). Sotona je ove Ëinjenice bacio Bogu u lice govoreÊi: On Ti sluæisamo zato πto to Ëiniπ za njega.

©to se podrazumijeva pod Sotoninom optuæbom da Êe Job “prokletite u oËi” (Job 1,11) ako mu Bog sve ovo oduzme? Ovaj napad je zapravonapad na Boga osobno. (Velika borba govori upravo o tome.) Ako je Bogtoliko divan i toliko dobar, Job Êe Mu biti posluπan, njegovat Êe stra-hopoπtovanje prema Njemu i sluæit Êe Mu iz ljubavi i zahvalnosti. Uos-talom, tko ne bi volio Boga koji je toliko mnogo uËinio za njega? Sotonaje, u odreenom smislu, govorio da je Bog podmitio Joba da Mu budevjeran. Tako Job, tvrdio je on, ne sluæi Bogu iz ljubavi prema Njemu, veÊiz sebiËnih pobuda.

Sjetite se nekih najloπijih i najomraæenijih politiËkih vladara kojisu stekli odane prijatelje, vjerne do smrti, zato πto su bili dobri premanjima. Ako je Gospodin doista dobar, briæan i njeæan Bog kako je opi-sano, onda Êe Mu Job, Ëak ako i izgubi sva ta dobra, i dalje sluæiti.TvrdeÊi, meutim, da Job neÊe ostati vjeran, Sotona nagovjeπtava da Ëaki Job ne vjeruje Bogu u potpunosti i da je vjeran samo zahvaljujuÊionome πto mu je Bog dao. Na kraju (prema Sotoninim rijeËima) Jobovavjernost u velikoj mjeri ovisi o tome moæe li on izvuÊi neku korist zasebe.

Zaπto sluæite Gospodinu? Pretpostavimo da vaπe pobude nisusavrπene. Ako morate Ëekati da vaπe pobude postanu savrπene (akoveÊ nisu), πto se moæe dogoditi vama i vaπoj vjeri?

..................................................................................................................................

23


KOÆA ZA KOÆU: BORBA SE NASTAVLJA

Tekst u Jobu 2,1-3 poËinje ponavljanjem teksta iz 1. poglavlja 6-8.Veliku razliku uoËavamo u posljednjem dijelu 3. retka 2. poglavlja, ukojem Bog osobno govori da je Job ostao vjeran usprkos nesreÊamakoje su ga pogodile. Stoga, kada doemo do Joba 2,3 Ëini se da su seSotonine optuæbe pokazale laænima. Job je ostao vjeran Bogu i nije gaprokleo kao πto je Sotona tvrdio.

ProËitajte Job 2. ©to se dogaa u ovim tekstovima? Zaπto jeznaËajna Ëinjenica da i u 1. i 2. poglavlju “sinovi Boæji” svjedoËerazgovoru izmeu Boga i Sotone?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz “koæa za koæu” zbunjuje komentatore. Ideja je, meutim, slje-deÊa: dopusti da se neπto dogodi osobno Jobu, i to Êe ga navesti dapokaæe kakva je njegova vjernost. Uniπti Jobovo tijelo, njegovo zdravljepa Êeπ vidjeti πto Êe se dogoditi.

Zanimljivo je da se svi ovi dogaaji ne odigravaju u praznom prosto-ru. Oba primjera sukoba na Nebu, kako je prikazano u Knjizi o Jobu,zbivaju se u okviru neke vrste sastanka izmeu nebeskih biÊa i Boga.Sotona “javno” iznosi svoje optuæbe; on to Ëini pred ovim biÊima. Ovamisao savrπeno se uklapa u ono πto znamo o velikoj borbi. Ona seodvija pred cijelim svemirom (vidi 1. KorinÊanima 4,9; Daniel 7,10; Ot-krivenje 12,7-9).

“Ali plan otkupljenja je imao πiri i dublji smisao od spasenja Ëovje-ka. Krist nije samo zbog toga doπao na Zemlju, ne samo zbog toga dastanovnici ovog malog svijeta poπtuju Boæji zakon onako kako bi gatrebali poπtovati, veÊ da pred svemirom opravda Boæji karakter. ... KristovËin umiranja za Ëovjekovo spasenje nije mu samo trebao omoguÊitipristup Nebu, veÊ i pred cijelim svemirom opravdati Boga i NjegovogSina i njihovo postupanje prema Sotoni i njegovoj pobuni. On Êe us-postaviti vjeËnost Boæjeg zakona i otkriti narav i posljedice grijeha.”(Ellen G. White, Patrijarsi i pororoci, str. 47)

24

UTORAK 11. listopada

BLAGOSLOVLJENO IME GOSPODNJE

Kako je Job reagirao nakon Sotoninog prvog udarca, nakonvijesti o svim nesreÊama koje su ga zadesile? (Vidi Job 1,20-22.)Zaπto je znaËajna Ëinjenica da Ëak i usred ovakve tragedije “nijesagrijeπio Job niti je kakvu ludost protiv Boga izustio”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sloboda izbora nalazi se u srediπtu Boæje vladavine koja je uteme-ljena na ljubavi. Bog æeli da Mu sluæimo zato πto Ga volimo, a ne zatoπto smo na to prisiljeni. “Sotona je nagovijestio da Job sluæi Bogu izsebiËnih pobuda. ... Pokuπao je osporiti da istinska vjera proizlazi izljubavi i razumnog poπtovanja Boæjeg karaktera, da iskreni vjernici volevjeru radi nje same, a ne radi nagrade; da sluæe Bogu zato πto je takvasluæba ispravna sama po sebi, a ne zato πto je Nebo prepuno slave; davole Boga zato πto je dostojan njihove ljubavi i povjerenja, a ne zato πtoprimaju Njegove blagoslove.” (The SDA Bible Commentary, sv. 3, str.500)

Job je dokazao da su Sotonine optuæbe laæne. Meutim, iako je Bogznao kako Êe se dogaaji razvijati, Job je mogao postupiti drugaËije.Mogao je sagrijeπiti, mogao je reÊi “kakvu ludost protiv Boga”. Nije Bogprimorao Joba da postupi onako kako je postupio. Njegova ustrajnavjernost s obzirom na okolnosti, bila je zadivljujuÊe svjedoËanstvo predljudima i anelima.

Usporedite dogaaj iz Joba 1 s onim πto se dogodilo Adamu iEvi u Postanku 3,1-8. Zaπto ova usporedba Ëini njihov grijeh tolikostraπnim?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Adam i Eva, bezgreπna biÊa usred savrπenog raja, sagrijeπili su ipali u grijeh zbog Sotoninog napada; Job, usred velike boli, tragedije iuniπtenja, ostao je vjeran Gospodinu usprkos Sotoninim napadima. Uoba sluËaja imamo snaæan primjer da su vaæni ishodi ovisili o slobodnojvolji.

Kako nam Jobova reakcija u ovom primjeru pokazuje kolikojadni, prozirni i laæni mogu biti naπi izgovori za grijeh?

25


JOBOVA ÆENA

Sada je prava prilika da se osvrnemo na joπ jednu ærtvu iz izvjeπtajao Jobu: njegovu æenu. Ona se javlja samo u Jobu 2,9.10. Nakon toganestaje iz izvjeπtaja i povijesti. O njoj viπe niπta nije reËeno. Meutim,s obzirom na sve πto se dogodilo, tko moæe zamisliti bol koju je ovanesretna æena doæivjela? Njezina tragedija, sudbina njezine djece i dru-gih ærtava u 1. poglavlju, pokazuju sveopÊu narav patnje. Svi smo uk-ljuËeni u veliku borbu; nitko je ne moæe izbjeÊi.

Usporedite sljedeÊe tekstove: Job 2,3 i Job 2,9. Koji su sliËniizraz upotrijebili Bog i Jobova æena, i zaπto je vaæno kako su gaupotrijebili?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nije sluËajno πto se isti izraz, “neporoËnost”, javlja u oba teksta.RijeË prevedena kao “neporoËan” potjeËe od iste rijeËi koja se javlja uJobu 1,1.8 i Ëesto se prevodi kao “besprijekoran”. Korijen rijeËi sadræiznaËenje potpunosti i punine.

Æalosno je πto je Jobova æena stavila izazov pred Joba upravo u vezis onim πto je bilo predmet Boæjih pohvalnih rijeËi. U svojoj boli, u svojojtuzi, ona nagovara Joba da uËini upravo ono πto Bog kaæe da neÊeuËiniti. Meutim, sigurno je ne moæemo osuivati. Nama je ovo vaænapouka da moramo dobro paziti kako nekome ne bismo bili kamen spo-ticanja (vidi Luka 17,2).

ProËitajte Job 2,10. Koje snaæno svjedoËanstvo Job ovdje izno-si? Vidi Filipljanima 4,11-13.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Job otkriva iskrenost svoje vjere. On sluæi Gospodinu u dobru i uzlu. Zanimljivo je πto se u izvjeπtaju Sotoni gubi svaki trag i πto se viπene pojavljuje. Iako se u tekstu ne spominje, mi moæemo zamisliti So-toninu ogorËenost i gnjev zbog Jobovog odgovora. Uostalom, pogledajtekako je lako uniπtio Adama i Evu i mnoge druge. “Tuæitelj naπe braÊe”(Otkrivenje 12,10) morat Êe pronaÊi neku drugu ærtvu.

Kako moæemo biti vjerni Bogu u dobru i u zlu?

..................................................................................................................................

26


POSLU©NOST DO SMRTI

Tekst u Jobu 1,22 glasi: “Uza sve to, nije sagrijeπio Job niti jekakvu ludost protiv Boga izustio.” Job 2,10: “U svemu tome Job nijesagrijeπio svojim usnama.” U oba primjera, usprkos napadima, Job jeostao vjeran Gospodinu. Oba teksta naglaπavaju Ëinjenicu da Job nijesagrijeπio ni djelima ni rijeËima.

Naravno, u ovim se tekstovima ne kaæe da Job nije bio greπnik. Tonikada ne bi moglo biti reËeno zato πto Biblija uËi da smo svi greπnici.“Ako tvrdimo da nismo sagrijeπili, njega pravimo laπcem, i njegove rijeËinema u nama.” (1. Ivanova 1,10) Ako je netko “neporoËan i pravedan”,boji se Boga i uklanja se od zla (Job 1,1), to ne znaËi da je bezgreπan.I Job je, kao i ostali, bio roen u grijehu i bio mu je potreban Spasitelj.

Ipak, usprkos svemu πto ga je zadesilo, ostao je vjeran Bogu. U tombi smislu Job na svojstven naËin mogao biti simbol, blijedi primjerIsusa (vidi Pouku 14) koji se usred straπnih nevolja i kuπnji nije predao,nije pao u grijeh, veÊ je odbacio Sotonine optuæbe protiv Boga. Naravno,Kristovo djelo bilo je mnogo veÊe, uzviπenije i s vaænijim posljedicama.Ipak, odreena podudarnost ostaje.

ProËitajte Matej 4,1-11. Kako Jobovo iskustvo odraæava doga-aj iz ovog teksta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako se nalazio u teπkim okolnostima, slab zbog nedostatka hrane,Isus u ljudskom tijelu, u “obliËju greπnog tijela” (Rimljanima 8,3), nijeuËinio ono πto je Sotona traæio od Njega, kao ni Job. I kao πto je Sotonanestao s popriπta dogaaja nakon πto je Job potvrdio svoju vjernost,tako i Isusa prema Svetom pismu “pusti avao” (Matej 4,11; Jakov 4,7)kada je odolio Sotoninom posljednjem uloæenom naporu.

Ipak, ono s Ëim se Isus suoËio u pustinji bilo je samo poËetak.Njegova prava kuπnja nastupila je na kriæu, i tu je, usprkos svemu πtose obruπilo na Njega (Ëak i gore nego s Ëim se Job suoËio), ostao vjerando same smrti.

ProËitajte Filipljanima 2,5-8. Kakvu nam nadu pruæa Kristova“posluπnost do same smrti”? Kakav bi trebao biti naπ æivot kaoodgovor na Njegovu posluπnost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

27

PETAK 14. listopada


IstraæivaËi koji su pomno prouËavali Knjigu o Jobu na hebrejskomjeziku naiπli su na zanimljivu Ëinjenicu. RijeËi koje je Jobova æenauputila Jobu prevedene su na sljedeÊi naËin: “Prokuni Boga i umri!”(Job 2,9) Tekst u 1,5 glasi: “Tko zna nisu li mi sinovi grijeπili i u srcuBoga hulili!” a u 1,11: “Ali pruæi jednom ruku i dirni mu u dobra: u liceÊe te prokleti!” Meutim, u svim ovim primjerima rijeË prevedena kao“prokleti” potjeËe od rijeËi koja znaËi “blagosloviti”. RijeË izvedena izkorijena brk koristi se u cijeloj Bibliji sa znaËenjem “blagosloviti”. Istikorijen koristi se u Postanku 1,22, kad je Bog “blagoslovio” stvorenjakoja je stvorio, i u Psalmu 66,8: “Blagoslivljajte, narodi, Boga naπega!”

Zaπto je, onda, isti glagol, koji znaËi “blagosloviti”, preveden kao“prokleti” u ovih nekoliko tekstova? Kao prvo, kad bi se pojam “bla-goslova” pojavio u Knjizi o Jobu, tekstovi ne bi imali smisla. Zaπto biJob u tekstu 1,5 prinosio ærtve Bogu u sluËaju da njegovi sinovi “blago-slove” Boga u svojem srcu? Kontekst zahtijeva drugaËije znaËenje. IstisluËaj je i u 1,11 i 2,5. Zaπto bi Sotona pomislio da Êe Job blagoslovitiBoga ako ga zadesi nesreÊa? Okvir teksta zahtijeva da se umjesto togznaËenja upotrijebi rijeË “prokleti”. Takoer, zaπto bi Job ukorio svojuæenu ako mu je rekla da blagoslovi Boga (Job 2,9.10)? S obzirom naokvir teksta, ovi redci imaju smisla samo ako se podrazumijeva znaËe-nje “kletve”.

Zaπto onda pisac nije upotrijebio rijeË koja ima znaËenje “prokleti”?StruËnjaci smatraju da je u pitanju eufemizam, jer je sama pomisao dase Boga prokune bila uvredljiva za piπËevu vjersku osjetljivost (istozapaæamo u 1. o kraljevima 21,10.13, u kojima rijeË prevedena kao“huliti” potjeËe od korijena brk, “blagosloviti”). ZnaËi, Mojsije jeupotrijebio rijeË “blagosloviti” umjesto odgovarajuÊe rijeËi za “prokleti”,iako je oËito da se misli na prokletstvo.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Zaπto ljudi u vrijeme nevolje obiËno dovode u pitanje Boæjepostojanje ili Boæji karakter? Zaπto u okrutnoj stvarnosti u ovompalom svijetu, u kojem je velika borba stvarnost, pred sobom uvijekmoramo imati kriæ?

2. Mada je nama poznata pozadina dogaaja iz izvjeπtaja oJobu, koliko znamo, Jobu nije bila poznata. Sve πto je znao bile sunesreÊe koje su ga zadesile. On nije poznavao πiru sliku. ©to togovori o potrebi da se usred kuπnji sjetimo da postoji πira slikakoju Ëesto ne vidimo ili ne razumijemo? Kako iz ovakvog razu-mijevanja moæemo izvuÊi utjehu?

28

Popunjavanje praznine (1)

Kao najmlae dijete u rumunjskoj obitelji, i jedina kÊi, Elena je bilaobasuta ljubavlju. Ipak je duboko u sebi osjeÊala prazninu, ali nije znalazaπto. Prijatelj ju je pozvao da mu se pridruæi u disko klubu, gdje je poku-πavala ispuniti svoju prazninu uz glazbu i ples, ali su joj roditelji ubrzozabranili da tamo odlazi.

Jedan od Eleninih prijatelja ju je pozvao u mjesnu adventistiËku crkvu.»ula je da su adventisti dobri i poπteni ljudi. No, njezina baka ju je upozo-rila da vjerni Ëlanovi Pravoslavne crkve ne idu u protestantske crkve. TakoElena nije otiπla.

Onda je netko pozvao Elenu da prisustvuje tjednu molitve. Ovi sastancinisu redovita bogosluæja, zakljuËila je, tako da nema niπta loπeg u tome akoode i prisustvuje im. Njezin otac joj je dao dopuπtenje za odlazak pa jeotiπla, dijelom i iz znatiæelje da Ëuje πto nauËava druga crkva.

Pohaala je svaki sastanak i saznala da Isus æeli biti njezin osobniPrijatelj, da je voli, da je umro za nju i da Êe ponovno doÊi. Po prvi put usvojem æivotu Elena se osjeÊala sretno. Æeljela je Ëuti sve viπe i odluËila jeotiÊi na bogosluæje u crkvu subotom.

Kad je Elenin otac shvatio da ona æeli prisustvovati bogosluæju isubotom, bio je ljut. No, Elena je okusila Kristovu ljubav i znala je da moranauËiti viπe. Ali kad je pokuπala napustiti dom i poÊi u crkvu, otac ju jezaustavio. “Ova obitelj ima samo jednu vjeru,” rekao joj je. “Nitko ovoj kuÊineÊe donijeti neku drugu vjeru.”

No, kako je Elena Ëitala Bibliju, nauËila je i druge istine koje dotad nijepoznavala. Shvatila je da je subota Boæji dan odmora. Æeljela je iÊi u crkvu,ali je znala da joj roditelji ne bi dopustili da ode.

Rekla je roditeljima da æeli otiÊi u posjet baki. Na svojem putu premaadventistiËkoj crkvi zastala je kod svoje bake na nekoliko minuta, a ondaje otiπla u crkvu. Baka je znala πto Elena radi i upozorila ju je da Êe donijetiæalost svojoj obitelji.

U susjedstvu Elenine obitelji æivjela je jedna udovica. »ula je za Ele-ninu æelju da ide u crkvu. Pozvala je Elenu da doe do nje petkom posli-jepodne kako bi mogla otiÊi u crkvu tijekom veËernjeg programa. Elena jepazila da napusti crkvu ranije, tako da je ne bi vidjeli u πetnji s adventis-tima.

(Nastavlja se)

29



Bog i ljudska patnja“Dakle: ne brinite se tjeskobno za sutraπnji dan, jer Êe se

sutraπnji dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegovemuke.” (Matej 6,34)

Biblijski tekstovi: Rimljanima 1,18-20; 3,1-4. Job 12,7-10;Otkrivenje 4,11; Koloπanima 1,16.17; Matej 6,34; Job 10,8-12.

Za razliku od ostalih biblijskih knjiga, Knjiga o Jobu potpuno jeizvan okvira Izraela i izraelskog naroda. Od Postanka, od Boæjeg obeÊanjadanog Abrahamu “uËinit Êu od tebe veliki narod” (Postanak 12,2), doOtkrivenja, koje opisuje “sveti grad” Jeruzalem (Otkrivenje 22,19), temaIzraela i njegovog zavjetnog odnosa s Bogom, na odreeni naËin, ne-posredno ili posredno, pomaæe u oblikovanju svake knjige.

U Knjizi o Jobu ne spominje se nijedna od ovih tema, Ëak ni jedanod najvaænijih dogaaja iz povijesti starog Izraela, izlazak iz Egipta.Najvjerojatniji je razlog tome πto je Knjigu o Jobu napisao Mojsije,zajedno s Knjigom Postanka, dok je boravio u Midjanu (vidi The SDABible Commentary, sv. 3, str. 1140); tada se joπ nije dogodio izlazak izEgipta, πto objaπnjava zaπto nije spomenut. Moæda postoji joπ jedanvaæniji razlog. Jedna od kljuËnih tema u Knjizi o Jobu, ljudska patnja,sveopÊeg je karaktera. Ona nije ograniËena na neki odreeni narod ilivrijeme. Bilo da smo Hebreji ili neznaboπci, svi smo upoznali Jobovenevolje i Ëinjenicu da u palom svijetu vlada bol. Koliko god bilajedinstvena Jobova bol, on predstavlja sve nas u naπim patnjama.

30


BOG U PRIRODI

ProËitajte Rimljanima 1,18-20. ©to Pavao ovdje govori?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovim reËenicama zapaæamo snaænu poruku. Dovoljno Ëinjenica oBoæjem postojanju otkriveno je preko “stvorenja”, preko stvorenog svi-jeta, tako da ljudi neÊe imati “izgovora” za svoje nevjerovanje. Pavaokaæe da ljudi samo iz djela stvaranja mogu dovoljno saznati o Boæjempostojanju i Njegovoj naravi tako da u dan suda mogu biti pravednoosueni.

Nema sumnje da nam priroda mnogo otkriva o Boæjem postojanju.Suvremena znanost takoer nam otkriva pojedinosti o Ëudima stvaranjakoja naπi preci prije samo 300 godina, a joπ manje oni koji su æivjeliprije 3000 godina, nisu mogli ni zamisliti. Meutim, ovdje uoËavamozanimljivu ironiju: πto znanost otkriva viπe sloæenosti u æivotu, manjevjerojatne postaju njezine tvrdnje da je æivot nastao sluËajno i nasumi-Ëno. IPhone, na primjer, Ëiji izgled svjedoËi da je rezultat neËije zamisli,koji svojim vanjskim i unutarnjim karakteristikama otkriva odreenusvrhu, i koji radi samo prema utvrenom programu, napravljen je,naravno, na osnovi nekog plana. Meutim, ljudsko biÊe, Ëiji izgled svje-doËi da je rezultat neËije zamisli, koji svojim vanjskim i unutarnjimkarakteristikama otkriva odreenu svrhu i koji radi prema unaprijedutvrenom obrascu, prema naπem uvjerenju rezultat je iskljuËivo ËistesreÊe. Æalosno je πto su mnogi ljudi zavedeni i vjeruju u takve tvrdnje.

ProËitajte Job 12,7-10. Kako rijeËi ovog teksta odraæavaju mi-sao koja se javlja u Rimljanima 1,18-20?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

I u ovim redcima takoer je reËeno da se Boæje postojanje moæezapaziti u stvorenom svijetu. Iako priroda, osobito u svojem palom stanju,ne otkriva u potpunosti Boæji karakter, ona svakako otkriva NjegovustvaralaËku silu i dobrotu.

©to u prirodi posebno govori o Boæjoj sili i dobroti? Kakomoæete dobiti snagu i ohrabrenje iz poruke koju ona daje?

31


NI©TA NIJE NASTALO SAMO OD SEBE

Ima mnogo dobrih i snaænih dokaza u korist Boæjeg postojanja.Osim svjedoËanstva stvorenog svijeta, postoji i takozvani “kozmoloπki”argument. Radi se o ideji da niπta nije proisteklo samo od sebe i daniπta nije nastalo samo od sebe, veÊ da je sve πto je stvoreno stvorionetko tko je veÊ postojao, a i on je morao biti stvoren od strane onogatko je veÊ postojao. I tako se niz nastavlja, sve dok ne doemo donekoga tko nije stvoren, nekoga tko je oduvijek postojao, nekoga tko nepoznaje nepostojanje. Tko bi to drugi mogao biti osim Boga opisanog uSvetome pismu?

©to sljedeÊi tekstovi uËe o podrijetlu svega stvorenog?

Otkrivenje 4,11. .................................................................................................

Koloπanima 1,16.17. .........................................................................................

Ivan 1,1-3. ............................................................................................................

Na osnovi ovih tekstova saznajemo da je najlogiËnije objaπnjenjestvaranja vjeËni Bog. Neki mislioci, koji se potpuno protive ideji da Bogpostoji, ponudili su joπ jedan prijedlog. Umjesto ideje da je svemir stvo-rio svemoÊni i vjeËni Bog, oni tvrde da ga je stvorilo “niπta”. »ak ipoznati znanstvenik kao πto je Stephen Hawking, koji danas zauzimamjesto koje je nekada zauzimao Issac Newton, tvrdi da je svemir stvorilo“niπta”.

“BuduÊi da postoji zakon gravitacije, svemir moæe stvarati i stvoritÊe sebe ni iz Ëega.” (Stephen Hawking i Leonard Mlodinow, The GrandDesign, str. 180)

Iako Hawking ovu ideju sigurno iznosi prema mnoπtvu dubokih isloæenih matematiËkih izraËuna, trebamo se zapitati sljedeÊe: Kako toda 400 godina nakon poËetka znanstvene revolucije, jedan od najboljihsvjetskih znanstvenika tvrdi da je svemir i sve πto je u njemu nastaloni iz Ëega? Pogreπka je pogreπka, Ëak i kada je izgovori veliki znanstve-nik.

U ovom kontekstu proËitajte 1. KorinÊanima 3,19. Zaπto jevaæno da krπÊani uvijek imaju ovu istinu pred sobom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

32


NAJSTARIJA KNJIGA

Usprkos mnoπtvu ljudi koji ne vjeruju u Boga, vjernici svoje vjero-vanje mogu potkrijepiti mnoπtvom dobrih razloga. Meutim, mnogi veÊvjekovima koriste vjeËni problem da bi opravdali svoje nevjerovanje, a toje problem ljudske patnje i zla. Kako Bog moæe biti dobar, pun ljubavii silan ako postoji zlo? Ovo pitanje je mnogima bilo i jest kamen spo-ticanja. Ako smo iskreni, priznat Êemo da nema vjernika, da nema osobekoja je okusila i iskusila Boæje postojanje i Njegovu ljubav, a da sepovremeno nije borila s ovim pitanjem.

Zanimljive su zato rijeËi Ellen G. White koje je zabiljeæila, πto je uskladu s hebrejskom tradicijom, da je Knjigu o Jobu napisao Mojsijedok je boravio u Midjanu. “Duge godine provedene usred pustinjskesamoÊe nisu bile izgubljene. Mojsije ne samo da se pripremao za velikodjelo koje je bilo pred njim, veÊ je za to vrijeme, pod nadahnuÊem DuhaSvetoga, napisao Knjigu Postanka i Knjigu o Jobu, koju Êe s najveÊimzanimanjem Ëitati Boæji narod do svrπetka vremena.” (Ellen G. White,The SDA Bible Commentary, sv. 3, str. 1140)

Jedna od prve dvije napisane biblijske knjige, Knjiga o Jobu, govorio sveopÊem pitanju ljudske boli i patnje. BuduÊi da je Bog znao da Êeljudima ovo pitanje biti vrlo vaæno, On je od samog poËetka nadahnuoMojsija da zabiljeæi izvjeπtaj o Jobu u Njegovoj rijeËi. Bog nam je nasamom poËetku objavio da nismo sami u svojoj boli i patnji, da je Onkraj nas, da zna πto nas tiπti i da moæemo imati nadu da Êe On na krajusve dovesti na svoje mjesto.

©to sljedeÊi tekstovi govore o postojanju zla? Matej 6,34; Ivan16,33; Daniel 12,1; Matej 24,7.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bez obzira na to koliko je postojanje zla razumljiva Ëinjenica kojane ide u prilog Boæjem postojanju, u svjetlu Svetoga pisma ona nemasmisla. Iako Biblija nauËava da postoji sveznajuÊi, svemoÊni Bog punljubavi, ona nauËava i da postoji zlo, ljudska patnja i nevolja. Zlo nijeizgovor za nevjerovanje u Boga. LetimiËno Ëitanje Knjige o Jobu poka-zuje da Ëak i usred potpune potiπtenosti Job nikad nije doveo u pitanjeBoæje postojanje. Ovdje je logiËno postaviti pitanje zaπto mu se sve todogodilo.

Prirodno je da postavljamo pitanja u vezi sa zlom koje vidimo.Kako moæemo imati povjerenje u Boæju dobrotu usprkos zlu?

33


NEDOUMICA

ProËitajte sljedeÊe tekstove iz Knjige o Jobu. S kojim se pita-njem Job bori? Koje pitanje ne postavlja? Job 6,4-8; 9,1-12.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto je reËeno u prethodnom odsjeku, u Knjizi o Jobu nikadanije bilo postavljeno pitanje o Boæjem postojanju. Umjesto toga, pitanjeje glasilo: Zaπto Job prolazi kroz te kuπnje? Uzevπi u obzir sve πto muse dogodilo, to je bilo poπteno pitanje, posebno zato πto je vjerovao uBoga.

Ako je netko, na primjer, ateist i proæivljava nevolje, odgovor bimogao biti priliËno jednostavan i jasan. Æivimo u besmislenom i bes-ciljnom svijetu koji nije nimalo briæan prema nama. Usred okrutnih,hladnih i grubih prirodnih sila, katkad postajemo ærtve nevolja kojenemaju nikakvu svrhu. Kakvu bi svrhu one mogle imati? Ako æivot sampo sebi nema smisla, onda nevolje koje prate taj æivot moraju isto takobiti besmislene.

Iako mnogi ljudi ovaj odgovor mogu smatrati nezadovoljavajuÊim ibeznadnim, on sigurno ima smisla u odnosu na pretpostavku da nemaBoga. S druge strane, netko poput Joba ima drugaËiju nedoumicu.

ProËitajte Job 10,8-12. Kako nam ovi tekstovi pomaæu da shva-timo s kakvim se straπnim pitanjima Job borio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Da, pitanje s kojim se Job borio isto je pitanje s kojim se borilaveÊina onih koji vjeruju u Boga i joπ uvijek se bore: Ako postoji Bog,dobar Bog pun ljubavi, zaπto ljudi pate? Zaπto Ëak i “dobri” ljudi, kakavje bio Job, prolaze kroz nevolje i kuπnje koje, kako se Ëesto Ëini, nema-ju nikakvog smisla? Ponovimo joπ jednom, kad u svemiru ne bi biloBoga, odgovor bi glasio da ovo jednostavno znaËi æivjeti u Ëisto materija-listiËkom svijetu u kojem su ljudska biÊa samo sluËajni proizvod atomai molekula.

Job je znao da je u pitanju neπto viπe od toga. Znamo i mi, otudanedoumica.

34


TEODICEJA

ProËitajte Rimljanima 3,1-4. Iako je neposredni okvir tekstanevjernost pojedinih pripadnika Boæjeg zavjetnog naroda, o kojemveÊem problemu Pavao ovdje govori? ©to Pavao govori o Bogu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

NavodeÊi rijeËi iz Psalma 51,6 Pavao govori o Gospodinu: “Da budeπproglaπen pravednim u svojim rijeËima i da pobijediπ kad te sude.”(Rimljanima 3,4) U ovom retku krije se misao koja se javlja na razliËitimmjestima u Svetome pismu. RijeË je o teodiceji, koja se bavi razumi-jevanjem Boæje dobrote u susretu sa zlom. Pitanje koje prouËavamoovoga tjedna vrlo je staro. Cjelokupna velika borba sama je po sebi pravateodiceja. Boæja dobrota bit Êe otkrivena pred ljudima, pred anelima,pred Ëitavim svemirom, usprkos zlu koje vlada u svijetu.

