Pouke iz Biblije — izdanje za mlade - adventisti.hr · Izbori koje Ëinimo 3. Priprema za promjenu 4. Kada smo sami 5. Mudri savjeti za obitelji 6. Kraljevska ljubavna pjesma 7

1

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade

Travanj, svibanj i lipanj 2019.

Razdobljau obiteljskom æivotu

2

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade — 2/2019.

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbeGeneralne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nad-zorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultati-

vni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska;Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod s engle-skog: Tamara BabiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana –idara

• Tisak: Znaci vremena, Zagreb

www.adventisti.hr • www.znaci-vremena.com

Collegiate Quarterly — 2/2019 • Family Seasons

Sadræaj

1. Æivotni ritmovi

2. Izbori koje Ëinimo

3. Priprema za promjenu

4. Kada smo sami

5. Mudri savjeti za obitelji

6. Kraljevska ljubavna pjesma

7. KljuËevi obiteljskog jedinstva

8. Razdoblje roditeljstva

9. Vrijeme gubitka

10. Trenuci nevolje

11. Obitelji u kojima se njeguje vjera

12. ©to su vidjeli u vaπem domu?

13. ObraÊenje srca u posljednje vrijeme

3

»injenice o poukama iz BiblijePouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usa-

vrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov velikinalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi naraspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊiraspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæepoukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanjepouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranjei razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama.

Smjernice za prouËavanje1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli.

2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojav-ljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËava-nja.

3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na strani-cama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve nave-dene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih.

4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitimprouËavanjem biblijskih tekstova.

5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke:

Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje natemu biblijske pouke.

Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svakitjedan.

SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamoodreenog tjedna.

Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstve-nog, filozofskog i teoloπkog glediπta.

Primjena raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijenitiu svakodnevnom æivotu.

Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmi-πljanje i razgovor.

Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËkeputove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan.

Biblijska pouka i CrkvaGeneralna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i pre-

poruËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkol-skim razredima mladih.

4

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlja 19 i 20

Pouka 1

30. oæujka—6. travnja 2019.

Æivotni ritmovi

“Sve ima svoje doba, i svaki posao pod nebom svojevrijeme.” (Propovjednik 3,1)

5

Subota, 30. oæujka

Tko je s vama kad vam je najvaænije?

UVODJoπua 24,15; Efeæanima 4,2; Jakov 5,16

Æivim u dijelu svijeta koji ima Ëetiri godiπnja doba. Ipak, mnogo puta sedogodilo da dva proljetna mjeseca kalendarski veÊ prou, a stanovnici NewJerseyja joπ uvijek Ëekaju da topli proljetni vjetrovi zastruje i rastjeraju upornuzimsku hladnoÊu. Kao πto se godiπnja doba smjenjuju od proljeÊa preko ljeta ijeseni do zime, tako je i sa æivotom opÊenito. I æivot ima svoja razdoblja kojase smjenjuju. Prolazimo kroz razdoblja sreÊe i radosti, a, naæalost, i kroz razdobljabrige i æalosti.

Kao πto je sluËaj s godiπnjim dobima, i mi se moæemo zadræati u nekojæivotnoj fazi duæe nego πto bismo æeljeli i Ëeznuti za sretnijim danima. Ali Ëakni onda nije izgubljena svaka nada! ZahvaljujuÊi Bogu i Njegovoj neprolaznojRijeËi, mi uvijek imamo nadu. Ako se zima i oduæi, joπ uvijek moæemo imatinadu da Êe toplo vrijeme doÊi. Ali πto ako se suoËimo sa æivotnom zimom bezikakvog nagovjeπtaja novog oæivljavanja?

U svojoj beskrajnoj mudrosti i nemjerljivoj ljubavi, Bog je uËinio da se mis takvim trenucima ne suoËavamo sami. SreÊom, imamo obitelj s kojom zajednoprolazimo kroz razliËite æivotne faze.

Prisjetite se nekih trenutaka koji su najviπe utjecali na vaπ æivot. Trenutakakad ste bili izuzetno sretni — moæda kad ste napravili neku znaËajnu prekret-nicu. Razmislite i o nekim trenucima koji nisu bili tako dobri, mraËnim trenu-cima punim zebnje. A onda se sjetite ljudi kojima ste se tada obraÊali, koji suvas podupirali, molili se za vas ili slavili s vama. Za veÊinu nas ti pojedinci bilisu Ëlanovi naπe obitelji. Bog je sve uredio tako da se sa svim πto proæivljavamo,bilo da smo na vrhu ili na dnu, moæemo suoËiti kao obitelj. Poπto prvo potraæi-mo Boga, moæemo se okrenuti svojim najmilijima koji Êe nam pomoÊi da senosimo s pritiscima u æivotu.

Biblija nas ohrabruje da izlijevamo svoje srce u molitvama jedni za druge(Jakov 5,16), da podnosimo jedni druge i pokazujemo uzajamnu ljubav i ljubaz-nost (Efeæanima 4,2).

Jednog Êe se dana ti æivotni ciklusi zavrπiti. Neka nam bude cilj i neka seusliπa naπa molitva da se tog dana naemo na Spasiteljevoj strani zajedno sonima s kojima smo skupa prolazili kroz razliËite æivotne faze. Neka Bog uËinida svi mi, u nadi da Êemo u Njegovo kraljevstvo dospjeti zajedno s naπim naj-milijima, æivimo s odlukom: “Ja i moj dom sluæit Êemo Jahvi” (Joπua 24,15), bezobzira na to s kakvim se æivotnim razdobljem suoËavamo.

Angelique Francois, New Jersey, SAD

©to ako se suoËimo sa æivotnom zimom bez ikakvog nagovjeπtaja novogoæivljavanja?

6

Nedjelja, 31. oæujka

“Kao uzdah dovrπismo godine svoje”

LOGOSPostanak 8,22; Postanak 15,15; Suci 8,32; Suci 13,24-14,2; Psalam 71,5;

Psalam 90,10-12; Izreke 5,18; Propovjednik 3,1-8; Jeremija 9,23.24; Jakov 1,5

Iza kulisa (Postanak 1; Postanak 8,22; Propovjednik 3,1-8)Joπ od prvog zvuka koji se Ëuo i prve izgovorene rijeËi, Zemlja se okreÊe oko

svoje osi, baπ kao πto je Bog obeÊao (Postanak 8,22). I dok se svijet okreÊe,godiπnja doba se smjenjuju u svojim predvienim ciklusima, a isto tako i isku-stva ljudske obitelji.

Plimu i oseku æivota kralj Salomon je saæeto opisao sljedeÊim rijeËima: “Sveima svoje doba, i svaki posao pod nebom svoje vrijeme.” (Propovjednik 3,1) Svese zbiva u vrijeme koje je sam Bog odredio, ali, naravno, i mi trebamo odigratisvoju ulogu putem mnogih odluka koje donosimo u svakom razdoblju svojegæivota.

Tema (Postanak 21,8)Ipak, nitko od nas ne moæe s pravom reÊi da je to πto jest i da se nalazi tu

gdje se nalazi iskljuËivo zahvaljujuÊi sebi. Svatko od nas bio je izloæen utjecaju,bilo pozitivnom ili negativnom, pojedinaca koji su nam pomagali da oblikujemotkanje svojeg æivota. Rast obitelji pruæa puno razloga za slavlje (vidi Postanak21,8). On se takoer oblikuje u razdobljima napetosti i kaosa, πto sve doprinosidaljem rastu i odreuje smjer kojim Êe svaki od Ëlanova obitelji krenuti uæivotu.

Odnosi koje stvaramo unutar svoje obitelji na zanimljiv naËin nastavljaju setijekom Ëitavog naπeg æivota, a najvaæniji odnos, koji uspostavljamo sa svojimStvoriteljem, daje ton svim naπim odlukama. Obitelj je sila na koju treba raËu-nati, a Biblija je prepuna primjera kakvom silom obitelj raspolaæe u naπemsvijetu, bilo za dobro ili za zlo. Osobne odluke usko su povezane s ishodomæivotne priËe svakog pojedinca, ali moÊan utjecaj koji obitelj ima u formiranjuiduÊeg naraπtaja sasvim je jasan.

Razvoj karaktera (Suci 13,24—14,2)Vrlo zanimljivu studiju o razvoju karaktera pronalazimo u æivotu Samsona.

Dva posljednja retka trinaestog poglavlja i dva kojima zapoËinje Ëetrnaestopoglavlje Knjige o Sucima iznose nam vrlo saæet zakljuËak izvjeπtaja o njegovomæivotu. Meutim, Ëitanjem samo tih redaka propustili bismo mnoge pouke kojemoæemo izvuÊi iz dogaaja vezanih za njegovo zaËeÊe i dogaaja koji su dovelido njegove smrti.

Roenje Samsona, kao i nekolicine drugih ljudi tijekom biblijske povijesti,bilo je proreËeno. Nebeski glasnik koji je donio radosnu vijest i detaljne uputeSamsonovim roditeljima, pobudio je u njima i duboko strahopoπtovanje. Moæe-

7

mo pretpostaviti da su oni nastavili æivjeti Ëasno i poπteno buduÊi da je Samsonu fiziËkom smislu poæeo obeÊane prednosti njihove stroge posluπnosti.

Jasno je, meutim, da se dosta toga dogodilo izmeu Samsonovog roenjai njegove æelje za æenidbom. Njegov izbor æivotnog druga dosta govori o naËelimakoja su mu bila prirasla za srce, ali i o odnosu kakav je imao prema Bogu svojihotaca. »ak i kad su ga roditelji pokuπali odvratiti od njegovog prvog izboraæivotne suputnice, mladiÊ je zahtijevao da se njegovim æeljama udovolji. Dok jeon tragao za onim πto je smatrao sreÊom, doπlo je do mnogih nesreÊa i velikograsula. Premda se Ëitava ta saga moæda i nije morala dogoditi na taj naËin, Boæjiplan da izbavi Izrael od njegovih osvajaËa ipak je ostvaren.

Rasplet (Postanak 15,15; Suci 8,32; Psalam 71,5; Psalam 90,10-12; Izreke 5,18; Jeremija 9,23.24; Jakov 1,5)

VeÊini milenijalaca koje poznajem, smrt i starost izgleda kao neπto priliËnodaleko. Teænja za trenutaËnim doæivljajem radosti i sreÊe kao da je uvijek nadnevnom redu, a zavrπetak naπeg kratkog æivota neπto je o Ëemu se malo raz-miπlja. Sveto pismo nas, meutim, preko svojih mudrih savjeta upravo preklinjeda zastanemo i razmislimo o tome kako Êe se sve zavrπiti. U Jeremiji 9,23.24vidimo da prava radost i sreÊa treba proizlaziti iz odnosa koji imamo sa svojimnebeskim Ocem. Moæemo se hvaliti svojom snagom, mudroπÊu i bogatstvom, alisve to ima ograniËen vijek i brzo Êe nestati. Jedino dostignuÊe koje Êe trajatiu ovom i buduÊem æivotu jest veza koju izgraujemo s Bogom.

Ako joπ od mladosti polaæemo svoju nadu i povjerenje u Gospodina, na krajuneÊemo biti razoËarani. Nama je namijenjeno svako obeÊanje koje je On dao dase zapiπe: “Jer ja znam svoje naume koje s vama namjeravam … naume mira,a ne nesreÊe: da vam dadnem buduÊnost i nadu. Tada Êete me zazivati, dolazitik meni, moliti mi se, i ja Êu vas usliπati.” (Jeremija 29,11.12) “Ako komu od vasnedostaje mudrosti, neka iπte od Boga, koji svima daje obilno i bez prigovora,i dat Êe mu je.” (Jakov 1,5)

“Kao uzdah dovrπismo godine svoje”, doista, ali taj uzdah moæe imati pozitivanodjek i pokrenuti niz velikih dogaaja sa sretnim zavrπetkom ako nauËimo“dane naπe brojiti, da steknemo mudro srce ” (Psalam 90,9.12). U kojem godsmjeru odluËili krenuti, priËa o naπem æivotu Ëitat Êe se i imat Êe utjecaja nadruge. Zato odluËimo æivjeti æivotom koji se moæe smatrati blaæenim i prepriËa-vati s radoπÊu.

ODGOVORITE1. ©to smatrate ispunjenim i dobro proæivljenim æivotom?2. Kako moæemo zadræati Boga u srediπtu pozornosti dok prolazimo kroz raz-

liËita æivotna razdoblja?

Alnela Mcleod, Newark, New Jersey, SAD

Osobne odluke usko su povezane s ishodom æivotne priËe svakog po-jedinca.

8

Ponedjeljak, 1. travnja

Vrijeme kad se raa i vrijeme kad se umire

SVJEDO»ANSTVOPropovjednik 3,2

Nedavno sam prisustvovao posebno tuænoj sahrani jednog Ëlana obitelji, i tome je navelo da razmiπljam o smislu æivota. Zapitao sam se: “Ako Êemo na krajusvi umrijeti, koja je uopÊe svrha æivljenja?”