“Sad je razjaπnjeno svako pitanje o istini i zabludi koje se pojavilou dugotrajnom sukobu. Posljedice pobune, plodovi odbacivanja boæan-skih propisa izloæeni su pogledu svih razumnih stvorenja. Cijelom sve-miru prikazano je djelovanje Sotonine vladavine nasuprot Boæjoj vlada-vini. Sotonu su osudila njegova vlastita djela. Boæja mudrost, Njegovapravednost i dobrota sada su u cijelosti opravdani. Sada je jasno da jeOn svaki svoj postupak u velikom sukobu uËinio dræeÊi u vidu vjeËnodobro svog naroda i svih svjetova πto ih je stvorio.” (Ellen G. White,Velika borba, str. 528)

Koliko god nama bilo teπko sada sve shvatiti, utonuli u svijet gri-jeha i patnje, (ako je nama teπko, zamislite πto je Job o tome mislio),kada svemu doe kraj, moÊi Êemo vidjeti Boæju dobrotu, pravednost,ljubav i poπtenje u svim Njegovim postupcima prema ljudskom rodu,Sotoni i grijehu. To ne znaËi da je sve πto se dogaa u svijetu dobro;jasno je da nije. To samo znaËi da Bog djeluje na najbolji moguÊi naËin,i kada se ovo straπno iskustvo s grijehom zavrπi, moÊi Êemo uzviknuti:“Velika su i divna tvoja djela, Gospodaru, Boæe, SvemoguÊi! Pravedni sui ispravni tvoji putovi, Kralju naroda!” (Otkrivenje 15,3)

Zaπto je toliko vaæno da slavimo Boga, Ëak i sada usred kuπnjikoje teπko podnosimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

35

PETAK 21. listopada


KrπÊanski pisac i apologet C. S. Lewis napisao je knjigu u kojojgovori o smrti svoje æene i borbi da se pomiri s njezinom smrÊu:

“Ne mogu reÊi da sam u velikoj opasnosti da prestanem vjerovati uBoga. Stvarna opasnost leæi u tome da poËnem vjerovati tako straπnepojedinosti o Njemu. ZakljuËak kojega se plaπim nije: ‘Dakle, Bog uopÊene postoji’, veÊ: ‘Dakle, takav je Bog. Ne zavaravaj se viπe.’” (A GriefObserved, str. 6,7) S ovim pitanjem borio se i Job. Kao πto smo vidjeli,on nikada nije posumnjao u Boæje postojanje; ono s Ëim se on borio biloje pitanje koje se tiËe Boæjeg karaktera. Job je vjerno sluæio Bogu. Bioje “neporoËan”. Zato je znao da nije zasluæio ono πto mu se dogodilo.Postavio je pitanje koje velik broj ljudi koji vjeruju u Boga postavljakada ih snau nevolje: Kakav je Bog? Zar velika borba ne govori upravoo tome? U velikoj borbi ne postavlja se pitanje postoji li Bog, veÊ kakavje Njegov karakter. Iako je mnogo toga ukljuËeno u rjeπavanje velikeborbe, nema sumnje da je Isusova smrt na kriæu, na kojem Boæji Sin“predade sebe za nas kao prinos i ærtvu Bogu na ugodan miris” (Efeæa-nima 5,2), viπe od svega drugog Ëitavom svemiru otkrila pravi karakternaπeg Stvoritelja. Kriæ pokazuje da je Gospodin Bog kojem svi moæemovjerovati.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte o patnji onih koji ne vjeruju u Boga. Kao πtosmo vidjeli, oni se ne moraju boriti s istim pitanjima s kojima sebore vjernici kada se suoËe s tragedijom. S druge strane, kakvunadu imaju da Êe dobiti odgovore, ili da Êe pronaÊi rjeπenje? Zami-slite kako bi bilo da proæivljavamo sve πto proæivljavamo u ovomsvijetu, a da vjerujemo da sve zavrπava u grobu nakon kojega nemaniËega. Ne treba nas Ëuditi πto mnogi ljudi koji ne vjeruju u BogaoËajavaju u æivotu ili ne nalaze njegov smisao. Svjetovna literaturapuna je njihovih vapaja i prigovora o tome koliko je sve besmisleno.Kako, onda, pritisnuti jadima, usprkos teπkim pitanjima koja osta-ju, moæemo izvuÊi nadu iz svoje vjere?

2. Zaπto je upravo sada toliko vaæno da razmiπljamo o kriæu,najsnaænijem oËitovanju Boæje ljubavi i Boæjeg karaktera? Kadasmo okruæeni tugom, æaloπÊu, neobjaπnjivim zlom, πto nam kriægovori o Boæjem karakteru? Kada stvarnost kriæa stalno dræimopred sobom, kakvu nadu imamo u krajnji ishod bez obzira na to sËim se suoËavamo?

36


Nakon nekoliko tjedana obmanjivanja, Elena je shvatila da govori laæiu cilju da se pokloni Bogu, a to ne moæe biti prihvatljivo za Njega. OdluËilaje biti iskrena i prihvatiti posljedice.

No, njezin otac je veÊ sumnjao da ona neπto takvo radi u posljednjevrijeme. On ju je kriomice pratio kako ulazi u udoviËinu kuÊu, a zatimnakon pola sata odlazi nekamo.

Otiπao je k susjedi i pitao je za Elenu. Udovica mu je rekla da je Elenaotiπla, ali da Êe se vratiti za pola sata. Ali te veËeri Elena je bila tako dubokodirnuta time kad je govornik opisao kako je Isus trpio za ËovjeËanstvo, danije mogla otiÊi prije zavrπetka predavanja.

Na putu kuÊi pomislila je: Ako je Bog toliko trpio za mene, moæda Êuja morati trpjeti za Njega. Ja Êu biti vjerna i gledat Êu na Isusa, da mi dasnagu.

Nije imala pojma koliko brzo Êe zapoËeti ta njezina patnja.Vratila se u udoviËin dom presretna onim πto je Ëula. Ali udovica ju je

upozorila: “Pazi, tvoj otac je ljut.” Naπla je oca koji ju je Ëekao kod kuÊe.Vikao je na nju æeleÊi znati gdje je bila.

“Bila sam u crkvi”, rekla je. “Jako mi se svia.”“NeÊeπ viπe iÊi u tu crkvu!”, povikao je otac. “Viπe nikada niπta neÊeπ

imati s adventistima!” Otiπao je u njezinu sobu, pokupio sve njezine vjerskeknjige i poderao ih. Bacio ih je na gomilu u dvoriπtu te ih spalio.

Svim sredstvima koja je znao njezin otac je pokuπao uvjeriti Elenu dase kloni te “besmislice”. Ali Elena je vidjela Boæji bolji put i odbila jeodustati.

Kad je ovo rekla ocu, on je povikao: “Ja bih te radije ubio nego daimam kÊi koja mi ne vjeruje! Viπe nisi moja kÊi!”

“U redu”, rekla je. “Ako mi ne dopuπtaπ da se nazivam tvojom kÊeri,onda Êu biti Boæja kÊi!”

Jedne subote Elena se probudila i vidjela da svi u kuÊi joπ spavaju.OdluËila je iÊi u crkvu, usprkos oËevim prijetnjama da Êe je tuÊi. Kad je bilaspremna napustiti kuÊu, on ju je vidio.

“Kamo ideπ?” upitao je.“U adventistiËku crkvu”, odgovorila je ona.“U redu”, rekao je mirno. “Ali nemoj ostati dugo.”Kad je doπla kuÊi, otac ju je upitao: “Tko ti je rekao da moæeπ iÊi u

crkvu?”“Ti si rekao”, odgovorila je Elena.“Kada?” upitao je zbunjeno.“Jutros. Zar se ne sjeÊaπ?”Napetost izmeu Elene i njezinog oca znaËila je poteπkoÊe za nju i

njezin ostanak u kuÊi. A nije imala kamo otiÊi.

(Nastavlja se)

37



Proklet bio dan“Dostojan si, naπ Gospodine i naπ Boæe, da primiπ slavu,

Ëast i moÊ; jer ti si stvorio sve: sve tvojoj volji duguje postoja-nje i stvaranje.” (Otkrivenje 4,11)

Biblijski tekstovi: Job 3,1-10; Ivan 11,11-14; Job 6,1-3; 7,1-11; Jakov 4,14; Job 7,17-21; Psalam 8,5-7.

Dok Ëitamo izvjeπtaj o Jobu, stjeËemo dvije posebne prednosti:prvo, saznajemo kako izvjeπtaj zavrπava, i drugo, dobivamo uvid u po-zadinu, sukob u svemiru koji se odvija iza pozornice.

Job nije znao sve ovo. Sve πto je znao bilo je da mu je sve u æivotuiπlo na dobro dok se na njega iznenada nisu obruπile nesreÊa za ne-sreÊom, tragedija za tragedijom. Ovaj Ëovjek, “najugledniji meu svimistoËnjacima” (Job 1,3), bio je prisiljen æalovati i tugovati na hrpi pepe-la.

U daljnjem prouËavanju Knjige o Jobu, pokuπajmo staviti sebe uJobov poloæaj jer Êe nam to pomoÊi da bolje shvatimo zbrku, gnjev itugu kroz koje je prolazio. Ovo nam u neku ruku ne bi trebalo bitiposebno teπko, zar ne? To ne znaËi da smo doæivjeli isto πto i Job, alitko meu nama, roen u ljudskom tijelu u palom svijetu, nije osjetiozbunjenost zbog odreene tragedije ili patnje, osobito kada æelimo slu-æiti Gospodinu vjerno i Ëiniti πto je pravo u Njegovim oËima?

38


“NE BILO DANA”

Zamislite da ste Job. Vaπ æivot, sve za πto ste se borili, sve πto stepostigli, sve Ëim vas je Bog blagoslovio, odjednom se neobjaπnjivo ruπi.To nema smisla. »ini se da ne postoji nikakav razlog za to, ni dobar niloπ.

Prije mnogo godina u prometnoj nesreÊi u kojoj je πkolski autobussletio s ceste, æivot je izgubilo mnogo djece. U povodu ovog dogaajajedan ateist je izjavio da ovakvo πto moæemo oËekivati u svijetu kojinema smisla, svrhu ni smjer. Ovakva tragedija nema smisla zato πtosvijet nema smisla.

Meutim, kao πto vidimo, ovaj odgovor ne zadovoljava one koji vje-ruju u Boga. Ni Joba, vjernog Gospodnjeg slugu, ovaj odgovor nije za-dovoljio. Ali koji je pravi odgovor, koje je objaπnjenje? Job ga nije imao.Sve πto je imao bila je neizmjerna bol koja je neizbjeæno bila praÊenamnoπtvom pitanja.

ProËitajte Job 3,1-10. Kako je Job prvi put izrazio svoju bolu ovom tekstu? Na koje se naËine svatko od nas moæe pronaÊi unjegovim rijeËima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æivot je, naravno, dar od Boga. Mi æivimo samo zato πto nas je Bogstvorio (Djela 17,28; Otkrivenje 4,11). Naπe postojanje je Ëudo koje zbu-njuje suvremenu znanost. Znanstvenici se ne slaæu u potpunosti Ëak niu odreivanju definicije “æivota”, a joπ manje kako je nastao ili, πto jejoπ vaænije, zaπto je nastao.

Tko se, meutim, u trenucima oËaja nije zapitao je li ovaj æivotvrijedan? Ne govorimo o nesretnim sluËajevima samoubojstva, veÊ otrenucima kada smo moæda, poput Joba, poæeljeli da se nikada nismoni rodili?

Jedan stari Grk jednom je rekao da je najbolje πto se Ëovjeku moæedogoditi, osim da umre, da se nikada nije ni rodio. Æivot moæe biti tolikonesretan da bi bilo bolje da nikada nismo ni doπli na svijet, jer bismotako bili poπteeni neizbjeænih muka koje prate ljudski æivot na ovompalom svijetu.

Jeste li se nekada osjeÊali kao Job u ovom trenutku; jeste linekada poæeljeli da se niste ni rodili? Meutim, πto se na krajudogodilo? Naravno, osjeÊali ste se bolje. Vrlo je vaæno ne zaboravitida Ëak i u najgorim trenucima moæemo imati nadu da Êe se prilikepopraviti.

39


ODMOR U GROBU

ProËitajte Job 3,11-26. ©to Job govori u ovim redcima? Kakonastavlja svoje jadikovanje? ©to kaæe o smrti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moæemo samo zamisliti neizrecivu tugu s kojom se jadni Job suo-Ëio. Koliko mu je bilo teπko πto je sva njegova imovina bila uniπtena injegovo zdravlje naruπeno, Job je k tome izgubio i svu svoju djecu. Svu.Dovoljno je teπko zamisliti bol zbog gubitka jednog djeteta. Job je izgu-bio svu djecu. A imao ih je desetero! Ne Ëudi onda πto je poæelio umri-jeti. Prisjetimo se joπ jednom, Job nije znao kakva pozadina leæi izasvih tih dogaaja, no bi li se osjeÊao bolje da je znao?

Zapazite, meutim, πto Job kaæe o smrti. Da umre, πto bi se ondadogodilo? Bi li doæivio nebesko blaæenstvo? Radost u Boæjoj prisutno-sti? Bi li svirao harfu s anelima? Ima li ovdje takvog nauka? Jobumjesto toga kaæe: “U miru bih vjeËnom poËivao sada, spavao bih, pokojsvoj bih uæivao.” (Job 3,13)

ProËitajte Propovjednik 9,5 i Ivan 11,11-14. Kako su ove JoboverijeËi u skladu s biblijskim naukom o tome πto se dogaa nakonsmrti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovdje, u jednoj od najstarijih biblijskih knjiga, zapaæamo moædajedno od najranijih shvaÊanja o stanju mrtvih. Sve πto je Job æelio uovom trenutku, bilo je da poËiva u miru. Æivot je iznenada postao tolikookrutan, toliko teæak i toliko bolan da je Ëeznuo za onim πto je znao dasmrt donosi, spokojan odmor u grobnici. Bio je toliko tuæan i povrijeenda je, zaboravljajuÊi sve radosti koje je doæivio u æivotu prije nego πtosu ga zadesile nesreÊe, poæelio da je umro joπ prigodom roenja.

Kao krπÊani sigurno smo primili divna obeÊanja za buduÊnost.Meutim, kako se istodobno, usred trenutaËnih patnji, moæemosjetiti dobrih vremena koja smo doæivjeli u proπlosti i iz njih izvuÊiutjehu i ohrabrenje?

40


TU–A BOL

Job je zavrπio svoje prvo jadikovanje koje je zabiljeæeno u 3. po-glavlju. U sljedeÊa dva poglavlja jedan od njegovih prijatelja, Elifaz,savjetuje Joba (vratit Êemo se na ovu temu sljedeÊi tjedan). U 6. i 7.poglavlju Job nastavlja govoriti o svojoj patnji.

“O da bi se dobro izmjerili jadi moji, i zajedno se nevolja mojametnula na mjerila! Pretegla bi pijesak morski.” (Job 6,2.3) KakoJob izraæava svoju bol u ovom tekstu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ova slika doËarava kako je Job doæivio patnju. Da se sav morskipijesak nalazio na jednoj strani vage, a njegova “bol” i “nesreÊa” nadrugoj, njegova patnja bi prevagnula nad pijeskom.

Toliko je bila snaæna Jobova bol. To je bila samo njegova bol i niËijaviπe. Katkad ljudi govore o zajedniËkoj ljudskoj patnji. Meutim, ta mi-sao ne odgovara istini u potpunosti. Mi ne patimo u skupinama. Netrpimo tuu bol, veÊ svoju. Poznajemo samo svoju bol, samo svojupatnju. Jobova bol, koliko god bila velika, nije bila veÊa od boli kojusvaki pojedinac moæe doæivjeti. Dobronamjerni ljudi mogu nekome reÊi:“OsjeÊam tvoju bol.” Meutim, ne osjeÊaju; ne mogu je osjetiti. Sve πtomogu osjetiti jest njihova vlastita bol koja se moæe javiti kao odgovor naneËiju patnju. Ali to je uvijek samo i jedino njihova vlastita bol, a netua.

»esto sluπamo vijesti o nesreÊama koje su posljedica ljudskog ilinekog drugog Ëimbenika, u kojima je smrtno stradao velik broj ljudi.Ostanemo zaprepaπteni brojem nastradalih ili ozlijeenih. Jedva damoæemo zamisliti takvu opÊu patnju. Ali kao i u Jobovom sluËaju, kaoi u svakom sluËaju palog ËovjeËanstva od Adama i Eve u Edenskom vrtudo svrπetka ovoga svijeta, svako palo biÊe koje je ikada æivjelo moæedoæivjeti samo svoju bol i niπta viπe od toga.

Naravno, ne æelimo podcijeniti osobnu patnju. Kao krπÊani pozvanismo je ublaæiti kadgod i gdjegod moæemo (vidi Jakov 1,27; Matej 25,34-40). Ipak, bez obzira na patnju u svijetu, moæemo biti zahvalni πtonijedno palo ljudsko biÊe ne pati viπe nego πto moæe patiti jedan poje-dinac. (Postoji samo jedan izuzetak: vidi Pouku 12.)

Razmiπljajte viπe o misli da je ljudska patnja ograniËena nasvakog pojedinca. Kako vam ovo pomaæe (ako pomaæe) da proma-trate problematiËno pitanje ljudske patnje u neπto drugaËijem svje-tlu?

41


TKALA»KI »UNAK

Zamislite sljedeÊi razgovor. Dvije osobe oplakuju sudbinu cijelogËovjeËanstva zbog neizbjeæne smrti. Bez obzira na to koliko su dobrimæivotom æivjeli, bez obzira na to πto su postigli, svi Êe zavrπiti u grobu.

“Da”, æali se Metuπalah prijatelju. “Æivimo osamsto, devetsto godinai onda Êemo umrijeti. ©to je tih osamsto, devetsto godina u usporedbis vjeËnoπÊu?” (Vidi Postanak 5.)

Mi danas teπko moæemo zamisliti kako izgleda æivjeti viπe stotinagodina (Metuπalah je imao 187 godina kada je dobio sina Lameka; nakontoga je æivio joπ 782 godine); pa ipak, sigurno su Ëak i ljudi pretpotop-nog vremena, suoËavajuÊi se sa smrÊu, tugovali jer im se Ëinilo da jeæivot kratak.

ProËitajte Job 7,1-11. Na πto se Job æali? Vidi Psalam 39,6.13;Jakov 4,14.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prije smo vidjeli da Job Ëezne za odmorom i olakπanjem koje Êesmrt donijeti. Sada æali πto æivot brzo prolazi. On zapravo kaæe da jeæivot teæak, pun muke i boli i da zavrπava smrÊu. S ovim problemom seËesto suoËavamo: jadikujemo πto æivot brzo prolazi, Ëak i kada je tajæivot toliko tuæan i nesretan.

Jedna vjernica Crkve adventista sedmoga dana napisala je Ëlanak osvojoj borbi s depresijom i mislima o samoubojstvu. Izmeu ostalog jenapisala: “Najgore je bilo πto sam bila adventistica koja je vodila takavnaËin æivota za koji je potvreno da mi je produæio æivot za πest godina.”To nije imalo smisla. Naravno, u vrijeme boli i patnje, mnogo toga nemasmisla. Kada doæivimo bol, razum i razboritost stavljamo u stranu iosjeÊamo samo povrijeenost i strah, pri Ëemu ne vidimo nikakvu nadu.»ak i Job, koji je znao za neπto bolje (Job 19,25), zavapio je u oËaju ibeznau: “Spomeni se: æivot moj je samo lahor, i oËi mi neÊe viπe vidjetsreÊe!” (Job 7,7) Job, kojem se smrt sada Ëinila bliæom nego ikada, ipakje jadikovao da je æivot kratak, bez obzira na to koliko je u tom trenutkubio nesretan.

Kako bi vam razumijevanje pada, smrti i obeÊanja o uskrsnuÊutrebalo pomoÊi da pitanje o æivotu koji brzo prolazi sagledate napravi naËin?

..................................................................................................................................

42


©TO JE »OVJEK?

Ponovno se moramo staviti u Jobov poloæaj. Zaπto mi Bog Ëini sveovo, zaπto dopuπta da mi se sve ovo dogaa? Job nije vidio πiru sliku.Kako bi i mogao? On je znao samo za ono πto se dogaalo oko njega injemu osobno, ali niπta nije razumio.

Tko se nije naπao u sliËnoj situaciji?ProËitajte Job 7,17-21. ©to Job ovdje govori? Koja pitanja

postavlja? S obzirom na njegove prilike, zaπto ova pitanja imajusmisla?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neki uËenjaci tvrde da se Job podsmjehuje tekstu iz Psalma 8,5-7koji glasi: “Pa πto je Ëovjek da ga se spominjeπ, sin ËovjeËji te ga poho-diπ? Ti ga uËini malo manjim od Boga, slavom i sjajem njega okruni.Vlast mu dade nad djelima ruku svojih, njemu pod noge sve podloæi.”(Vidi Psalam 144,3.4.) Problem, meutim, leæi u tome πto je Knjiga oJobu napisana mnogo prije Psalama. U tom sluËaju psalmist je moædanapisao ovaj tekst kao odgovor na Jobovo tugovanje.

Kako god bilo, pitanje “©to je Ëovjek?” jedno je od najvaænijih kojamoæemo postaviti. Tko smo mi? Zaπto smo ovdje? Koji je smisao i svrhanaπeg æivota? Job se pita zaπto Bog troπi vrijeme na njega. Bog je tolikovelik, Njegova djela stvaranja toliko su opseæna; zaπto bi se uopÊe bavioJobom? Zaπto se Bog uopÊe bavi bilo kim od nas?

ProËitajte Ivan 3,16; 1. Ivanova 3,1. Kako nam ovi tekstovipomaæu da shvatimo zaπto Bog stupa u dodir s ljudskim rodom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Kada je apostol Ivan sagledao visinu, dubinu, πirinu OËeve ljubaviprema rodu koji propada, bio je ispunjen oboæavanjem i dubokim po-πtovanjem; i u nemoguÊnosti da nae odgovarajuÊe rijeËi kojima bi izra-zio veliËinu i njeænost te ljubavi, pozvao je svijet da je pogleda: ‘Gledajtekoliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Boæja. A to ijesmo!’ (1. Ivanova 3,1) Kakvu samo vrijednost to daje Ëovjeku! Zbogprijestupa, sinovi ËovjeËji postali su Sotonini podanici. Vjerom u Kristo-vu ærtvu pomirnicu, Adamovi sinovi mogu postati sinovi Boæji. Uzima-juÊi Ëovjekovu narav, Krist je uzdigao ljudski rod.” (Ellen G. White,Testimonies for the Church, sv. 4, str. 563)

43

PETAK 28. listopada


“U eri nezapamÊenog utjecaja znanosti i razuma, krπÊanska Rado-sna vijest postaje sve neuvjerljivija metafiziËka struktura, sve nesigur-niji temelj na kojem Ëovjek gradi svoj æivot, i sve nepotrebnija u psiholoπ-kom smislu. Postalo je sasvim oËito da je nemoguÊe da su se dogaajinizali sljedeÊim redom — da je beskrajni, vjeËni Bog u posebnom povi-jesnom trenutku i na konkretnom povijesnom mjestu iznenada postaoosobito ljudsko biÊe samo da bi bio sramno pogubljen; da se jedankratak æivot pojavio prije dvije tisuÊe godina u neuglednom, prostomnarodu, na planetu za koji sada znamo da je priliËno beznaËajan i kojise okreÊe oko jedne zvijezde meu milijardama drugih u neshvatljivovelikom i bezliËnom svemiru. Da takav beznaËajan dogaaj ima bilokakvo univerzalno ili vjeËno znaËenje, viπe ne moæe biti predmet Ëvrstogvjerovanja razumnog Ëovjeka. Apsolutno je nemoguÊe da je svemir kaocjelina pokazao bilo kakvo æivo zanimanje prema ovom malom dijelusvoje beskonaËnosti — ako je uopÊe pokazao zanimanje. Pod lupomsuvremene potrebe za javnom, empirijskom, znanstvenom potvrdom svihvjerovanja, sræ krπÊanstva vene.” (Richard Tarnas, Passion of the West-ern Mind, str. 305)

Koji je problem u ovakvom razmiπljanju? ©to je autor previdio?»emu nas ovaj odlomak uËi o ograniËenim spoznajama “znanosti irazuma” o Boæjem postojanju i Njegovoj ljubavi prema nama? ©to namto pokazuje o potrebi za otkrivenom istinom, istinom koju ljudska “zna-nost i razum” ne mogu dosegnuti sami po sebi?

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako biste vi kao krπÊani odgovorili na pitanje: “©to jeËovjek?” Kako bi se vaπ odgovor razlikovao od odgovora onih ljudikoji ne vjeruju u biblijskog Boga?

2. Cormac McCarthy je napisao: “©to se dogaa s mrtvimanakon smrti?” “Smrt je neπto πto oËekuje sve æive.” Zaπto nam naπerazumijevanje stanja mrtvih daje utjehu u vezi s naπim voljenimakoji su umrli? Zar ne moæemo pronaÊi neku utjehu znajuÊi da seoni odmaraju, poËivaju i slobodni su od mnogih muka i nevolja uæivotu?

3. Zaπto Ëak i u najteæim prilikama veÊina ljudi prigrli æivot,koliko god se taj æivot Ëinio loπim?

4. Razgovarajte o tome πto nas kriæ uËi o vrijednosti ljudskogroda, o vrijednosti jednog jedinog æivota.

44


Jednog petka naveËer Elena je plakala tijekom bogosluæja. GostujuÊipropovjednik je to primijetio i pitao je mjesnog propovjednika da mu kaæeneπto o njoj. Kad je saznao da ima problema sa svojom obitelji, on joj jeponudio posao: da se brine za njegovu djecu. Elena je znala da joj njezinotac nikad ne bi dopustio raditi za nekoga iz Crkve adventista sedmog dana,pa je rekla pastoru da Êe mu kasnije javiti hoÊe li ili ne moÊi prihvatitinjegovu ljubaznu ponudu.

Tijekom sljedeÊeg tjedna Elena je nekoliko puta pitala svojega oca zadopuπtenje da radi za ovu obitelj, ali on je uvijek odbio. KonaËno ga jeupitala: “Zaπto mi ne dopuπtaπ da radim za te ljude? Rekao si neka seadventisti pobrinu za moju hranu, ali ne daπ mi raditi za njih.”

KonaËno je otac dao dopuπtenje da Elena moæe iÊi raditi za adventis-tiËku obitelj. Bila je oduπevljena. Mogla je æivjeti s adventistiËkom obitelji,prisustvovati svakom bogosluæju, uæivati u obiteljskim bogosluæjima i Ëitatisvoju Bibliju i adventistiËke knjige, i to bez straha.

Duhovno je rasla i tijekom godine æivjela je s tom obitelji. No, pastorje dobio premjeπtaj i odselio se u drugi grad. Elena se suoËila s povratkomu oËev dom.

Njezin brat se preselio u ©panjolsku, i Elena je uvjerila oca da jojdopustiti da mu se tamo pridruæi. Otac joj je dopustio da ode, siguran daÊe je njegov sin Ëuvati od utjecaja AdventistiËke crkve.

Ali kad ju je brat doËekao na kolodvoru, iznenadio ju je s pozivom:“Ove subote idemo u crkvu.” On je poËeo pohaati mjesnu adventistiËkucrkvu! Njih su dvoje zajedno otiπli u crkvu, te je u kratkom vremenu Elenapristupila krπtenju.

Ipak, kako je vrijeme prolazilo, Elena joπ uvijek nije mogla pronaÊiposao u ©panjolskoj te je poËela razmiπljati o povratku u Rumunjsku. Alibrat ju je izazvao pitanjem: “Gdje ti je vjera? Mislio sam da se pouzdajeπ uBoga!” Elena je shvatila da joj je brat primjer i da mora biti jaka. Molili suse da ona nae posao, i uskoro su ga naπli u obitelji koja joj je dala slobo-dnu subotu.

Elenin otac sada æali zbog oπtrih rijeËi koje joj je izgovorio, ali joj jerekao da ako se ikada vrati kuÊi, mora ostaviti tu svoju novu vjeru.

A to, kaæe ona, nikada neÊe uËiniti.

Elena Mocanu æivi u mjestu Coslada u predgrau Madrida u ©pa-njolskoj.

45


Pouka 6 29. listopada—5. studenoga 2016.

Nezasluæena kletva?“Zar je smrtnik koji pred Bogom pravedan? Zar je Ëovjek

Ëist pred svojim Stvoriteljem?” (Job 4,17)

Biblijski tekstovi: Psalam 119,65-72; Job 2,11-13; Job 4,1-21; Rimljanima 3,19.20; 1. KorinÊanima 3,19; Hebrejima 12,5;Matej 7,1.

Proπli smo tjedan naglasili koliko je vaæno da stavimo sebe u Jobovpoloæaj, makar do odreene mjere. To nam s jedne strane ne bi trebalobiti teπko zato πto smo se svi nalazili u sliËnom poloæaju; svi smo doodreene mjere doæivjeli besmislenu i nepravednu patnju.

Iako bismo se u ostatku pouke trebali dræati tog kuta promatranja,trebamo utvrditi i glediπta ostalih ljudi iz izvjeπtaja, Jobovih prijateljakoji su doπli æalovati i tugovati s Jobom.

Ni to ne bi trebalo biti jako teπko. Tko od nas nije bio svjedok tuepatnje? Tko nije nastojao utjeπiti druge u njihovoj boli i gubitku? Tkone zna kako izgleda traæiti prave rijeËi u obraÊanju onima Ëija æalostpogaa i naπe srce?

Velik dio Knjige o Jobu sastoji se iz razgovora izmeu Joba i njego-vih prijatelja dok pokuπavaju pronaÊi smisao u onome πto, Ëini se, Ëestonema nikakvog smisla: u beskrajnim nizovima ljudske patnje i tragedijeu svijetu koji je stvorio moÊni i briæni Bog pun ljubavi.

46


VAÆNA PITANJA

VeÊina dogaaja iz Knjige o Jobu nalazi se u prva dva poglavlja. Unjima se podiæe veo izmeu Neba i Zemlje, πto nam daje uvid u stvarnostkoja bi inaËe ostala skrivena od nas. Koliko god daleko pogledom krozteleskope moæemo dosegnuti u svemir, oni ni u najmanjoj mjeri nemogu otkriti ono πto nam je prikazano u ovoj knjizi, napisanoj prije viπetisuÊa godina u pustinji, koja se najvjerojatnije nalazi u danaπnjoj Sau-dijskoj Arabiji. Knjiga o Jobu takoer pokazuje koliko je natprirodnokraljevstvo, Boæje kraljevstvo i kraljevstvo anela, usko povezano s pri-rodnim svijetom, Zemljom, i onima koji æive na njoj.

Nakon prva dva poglavlja, velik dio Knjige o Jobu sastoji se samood besjeda. U ovom sluËaju govore Job i njegovi prijatelji koji rasprav-ljaju o teπkim æivotnim pitanjima: o teologiji, boli, filozofiji, vjeri, æivotui smrti.

Kako i ne bi ako se uzme u obzir sve πto se dogodilo Jobu? Uæivotu je lako biti zaokupljen ovozemaljskim pojedinostima, æivjeti danza danom i zaboraviti ozbiljna i vaæna pitanja. Niπta nas ne moæe tolikoprodrmati iz duhovnog mrtvila i potaknuti da postavljamo vaæna pitanjakao nesreÊa, naπa ili tua.

ProËitajte Psalam 119,65-72. ©to psalmist ovdje govori?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Psalmist uoËava dobro koje je proisteklo iz nevolja koje su ga za-desile. Nevolje sasvim sigurno mogu biti preruπeni blagoslovi, jer nas ilivraÊaju Gospodinu ili nas dovode k Njemu po prvi put. Svi smo imalipriliku sluπati iskustva onih Ëiji je æivot doπao do krizne toËke i koji suse tek tada vratili Bogu ili su Mu se predali prvi put. Nevolje, koliko godbile uæasne i kobne, katkad mogu iziÊi na dobro koje postupno uoËa-vamo. Katkad nam se Ëini da su nasumiËne i besmislene.

Ako se osvrnete na prethodne nevolje, moæete li uoËiti dobrokoje je iz njih proisteklo? Kako se suoËavate s onim nevoljama kojene donose niπta dobro?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

47


“NEVIN — PROPADE LI KADA?”

ProËitajte Job 2,11-13. ©to ovaj tekst govori o tome kako suJobovi prijatelji tumaËili njegove prilike?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada su Ëuli πto se dogodilo Jobu, ovi ljudi “dogovoriπe se dadou” (Job 2,11); namjeravali su zajedno doÊi i posjetiti svojeg prijate-lja. Redci otkrivaju da su bili zaprepaπteni onim πto su vidjeli i da su muse pridruæili u iskazivanju æalosti.

Prema tekstu, πutke su sjedili ne izgovarajuÊi ni rijeËi. Uostalom,πto moæete reÊi nekome tko se nalazi u poloæaju sliËnom Jobovom?Meutim, onog trenutka kada je Job prvi progovorio, kada je iznio svojeæalbe, ovi ljudi poæeljeli su reÊi mnogo toga.

ProËitajte Job 4,1-11. ©to je sræ Elifazovih rijeËi upuÊenihJobu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moæda bi Elifazov govor bio dobar uvod u knjigu o savjetovanju usluËaju æalosti. Uvodno poglavlje moglo bi biti naslovljeno: “©to ne trebareÊi osobi koja je u æalosti.” Iako su ovi ljudi oËito suosjeÊali s Jobom,suosjeÊanje su pokazali samo do odreene mjere. »ini se da je Elifazuteoloπka ËistoÊa bila vaænija od osobne utjehe. Teπko je zamisliti danetko prilazi osobi koja prolazi kroz sve kroz πto je Job proπao i kaæe:Pa sigurno si to zasluæio; Bog je pravedan i samo zli ovako pate.

»ak i kad bi netko pomislio da se upravo to dogodilo u JobovomsluËaju, kakvo bi mu dobro donio takvim rijeËima? Recimo da vozaËzbog prekomjerne brzine skrivi prometnu nesreÊu i izgubi sve Ëlanovesvoje obitelji. Moæete li zamisliti da mu netko u toj boli odmah prie ikaæe: Bog te kaænjava zbog prebrze voænje? Problem Elifazovih rijeËinije samo sporan teoloπki nauk; ozbiljnije pitanje njegova je neosjetlji-vost prema Jobu i svemu kroz πto prolazi.

Sjetite se trenutka kada su vam ljudi upuÊivali rijeËi utjehezbog odreenog gubitka i boli koju ste osjeÊali. ©to su vam rekli?Kako su vam to rekli? ©to ste nauËili iz tog iskustva πto vam moæepomoÊi kada tjeπite druge?

48

UTORAK 1. studenoga

»OVJEK I NJEGOV STVORITELJ

Elifaz svojim uvodnim rijeËima ne bi osvojio nagradu za taktiËnosti suosjeÊanje. On je u biti rekao da je Job lako mogao biti svjetlo iutjeha drugima dok mu je u æivotu sve iπlo na dobro. Meutim, sadakada ga je zadesilo zlo, on se “smeo”, a ne bi trebao. Bog je pravedan,tako da je zlo koje ga pogaa zasluæeno.

ProËitajte Job 4,12-21. Koje joπ Ëinjenice Elifaz iznosi Jobu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ima mnogo zanimljivih pojedinosti na koje se moæemo osvrnuti uovom tekstu, ukljuËujuÊi i to kako su ovi ljudi razumjeli narav i karak-ter pravoga Boga Ëak i prije nastanka izraelskog naroda. Cijela ova knji-ga pokazuje da su i drugi ljudi osim patrijarha, a zatim i Izraelaca,donekle poznavali Gospodina. Ovdje zapravo vidimo da Elifaz brani Bo-æji karakter.

Ono πto je Elifaz Ëuo u “noÊnome snu” bilo je po mnogo Ëemuispravno uËenje (vidi Psalam 103,14; Izaija 64,7; Rimljanima 3,19.20). Miljudi smo prah, prolazni smo i lako moæemo biti uniπteni poput moljca.I, naravno, koji muπkarac ili æena moæe biti pravedniji od Boga?

S druge strane, njegove rijeËi bile su banalne i nisu ukazivale nabît. Sporno pitanje nije bilo je li Job bolji od Boga. Jobova æalba nije seodnosila na to. On je uglavnom govorio koliko je nesretan, koliko pati,a ne da je na neki naËin pravedniji od Boga.

Meutim, Ëini se da je Elifaz protumaËio Jobove rijeËi na svoj na-Ëin. Uostalom, ako je Bog pravedan i ako se zlo samo nastavlja na zlo,onda je Job sigurno uËinio neπto Ëime je zasluæio to πto mu se dogodilo.Prema tome, Jobove æalbe bile su nepravedne. U æelji da obrani Boga,Elifaz poËinje pouËavati Joba. Osim opÊeg znanja koje je prema svojemuvjerenju imao o Bogu, Elifaz je imao joπ neπto: neku vrstu natprirod-nog otkrivenja kojim je podupro svoj stav. Jedini je problem, meutim,bio taj πto je stavom koji je zauzeo promaπio bît.

©to moæemo nauËiti iz Ëinjenice da se Ëak i kada zauzmemoispravan stav moæe dogoditi da ga ne izrazimo na najkorisniji inajspasonosniji naËin?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

49

SRIJEDA 2. studenoga

“BEZUMNIKA VIDJEH KAKO KORIJEN PU©TA”

Elifaz u petom poglavlju nastavlja svoje obrazlaganje. Ono se uglav-nom podudara s onim πto je rekao u prethodnom poglavlju: zlo se do-gaa samo zlim ljudima. Zamislite kako je ove rijeËi primio Job, koji jeznao da nisu istinite i da ne zasluæuje trenutaËni poloæaj u kojem senaπao.

Meutim, ovdje se javlja problem: nije sve πto Elifaz ovom prigodomgovori pogreπno. Naprotiv, mnoge njegove misli ponovljene su u drugimdijelovima Biblije.

Kako sljedeÊi tekstovi odraæavaju osjeÊaje izraæene u Jobu 5?

Psalam 37,10. .....................................................................................................

..................................................................................................................................

Izreke 26,2. .........................................................................................................

..................................................................................................................................

Luka 1,52. ...........................................................................................................

..................................................................................................................................

1. KorinÊanima 3,19. .......................................................................................

..................................................................................................................................

Psalam 34,7. ........................................................................................................

..................................................................................................................................

Hebrejima 12,5. ..................................................................................................

..................................................................................................................................

Hoπea 6,1. ............................................................................................................

..................................................................................................................................

Psalam 33,19. .....................................................................................................

..................................................................................................................................

50

»ETVRTAK 3. studenoga

NAGLO DONO©ENJE SUDA

VeÊina onoga πto je Elifaz rekao Jobu bilo je toËno. Meutim, neπtoje ipak bilo potpuno pogreπno u njegovom odgovoru Jobu. Problem nijebio toliko u onome πto je rekao, veÊ u kojem je okviru to rekao. NjegoverijeËi, istine koje je izgovorio, nisu odgovarale toj posebnoj prigodi. (Vidipouku za sljedeÊi tjedan.) Naπ svijet je sloæeno mjesto. Lako je osvrnutise na prilike, a zatim navesti nekoliko stereotipnih reËenica ili Ëaknekoliko biblijskih tekstova koji se prema vaπem miπljenju mogu pri-mijeniti u danoj situaciji. Moæda i mogu. Meutim, Ëesto nije tako. Pro-Ëitajte izjavu Ellen G. White o tome koliko Ëesto sami sebe dovodimo uodreene situacije: “Nijednu istinu Biblija ne uËi jasnije nego da je onoπto Ëinimo rezultat onoga πto jesmo. Æivotna iskustva u velikoj su mjeriplod naπih vlastitih misli i djela.” (Odgoj, str. 131)

Ovo je duboka i vaæna istina. Meutim, moæete li zamisliti nekogdobronamjernog sveca koji prilazi osobi koja se nalazi u prilikama sliË-nim Jobovim i Ëita joj prethodnu izjavu Ellen G. White? (U nekim slu-Ëajevima, naæalost, to moæemo zamisliti.) Koliko bi bilo bolje da je ovajdobronamjerni svetac slijedio sljedeÊi savjet: “Mnogi su uvjereni da pred-stavljaju Boæju pravednost, dok sasvim zaboravljaju predstaviti Njegovunjeænost i veliËinu Njegove ljubavi. »esto su duπe prema kojima se ovidræe namrπteno i neumoljivo na udaru kuπnji. Sotona vodi borbu s ovimduπama koje zbog grubih, bezosjeÊajnih rijeËi postaju razoËarane i padajukao plijen kuπaËu.” (Sluæba lijeËenja, str. 93)

»injenica je, πto nije rijetkost, da se ovdje dogaaju mnogo veÊestvari nego πto Elifaz i svi ostali, ukljuËujuÊi i Joba, uviaju. Zato Elifa-zovo naglo donoπenje suda, Ëak i pokraj istinitih teoloπkih stavova,teπko da je bilo ispravno s obzirom na okolnosti.

Zaπto bi sljedeÊi tekstovi uvijek trebali biti u naπim mislimakada dolazimo u dodir s ljudima, posebno s onima za koje vjeruje-mo da su sagrijeπili? Matej 7,1.2; Rimljanima 2,1-3; 1. KorinÊani-ma 4,5.

..................................................................................................................................

»ak i da je Elifaz bio u pravu i da je Job bio kriv za svoje stradanje,njegove rijeËi bile su nesmotrene i izgovorene u pogreπnom trenutku.Job stoji kao simbol cijelog ljudskog roda, jer smo se svi zatekli uvelikoj borbi i svi patimo u njoj. Svima je nama u odreenom trenutkupotrebno suosjeÊanje i suÊut, a ne dræanje lekcije. Naravno, postojivrijeme i mjesto kada trebamo primiti pouke. Ali kada Ëovjek sjedi nahrpi pepela, kada mu je æivot uniπten, djeca mrtva, a njegovo tijelo uranama — to nije pravi trenutak.

51

PETAK 4. studenoga


Kao πto smo vidjeli, Elifaz nije Jobu pristupio bez suosjeÊanja.Samo πto se njegovo suosjeÊanje nalazilo na drugom mjestu u odnosuna potrebu da obrani Boæji karakter. Uostalom, Job je straπno patio, aBog je pravedan; to znaËi da je Job sigurno uËinio neπto Ëime je zaslu-æio sve πto mu se dogodilo. Elifaz je zakljuËio da se tako oËituje Boæjapravednost. Prema tome, Job nije bio u pravu πto se poËeo æaliti.

Naravno, Bog je pravedan. Ali to ne znaËi da Êe Njegova pravda bitiostvarena u svakoj situaciji na ovom palom svijetu. »injenica je da neÊe.Pravda i sud Êe doÊi, ali neÊe nuæno doÊi sada (Otkrivenje 20,12). Æivjetivjerom jednim dijelom znaËi vjerovati Bogu da Êe jednoga dana pravda,koja ovdje toliko nedostaje, biti otkrivena i ostvarena.

Ono πto zapaæamo u Elifazovom stavu javlja se i u stavu nekihknjiæevnika i farizeja prema Isusu. Oni su bili toliko zaokupljeni svojomæeljom da budu “vjerni” i poboæni da je gnjev zbog izljeËenja u subotu(vidi Matej 12) nadmaπio sreÊu πto su bolesni izlijeËeni i njihove patnjeolakπane. Koliko god da su Kristove rijeËi u sljedeÊem tekstu bile odre-ene, one kriju naËelo koje mi koji ljubimo Boga i koji Ga ljubomornobranimo, ne smijemo nikad zaboraviti: “Jao vama, knjiæevnici i farizeji,licemjeri jedni, koji dajete desetinu od metvice, komoraËa i kima, dokzanemarujete najvaænije u Zakonu: pravednost, milosre i vjernost. Ovoje zadnje trebalo Ëiniti, a ono prvo ne propustiti!” (Matej 23,23)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako moæemo znati kada je nekome potrebno suosjeÊanje isuÊut, a kada pouËavanje ili moæda ukor? Zaπto bi u dodiru sonima koji pate, Ëak i ako pate zbog svojih grijeha i pogreπaka,gledano uopÊeno, bilo bolje pogrijeπiti pokazujuÊi suosjeÊanje?

2. ProËitajte ponovno Elifazove rijeËi upuÊene Jobu u 4. i 5.poglavlju. U kojim bi prigodama ove rijeËi bile primjerenije?

3. Zamislite da ste Jobov prijatelj i da ste ga posjetili dok sjedina gomili pepela. ©to biste mu rekli i zaπto? Da ste vi na njegovommjestu, πto biste æeljeli da ljudi vama kaæu?

52

Radost u Isusu (1)

Mihaela je bila jedino dijete u svojoj rumunjskoj obitelji. Njezini rodi-telji su bili uËitelji i obitelj je uæivala provoditi vrijeme zajedno.

Kad je Mihaelina majka poËela prisustvovati bogosluæjima u mjesnojadventistiËkoj crkvi, njezin otac se nije protivio, ali Mihaela se protivila. Uto vrijeme je imala osamnaest godina i izazivala je majku zbog njezineodluke. Kad je majka skinula svoj nakit, Mihaela joj je rekla da joj se Ëinikao da je naga. Ipak, Mihaela je i dalje voljela svoju majku i æeljela joj jeugoditi.

Kad je Mihaela otiπla na sveuËiliπte, Ëesto su njezine misli traæile Bogai vjeru. SjeÊala se onoga πto joj je majka govorila o adventistiËkom vjerova-nju, pa je Ëak i branila ta uvjerenja u raspravama s drugim studentima. Alise joπ uvijek opirala dubljem zanimanju za vjeru. To je obrazloæila time πtoje govorila sebi da je joπ mlada i ima cijeli æivot za razmiπljanje o Bogu ivjeri. Dok je studirala na sveuËiliπtu, Mihaela je upoznala popularnog mla-diÊa. »inilo se da je svaka djevojka na sveuËiliπtu æeljela izlazak s njim.

Bio je zgodan i privlaËan, a njegova obitelj je bila bogata. On je izabraoda se susreÊe s Mihaelom.

Kad joj je bila dvadeset jedna godina, mladi par se vjenËao. Mihaela jeosjeÊala da ju je Bog blagoslovio svojim odobrenjem, dopuπtajuÊi joj da seuda za tako poæeljnog mladiÊa.

Mladi par je Ëesto posjeÊivao svoje obitelji. Dok su Mihaelini roditeljiuæivali u mirnom domu ispunjenom intelektualnim poslovima, suprugovaobitelj nije imala bliske odnose i obiteljske radosti.

Roditelji Mihaelinog supruga su prestali podræavati i plaÊati studijesvojem sinu od vremena kako je uπao u brak. Kad je Mihaela diplomirala,prihvatila je posao da pomogne platiti njegovo πkolovanje. Nije morala raditisubotom i obiËno bi taj dan provela radeÊi kuÊanske poslove. Ali Ëesto senaπla u borbi sa svojom savjeπÊu u vezi s onim πto joj je majka govorila opravilnom svetkovanju subote.

Kako je vrijeme prolazilo, a njezin suprug joπ uvijek nije zavrπio studij,mladi braËni par se suoËio s problemima u braku. Kad bi nastupila kriza,ona bi se molila da im Bog pomogne u rjeπavanju njihovih problema, iobeÊala da Êe postati adventistica. No, kad je kriza proπla, ona bi zaboravilasvoje obeÊanje.

Roditelji Mihaelinog supruga su saznali da njihov sin nije zavrπio πko-lovanje. Bili su ljuti na njega i optuæili ga da trati svoj æivot i novac. Ljutit,on je nazvao Mihaelu na poslu i rekao joj: “Ja Êu napustiti πkolovanje iraditi za svoju obitelj svojim rukama!”

Nevoljko, Mihaela je spakirala svoje stvari i vratili su se kuÊi. Uselilisu se u kuÊu u kojoj su æivjeli s njegovom sestrom. Mihaela je nastavilaraditi, dok je njezin muæ pokuπavao dobiti vizu da napuste zemlju.

(Nastavlja se)

53


Pouka 7 5.—12. studenoga 2016.

Boæanska kazna“Moæeπ li dubine Boæje proniknuti, dokuËiti savrπenstvo Sve-

silnoga?” (Job 11,7)

Biblijski tekstovi: Job 8,1-22; Job 11,1-20; Izaija 40,12-14;Postanak 6,5-8; 2. Petrova 3,5-7.

Problem ljudske patnje nesumnjivo i danas obeshrabruje ljudskirod. Svjedoci smo da “dobri” ljudi doæivljavaju velike tragedije, dok zliu ovom æivotu prolaze nekaænjeno. Prije nekoliko godina objavljena jeknjiga s naslovom Zaπto se loπe stvari dogaaju dobrim ljudima? Bioje to jedan od mnogobrojnih pokuπaja tijekom tisuÊa godina da se doedo zadovoljavajuÊeg odgovora. Ali se nije doπlo. Mnogi drugi pisci imislioci pisali su o svojoj borbi s pitanjem ljudske patnje. »ini se da nioni nisu pronaπli prave odgovore.

Ovo je, naravno, i tema Knjige o Jobu u kojoj nastavljamo istraæi-vati zaπto Ëak i “dobri” ljudi, kakav je bio Job, pate u ovom svijetu.KljuËna razlika izmeu Knjige o Jobu i drugih knjiga je u tome πto seKnjiga o Jobu ne temelji na ljudskim glediπtima o patnji (iako ih uknjizi ima mnogo). S obzirom na to da se radi o Bibliji, dobivamo uvidu Boæje glediπte u vezi s ovim problemom.

Ovaj Êemo tjedan nastaviti prouËavati besjede ljudi koji su posjetiliJoba u njegovoj nesreÊi. ©to moæemo nauËiti od njih, posebno iz njiho-vih pogreπaka dok, kao i ostali, pokuπavaju objasniti problem boli?

54

NEDJELJA 6. studenoga

DALJNJE OPTUÆBE

Kao da Elifazove lekcije nisu bile dovoljno loπe, Job se suoËio i sBildadovom, koja je bila sliËna Elifazovoj. Naæalost, Bildad je bio grubljii oπtriji prema Jobu od Elifaza. Zamislite da priete nekoj osobi Ëija sudjeca umrla i kaæete: “Ako mu djeca tvoja sagrijeπiπe, preda ih zatobezakonju njinu.” (Job 8,4)

U ovome se krije ironija, zato πto je u prvom poglavlju Knjige oJobu jasno stavljeno do znanja da je Job prinosio ærtve za svoju djecuupravo zbog tog razloga, u sluËaju da su sagrijeπila. Ovdje uoËavamosuprotnost izmeu razumijevanja milosti (koje zapaæamo u Jobovimpostupcima) i Bildadovih uvodnih rijeËi koje otkrivaju oπtar, disciplinskilegalizam. Joπ je gore to πto Bildad govori na ovaj naËin u pokuπaju daobrani Boæji karakter.

ProËitajte Job 8,1-22. Koje Ëinjenice Bildad iznosi i u kojojmjeri govori istinu? Ako zanemarimo trenutaËni kontekst i samopogledamo pokazane osjeÊaje, kakvu pogreπku, ako je uopÊe ima,moæete pronaÊi u ovim rijeËima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tko moæe pronaÊi neπto pogreπno u sljedeÊim izjavama? “Od juËermi smo i niπta ne znamo, poput sjene su na zemlji nam dani.” (Job 8,9)Ovo je snaæna izjava, istinita i biblijska (Jakov 4,14). Ili πto je pogreπnou njegovom upozorenju da se bezboænik, koji polaæe nade u ovozemalj-ske svjetovne stvari, zapravo uzda u neπto πto nije ËvrπÊe od “kuÊepaukove” (Job 8,14)? Ovo je prava biblijska misao!

NajveÊi problem, moæda, leæi u tome πto Bildad predstavlja samojednu stranu Boæjeg karaktera. To je kao da se nalazite u jarku s jedneili s druge strane puta. Ni na jednom od ova dva mjesta ne biste trebalibiti. Netko se, na primjer, moæe usredotoËiti samo na Zakon, pravdu iposluπnost, a netko drugi na milost, opraπtanje i zamjenu. Prenaglaπa-vanje jedne ili druge strane obiËno vodi do iskrivljene slike o Bogu iistini. Ovdje uoËavamo sliËan problem.

Uvijek trebamo teæiti uravnoteæenosti izmeu Zakona i milostiu naπem nauku i postupanju prema drugima. Ako, meutim, zalu-tamo na jednu ili drugu stranu (πto mi ljudi Ëinimo), na koju bistranu bilo bolje da zalutamo kada se suoËavamo s pogreπkamadrugih i zaπto?

55

PONEDJELJAK 7. studenoga

MANJE NEGO ©TO TVOJE BEZAKONJE ZASLUÆUJE

“Moæeπ li ti dubine Boæje proniknuti, dokuËiti savrπenstvoSvesilnoga? Od neba je viπe: πto joπ da uËiniπ ? Od ©eola dublje:πto joπ da mudrujeπ? Duæe je od zemlje — πire je od mora!” (Job11,7-9; vidi Izaija 40,12-14) Koja je istina ovdje izreËena i zaπtoje vaæno da je nikad ne zaboravimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ove rijeËi na divan naËin izraæavaju Ëinjenicu da mnogo toga oBogu ne znamo i da Êemo, i pokraj napora da Ga upoznamo, i dalje znativrlo malo. Zanimljivo je da je jedan od najpoznatijih filozofa dvadesetogstoljeÊa, Richard Rorty, tvrdio da nikada neÊemo shvatiti stvarnost iistinu i da bismo trebali odustati od tog pokuπaja. Umjesto da poku-πavamo shvatiti stvarnost, tvrdi Rorty, sve πto moæemo uËiniti jest da senosimo s njom. ZadivljujuÊe je πto 2600 godina stara zapadna filozofskatradicija zavrπava ovakvim priznavanjem poraza. Ako nas cjelokupnonaπe traganje ostavlja u tami u vezi s naravi stvarnosti u kojoj æivimo,tko Êe onda “prouËavanjem” shvatiti Stvoritelja — Onoga koji je zapoËeotu stvarnost i koji je samim tim veÊi od nje? Rorty je u osnovi potvrdioono πto smo upravo proËitali u Bibliji.

Ove duboke misli izraæene su u Sofarovoj besjedi, treÊeg Jobovogprijatelja. On je upotrijebio ove rijeËi u okviru laæne tvrdnje izneseneprotiv Joba.

ProËitajte Job 11,1-20. ©to je toËno, a πto pogreπno u njego-vom cjelokupnom obrazloæenju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vrlo je teπko shvatiti kako je netko mogao priÊi Ëovjeku koji pati,kao πto je Job patio, i reÊi mu: Dobivaπ ono πto zasluæujeπ. Ne, zapravodobivaπ manje nego πto zasluæujeπ. ©to je joπ gore, on to Ëini, kao iprethodna dvojica, u pokuπaju da obrani Boæju dobrotu i karakter.

Samo poznavanje istine o Boæjem karakteru ne potiËe nas nu-æno da ga odraæavamo. ©to nam je joπ potrebno da bismo odraæa-vali Boæji karakter?

56

UTORAK 8. studenoga

BOÆANSKA KAZNA

Jobova tri prijatelja nesumnjivo su posjedovala odreeno znanje oBogu. Takoer su bili iskreni u naporima da Ga obrane. Iako su Jobu,kao πto smo vidjeli, uputili pogreπne rijeËi (posebno uzimajuÊi u obzirokvir teksta), ovi ljudi izgovorili su neke kljuËne istine.

U srediπtu njihovih obrazloæenja nalazi se misao da je Bog prave-dan i da grijeh donosi boæansku kaznu za zlo i posebne blagoslove zadobro. Iako ne znamo toËno kada su ovi ljudi æivjeli, s obzirom na to dase slaæemo da je Mojsije napisao Knjigu o Jobu dok je bio u Midjanu,zakljuËujemo da su æivjeli prije izlaska iz Egipta, i najvjerojatnije nakonpotopa.

ProËitajte Postanak 6,5-8. Iako ne znamo koliko su ovi ljudi(Elifaz, Bildad i Sofar) znali o potopu, kako je ovaj izvjeπtaj mogaoutjecati na njihovo razmiπljanje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jasno je da je izvjeπtaj o potopu primjer boæanske kazne za grijeh.Prigodom potopa Bog je neposredno izlio kaznu na one koji su je za-sluæili. Meutim, Ëak je i ovdje otkrivena milost onako kako je vienau Postanku 6,8. Ellen G. White je takoer napisala da je “svaki udarac(ËekiÊa) na korablji propovijedao ljudima.” (The Spirit of Profhecy, sv. 1,str. 70) U ovom izvjeπtaju u odreenoj mjeri moæemo zapaziti ono πto suovi ljudi propovijedali Jobu.

Kako je ova ista misao o boæanskom sudu prikazana u Postan-ku 13,13; 18,20-32; 19,24.25?

..................................................................................................................................

Bilo da su Elifaz, Bildad i Sofar znali mnogo o ovim dogaajima iline, oni su ukazali na stvarnost Boæjeg neposrednog suda nad zlom. Bognije samo ostavljao greπnike u njihovom grijehu i dopuπtao da ih tajgrijeh sam po sebi uniπti. Kao i u sluËaju potopa, Bog je bio neposredniizvrπitelj kazne. On je djelovao kao sudac i onaj koji uniπtava pokvare-nost i zlo.

Koliko god se mi æeljeli (ili bismo se trebali) usredotoËiti naBoæji karakter ljubavi, milosra i opraπtanja, zaπto ne smijemozaboraviti na Njegovu pravednost? Razmiπljajte o zlu koje je dosadkod vas proπlo nekaænjeno. ©to bi nam ovo trebalo govoriti o potrebiza boæanskom kaznom, bez obzira na to kad i gdje Êe se ostvariti?

57


“AKO JAHVE U»INI NE»UVENO”

Mnogi primjeri neposredne boæanske kazne za zlo, kao i blagoslovaza vjernost, zabiljeæeni su u Svetom pismu mnogo vremena nakon πtosu sve osobe iz Knjige o Jobu pomrle.

Koje je veliko obeÊanje za posluπnost dano u sljedeÊem tekstu?Ponovljeni zakon 6,24.25.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Starom zavjetu niæe se obeÊanje za obeÊanjem o blagoslovima inapretku koje Êe Bog neposredno izliti na svoj narod ako Mu budeposluπan. U ovom tekstu moæemo uoËiti ono πto su Jobovi prijateljigovorili Jobu u vezi s Boæjim blagoslivljanjem vjernosti onih koji suposluπni Njemu i Njegovim zapovijedima i æive poboænim i poπtenimæivotom.

Naravno, Stari zavjet je i pun opomena koje slijede jedna za drugomo neposrednoj boæanskoj kazni koja Êe se izliti zbog neposluπnosti. Umnogim starozavjetnim tekstovima, posebno nakon Saveza s Izraelomna Sinaju, Bog opominje Izraelce na ono πto Êe im donijeti njihovaneposluπnost. “Ako li ne uzasluπate glasa Gospodnjega, nego se uspro-tivite zapovijedi Gospodnjoj, tada Êe biti ruka Gospodnja protiv vas kaoπto je bila protiv otaca vaπih.” (1. Samuelova 12,15)

ProËitajte Brojevi 16,1-33. »emu nas ovaj dogaaj uËi o boæan-skoj kazni?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

S obzirom na naËin kako su pobunjenici bili uniπteni, ovaj dogaajne podupire misao da “grijeh sam po sebi donosi kaznu”. Ovi ljudisuoËili su se s neposrednom Boæjom kaznom za svoj grijeh i pobunu.U ovom sluËaju vidimo natprirodno oËitovanje Boæje sile; Ëinilo se da susami prirodni zakoni bili promijenjeni. “Ali ako Jahve uËini neËuveno:ako zemlja rastvori svoje ralje i proguta ih sa svim πto je njihovo, te æivisiu u ©eol, onda znajte da su ovi ljudi prezreli Jahvu.” (Brojevi 16,30)

Glagol “uËini” u ovom tekstu potjeËe od istog korijena kao i rijeË“stvori” u Postanku 1,1. Bog je svima æelio objaviti da je On osobnoneposredno izlio kaznu na pobunjenike.

58


DRUGA SMRT

Naravno, najveÊe i najsnaænije oËitovanje boæanskog suda dogoditÊe se na svrπetku vremena, prigodom uniπtenja zlih, koje se u Biblijinaziva “druga smrt” (Otkrivenje 20,14). Ovu smrt svakako ne smijemopobrkati sa smrÊu koja je zajedniËka svim Adamovim potomcima. Ovoje smrt od koje Êe Drugi Adam, Isus Krist, poπtedjeti pravedne na svrπe-tku vremena (1. KorinÊanima 15,26). Suprotno tome, druga smrt, poputnekih drugih kazni koje sreÊemo u starozavjetno vrijeme, Boæja jeneposredna kazna nad greπnicima koji se nisu pokajali i primili spasenjeu Isusu.

ProËitajte 2. Petrova 3,5-7. ©to Boæja rijeË govori o sudbiniizgubljenih?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Vatra pada od Boga s neba. Zemlja se kida; izvuËena su oruæjaskrivena u njezinim dubinama. ProædiruÊi plamenovi izbijaju iz svakerazjapljene pukotine. Gore i same stijene. Doπao je dan poput peÊi uæaren.PoËéla se rastapaju u ognju, a Zemlja se sa svojim ostvarenjima viπeneÊe naÊi (Malahija 4,1; 2. Petrova 3,10). Zemljina povrπina izgleda poputrastaljene mase — golemo kljuËalo ognjeno jezero. Vrijeme je suda ipropasti bezboænih ljudi — Gospodnji ‘dan odmazde, godina naplate daSion osveti’ (Izaija 34,8).” (Ellen G. White, Velika borba, str. 529)

Iako grijeh moæe donijeti svoju kaznu, sigurno postoje trenuci kadaBog osobno i neposredno kaænjava grijeh i greπnika, kao πto su tvrdiliJobovi prijatelji. Istina je da je sva patnja na ovom svijetu proistekla izgrijeha. Meutim, nije istina da je sva patnja Boæja kazna za grijeh. Tosigurno nije bio sluËaj u Jobovom iskustvu, niti u iskustvu veÊine dru-gih ljudi. »injenica je da smo uvuËeni u veliku borbu i da imamoneprijatelja koji nam æeli nauditi. Radosna je vijest da znamo da je Boguz nas usred svih poteπkoÊa. Bez obzira na razloge zbog kojih sesuoËavamo s nevoljama, kakvi god da su sadaπnji ishodi tih nevolja,moæemo biti sigurni u Boæju ljubav, ljubav koja je toliko velika da jeIsus otiπao na kriæ radi nas. Taj Isusov Ëin obeÊava da Êe doÊi kraj svimpatnjama.

Kako moæemo biti sigurni da je neËija patnja neposredna Boæjakazna? Ako nismo sigurni, kako onda na najbolji naËin moæemopristupiti osobi koja pati? Ili naπoj osobnoj patnji?

..................................................................................................................................

59

PETAK 11. studenoga


Kao πto je veÊ bilo reËeno u ovom tromjeseËju, pokuπajmo sebestaviti u poloæaj ljudi iz ovog izvjeπtaja jer Êe nam to pomoÊi da shva-timo njihove pobude i djela. Oni nisu vidjeli borbu koja se odvija upozadini kao mi. Ako se stavimo na njihovo mjesto, ne bi nam trebalobiti toliko teπko uvidjeti pogreπke koje su Elifaz, Bildad i Sofar Ëinilikada je u pitanju bila Jobova patnja. Oni su donosili sud iako za to nisubili mjerodavni.

“Ljudska biÊa sklona su pomisliti da su velike nesreÊe siguranpokazatelj velikih zloËina i grijeha; ali ljudi Ëesto grijeπe procjenjujuÊikarakter na taj naËin. Mi ne æivimo u vremenu neposrednog boæanskogsuda. Dobro i zlo su izmijeπani, i nesreÊe se svima dogaaju. Ljudikatkad izlaze izvan granica Boæje brige i zaπtite, i tada Sotona pokazujesvoju silu nad njima. Bog tada ne posreduje. Job je bio duboko oæaloπÊen,a njegovi prijatelji su nastojali da prizna da je njegova patnja posljedicagrijeha. Time su uËinili da se osjeÊa kao da je pod osudom. Prikazali suga kao velikog greπnika; ali Gospodin ih je ukorio zbog osude koju suizrekli nad Njegovim vjernim slugom.” (Ellen G. White, The SDA BibleCommentary, sv. 3, str. 1140)

Moramo paziti kako se odnosimo prema pitanju patnje. Naravno,neke je sluËajeve lakπe razumjeti. Netko puπi cigarete i dobije rak pluÊa.Moæe li biti jednostavnije od toga? To je u redu, ali πto je s onima kojipuπe cijeli æivot i nikada ne obole od te bolesti? Kaænjava li Bog jedne,a druge ne? Na kraju krajeva, ni mi, poput Elifaza, Bildada i Sofara, neznamo uvijek zaπto patnja dolazi tako kako dolazi. S jedne strane, skoroda nije ni vaæno znamo li ili ne. Vaæno je πto Ëinimo kao odgovor napatnju koju vidimo. U ovome su ova tri muπkarca potpuno pogrijeπila.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako nas postojanje boæanske kazne uËi da moæemo vjero-vati u konaËnu Boæju pravdu usprkos sadaπnjim prilikama?

2. Tri Jobova prijatelja nisu razumjela sve dogaaje vezane zaJobovu patnju. Zar u odreenom smislu nije tako i s nama? Mi neshvaÊamo u potpunosti razloge ljudske patnje. Kako bi nam ondarazumijevanje ove Ëinjenice trebalo pomoÊi da budemo suosjeÊajnijiprema onima koji pate? Kao πto je reËeno, koliko je uopÊe vaæno daznamo neposredne uzroke patnje?

60

Radost u Isusu (2)

Dok je Mihaela radila i odræavala dom, muæ nije radio niti je studirao.Jednog dana joj je rekao da je dobio vizu za odlazak u ©panjolsku, ali kakonjezina joπ nije gotova. Otiπao je u ©panjolsku sam, bez nje.

Nakon πto joj je suprug otputovao, Mihaela je æivjela s njegovima. Imalaje dosta vremena na raspolaganju pa je poËela Ëitati adventistiËku literaturukoju joj je majka davala. KonaËno je viza stigla te se poËela spremati da sepridruæi muæu. ObeÊala je Bogu da, ako ona i suprug budu mogli biti zaje-dno, ona Êe se krstiti prvom prilikom.

Kad je Mihaela stigla u ©panjolsku, uselila je u stan u kojem su, osimnje i njezinog muæa, bile joπ dvije obitelji i joπ jedna æena.

Bila je oduπevljena kad je uvidjela da je jedna od obitelji s njima u tojkuÊi adventistiËka. Oni su vodili nju i njezinog muæa u crkvu. Mihaela jeradosno s muæem poËela pohaati crkvu.

Naπla je posao kao dadilja, a posao je zahtijevao da bude izvan domaod ponedjeljka ujutro do petka naveËer. Æivjela je za kratke vikende kad jemogla biti sa svojim muæem.