U ljudskoj je naravi da pokuπava upravljati okolnostima u kojima se nalazi.Mi provodimo mnoge sate planirajuÊi na koji bi se naËin naπ æivot trebao od-vijati. Pa ipak, nitko ne zna kada Êe smrt zakucati na vrata iako smo svjesniËinjenice da je ona neizbjeæna. Postoje razdoblja u naπem æivotu koja je odredioBog. Bog je utvrdio vrijeme naπeg roenja prije nego πto smo doπli na ovaj svijeti On je taj koji odreuje kada Êemo ga napustiti.

Bog je svakog od nas poznavao od pamtivijeka, joπ prije nego πto nas jeoblikovao u majËinoj utrobi, i odvojio nas je za svoj cilj u toËno odreenovrijeme (Jeremija 1,5). Dakle, moæda Êe se netko zapitati: ©to trebamo raditi zaovo kratko vrijeme koliko smo na zemlji?

“»lanovi Boæje crkve bili su gorljivi u djelima ljubavi, odvojeni od svjetovnihteænji i hodili su stopama Onoga koji je prolazio ËineÊi dobro. Srcima ispunje-nim ljubavlju i saæaljenjem, oni trebaju sluæiti onima kojima je potrebna pomoÊupoznavajuÊi ih sa Spasiteljevom ljubavlju. Takav rad zahtijeva poseban napor,ali donosi bogatu nagradu. Oni koji se u njega ukljuËe s iskrenom namjerom,vidjet Êe duπe zadobivene za Spasitelja jer je utjecaj koji prati praktiËno provo-enje boæanskog naloga neodoljiv.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 69)

“Boæja nakana s djecom koja rastu u naπim domovima mnogo je πira, dubljai viπa nego πto to naπ ograniËeni razum moæe shvatiti.” (Ellen G. White, Odgoj,izdanje 2018., str. 216) Bog ima divan plan za naπ æivot. Bez obzira na to πto sunaπi dani izbrojeni, On obeÊava da Êe nam Njegov plan pruæiti nadu, buduÊnosti kraj kakav Ëekamo (Jeremija 29,11). Prema Boæjem Ëudesnom planu za naπæivot, mi neprestano trebamo pokoravati greπne æelje naπeg tijela i odraæavatiNjegovo obliËje. “Prema tome pomno pazite kako æivite! Ne kao ludi, nego kaomudri; iskoriπÊujte vrijeme, jer su ovi dani zli!” (Efeæanima 5,15.16) Kad je naπæivot ispunjen, moæemo iziÊi u ovaj svijet i Ëiniti ono na πto nas je Bog pozvao— govoriti drugima o Njegovoj velikoj ljubavi i Njegovom skorom dolasku kaoKralja nad kraljevima.

ODGOVORITE1. Kako biste opisali razdoblje svojeg æivota u kojem se upravo nalazite?2. Na koji je naËin Bog veÊ otkrio plan koji ima za vas tijekom ovog razdoblja?

Lyndon Prins, Newark, New Jersey, SAD

9

Utorak, 2. travnja

Smjena godiπnjih doba

DOKAZPsalam 90,10; Propovjednik 3,2; Izaija 61,3

Naπ æivot je vrlo kratak. ProsjeËan ljudski vijek iznosi sedamdesetak godina,a RijeË kaæe “ako smo snaæni, i osamdeset” (Psalam 90,10). Godiπnja doba naZemlji pruæaju sliku æivota. U zimu zemljiπte otvrdnjava, a πiπmiπi, medvjedi,tvorovi, zmije, pa Ëak i pËele padaju u zimski san. DrveÊe gubi liπÊe, dok njego-vo korijenje prezimljava u tlu.

Zima je najmraËnije godiπnje doba jer su noÊi duæe, a dani se skraÊuju. UproljeÊe se æivotinje bude iz svojeg sna ili se vraÊaju iz toplijih krajeva u kojesu se odselile, najËeπÊe s novoroenim mladuncima. Budi se uspavana vegeta-cija ukraπena veliËanstvenim bojama. Ljeti su dani dugi, a noÊi kratke. Jesen jepriprema za zimu i noÊi ponovno postaju duæe. Vegetacija se povija k tlu, doktragovi bujnog æivota postupno iπËezavaju. Zemlja postaje gola i pusta. A ondaËitav ciklus kreÊe ispoËetka.

To je ciklus æivota i smrti. Salomon je to savrπeno opisao u Propovjedniku3,2, gdje kaæe da za sve postoji “vrijeme raanja i vrijeme umiranja; vrijemesaenja; i vrijeme Ëupanja posaenog”. Svima koji vjeruju u Boga i uzdaju se uNjegova obeÊanja o spasenju, On obeÊava æivot umjesto smrti i “nakit mjestopepela”, kao πto stoji u Izaiji 61,3. Meutim, za one koji odbacuju ta obeÊanjaprorok kaæe da Êe biti pepeo pod nogama pravednih (Malahija 4,3).

PriËa o Sari i Abrahamu pokazuje da Bog ima vlast nad smrÊu, æivotom ivremenom. Sara i Abraham bili su bez djece sve dok ih Bog nije posjetio uMamri, kada im je obeÊao sina. Sara, koja je imala devedeset godina, bila jenerotkinja Ëije su godine za raanje proπle. Bez obzira na to, Boæje obeÊanje seobistinilo jer je naπ æivot i naπe vrijeme u Njegovim rukama, bilo da æivimo iliumiremo.

Kao πto na proljeÊe, nakon zime, drveÊe ponovno oæivljava, tako je BogsaËuvao æivot koji je sam posijao u Sari, kako bi se Njegovo obeÊanje danoAbrahamu moglo ostvariti. Boæje namjere ostvaruju se preko obeÊanja koja Ondaje. Niπta nije preteπko za Boga. U odreeno vrijeme obeÊanje se ostvaruje. Kadse dræimo Boæjih obeÊanja, kao Sara i Abraham, imamo sigurnost u spoznaji danema niËega Ëega bismo se trebali plaπiti. Mi nalazimo mir kad svoju ljubav ipovjerenje poklanjamo Boæjoj rijeËi (Psalam 71,5).

ODGOVORITEKojih se biblijskih obeÊanja moæete dræati da biste saËuvali nadu i povjere-

nje u Krista? Na koji naËin priroda otkriva Boæji plan spasenja?

Lesanndra Morton, Newark, New Jersey, SAD

U odreeno vrijeme obeÊanje se ostvaruje.

10

Srijeda, 3. travnja

Napuπtanje gnijezda

PRIMJENAPsalam 71,5; Propovjednik 3,2; Djela 9,1-22

Dakle, uspjeπno ste odgojili svoju obitelj prema Boæjim smjernicama, alivrijeme je za joπ jednu promjenu. Vaπa djeca su sada spremna napustiti vaπdom. Jesu li ona spremna poÊi i suoËiti se sa svijetom sama?

Mnogi roditelji sa strahom puπtaju svoju djecu u svijet, ali Ëinjenica je dasu i oni sami u jednom trenutku morali napustiti svoj dom i krenuti tim putem.Da bismo rasli kao krπÊani, moramo prolaziti kroz kuπnje i graditi svoju vjeruu Boga. Bog s razlogom dopuπta da se odvojimo. On ima plan za svakog od naspojedinaËno, pa i za naπu mladeæ (Psalam 71,5). Misija u koju smo pozvani moæese odvijati u naπem rodnom gradu ili na drugom kraju svijeta, ali sve to vodi kistom cilju — πirenju Evanelja o naπem Gospodinu.

Napuπtanje udobnosti doma moæe biti priliËno zabrinjavajuÊe, ali to je nuænapromjena u æivotu. PiπuÊi o obitelji, Ellen G. White je izjavila da roditelj imamoÊ “izgradnje karaktera (svoje) djece, da bi mogla biti osposobljena za viπi,besmrtni æivot.” (Temelji sretnog doma, izdanje 1984., str. 213) Duænost jeroditelja da podignu obitelj na koju Bog moæe gledati s odobravanjem.

To ne znaËi da mi i naπi mladi neÊemo grijeπiti dok æivimo u ovom palomsvijetu. »ak je i Savao, koji je poslije postao apostol, nekad bio progoniteljkrπÊana. Poπto je sagledao Gospodnju istinu, Savao, koji je promijenio ime uPavao, poËeo je govoriti o Boæjoj rijeËi (Djela 9,1-22). Kao ljudi, mi nismo savrπenii vjerojatno Êemo u prvom pokuπaju sve shvatiti pogreπno kao i Savao, ali sIsusom u srcu moÊi Êemo uËiniti velike stvari. Naπi domovi trebali bi biti gnije-zda ljubavi, opraπtanja i skrbi — isto ono πto Boæje srce Ëini za nas.

ODGOVORITE1. Kada je pravo vrijeme da dopustimo djeci da samostalno donose odluke?2. Kako znate jeste li pozvani u propovjedniËku sluæbu?3. Zaπto Bog dopuπta da naπe najmilije koji su odrasli u crkvi svijet izbaci iz

kolosijeka?

Jascinda Butts, Union, New Jersey, SAD

Misija u koju smo pozvani moæe se odvijati u naπem rodnom gradu ilina drugom kraju svijeta, ali sve to vodi k istom cilju — πirenju Evaneljao naπem Gospodinu.

11

»etvrtak, 4. travnja

»ujete li me?

MI©LJENJEJakov 1,19.20

Bog poznaje svaku emociju koju i mi doæivljavamo jer smo stvoreni poNjegovom obliËju. Dok je hodao zemljom, Isus je doæivljavao situacije i emocijepoput onih s kojima se i mi danas suoËavamo. Pismo nam kaæe da Bog, iakomoæe osjetiti gnjev i kazniti nas na mjestu, to ipak ne Ëini. A zaπto? Zato πtoje On “brz na sluπanje, spor na govor, spor na srdæbu” (Jakov 1,19). Bog ne Ëujesamo rijeËi koje silaze s naπih usana, veÊ i ono πto govori naπe srce.

Sluπanje ne obuhvaÊa samo ono πto Ëujemo u fiziËkom smislu. Nekogamoæemo Ëuti na mnogo naËina, pogotovo kad on uopÊe nije raspoloæen dagovori. Kada se pokorimo Boæjoj sili, moÊi Êemo Ëuti, kao πto i On Ëuje, ono πtotiπti ljude oko nas da bismo mogli ohrabriti i podiÊi jedni druge. Sluπanje kodnas stvara dublji osjeÊaj razumijevanja jer nam se time ukazuje prilika da ne-prestano potvrujemo svoju vjeru.

Moæemo hrabro tvrditi da pripadamo Kristu a da ne izgovorimo ni jednujedinu rijeË. Vaæno je zapaziti da to πto je netko “brz da Ëuje”, prethodi Ëinjenicida je “spor na govor”, ali i “spor na gnjev”. Sluπanje moæe biti jedna od stvarikoje nam najteæe padaju, jer se na taj naËin u biti dovodimo u ponizan poloæajpred miπljenjem i iskustvom druge osobe bez obzira na to kako se mi uistinuosjeÊamo ili emotivno reagiramo na to πto ona govori. Da bismo to uËinili,moramo ostaviti po strani svaki ponos koji imamo. To je bitno za naπ hod sBogom, jer tako dopuπtamo sebi da svijet i ljude sagledamo na naËin na koji ihje Isus vidio dok je hodao i razgovarao s njima. To nije lako, ali nije ni nemoguÊe.To uvjerenje trebalo bi biti neπto πto utjeËe na ritam naπeg svakidaπnjeg æivota.

Svakog dana vidimo dokaz Boæje ljubavi po tome πto nas On uvijek sluπa.Bog æeli da mi kao Njegovi sluge otkrivamo Njegov karakter postupajuÊi po istimnaËelima. Sluπanjem mi pokazujemo ljubav prema ljudima oko nas stavljajuÊiim do znanja da nam je stalo do njih. Sam Ëin sluπanja omoguÊava nam da seusuglasimo s drugima, pogotovo kad se i oni æele pribliæiti Bogu. Ako nismo ustanju sluπati greπnike kakvi smo i mi sami, kako moæemo oËekivati da ÊemomoÊi u punom smislu sluπati Boga?

ODGOVORITE1. Usporedite odnose kakve imate s najbliæim prijateljima i odnose s nekim

koga poznajete povrπno. Koliko Ëesto ih sluπate?2. Mijenja li se vaπa sposobnost sluπanja ovisno o odnosu koji imate s odree-

nim pojedincem?3. Dok sluπate, smiπljate li istodobno odgovor ili paæljivo razmiπljate o onome

πto druga strana govori?

Angel Fosuhene, Newark, New Jersey, SAD

12

Petak, 5. travnja

Svrha izmjene razliËitih doba

ISTRAÆIVANJEPropovjednik 3,1

ZAKLJU»AKÆivot je privremen i ima svoja razdoblja, faze i poglavlja. Tijekom svakog od

tih vremenskih razdoblja postoji jedna ili viπe istina koje se mogu i morajunauËiti upravo tada. Boæja je namjera da mi doæivimo svako od tih doba, odsvjeæe novine proljeÊa i sjajne topline ljeta, do zrele ljepote jeseni i tihog sjajazime. Kao u prirodi, tako i u naπem æivotu, sagledajmo “svaki posao pod nebom”i proæivimo vrijeme koje nam je odreeno na zadovoljavajuÊi naËin, onako spre-tno i dostojanstveno kao πto bi æelio Gospodin.