Izgledalo je da ipak, iako sporo, stvari idu dobro za taj braËni par.Njezin suprug je takoer pronaπao posao i ona se poËela radovati πto

Êe si uskoro biti u moguÊnosti priuπtiti poseban stan.A onda su jedan po jedan od stanara u toj kuÊi poËeli govoriti Mihaeli

da njezin muæ troπi previπe vremena uz neku æenu koja je æivjela s njimau istoj kuÊi. Mihaela je primijetila da su njih dvoje u priliËno prijateljskomodnosu, ali oni su odbijali priznati da imaju bilo kakvu tajnu vezu.

Tada je zanimanje njezinog muæa za crkvu oslabilo. On je poËeopostavljati uvjet Mihaeli da mora kuhati ili iÊi s njim u kupnju subotom.Kad je ona to odbila, zaprijetio je da Êe povesti onu æenu umjesto nje.KonaËno, ona je popustila i otiπla u kupnju sa suprugom i tom drugomæenom. Bila je vrlo nesretna i odluËila je da neÊe opet popustiti pred pri-jetnjama.

SljedeÊi tjedan adventistiËki pastor je posjetio adventistiËku obitelj utoj kuÊi i Mihaela mu je rekla da æeli pristupiti krπtenju. Kasnije tog tjedna,poslodavac njezinog muæa joj je potvrdio da su njezin muæ i ta druga æenaviπe nego samo prijatelji. Mihaela je suoËila tu æenu s tim tvrdnjama i onaje priznala da je to istina.

Mihaela se viπe nije mogla vratiti u stan, pa je zamolila svoje poslo-davce da ostane u njihovoj kuÊi i vikendom.

UnatoË tome πto je izgubila muæa, koji je otiπao s drugom æenom,Mihaela je naπla radost u svojem stalnom Prijatelju Isusu, koji joj je daovjeru i snagu da se nosi i s uniπtenim brakom. Ona se raduje πto Êe vidjetikako Bog djeluje u njezinom æivotu. A njezini roditelji su sretni πto jeposvetila svoj æivot Kristu, potvrdivπi to i krπtenjem.

Mihaela Budau æivi u mjestu Coslada u ©panjolskoj.

61



Nevina krv“Vjera je jamstvo za ono Ëemu se nadamo, dokaz za one

stvarnosti kojih ne vidimo.” (Hebrejima 11,1)

Biblijski tekstovi: Job 10, Izaija 53,6; Rimljanima 3,10-20;Job 15,14-16; Job 1,18-20; Matej 6,34.

Pisac Albert Camus, roen u Alæiru, borio se s pitanjem ljudskepatnje. U svojoj knjizi Kuga upotrijebio je kugu kao metaforu za nedaÊekoje donose bol i patnju ËovjeËanstvu. Opisao je dogaaj u kojem malidjeËak, obolio od kuge, umire straπnom smrÊu. Nakon toga sveÊenik,koji je bio svjedok ove tragedije, govori lijeËniku koji je kraj njega:“»ovjek se buni jer to premaπuje ljudsku mjeru. No moæda moramoljubiti ono πto ne moæemo shvatiti.” LijeËnik je gnjevno uzvratio: “Ne,oËe, ja zamiπljam ljubav drugaËije. Do posljednjega Ëasa odbijat Êu lju-biti svijet gdje djeca bivaju muËena.” (Albert Camus, Kuga, str. 107)

Ova slika podsjeÊa na dogaaje iz Knjige o Jobu: povrπni i neuvjer-ljivi odgovori na pitanja koja nemaju jednostavno rjeπenje. Job je znao,kao i lijeËnik u romanu, da pruæeni odgovori nisu odgovarali neposred-noj stvarnosti. Stoga je pred nama izazov kako pronaÊi smislene odgo-vore na ono πto, kako se Ëesto Ëini, nema smisla. Ovaj tjedan nastavitÊemo o tome prouËavati.

62


JOBOV PROTEST

Elifaz, Baldad i Sofar zakljuËili su da Bog kaænjava zlo. Naæalost,ovaj zakljuËak nije odgovarao Jobovoj situaciji. Jobova patnja nije bilaposljedica boæanske kazne. Bog ga nije kaænjavao zbog njegovih grijeha,kao πto je uËinio s Korahom, Datanom i Abiramom. Job nije æeo ono πtoje posijao, πto Ëesto moæe biti sluËaj. Ne, on je bio pravedan; Bog je toosobno rekao (vidi Job 1,8), tako da on ne samo da nije zasluæio ono πtomu se dogodilo, veÊ je znao da ne zasluæuje. Zato su njegove tuæaljkebile ispunjene mukom i gorËinom.

ProËitajte Job 10. ©to on u ovom poglavlju govori Bogu i zaπtonjegove rijeËi, uzimajuÊi u obzir okolnosti, imaju toliko smisla?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zar nisu oni koji vjeruju u Boga u trenucima velike tragedijepostavljali sliËna pitanja? Zaπto si me, Gospodine, uopÊe stvorio? Ili:Zaπto mi to radiπ? Ili: Zar ne bi bilo bolje da se nikada nisam ni rodionego πto se sada suoËavam s ovim?

Ponovimo joπ jednom: Jobovo je stanje oteæavala Ëinjenica πto jeznao da je vjeran Bogu. Uzviknuo je: “Ti znadeπ dobro da sam neduæan,da ruci tvojoj izmaknut ne mogu.” (Job 10,7)

Ovdje uoËavamo teπku ironiju: suprotno onome πto su njegovi pri-jatelji tvrdili, Job nije patio zbog svojeg grijeha. Knjiga o Jobu uËi su-protno — da je patio upravo zato πto je bio vjeran. Prva dva poglavljaknjige ukazuju na to. Job nikako nije mogao znati da je to bio uzroknjegove patnje. Da je znao, to bi vjerojatno samo joπ viπe pojaËalo nje-govu ogorËenost i razoËaranje.

Koliko god njegova situacija bila jedinstvena, ona je ujedno i sve-opÊa po tome πto se bavi sveopÊim pitanjem patnje, osobito kada se Ëinida je patnja u velikoj mjeri nerazmjerna zlu koje je netko uËinio. Jednoje prekoraËiti brzinu i dobiti kaznu za prekoraËenje brzine; drugo jeuËiniti isto to i dobiti smrtnu kaznu.

©to moæete reÊi nekome tko smatra da nepravedno pati?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

63


NEVINA KRV?

»esto se postavlja pitanje o patnji “nevinih”. U Bibliji se koristiizraz “nevina krv” (Izaija 59,7; Jeremija 22,17; Joel 3,19), posebno uokviru napada ili ubojstva ljudi koji nisu zasluæili da im se takvo πtodogodi. Ako ovako razumijemo izraz “nevina krv”, onda Êemo, kao πtosvi znamo, pronaÊi mnogo takvih primjera u naπem svijetu.

S druge strane, u Bibliji se govori o ljudskoj greπnosti i ljudskojpokvarenosti, πto pokreÊe opravdano pitanje o znaËenju rijeËi “nevin”.Ako su svi sagrijeπili, ako su svi prekrπili Boæji zakon, tko je ondastvarno nevin? Netko je jednom rekao: “Vaπa krπtenica dokaz je vaπekrivnje.”

Iako teolozi i biblijski uËenjaci stoljeÊima raspravljaju o pravoj na-ravi Ëovjekovog odnosa prema grijehu, Biblija jasno kaæe da grijeh vrπiutjecaj na cijelo ËovjeËanstvo. Misao o ljudskoj greπnosti ne nalazimosamo u Novom zavjetu. Naprotiv, istraæivanje ove teme u novozavjetnimtekstovima πiri se i na starozavjetne.

©to sljedeÊi tekstovi uËe o postojanju grijeha? 1. o kraljevima8,46; Psalam 51,7; Izreke 20,9; Izaija 53,6; Rimljanima 3,10-20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Osim jasnog svjedoËanstva Svetoga pisma, o ljudskoj greπnostisvjedoËi svatko tko je osobno upoznao Gospodina i tko je stekao uvidu Boæju dobrotu i svetost. U tom smislu, tko je meu nama (zasad ÊemopreskoËiti pitanje novoroenËadi i djece) doista “nevin”?

S druge strane, nije u tome bît. Job je bio greπnik; u tom smisluon nije bio nevin, kao πto ni njegova djeca nisu bila nevina. Pa ipak, πtoje on uËinio, ili πto su uËinila ona, da zasluæe sudbinu koja ih je zade-sila? Zar ovo nije, moæda, krajnje pitanje koje ljudski rod treba postavitiu vezi s patnjom? Nasuprot odgovorima njegovih prijatelja koji su kao“obrana od blata” (Job 13,12), Job je znao da nije zasluæio ono πto muse dogodilo.

Kako nam poznavanje Boga i Njegove svetosti, πto naπu greπnostËini muËnom, pomaæe da uvidimo potpunu potrebu za kriæem?

64

UTORAK 15. studenoga

NEPRAVEDNE SUDBINE

ProËitajte Job 15,14-16. Koju istinu Elifaz predoËava Jobu?

..................................................................................................................................

Elifaz ponovno govori istinu (kao i ostali prijatelji), ovog puta u vezis greπnoπÊu cijelog ljudskog roda. Grijeh je sveopÊa Ëinjenica æivota naZemlji, kao i patnja. Kao πto znamo, sva ljudska patnja posljedica jegrijeha. Bog nesumnjivo moæe upotrijebiti patnju da nas nauËi vaænimpoukama. “Bog je uvijek iskuπavao svoj narod u peÊi nevolja. Troska seodvaja od pravog zlata krπÊanskog karaktera u uæarenoj peÊi.” (Ellen G.White, Patrijarsi i proroci, str. 100)

Postoji, meutim, dublji problem u vezi s patnjom. Kako je obja-sniti kada nikakvo dobro ne proizlazi iz nje? ©to je s patnjom onih uËijem se karakteru troska nije razdvojila od zlata zato πto su istogtrenutka izgubili æivot? ©to je s onima koji pate ne poznajuÊi pravogBoga ili bilo πto u vezi s Njim? ©to je s onima koje je patnja uËinila joπogorËenijima, gnjevnijima i koje je ispunila veÊom mrænjom prema Bo-gu? Ne moæemo zanemariti ove primjere niti ih stavljati u jednostavanokvir; kad bismo tako uËinili, moæda bismo snosili krivnju zbog istihpogreπaka koje su Ëinili oni koji su optuæivali Joba.

Takoer, kakvo dobro proizlazi iz sudbine æivotinja koje zahvaÊeneπumskim poæarom polako umiru straπnom smrÊu? Ili πto je s tisuÊamaljudi koji su izgubili æivot u elementarnim katastrofama? ©to je s po-ginulim civilima u ratu? Koje su pouke mogli nauËiti, ili njihove obitelji,kada su zajedno sa svojim obiteljima uniπteni? Mogli bismo s razlogompostaviti pitanje ne samo o Jobovoj mrtvoj djeci, veÊ i o njegovim sluga-ma koji su bili ubijeni “oπtrim maËem” (Job 1,15), o onima koji su biliæivi spaljeni “ognjem Boæjim” (Job 1,16), ili o drugim slugama ubijenim“oπtrim maËem” (Job 1,17).

Bez obzira na pouku koju su Job i njegovi tuæitelji mogli nauËiti,i na to s kakvim Êe se porazom Sotona suoËiti zahvaljujuÊi Jobovojvjernosti, Ëini se da sudbina ostalih ljudi nije pravedna. »injenica jesljedeÊa: to πto se dogodilo nije pravedno, poπteno ni ispravno.

Mi se danas suoËavamo sa sliËnim izazovima. ©estogodiπnjak umi-re od raka; je li to poπteno? Dvadesetogodiπnjakinja je na silu izvuËenaiz automobila i seksualno zlostavljana; je li to poπteno? Tridesetpetogo-diπnja majka troje djece gine u prometnoj nesreÊi; je li to poπteno? ©toje s 19.000 Japanaca koji su 2011. godine poginuli u potresu? Je li svih19.000 ljudi bilo krivo, πto bi ovu kaznu Ëinilo pravednom? Ako nije, jeli onda njihova smrt poπtena?

Ovo su teπka pitanja.

65


DOSTA JE SVAKOM DANU...

ProËitajte sljedeÊe tekstove i razmislite o neposrednoj sudbinionih koji su spomenuti u ovim redcima. Zatim postavite sebi pita-nje: Koliko je æivot bio pravedan prema njima?

Job 1,18-20. ........................................................................................................

Postanak 4,8. ......................................................................................................

Izlazak 12,29.30. ................................................................................................

2. Samuelova 11,17. .........................................................................................

Jeremija 38,6. .....................................................................................................

Matej 14,10. ........................................................................................................

Hebrejima 11,35-38. .........................................................................................

Biblija potvruje okrutnu æivotnu Ëinjenicu u naπem palom svijetuda su zlo i patnja stvarni. Samo povrπnim Ëitanjem Boæje rijeËi, izvlaËeÊinekoliko tekstova iz Ëitavog konteksta, moæemo izvuÊi zakljuËak da jeæivot na Zemlji pravedan, poπten, dobar, i da neÊemo doæivjeti patnjuako ostanemo vjerni Bogu. Sigurno je da vjernost moæe donijeti velikunagradu, ali to ne znaËi da pruæa potpunu zaπtitu od patnje i boli. Samopitajte Joba.

Na Gori blaæenstava Isus je odræao snaænu propovijed o tome zaπtotrebamo imati povjerenje u Boga i ne trebamo se brinuti πto Êemo jesti,piti ili obuÊi. KoristeÊi se primjerima iz prirode, Isus je uputio jasnepouke o tome zaπto se moæemo uzdati da Êe Bog u svojoj dobroti ispu-niti naπe potrebe. On je tada izgovorio sljedeÊe poznate rijeËi: “Ne brinitese tjeskobno za sutraπnji dan, jer Êe se sutraπnji dan brinuti za se!Svakom je danu dosta njegove muke.” (Matej 6,34)

Zapazite reËenicu: “Dosta je svakom danu zla svoga.” Isus nijeporicao svakidaπnju prisutnost zla u naπem æivotu (rijeË “zlo” potjeËeod grËke rijeËi koja znaËi “nedaÊa”, “pokvarenost” i “bezboæno djelo”).On je Ëinio upravo suprotno. Priznao je da je zlo prisutno i da prevla-dava u naπem svakidaπnjem æivotu. Kako i ne bi? Kao Gospodin, viπe jeznao o zlu na ovom svijetu nego πto Êe bilo tko od nas ikada saznati,a svi veÊ sigurno znamo mnogo o njemu.

Tko nije makar malo (ili u veÊoj mjeri) iskusio kako æivot moæebiti nepravedan i gorak? Kako nam Isusovo priznanje da postoji zlodaje utjehu i snagu?

66


STVARI KOJE SE NE VIDE

ProËitajte Izreke 3,5. Iako je ovo obiËan tekst, kakvu vaænuporuku ima za nas, osobito u okviru teme koju prouËavamo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je Jobov sluËaj krajnji primjer, on odraæava tuænu stvarnostljudske patnje u palom svijetu. Nama nije potreban izvjeπtaj o Jobu ilidrugi izvjeπtaji koje moæemo proËitati u Bibliji da bismo uoËili ovustvarnost. Vidimo je svuda oko nas. Svi je u odreenoj mjeri doæivlja-vamo u svojem æivotu.

“»ovjek koga je æena rodila kratka je vijeka i pun nevolja. K’o cvijetje nikao i vene veÊ, poput sjene bjeæi ne zastajuÊ.” (Job 14,1.2)

Ponovimo joπ jednom, pitanje s kojim se borimo jest kako objasnitipatnju, patnju koja nema smisla, patnju u kojoj je prolivena nevina krv?

Prema prvim poglavljima Knjige o Jobu i prema onome πto Biblijana drugim mjestima otkriva, Sotona je stvarno biÊe i uzrok je velikepatnje na posredan ili neposredan naËin. Kao πto smo vidjeli na poËetkuovog tromjeseËja (vidi Pouku 2), okvir velike borbe u velikoj mjeri po-maæe nam da se suoËimo s realnoπÊu zla u naπem svijetu.

Ipak, katkad je teπko shvatiti zaπto se dogaaju odreene stvari.»esto odreeni dogaaji jednostavno nemaju smisla. U takvim trenu-cima, kada se dogaaju stvari koje ne razumijemo, trebamo se uzdati uBoæju dobrotu. Trebamo se uzdati u Boga Ëak i kada nam odgovori nisusasvim razvidni, kada ne vidimo da iπta dobro proizlazi iz zla i patnjekoja nas okruæuje.

U Hebrejima 11,1 stoji: “Vjera je jamstvo za ono Ëemu se na-damo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo.” Kako na osnovionoga πto vidimo moæemo steÊi povjerenje u Boga u vezi s onim πtone vidimo? Kako je Job, na osnovi onoga πto smo dosad proËitaliu Knjizi o Jobu, Ëinio upravo to? Kako mi moæemo Ëiniti isto?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

67

PETAK 18. studenoga


Uvodni odsjek od subote poËeo je izvjeπtajem o Albertu Camusu,koji je mnogo pisao o svojim nastojanjima da pronae odgovore nesamo u vezi s patnjom, veÊ i sa smislom æivota uopÊe, koje patnja Ëinijoπ sloæenijim. Kao i veÊina ateista, nije napravio veliki pomak. NjegovanajËuvenija izjava pokazuje koliko je taj pomak neznatan: “Samo jejedan ozbiljan filozofski problem: samoubojstvo. Suditi o tome ima lismisla æivjeti ili nema, znaËi odgovarati na temeljno filozofsko pitanje.”(Mit o Sizifu i drugi eseji, str. 3) Jedno je sigurno — nije lako datiodgovor na pitanje o ljudskoj patnji. Knjiga o Jobu razgrÊe veo i otkrivaπiru sliku od one koju smo dosad vidjeli, ali Ëak i kada proËitamo cijeluknjigu, i dalje neÊemo imati odgovore na sva pitanja.

Postoji, meutim, kljuËna razlika izmeu onih koji nastoje pronaÊiodgovore na pitanja o patnji bez Boga, i onih koji to Ëine s Bogom. Da,problem boli i patnje postaje teæi kada vjerujete da Bog postoji, zbogneizbjeænih problema koje Njegovo postojanje donosi kada se suoËimosa zlom i boli. S druge strane, mi imamo ono πto ateisti poput Camusanemaju — oËekivanje odgovora i rjeπenja. (Postoji dokaz da se Camusposlije u æivotu æelio krstiti, ali je ubrzo nastradao u prometnoj nesre-Êi.) Imamo nadu da Êe “[Bog] otrti svaku suzu s njihovih oËiju. Smrtiviπe neÊe biti; neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jer stari svijetproe.” (Otkrivenje 21,4) »ak i ako netko ne vjeruje u ovo obeÊanje ilimnoga druga u Bibliji, mora priznati, ako niπta drugo, koliko bi æivot bioljepπi kada bismo njegovali tu nadu nasuprot glediπtu da æivimo naZemlji pogoeni nevoljama i borbama, a zatim zauvijek umiremo, priËemu sve to nema nikakvog smisla.

PITANJA ZA RAZGOVOR

U vezi s pitanjem zla ljudi iznose sljedeÊi argument: Da, posto-ji zlo u svijetu, ali postoji i dobro, i dobro preteæe nad zlom.Prvo pitanje bilo bi: Kako netko zna da dobro preteæe nad zlom?Drugo pitanje bilo bi: »ak ako je to i istina, kakvo dobro tatvrdnja donosi Jobu (ili drugima) usred njihove patnje? Njema-Ëki filozof Arthur Schopenhauer upotrijebio je snaæan primjer kojimrazbija tu ideju o nekoj vrsti ravnoteæe izmeu dobra i zla u ovomsvijetu. “Zadovoljstvo u ovom svijetu”, napisao je, “kaæu, preteæenad boli; ili, makar, postoji ravnoteæa izmeu njih. Ako Ëitateljodmah æeli vidjeti je li ova izjava istinita, neka usporedi osjeÊajedviju æivotinja, od kojih jedna jede drugu.” Kako biste odgovorili naideju da je dobro u ravnoteæi sa zlom?

68

–avolje laæi (1)

Rui je æivio kod djeda i bake u Portugalu. Kad je imao sedam godina,djed i baka su mu umrli. Æelio je znati πto se dogaa kad netko umre, alinjegov ujak, kod kojeg je æivio, nije na to imao odgovore.

Rui je zapoËeo dugu potragu za odgovorima. PoËeo je pohaati nedjelj-nu πkolu u blizini kuÊe svojega strica. U nadi da Êe tamo pronaÊi odgovorena svoja duhovna pitanja, Ëesto je recitirao molitve koje je nauËio, ali nijemogao premostiti provaliju izmeu sebe i Boga.

Kupio je Bibliju u nadi da Êe mu pomoÊi u razumijevanju Boga. Bio jenauËen da obiËni ljudi ne mogu razumjeti Bibliju, pa ju je stavio na poËasnomjesto na polici i nije je Ëitao.

Onda je jednog dana premjestio Bibliju dok je Ëistio policu. Biblija seotvori na mjestu Izlazak 20. Rui je primijetio da odjeljak nosi naslov “Desetzapovijedi”. Sjeo je i proËitao poglavlje. Znao je napamet deset zapovijedikoje je nauËio u crkvi, ali je bio iznenaen da se zapovijedi u Bibliji razli-kuju od onih koje je znao.

Te je nedjelje pitao sveÊenika zaπto se zapovijedi, koje je morao nauËitiu crkvi, razlikuju od onih u Bibliji. Bio je razoËaran kad mu je sveÊenikjednostavno rekao da slijedi zapovijedi koje je nauËio u crkvi i da ostavibiblijsku inaËicu. U Ruiju je raslo nezadovoljstvo i utuËenost. Prestao jepohaati crkvu, ali praznina u njegovom æivotu je ostala.

Rui se sjetio neËeg πto je sluπao od svojih roaka. Govorilo se da jenjegova baka razgovarala s duhovima. Pitao se ima li i on iste sposobnosti.OsjeÊajuÊi utuËenost jer nije mogao naÊi odgovore na svoja duhovna pitanjau crkvi, odluËio je potraæiti odgovore od mrtvih.

Otiπao je na sastanke gdje su se prizivali duhovi i ubrzo je poËeoosjeÊati njihovu prisutnost. Uskoro je bio duboko ukljuËen u svijet duhova.Pronaπao je knjigu o vjeπticama i poËeo je prouËavati. No, neke od uputabile su toliko zastraπujuÊe da je uniπtio knjigu, kao i sve πto je imalo vezes duhovima. Zadræao je samo svoju Bibliju.

Rui je ponovno poËeo tragati za odgovorima o Bogu. Pohaao je bo-gosluæja u nekoliko razliËitih crkava i postavljao mnoga pitanja. No, ono πtosu mu rekli ostavilo ga je zbunjenim i utuËenim.

(Nastavlja se)

69



Nagovjeπtaji nade“I to je veÊ zalog mojega spasenja, jer bezboænik preda nj

ne moæe stupiti.” (Job 13,16)

Biblijski tekstovi: Izreke 17,28; Job 13,1-15; Jakov 2,20-22;1. KorinÊanima 15,11-20; 1. Petrova 1,18-20; Postanak 22,8.

“»ovjek je jedina æivotinja”, napisao je britanski esejist WilliamHazlit, “koja se smije i plaËe; jer Ëovjek je jedina æivotinja koju pogaarazlika koja postoji izmeu prilika koje vladaju i prilika kakve bi trebalebiti.”

Prilike sigurno nisu onakve kakve bi trebale biti. Meutim, za krπ-Êanina koji æivi s obeÊanjem o Isusovom drugom dolasku, postoji nada— velika nada da Êe se prilike promijeniti (2. Petrova 3,13). Postat Êetoliko lijepe da ih mi s grijehom pomraËenim umom (1. KorinÊanima13,12) sada jedva moæemo zamisliti. Ovo je nada koju je svjetovni um usvojoj uskogrudnosti i ograniËenosti odavno izgubio.

Ovaj Êemo tjedan, u daljnjem prouËavanju pitanja patnje u Knjizi oJobu, otkriti da je Ëak i usred nepravedne tragedije koja ga je pogodila,koja nije imala nikakvog smisla i koja nije bila opravdana, Job i daljeizgovarao rijeËi nade.

Kakva je nada bila u pitanju i Ëemu se mi na osnovi nje moæemonadati?

70


IZMI©LJENE LAÆI

“I luak se smatra mudrim kada πuti i razumnim kad susteæesvoje usne.” (Izreke 17,28)

©to god æeljeli reÊi o Jobu, ne moæemo tvrditi da je samo sjedioshrvan tugom i πutke sluπao πto govore njegovi prijatelji. Naprotiv, velikdio Knjige o Jobu sastoji se od Jobove borbe protiv mjeπavine istine izablude. Kao πto smo veÊ vidjeli, njegovi prijatelji nisu pokazali mnogotaktiËnosti i suosjeÊanja; tvrdili su da govore u Boæje ime opravdavajuÊiono πto se dogodilo Jobu; smatrali su da je dobio πto zasluæuje ili dazasluæuje Ëak i gore! Bilo koja od ovih misli bila je dovoljno loπa, ali svetri (i ostale) bile su previπe, πto ja nagnalo Joba da im odgovori.

ProËitajte Job 13,1-14. Kakav stav Job zauzima dok odgovarana rijeËi koje su mu bile upuÊene?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U drugom poglavlju vidjeli smo da ovi ljudi sedam dana niπta nisurekli Jobu kada su ga prvi put posjetili. S obzirom na ono πto je nakraju iziπlo iz njihovih usta, ovo je moæda bio najbolji pristup. Job jesigurno to pomislio.

Zapazite, takoer, kako Job kaæe da ovi ljudi ne samo da govorelaæi, veÊ govore laæi o Bogu. (Ovo je zanimljivo u svjetlu dogaaja prikraju knjige. Vidi Job 42,7.) Naravno da bi bilo bolje ne govoriti niπtanego izgovarati neistine. (Tko meu nama nije iskusio u kojoj je mjeriovo istina?) Meutim, Ëini se da je govoriti neistine o Bogu mnogo gore.Ironija je, naravno, bila u tome πto su ovi ljudi zapravo mislili da braneBoga i Njegov karakter od Jobovog ogorËenog jadikovanja. Iako Job nijerazumio zaπto je sve to doæivio, dobro je znao da ovi ljudi “izmiπljajulaæi” (Job 13,4).

Kada ste posljednji put izgovorili neπto pogreπno πto nistetrebali? ©to moæete nauËiti iz tog iskustva kako ne biste ponovnouËinili istu pogreπku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

71


“ON ME UBIT’ MOÆE”

Na samom poËetku ovog tromjeseËja osvrnuli smo se na kraj Knjigeo Jobu i vidjeli kako je na kraju sve iziπlo na dobro u Jobovom æivotu.Zapazili smo da se Job, Ëak i usred svoje straπne patnje, imao Ëemunadati. S obzirom na vrijeme u kojem æivimo i Ëinjenicu da znamozavrπetak cijele knjige, Biblije, vidimo da se Job imao Ëemu nadati,mnogo viπe nego πto je svojevremeno mogao zamisliti.

Meutim, kada su mu djeca poginula, kada mu je oduzeta imovinaa zdravlje naruπeno, Job nije imao tu prednost da zna kako Êe na krajusve zavrπiti. Znao je samo da je æivot iznenada postao neugodan.

Istodobno, u trenucima najogorËenijeg jadikovanja, kada je poæelioda nikada nije ni bio roen ili da je iz utrobe otiπao u grob, Job je ipakizrazio nadu, nadu u Boga — istog Boga za kojega je smatrao da nepra-vedno postupa prema njemu.

ProËitajte Job 13,15. Koja je nada izraæena u ovom retku? ©toJob govori?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“On me ubit’ moæe: nade druge nemam.” Kakva je ovo snaæna potvr-da vjere! Pokraj svega πto mu se dogodilo, Job je znao da lako moæe doÊii ono konaËno, ono jedino πto nije doæivio, smrt — i da Bog i nju moæeizazvati. Ipak, Ëak i da se to dogodilo, Job bi u svakom sluËaju umrouzdajuÊi se u Gospodina.

“Pred oËima moramo imati bogatstvo Kristovog milosra. »uvajtepouke koje vam je dala Njegova ljubav. Neka vaπa vjera bude sliËnaJobovoj, da i vi moæete izjaviti: ‘On me ubit’ moæe: nade druge nemam.’Uhvatite se Ëvrsto za obeÊanja vaπeg nebeskog Oca i sjetite se kako jeprije postupao prema vama i svojim slugama; jer ‘sve ide na dobro onimakoji ljube Boga’.” (Ellen G. White, The Advent Review and SabbathHerald, 20. listopada 1910.)

GledajuÊi samo s ljudskog glediπta, Job se nije imao Ëemu nadati.Meutim, Ëinjenica je da Job nije gledao na stvari samo iz ljudskogkuta. Da je bilo tako, kakvu bi nadu mogao imati? Kada izgovara zadiv-ljujuÊu potvrdu vjere i nade, on ima na umu Boga i povjerenje koje imau Njega.

LogiËno pitanje glasilo bi: Kako je Job saËuvao vjeru pokrajsvega πto mu se dogodilo? ProËitajte Job 1,1 i Jakov 2,20-22.Kako nam ovi tekstovi pomaæu da odgovorimo na ovo pitanje, i πtobi nam taj odgovor trebao reÊi koliko su vjernost i posluπnost vaæneu krπÊanskom æivotu? (Vidi Pouku 13.)

72


NAGOVJE©TAJI NADE

“I to je veÊ zalog mojega spasenja, jer bezboænik preda nj nemoæe stupiti.” (Job 13,16) Ovaj redak slijedi odmah nakon tekstakoji smo Ëitali u prethodnom odsjeku. Kako on u joπ veÊoj mjeripotvruje misao da je Job, usprkos svemu, imao nadu i da je nje-gova nada poËivala u Bogu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon onoga πto je prethodno reËeno, uslijedio je zanimljiv redak.»ak i da je Job umro, Ëak i da mu je Bog oduzeo æivot, on bi se i daljeuzdao u svojeg Boga i spasenje. Iako je s jedne strane ovo vrlo neobiËankontrast, s druge strane, potpuno je logiËan. Uostalom, πto je spasenjeako nije osloboenje od smrti? A πto je smrt, makar za spaπene, akonije kratak trenutak odmora, kratak san, nakon kojega slijedi uskrsnu-Êe u vjeËni æivot? Zar uskrsnuÊe u vjeËni æivot nije ova uzviπena nadasve Boæje djece veÊ tisuÊama godina? To je bila i Jobova nada.

ProËitajte 1. KorinÊanima 15,11-20. Koja je nada ovdje pri-kazana? Zaπto bez nje nemamo nikakve nade?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon snaæne potvrde o spasenju, Job kaæe da “hanef neÊe iziÊipreda nj”. Korijen ove rijeËi, s vrlo negativnim znaËenjem u hebrejskomjeziku, znaËi “greπan” ili “bezboæan”. Job je znao da spasenje moæepronaÊi samo u Bogu, samo u æivotu vjerne posluπnosti Njemu. Zatogreπan i bezboæan Ëovjek, hanef, nije imao tu nadu. Job je ovdje naj-vjerojatnije iskazao svoju “sigurnost spasenja”. Iako je vjerno prinosioæivotinjske ærtve za grijehe, ne znamo koliko je razumio njihovo znaËenje.Prije kriæa, veÊina vjernih Gospodnjih sljedbenika, kao πto je Job, nijeu potpunosti razumijevala spasenje kao πto moæemo mi koji æivimo uvrijeme nakon kriæa. Job je ipak dovoljno znao, πto mu je omoguÊilo dashvati da nadu u spasenje moæe pronaÊi samo u Gospodinu i da su ærtvekoje je prinosio izraæavale naËin kako se do ovog spasenja dolazi.

73


NADA PRIJE POSTANKA SVIJETA

Bi li netko od nas, kad bi doæivio ono πto je Job doæivio, mogaotako snaæno izraziti i potvrditi svoju nadu? Njegove su rijeËi vjeËnosvjedoËanstvo o njegovom æivotu vjere i posluπnosti.

Job je imao nadu zato πto je sluæio Bogu nade. »ak i pokraj svihstraπnih izvjeπtaja o ljudskim grijesima, od pada Adama i Eve u Edenskomvrtu (Postanak 3) do pada Babilona na svrπetku vremena (Otkrivenje14,8), Biblija je knjiga prepuna nade, knjiga proæeta vizijom koja nadi-lazi ono πto nudi ovaj svijet.

“Svijet je povjeren Kristu i preko Njega je dolazio svaki blagoslov odBoga palom ljudskom rodu. On je bio Otkupitelj prije kao i poslije svogutjelovljenja. U trenutku kad se pojavio grijeh, tu je bio i Spasitelj.”(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 159) Tko bi drugi mogao biti Spasiteljosim velikog Izvora naπe nade?

Kako ovi tekstovi potvruju divnu nadu izraæenu u citatu izknjige Ellen G. White u danaπnjoj pouci? Efeæanima 1,4; Titu 1,2;2. Timoteju 1,8.9; 1. Petrova 1,18-20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovi tekstovi pouËavaju nas zadivljujuÊoj istini da je Bog u svojempredznanju joπ prije stvaranja svijeta znao da Êe ljudski rod pasti ugrijeh. U 2. Timoteju 1,9 stoji da smo pozvani po milosti koja nam je uKristu Isusu “dana prije vjeËnih vremena”. Ova nam je milost dana “nepo naπim djelima” (kako bi nam mogla biti dana po “naπim djelima” akotada nismo ni postojali?), veÊ po Isusu. »ak i prije nego πto smo stvore-ni, Bog je osmislio plan koji je ljudskom rodu nudio nadu u vjeËni æivot.Nada nije nastala nakon πto nam je bila potrebna. Ona je veÊ postojala,spremna kada nam zatreba.

Mi kao krπÊani moæemo se nadati mnogoËemu. Æivimo u svemirukoji je stvorio Bog koji nas ljubi (Ivan 3,16), Bog koji nas je otkupio(Titu 2,14), Bog koji Ëuje naπe molitve (Matej 6,6), Bog koji posreduje zanas (Hebrejima 7,25), Bog koji obeÊava da nas nikada neÊe ostaviti(Hebrejima 13,5), Bog koji daje obeÊanje da Êe podiÊi naπa tijela iz smrti(Izaija 26,19) i da Êe nam dati vjeËni æivot s Njim (Ivan 14,2.3).

“©to Êemo dakle reÊi na ovo? Ako je Bog s nama, tko Êe nanas?” (Rimljanima 8,31) Kako moæete saËuvati ovu nadu Ëak i uborbama s kojima se suoËavate?

..................................................................................................................................

74


SLIKE NADE

ProËitajte sljedeÊe tekstove. Koju nadu otkrivaju?

Postanak 3,15. ....................................................................................................

Postanak 22,8. ...................................................................................................

Levitski zakonik 17,11. ..................................................................................

Ivan 1,29. .............................................................................................................

GalaÊanima 2,16. ...............................................................................................

Filipljanima 1,6. .................................................................................................

1. KorinÊanima 10,13. .....................................................................................

Daniel 7,22. .........................................................................................................

Daniel 12,1.2. ......................................................................................................

Matej 24,27. .........................................................................................................

Daniel 2,44. .........................................................................................................

Slijedite razvoj misli koje se pojavljuju u ovim tekstovima. ©tosve zajedno govore o nadi koju mi kao krπÊani imamo u Isusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

75

PETAK 25. studenoga


Biblija je od korice do korice ispunjena divnim rijeËima nade. “Ovovam rekoh, da u meni imate mir. U svijetu Êete imati patnju. Ali, ohrabritese: ja sam pobijedio svijet.” (Ivan 16,33) “Ja sam s vama u sve vrijemedo svrπetka svijeta.” (Matej 28,20) “Krist nas je otkupio od prokletstvaZakona postavπi mjesto nas proklet.” (GalaÊanima 3,13) “Kako je istokdaleko od zapada, tako udaljuje od nas bezakonja naπa.” (Psalam 103,12)“Siguran sam da nas neÊe ni smrt, ni æivot, ni aneli, ni poglavarstva,ni sadaπnjost, ni buduÊnost, ni sile, ni visina, ni dubina, ni bilo kojedrugo stvorenje moÊi rastaviti od ljubavi Boæje, koja je u Kristu Isusu,Gospodinu naπemu.” (Rimljanima 8,38.39) “U oblaku kad se pojavi duga,ja Êu je vidjeti i vjekovnog Êu se sjeÊati Saveza izmeu Boga i svake æiveduπe, svakog tijela na zemlji.” (Postanak 9,16) “Gledajte koliku nam jeljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Boæja. A to i jesmo! Zato nepoznaje svijet nas jer njega nije uznao.” (1. Ivanova 3,1) “Znajte da jeJahve Bog: on nas stvori, i mi smo njegovi, njegov smo narod i ovce paπenjegove.” (Psalam 100,3)

Ovi tekstovi samo su neznatan djeliÊ onoga πto nam je u BoæjojrijeËi otkriveno o tome kakav je naπ Bog i πto nam nudi. »emu bismose uopÊe mogli nadati da nema istina otkrivenih u Bibliji?

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koji joπ biblijski tekstovi govore o nadi? Koji su vama pose-bno vaæni i zaπto?

2. Koje vam doktrine Crkve adventista sedmoga dana posebnopruæaju nadu?

3. Kako se u trenucima kuπnje, Ëak i unatoË tragedijama inevoljama u æivotu, moæemo radovati nadi koju nalazimo u Bibliji?Zaπto nas odreeni dogaaji lako obeshrabre ako imamo tolikunadu? ©to u praktiËnom smislu moæemo uËiniti da bismo saËuvalinadu i radovali joj se?

4. “Govori o nadi, vjeri i zahvalnosti prema Bogu. Budi vedra,puna nade u Krista. Izraæavaj Mu svoju hvalu. Ovo je divan i uspje-πan lijek za bolesti duπe i tijela.” (Ellen G. White, Um, karakter iosobnost, sv. 2, str. 462) Zaπto je hvala toliko vaæna da bismoostali ispunjeni nadom u Gospodinu?

76

–avolje laæi (2)

Rui je poËeo Ëitati Bibliju sâm. Na taj naËin je otkrio tekstove o suboti.Znao je da je sedmi dan subota, jer je ta rijeË ista i na portugalskom jeziku.Ali on nije znao za neku crkvu koja svetkuje subotu. Nekoliko tjedanakasnije Ëuo je radijsku emisiju u kojoj je govornik ponudio lekcije bespla-tne Dopisne biblijske πkole. Upisao se i tako nastavio prouËavati Bibliju.

Gotovo odmah Rui je poËeo pronalaziti odgovore na pitanja koja su gamuËila tolike godine. No, prije nego πto je donio odluku o onome πto jenauËio, Rui je prekinuo prouËavanje jer je susreo mladu æenu. Stavio je nastranu studij Biblije i provodio vrijeme s voljenom. Na kraju je par sklopiobrak. KonaËno je osjeÊao ispunjenje u svojem æivotu.

Ali kad god je par iπao u crkvu, Rui bi osjetio staru borbu u svojemsrcu. On viπe nije vjerovao da je nedjelja biblijski dan bogosluæja. Shvatioje da mrtvi nisu æivi i da spavaju snom bez snova te da ne borave na nekomdrugom mjestu.

Te vjerske napetosti prenio je u svoj obiteljski æivot, uzrokujuÊi nemiri prepirke. Rui se bojao da Êe, ako bude slijedio svoja uvjerenja, njegov brakmoæda propasti.

Saznao je da je roak njegove æene adventist sedmog dana te da subiblijska prouËavanja preko radija pod pokroviteljstvom adventista. Pitanjakoja su se nagomilala kroz sav njegov æivot odjednom su naπla odgovore.Sve je leglo na svoje mjesto. No, joπ uvijek je bio suoËen s pitanjem: ©to binjegova supruga rekla da dozna za njegovo zanimanje za drugu crkvu?

Rui je poËeo gledati adventistiËke televizijske emisije dok njegovasupruga nije bila kod kuÊe. Kad je otiπla u posjet svojim roditeljima nanekoliko tjedana, on je prisustvovao bogosluæjima u mjesnoj adventistiËkojcrkvi. Naπao je duhovni dom i bio je uvjeren da je to mjesto gdje Bog æelida bude.

Rui se borio kako to reÊi svojoj æeni, a kad joj je napokon rekao, onanije uzela njegov vjerski æar ozbiljno. Vidjela je u njemu duhovnu borbu jersu se dobro upoznali. No, Rui je znao da je otkrio ono πto je traæio. ProuËa-vao je dalje, a zatim traæio da se krsti. “Ja sam se smirio”, kaæe on. “–avoljelaæi me viπe ne muËe, jer sam pronaπao istinu.”

77


Pouka 10 26. studenoga—3. prosinca 2016.

Elihuov gnjev“Visoko je iznad zemlje nebo, tako su puti moji iznad vaπih

putova, i misli moje iznad vaπih misli.” (Izaija 55,9)

Biblijski tekstovi: Job 13,28; Job 28,28; Job 32,1-5; Job34,10-15; Ezekiel 28,12-17; Job 1-2,10.

Izmeu Joba i njegova tri prijatelja nastavlja se borba rijeËima,rijeËima koje su u odreenim trenucima ozbiljne, lijepe, duboke i isti-nite. Ljudi Ëesto citiraju iz Knjige o Jobu, navode Ëak i Elifazove, Bil-dadove ili Sofarove rijeËi. Razlog je tome, kao πto stalno iznova vidimo,πto su iznijeli mnoge dobre pouke. Jedino ih nisu izgovorili na pravommjestu, u pravo vrijeme i u pravim okolnostima. Tome nas uËi snaænaistina izreËena u Izrekama 25,11-13:

“RijeËi kazane u pravo vrijeme, zlatne su jabuke u srebrnim posu-dama. Mudrac koji kori uhu je posluπnu zlatan prsten i ogrlica od tankazlata. Vjeran je glasnik onomu tko ga πalje kao ledena studen u dobaæetve; on krijepi duπu svoga gospodara.”

Naæalost, Job ovakve rijeËi nije Ëuo od svojih prijatelja. Problem Êepostati joπ veÊi kada se osim trojice muπkaraca koji mu govore da nijeu pravu, pojavi joπ jedan.

78


JADNI SUPARNICI

»ak i nakon Jobovog snaænog izraæavanja vjere (Job 13,15.16),nastavljena je verbalna borba. U mnogim poglavljima Jobovi prijateljivrludaju tamo-amo raspravljajuÊi o mnogim dubokim i vaænim pitanjimao Bogu, grijehu, smrti, pravednosti, zlu, mudrosti i prolaznosti ljudskogroda.

Koje su istine iznesene u sljedeÊim tekstovima?

Job 13,28. ............................................................................................................

Job 15,14-16. ......................................................................................................

Job 19,25-27. ......................................................................................................

Job 28,28. ............................................................................................................

U svim ovim poglavljima nastavlja se rasprava, pri Ëemu nijednastrana ne napuπta svoje stajaliπte. Elifaz, Bildad i Sofar, svaki na svojnaËin, svaki s odreenim ciljem, nisu popustili u svojoj tvrdnji da ljudiu æivotu dobivaju ono πto zasluæuju. Prema tome, ono πto se dogodiloJobu bilo je pravedna kazna za njegove grijehe. Job je u meuvremenunastavio jadikovati zbog svoje okrutne sudbine, siguran da nije zasluæioda pati. Stalno iznova ulazili su u verbalni sukob pri Ëemu je svaki“utjeπitelj” optuæivao Joba da izgovara prazne i uzaludne rijeËi, a Job imje uzvraÊao na isti naËin.

Na kraju, nitko od njih, ukljuËujuÊi i Joba, nije shvatio πto se sveoko njih odvija. Kako su i mogli shvatiti? Govorili su s vrlo ograniËenogstajaliπta, kakvo imaju svi ljudi. Ako bismo mogli izvuÊi neku pouku izKnjige o Jobu (koja bi dosad trebala biti oËita, osobito nakon svih go-vora ovih ljudi), onda bi to bilo da je nama ljudskim biÊima potrebnaponiznost kada govorimo o Bogu i Boæjim djelima. Mi moæda doneklepoznajemo istinu, moæda i u velikoj mjeri, ali katkad — kao πto moæemovidjeti u sluËaju ove trojice muπkaraca — moæda neÊemo znati na naj-bolji naËin primijeniti istine koje znamo.

Osvrnite se po prirodi. Zaπto nam ona pokazuje koliko je naπeznanje ograniËeno, Ëak i kad je rijeË o najjednostavnijim pojedino-stima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

79


ELIHUOV DOLAZAK

Od 26. do 31. poglavlja, tragiËni junak ovog izvjeπtaja, Job, izgovarasvoju posljednju besjedu trojici muπkaraca. Mada rjeËit i vatren, on ubiti ponavlja ono πto tvrdi cijelo vrijeme: Ne zasluæujem ono πto mi sedogaa. I toËka.

Job se ponovno izdvaja kao predstavnik velikog dijela ËovjeËanstvapo tome πto mnogi ljudi podnose ono πto ne zasluæuju. A pitanje,umnogome najteæe, glasi — zaπto? U nekim sluËajevima priliËno je lakoobjasniti patnju. Jasno je da ljudi sami sebe dovode u nevolje. Ali vrloËesto, a posebno u Jobovom sluËaju, to se nije dogodilo, tako da pitanjepatnje i dalje ostaje.

Kako se 31. poglavlje bliæi kraju, Job opisuje svoj nekadaπnji æivotu kojem nijedno njegovo djelo ne opravdava ono πto mu se trenutaËnodogaa. Posljednji redak tog poglavlja glasi: “Konac rijeËi Jobovih.” (Job31,40)

ProËitajte Job 32,1-5. Koju optuæbu u ovim redcima Elihuiznosi protiv Joba i tri Jobova prijatelja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Elihu se u ovim redcima spominje prvi put u Knjizi o Jobu. On jeoËito sluπao pojedine duge rasprave, mada nam nije reËeno kada setoËno pojavio na popriπtu dogaaja. On je sigurno stigao neπto kasnijejer se ne spominje da je doπao s ostalom trojicom. Ono πto znamo,meutim, jest da nije bio zadovoljan odgovorima koje je Ëuo, bez obzirana to koji je dio razgovora sluπao. »etiri puta je u ovih pet redakareËeno da je njegov “gnjev” potaknut onim πto je Ëuo. U iduÊih πestpoglavlja Elihu nastoji pojasniti svoje razumijevanje i iznijeti svojeobjaπnjenje pitanja oko kojih su se ovi ljudi sukobili u vezi s nesreÊomkoja je pogodila Joba.

U Jobu 32,2 reËeno je da je Elihu “planuo gnjevom” na Jobazato πto “je sebe smatrao pravednijim od Boga”, πto je zapravo bilodonekle izobliËeno Jobovo glediπte. ©to to govori o potrebi da budemooprezni kada tumaËimo rijeËi drugih? Kako se moæemo potruditi daono πto su ljudi rekli shvatimo na najbolji naËin, a ne na najgori?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

80


ELIHUOVA OBRANA BOGA

Elihu i njegova besjeda, koju neki smatraju glavnom prekretnicomu razgovoru, stoljeÊima su bili predmet mnogobrojnih tumaËenja. Ipak,nije nimalo lako uvidjeti na kojem mjestu Elihu dodaje neπto tolikonovo ili toliko presudno πto mijenja dinamiku razgovora. »ini se da onuglavnom iznosi iste argumente kao i ostala tri Jobova prijatelja u po-kuπaju da obrane Boæji karakter od optuæbi da je Jobova patnja nepra-vedna.

ProËitajte Job 34,10-15. Koje istine Elihu ovdje iznosi? Nakoji se naËin podudaraju s onim πto su ostala tri muπkarca pretho-dno rekla? Iako su njegove rijeËi bile istinite, zaπto nisu odgovaraletrenutaËnim prilikama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kod Elihua, kao i kod ostala tri Jobova prijatelja, moæemo zapazitistrah — strah da Bog nije ono πto oni misle da jest. Oni æele vjerovatiu Boæju dobrotu, pravednost i silu; i zato, πto drugo Elihu moæe Ëinitinego iznositi istine o Boæjoj dobroti, pravednosti i sili?

“Jer, on nadzire pute Ëovjekove, pazi nad svakim njegovim kora-kom. Nema toga mraka niti crne tmine gdje bi se mogli zlikovci sakriti.”(Job 34,21.22)

“Gle, Bog je silan, ali ne prezire, silan je snagom razuma svojega.Opakome on æivjeti ne daje, nevoljnicima pravicu pribavlja. S pravednikaon oËiju ne skida, na prijestolje ih diæe uz kraljeve da bi dovijeka biliuzviπeni.” (Job 36,5-7)

“Da, Svesilnog doseÊi ne moæemo, neizmjeran je u moÊi i sudu,velik u pravdi, nikog on ne tlaËi. Zato ljudi svi neka ga se boje! Namudrost oholu on i ne gleda!” (Job 37,23.24)

Ako su sve ove rijeËi istinite, onda je jedini logiËan zakljuËak kojimoæemo donijeti da je Job dobio ono πto zasluæuje. ©to bi drugo mogaodobiti? Zatim je Elihu, suoËen sa straπnim zlom koje je pogodilo takodobrog Ëovjeka kao πto je Job, pokuπao opravdati svoje razumijevanjeBoga.

Je li vam se nekada dogodilo neπto zbog Ëega ste se uplaπili zasvoju vjeru? Kako ste reagirali? Kada se osvrnete unatrag, πto stemogli uraditi drugaËije?

..................................................................................................................................

81


NEOBJA©NJIVOST ZLA

Ova Ëetiri muπkarca, koja su vjerovala u Boga, u pravednog Boga,naπla su se u nedoumici: kako objasniti Jobove prilike na racionalan ilogiËan naËin koji je u skladu s njihovim razumijevanjem Boæjeg karak-tera. Naæalost, u pokuπaju da shvate zlo, ili makar zlo koje je zadesiloJoba, zauzeli su naposljetku stav za koji se ispostavilo da je pogreπan.

Ellen G. White napisala je snaæan komentar u vezi s ovim: “Nemo-guÊe je objasniti podrijetlo grijeha kako bi se naπao razlog za njegovopostojanje. ... Grijeh je uljez za Ëije se postojanje ne moæe navestirazlog. On je tajanstven, neobjaπnjiv i opravdati ga znaËilo bi braniti ga.Kad bi ga se moglo opravdati ili pokazati razlog za njegovo postojanje,on bi prestao biti grijehom.” (Velika borba, str. 389)

Ona upotrebljava rijeË “grijeh”, ali pretpostavimo da tu rijeË zami-jenimo drugom rijeËju koja ima sliËno znaËenje, rijeËju “zlo”. Onda binjezina misao glasila ovako: NemoguÊe je objasniti podrijetlo zla kakobi se naπao razlog za njegovo postojanje. ... Zlo je uljez za Ëije sepostojanje ne moæe navesti razlog. Ono je tajanstveno, neobjaπnjivo iopravdati ga znaËilo bi braniti ga. Kad bi ga se moglo opravdati ilipokazati razlog za njegovo postojanje, ono bi prestalo biti zlom.

Kada se dogodi neka nesreÊa, ljudi Ëesto kaæu ili pomisle: “Nerazumijem.” Ili: “Ovo nema smisla.” Job se upravo ovako æalio sve vrije-me.

Postoji dobar razlog πto Job i njegovi prijatelji nisu uvidjeli da zlosamo po sebi nema smisla. Da ga moæemo shvatiti, da ima smisla, da seuklapa u neki logiËan i svrsishodan plan, ono ne bi bilo toliko loπe, nebi bilo toliko kobno, jer bi sluæilo razumnom cilju.

ProËitajte sljedeÊe tekstove o Sotoninom padu i podrijetlu zla.Koliko smisla ima njegov pad? (Ezekiel 28,12-17)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom tekstu vidimo savrπeno biÊe, koje je stvorio savrπeni Bog,u savrπenom okruæenju. On je uzviπen, pun mudrosti, savrπeno lijep,prekriven dragim kamenjem; “postavih te kao ... keruba zaπtitnika”, “uEdenu, vrtu Boæjem, ti æivljaπe”. Pa ipak, bez obzira na sve to, bezobzira na sve πto mu je bilo dano, ovo biÊe se iskvarilo i dopustilo dazlo prevlada. ©to je bilo nerazumnije i nelogiËnije nego zlo koje je za-trovalo Sotonu?

Kakvo ste vi iskustvo stekli u vezi s tim koliko je zlo nerazum-no i neobjaπnjivo?

82

»ETVRTAK 1. prosinca

IZAZOV VJERE

Sigurno je da su glavne osobe u Knjizi o Jobu, kao obiËni smrtnicikoji vide “u ogledalu, nejasno” (1. KorinÊanima 13,12), imale vrlo ogra-niËen kut promatranja, vrlo ograniËeno razumijevanje naravi fiziËkogsvijeta, a joπ manje duhovnog. Zanimljivo je, takoer, da u svim ovimraspravama o zlu koje je pogodilo Joba, nitko od Jobovih prijatelja,ukljuËujuÊi i Joba, nije raspravljao o ulozi Sotone — neposrednog uz-roka svih Jobovih nedaÊa. Pa ipak, usprkos uvjerenju da su u pravu,posebno Elihu (vidi Job 36,1-4), njihovi pokuπaji da objasne Jobovupatnju na razuman naËin nisu uspjeli. Job je, naravno, znao da sunjihova nastojanja bezuspjeπna.

Bez obzira na naπe razumijevanje kozmiËke pozadine u ovomizvjeπtaju, koliko smo u stanju opravdati i objasniti zlo koje jepogodilo Joba? ProËitajte tekst u Jobu 1-2,10. Usprkos svemu πtonam je otkriveno, koja pitanja i dalje ostaju neodgovorena?

ZahvaljujuÊi uvodnim poglavljima Knjige o Jobu, mi moæemo sa-gledati prilike onako kako ih nije mogao nitko od ovih ljudi. Ipak, spor-na pitanja je Ëak i sada teπko razumjeti. Kao πto smo vidjeli, nije Jobovozlo bilo uzrok patnje u njegovom æivotu. Upravo je zbog Jobove dobroteBog ukazao Sotoni na njega. Jesu li onda dobrota i æelja ovog Ëovjekada bude vjeran Bogu dovele do svih tih dogaaja? Kako ovo razumije-mo? Da je Job znao πto se dogaa, zar ne bi zavapio: “Molim Te, Boæe,upotrijebi nekog drugog. Vrati mi moju djecu, moje zdravlje, moju imo-vinu!” Job se nije dobrovoljno javio kao pokusni zamorac. Tko bi? Kolikoje sve to bilo pravedno prema Jobu i njegovoj obitelji? Iako je Bogpobijedio u izazovu s avolom, znamo da avao nije priznao poraz (Ot-krivenje 12,12); u Ëemu je onda smisao? Takoer, kakvo god dobro daje na kraju proiziπlo iz onoga πto se dogodilo Jobu, je li smrt svih tihljudi i sva patnja koju je Job doæivio bila toga vrijedna? Ako nemamoodgovore na ova pitanja (iako nam predstoje joπ neki odgovori), zami-slite kakva je sve pitanja Job imao!

Pa ipak, slijedi jedna od najvaænijih pouka koju moæemo izvuÊi izKnjige o Jobu: pouka koja govori o æivotu vjerom, a ne po gledanju; opovjerenju u Boga i vjernosti Njemu Ëak i kada, poput Joba, ne moæemoopravdati ili objasniti zaπto se neke stvari dogaaju upravo onako kakose dogaaju. Mi ne æivimo vjerom kada je sve potpuno i logiËno obja-πnjeno. Vjerom æivimo kada se poput Joba uzdamo u Boga i posluπnismo Mu Ëak i kada ono πto nam se dogaa nema smisla.

Zbog kojih se pojedinosti u svojem æivotu trebate uzdati uBoga Ëak i kada ih ne razumijete? Kako moæete izgraivati topovjerenje Ëak i kada nemate odgovore?

83

PETAK 2. prosinca


U raspravi vezanoj za pitanje vjere i razuma, autor John HedleyBrooke pisao je o njemaËkom filozofu Immanuelu Kantu (1724.—1804.)i njegovom pokuπaju da shvati granice ljudskog znanja, posebno kadase radi o Boæjem djelovanju. Prema Kantu “opravdavanje Boæjih putovapred Ëovjekom pitanje je vjere, a ne znanja. Kao primjer jedinstvenogstava prilikom suoËavanja s nevoljama, Kant navodi Joba, kojem je svebilo oduzeto usprkos Ëistoj savjesti. Pokorivπi se boæanskoj odluci, bioje u pravu πto se odupro savjetima prijatelja koji su nastojali opravdatinjegovu nesreÊu.” (Science and Religion, str. 207,208)

Tri Jobova prijatelja u Knjizi o Jobu, a sada i Elihu, mislili su dana osnovi jednostavnog odnosa uzroka i posljedice mogu objasniti πtose dogodilo Jobu. Uzrok je bio Jobov grijeh; posljedica je bila njegovapatnja. ©to moæe biti jasnije, teoloπki ispravnije i razumnije od togobjaπnjenja? Meutim, njihovo razmiπljanje bilo je pogreπno i snaæan jeprimjer Ëinjenice da stvarnost i Bog, koji je stvorio i koji odræava tustvarnost, ne prate nuæno naπe razumijevanje o tome kako funkcioniraBog i svijet koji je stvorio.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kao πto smo vidjeli, ni u jednoj dugoj besjedi koja se vodilao prilikama nesretnog Joba i uzrocima tadaπnjih dogaaja, Sotonanijednom nije spomenut. Zaπto? ©to to govori o ograniËenom razu-mijevanju ovih ljudi usprkos svim istinama koje su imali? ©to nasnjihovo neznanje uËi o naπem neznanju, usprkos svim istinama kojeimamo?

2. “Kad preuzmemo upravljanje poslovima koji su nam povje-reni i æelimo postiÊi uspjeh, oslanjajuÊi se na svoju mudrost, preu-zimamo teret koji nam Bog nije dao i pokuπavamo ga nositi bezNjegove pomoÊi. ... Ali ako stvarno vjerujemo da nas Bog ljubi i danam æeli dobro, prestat Êemo se brinuti za buduÊnost. PouzdatÊemo se u Boga kao πto se dijete uzda u voljenoga roditelja. PrestatÊe brige i muke, jer se naπa volja potpuno sjedinila s Boæjom vo-ljom.” (Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, str. 87) Kakomoæemo steÊi ovakvo povjerenje i vjeru? Koje Êe naπe odluke ojaËatiili oslabiti naπu vjeru?

84

Raditi Boæji posao (1)

Ovaj dogaaj ne govori o meni. RijeË je o tome πto Bog radi kroz menei πto On moæe uËiniti preko svakoga tko Mu je voljan dopustiti da gaupotrijebi. Oduvijek sam volio posao. Osnovao sam svoju prvu tvrtku zaprodaju raËunala πkolama kad sam imao samo dvadeset jednu godinu. OdpoËetka Bog je bio moj pomagaË i obilno me je blagoslovio.

Kasnije sam kupio licence za softver Ëija je cijena brzo rasla. U petgodina je toliko narasla da sam umjesto jednog zaposlenika morao zaposlitinjih pedeset, i tako sam zaradio mnogo novca. Dao sam puno za misije, aliosjeÊao sam se prazno. S vremenom sam shvatio da, iako sam podupiraomisije Crkve, nisam bio osobno ukljuËen u misiju. Moja supruga i jadogovorili smo se da moramo biti dio Boæjeg tima, licenca za ËovjeËanstvo.

Naπi poslovni interesi su i dalje rasli, ali osjeÊao sam da me Bog vodida prodam najveÊu tvrtku. Predao sam prodaju u Boæje ruke, a tvrtka jeprodana brzo i za viπu cijenu nego πto sam oËekivao. Znao sam da Bog netreba novac, ali poËeo sam shvaÊati da je ono πto Bog æeli od mene — mojevrijeme. Misija nije neπto πto radimo subotom. To je neπto πto radimo punoradno vrijeme. Æelio sam osobno sudjelovati u misiji. Zato sam pitao Bogaπto æeli da uËinim za Njega.

Jednog dana dok sam razgovarao s kolegom iz Udruge krπÊanskihpoduzetnika ASI, udruge koju Ëine adventistiËki vjernici laici (na engleskom:Adventist-laymen’s Services and Industries, ASI), spomenuo sam moj teret,da æelim biti osobno ukljuËen u evangelizacijski misijski projekt. Nije mebilo briga gdje se projekt odrauje, samo sam htio da bude u Boæjim ruka-ma. Pitao sam kolegu ima li ikakvih zamisli za takav projekt. Rekao je daÊe razmisliti o tome.

Upravo u tom trenutku zazvonio je njegov telefon. IspriËao se πto moraobaviti razgovor. Kad se vratio, rekao mi je da je poziv bio od crkvenog voekoji mu je rekao o projektu koji se poËinje provoditi u zemlji zatvorenoj zaevangelizacije.

Kad mi je rekao o projektu, shvatio sam da je Bog odgovorio na mojumolitvu! Projekt je bio u zemlji s kojom sam bio upoznat. Znao sam jeziki kulturu ljudi u toj zemlji, a kao gospodarstvenik mogao sam pomoÊicrkvenim voama ako bi se dogodilo da me trebaju. Znao sam da moguputovati tamo, u mjesto u koje mnogi drugi ne bi mogli uÊi.

(Nastavlja se)

85


Pouka 11 3.—10. prosinca 2016.

Iz oluje“Gdje si bio kad zemlju utemeljih? Kazuj, ako ti je znanje

sigurno.” (Job 38,4)

Biblijski tekstovi: Job 38-39; Ivan 1,29; Matej 16,13; 1. Korin-Êanima 1,18-27; Job 40,1-4; 42,1-6; Luka 5,1-8.

Bez obzira na meusobne razlike, osobe u Knjizi o Jobu imajujednu zajedniËku pojedinost: svatko je imao mnogo toga za reÊi o Bogu,ili makar o svojem razumijevanju Boga. Kao πto smo vidjeli, s veÊinomonoga πto su rekli mogli bismo se sloæiti. Uostalom, tko se s ovim nebi sloæio: “Ali, pitaj zvijeri, i pouËit Êe te; ptice nebeske pitaj, i razjasnitÊe ti. Guπteri zemlje to Êe ti protumaËit, ribe u moru ispripovjedit Êe ti.Od stvorenja sviju, koje ne bi znalo da je sve to Boæja ruka uËinila. Uruci mu leæi æivot svakog biÊa i dah æivotvorni svakog ljudskog tijela.”(Job 12,7-10) Ili sa sljedeÊim: “Ta zar moæe Bog pravo pogaziti, moæe lipravdu izvrnut Svesilni?” (Job 8,3)

Iako se okvir teksta bavi Jobovom patnjom, glavno srediπte razgo-vora bio je Bog. Izuzev u prva dva poglavlja, Gospodin je, kako knjigaodmiËe, ostao skriven, u pozadini.

Meutim, to Êe se promijeniti. Bog osobno — predmet tolikih razgo-vora i rasprava u Knjizi o Jobu — sada Êe progovoriti.

86

NEDJELJA 4. prosinca

IZ OLUJE

ProËitajte Job 38,1. ©to se ovdje razlikuje od svih ostalihrazgovora?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iznenada i neoËekivano javlja se Gospodin, prvi put nakon tekstazabiljeæenog u 6. retku 2. poglavlja: “Neka ti bude! — reËe Jahve Satanu.— U tvojoj je ruci; æivot mu samo saËuvaj!”

»itatelja niπta ne priprema za ovaj iznenadni Boæji dolazak. Pogla-vlje 37 zavrπava Elihuovim govorom, a sljedeÊe πto saznajemo jest da“Jahve odgovori Jobu iz oluje” (Job 38,1). Odjednom tu su samo Bog iJob, kao da su ostali ljudi nevaæni, makar za sada.

RijeË “oluja” ili “vihor” prijevod je hebrejske rijeËi koja se koristiu vezi s Boæjim pojavljivanjem pred ljudima (vidi Izaija 29,6; Zaharija9,14). Upotrijebljena je i u dogaaju kada je Ilija bio uzet na Nebo: “Evoπto se dogodilo kad je Jahve uznio Iliju na nebo u vihoru: Ilija i Elizejpoπli iz Gilgala.” (2. o kraljevima 2,1)

Iako nam nisu dane nikakve fiziËke pojedinosti o ovoj “teofaniji”(vidljivom Boæjem javljanju ljudima), jasno je da se Bog ne obraÊa Jobuu “πapatu laganog i blagog lahora” (1. o kraljevima 19,12). Naprotiv,pokazao se na silan naËin, na koji je sigurno privukao Jobovu pozor-nost.

Naravno, ovo nije jedini put da se Bog otkrio palom Ëovjeku. Svetopismo nam stalno iznova pokazuje koliko je Bog blizu ljudskog roda.

©to ovi tekstovi uËe o tome koliko nam je Bog blizu? Postanak15,1-6; 32,24-32; Ivan 1,29.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblija nas uËi uzviπenoj i vaænoj istini da naπ Bog nije daleki Bogkoji je stvorio naπ svijet i prepustio nas sebi samima. Umjesto toga, Onuspostavlja blisku zajednicu s nama. Bez obzira na naπe jade, naπenevolje, sve ono s Ëim se suoËavamo, moæemo biti sigurni da je Bogblizu i da se moæemo uzdati u Njega.