RAZMOTRITEu Mapirajte razliËita æivotna razdoblja (djetinjstvo, adolescencija, dvadesete

godine, odraslo doba itd.) i zakljuËite koju vaænu istinu Ëovjek treba nauËititijekom tih vremenskih razdoblja. Pronaite paralelu i potkrepu u Pismu.

u Zamislite sebe u starosti. Kako Êete izgledati? Koje Êe se vrijednosti pro-mijeniti? ©to Êe ostati isto? Kako Êe izgledati vaπa obitelj? Zaπto?

u Opiπite prethodna razdoblja svojeg æivota i zapazite svijetle trenutke kojetreba pamtiti i mraËne trenutke iz kojih treba izvuÊi vaæne pouke.

u Napravite video montaæu o tome kako je vaπa uæa obitelj prelazila iz jednefazu u drugu, i vizualno doËarajte kako vas je Bog vodio sve vrijeme.

u Napiπite neku pjesmu koja vas podsjeÊa na uspomene iz proπlosti, ali ohra-bruje i pruæa nadu u Boæje vodstvo u buduÊnosti.

u U vrtu zasadite viπe biljaka koje cvatu i donose plodove u razliËito godiπnjedoba.

u Sjednite s nekim i primijenite vjeæbu sluπanja. Sluπajte svojeg sugovornikapet minuta bez prekidanja, stavljajuÊi mu neverbalnim znakovima do znanjada ga pozorno sluπate. Zatim se zamijenite, a poslije razgovarajte o pred-nostima i nedostacima takvog pristupa.

POVEÆITEIzlazak 4; Propovjednik 3; Ivan 3; Titu 2.

Junghyuk Koo, Yeoju, Kyonggido, Juæna Koreja

13

Pouka 2

6.—13. travnja 2019.

Izbori koje Ëinimo

“Meutim, ako vam se ne svia sluæiti Jahvi, onda danasizaberite kome Êete sluæiti: moæda bogovima kojima su

sluæili vaπi oci s onu stranu Rijeke, ili bogovimaAmorejaca u Ëijoj zemlji sada prebivate. Ja i moj dom

sluæit Êemo Jahvi.” (Joπua 24,15)


14

Subota, 6. travnja

Izaberi

UVOD2. Timoteju 3,16

Prema “efektu leptira” (“Teorija kaosa” efekt leptira objaπnjava se na slje-deÊi naËin: “Sitnica, kao πto je zamah krila leptira na jednom mjestu, moæeizazvati tajfun na drugom kraju svijeta.”), jedna sitna odluka ograniËenogkaraktera ima potencijal da mijenja ishod dogaaja na nekom udaljenom mje-stu. Time se naglaπava utjecaj naπih odluka i znaËenje koje one imaju. Dok smomladi, naπe odluke uglavnom nisu dobro promiπljene jer djeca rijetko kad raz-miπljaju dugoroËno. Meutim, kako starimo, poËinjemo se plaπiti spontanosti iskloni smo planiranju svakog koraka u æivotu. Uzmite na primjer izbor odjeÊe.Kao djeca, da je ovisilo o nama, svakog dana nosili bismo kostim Supermana ilihaljinu princeze. Meutim, kad kao odrasli biramo odjeÊu, uzimamo u obzirvremenske prilike, planirane aktivnosti i hoÊemo li veÊinu vremena provesti vaniili unutra.

Hitlerova odluka da napadne Poljsku dovela je do smrti mnogih, do velikihrazaranja i poËetka Drugog svjetskog rata — bila je to odluka s vrlo ozbiljnimposljedicama. Evina odluka da podlegne Sotoninoj kuπnji i nagovori Adama dauËini isto, izazvala je pad Ëitavog ËovjeËanstva. Patnje Ëitavog svijeta mogle subiti izbjegnute da je ona odluËila posluπati Boga. Svi se mi plaπimo pogreπnihodluka. A koliko bi lakπe bilo napraviti ispravan izbor kad bismo svoje dilemepoloæili kraj Isusovih nogu!

Kao krπÊani, mi Boæju rijeË shvaÊamo kao svoj vodiË za æivot na Zemlji. Aliiako znamo razliku izmeu onoga πto On æeli za nas i onoga na πto nas upozo-rava, ipak se katkad naemo na kriæanju. Teπko nam je slijediti stazu koju namje Bog zacrtao jer svjesno donosimo odluke koje nas odvajaju od Njega. Nemoæemo raditi sve πto nam se prohtije, a onda moliti Boga da nam pomogne tekkad se naemo u nekoj velikoj dilemi. Ako budemo tako postupali, neÊemo moÊirazlikovati Boæji glas od glasa koji nas pokuπava zbuniti. Svaku odluku trebamodonositi u skladu s Isusovim savjetima. Trebamo jaËati otpornost premaneprijateljevim kuπnjama.

Bez obzira na pogreπne odluke koje smo donosili u æivotu, Isus je odluËioumrijeti na kriæu radi nas. On je omoguÊio oprost za sve pogreπke koje smouËinili i koje Êemo sigurno Ëiniti u buduÊnosti. Koliko god smo Ga puta povrije-dili i iznevjerili, On nam joπ uvijek nije uskratio prilike za pokajanje. Blagoslo-vio nas je tekstovima iz Pisma koji nas mogu pouËiti kako da donosimo dobreodluke u skladu s onim πto On æeli za nas (2. Timoteju 3,16). Trebali bismoNjemu prepustiti da odluËuje umjesto nas.

Kerzia Naidoo, KwaZulu Natal, Juæna Afrika

15

Nedjelja, 7. travnja

Nije jednostavno izabrati

DOKAZIzreke 13,20; Izaija 55,2

Svuda oko sebe vidimo posljedice razliËitih izbora. Izbor hrane, rijeËi,prijatelja... Istinita je poslovica koja glasi: “Pokaæi mi svoje prijatelje, a ja Êu tipokazati tvoju buduÊnost.” Biblija to kaæe ovako: “Druæi se s mudrima, i postatÊeπ mudar, a tko se dræi bezumnika, postaje opak.” (Izreke 13,20) Tako je velikutjecaj koji izbor prijatelja ima na naπu buduÊnost. Mojsije je to razumio i zatoje odluËio patiti s Boæjim narodom umjesto da uæiva u greπnim zadovoljstvima.Tako je postao orue u Boæjem planu i naπao se meu junacima vjere (Hebreji-ma 11). Kad je rijeË o izboru hrane, moæemo se ugledati na Daniela, koji jeodluËio da se neÊe oskvrnuti jelima i piÊem kralja Nabukodonozora. To je joπveÊi problem u naπe vrijeme. VeÊina bolesti, pretilost, dijabetes, kardiovaskular-ne bolesti i osteoporoza posljedica su nezdravog izbora hrane. Ali ako odluËimojesti ono πto je dobro, kao πto nas upuÊuje Bog (vidi Izaija 55,2), uæivat Êemou dobrom zdravlju.

Prorok Jeremija kaæe: “Kad mi dooπe rijeËi tvoje, ja sam ih gutao; rijeËitvoje ushitiπe i obradovaπe srce moje.” (Jeremija 15,16) Hebrejski izraz akhalsa znaËenjem “jesti”, moæe se prevesti i kao “gutati, sladiti se, gostiti se”.Prorok nije samo gricnuo, veÊ se gostio Boæjom rijeËju i za njega je ona bilauæivanje i radost srca. Uæivanje u Boæjoj rijeËi neπto je u Ëemu nikad ne moæe-mo pretjerati.

UËiniti dobar izbor izgleda skupo i teπko. I tako jest. Katkad dugo i napregnutorazmiπljate, a na kraju ipak izaberete pogreπno. Meutim, u Jakovu 1,5 stoji:“Ako komu od vas nedostaje mudrosti, neka iπte od Boga, koji svima daje obilnoi bez prigovora, i dat Êe mu je.” Kralj Salomon je traæio mudrost od Boga i dobioju je. On je mnogo postigao kao kralj nad Izraelom, ali, naæalost, odluËio jeprepustiti se poæudi da bi na kraju otkrio da u tome nema nikakvog smisla(Propovjednik 2,1-11).

Kad nam Bog dâ mudrost, moramo se sloæiti s onim Ëemu nas On na jed-nostavan naËin uËi preko svoje RijeËi i donositi ispravne odluke. Jedan pogre-πan izbor moæe nam upropastiti æivot iako smo prethodno donijeli mnogo do-brih odluka. A moæe se dogoditi i suprotno — ako ste pogreπne odluke donosilijednu za drugom, jedan pravilan izbor — da se promijenite veÊ danas — uËinitÊe da vaπ æivot ima smisla.

ODGOVORITE1. ©to da radimo kad shvatimo da smo napravili loπ izbor?2. Kako moæemo dosljedno donositi dobre odluke?

Blessed Chakauya, KwaZulu Natal, Juæna Afrika

16


Ljubav pokreÊe

LOGOSPsalam 119,105; Izreke 3,5.6; Izreke 8,11; Izreke 14,12; Matej 7,24.25; Matej

22,35-37; 1. KorinÊanima 13; Efeæanima 1,1-4; 2. Timoteju 1,8.9; Titu 1,1.2;Hebrejima 11,24-26

»initi ili ne Ëiniti?Druπtvene ili prirodne znanosti? Upisati fakultet ili pauzirati godinu? Sva-

kog dana donosimo odluke. Neke su jednostavne i brze, a druge znaËajnije isloæenije. Prema jednom istraæivanju provedenom na SveuËiliπtu Columbia, uprosjeku donosimo viπe od sedamdeset odluka dnevno (https://www.ncbi.nlm.-nih.gov/pubmed/11138768) Tijekom prosjeËnog æivotnog vijeka od 70 godina do-nesemo bar 1.788.500 odluka! Dok se kreÊemo od tinejdæerskih godina premazrelosti, naπe svakidaπnje odluke mogu nas pribliæiti Bogu ili udaljiti od Njega.Mladi Ëine jednu od najveÊih pogreπaka kada misle da Bog nije zainteresiran zanaπe odluke. On je itekako zainteresiran i æelio bi da budemo svjesni toga.

Kakve veze s tim ima ljubav? (1. KorinÊanima 13)Prava ljubav se ne mijenja. ©to god radili, ljubav ne prestaje. Najljepπi pri-

mjer takve ljubavi pokazan je na Golgoti, kad je Isus poloæio svoj æivot za svenas zato πto nas je Bog toliko volio. Kakav utjecaj, dakle, ta vrsta ljubavi imana naπe svakidaπnje odluke? Kakve veze s tim ima ljubav? Odgovor je jednosta-van — sve je povezano s tom ljubavlju.

Znamo da je Isus najbolji uzor koji moæemo izabrati. On je doπao u tijelu ipokazao nam da je moguÊe æivjeti Bogu po volji usprkos ovom svijetu ogrezlomu grijehu. Kada netko postane naπ uzor, mi prouËavamo svaki njegov potez,svaku odluku, svaki motiv. Kad Ëitamo izvjeπtaje evanelista o bilo kojem Isu-sovom susretu s ljudima, vidimo da je primarni motiv iza svake Njegove odluke— ljubav. Moæda je zato Ivan u 1. Ivanovoj 4,16 zapisao: “Bog je ljubav.“

Bili mi toga svjesni ili ne, svaka naπa odluka pokrenuta je ljubavlju —ljubavlju prema nekome ili neËemu. Ljubav budi majku u gluho doba noÊi da bipodojila svoje dijete. Ljubav prema grafiËkom dizajnu Ëini da neki student osta-ne motiviran Ëak i kad drugi posustanu. U sræi svake odluke, velike ili male, leæiljubav — ili prema sebi i svojoj volji, ili prema Bogu i Njegovoj volji. U svojemograniËenom znanju, mi postupamo u skladu s onim πto oËekujemo da Êeuslijediti na osnovi naπe odluke, ali ako svoje odluke predamo u ruke sveznaju-Êem Bogu, moæemo biti sigurni da On veÊ zna njihov ishod.

Ljubav koja (ne) vlada (Matej 22,35-37; Efeæanima 1,1-4; 2.Timoteju 1,8.9; Titu 1,1.2)

Jedan od najfascinantnijih procesa je izrada softvera — gledate niz kodova,a zatim i dovrπen proizvod u obliku aplikacije kao πto je Facebook ili Instagram.

17

Zadivljeni ste tom svojom sposobnoπÊu da napravite neπto πto Êe raditi toËnoono πto vi hoÊete. A zapitate li se ikad zaπto Bog nije uËinio to isto? Zaπto nasnije jednostavno programirao da Ga volimo? Zaπto se upustio u rizik dajuÊi namslobodnu volju? Odgovor je jednostavan: “Da, Bog je tako ljubio svijet...”

Boæja ljubav prema nama ne ovisi o naπem odgovoru. On nas jednostavnovoli. I zbog toga æeli da Mu uzvratimo istom vrstom ljubavi. Nametnuta ljubavnije nikakva ljubav. To je naruπavanje neËijih osnovnih prava, a Bog nije nasilani sklon vladanju. Dar slobodne volje podrazumijeva da Boga volimo od srca, ane zato πto nemamo drugog izbora.

ZbunjujuÊa raskriæja (Psalam 119,105; Izreke 8,11; 14,12; Matej7,24.25)

Postigli smo izniman napredak u stjecanju znanja, ali joπ uvijek nalazimo daje proces donoπenja odluka priliËno zastraπujuÊi. Kad bismo na fakultetu baremmogli sluπati kolegij “Osnove donoπenja odluka”! »esto zaziremo od donoπenjakrupnih odluka jer duboko u sebi znamo da je s njima uvijek povezan nekineizbjeæan rizik, pa tako zakljuËujemo da je bolje ne odluËivati uopÊe. Guramoglavu u pijesak i priæeljkujemo da se odluka donese sama od sebe i da joj semi jednostavno prepustimo.

Meutim, kao Boæja djeca ne bismo trebali zazirati od donoπenja odluka,koliko god bili zbunjeni ili uplaπeni. Bog nas u svojoj ljubavi i milosti nepresta-no potiËe da traæimo mudrost od Njega i savjete od pravednih. Njegov dar mudro-sti stoji nam na raspolaganju. On Êe nas voditi u donoπenju odluka.

Kada put postane teæak (Izreke 3,5.6; 14,12; Hebrejima 11,24-26)Mojsije je odrastao kao faraonov unuk uz sav sjaj i raskoπ dvorskog æivota,

ali je odluËio sve to napustiti i slijediti Boæji poziv. I mi Êemo u svojem æivotubiti pozvani da donosimo teπke odluke koje Êe na kraju promijeniti tok naπegæivota, ali bismo uvijek trebali imati na umu da put koji je naizgled najlakπi nemora nuæno biti ispravan. Za Mojsija bi bilo mnogo lakπe da je ostao na dvorui æivio æivotom o kakvom mnogi sanjaju. Ali put koji je on izabrao, ispravan put,bio je mnogo teæi.

Snaga za donoπenje tako teπkih odluka ne dolazi nam na vrata kao nekilijepo upakiran paket. Nju stjeËemo tijekom vremena koje provodimo u molitvis Bogom i prouËavanju RijeËi. Kao Kristovi sljedbenici, u svojem æivotu moæemooËekivati trenutke kada Êemo, baπ kao Mojsije, morati donositi teπke odluke. BitÊemo pozvani da krenemo putem za koji znamo da je teæi, ali da vodi do mjestakoje je po Boæjoj volji — najsigurnijeg mjesta na kojem se moæemo naÊi naËitavom ovom svijetu!

ODGOVORITEKako mogu znati πto Bog æeli za mene i moj æivot?

Christelle Govender, Durban, Juæna Afrika

18

Utorak, 9. travnja

Gradimo dvorac, ali ne od pijeska

SVJEDO»ANSTVOMatej 7,24.25

Gradnja na Ëvrstom temelju za krπÊane nije novi pojam jer mi svoj duhovniæivot gradimo na Kristu, naπoj Ëvrstoj stijeni. To znaËi da naπ temelj za donoπenjeodluka treba biti Ëvrst, jer Êe svaka sljedeÊa odluka koju budemo donijeli pro-izlaziti iz prethodne.

Uzmite na primjer izbor zanimanja. Prvo odreujemo na koji Êemo se fakul-tet upisati. Ta odluka oblikuje temelj na kojem stojimo. Gradnja na tom temeljupodrazumijeva izbor podruËja studiranja i ljudi s kojima se æelimo druæiti nafakultetu. Naπe okruæenje sada ovisi o toj prvobitnoj odluci — temelju — zatoπto ne moæemo studirati ono πto naπ fakultet ne nudi, niti moæemo uËiti zajed-no s onima koji se nisu upisali.

Svako podruËje naπeg æivota je tlo na kojem zidamo. Prolazimo kroz razliËitefaze u tim podruËjima u kojima se od nas zahtijeva da donosimo poËetne odlu-ke. Upravo tu mi postavljamo temelj. Nakon toga svaka sljedeÊa odluka kojubudemo donijeli bit Êe joπ jedna opeka koju dodajemo toj osnovi u nastojanjuda izgradimo svoj æivot.

“Lanac je jak samo onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika. Lanackao cjelina moæe izgledati dobar, ali on ne vrijedi niπta ako ima samo jednuslabu kariku.” (Ellen G. White, Poruke mladima, str. 73) Upravo je slaba karikau lancu mjera njegove snage. SliËno tome, slab temelj ne moæe izdræati Ëvrstugraevinu. Kako onda mi, slabi i ponizni, moæemo oËekivati da Êemo donijetidobre odluke koje Êe utjecati na naπ æivot ako se ne oslonimo na Onoga koji odpoËetka zna kraj?

Odluke koje donosimo utjeËu na naπ æivot na ovaj ili onaj naËin. Te odlukeoblikuju i naπ karakter. Ako budemo gledali u Isusa traæeÊi usmjerenje, i uvidi-mo da Njega zanima svaka naπa odluka, imat Êemo veÊe izglede da donosimoispravne odluke, pa samim tim i da razvijemo karakter po ugledu na Sina »o-vjeËjeg. Bog nas je izabrao “prije stvaranja svijeta, da budemo sveti i bez manepred njim; u ljubavi nas predodredi” (Efeæanima 1,4). Isus je izabrao nas. HoÊe-mo li i mi izabrati Njega?

ODGOVORITE1. Pronaite neku biblijsku osobu koja je posluπala Boæji savjet kod donoπenja

odluke i neku koja to nije uËinila. U Ëemu se razlikuju rezultati tih odluka?2. Isus je odluËio umrijeti za nas znajuÊi da Ga neÊe svi prihvatiti. Kako postu-

piti kad znamo da naπa odluka moæda neÊe imati pozitivan ishod za sve,ukljuËujuÊi i nas same?

Kemika Naidoo, KwaZulu Natal, Juæna Afrika

19

Srijeda, 10. travnja

NajveÊa odluka

PRIMJENASuci 16; Izreke 12,26; 17,17; Propovjednik 2,1-11; Jakov 1,5-8

NajveÊa odluka koju moæemo donijeti u æivotu jest da slijedimo Isusa irazvijamo vezu s Njim. Dok se molimo i prouËavamo Njegovu RijeË, uviamo daOn ima velike planove za nas (Jeremija 29,11), da nas namjerava blagoslovitikako bismo imali æivot u izobilju (Ivan 10,10). Dio je Njegovog plana da nasblagoslovi i dobrim odnosima s naπim bliænjima. Prijateljstvo i brak blagoslovisu od Boga jer nas je On stvorio kao druπtvena biÊa. Zato nas i ne treba Ëuditiπto je naπ izbor prijatelja i æivotnog druga takoer neπto do Ëega je Bogu stalo.

Kad Ëitamo o Davidu i Jonatanu, o Pavlu i Sili, podsjeÊamo se da prijateljimogu biti sjajan izvor snage i utjehe (Izreke 17,17). Meutim, moæe biti i suprot-no. U Izrekama 12,26 Salomon nas upozorava da trebamo vrlo paæljivo biratiprijatelje jer nas njihov utjecaj moæe povesti na stranputicu. ToËno je da svakaptica svome jatu leti i da su prijateljstva koja njegujemo odraz nas samih.

Jeste li zapazili da stopa razvoda u svijetu danas dostiæe astronomske raz-mjere? Moæda ljudi ne razmiπljaju ozbiljno o tome s kim stupaju u brak. KadËitamo Postanak 24 i vidimo koliko je truda Abraham uloæio da bude izabranaprava osoba za Izakovu æenu, postaje nam jasno zaπto je Bog zainteresiran zatu vrstu izbora i u naπem æivotu. Vidimo kako je Samson odbacio Boæji plan zanjegov æivot kad je odluËio uÊi u vezu s Delilom. Bog vidi kraj od poËetka i znada nas neki ljudi mogu pribliæiti Njemu, a neki drugi, opet, odvuÊi na pogreπnustranu. Od koga bismo onda trebali traæiti savjet kad donosimo takvu odlukuako ne od Boga?

»injenica da nas Bog æeli blagosloviti mudroπÊu kad donosimo tu vrstuodluke, moæe nam pruæiti veliku utjehu. Tekst u Jakovu 1,5-8 podsjeÊa nas dajednostavno trebamo traæiti. Ne moramo osjeÊati strah, zbunjenost ili pritisakzbog odluka koje su pred nama. Mudrost je uËiti na pogreπkama drugih i zatotrebamo sluπati savjete starijih, zrelijih krπÊana jer se njihovi savjeti Ëestozasnivaju na iskustvu. Tekst u Propovjedniku 2,1-11 na nedvosmislen naËinpokazuje kako nas sebiËno udovoljavanje tjelesnim æeljama Ëini neispunjenima.Pred nama su dva puta, a izbor koji danas napravimo odredit Êe tko Êemo bitisutra.

ODGOVORITE1. Razmislite kako se osjeÊate prije donoπenje neke odluke. Uzdate li se u

Boga ili osjeÊate strah?2. Brinemo li se previπe oko toga kako Êemo se uklopiti? ©to moæemo uËiniti

da nam na prvom mjestu bude naπe spasenje? (Vidi 2. Petrova 2,9.)3. Jesmo li veÊ donijeli niz loπih odluka? Je li sada prekasno?

Anastashia Piyarilal, KwaZulu Natal, Juæna Afrika

20


Ispravne odluke

MI©LJENJEFilipljanima 4,6; Jakov 1,5

Nije lako biti mlad u ovom nestalnom svijetu. Kuπnje i izazovi su golemi.Katkad naπa vjera nije dovoljno jaka da bi iziπla na kraj sa svakidaπnjim stre-sovima i onda padamo u oËaj zbog nedostatka hrabrosti, postojanosti i izdræ-ljivosti.

UËili su nas da su odluke iznimno vaæne. Odluke koje donosimo u mladostiodreuju naπu buduÊnost. Ima bezbroj odluka koje trebamo donijeti, a svaka odnjih ima drugaËiji ishod. Pod pritiskom smo zbog svojih zadataka, a osjeÊamoi drugu vrstu pritiska otkako smo odluËili da Isus postane Vladar naπeg æivota.

Vidjeli smo kako se mnogi naπi mladi udaljavaju od Boga i konaËno napu-πtaju crkvu kad pritisci mladosti postanu neizdræivi. Mnogi pokleknu pred mo-guÊnostima koje im nudi svijet i prihvate vrijednosni sustav svijeta.

Ipak, u ovom nestalnom svijetu vaæno je dræati se ljudi koji daju dodatnuvrijednost naπem æivotu. NajveÊu nesigurnost trebali bismo osjeÊati zbog togaπto bi nas neka velika odluka koju donesemo mogla udaljiti od Krista i misijekoju nam je On povjerio.

Svaka odluka koju donosimo moæe nas pribliæiti cilju da rastemo u Kristu,ili nas udaljiti od njega. Sve ovisi o tome dopuπtamo li Njemu da bude u srediπtunaπeg æivota. Neke odluke ne zahtijevaju mnogo razmiπljanja, ali Ëak ni to netreba nas sprijeËiti da traæimo Boæje vodstvo.

Bog ne donosi odluke nepromiπljeno, pa ne bismo trebali ni mi. Strpljenjeje kljuË. Izbor zvanja i æivotnog druga nisu jedina pitanja o kojima treba dobrorazmisliti. Teπka odluka moæe biti i hoÊemo li ostati prijatelji s nekim tko seprotivi naπem moralu i vrijednostima.

Najbolje u vezi s Ëinjenicom da smo Boæja djeca jest πto nikad nismo sami.Jedan od mojih omiljenih biblijskih redaka, Filipljanima 4,6, glasi: “Ne brinitese tjeskobno ni za πto, veÊ u svemu iznesite svoje potrebe Bogu proπnjom imolitvom.” Taj mi je redak davao nadu i pomagao u æivotnim izazovima kad jemoj karakter bio na kuπnji. Donijeti ispravnu odluku nije uvijek lako, ali nebojte se, dragi prijatelji — mi sluæimo sveznajuÊem Bogu koji nas je spremanposavjetovati kad god se suoËimo s nekim teπkim problemom (Jakov 1,5). Vjeramoæe biti zastraπujuÊa, ali kad put postane teæak, jaki se dræe za Isusa.

ODGOVORITEIako sluæimo Bogu koji poznaje naπu buduÊnost, traæimo li ipak savjet

ovozemaljskih struËnjaka umjesto da se obratimo Njemu?

Liscka Nirell Govender, KwaZulu Natal, Juæna Afrika

21

Petak, 12. travnja

Danas izaberite

ISTRAÆIVANJEJoπua 24,14.15; 1. o kraljevima 18,21

ZAKLJU»AKJob, Daniel i Stjepan imaju neπto zajedniËko — oni su odluËili slijediti Boga.

Ipak, æivot im nije bio lak. SuoËili su se s mnogim kuπnjama na putu, ali senjihova vjera nikad nije pokolebala. Kad naiu kuπnje, ne moæemo se kolebatiizmeu dva miπljenja. Nema sive zone. Postoje samo dvije moguÊnosti izmeukojih moæemo birati: jedna je Put, Istina i Æivot, dok je druga put koji vodi kuniπtenju. I nama se postavlja isto pitanje kao i njima: HoÊemo li donijetiodluku da Êemo ostati vjerni imajuÊi na umu vjeËnost, ili Êemo tragati zaprolaznim zadovoljstvima ovoga svijeta?