Jedno je razumski vjerovati da je Bog blizu, a potpuno drugoiskusiti tu blizinu. Kako se moæemo pribliæiti Bogu i primiti nadui utjehu iz ove zajednice?

87

PONEDJELJAK 5. prosinca

BOÆJE PITANJE

Nakon razdoblja koje se Jobu sigurno Ëinilo kao vrlo duga tiπina,Bog mu se konaËno obraÊa, iako Njegove prve rijeËi nisu bile ono πto jeJob æelio Ëuti.

Koje je pitanje Bog prvo postavio Jobu, i πto se podrazumije-valo pod njim? Job 38,2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog u cijeloj Bibliji postavlja ljudima pitanja. To ne Ëini zato πto nezna odgovore. Kao πto dobar uËitelj Ëesto Ëini, Bog postavlja pitanja zatoπto nas ona mogu potaknuti da razmislimo o svojoj situaciji, da sesuoËimo sami sa sobom, da pronaemo rjeπenja i doemo do odgova-rajuÊih zakljuËaka. Pitanja, zato, koja Bog postavlja ne sluæe da bi Onbio pouËen neËemu πto veÊ ne zna, veÊ da bi pomogao ljudima da neπtonauËe i bolje shvate. Boæja pitanja su retoriËka sredstva koja pomaæu upribliæavanju ljudi istini.

ProËitajte sljedeÊa Boæja pitanja. Koji je cilj Bog æelio postiÊipostavljanjem ovih pitanja? ©to njima naglaπava?

Postanak 3,11. ...................................................................................................

Postanak 4,9. ......................................................................................................

1. o kraljevima 19,9. ........................................................................................

Djela 9,4. ..............................................................................................................

Matej 16,13. ........................................................................................................

Job je mnogo govorio o Bogu, a Bog je oËito æelio da Job uvidi kakomnogo toga ne zna ili ne razumije o svojem Stvoritelju. Boæje uvodnopitanje upuÊeno Jobu podudara se umnogome s onim πto su mu prija-telji veÊ rekli (vidi Job 8,1.2; 11,1-3; 15,1-3).

Kad bi Bog vama postavljao pitanja o vaπem æivotu, πto misliteπto bi vas upitao i πto biste Mu odgovorili? »emu vas ovo pitanjei ovaj odgovor uËe o vama samima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

88

UTORAK 6. prosinca

GOSPODIN KAO STVORITELJ

ProËitajte Job 38,4-41. Koja pitanja Bog postavlja Jobu i ka-kav cilj njima æeli postiÊi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ako je Job oËekivao neko opπirno objaπnjenje zaπto su mu se do-godile sve ove nesreÊe, nije ga dobio. Umjesto toga, dobio je niz retori-Ëkih pitanja u kojima je usporeena Gospodnja stvaralaËka sila s prola-znoπÊu i neznanjem jadnog Joba.

“Gdje si bio kad zemlju utemeljih?” poËinje Gospodin svoj govor(Job 38,4). Nakon ponavljanja nekih od najranijih slika iz Postanka —na primjer, o postanku zemlje, mora, svjetla i tame — Bog kaæe Jobu daon sve to zna — “ta davno ti se rodi, tvojih dana broj veoma je velik”(Job 38,21).

Gospodin zatim ukazuje na Ëuda i tajne stvaranja, ponovno po-stavljajuÊi niz retoriËkih pitanja koja ne govore samo o temeljima Zem-lje, veÊ i o tajnama vremena, Ëak i zvijezda. “Moæeπ li lancem vezatiVlaπiÊe i razdrijeπiti spone Orionu?” (Job 38,31) Zatim ponovno usmje-rava Jobovu pozornost na Zemlju, na sve od Ëovjekove pronicljivosti(Job 38,36) do æivota divljih æivotinja (Job 38,39-41) — temu koja jeproπirena mnogim pojedinostima u cijelom 39. poglavlju. Da je knjiganapisana danas, Gospodin bi moæda upitao: “Tko je povezao kvarkove uprotonima i neutronima?” “Gdje si bio kada sam ja prvi put izmjerioPlanckovu masu?” “Zakrivljuje li gravitacija prostor i vrijeme tvojommudroπÊu?”

Odgovor na sva ova pitanja uvijek je isti. Job nije prisustvovaonijednom od ovih dogaaja, i malo je znao o pojavama na koje je Gospo-din ukazao. Boæji cilj bio je da pokaæe Jobu da pokraj sve njegovemudrosti i znanja, i Ëinjenice da je govorio “pravo” (Job 42,7) o Bogu,za razliku od njegovih prijatelja, i dalje malo zna. Njegovo nedovoljnoznanje na najbolji naËin otkriveno je njegovim velikim nepoznavanjemstvorenog svijeta.

Ako je Job toliko malo znao o djelima stvaranja, u kojoj je mjerimogao shvatiti Stvoritelja? Kakva je velika suprotnost izmeu Stvori-telja i stvorenog, izmeu Boga i ljudskog roda! Iako je Bog usporediosebe s Jobom, ova usporedba odnosi se na svako ljudsko biÊe (osimIsusa). ©to smo mi u usporedbi s Bogom? Pa ipak, pogledajte πto je ovajBog uËinio da nas spasi i ponudi nam nadu u vjeËnu zajednicu s Njim.

89

SRIJEDA 7. prosinca

MUDROST MUDRIH

Lako je s naπega glediπta danas pogledati pitanja koja je Bog posta-vio Jobu i uvidjeti koliko je malo Ëovjek poput Joba, koji je æivio prijeviπe tisuÊa godina, mogao shvatiti o stvorenom svijetu. Ljudi su tek uπesnaestom stoljeÊu, na primjer, konaËno shvatili da je kretanje Suncana nebu posljedica rotacije Zemlje oko svoje osi, i okretanja sunËeveorbite oko Zemlje — πto veÊina od nas danas uzima zdravo za gotovo.

Mi danas, uglavnom zahvaljujuÊi suvremenoj znanosti, poznajemosvijet koji ljudi u biblijska vremena nisu mogli razumjeti. Pa ipak, bezobzira na sve to znanje, mi ljudi i dalje imamo vrlo ograniËeno razumi-jevanje prirodnog svijeta i njegovog nastanka.

ProËitajte ponovno pitanja koja je Bog postavio Jobu u 38. i39. poglavlju. Koliko ljudi u danaπnje vrijeme mogu bolje odgovoritina njih?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nema sumnje da nam je znanost otkrila poglede na stvarnost kojisu prethodno bili skriveni. Meutim, ostalo je joπ mnogo toga πto treba-mo nauËiti. Znanost je na mnogo naËina, ne uklanjajuÊi veliËanstvo itajnu Boæjeg stvaranja, uËinila stvaranje joπ zanimljivijim, otkrivajuÊidubinu i sloæenost svijeta prirode o kojem prethodni naraπtaji nisu ni-πta znali.

“©to je sakriveno, pripada Jahvi, Bogu naπemu, a objava nama isinovima naπim zauvijek, da vrπimo sve rijeËi ovoga Zakona.” (Ponovljenizakon 29,28) “Ljudska znanost ne moæe ispitivati tajne Sveviπnjega.Njegova je stvaralaËka sila isto tako neshvatljiva kao i njegovo postoja-nje.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 86)

Koju bismo opomenu trebali izvuÊi iz sljedeÊih tekstova u vezis velikom ograniËenoπÊu ljudskog znanja? 1. KorinÊanima 1,18-27;3,19.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»ak i pokraj sveg znanja koje su ljudi umnoæili u posljednjihnekoliko stotina godina, stvaranje ostaje prepuno Ëuda i tajni ukoje ne moæemo proniknuti. ©to viπe saznajemo o stvorenom svije-tu, to nam se Ëini sve tajanstvenijim i nevjerojatnijim. Kako stvo-reni svijet utjeËe da se divite Boæjoj sili?

90


POKAJANJE U PRAHU I PEPELU

ProËitajte Job 40,1-4; 42,1-6. Kako je Job odgovorio na Boæjeotkrivenje o sebi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Job je oËito bio pogoen onim πto mu je Bog pokazao. Kada u 42,3kaæe: “Tko je to πto zamraËuje savjet nerazumno?”, on ponavlja prvopitanje koje je Bog uputio njemu. Job je sada znao odgovor: upravo jeon govorio o onome πto nije u potpunosti razumio.

Zapazite, takoer, πto je Job izjavio u 42,5. Dotad je samo sluπaoo Bogu, a sada, kada Ga je vidio — kada je bolje sagledao Boga — sebeje vidio onakvim kakav doista jest. Zato je reagirao na takav naËin,osuujuÊi sebe i kajuÊi se u prahu i pepelu.

ProËitajte Izaija 6,1-5; Luka 5,1-8. Kako se reakcije opisaneu ovim redcima podudaraju s Jobovim?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U svim ovim primjerima pojavljuje se kljuËna biblijska istina ogreπnosti ËovjeËanstva. Job je bio “neporoËan i pravedan: bojao se Bogai klonio zla” (Job 1,1). Usprkos Sotoninim upornim pokuπajima da gaokrene protiv Boga, Job je ostao vjeran. Ovdje se susreÊemo s Ëvrstim,vjernim Ëovjekom koji vjeruje u Gospodina.

Pa ipak, kao u Izaijinom i Petrovom sluËaju, brz pogled na Boæjusvetost i silu bio je dovoljan da nagna Joba da se skupi proæet osjeÊa-jem vlastite greπnosti i malenkosti. To je zato πto smo svi pala, grijehompogoena biÊa Ëija nas narav dovodi u sukob s Bogom. To je razlog πtonitko ne moæe sam sebe spasiti; nitko ne moæe uËiniti dovoljno dobrihdjela da bi zasluæio Boæju naklonost. Zato je svima nama — Ëak i“najboljima” meu nama, onima koji su poput Joba dobri i pravedni,koji se boje Boga i uklanjaju od zla — potrebna milost, Spasitelj, netkotko Êe uËiniti ono πto mi za sebe nikada ne bismo mogli uËiniti. NasreÊu, sve to imamo u Isusu, i viπe od toga.

Zamislite sebe, upravo sada, kako licem k licu stojite predBogom. Kako biste se ponaπali?

..................................................................................................................................

91

PETAK 9. prosinca


“Bog je dopustio da kroz znanost i umjetnost svjetlost obasja svi-jet, ali kad znanstvenici promatraju ove predmete samo s ljudske toËkemotriπta, oni Êe sigurno doÊi do pogreπnih zakljuËaka. Spekulacije oonome πto nam Boæja rijeË nije otkrila mogu biti bezazlene, ako se naπeteorije ne protive Ëinjenicama koje se nalaze u Svetom pismu, ali onikoji ostavljaju Boæju rijeË i traæe objaπnjenja za njegova stvorena djelau znanstvenim naËelima plutaju po nepoznatom oceanu bez zemljovidaili kompasa. NajveÊi umovi, ako ih u njihovu istraæivanju ne vodi BoæjarijeË, postaju zbunjeni u pokuπajima da nau vezu izmeu znanosti iotkrivenja. BuduÊi da su Stvoritelj i Njegova djela tako daleko iznadnaπe sposobnosti shvaÊanja da ih ne mogu objasniti prirodnim zakoni-ma, oni biblijsku povijest smatraju nepouzdanom. Oni koji sumnjajupouzdanost zapisa u Starom i Novom zavjetu iÊi Êe i korak dalje i po-sumnjati u Boæje postojanje, a onda, buduÊi da su izgubili sidro, oni suprepuπteni da se razbiju o hrid nevjernosti.” (Ellen G. White, Patrijarsii proroci, str. 86)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Pogledajte izjavu Ellen G. White u odsjeku od petka. UoËava-mo li da se ono na πto je upozoravala upravo dogaa, posebno upodruËju znanosti? Koje pojedinosti u znanosti stoje u oπtroj su-protnosti s Boæjom rijeËju?

2. Alfred North Whitehead, ugledni matematiËar i pisac iz pro-πlog stoljeÊa, rekao je: “Prije pedeset sedam godina bio sam kaomladiÊ na SveuËiliπtu Cambridge. Znanstvene kolegije i matematikupredavali su mi izuzetni ljudi i dobro sam napredovao. Otkako smopreπli u sljedeÊe stoljeÊe, doæivio sam da su pobijene sve osnovnepretpostavke u oba podruËja. ... Pa ipak, suoËeni s tim, oni koji suotkrili nove hipoteze u znanosti izjavljuju: ‘Sada smo konaËno pot-puno sigurni.’” (A. N. Whitehead, Dialogues of Alfred North White-head) ©to nam ovo govori o potrebi da budemo oprezni kad prihva-Êamo ono Ëemu nas “veliki ljudi” ovoga svijeta pouËavaju, osobitokada su njihova uËenja u oπtroj suprotnosti s Boæjom rijeËju?

3. Koja nam je Ëuda stvaranja otkrila suvremena znanost, kojaljudi u Jobovo vrijeme (ili samo prije dvije stotine godina) nisumogli razumjeti? Kako nam ove pojedinosti joπ viπe otkrivaju zadiv-ljujuÊu stvaralaËku silu naπega Gospodina?

92

Raditi Boæji posao (2)

Susreo sam se s crkvenim voama u zemlji projekta. Napravili smoplan da osposobimo i opremimo tisuÊu vjernika laika da objavljuju Radosnuvijest u domovina pojedinaca.

Iako je evangeliziranje u toj zemlji tehniËki nezakonito, Bog je otvoriovrata.

Kad smo stigli u zemlju projekta, mislili smo da neki od tisuÊu ljudikoji su se prijavili za sudjelovanje u programu neÊe doÊi. No, doπlo je tisuÊutristo ljudi!

Iako su znali da neÊe moÊi primiti pripremljene materijale, svakako suhtjeli doÊi, jer su ionako morali nauËiti neke osnovne vjeπtine za rad udomovima. Kakvu nevjerojatnu skupinu laika imamo tamo!

Nismo uspjeli uvesti u tu zemlju evangelizacijske materijale i DVDplejere za rad evanelista, pa smo morali kupiti ili proizvoditi te materijaleu toj zemlji. Svakoj osobi je dopuπteno kupiti samo jedan DVD plejer, imorali smo biti sigurni da nisu svi iπli kupiti DVD plejer u isto vrijeme ilina istom mjestu. Kupili smo papir i tiskali materijale s uputama koje idus DVD-om za volontere tamo gdje je to bilo moguÊe — na crnom træiπtu. Sveto se moralo uËiniti tajno, i ne moæemo govoriti o tome kako je Bog napra-vio da se to dogodi, ali On je to uËinio!

PoduËili smo i opremili Ëlanove laike i poslali ih na rad po cijelojzemlji. Stotinu od njih su vjernici koji sada rade puno radno vrijeme, kaoπto je skupina Pioniri globalne misije. Oni pouËavaju, krπtavaju i osnivajunove mjesne crkve. Potajno su se preselili u podruËja u toj zemlji u kojimanemamo mjesne crkve. Postoje mnogi koji pouËavaju svoje nove susjede oBoæjoj ljubavi i osnivaju nove mjesne crkve.

U prvih πest mjeseci provoenja ovog programa, vjernici ove zemljeprouËavali su s tisuÊama ljudi æeljnih spoznaje o pravom Bogu. Viπe odπesto pedeset ljudi je krπteno, a osnovano je πest novih mjesnih crkava. Aovi dragi ljudi su samo poËetak!

»udim se onom πto Bog Ëini kroz moju obitelj, mene i druge koji suposveÊeni sluæenju Bogu, a On ih vodi. Mi smo Boæje ruke, upravitelji Nje-govih dobara. On nas koristi za πirenje Njegovog djela na mjestima gdjenikad nisam mogao niti sanjati da je to moguÊe.

Svaki vjernik je upravitelj Boæjih dobara, i Bog Êe blagosloviti svakogod nas kad usmjerimo naπe æivote i dobra prema Njemu.

SvjedoËenje adventistiËkog poduzetnika u Portugalu.

93


POUKA 12 10.—17. prosinca 2016.

Jobov Otkupitelj“A on je naπe bolesti ponio, naπe je boli na se uzeo, dok

smo mi dræali da ga Bog bije i poniæava.” (Izaija 53,4)

Biblijski tekstovi: Job 19,25-27; Ivan 1,1-14; Job 10,4.5; Luka2,11; GalaÊanima 4,19; Luka 9,22; Izaija 53,1-6.

Knjiga o Jobu dostiæe vrhunac iznenadnim javljanjem Gospodinana poËetku 38.poglavlja. Bog se otkrio Jobu na moÊan i Ëudesan naËin,πto je dovelo do Jobovog priznanja i pokajanja. Gospodin je zatim uko-rio Jobova tri prijatelja zbog njihovih neistinitih rijeËi. Job se pomolioza njih: “I Jahve vrati Joba u prijaπnje stanje, jer se zaloæio za svojeprijatelje, pa mu joπ udvostruËi ono πto je posjedovao” (Job 42,10), anakon toga je poæivio dugim i izobilnim æivotom.

Meutim, ima neËega uznemirujuÊeg, neËega πto stvara nezadovolj-stvo u vezi s izvjeπtajem i njegovim krajem. Bog i Sotona, koji su sesukobili na Nebu, nastavili su borbu ovdje na Zemlji u æivotu i na tijelusirotog Joba. »ini se da nije poπteno, da nije pravedno, πto je Job moraopodnijeti uæasan udarac ovog sukoba izmeu Boga i Sotone, dok je Bogbio na Nebu i sve samo promatrao.

U ovom izvjeπtaju mora biti joπ neËega. I ima. To je otkriveno mnogostoljeÊa poslije, u Isusu i Njegovoj smrti na kriæu. Samo u Isusu pro-nalazimo zadivljujuÊe i utjeπne odgovore na pitanja na koja Knjiga oJobu nije u potpunosti odgovorila.

94


MOJ JE OTKUPITELJ ÆIV

Kada se Gospodin javio Jobu u 38. poglavlju, otkrio mu se kaoStvoritelj koji “je jaz iskopao povodnju” i koji je “prokrËio pute grmlja-vini da bi daædjelo na kraj nenastanjen, na pustinju gdje æive duπenema” (Job 38,25.26). Naπ Gospodin, meutim, nije samo Stvoritelj. Onima joπ jednu vaænu titulu i ulogu.

ProËitajte Job 19,25-27. ©to ove rijeËi otkrivaju o Jobovojnadi u spasenje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovim Ëuvenim redcima Job pokazuje da u odreenoj mjeri poznajeOtkupitelja, da zna da iako ljudi umiru, postoji nada iza groba i da ovanada poËiva na Otkupitelju koji Êe jednoga dana doÊi na Zemlju.

Ove Jobove rijeËi ukazuju na najznaËajniju i najvaæniju istinu uBibliji — da je Bog naπ Otkupitelj. Da, Bog jest naπ Stvoritelj. Ali upalom svijetu, u svijetu u kojem su greπnici osueni na vjeËnu smrt usvojim grijesima, potrebno nam je viπe od Stvoritelja. Potreban nam jeOtkupitelj. A naπ Bog je Stvoritelj i Otkupitelj (vidi Izaija 48,13-17), odkoga primamo uzviπenu nadu u vjeËni æivot.

ProËitajte Ivan 1,1-14. Kako Ivan u ovom tekstu povezuje Isusakao Stvoritelja s Isusom kao naπim Otkupiteljem?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Ivanu 1,1 oËito se ukazuje na Boga kao Stvoritelja iz Postanka1,1. I kao da to nije dovoljno, rijeËi “bijaπe na svijetu i svijet po njemuposta i svijet ga ne upozna. K svojima doe i njegovi ga ne primiπe. Aonima koji ga primiπe podade moÊ da postanu djeca Boæja: onima kojivjeruju u njegovo ime” (Ivan 1,10-12) — nerazdvojno povezuju Isusa kaoStvoritelja i Otkupitelja. Samo zato πto je Stvoritelj, On moæe biti i naπOtkupitelj.

Da imamo samo Stvoritelja, a ne i Otkupitelja, kakvu bismonadu imali? ©to vaπ odgovor govori o tome zaπto je Isus nama kaoOtkupitelj toliko vaæan?

95


SIN »OVJE»JI

U prvim poglavljima Knjige o Jobu dan nam je uvid u stvarnostvelike borbe izmeu Krista i Sotone. Kao πto znamo, ta borba je zapoËelana Nebu, ali se na kraju prenijela na Zemlju (vidi Otkrivenje 12,7-12). UKnjizi o Jobu zapaæamo isto kretanje: sukob zapoËet na Nebu prenosise na Zemlju. Na Jobovu æalost, ta borba na Zemlji bila je usredotoËenana njega.

ProËitajte Job 10,4.5. Zaπto Job jadikuje? Zar nije bio u pravu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jobov zakljuËak bio je jednostavan. Ti si Bog, veliki Vladar svemira,Stvoritelj. Kako Ti moæeπ znati kako je biti Ëovjek, podnositi ono πto mipodnosimo?

Kako sljedeÊi tekstovi daju odgovor na Jobovo jadikovanje?Luka 2,11; Ivan 1,14; Luka 19,10; Matej 4,2; 1. Timoteju 2,5;Hebrejima 4,15.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na Jobovu æalbu da Bog nije Ëovjek i da stoga ne moæe poznavatiljudski jad, u potpunosti je odgovoreno Isusovim dolaskom meu ljud-ski rod. Iako nikad nije izgubio svoju boæansku narav, Isus je takoeru potpunosti bio Ëovjek. ZahvaljujuÊi toj ljudskoj naravi, znao je kakoizgleda patiti i boriti se poput Joba i svih ostalih ljudi. U svim evane-ljima zapaæamo Kristovu ljudsku narav i patnju koju je podnio radi nje.Time je Isus odgovorio na Jobovo jadikovanje.

“Krist nije uzeo na sebe izmiπljenu ljudsku narav. Uzeo je pravuljudsku narav u kojoj je æivio. ... On nije bio samo u obliËju tijela, veÊu obliËju greπnoga tijela.” (Ellen G. White, The SDA Bible Commentary,sv. 5, str. 1124)

Razmislite o tome πto znaËi da je Isus uzeo ljudsku narav. ©toto govori o bliskoj zajednici koju On moæe uspostaviti s vama uborbama s kojima se sada suoËavate?

96

UTORAK 13. prosinca

ISUSOVA SMRT

©to sljedeÊi tekstovi govore o Isusu i kako bismo mi trebaligledati na Njega?

1. Ivanova 2,6. ....................................................................................................

GalaÊanima 4,19. .................................................................................................

Nema sumnje, Isus je naπ Uzor. Svi koji Ga slijede trebaju se Bo-æjom miloπÊu ugledati u Njegov æivot i Njegov karakter. Isus je jedinisavrπeni Uzor koji nam pokazuje kako moæemo æivjeti æivotom na kojinas Bog poziva.

Ipak, Isus nije doπao na Zemlju samo da bi nam ostavio primjer.Naπe prilike kao greπnika zahtijevale su viπe od razvoja karaktera, jerpromjena naπeg karaktera i oblikovanje u Njegovu sliku nije sve πtoNjegovo djelo kao Otkupitelja podrazumijeva. Nama je potrebno viπe odtoga; potrebna nam je Zamjena, netko tko Êe platiti kaznu za naπegrijehe. On nije doπao samo da bi æivio savrπenim æivotom i ostavioprimjer svima nama; doπao je umrijeti smrÊu koju mi zasluæujemo kakobi se Njegov savrπeni æivot mogao pripisati nama.

©to sljedeÊi tekstovi govore o potrebi da Krist umre za nas?Marko 8,31; Luka 9,22; Luka 24,7; GalaÊanima 2,21.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je morao umrijeti za nas zato πto posluπnost Zakonu, iako jebitna u krπÊanskom æivotu, ne spaπava pala ljudska biÊa. “Zar je dakleZakon protivan obeÊanjima Boæjim? Daleko od toga! Kad bi bio danZakon koji bi mogao dati æivot, onda bi opravdanje dolazilo doista odZakona.” (GalaÊanima 3,21) Ako neki zakon moæe spasiti greπnika, to bibio Boæji zakon, ali Ëak ni taj Zakon nas ne moæe spasiti. Samo savrπeniæivot naπeg savrπenog Uzora, Isusa, moæe nas spasiti i zato je Kristdoπao i prinio sebe kao “jedinu ærtvu za grijehe” (Hebrejima 10,12).

Kako vam vaπe dræanje Zakona pokazuje da vam je potrebnaZamjena?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

97

SRIJEDA 14. prosinca

PATNJE SINA »OVJE»JEG

ProËitajte Izaija 53,1-6. ©to ovi redci govore o Gospodnjimpatnjama na kriæu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Knjizi proroka Izaije reËeno je da je Isus ponio naπe boli i tuge.To sigurno ukljuËuje i Jobove boli i tuge. I ne samo Jobove, veÊ cijelogasvijeta. Isus je umro na kriæu za grijehe svih ljudi koji su ikada æivjeli.

Dakle, samo na kriæu moæemo sagledati Knjigu o Jobu u pravomsvjetlu. Na kriæu je bio onaj isti Bog koji se otkrio Jobu — Bog koji orlauËi letjeti, Bog koji povezuje kvarkove — i koji je patio viπe nego πto jebilo koje ljudsko biÊe, Ëak i Job, ikada patilo ili moglo patiti. Bol i tugekoje smo mi doæivjeli pojedinaËno, On je uzeo na sebe zajedno; nitko,dakle, ne moæe pouËavati Boga o patnji jer je u ljudskoj naravi uzeo nasebe sav teret patnje koji je grijeh proπirio planetom. Mi znamo samosvoje boli, samo svoje tuge; Isus ih je na kriæu sve doæivio.

Bog koji je upitao Joba: “Zar poznajeπ ti zakone nebeske, pa danjima moÊ na zemlji dodijeliπ?” (O Jobu 38,33) joπ viπe zadivljuje kadashvatimo da je On, iako je stvorio “zakone nebeske”, uzeo na sebeovozemaljsko tijelo i u tom tijelu umro “da smrÊu uniπti onoga koji imavlast nad smrÊu, to jest avla” (Hebrejima 2,14).

Kada Knjigu o Jobu promatramo kroz sliku kriæa, ona poprimadublji smisao nego kada je promatramo bez nje, zato πto kriæ odgovarana mnoga pitanja na koja je u knjizi ostalo neodgovoreno. Najvaænije odsvih pitanja bavi se time je li poπteno da Bog bude na Nebu dok je Jobna Zemlji prisiljen da pati, samo zato da bi dao svoj doprinos u odba-civanju Sotonine optuæbe. Kriæ pokazuje da se bez obzira na to kolikostraπno Job ili bilo koje drugo ljudsko biÊe pati na ovom svijetu, naπGospodin dobrovoljno izloæio mnogo goroj patnji nego bilo tko od naskako bi nam dao nadu i obeÊanje o spasenju.

Job je vidio Boga kao Stvoritelja. Mi Ga nakon kriæa vidimo kaoStvoritelja i kao Otkupitelja ili, bolje reËeno, Stvoritelja koji je postaonaπ Otkupitelj (Filipljanima 2,6-8). Da bi to postao, morao je patiti zboggrijeha onako kako nijedno ljudsko biÊe, ukljuËujuÊi i Joba, nikada nijepatilo niti Êe patiti. Dakle, πto moæemo uËiniti pred takvim prizoromosim da uzviknemo kao i Job, samo joπ snaænije: “Sve rijeËi svoje zatoja poriËem i kajem se u prahu i pepelu.” (Job 42,6)

98


SOTONA JE RAZOTKRIVEN

ProËitajte Ivan 12,30-32. ©to Isus govori o Sotoni u okvirukriæa i velike borbe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon razmiπljanja o Isusovoj smrti na kriæu, Ellen G. White jenapisala sljedeÊe rijeËi o snaænom utjecaju Njegove smrti na svemir kojije sve promatrao. “Sotonine laæne optuæbe protiv boæanskog karakterai vladavine pokazale su se u pravom svjetlu. Optuæio je Boga da sezahtjevom za pokornoπÊu i posluπnoπÊu svojih stvorenja æeli uzvisiti, iizjavio da dok Stvoritelj od svih drugih zahtijeva samoodricanje, On sâmnije pokazao samoodricanje niti je uËinio kakve ærtve. Sada se vidjelo daje za spasenje palog i greπnog ËovjeËanstva Vladar svemira uËinio naj-veÊu ærtvu koju je samo ljubav mogla uËiniti, jer ’Bog bijaπe onaj kojije u Kristu pomirio svijet sa sobom’ (2. KorinÊanima 5,19). Takoer sevidjelo da dok je Lucifer svojom æeljom za ËaπÊu i nadmoÊi otvorio vratagrijehu, Krist je, da bi uniπtio grijeh, ponizio sâm sebe i postao poslu-πan do smrti.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 397)

ProËitajte 2. KorinÊanima 5,19. Kako je Kristova smrt pomi-rila pali svijet s Bogom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svijet je pao u grijeh, u pobunu; izloæio se Sotoninim spletkama,πto se jasno vidi, na primjer, u Knjizi o Jobu. Meutim, uzevπi na sebeljudsku narav i ne gubeÊi pri tom boæansku, Isus je stvorio neraskidivuvezu izmeu Neba i Zemlje i svojom smrÊu zajamËio konaËno uniπtenjegrijeha i Sotone. Isus je na kriæu platio zakonsku kaznu za grijeh po-mirivπi na taj naËin pali svijet s Bogom. Iako smo greπnici osueni nasmrt, vjerom primamo obeÊanje o vjeËnom æivotu u Isusu.

Bez obzira na grijehe koje ste poËinili, Isus je platio punukaznu za njih na kriæu. Zaπto bi ova zadivljujuÊa istina trebalapromijeniti vaπ æivot i u vama potaknuti æelju da Mu budete poslu-πni?

99

PETAK 16. prosinca


“‘Sad je sud ovome svijetu!’ nastavio je Krist, ‘Sad Êe knez ovogasvijeta biti baËen van! A ja kad budem podignut sa zemlje, sve Êu ljudeprivuÊi k sebi. To reËe da naznaËi kakvom smrti ima umrijeti.’ Ovo jekriza svijeta. Ako postanem ærtva za grijehe ljudi, svijet Êe se prosvije-tliti. Sotonina vlast nad ljudskim duπama bit Êe slomljena. IzbrisaniBoæji lik obnovit Êe se u ljudskom rodu i obitelj svete i vjerne Boæjedjece na kraju Êe naslijediti nebeski dom. To Êe biti plod Kristove smrti.Spasitelj je u duhu promatrao prizor pobjede koji se pojavio pred Njim.Vidio je kriæ, surovi, sramni kriæ, sa svim prateÊim strahotama, kakoblista slavom.

Meutim, djelo spasenja ljudi nije sve πto je ostvareno kriæem.Boæja se ljubav otkrila svemiru. Knez ovoga svijeta je ‘istjeran’. Optuæbeπto ih je Sotona iznosio protiv Boga opovrgnute su. Prijekori koji suupuÊeni Nebu zauvijek su odbaËeni. Aneli, kao i ljudi, privuËeni suOtkupitelju.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 517)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kojih se joπ primjera moæete sjetiti koji pokazuju kako suIsusov æivot i smrt odgovorili na pitanja na koja je u Knjizi o Jobuostalo neodgovoreno?

2. Razmislite πto kriæ otkriva o Boæjem karakteru, posebnokada shvatimo da je Onaj koji nas je stvorio umro za nas na kriæu.Zaπto nam ova Ëinjenica pruæa toliko mnogo nade i utjehe, bezobzira na to s kakvim se nevoljama suoËavamo? Kako nam ovazadivljujuÊa istina moæe pomoÊi da se uzdamo u Boga i Njegovudobrotu? (Vidi Rimljanima 8,32.)

3. Kao πto smo vidjeli, Knjiga o Jobu pokazuje, izmeu ostalog,da je velika borba sveopÊe pitanje i da sukob izmeu Krista iSotone svojim razmjerima nadilazi samu Zemlju. Zamislite kako jebilo nebeskim stvorenjima koja su poznavala Isusa samo u Njegovojnebeskoj slavi, dok su promatrala sve kroz πto je proπao na kriæu.Kako nam razmiπljanje o ovoj divnoj temi pomaæe da u velikoj mjericijenimo ono πto nam je dano u Isusu?

100

Buenje mojeg srca (1)

Odrastao sam okruæen briænom obitelji, u intelektualno vrlo poticaj-nom domu. Moji roditelji su se odnosili prema mojem bratu i meni spoπtovanjem. Nismo bili nikada gladni i uvijek smo imali ono πto nam jebilo potrebno. Ali vjera nije bila dio naπeg doma. Nikad nisam smatrao daizvan mojeg opipljivog svijeta postoji bilo πto ili bilo tko. Nisam niti sanjaoda bi Bog mogao razgovarati sa mnom. Moji roditelji su se sve viπe svaali,a kad sam imao deset godina, razveli su se.