RAZMOTRITEu Zapiπite koje pojedinosti uzimate u obzir prije nego πto donesete bilo kakvu

odluku. Traæite li Boæje miπljenje? Bi li On odobrio vaπ izbor?u Ocjenjujte buduÊe odluke pitajuÊi se je li izbor koji pravite vrijedan vjeËno-

sti.u Razmislite o svojoj proπlosti i odlukama koje ste donosili. Pomislite πto bi

uËinio Isus.u Razmislite o izjavi Ellen G. White o tome kako “trebamo izbrati ono πto je

pravo zato πto je pravo, a posljedice prepustiti Bogu”. (Ellen G. White, Velikaborba, str. 364) Premda smo svjesni da naπe odluke imaju odreene posljedi-ce, kako se moæemo potruditi da na to gledamo u pozitivnom svjetlu?

u Zapiπite molitvu koju bi mladi ljudi mogli izgovoriti kad se suoËe sdonoπenjem teπkih odluka.

u Razmislite o rijeËima pjesama “Kristu dajem srce svoje” i “Moj æivot Ti si,Kriste”. Kako se moæemo predati Isusu ne zadræavajuÊi Ëak ni jotu od svojeg“ja”?

POVEÆITEPostanak 13,5-18; Matej 6,33; 7,13.Ellen G. White, Krist Pobjednik, str. 15; Put Kristu, 5. poglavlje.

Kimberley Govender, KwaZulu Natal, Juæna Afrika

22

Pouka 3

13.—20. travnja 2019.

Priprema za promjenu

“Pravda Êe stupati pred njim, a Mir tragom stopanjegovih.” (Psalam 85,14)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlje 23

23

Subota, 13. travnja

Gdje je tvoj kiπobran?

UVODPostanak 16,1.2.5.6; Propovjednik 3,1; 1. KorinÊanima 10,1-13; Djela 5,1-10;

Matej 20,20-22

PriËa se da je neki gradiÊ bio pogoen viπegodiπnjom suπom. DrveÊe jeostalo bez liπÊa, a rijeËno korito, kojim je nekad tekla bujna, bistra rijeka, sadaje leæalo golo, ispresijecano pukotinama πirine ljudskog stopala. Nitko nije znaokamo su nestale ptice, osim leπinara koji su nadlijetali grad traæeÊi trupla uginulihæivotinja ili koje su bile na umoru. »ak su i ljudi bili mrπavi kao prut, jedvauspijevajuÊi preæivjeti. Poπto su iscrpli sve moguÊnosti koje su imali, graani suodræali sastanak. “Hajde da se molimo”, predloæila je starija æena. “Sada namjedino Bog moæe pomoÊi.” Zato su odluËili da na gradskom trgu pod otvorenimnebom tijekom noÊi odræe molitveni sastanak na koji su svi bili pozvani. Meuokupljenim mjeπtanima nalazila se i jedna djevojËica koja je Ëvrsto dræala otvo-reni kiπobran. Okupljeno mnoπtvo pitalo se πto se to dogaa. Neki su biliradoznali, neki uzrujani, neki Ëak i bijesni jer ih je kiπobran neprestano boc-kao. KonaËno je jedan radoznali prolaznik pitao: “Zaπto si ponijela kiπobran?Zar ne vidiπ da nema kiπe i da smo se zato i doπli moliti? Samo netko lud uvedroj noÊi kao πto je ova moæe stajati s otvorenim kiπobranom.”

DjevojËica je odgovorila: “I ja sam se doπla moliti. Sigurna sam da Êe naπemolitve biti usliπane i da Êe kiπa pasti. Zato sam ponijela ovaj veliki kiπobran.”(https://historyofislam.com/the-king-learns-the-secret-of-happiness-from-a-child/the-child-who-brought-an-open-umbrella-for-prayer/)

Æivot je obiljeæen promjenama. U Propovjedniku 3,1 stoji: “Sve ima svojedoba, i svaki posao pod nebom svoje vrijeme.” Prema tome, u æivotu uvijekmoæemo oËekivati promjene. ©toviπe, promjene su neπto πto moæe doÊi iznenadai one nas u pravilu uglavnom zateknu nespremne, Ëak i kad je rijeË o neËemuπto smo oËekivali, pa se i usrdno molili za to. Mogli bismo se, dakle, s pravomzapitati: “Ako je æivot pun promjena, kako to da smo uvijek iznenaeni kada donjih doe?” Vrlo je vaæno da imamo isti stav kao ona djevojËica koja je skiπobranom poπla na molitvu za kiπu — stav koji podrazumijeva pripremu ivjeru — jer Ëak i kad smo nespremni, a to se posebno odnosi na promjenu, vjeraje krπÊaninov najbolji prijatelj.

Promjene su praktiËno neizbjeæne i mi im moæemo pristupiti na razliËitenaËine — moæemo biti kao ostali graani koji su bili nespremni za promjenu zakoju su se molili, ili kao djevojËica koja je doπla spremna za promjenu koju jeoËekivala.

Kenisha K. A. Hutson, Georgetown, Gvajana

»ak i kad smo nespremni, a to se posebno odnosi na promjenu, vjeraje krπÊaninov najbolji prijatelj.

24


Raanje ljepote

LOGOSPonovljeni zakon 31,6; Suci 13,7; Psalam 139,14; Marko 1,35; Luka 1,13-17;

1. KorinÊanima 10,1-13

Roenje (Psalam 139,14; Ponovljeni zakon 31,6)Leptiri polaæu jaja na odreenom listu ili biljci, πto odreuje æenka ispitujuÊi

list svojim noæicama. To ispitivanje govori joj hoÊe li njezini mladunci moÊikoristiti taj list kao hranu kad se izlegnu. Nije li to Ëudesno? Æenka leptirasprema se polagati jaja, pa Ëak bira i novo okruæenje s kojim Êe se njezinimladunci suoËiti kada dou na svijet. Kako vrijeme prolazi, liËinke iznutraneprestano grickaju ljusku opne koja je njihov prvi obrok, prije nego πto seizlegu na biljci koju je majka leptirica izabrala za njih (i kojom Êe se potomhraniti). Je li to neki prirodni nagon utisnut u mozak leptira?

SliËno se dogaa i s trudnom æenom — njezino se tijelo mijenja da bi seprilagodilo novom æivotu koji nosi u sebi. Prema jednom istraæivanju, Ëak se injezin mozak mijenja kako bi “pomogao u zadovoljavanju potreba djeteta”. Je-dan struËnjak za prouËavanje moædanih aktivnosti kaæe: “Teπko je biti prvo-rotkinja jer ima straπno puno toga Ëemu se morate prilagoditi. I vaπ mozak moraodgovoriti na promjenu i osposobiti vas da se brinete o tom novoroenom zamo-tuljku radosti.” (https://www.sciencealert.com/pregnancy-changes-a-woman-s-brain-structure-for-at-least-2-years-after-giving-birth)

Zar nisu majke blagoslovljene i stvorene “tako Ëudesno” (vidi Psalam 139,14)?MajËin se mozak prilagoava kako bi joj omoguÊio da bude dobar roditelj. Kadnas priprema za neπto novo u naπem æivotu, Bog u nama stvara prirodni nagonda bismo se bili sposobni uhvatiti u koπtac sa æivotnim promjenama. On nasnikad ne ostavlja da se borimo sami (Ponovljeni zakon 31,6).

Odbacimo staru ljuπturu tijekom sazrijevanja (1. KorinÊanima 10,1-13)U æivotnom ciklusu leptira, liËinke-gusjenice nakon πto se izlegnu ulaze u

nepoznati svijet, pri Ëemu mogu ostati na istoj biljci ili listu neprestano sehraneÊi njima. Moraju jesti πto viπe da bi dostigle sljedeÊi stadij razvoja. BuduÊida neprestano jede, gusjenica vrlo brzo raste, ali njezina vanjska ljuπtura neprati taj rast. Zato odbacuje svoju vanjsku ljuπturu, odnosno presvlaËi se Ëetiriili viπe puta tijekom stadija liËinke.

Mi ljudi starimo i sazrijevamo svakog dana, ne samo tjelesno, veÊ i umno.UËimo osnovne æivotne vjeπtine od svojih roditelja, u πkoli, od susjeda, u crkvi,a izloæeni smo i drugim utjecajima. Svi ti utjecaji “hrane” naπe stavove i karak-ter. Meutim, kao u sluËaju gusjenice, postoje neke “vanjske ljuπture” kojispreËavaju naπ daljnji rast. Ako se pripremamo za taj novi stadij — za vjeËniæivot, morat Êemo odbaciti izvjesne stavove i u isto vrijeme neprestano uzimatiodreenu vrstu hrane da bismo se bolje pripremili. »itajte 1. KorinÊanima 10,1-

25

13. Svi sinovi Izraelovi pili su duhovno piÊe (4. redak) i rasli su, ali se nisu sviklonili grijeha ovoga svijeta, πto Bogu nije bilo po volji (1. KorinÊanima 10,5-10).Tu su nam i primjeri Elizabete, majke Ivana Krstitelja (Luka 1,13-17), i Samsonovemajke (Suci 13,7). Objema tim majkama bilo je zabranjeno uzimati æestoka piÊai neËistu hranu jer ih je Bog pripremao za neπto veliko. VeliËina zahtijeva ærtvu,a ako smatramo da je preteπko odreÊi se neËega, tekst u 1. KorinÊanima 10,13uvjerava nas da je iz svake kuπnje osigurano izbavljenje. To moæda neÊe bitilako i sliËno gusjenici koja se presvlaËi Ëetiri i viπe puta, i mi Êemo viπe putaproÊi kroz proces promjene da bismo uklonili makar samo jedan grijeh.

Vrijeme je da se uËahurimo! (Marko 1,35)Dolazi vrijeme kad Êemo se morati udaljiti od svijeta i povuÊi se. Vrijeme je

za to putovanje za koje smo se odluËili i donekle pripremili. To je joπ uvijeknepoznanica jer ne znamo πto Êemo toËno postati, baπ kao πto ni gusjenica kojanije svjesna da Êe postati leptir. Ali sve te nepoznanice o naπim promjenamamoæemo poloæiti u Boæje ruke jer On zna sve.

Kad se tako povuËemo, mnogi Êe misliti da mirujemo, baπ kao πto Ëahuraleptira izgleda izvana, dok se u njoj zapravo dogaaju prava Ëuda. Unutar Ëahuregusjenica probavlja samu sebe. Probavni sokovi kojima je probavljala hranu ustadiju liËinke, sada razgrauju njezino tijelo. Tijekom te probave njezino tijelose razlaæe na pojedinaËne stanice koje se zatim transformiraju i stvaraju novotijelo. »itav proces moæe se zavrπiti za samo dva tjedna, a moæe trajati i mjesecima.

SliËno tome, mi se trebamo prepustiti Duhu Svetome (nebeskom “probav-nom soku”), koji moæe djelovati u nama, ali neÊe to uËiniti sve dok ne shvatimoi ne prihvatimo Ëinjenicu da nam je On nuæan da bismo se promijenili. DuhSveti Êe razgraditi ono Ëime se “hranimo”, pogotovo iz Biblije, dok se pripremamoza æivotne promjene. Zapazite da taj proces moæe trajati odreeno vrijeme, alizar postoji bolji naËin nego da odvojimo vrijeme za komunikaciju s Nebom? IIsus je to Ëinio (Marko 1,35), pa tko sam onda ja da to ne Ëinim? Tu se Kristpripremao, tu je stjecao vjeπtine za suoËavanje s izazovima.

IzlijeganjeU æivotnom ciklusu leptira, od zaËeÊa do stadija kukuljice, leptira zapravo

uopÊe nema. To je zato πto se do zavrπetka prva tri stadija leptir uopÊe nepojavljuje. Meutim, svi ti stadiji obuhvaÊaju procese koji su nuæni da bi serazvio leptir. Leptir se oblikuje i pojavljuje tek na kraju.

A kad je rijeË o nama ljudima, i naπ “leptir” se pojavljuje tek nakon πtoproemo niz promjena. Te promjene su ostvarive i manje stresne kad se za njihpripremamo. Kad shvatimo kakav nas slavan kraj Ëeka, bit Êemo spremni zapromjenu kako bi naπa unutarnja ljepota mogla iziÊi na svjetlo.

ODGOVORITES kojim Êu se glavnim æivotnim promjenama uskoro suoËiti i kako se za njih

pripremam? Kako se pripremam za svoje nebesko dræavljanstvo?

Chrystel Pile, East Coast Demerara, Gvajana

26


Ne treba prenagljivati

SVJEDO»ANSTVO1. KorinÊanima 13,4-8; GalaÊanima 5,22.23

“Brak Êe neizbjeæno utjecati na vaπ sadaπnji i buduÊi æivot. Iskreni krπÊaninneÊe ostvarivati svoje planove u ovom smjeru ako nije siguran da Bog odobravatakav korak. On sam neÊe htjeti izvrπiti izbor, nego Êe æeljeti da to Bog uËini.”(Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 35)

“Malo je onih koji pravilno gledaju na brak. Izgleda da mnogi misle da jebrak vrhunac blaæenstva; kad bi oni poznavali samo Ëetvrtinu nevolja muπkara-ca i æena koji su braËnim zavjetom vezani kao lancima koje ne mogu niti seusuuju raskinuti, ne bi se Ëudili ovome πto govorim. U najveÊem broju sluËa-jeva brak je bolan jaram. Postoje tisuÊe onih koji su se vezali brakom, ali nisujedno za drugo. Nebeske knjige prepune su muka, zla i zloupotreba koje sevjeËito kriju pod plaπtem braka. Zbog toga æelim upozoriti mlade koji su stasaliza brak da ne æure s izborom braËnog druga.” (Isto, str. 36)

“Pred nama je ono o Ëemu trebamo razmiπljati: hoÊe li ona koju uzimaπdonijeti sreÊu u tvoj dom? Raspolaæe li razborito novcem ili Êe, kad se vjenËate,potroπiti ne samo ono πto ona zaradi, veÊ Êe i sav tvoj prihod potroπiti nazadovoljenje taπtine, na æelju da lijepo izgleda? Jesu li njezini nazori u ovompogledu besprijekorni? Raspolaæe li ona sada neËim na πto se moæe osloniti?”(Isto, str. 37,38)

“Prije nego πto pristane na brak, svaka djevojka treba se pitati je li taj s kimse ona æeli zdruæiti u æivotu dostojan nje. Kakva je bila njegova proπlost? Je linjegov æivot Ëist? Je li njegova ljubav izraz plemenite i iskrene naravi, ili je tosamo neka osjeÊajnost? Ima li on osobine koje je mogu usreÊiti? Pruæa li jojnjegova ljubav mir i pravu radost? Cijeni li je on kao osobu, ili Êe se ona moratiodreÊi svojeg miπljenja i svoje savjesti? ... HoÊe li ona moÊi poπtovati Kristovaprava kao najviπa? HoÊe li moÊi saËuvati svoje tijelo i duπu, misli i pobudeËistim i svetim? Ova pitanja su od æivotne vaænosti za sreÊu svake mlade djevoj-ke koja æeli stupiti u brak.” (Ellen G. White, Poruke mladima, str. 389)

ODGOVORITE1. HoÊe li mi ta veza pomoÊi u napredovanju prema Nebu?2. ZnajuÊi sebe kakvi ste, biste li se vjenËali sa sobom?

Lennox Jason, Georgetown, Gvajana

“Postoje tisuÊe onih koji su se vezali brakom, ali nisu jedno za drugo.”

27

Utorak, 16. travnja

Posljednja sahrana

DOKAZ1. o kraljevima 2,1-4; 1. KorinÊanima 15,24-26

“Smrt je sveopÊe ljudsko iskustvo. To je kao neko neizbjeæno ‘gravitacijsko’privlaËenje koje ne traæi naπ pristanak. Smrt je kriza s kojom se suoËavaju sveobitelji, i smatra se najstresnijim dogaajem u æivotu.” (C. Murray, K. Toth, andS. Clinkinbeard, “Death, Dying and Grief in Families”, u Family and Change:Coping With Stressful Life Events, str. 75—102) Smrt kao neizbjeæna pojavamoæe znaËajno poremetiti i uznemiriti obitelj i druπtveni krug preminule osobe.Dovoljno je reÊi da se ljudi nikad neÊe naviknuti na smrt.

Mnogi tvrde da je smrt u odreenim godinama (pogotovo u starosti) norma-lan æivotni dogaaj. Meutim, Lavee, McCubbin i Olson misle drugaËije. Oni uËlanku “The Effect of Stressful Life Events and Transitions on Family Function-ing and Well-Being” (Journal of Marriage and the Family, 49, 1987.: str. 637—662) tvrde da bez obzira na to kada dolazi, smrt nije normalna pojava. Ona jeuvijek neoËekivan i uglavnom neæeljen dogaaj. Mora se razumjeti da sam Ëinumiranja ne odreuje je li to normalna pojava ili nije, veÊ okolnosti i posljediceneËije smrti. Na primjer, smrt jednog osamdesetdvogodiπnjaka koji je jediniskrbnik petnaestogodiπnjeg djeËaka moæe biti normalna pojava za tog Ëovjeka,ali Êe uvelike poremetiti æivot djeËaka u njegovim adolescentskim godinama.SliËno tome, smrt bilo kojeg Ëlana obitelji dovodi do velikih poremeÊaja.

David je vladao trideset godina kao kralj u Izraelu. Nakon mnogo godinaratovanja, politiËkih spletki, viπestrukih æenidbi, mnogobrojne djece, konaËnoje ostario. Sveto pismo biljeæi da mu se “dani pribliæavahu svrπetku” (1. o kra-ljevima 2,1). Davidova obitelj morala se prilagoditi brojnim novinama nakonnjegove smrti, ukljuËujuÊi i prilagoavanje vodstvu novog kralja.

Biblija nas stalno podsjeÊa da je smrt doπla kao rezultat grijeha. Smrt jeneprijatelj ljudi. Od trenutka kad su Adam i Eva pojeli zabranjeni plod (Posta-nak 3,6), smrt je doπla na sve ljude (Rimljanima 5,12) i nanijela nepopravljivuπtetu bezbrojnim obiteljima tijekom povijesti ljudskog roda.

Dobra je vijest to πto nas Pismo uvjerava da Êe smrt jednog dana biti uniπtena(1. KorinÊanima 15,26). Jednog dana Êe sama smrt biti sahranjena. Bit Êe toposljednja sahrana. Dakle, iako smo kao ljudska biÊa podloæni smrti na ovomplanetu prepunom grijeha, imamo nadu da je Isus veÊ pobijedio tog neprijateljazvanog “smrt” vlastitom smrÊu na kriæu i slavnim uskrsnuÊem. Isus izjavljujeda On ima “kljuËeve smrti i podzemlja” (Otkrivenje 1,18). Prema tome, dok sepripremamo za smrt, moramo biti u vezi s Darovateljem vjeËnog æivota.

Durwin S. Humphrey, Georgetown, Gvajana

Ljudi se nikad neÊe naviknuti na smrt.

28


Spremni za raanje ili za roditeljstvo?

PRIMJENASuci 13,7; 1. Samuelova 1,27; Luka 1,6.13-17.39-55

Kaæe se da ako niste spremni za uspjeh, onda ste spremni za neuspjeh. Pai kad je rijeË o roditeljstvu, nije niπta drugaËije. Kad je rijeË o roditeljstvu, unaπem se druπtvu sve svodi na pripremu za roenje djeteta, pri Ëemu se gubi izvida da je to ulaganje za Ëitav æivot. Æivot je dragocjen. To je nebeski dar iblagoslov od Boga.

Mnoge obitelji bore se s Ëinjenicom da ne mogu imati vlastitu djecu. Je lito neka kletva? Ili moæda preruπeni blagoslov? Nije li bilo potrebno samo saËe-kati pravi trenutak? ©to god bio razlog, Biblija nam govori o æeni po imenu Anakoja se usrdno molila Bogu da dobije dijete (1. Samuelova 1,27), i BoæjommiloπÊu njezina molitva je usliπana.

Meutim, nakon roenja djeteta Ëesto se dogaa da se roditelji ne molesvakodnevno usrdno za svoju djecu niti im odluËno i s ljubavlju od najranijegdjetinjstva usauju ispravna krπÊanska naËela, Ëime utiru put velikim æalostimaposlije u æivotu. Evo nekih koraka koji nam mogu pomoÊi da se pripremimo zaroditeljstvo prije i nakon roenja djeteta:

Molite se i osluπkujte Boæje smjernice. Samsonovoj majci dane su jasneupute u vezi s njegovim odgajanjem: “Ali mi je rekao: Ti Êeπ zaËeti i roditi sina.Ne pij odsad ni vina ni æestoka piÊa, i ne jedi niπta neËisto, jer Êe ti dijete bitinazirej Boæji od majËine utrobe do smrti.” (Suci 13,7) Bog nam govori prekosvoje RijeËi. Kao πto su Samsonovi roditelji posluπali Boæje zapovijedi, tako bitrebali i svi drugi.

Ostanite povezani s Bogom i budite uzor karaktera nalik na Kri-stov. Djela govore glasnije od rijeËi. S obzirom na to, roditelji bi trebali ostatiu bliskom odnosu s Bogom da bi pokazivali karakter nalik na Kristov, kakavæele da imaju njihova djeca. Kao u sluËaju Elizabete i Marije, njihov odnos sBogom trebao bi ih potaknuti na spontano hvaljenje Boga zbog Njegovih blagoslova(Luka 1,37-55).

Stalno ih pouËavajte. U Ponovljenom zakonu 6,7 roditelji se podsjeÊajuda nikad ne trebaju prestati pouËavati svoju djecu i usmjeravati ih na put pra-vednosti. Tada Êe svjetlo Boæje prisutnosti obasjavati æivot roditelja i djece, iduπe Êe biti zadobivene za Boæje kraljevstvo.

ODGOVORITE1. Zaπto postoji prijeka potreba za Boæjim vodstvom dok se pripremamo za

roditeljstvo, ali i tijekom roditeljstva?2. Kako se moæemo bolje pripremiti da budemo dobri roditelji?

Andrew Sparman, Georgetown, Gvajana

29


OËekivani æivotni vijek... Jeste li spremni?

MI©LJENJEGalaÊanima 6,7; Psalam 71,17.18

Tamo odakle ja potjeËem mladi idu u πkolu, a oni u zrelijim godinama radeda bi se brinuli za mlae i rijetko kad imaju vremena za sebe. Jednog posli-jepodneva razgovarao sam s nekim starijim Ëovjekom o umirovljenju i on mi jepovjerio kako je tijekom veÊeg dijela æivota naporno radio kako bi uπtedio novacda bi, kad ode u mirovinu, mogao uæivati u plodovima svojeg truda jer potpunovjeruje u biblijski redak koji glasi: “©to tko sije, to Êe i æeti.” (GalaÊanima 6,8)Kad govorimo o planovima za mirovinu, obiËno mislimo na kuÊu, zemlju, uπte-evinu i ono πto æelimo doæivjeti — u biti gomilamo blago na ovom svijetu, Ëestone uzimajuÊi u obzir Boæju volju. Rijetko se trudimo da pozitivno utjeËemo nadruge otkrivajuÊi Boæju dobrotu u svojem æivotu. Bolna je Ëinjenica da danasmnogi i ne prave planove za starost, jedina im je namjera da preæive.

U Psalmu 71,17.18 kralj David obznanjuje da ga je Boæja miπica odræavala odmladosti i moli se da ga Bog i u starosti nastavi voditi i pomagati mu. On se molida i u starosti bude sposoban svjedoËiti o Boæjoj ljubavi i milosti. Umjesto datraæi od Boga da ga saËuva kako bi mogao uæivati u svojem blagu na zemlji,David se moli da njegov æivot oslikava Boæju dobrotu: “Boæe, ti mi bijaπe uËiteljod mladosti moje, i sve do sada navijeπtam Ëudesa tvoja. Ni u starosti, kadposijedim, Boæe, ne zapusti me, da kazujem miπicu tvoju naraπtaju novom isvima buduÊima silu tvoju.”

Mi smo pozvani da budemo spremni Ëitavog æivota, od poËetka do samogkraja, ispunjavati Boæje planove koje ima za nas. Upravo u toj nadi trebali bismopraviti smjele planove za svoj æivot potrudivπi se da se ispuni Boæja volja. Dokplaniramo svoj æivot i pripremamo se za starost, nama, kao i Davidu, cilj bitrebao biti da proslavimo Boga i da govorimo o Njemu onima koji Êe doÊi nakonnas. Duænost je svakog krπÊanina da bude kao David i nastoji prenijeti znanjeo Boæjoj dobroti i milosti, jednostavno traæeÊi od Boga da njegov æivot budesvjedoËanstvo.

ODGOVORITE1. Kako priprema za starost istodobno priprema pojedinca za Nebo?2. Kako ono πto oËekujete od æivota priprema vaπ um za Isusov drugi dolazak?

Jamol Pompej, Georgetown, Gvajana

Mi smo pozvani da budemo spremni Ëitavog æivota.

30

Petak, 19. travnja

Udobnost i promjena

ISTRAÆIVANJEIzaija 43,19; Jeremija 29,11

ZAKLJU»AKÆivot je putovanje puno nemira i neoËekivanih dogaaja, tijekom kojeg se

prilagoavamo i rastemo. Naπe ljudsko postojanje obiljeæeno je i uvijek Êe bitioblikovano naπim odlukama i naπim odgovorom na promjene. Za one koji nevjeruju, to je jednostavno postojanje do smrti, æivljenje sa æeljom da se iskusisavrπeno blaæenstvo, pri Ëemu smo naizgled neovisni tvorci vlastite sudbine,nepovezani sa SvemoguÊim. Meutim, kada je rijeË o krπÊanima, Bog oËekuje dastalno budemo spremni u vjeri za svaku etapu æivotnog putovanja. Premda senikad neÊemo naviknuti na ono neizbjeæno, Bog nas je stvorio s prirodniminstinktima kako bismo se mogli suoËiti s izazovima ostajuÊi u vezi s Njim ioslanjajuÊi se na Njega da bira naπe staze.