Otac je imao vrhunski tajni posao u vojsci, a majka je bila sluæbenicau gradskoj upravi. Nakon njihove rastave, moj brat i ja smo æivjeli s naπommajkom. Zavrπio sam gimnaziju i planirao svoju buduÊnost.

Jednog dana sreo sam jednog bivπeg πkolskog prijatelja na ulici unaπem gradu.

Nismo bili bliski prijatelji, ali dijelili smo sliËnu æivotnu filozofiju. Biosam iznenaen kad je poËeo govoriti o vjeri. Upravo tamo, na ulici, Kvetomi je poËeo govori o Isusu Kristu, o Boæjoj ljubavi prema meni, o Bibliji iproroËanstvima u njoj. Oduπevljeno je govorio, a ja sam postao zbunjen doksu prolaznici zurili u nas. Uskoro sam Ëuo dovoljno. IspriËao sam se iotiπao dalje, pitajuÊi se πto je tako korjenito promijenilo mojeg prijatelja.

Ubrzo nakon toga nekoliko sam puta susreo Kveta na ulici. Svaki putkad bismo se sreli, skrenuo bi temu razgovora na vjeru. On je govorio, a jasam sluπao i s vremena na vrijeme pokuπao ga nadmudriti pitanjem na koje,mislio sam, neÊe moÊi odgovoriti. No, unatoË mojem nedostatku vjerskogodgoja i nepoznavanju Biblije, Kveto je novootkrivenim krπÊanskim æaromdavao odgovore na sva moja pitanja.

Svaki put kad smo se sreli, Kveto bi me pozvao u svoju kuÊu naprouËavanje proroËanstava.

Na kraju sam pristao otiÊi k njemu. Dok bi Kveto htio dokazati da Bogpostoji, bio sam viπe zainteresiran za dokazivanje da nije tako. Rekao sammu da mislim kako je Bibliju mogao napisati bilo tko i da ono πto je u njojzasigurno nije istina. Htio sam Kveta usmjeriti u pravom smjeru.

Kveto se uvijek pomolio prije nego πto je otvorio Bibliju, a kasnije mije rekao da se molio i nakon πto sam napustio njegovu kuÊu. Kad smopoËeli prouËavati proroËanstva, osjeÊao sam sve veÊu znatiæelju saznati πtoBiblija ima reÊi o buduÊnosti. ProuËavali smo knjige Daniel i Otkrivenje ineke spise Ellen G. White.

Tada se dogodilo neπto Ëudno. Doπao sam kuÊi s prouËavanja Biblije ipoËeo sam se moliti — sâm, po prvi puta u æivotu. Nisam imao niπta pose-bno za reÊi u mojoj molitvi. Jednostavno sam uhvatio sebe kako sam stupiou kontakt sa Snagom svemira.

(Nastavlja se)

101



Jobov karakter“Vidiπ da je vjera zajedniËki djelovala s njegovim djelima

i da je vjera uz pomoÊ djela postala savrπena.” (Jakov 2,22)

Biblijski tekstovi: Job 1,1.8; 29,8-17; 31,1-23; Izlazak 20,17;Matej 7,22-27; Matej 5,16; Efeæanima 3,10.

Pokraj svih znaËajnih pitanja dodirnutih u Knjizi o Jobu, ne smijemoizgubiti iz vida joπ jednu vaænu temu: samog Joba. Tko je bio ovajËovjek kojem je Bog toliko vjerovao da je Sotoni uputio izazov u vezi snjegovom vjernoπÊu i poπtenjem? Tko je bio ovaj Ëovjek koji nije shva-Êao zaπto mu se sve to dogaa, koji je znao da to πto je doæivio nijepoπteno, koji je izrazio svoj gnjev i razoËaranost zbog svega, pa ipakostao vjeran do kraja?

Iako se Knjiga o Jobu bavi Jobovim æivotom nakon nesreÊa koje suga pogodile, u ovom izvjeπtaju moæemo pronaÊi Ëinjenice o Jobovomranijem æivotu. Na osnovi onoga πto smo saznali o Jobovoj proπlosti io tome kakav je bio Ëovjek, bolje shvaÊamo zaπto je Job ostao vjeranGospodinu Ëak i unatoË strahovitoj patnji, unatoË svemu onome πto jeSotona Ëinio u nastojanju da ga odvrati od Boga.

Kako nam Ëinjenice o Jobu, kakav je bio i kako je æivio, mogupomoÊi da budemo vjerniji Gospodnji sljedbenici u svojem æivotu?

102


»OVJEK IZ UZA

ProËitajte Job 1,1.8. ©to ovi redci govore o Jobovom karakte-ru?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je Jobu u svim razgovorima koje je vodio bilo reËeno da jesigurno uËinio neπto pogreπno Ëim se na njega izlilo sve to zlo, Ëini seda je bilo upravo suprotno. Zbog svoje neporoËnosti i vjernosti, postaoje Sotonina posebna meta.

Koliko je on bio neporoËan i vjeran? Kao prvo, tekst govori da jebio “savrπen”, kako stoji u nekim prijevodima. Ova rijeË ne znaËi da jebio “bezgreπan” kao Isus. Ona izraæava znaËenje neporoËnosti, poπte-nja, iskrenosti, ali u relativnom smislu. Osoba koja je “savrπena” uBoæjim oËima dostigla je stupanj razvoja koji Nebo oËekuje od nje u bilokojem trenutku. Hebrejska rijeË za “savrπen”, tam, “odgovara grËkojrijeËi teleios, koja se Ëesto prevodi kao ‘savrπen’ u Novom zavjetu, alitoËnije prevedena glasi ‘punog rasta’ ili ‘zreo’.” (The SDA Bible Com-mentary, sv. 3, str. 499) Jobova kasnija iskustva otkrila su da nijedostigao konaËno savrπenstvo karaktera. Iako je bio vjeran i neporoËan,i dalje je rastao.

Drugo, tekst kaæe da je bio “pravedan”. Ova rijeË znaËi “poπten”,“prav”, “praviËan”. Job je æivio takvim æivotom da je mogao biti nazvan“uzornim graaninom”.

TreÊe, tekst kaæe da se “bojao Boga”. Iako se u Starom zavjetu ovajizraz odnosio na vjernog Izraelca, on se takoer upotrebljava u Novomzavjetu za pogane koji su vjerno sluæili Bogu Izraelovom (vidi Djela10,22).

KonaËno, Job se “klonio zla”, odbacivao je zlo. Ovu Jobovu ka-rakteristiku potvrdio je Gospodin osobno kada je rekao Sotoni: “Nisi lizapazio slugu moga Joba? Njemu na zemlji nema ravna. »ovjek je toneporoËan i pravedan, boji se Boga i kloni se zla!” (Job 1,8)

Na kraju, Job je bio Boæji Ëovjek Ëija se vjera oËitovala u njegovomnaËinu æivota; i tako je posvjedoËio “svijetu, anelima i ljudima” (1.KorinÊanima 4,9) o tome πto netko moæe postati u Kristu.

Kad bi Knjiga o Jobu govorila o vama, kako bi glasio poËetniredak? “Bijaπe ..................... u zemlji ..................... po imenu ......................Bio/la je ..................... i .....................: ..................... se Boga i .....................zla.

103


“KADA MI SE NOGE U MLIJEKU KUPAHU”

Dok je Job pokuπavao shvatiti nesreÊe koje su ga pogodile, raz-miπljao je o svojem prijaπnjem æivotu, o tome kako je dobro æivio. Go-voreÊi o prethodnim danima, Job se prisjeÊa kako mu se “noge u mlije-ku kupahu” (O Jobu 29,6).

U Knjizi o Jobu 29,2 Job govori o vremenu “kada je Bog nadamnom bdio”. Hebrejska rijeË za “bdjeti” potjeËe od rijeËi koja u cijelomStarom zavjetu opisuje Boæju skrb o svojem narodu (vidi Psalam 91,11;Brojevi 6,24). Bez sumnje, Job je imao izobilan æivot i vaæno je πto jeon to znao.

ProËitajte Job 29,8-17. ©to ovi redci govore o tome kako sudrugi gledali na Joba, i kako se on ophodio prema onima koji subili u nevolji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovim redcima vidimo koliko je poπtovanje Job uæivao kod drugihljudi. Izraz da je “svoju stolicu postavljao na trg” (Job 29,7) ukazuje naneku vrstu mjesnog sudiπta, u kojem je Job oËito sudjelovao. Ovakavpoloæaj obiËno je dodjeljivan starijim, cijenjenim Ëlanovima druπtva, me-u kojima je Job bio duboko poπtovan.

Takoer moæemo vidjeti da su ga voljeli i cijenili i pripadnici “naj-niæeg” druπtvenog sloja. Job je pruæao pomoÊ i utjehu siromaπnima,slijepima, udovicama, beskuÊnicima i hromima — svima onima koji nisubili blagoslovljeni kao on.

“Bog u svojoj RijeËi daje sliku Ëovjeka koji napreduje — Ëiji je æivotuspjeπan u punom smislu te rijeËi, Ëovjeka kome i Nebo i Zemlja rado-sno odaju Ëast.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 127)

Redci poput ovih i drugi (kao πto Êemo vidjeti) pokazuju zaπto jeJob bio vrlo uspjeπan u svakom smislu u ljudskim i u Boæjim oËima.

Lako je biti ljubazan i pun poπtovanja prema bogatima, moÊni-ma i slavnima. Kako se, meutim, ophodite prema onima koji vamnemaju Ëime uzvratiti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

104

UTORAK 20. prosinca

SRCE I O»I

Na prvi pogled, u sljedeÊim tekstovima moæe zvuËati kao da se Jobhvali, kao da istiËe svoju svetost, vrline i dobro ponaπanje pred drugima.Ovakav stav, naravno, Biblija osuuje (vidi Matej 23). Ali Job nije biotakav. Vrlo je vaæno zapaziti okvir teksta: on je bio uvjeravan da jenjegov proπli æivot, koji je navodno bio ispunjen zlom, uzrok njegovepatnje. Job, meutim, zna da to nije istina i da nije zasluæio ono πto gaje snaπlo. Dakle, on se prisjeÊa kakvim je æivotom æivio i kakav je biokao osoba.

ProËitajte Job 31,1-23. ©to joπ Job kaæe o tome kako je æivioprije nesreÊe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite da se Job nije bavio samo svojim izvanjskim djelima. Ri-jeËi “ako mi se srce za okom povelo” (Job 31,7) pokazuje da je Jobrazumio dublje znaËenje svetosti, dublje znaËenje dobra i zla i Boæjegzakona. Job je oËito znao da Bog gleda na srce i misli, isto kao i na naπadjela (vidi 1. Samuelova 16,7; Izlazak 20,17; Matej 5,28). Job je znao daje pogreπno njegovati poæudu za æenom, a ne samo uËiniti preljub snjom. (Ovo je snaæna Ëinjenica da je znanje o pravom Bogu postojaloprije nego πto je Gospodin pozvao izraelski narod da bude Njegov zavje-tni narod i Njegov svjedok.)

ProËitajte πto je Job rekao u 31,13-15. Zaπto je ova porukatoliko vaæna?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovdje Job pokazuje zadivljujuÊe razumijevanje za njegovo vrijeme(i bilo koje vrijeme, uostalom) o jednakosti svih ljudskih biÊa. U Staromsvijetu nisu postojala opÊa ljudska prava i zakoni jednaki za sve. Poje-dine skupine ljudi smatrale su sebe uzviπenijima i nadmoÊnijima uodnosu na ostale i uopÊe nisu razmiπljale o priznavanju dostojanstva iprava drugih ljudi. Ovdje Job, meutim, pokazuje u kojoj mjeri razumijeljudska prava i da ona potjeËu od Boga koji nas je stvorio. Job je uodreenom smislu bio ispred ne samo svojeg, veÊ i naπeg vremena.

105


KU∆A NA STIJENI

ProËitajte Job 31,24-34. ©to joπ moæemo saznati o Jobu izovih redaka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ne treba nas Ëuditi πto je Gospodin ovo izjavio o Jobovom æivotui karakteru. On je Ëovjek koji je æivio prema svojoj vjeri, Ëovjek Ëija sudjela otkrivala njegovu zajednicu s Bogom. Zbog ove se Ëinjenice, narav-no, njegovo jadikovanje Ëini joπ ogorËenijim, a tvrdnje njegovih prija-telja uzaludnim i praznim.

Meutim, iz Jobovog neporoËnog æivota moæemo izvuÊi dublju imnogo vaæniju poruku. Zapazite koliko je naËin na koji je æivio u proπlostibio tijesno povezan s njegovim odgovorom na tragedije koje su se nanjega obruπile poslije. Job nije sluËajno, sreÊom ili Ëistom snagom voljeodbio da “prokune Boga i umre” (Job 2,9). Ne, sve te godine vjernostii posluπnosti Bogu pruæile su mu vjeru i karakter koji su ga osposobilida se uzda u Njega bez obzira na okolnosti.

ProËitajte Matej 7,22-27. ©to u ovim redcima otkriva zaπto jeJob ostao vjeran?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

KljuË Jobove velike pobjede nalazimo u “manjim” pobjedama kojeje izvojevao prije (vidi Luka 16,10). Njegovo vjerno dræanje onoga πto jeispravno i odbacivanje kompromisa uËinili su Joba takvim kakav je bio.U Jobovom æivotu vidimo primjer uloge djela u æivotu vjere, o Ëemu piπeJakov u svojoj poslanici: “Vidiπ da je vjera zajedniËki djelovala s njegovimdjelima i da je vjera uz pomoÊ djelâ postala savrπena.” (Jakov 2,22) Uovom tekstu otkriveno je vaæno naËelo krπÊanskog æivota. U izvjeπtajuo Jobu vidimo da je ovo naËelo primijenjeno na dojmljiv naËin. Job jenaËinjen od istog mesa i kostiju kao i svi mi; ipak, zahvaljujuÊi Boæjojmilosti i njegovim ustrajnim naporima, æivio je u vjernoj posluπnostiBogu.

Koje biste odluke trebali donijeti da biste æivjeli vjerno kaoJob?

..................................................................................................................................

106


MNOGOSTRUKA BOÆJA MUDROST

Prije je Elifaz Temanac rekao Jobu: “Je li SvemoÊnomu korisno πtosi pravedan, je li mu dobit ako je æivot tvoj bez prijekora?” (Job 22,3 —©ariÊ) To je jako ironiËno pitanje s obzirom na to πto se dogaalo izapozornice, na Nebu. Da, Bogu je bilo korisno πto je Job pravedan i dobitπto je njegov æivot besprijekoran. Ovo je istina koja se ne odnosi samona Joba — isto vrijedi za sve one koji tvrde da su Gospodnji sljedbenici.

ProËitajte Matej 5,16. Kako nam ove rijeËi pomaæu da odgo-vorimo na pitanje koje je Jobu uputio Elifaz?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neodloæno pitanje u Knjizi o Jobu bilo je hoÊe li Job ostati vjeran.Sotona je rekao da neÊe; Bog je rekao da hoÊe. Jobova vjernost svakakoje iπla Bogu u korist, posebno u ovoj borbi sa Sotonom.

Ovaj izvjeπtaj, meutim, sadræi Ëitav niz veÊih pitanja. Prva aneo-ska vijest u jednom dijelu poziva nas da damo slavu Bogu (Otkrivenje14,7). Isus je u Mateju 5,16 objasnio da svojim dobrim djelima moæemoproslaviti Boga. To je Ëinio Job, a moæemo i mi.

ProËitajte Efeæanima 3,10. Kako je naËelo izraæeno u ovomtekstu otkriveno u Knjizi o Jobu, ali u manjem opsegu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom tekstu, kao i u Knjizi o Jobu, vidimo Ëinjenicu da Bog radiu æivotu svojih sljedbenika da bi ih promijenio na svoju sliku, sebi naslavu. “U ËovjeËanstvu se treba obnoviti Boæji lik. Boæja Ëast i KristovaËast povezane su sa savrπenstvom karaktera Njegova naroda.” (Ellen G.White, Isusov æivot, str. 557) Jobov æivot primjer je kako se u Ëovjeko-vom æivotu moæe ostvariti ovo naËelo, iako je Job æivio prije nekolikotisuÊa godina. Boæji narod u svako vrijeme ima prednost æivjeti na istinaËin.

©to u vaπem æivotu donosi slavu Bogu? ©to vam vaπ odgovorgovori o vama samima, vaπem æivotu i odreenim promjenama kojemorate uËiniti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

107

PETAK 23. prosinca


Protestantska reformacija povratila je veliku istinu o spasenju is-kljuËivo vjerom. Ova istina prvi put je nagovijeπtena u RijeËi joπ u Eden-skom vrtu (vidi Postanak 3,15), a zatim je potpunije izraæena u Abra-hamovom æivotu (vidi Postanak 15,6; Rimljanima 4,3), prije nego πto jeuspjeπno otkrivena u Svetom pismu preko Pavla. Istina o spasenju vje-rom uvijek je ukljuËivala rad Duha Svetoga u æivotu vjernika, ne kaosredstvo spasenja, veÊ kao njegov izraz. U Jobovom æivotu i karakterunalazimo sjajan primjer kako to izgleda. Teolozi katkad ovo djelo nazi-vaju “posveÊenjem”, πto u biti znaËi “svetost”. Ova je istina toliko zna-Ëajna u Svetom pismu da nam je reËeno: “Teæite za spasenjem i zaposveÊenjem bez kojega nitko neÊe vidjeti Gospodina.” (Hebrejima 12,14)Onaj tko je “posveÊen”, “odvojen je za svetu namjenu”. Ovu misao, naprimjer, zapaæamo kada je Gospodin rekao svojem zavjetnom narodu:“Sveti budite! Jer sam svet ja, Jahve, Bog vaπ!” (Levitski zakonik 19,2)Iako se rijeË i pojam javljaju na razliËite naËine u Starom i u Novomzavjetu, odnosi se na ono πto Bog Ëini u nama. Moæe se shvatiti kaomoralni rast u dobroti i prema dobroti. To je “progresivni proces moral-ne promjene silom Duha Svetoga u suradnji s ljudskom voljom” (Hand-book of SDA Theology, str. 296). Iako ovo djelo samo Bog moæe ostvaritiu nama, mi nismo prisiljeni na posveÊenje niπta viπe nego πto smoprisiljeni na opravdanje. Predajemo sebe Gospodinu, i isti Gospodin kojinas opravdava vjerom Êe nas posvetiti i oblikovati, kao πto je uËinio sJobom, na Boæju sliku, makar do one mjere koju je moguÊe dostiÊi sove strane vjeËnosti. Pavao piπe: “Djeco moja, koju ponovo s bolovimaraam dok se Krist ne oblikuje u vama.” (GalaÊanima 4,19) Ellen G.White piπe: “Krist je naπ Uzor, savrπen i sveti Primjer koji trebamoslijediti. Nikad neÊemo biti jednaki tom Uzoru, ali Ga moæemo oponaπatii postiÊi odreenu sliËnost u skladu sa svojim sposobnostima.” (That IMay Know Him, str. 265)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koje odluke moæemo donijeti da Gospodin djeluje u nama?Mi znamo da samo Bog moæe promijeniti srce, ali mi moramo su-raivati. Kako izgleda ta suradnja? Kako se oËituje?

2. U Koloπanima 2,6 stoji: “Kako ste primili Gospodina KristaIsusa, tako nastavite u njemu æivjeti.” Kako nam ove rijeËi pomaæuda shvatimo πto znaËi æivjeti u vjeri i posluπnosti?

3. Kako moæemo kao Crkva, ne samo kao pojedinci, proslavitiGospodina pred ljudima i pred anelima?

108

Buenje mojeg srca (2)

Oko πest mjeseci nakon mojeg prvog posjeta Kvetu, pozvao me je dapoem s njim u crkvu. »itao sam Bibliju i bio zainteresiran u kojoj crkvisve to nauËavaju, pa sam odluËio otiÊi.

Bio sam zainteresiran, ali oprezan, jer nisam æelio biti zaveden u neπtoiracionalno.

Crkvena zgrada bila je dojmljiva, ali kad smo uπli, posvuda me je netkoæelio pozdraviti Ëvrstim stiskom ruke. Kveto je znao da sam povuËena oso-ba, pa me je upozorio da je to zato πto su ljudi prijateljski nastrojeni.

Na tom mjestu sam osjeÊao drukËije ozraËje, ispunjeno mirom, redomi ljubavi.

Stvarno sam uæivao u crkvenoj sluæbi i toplini kojom su me ljudi pri-mili, i poËeo sam odlaziti u crkvu svake subote.

Sada znam da je Sveti Duh probudio moje srce i um kako bih mogaorazumjeti istinu. Prepoznao sam svoje duhovno siromaπtvo. Bog mi je daovjeru i promijenio moje srce.

Moja obitelj je primijetila promjene u mojem æivotu. Ispitivali su me ustrahu da sam moæda zaveden u neku sljedbu. Vidjeli su da je moje vjerskouvjerenje jako i nikada mi nisu zabranili posjete crkvi ili Ëitanje Biblije.

Kad smo Kveto i ja zajedno prouËavali Bibliju, bavili smo se i ostalimpitanjima vjere u Boga. Redovito sam pohaao javna predavanja o temamaiz Knjige proroka Daniela i Otkrivenje. Ponavljanje mi je pomoglo darazumijem mnogo toga, kao i odgovore na pitanja za koja nisam bio sigurankako na njih odgovoriti.

Godinu dana nakon πto sam prvi put sreo Kveta na ulici, predao samsvoj æivot Bogu. U petak naveËer, pod okriljem ruæiËastog neba, bio samkrπten.

OsjeÊao sam se kao da je Nebo bilo blizu kad sam odgovorio na pitanjapastora i potvrdio svoju vjeru. U subotu sam bio sluæbeno primljen u crkvu.Imao sam samo dvadeset godina.

Kako je strpljiv i briæan naπ svemoÊni Bog! »udi me πto se Onaj tkovlada cijelim svemirom, spremno saginje kako bi me oslobodio grijeha uovom svijetu! On me je spasio, On me svaki dan vodi prema veÊem razu-mijevanju spasenja. On me je uhvatio kad sam pokuπavao odluËiti πto ÊuuËiniti sa svojim æivotom.

Nakon mojega krπtenja studirao sam na AdventistiËkom teoloπkom fa-kultetu u Pragu, tako da sam mogao biti pomagalo u Boæjoj ruci i voditidruge u potrazi za Njim.

Slavim Boga i zahvaljujem Mu πto Kveto nikada nije odustao od menekad joπ nisam vjerovao.

Jozef Plachy je sada rukopoloæeni pastor AdventistiËke crkve. Sluæikao voa DjeËjeg odjela, DjeËje subotnje πkole i KrπÊanskih izviaËa uSlovaËkoj konferenciji.

109


Jobove pouke“Pazite! Mi proglaπujemo blaæenima one koji su ustrajali.

Za Jobovu ste strpljivost Ëuli, a vidjeli ste ishod (njegovimnevoljama) koji mu je Gospodin dao. Jer Gospodin je pun sa-milosti i milosra.” (Jakov 5,11)

Biblijski tekstovi: 2. KorinÊanima 5,7; Job 1—2,8; Matej 4,10;Matej 13,39; Ivan 8,1-11; Hebrejima 11,10; Hebrejima 4,15.

Doπli smo do kraja prouËavanja Knjige o Jobu. Iako smo se u knjizidotaknuli mnogih tema, moramo priznati da je ostalo joπ mnogo onihkoje nismo spomenuli i joπ mnogo toga πto bismo mogli nauËiti. Narav-no, kao i u sekularnom svijetu, sve πto uËimo i otkrivamo vodi k dalj-njem uËenju i otkrivanju. Ako je tako s atomima, zvijezdama, meduza-ma i matematiËkim jednadæbama, koliko je viπe s Boæjom rijeËju?

“Mi nemamo nikakvog razloga da sumnjamo u Boæju rijeË zato πtone moæemo razumjeti tajne Boæje providnosti. I u svijetu prirode stalnosmo okruæeni Ëudima koja nadmaπuju naπu moÊ shvaÊanja. Zar da seonda Ëudimo πto u duhovnom svijetu nalazimo tajne koje ne moæemodokuËiti? TeπkoÊu stvara jedino slabost i skuËenost ljudskog uma.”(Ellen G. White, Odgoj, str. 153)

Da, tajne ostaju, posebno u Knjizi o Jobu, u kojoj su postavljenamnoga od najteæih æivotnih pitanja. Ipak, osvrnut Êemo se na nekepouke koje moæemo izdvojiti iz ovog izvjeπtaja, koje nam mogu pomoÊida budemo vjerni Gospodinu u svijetu u kojem doæivljavamo nevolje.

OIKOS: U sljedeÊem tjednu Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlje 73.

110


VJEROM, NE O»IMA

ProËitajte 2. KorinÊanima 5,7; 4,18. Koje su kljuËne istineotkrivene u ovim tekstovima? Kako nam ove istine mogu pomoÊi unastojanju da budemo vjerni Gospodnji sljedbenici?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neposredan okvir 2. KorinÊanima 4,18 je eshatoloπki i govori osvrπetku vremena i o velikom obeÊanju koje se joπ nije ispunilo, daÊemo biti obuËeni u besmrtnost. To obeÊanje trebamo prihvatiti vjerom,a ne oËima, zato πto se joπ nije ostvarilo.

Knjiga o Jobu takoer pokazuje da je stvarnost mnogo viπe odonoga πto vidimo. Ljudima koji æive u naπe vrijeme ovo ne bi trebalo bititeπko shvatljivo, posebno sada kada je znanost otkrila da postoje ne-vidljive sile svuda oko nas.

Jedan propovjednik stajao je pred crkvom u velikom gradu. Zamo-lio je vjernike da budu tihi. Nekoliko trenutaka vladala je mukla tiπina.Zatim je uzeo radio, ukljuËio ga i poËeo mijenjati postaje. Iz radija suse poËeli razlijegati razni zvukovi.

“Odakle dolaze ovi zvukovi?” pitao je propovjednik. “Nastaju li usamom radiju? Ne, ovi zvuci nalaze se u zraku svuda oko nas u oblikuradiovalova, koji su stvarni kao i moj glas. Meutim, mi nemamo pristupnjima. To πto ih ne moæemo vidjeti, osjetiti ili Ëuti, ne znaËi da nepostoje, zar ne?”

©to joπ postoji oko nas πto ne vidimo? Koje duhovne poukemoæemo izvuÊi iz Ëinjenice da ove nevidljive sile ne samo da po-stoje, veÊi utjeËu na naπ æivot?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto smo vidjeli u Knjizi o Jobu, nitko od spomenutih ljudi nijeu potpunosti shvatio πto se dogaa. Vjerovali su u Boga, imali su odre-eno znanje o Njemu, Njegovom karakteru i stvaralaËkoj sili. Ali izvanpukih Ëinjenica stvarnosti koje su mogli vidjeti — na primjer, JobovenesreÊe — nisu ni slutili πto se dogaalo iza pozornice. Zar nismo naisti naËin i mi slijepi za nevidljive stvarnosti koje su oko nas? Knjigao Jobu uËi nas da trebamo æivjeti vjerom, svjesni svoje slabosti i Ëinje-nice da malo vidimo i znamo.

111


ZLO BI∆E

Jedno od najteæih pitanja koje stavlja izazov pred ljudsko miπljenjetiËe se zla. Iako neki filozofi, Ëak i religiozni ljudi, poriËu postojanje zlaili smatraju da ne bismo trebali koristiti taj izraz, veÊina ljudi ne bi ses tim sloæila. Zlo je stvarno; ono je dio ovoga svijeta. Iako moæemoraspravljati o tome πto jest a πto nije zlo, veÊina ga prepozna kada gavidi.

Zlo se katkad dijeli u dvije πiroke skupine: prirodno i moralno.Prirodno zlo definira se kao zlo koje proizlazi iz elementarnih katastro-fa, kada potresi, poplave ili bolesti izazovu patnju. Moralno zlo je po-sljedica svjesnih i namjernih postupaka ljudskih biÊa, kao πto su ubojstvoili pljaËka.

RazliËite teorije, stare i suvremene, pokuπavaju dati odgovor napitanje kako je nastalo zlo. Kao adventistiËki krπÊani, mi vjerujemo daBiblija uËi da zlo potjeËe od palog stvorenog biÊa, Sotone. OpÊeprihva-Êena kultura, poduprta materijalistiËkim i filozofskim nagaanjima,opovrgava ideju o postojanju Sotone. Meutim, to moæemo uËiniti jedi-no odbacivanjem jasnog svjedoËanstva Svetoga pisma, koje o Sotonigovori kao o stvarnom biÊu koje nastoji nauditi ljudima πto je viπemoguÊe.

Ova istina posebno je otkrivena u Knjizi o Jobu.ProËitajte Job 1,1; 2,8. Kako nam ova dva poglavlja pomaæu da

shvatimo Sotoninu ulogu u zlu koje prevladava u svijetu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Jobovom sluËaju Sotona je neposredno odgovoran za zlo, i moral-no i prirodno, koje je pogodilo ovog Ëovjeka. Meutim, to ne mora nuænoznaËiti da je svaki primjer zla ili patnje neposredno povezan s demon-skim djelovanjem. »injenica je, kao πto vidimo u primjeru ostalih osobau Knjizi o Jobu, da mi jednostavno ne znamo sve razloge straπnihdogaaja. Ime “Sotona” nikada nije ni spomenuto u razgovorima koji suse vodili oko Jobove nesreÊe. Govornici su okrivljavali Boga, okrivljavalisu Joba, ali nikada Sotonu. Ipak, Knjiga o Jobu treba nam pokazati tkoje na kraju odgovoran za zlo na Zemlji.

©to sljedeÊi tekstovi govore o Sotoninom postojanju? Otkrive-nje 12,12; Matej 4,10; Matej 13,39; Luka 8,12; 13,16; 22,3.31;Djela 5,3; 1. Petrova 5,8. ©to je joπ vaænije, koje primjere Sotoni-nog utjecaja u svojem æivotu moæete navesti? Kako se moæete zaπti-titi od njega?

112

UTORAK 27. prosinca

S OVAKVIM PRIJATELJIMA...

U Knjizi o Jobu, tri (zatim i Ëetiri) prijatelja doπla su razgovarati sJobom iz dobrih pobuda. »uli su πto mu se dogodilo pa su doπli “da gapoæale i potjeπe” (Job 2,11). Meutim, kada je Job prvi put progovoriojadikujuÊi zbog nesreÊa koje je doæivio, oni su smatrali da je mnogovaænije da postave Joba na svoje mjesto i isprave njegova teoloπka raz-miπljanja nego da ohrabre i podignu duh svojeg napaÊenog prijatelja.

Stalno iznova su sve pogreπno razumjeli. Ali pretpostavimo da susve dobro shvatili. Pretpostavimo da se sve to dogodilo Jobu zato πto jezasluæio. Moæda su u teoloπkom smislu bili u pravu, ali πto s tim? Jeli Jobu bio potreban ispravan teoloπki nauk? Ili neπto drugo?

ProËitajte Ivan 8,1-11. ©to je Isus ovdje otkrio πto je ovimljudima u velikoj mjeri nedostajalo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom izvjeπtaju postoji velika razlika izmeu æene uhvaÊene upreljubu i njezinih tuæitelja s jedne strane i Joba i njegovih tuæitelja sdruge. Æena je bila kriva. Iako je moæda njezina krivnja za grijeh bilamanja od krivnje onih koji su je optuæivali, ona se nikada nije dovodilau pitanje, bez obzira na olakπavajuÊe okolnosti. Za razliku od nje, Jobnije bio kriv, makar ne u onom smislu kako su tvrdili njegovi optuæitelji.Ali Ëak i da je bio kriv kao i ova æena, Jobu je bilo potrebno od ovih ljudiisto πto i æeni, isto πto je potrebno svim ljudima koji pate: milost ioprost.

“U Ëinu opraπtanja ovoj æeni i ohrabrenju da æivi boljim æivotom,Isusov karakter odsjajuje ljepotom savrπene pravde. Premda ne prikrivagrijeh niti smanjuje osjeÊaj krivnje, On ipak ne æeli osuditi, veÊ spasiti.Svijet je za ovu zabludjelu æenu imao samo podsmijeh i prijezir, ali Isusje izgovorio rijeËi utjehe i nade.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 379)

Knjiga o Jobu uËi nas da drugima trebamo dati ono πto bismo miæeljeli kad bismo bili na njihovom mjestu. Sigurno postoji vrijeme imjesto za ukor i suËeljavanje miπljenja, ali prije nego πto odluËimopreuzeti tu ulogu, trebamo se ponizno i krotko sjetiti da smo i samigreπnici.

Kako moæemo pokazati viπe suosjeÊanja prema onima koji pate,Ëak i ako pate zbog svojih pogreπnih odluka i postupaka?

..................................................................................................................................

113


VI©E OD TRNJA I KOROVA

Kao πto svi znamo, a neki to znaju jako dobro, æivot je teæak. Joπu Edenskom vrtu nakon pada, kada je Gospodin objavio naπim praro-diteljima neke posljedice njihovog pada, dani su nam nagovjeπtaji kolikoÊe biti teπko (vidi Postanak 3,16-24). Ovo su bili samo nagovjeπtaji.Uostalom, da su jedini izazovi s kojima se suoËavamo u æivotu “trnje ikorov”, ljudski æivot bio bi korjenito drugaËiji nego πto je danas.

Kada pogledamo oko sebe, πto vidimo osim patnje, bolesti, siro-maπtva, rata, zloËina, beznaa, zagaenja i nepravde? AntiËki povjesni-Ëar Herodot pisao je o kulturi u kojoj ljudi æale — da, æale kada se dijeterodi, zato πto znaju s kakvom Êe se neizbjeænom tugom i patnjom suo-Ëiti kada odraste. Izgleda previπe sumorno, ali tko moæe opovrgnutiovakvo razmiπljanje?

U Knjizi o Jobu nalazimo poruku o ljudskom stanju. Kao πto smovidjeli, Joba moæemo smatrati simbolom cijelog ËovjeËanstva po tomeπto svi patimo — Ëesto na nepoπten naËin koji ne odgovara grijesimakoje smo neizbjeæno poËinili. To nije poπteno prema Jobu niti je po-πteno prema nama.

Pa ipak, sve πto nam Knjiga o Jobu moæe reÊi u vezi s ovim jest daje Bog tu, da Bog zna, i da Bog obeÊava da nije sve uzalud.

Svjetovni pisci, ateistiËki pisci, bore se s pitanjem besmislenostiæivota koji zavrπava vjeËnom smrÊu. Neprestano pokuπavaju doÊi doodgovora, ali ga joπ uvijek nisu pronaπli zato πto ovaj æivot, sam po sebi,ne nudi niπta. U ateistiËkoj filozofiji postoji smjer pod nazivom nihili-zam, Ëiji naziv potiËe od latinske rijeËi nihil, koja znaËi “niπta”. Nihili-zam uËi da naπ svijet i naπ æivot u svijetu ne znaËi niπta.

Knjiga o Jobu, meutim, ukazuje na transcendentnu stvarnost kojanadilazi nihil koji prijeti naπem smrtnom æivotu. Ona nas usmjerava kBogu i kraljevstvu koje nam pruæa nadu. Govori nam da se niπta nedogaa bez uzroka, veÊ da postoji Bog koji poznaje sve dogaaje, Bogkoji obeÊava da Êe jednoga dana sve postaviti na pravo mjesto. Makarnam Knjiga o Jobu moæda ne daje odgovor na neka znaËajna pitanja, neostavlja nam u rukama samo prah naπeg æivota (vidi Postanak 3,19; Job2,8). Umjesto toga, ostavlja nas s nadom nad nadama, nadom u neπtoπto nadilazi ono πto je dostupno naπim osjetilima.

Koji biblijski tekstovi jasno kaæu da imamo veliku nadu kojanadmaπuje sve πto ovaj svijet nudi? (Vidi Hebrejima 11,10; Otkrive-nje 21,2.)

..................................................................................................................................

114


ISUS I JOB

ProuËavatelji Biblije vjekovima pokuπavaju pronaÊi usporedne crteizmeu izvjeπtaja o Jobu i izvjeπtaja o Isusu. Iako Job nije u potpunosti“pralik” Isusa (kao πto su æivotinje bile u ærtvenom sustavu), neke podu-daranosti ipak postoje. U njima moæemo pronaÊi joπ jednu pouku izKnjige o Jobu — o tome koliko je Boga stajalo naπe spasenje.

Usporedite Job 1,1 i 1. Ivanova 2,1; Jakov 5,6; Djela 3,14.Koje usporedne crte ovdje postoje?

..................................................................................................................................

ProËitajte Matej 4,1-11. Koje podudarnosti postoje izmeu Jobai Isusa?

..................................................................................................................................

ProËitajte Matej 26,61; Luka 11,15.16; Ivan 18,30. Kako seovi tekstovi podudaraju s Jobovim iskustvom?

..................................................................................................................................

Usporedite Job 1,22 i Hebrejima 4,15. Kakve paralele ovdjepostoje?

..................................................................................................................................

Ovi tekstovi otkrivaju zanimljive sliËnosti izmeu Jobovog i Isuso-vog iskustva. Job, naravno, nije bio bezgreπan kao Isus; ipak, bio jevjeran i pravedan Ëovjek Ëiji je æivot proslavio Oca. Job je bio æestokokuπan od strane Sotone, kao i Isus. U cijeloj Knjizi o Jobu, Job je biolaæno optuæivan; Isus se takoer suoËavao s laænim optuæbama.

KonaËno, i moæda najvaænije, usprkos svemu πto se dogodilo, Jobje ostao vjeran Gospodinu. Ono πto je za nas joπ vaænije, Isus je takoerostao vjeran. Usprkos svemu πto mu se dogodilo, Isus je æivio bezgreπ-nim æivotom, æivotom koji je savrπeno utjelovio Boæji karakter. Isus jebio “otisak njegove biti” (Hebrejima 1,3). Dakle, samo je On posjedovaopravednost potrebnu za spasenje, “i to pravednost Boæju po vjeri u IsusaKrista za sve koji vjeruju — nema razlike” (Rimljanima 3,22).

Koliko god Jobova patnja i njegova vjernost bile velike usred pat-nje, bile su mali i nesavrπen odraz onoga s Ëim Êe se Isus, njegovOtkupitelj, suoËiti u Jobovu i naπu korist, kada Êe doÊi i “na posljedak... stati nad prahom” (Job 19,25 — DK).

115

PETAK 30. prosinca


Knjiga o Jobu stoljeÊima oduπevljava, prosvjetljuje i stavlja izazovpred Ëitatelje u judaizmu, krπÊanstvu, Ëak i islamu (koji ima svoj oblikbiblijskog izvjeπtaja). Kaæemo da stavlja izazov zato πto, kao πto smovidjeli, knjiga sama po sebi ostavlja mnoga pitanja bez odgovora. S jednestrane, to nas ne bi trebalo iznenaditi. Uostalom, od Postanka do Ot-krivenja, koja biblijska knjiga ne ostavlja odreena pitanja bez odgovora?Uzeta kao cjelina, Biblija ne odgovara na svako pitanje koje postavlja.Ako su pad ËovjeËanstva i plan spasenja teme koje Êemo prouËavatikroz svu vjeËnost (vidi Velika borba, str. 533,534), kako onda moæejedna njezina knjiga, Ëak i nadahnuta od Gospodina (2. Timoteju 3,16),dati odgovore na sva pitanja?

Knjiga o Jobu ne stoji sama. Ona je dio mnogo πire slike otkriveneu Boæjoj rijeËi. Kao dio velikog duhovnog i teoloπkog mozaika, daje namsnaænu poruku sa sveopÊim pozivom, makar za Boæje sljedbenike. A taporuka glasi: budi vjeran usred nevolja. Job je æivi primjer IsusovihrijeËi: “Ali tko ustraje do konca, bit Êe spaπen.” (Matej 24,13) Koji seIsusov vjernik, koji æeli Ëiniti ono πto je pravo, nije u pojedinim trenu-cima suoËio s neobjaπnjivim zlom? Koji se Isusov vjernik, koji æeli bitivjeran i koji traæi utjehu, nije suoËio s optuæbama? Pa ipak, Knjiga oJobu daje nam primjer osobe koja, suoËena sa svim ovim nedaÊama, ijoπ i gorim, zadræava svoju vjeru i poπtenje. BuduÊi da se vjerom imiloπÊu uzdamo u Onoga koji je umro na kriæu za Joba i za nas, porukaza nas glasi: “Idi pa i ti Ëini tako!” (Luka 10,37)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Stavite se u poloæaj Hebreja koji je poznavao Knjigu o Jobui æivio prije Isusovog dolaska. Kakva je pitanja ova osoba moædapostavljala koja mi danas, koji æivimo nakon Isusovog vremena, nepostavljamo? Kako nam izvjeπtaj o Isusu i ono πto je On uËinio zanas pomaæe da bolje shvatimo Knjigu o Jobu?

2. Kada budete imali priliku porazgovarati s Jobom, koje bistemu pitanje prvo postavili i zaπto?

3. Kojim se joπ pitanjima bavi Knjiga o Jobu koja nismo spo-menuli u ovom tromjeseËju?

4. Koju ste glavnu duhovnu ideju dobili iz ovog prouËavanjaKnjige o Jobu? Obrazloæite svoj odgovor u razredu.

116

Pronalaæenje duhovnog znaËenja

Odrastao sam u Koπicama u SlovaËkoj. To je grad u najistoËnijemdijelu zemlje. Kad sam imao petnaest godina, moji roditelji su se rastali.Moja majka se preselila u Prag, a ja sam ostao s ocem.

Æelio sam biti “kul” u srednjoj πkoli, pa sam u dobi od πesnaest godinapoËeo puπiti i piti. Ubrzo sam shvatio da me opijati ostavljaju praznijimnego prije, i poËeo sam tragati za neËim πto Êe me stvarno zadovoljiti.

Naπi susjedi su bili priliËno poboæni, a kad je moja majka doπla da nasposjeti, ostala je s tom obitelji. Pozvali su nas da doemo na neke odnjihovih sastanaka.

PoËeo sam shvaÊati da Bog postoji te da me voli i brine se o meni.Kad je otac shvatio da se ozbiljno zanimam za vjeru, nastojao me

usmjeriti na obiteljsko tradicionalno vjerovanje, u katoliËanstvo. Dogovoriomi je nastavu sa sveÊenikom i poËeo sam pohaati misu svake nedjelje.

Nekoliko tjedana kasnije primijetio sam plakat koji je najavljivao pro-uËavanje Biblije u skupini koja se osniva u naπem susjedstvu. Nekolikomjeseci iπao sam na oba prouËavanja — Biblije u mojem susjedstvu i nasta-ve vjeronauka u RimokatoliËkoj crkvi. SveÊenik je Ëuo za prouËavanje Bib-lije i zabranio svojim vjernicima prisustvovati tim prouËavanjima. Zaprijetioje da Êe svatko tko bude pohaao studij Biblije biti izopÊen.

Ali ja sam volio te sastanke i zanimljiva biblijska prouËavanja. Mi smobili ohrabreni da slijedimo Bibliju, a ne nauk bilo koje od crkava.

Pastor je govorio o pravoj biblijskoj Crkvi. Nisam znao da postoji takvaCrkva i pitao sam pastora da nam kaæe koja Crkva vjeruje ta naËela. On namje rekao da su to adventisti sedmog dana. Ja sam veÊ Ëuo za taj naziv.

U prethodnom susretu imali smo razgovor o suboti. Otiπao sam kuÊii potraæio pojam “subota” u rjeËniku — u komunistiËkom ateistiËkom rjeË-niku, i tamo naπao da su adventisti dobili ime kao Ëuvari subote!

Nakon biblijskih prouËavanja uslijedila su nova predavanja na evan-gelizaciji. Ubrzo sam se uvjerio da su adventisti sedmog dana prava Crkva.

Kad sam vidio koliko je mladih ljudi dalo svoje srce Isusu, to je dirnuloi moje srce. OdluËio sam zapoËeti novi æivot s Isusom. Osam mjeseci nakonmojeg prvog prouËavanja Biblije s adventistima, bio sam krπten.

Mladi i ne tako mladi ljudi joπ uvijek su u potrazi za smislom u æivotu.Vaπi darovi za misiju pomoÊi Êe u ostvarivanju namjere da oni koji traæepronau vaæne odgovore.

Hvala vam πto dajete potporu misiji.

Ovo svjedoËanstvo je prilagoeno iz duæeg iskustva koje je napisaoVojtech Pekarik, koji je studirao na AdventistiËkom teoloπkom fakultetu ublizini Praga, u »eπkoj.

Iskustva iz Svjetske misije preveo Ivan –idara

117

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

118

01 S Matej 27,51 Zavrπena sluæba u Hramu

02 N Matej 27,58-60 Muπkarci i æene trebaju stajati uz Krista03 P Matej 28,2 Uvijek postoji svjetlo usred tame04 U Luka 24,6.7 “Uskrsnuo je!”05 S Matej 28,4 SvjedoËenje straæara koji su Ëuvali grob06 » Matej 27,52.53 “Prvina” pobjede nad smrÊu07 P Otkrivenje 3,21 Isus Êe nam dati silu da pobijedimo08 S Psalam 24,7 Rijeπeno pitanje Boæje vrhovne vlasti

09 N Ivan 3,16 “Grijeh je bezakonje”10 P Ivan 19,30 Velika borba pogaa sav stvoreni svijet11 U Psalam 119,34 Boæji zakon je konaËno obranjen12 S 1. Petrova 2,24 Boæji Sin je ponio rane umjesto nas13 » Psalam 24,9 Trijumfalni doËek Krista na Nebu14 P Luka 24,49 ObeÊanje boæanske sile15 S Luka 24,13.14 Dvojica uËenika — od oËaja do nade

16 N Luka 24,27 UËenici dobivaju svjetlo o Kristu17 P Luka 24,30.31 Isus se otkriva uËenicima18 U Luka 24,35.36 “Zaista je Gospodin uskrsnuo!”19 S Luka 24,45 Isus “otvara um” svojim sljedbenicima20 » Ivan 15,26 Kada Sveti Duh doe kao Branitelj21 P Djela 1,8 ObeÊanje Duha: “Primit Êete snagu”22 S Djela 2,17 Sila koja je uzdrmala svijet

23 N Djela 4,1-3 Protivljenje vjerskih voa24 P Djela 5,29 “Treba se viπe pokoravati Bogu”25 U Djela 5,39 Opasno je odbijati pozive na pokajanje26 S Jakov 5,7 Sveti Duh Êe ponovno doÊi u naπe vrijeme27 » Djela 7,57.58 Stjepan, prvi krπÊanski muËenik28 P Djela 8,27-29 Evanelist Filip29 S Djela 9,4.5 Savao postaje Pavao, apostol pogana

30 N 1. Timoteju 4,12 Timotej, mladiÊ za ugled31 P Otkrivenje 1,1 Ljubljeni uËenik postaje pisac Otkrivenja

JUTARNJI REDCI — LISTOPAD 2016.

Nakon uskrsnuÊa

119

01 U Otkrivenje 2,10 Boæja poruka za Njegov narod02 S Otkrivenje 1,3 Knjiga otvorena za naπe prouËavanje03 » Otkrivenje 1,9 Isusovo svjedoËanstvo i Boæja ljubav04 P Otkrivenje 5,5.6 Kristov rad na naπem otkupljenju05 S Luka 21,25.26 Gledanje u buduÊnost

06 N Matej 7,14 Odgovorni za svjetlo koje nam je dano07 P Ivan 3,19 Opasna ravnoduπnost prema svjetlu08 U Hebrejima 11,36 Progonstvo u prvim stoljeÊima09 S Otkrivenje 2,20 Sotonini sljedbenici kvare ranu Crkvu10 » Matej 25,1.2 Dvije skupine sljedbenika11 P 2. Timoteju 3,12 Oni Êe progoniti i nas12 S Otkrivenje 1,19 NaËela reformacije treba i danas dræati

13 N Psalam 19,14 Razlika izmeu vjere i drskosti14 P Psalam 91,4 Biti vjeran do smrti15 U Psalam 121,1.2 Borba na æivot i smrt16 S Daniel 2,28 Bog otkriva svoje tajne u svako vrijeme17 » 1. Solunjanima 5,5.6 Bog nas poziva da budemo djeca svjetla18 P Djela 19,36 Niπta ne Ëinite naglo i ishitreno19 S Izreke 13,10 Zauzimajte se za slogu

20 N Ivan 7,17 Poznavati i primjenjivati istinu21 P Ivan 5,39 Ljude treba uËiti da istraæuju Pismo22 U Efeæanima 6,12 Dobri i zli aneli su uvijek prisutni23 S Daniel 10,14 Daniel i Otkrivenje — usporedno24 » Daniel 12,4 Daniel otpeËaÊen za prouËavanje25 P Rimljanima 8,35 Protivnici se podsmjehivali adventistima26 S 2. KorinÊanima 4,8.9 SvjedoËenje Williama Millera

27 N Otkrivenje 14,6.7 Troaneoska vijest poziv k Boæjoj rijeËi28 P Izaija 58,12 Boæjem zakonu nije potrebna izmjena29 U Otkrivenje 10,2 Objavljivanjeje Boæje posljednje poruke30 S Otkrivenje 10,10.11 »vrsto se dræite istine u Isusu

JUTARNJI REDCI — STUDENI 2016.

BuduÊnost u Otkrivenju

120

01 » 2. Timoteju 2,15 Istraæujte Pismo da biste potvrdili istinu02 P Matej 24,36 Ne odreujte vrijeme Kristovog povratka03 S Otkrivenje 10,5-7 “NeÊe viπe biti odlaganja”

04 N Titu 2,14.15 Pozvani smo da se odvojimo od svijeta05 P Matej 24,42-44 Svaki dan æivimo kao da nam je posljednji06 U Izaija 21,12 Nije vrijeme za kompromis07 S Matej 25,32.33 OdluËimo se za posluπnost umjesto pobune08 » Malahija 3,17 Oni koji dræe Zapovijedi su Boæji dragulji09 P Izaija 58,1 Objavljujmo tri aneoske vijesti10 S Ezekiel 36,26 “Dat Êu vam novo srce”

11 N Matej 5,14 Boæji narod se ne treba skrivati12 P Matej 24,3 “Kad Êe to biti?”13 U Rimljanima 8,18 Mi smo Kristovi vojnici14 S Ezekiel 20,19.20 Boæji peËat je subota15 » Efeæanima 6,10 Onaj tko vjeruje mora jaËati u Gospodinu16 P 1. Petrova 1,12 Proπlost i sadaπnjost u Bibliji17 S Matej 24,13.14 Uputimo posljednju vijest upozorenja svijetu

18 N Daniel 12,10 Staza posluπnosti je put prema svetosti19 P Matej 11,28.29 Stanimo na Kristovu stranu20 1. KorinÊanima 3,9 Mi smo Boæji suradnici21 S Matej 15,9 Naπa vijest se nikada neÊe promijeniti22 » 2. Petrova 1,16 Oprezni u prihvaÊanju “novog svjetla”23 P Matej 7,21 Ne samo vjerovati, veÊ i vrπiti OËevu volju24 S 1. Solunjanima 1,5 Razlika izmeu istine i zablude

25 N Estera 3,13 Smrtna presuda nad Boæjim narodom26 P 2. Petrova 1,20.21 Otkrivenja u Pismu potjeËu od Isusa Krista27 U Izaija 26,7 Aneli i molitve nesebiËnih radnika28 S Hebrejima 2,10 Krist kuca na vrata naπeg srca29 » Brojevi 13,32 Na samoj granici ObeÊane Zemlje30 P Ivan 14,26 Krπtenje Duhom vodi k istinskoj vjeri31 S Otkrivenje 21,4 Bog je ljubav

JUTARNJI REDCI — PROSINAC 2016.

Posljednji dani

121

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

U ovoj knjizinalaze se kljuËevi koji Êe svakom Ëitatelju pomoÊi da po-stane svjestan velikog potencijala u svojem æivotu. NeÊete nuæno postatimilijunaπ (iako biste mogli), ali vaπ Êe æivot postati daleko vrjedniji,smisleniji i bogatiji nego πto ste ikada mislili! PrimljenjujuÊu naËela iz ove knjige Ben Carson se od æivota punogpoteπkoÊa uzdigao do æivota nevjerojatnih postignuÊa. Neka to bude i vaπapriËa!

122

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

LISTOPAD

01. Psalam 84.

02. Psalam 85.03. Psalam 86.04. Psalam 87.05. Psalam 88.06. Psalam 89,1-1507. Psalam 89,16-3008. Psalam 89,31-53

09. Psalam 90.10. Psalam 91.11. Psalam 92.12. Psalam 93.13. Psalam 94.14. Psalam 95.15. Psalam 96.

16. Psalam 97.17. Psalam 98.18. Psalam 99.19. Psalam 100.20. Psalam 101.21. Psalam 102,1-1222. Psalam 102,13-29

23. Psalam 103.24. Psalam 104,1-1825. Psalam 104,19-3526. Psalam 105,1-1527. Psalam 105,16-3228. Psalam 105,33-4529. Psalam 106,1-15

30. Psalam 106,16-3331. Psalam 106,34-48

STUDENI

01. Psalam 107,1-2202. Psalam 107,23-4303. Psalam 108.04. Psalam 109,1-1905. Psalam 109,20-31


13. Psalam 117.14. Psalam 118.15. Psalam 119,1-2416. Psalam 119,25-4817. Psalam 119,49-8018. Psalam 119,81-9619. Psalam 119,97-136

20. Psalam 119,137-16021. Psalam 119,161-17622. Psalam 120.23. Psalam 121.24. Psalam 122.25. Psalam 123.26. Psalam 124.

27. Psalam 125.28. Psalam 126.29. Psalam 127.30. Psalam 128.

PROSINAC

01. Psalam 129.02. Psalam 130.03. Psalam 131.


11. Psalam 139,1-1212. Psalam 139,13-2413. Psalam 140.14. Psalam 141.15. Psalam 142.16. Psalam 143.17. Psalam 144,1-11

18. Psalam 144,12-1519. Psalam 145.20. Psalam 146.21. Psalam 147.22. Psalam 148.23. Psalam 149.24. Psalam 150.


123

»ITANJE BIBLIJE REDOM

LISTOPAD

01. Mihej 1-4

02. Mihej 5-703. Nahum 1-304. Habakuk 1-305. Sefanija 1-306. Hagaj 1-207. Zaharija 1-408. Zaharija 5-8

09. Zaharija 9-1110. Zaharija 12-1411. Malahija 1-312. Matej 1-313. Matej 4-714. Matej 8-1015. Matej 11-13

16. Matej 14-1617. Matej 17-1918. Matej 20-2219. Matej 23-2520. Matej 26-2821. Marko 1-322. Marko 4-7

23. Marko 8-1024. Marko 11-1325. Marko 14-1626. Luka 1-327. Luka 4-728. Luka 8-1029. Luka 11-14

30. Luka 15-1631. Luka 17-18

PROSINAC

01. 2. KorinÊ. 7-1002. 2. KorinÊ. 11-1303. GalaÊanima 1-3

04. GalaÊanima 4-605. Efeæanima 1-606. Filipljanima 1-407. Koloπanima 1-408. 1. Solunj. 1-509. 2. Solunj. 1-310. 1. Timoteju 1-6

11. 2. Timoteju 1-412. Titu i Filemonu13. Hebrejima 1-314. Hebrejima 4-615. Hebrejima 7-916. Hebrejima 10-1317. Jakov 1-3

18. Jakov 4-519. 1. Petrova 1-520. 2. Petrova 1-321. 1. Ivanova 1-222. 1. Ivanova 4-523. 2. i 3. Ivanova24. Judina poslanica

25. Otkrivenje 1-326. Otkrivenje 4-627. Otkrivenje 7-928. Otkrivenje 10-1229. Otkrivenje 13-1530. Otkrivenje 16-1931. Otkrivenje 20-22

STUDENI

01. Luka 19-2102. Luka 22-2403. Ivan 1-304. Ivan 4-605. Ivan 7-9

06. Ivan 10-1207. Ivan 13-1508. Ivan 16-1809. Ivan 19-2110. Djela 1-311. Djela 4-612. Djela 7-10

13. Djela 11-1314. Djela 14-1615. Djela 17-1916. Djela 20-2217. Djela 23-2518. Djela 26-2819. Rimljanima 1-3

20. Rimljanima 4-721. Rimljanima 8-1022. Rimljanima 11-1323. Rimljanima 14-1624. 1. KorinÊ. 1-325. 1. KorinÊ. 4-726. 1. KorinÊ. 8-10

27. 1. KorinÊ. 11-1328. 1. KorinÊ. 14-1629. 2. KorinÊ. 1-330. 2. KorinÊ. 4-6

124

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

LISTOPAD

01. Job 12

02. Job 1303. Job 1404. Job 1505. Job 1606. Job 1707. Job 1808. Job 19




30. Job 4131. Job 42

PROSINAC

01. Psalam 3102. Psalam 3203. Psalam 33

04. Psalam 3405. Psalam 3506. Psalam 3607. Psalam 3708. Psalam 3809. Psalam 3910. Psalam 40




STUDENI

01. Psalam 102. Psalam 203. Psalam 304. Psalam 405. Psalam 5




27. Psalam 2728. Psalam 2829. Psalam 2930. Psalam 30

125

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

126

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2016.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 7.10. 14.10. 21.10. 28.10. 4.11. 11.11. 18.11. 25.11. 2.12. 9.12. 16.12. 23.12. 30.12.

Beli Manastir 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10Biograd 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Bjelovar 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.18 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17Borovo 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10BraË 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.39 16.31 16.26 16.22 16.19 16.19 16.22 16.26Cres 18.39 18.26 18.14 18.03 16.53 16.44 16.36 16.30 16.26 16.23 16.23 16.25 16.29Crikvenica 18.38 18.25 18.13 18.01 16.52 16.42 16.34 16.28 16.23 16.21 16.20 16.23 16.26»akovec 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Dalj 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.03 16.05 16.09Daruvar 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Delnice 18.38 18.25 18.13 18.01 16.51 16.41 16.34 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Dubrovnik 18.25 18.13 18.02 17.51 16.43 16.34 16.26 16.21 16.17 16.16 16.16 16.17 16.22Dugi Otok 18.36 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.22 16.22 16.24 16.28–akovo 18.22 18.10 17.58 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Gareπnica 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17GospiÊ 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Grubiπno Polje 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Hvar 18.32 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Ilok 18.19 18.06 17.53 17.42 16.32 16.23 16.15 16.08 16.04 16.01 16.01 16.03 16.07Karlovac 18.34 18.21 18.09 17.57 16.47 16.38 16.30 16.23 16.19 16.16 16.16 16.18 16.22Knin 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.30 16.24 16.20 16.17 16.17 16.20 16.23Koprivnica 18.29 18.16 18.03 17.51 16.41 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.08 16.11 16.14KorËula 18.29 18.17 18.05 17.55 16.46 16.37 16.30 16.25 16.20 16.19 16.19 16.21 16.25Kornat 18.35 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Krapina 18.33 18.20 18.07 17.55 16.45 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.14 16.19Kriæevci 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Krk 18.38 18.25 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Kutina 18.29 18.17 18.04 17.53 16.43 16.34 16.25 16.19 16.14 16.12 16.12 16.14 16.18Lastovo 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.27 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Lipik 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.10 16.11 16.16Loπinj 18.39 18.26 18.14 18.03 16.54 16.44 16.37 16.31 16.26 16.24 16.24 16.26 16.30Makarska 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.36 16.29 16.23 16.19 16.17 16.17 16.19 16.23Maruπevec 18.31 18.17 18.05 17.53 16.43 16.33 16.25 16.18 16.13 16.10 16.10 16.12 16.16MetkoviÊ 18.27 18.15 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.18 16.16 16.16 16.18 16.22

127

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2016.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 7.10. 14.10. 21.10. 28.10. 4.11. 11.11. 18.11. 25.11. 2.12. 9.12. 16.12. 23.12. 30.12.

Mljet 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.25Naπice 18.23 18.10 17.58 17.46 16.37 16.27 16.19 16.13 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Nova Gradiπka 18.26 18.14 18.01 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Novska 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.12 16.11 16.14 16.17Opatija 18.38 18.26 18.14 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Osijek 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10OtoËac 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Pag 18.36 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Pakrac 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.16Peljeπac 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.24Petrinja 18.31 18.18 18.05 17.54 16.44 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19PloËe 18.28 18.16 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.19 16.16 16.17 16.19 16.23PoreË 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Poæega 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Pula 18.42 18.29 18.17 18.06 16.56 16.47 16.40 16.33 16.29 16.26 16.26 16.28 16.32Rab 18.38 18.26 18.13 18.02 16.53 16.44 16.36 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Rijeka 18.38 18.26 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Rovinj 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Sinj 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.31 16.25 16.21 16.19 16.19 16.21 16.25Sisak 18.31 18.17 18.05 17.54 16.44 16.35 16.26 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19Slatina 18.26 18.13 18.01 17.49 16.39 16.29 16.21 16.15 16.10 16.08 16.07 16.10 16.13Slavonski Brod 18.23 18.11 17.58 17.47 16.37 16.28 16.20 16.13 16.09 16.07 16.07 16.08 16.13Slunj 18.34 18.22 18.09 17.58 16.48 16.38 16.31 16.24 16.20 16.17 16.17 16.19 16.23Split 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.39 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26©ibenik 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Varaædin 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Vinkovci 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.18 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10Virovitica 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Vis 18.32 18.20 18.09 17.58 16.49 16.40 16.33 16.28 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Vukovar 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.04 16.05 16.10Zadar 18.35 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.24 16.22 16.22 16.23 16.28Zagreb 18.33 18.20 18.08 17.56 16.46 16.37 16.28 16.22 16.17 16.15 16.14 16.17 16.20Æupanja 18.22 18.09 17.57 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju)

128

Danas smo suoËeni s izazovom da se Biblija sve manje Ëita i uËi na-pamet, i zato vjerujemo da Êe ova knjiga najmlaima i njihovim uËitelji-ma vratiti oduπevljenje za Bibliju. Vjerujemo da Êe ova knjiga donijetiposebne blagoslove naπoj djeci, uËiteljima, roditeljima i cijelim crkva-ma, jer tamo gdje se Ëita Boæja rijeË, blagoslovi nikada ne izostaju. Sto-ga vam iskreno savjetujemo i preporuËujemo da nabavite ovu knjigu!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

129

Intereuropska divizija

PO

RT

UG

AL

PO

LJS

KA

AL

ÆIR

Lisabon

SR

ED

OZ

EM

NO

MO

RE

Unije

Crkve

SkupineVjernika

StanovnikaAustijska

5012

4.1358.616.000

Bugarska

119122

7.2287.181.000

»eπko-SlovaËka

18639

9.81115.975.000

Francusko-Belgijska

16220

16.58976.165.000

Talijanska111

189.527

62.932.000Sjevernonjem

aËka338

1619.290

46.715.806Juænonjem

aËka222

1215.470

34.416.194Portugalska

9523

9.29810.349.000

Rum

unjska1.104

24065.961

19.839.000©panjolska

11141

16.52546.476.000

©vicarska52

54.546

8.331.000U

kupno2.550

548178.380

336.996.000

Misijski projekti

1.Izgradn

ja crkve u B

eËu, A

ustrija

2.U

temeljen

je adventistiËke sin

agoge u Parizu

,Fran

cuska

3.Izgradn

ja crkve u R

agusi, Italija

DjeËji projekt: O

preman

je razreda s krπÊanskim

/adven

tistiËkim vrijedn

ostima u

Ru

mu

njskoj

Viπe: w

ww

.Ad

ventistM

ission.org

MA

RO

KO

TU

NIS

UK

RA

JINA

BJE

LO

RU

SIJA

MA

–A

RS

KAG

R»

KA

©PA

NJO

LS

KA

FRA

NC

US

KA

BE

LG

IJAN

JEM

A»

KA

SL

OVA

»K

A»

E©

KA

AU

ST

RIJA

ITAL

IJA

RU

MU

NJS

KA

BU

GA

RS

KA

SIC

ILIJA

SA

RD

INIJA

SJE

VE

RN

OM

OR

EL

ITVA

©V

ED

SK

AD

AN

SK

A

NIZ

OZ

EM

SK

A

IRS

KA

EN

GL

ES

KA

Madrid

Pariz

Bern

Rim

BeË

Berlin

Prag

Bu

ku

reπt

Sofija

Bratislava

©V

ICA

RS

KA

LU

KS

EM

BU

RG

SL

OV

EN

IJA

SR

BIJA

HR

VAT

SK

AB

OS

NA

IH

ER

CE

GO

VIN

A

AL

BA

NIJA

CR

NA

GO

RAM

AK

ED

ON

IJA

Documents

LISTOPAD STUDENI PROSINAC Knjiga o Jobu - adventisti.hr · 3 Zanimljivo je da je Knjiga o Jobu, koja se bavi ovim vjeËnim pitanjem, jedna od prvih napisanih biblijskih knjiga. Bog