RAZMOTRITEu Napravite grafikon pod naslovom “Moja buduÊnost pod Boæjim vodstvom”.

Grafikon treba obuhvatiti razdoblje od deset godina i prikazati ciljeve kojetreba postiÊi u tom vremenskom okviru. Za svaki od tih ciljeva traæite Boæjeusmjerenje i pitajte Ga je li to staza kojom On æeli da idete.

u Sluπajte pjesmu Kathy Troccoli “My Life Is in Your Hands”, koja nas podsje-Êa da nismo bez nade ako svoju buduÊnost povjerimo u Boæje ruke.

u Razmislite o svemu πto Êete morati ærtvovati kada donesete odluku da seoslonite na Boga.

u S prijateljima izvedite vjeæbu “Udobnost i promjena”. Pozovite ih da prekriæeruke. A onda, kad nau najugodniji poloæaj, recite im neka prekriæe ruke nadrugaËiji naËin. Kada to uËine, pitajte ih jesu li pri drugom pokuπaju osjetiliizvjesnu nelagodnost iako je to u biti isti pokret.

u Napravite listu podruËja u svojem æivotu za koja smatrate da bi vam bilopreteπko prihvatiti promjene, i traæite od Boga da vam da mir ako do takvihpromjena ikad doe.

u Napravite listu svih pozitivnih promjena koje su se dogodile u vaπem æivotutijekom protekle godine i zahvalite Bogu na tome. Uvjerite se da Bog znanajbolje i da Njegovu dobrotu treba priznati.

POVEÆITEBrojevi 23,19; 2. KorinÊanima 4,16-18; 2. Petrova 3,9.Ellen G. White, Um, karakter i osobnost, sv. 2, dio XIV, “Misli i njihov

utjecaj”, poglavlje 72.

Trizanna Atkins, Georgetown, Gvajana

31

Pouka 4

20.—27. travnja 2019.

Kada smo sami

“I reËe Jahve Bog: ‘Nije dobro da Ëovjek bude sam;naËinit Êu mu pomoÊ kao πto je on.’” (Postanak 2,18)


32

Subota, 20. travnja

Nada u usamljenosti

UVODPsalam 72,12; Ivan 16,32

Zamislite da vas je prijatelj pozvao na neko poslijepodnevno okupljanje usvojoj kuÊi. Stavio vam je do znanja da tamo osim njega neÊe biti nikoga kogapoznajete. Usprkos tome, odluËili ste prisustvovati tom druπtvenom dogaaju.Kad ste stigli, zapazili ste da vaπ prijatelj razgovara s ostalim gostima. Zatim seokrenuo prema vama i obeÊao da Êe vam se posvetiti za pet minuta. Pet minutapretvorilo se u deset. Deset minuta pretvorilo se u sat, a nakon par sati dogaajje zavrπio.

Bilo da ste introvertni, ekstrovertni ili neπto izmeu toga, vjerojatno bisteosjetili izvjesnu dozu usamljenosti da ste se naπli u takvom poloæaju. TijekomËitavog poslijepodneva vjerojatno biste sjedili sami za stolom, izmijenili parrijeËi s nepoznatim ljudima ili otiπli ranije jer ne biste imali s kim razgovaratina takvom okupljanju gdje je druæenje i povezivanje s drugima glavni sadræaj.Moæda biste se poËeli pitati je li vaπem prijatelju uopÊe stalo do vas i zaπto vasje uopÊe pozvao. Vjerojatno biste osjetili æalac odbacivanja i/ili napuπtenosti.

Ta slika prikazuje jedan od mnogih naËina na koji Ëovjek moæe doæivjetiusamljenost i mnoge emocije koje uz to idu. Usamljenost moæe pratiti rastavuili gubitak voljene osobe, samaËki æivot ili preseljenje. Ipak, postoji dobra vijest!Bez obzira na razlog naπe usamljenosti, Bog obeÊava da Êe nam je pomoÊiprebroditi. U Psalmu 72,12 On obeÊava da Êe “spasiti siromaha koji uzdiπe,nevoljnika koji pomoÊnika nema”. Istina je da mi nikad nismo sami. Krist jeuvijek s nama (Matej 28,20), baπ kao πto je Bog Otac uvijek bio sa svojim Sinom(Ivan 16,32).

Osim zajedniπtva koje imamo sa svojim Spasiteljem, Bog cijeni i kad sepoveæemo s drugim ljudima. On nas je stvorio sa æeljom za ljudskim druπtvom(Postanak 2,20). Katkad je usamljenost koju doæivljavamo posljedica naπegodvajanja od ostatka svijeta. Moæda ne æelimo ulaziti u odnose s drugima zatoπto su nas povrijedili neki s kojima smo se pokuπali povezati u proπlosti.Uspostavljanje odnosa s drugima donosi rizik, ali to je rizik koji vrijedi prihva-titi. U pouci za ovaj tjedan dublje Êemo se pozabaviti temom druæenja i usam-ljenosti.

Michelle D. Amos, Colegedale, Tennessee, SAD

Uspostavljanje odnosa s drugima donosi rizik, ali to je rizik koji vrijediprihvatiti.

33


Ime bolje od sinova i kÊeri

DOKAZIzaija 56,3-7; Matej 19,12

U nekim kulturama ne pridaje se velika vaænost raanju djece. Moæda suuzrok tome jurnjava za zaradom, materijalistiËke vrijednosti ili postmodernis-tiËke ideje o strukturi druπtva. Nasuprot tome, neke druge kulture pridaju tomeizuzetnu vaænost. Samopoπtovanje pojedinca, osjeÊaj vlastite vrijednosti i iden-titeta u potpunosti ovise o ostavljanju potomstva.

Dakle, kad se u Izaiji 56,3 spominju eunusi koji govore: “Ja sam, evo, teksuho drvo”, to ukazuje na duboku æalost i bol zbog toga πto ne mogu imatidjecu. Kao πto suho drvo ne moæe raati novo drveÊe, tako ni eunuh ne moæeimati djecu. U tom se sluËaju prirodno javljaju pitanja o smislu postojanja,identitetu i sudbini takvog pojedinca. Isus je govorio o tri vrste eunuha: “Jerima ljudi koji su od roenja nesposobni za æenidbu; ima takvih koje su ljudiuËinili nesposobnima; a ima i takvih koji se odriËu æenidbe radi kraljevstvanebeskoga.” (Matej 19,12) Drugim rijeËima, neki su prirodno bez djece, nekizbog vanjskih uzroka, a neki po osobnom izboru.

Eunusima je uskraÊen taj poseban odnos — odnos s bioloπkom djecom. Baπkao πto su eunusi nemoÊni u tom pogledu, i mnogi drugi su na sliËan naËinnesposobni za ostvarenje nekog konkretnog odnosa. Bilo zbog prirodnih ilivanjskih uzroka, ili po osobnom izboru, meu nama danas ima “eunuha” kojisu samci, bez braËnog druga (zbog izvanjskih okolnosti), bez roditelja, izbjeglice(bez dræave), ili su sami zbog nekog drugog razloga.

Meutim, Bog obeÊava da Êe ti “eunusi”, ako “obdræavaju subotu, koji iza-biru πto je meni drago, i ostanu postojani u savezu mome” (Izaija 56,4), imatimjesto u Njegovoj kuÊi “i ime, bolje nego sinovima i kÊerima, dat Êu im vjeËnoime koje neÊe biti iskorijenjeno” (Izaija 56,5). Taj tekst takoer opisuje drugudjecu iz drugih zemalja, drugih plemena i drugih obitelji, koja dolaze i pridru-æuju se Gospodinu u molitvi i bogosluæju (Izaija 56,6.7).

Izaija tu govori o tome da bez obzira na prirodne okolnosti, sluËajnosti iliizbore koji su doveli do toga da netko bude sam, Bog nudi tuænima i usamljenimaposebnu priliku da budu dio zavjetnog obeÊanja, da objavljuju Evanelje i posta-nu dio Boæje obitelji koja nadilazi genetske veze. Umjesto da imaju samo biolo-πku djecu i “ime sinova i kÊeri”, Gospodin im obeÊava bolje ime, mnoπtvoduhovne djece, uËenike iz svih zemalja, vrhunski duhovni doæivljaj u kuÊi samo-ga Boga i nestanak usamljenosti i izolacije tijekom koje su bili kao suho drvo.

Kesslyn Jervatski, Franklin Township, New Jersey, SAD

Meu nama danas ima “eunuha”.

34


Povezani preko Njega

LOGOSPostanak 2,18; 37,34; Propovjednik 4,9-12; Matej 6,33; 19,1-10; Ivan 11,35;

16,32.33; GalaÊanima 1,10; Filipljanima 4,11-13; Jakov 5,16

Druæenje (Propovjednik 4,9-12; Ivan 16,32.33; Filipljanima 4,11-13)Pravo druæenje zahtijeva zajedniπtvo i prijateljski odnos. Ima trenutaka kad

se mi u svojem krπÊanskom æivotu osjeÊamo kao da nema mnogo onih kojirazmiπljaju kao mi i koji nas razumiju. Katkad moæda nismo sasvim sigurni dasmo se potpuno predali Kristu, pa se radije ne druæimo s ostalim krπÊanimakako ne bismo iskvarili joπ nekog. A opet, neki od nas su moæda zauzeli stavda je bolje biti sam i æivjeti po svome.

Meutim, kad smo sami, lako postanemo obeshrabreni i zbunjeni i teæeustajemo nakon pada. U Propovjedniku 4 govori se o tome da je bolje dvojicinego jednome. Kad je dvoje pravih ljudi zajedno, na raspolaganju im je uzajam-no ohrabrenje, pomoÊ i molitva! U Izrekama 27,17 stoji: “Æeljezo se æeljezomoπtri.” Bez obzira na sve, bit Êe trenutaka kada nitko neÊe moÊi biti pokraj nas.Zato nam je Isus u svojoj velikoj ljubavi poslao dar Duha Svetoga kao Utjeπiteljada nikad ne budemo sami (Ivan 16,32)!

Æivot izvan braka (Matej 6,33; GalaÊanima 1,10; Jakov 5,16)Moæda nam je teπko i osjeÊamo se usamljeno dok slijedimo Boga i istodobno

traæimo braËnog druga. Lako se moæe dogoditi da u braËnom drugu traæimovrijednosti koje nudi ovaj svijet umjesto biblijskih, koje nam preporuËuje RijeË.Muπkarac treba traæiti æenu koja posjeduje kvalitete opisane u Mudrim izrekama31. Æena treba traæiti muπkarca koji pokazuje pravu biblijsku ljubav umjestogreπne i sebiËne strasti, muπkarca koji neÊe ugaati ljudima veÊ Bogu, kojigovori istinu i koji Êe se moliti za svoju suprugu. Muπkarci i æene trebaju traæitibraËnog druga kojem je Boæje kraljevstvo na prvom mjestu.

Kada brak zavrπi (Matej 19,1-10)Razvod je nezgodna tema. To nikad nije bila Boæja namjera kad je rijeË o

braËnom odnosu. Grijeh je stvorio prvu pukotinu u braËnoj zajednici i zato ljudikatkad odluËuju razdvojiti ono πto je Bog stvorio da bude jedno tijelo. BuduÊida je to osjetljiva tema, ima mnogo razliËitih miπljenja u vezi s razvodom.Meutim, mi se moæemo upravljati samo po onome πto kaæe Biblija. A Biblijakaæe da je jedini opravdani razlog za razvod seksualni nemoral (Matej 19,9).Znam da to moæda nije u skladu s onim u πto danas vjerujemo, i postoje mnogesituacije u kojima se ta logika dovodi u pitanje, ali moramo se uzdati u Boæjumudrost i vjerovati da postoji razlog zbog kojeg je Isus to rekao. Moæda mi tone razumijemo, ali moramo se uzdati u Njegovu ljubav i dobronamjernost.

35

Smrt i usamljenost (Postanak 2,18; 37,34; Ivan 11,35)Kad je stvoren Adam, Bog je rekao da nije dobro da Ëovjek bude sam. Zato

je pustio na Adama dubok san i od njegovog rebra stvorio Evu (Postanak 2,18.21).Bez obzira na to πto je Adam bio u tako bliskom odnosu s Njim, Bog je rekaoda nije dobro da on bude sam. Adam je imao osjeÊaje koje je Bog ugradio unjegovu prirodu. Kao ljudska biÊa stvorena s emocijama, i mi osjeÊamo bol zbogsmrti. Zbog pojave grijeha smrt je postala sastavni dio æivota. »ak je i Isusaovdje na Zemlji, pogodila smrt Njegovog roaka, Ivana Krstitelja, i Njegovogprijatelja Lazara (Ivan 11,35). Smrt povreuje, ali radosna je vijest da moæemooËekivati Isusov drugi dolazak kao veliko ponovno okupljanje! Pavao nas pod-sjeÊa na tu nadu u 1. Solunjanima 4, gdje piπe da Êemo, kad mrtvi u Kristuustanu iz sna, i mi poÊi na Nebo zajedno s Njim!

Samci u duhovnom smislu (Postanak 2,18; Matej 6,33)Iako smo sami, moæemo uspjeπno rasti na svojem duhovnom putu. Naπ

najveÊi prioritet uvijek treba biti pribliæavanje Bogu, da najprije traæimo Njega,da saznamo viπe o Njegovom karakteru i Njegovoj ljubavi prema nama. Ipak, Ëakje i Adam, iako je imao savrπenu zajednicu s Bogom, Ëeznuo za ljudskimdruπtvom. Drugo poglavlje Postanka otkriva nam da je Bog stvorio Evu za Adamajer je znao da nije dobro da Ëovjek bude sam (Postanak 2,18). Premda je braknajintimniji ljudski odnos, to nije jedini oblik ljudskog zajedniπtva. Dok teæimoza bliskoπÊu s Bogom, moæda neÊemo odmah, a moæda i nikad, uÊi u braËniodnos (zbog greπnog svijeta u kojem æivimo), ali moæemo biti sigurni da Bogpoznaje naπe potrebe — kao πto je znao i za Abrahamovu potrebu.

Elijah Walters, Huntsville, Alabama, SAD

Muπkarci i æene trebaju traæiti braËnog druga kojem je Boæje kraljev-stvo na prvom mjestu.

36

Utorak, 23. travnja

Joπ jedno razmiπljanje o braku

SVJEDO»ANSTVOPostanak 2,18

“Osnovan od Boga, brak je sveta ustanova, u koju Ëovjek nikada ne smijestupiti sa sebiËnim duhom. Oni koji misle uËiniti taj korak, moraju najsveËanijei s molitvom razmotriti njegovo znaËenje i potraæiti boæanski savjet, kako bisaznali je li njihov korak u skladu s Boæjom voljom. Upute koje u ovom pogledudaje Boæja rijeË, moraju se paæljivo razmotriti. Nebo s odobravanjem gleda nabrak koji je sklopljen s iskrenom æeljom da se uskladi s uputama iz Svetogpisma.” (Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 59) Druæenje i brak vrlo suvaæni jer mogu pomoÊi ljudima da prevladaju vanjske i unutarnje izazove kojejedna osoba ne moæe svladati sama.

I pokraj mnogih prednosti koje brak ima, zbog Ëega se ljudi odluËuju na tajkorak, on ima i svoje izazove. Ti su izazovi joπ veÊi ako ljudi srljaju u brak bezodgovarajuÊe pripreme. Mnogi samci prebrzo ulaze u veze za koje nisu spremni.“Tko nije navrπio dvadeset godina, ne moæe prosuditi je li neka osoba koja jeisto tako mlada moæe biti njegov æivotni drug. Kad takvi jednom postanu zreliji,tek onda uvide da su jedno s drugim vezani za cijeli æivot, ali moæda nesposobnida jedno drugo usreÊe.” (Isto, str. 67) Bolje je ostati sam nego biti u loπembraku s nekim s kim se ne slaæeπ (1. KorinÊanima 7,8.9).

“Izborom æivotnog druga treba osigurati tjelesno, umno i duhovno zdravljeroditeljima i njihovoj djeci, jer Êe tako postati blagoslov svojim bliænjima i Ëastsvojem Stvoritelju.” (Isto, str. 37) VeÊina ljudi misli da je svrha braka ugaatiæeni ili muæu, ali zaboravljaju da svojim brakom trebaju prije svega proslavitiBoga. Pogreπno je misliti da se brak tiËe samo dvoje ljudi, a ne i Boga (1.KorinÊanima 7,32.33). U braku nije bitno samo πto muæ i æena æele, veÊ i πto Bogod njih traæi.

ODGOVORITE1. Kako se trebam pripremiti da budem s nekom divnom osobom koja Êe me

jednog dana voljeti?2. ©to brak Ëini predivnim prema biblijskim mjerilima?

Kent Earl Taylor III, Coral Springs, Florida, SAD

Mnogi samci prebrzo ulaze u veze za koje nisu spremni.

37


Nismo stvoreni da budemo sami

PRIMJENAPostanak 2,18; Propovjednik 4,9-12

Jeste li se ikad osjetili usamljeno? OsjeÊate li katkad kao da nitko nije navaπoj strani? Ako Êemo iskreno, mnogi ljudi se tako osjeÊaju. Zato je Boguredio da se druæimo. On ne æeli da se osjeÊamo usamljeni i otueni od drugihljudi. U Edenskom vrtu Adam se osjetio usamljenim zato πto je vidio da svakaæivotinja ima svojeg druga. Zato se Bog pobrinuo da on ne bude dugo sam paje stvorio Evu. Sada je i Adam naπao svog druga. Mi svoje prijatelje, pa Ëesto inajbolje prijatelje, uglavnom upoznajemo dok smo mladi. Poslije u æivotupronalazimo onu jednu osobu koja postaje naπ æivotni suputnik i ostatak svojihdana provodimo s njom. Ali πto bismo trebali raditi u trenucima kad se osje-Êamo usamljenima?

Oslonite se na one kojima vjerujete. Ako se osjeÊate usamljenim,pokuπajte pronaÊi nekoga s kim Êete moÊi razgovarati o svojim problemima. Tobi mogao biti netko s kim ste u emotivnoj vezi (Postanak 2,18), netko iz vaπegokruæenja kome moæete vjerovati, ili Ëak i vaπi roditelji. ©to je najvaænije, nezaboravite da se uvijek moæete obratiti Bogu. On razumije πto vi proæivljavate ipomoÊi Êe vam u tome. U Propovjedniku 4,9-12 Ëitamo: “Bolje je dvojici negojednome, jer imaju bolju plaÊu za svoj trud. Padne li jedan, drugi Êe ga podiÊi;a teπko jednomu! Ako padne, nema nikoga da ga podigne. Pa ako se i spavaudvoje, toplije je, a kako Êe se samac zagrijati? I ako tko udari na jednoga,dvojica Êe mu se oprijeti; i trostruko se uæe ne kida brzo.”

Imajte na umu da ste vi sami sebi Ëesto najveÊa smetnja. Katkad stejednostavno u takvom raspoloæenju da ne æelite biti ni s kim, pa Ëak ni iziÊi izsobe. Vaπi Êe prijatelji dati sve od sebe da bi vas izvukli iz takvog raspoloæenja,ali to je sve πto oni mogu uËiniti. Vi se morate potruditi i usmjeriti na onopozitivno. I ne zaboravite da vas Bog uvijek Ëuje.

Ne dopustite da vas svladaju osjeÊaji. OsjeÊaj usamljenosti moæe bitiskoro nepodnoπljiv, ali u Ponovljenom zakonu 31,6 stoji: “Ohrabrite se i buditeodluËni! Ne bojte se i nemojte prèdati pred njima! Ta sâm Jahve, Bog tvoj, ides tobom; neÊe te napustiti niti Êe te ostaviti.”

ODGOVORITE1. ©to bismo trebali uËiniti kad se osjeÊamo odvojenim od svih?2. Zaπto Bog æeli da imamo druπtvo?

Everett Scott, Sunrise, Florida, SAD

Zato je Bog uredio da se druæimo.

38


Moæda smo sami, ali nismo sami u tome

MI©LJENJEPsalam 72,12; Izaija 57,1.2

OsjeÊate se usamljeno? PoËinjete misliti da Bog nema nikoga u planu zavas? Biblija potvruje da mi nismo stvoreni da budemo sami (Postanak 2,18). Aliprije nego πto se budemo spremni posvetiti jednoj takvoj doæivotnoj vezi kao πtoje brak, trebamo dopustiti Bogu da nas oblikuje i pretvori u najbolju verziju nassamih. A najbolje vrijeme da neπto nauËimo o sebi samima upravo je onda kadsmo sami.

Kakva je vaπa obitelj? Zabavna? Ozbiljna? Jako pametna? Sklona glazbi? Umojoj obitelji ima poneπto od svega. Katkad moæda ne razumijemo zaπto nas jeBog smjestio baπ u tu obitelj u kojoj se nalazimo, ali upravo ta naπa jedinstvenaobitelj nas izgrauje. Jeste li se ikad osjeÊali kao da je Bog uklonio sve dobreljude iz vaπe obitelji? Ne brinite se. U nekom trenutku æivota svi Êemo se osjetitiusamljeno, ali nemojmo dopustiti da nas usamljenost odvede u depresiju inametne nam neke kroniËno negativne emocije. Bog nam je dao obitelj da bismoizgraivali jedni druge u ljubavi. ©to je joπ znaËajnije od vaπe bioloπke obitelji,vi imate obitelj u Kristu — braÊu i sestre koji razumiju da je Bog naπ Otac.

Bog je hodao po ovoj zemlji isto kao i mi. OsjeÊao je ono πto mi osjeÊamo.On razumije πto znaËi osjeÊati se usamljeno (Hebrejima 4,15). U Psalmu 72,12Bog kaæe da Êe “spasiti siromaha koji uzdiπe, nevoljnika koji pomoÊnika nema”.Mi moæemo priÊi Bogu u molitvi i razgovarati s Njim. Da, On veÊ zna kako seosjeÊate, ali katkad jednostavno morate traæiti. Biblija nas savjetuje da traæimoda bismo mogli primiti. Zato razgovarajte s Bogom. IspriËajte Mu sve o svojojusamljenosti.

Ako ste izgubili voljenu osobu i borite se s usamljenoπÊu, znajte da Bogunije svejedno kako se osjeÊate. Njegova RijeË nam kaæe da “pravednik gine, initko ne mari. Uklanjaju ljude poboæne, i nitko ne shvaÊa. Da, zbog zla uklonjenje pravednik da bi uπao u mir ... tko god je pravim putem hodio poËiva na svomleæaju.” (Izaija 57,1.2)

Ali Bog nas nikad ne napuπta. –avao nas pokuπava navesti na pomisao danas je Bog napustio. Ali buduÊi da nas On toliko voli, neÊe nas napustiti igledati kako tugujemo. Obratite se zato Bogu i kad god se osjetite usamljeno,sjetite se da vas On razumije i da Mu je stalo do vas.

ODGOVORITE1. Zaπto se osjeÊam usamljeno?2. Je li me Bog zaboravio?3. Pridonosim li ja tome da se netko drugi osjeÊa usamljenim?

Alaysia Bookal, Dania Beach, Florida, SAD

39

Petak, 26. travnja

Prihvatimo usamljenost

ISTRAÆIVANJEIvan 16,32

ZAKLJU»AKUsamljenost je dokaz da nas je stvorio Bog kojem je stalo do uzajamnih

odnosa. Usamljenost je takoer dokaz da je grijeh naruπio Boæji prvobitni planza naπ æivot. U tom smislu trebamo prihvatiti usamljenost kao iskustvo koje bimoglo produbiti naπ odnos s Bogom (vidi Rimljanima 5,3). Umjesto da sepretvaramo da nismo usamljeni, to trebamo priznati i dopustiti Bogu da naspouËi u tom pogledu. Kad ostvarimo svoje primarno zajedniπtvo s Kristom, OnÊe nas voditi u krπÊansko zajedniπtvo, πto Êe olakπati osjeÊaj izoliranosti skojim se moæda suoËavamo.

RAZMOTRITEu Vodite dnevnik u trenucima kad se osjeÊate usamljeno.u Sluπajte pjesmu “That’s What the Lonely Is For” Davida Wilcoxa i “Alone Yet

Not Alone” Joni Eareckson Tada.u Razmiπljajte o trenucima iz Kristovog æivota kad se On osjeÊao usamljeno.

Posebno se prisjetite Njegovog Ëetrdesetodnevnog posta u pustinji i Njego-vog iskustva u Getsemaniju.

u Napiπite e-pismo ili poruku nekome za koga znate da je usamljen, kao πtosu samci, udovci, djeca bez roditelja, ili netko ko se nedavno preselio.

u Provedite jedan vikend nasamo s Bogom. Molite Ga da vam otkrije podruËjau vaπem æivotu koja bi On trebao preoblikovati.

u Skladajte pjesmu u vezi s poukama koje ste izvukli iz prouËavanja za ovajtjedan.

POVEÆITEEllen G. White, Counsels for the Church, 1. poglavlje, “A Vision of the Re-

ward of the Faithful”, str. 33—36; Daughters of God, str. 229—230; Isusov æivot,22. poglavlje, “Ivanovo utamniËenje i smrt”.

Nompilo Hlatshwayo, Bulawayo, Zimbabve

40


Pouka 5

27. travnja—4. svibnja 2019.

Mudri savjeti za obitelji

“Uzdaj se u Jahvu svim srcem, i ne oslanjaj se navlastiti razbor. Misli na nj na svim svojim putovima, i on

Êe ispraviti tvoje staze.” (Izreke 3,5.6)

41

Subota, 27. travnja

Koja je svrha obitelji

UVODIzreke 3,5.6

Odlazak na ronjenje s maskom i disaljkom naπa je omiljena obiteljska ak-tivnost. Proteklih pet godina mi smo kao obitelj imali prednost sluæiti kaomisionari na Filipinima. Tako, kad bismo imali slobodan dan, odlazili smo naplaæu, stavili peraje i maske i otkrivali zadivljujuÊa morska stvorenja. Volimtraæiti “ribu-klauna” (koja je postala poznata zahvaljujuÊi animiranom filmuPotraga za Nemom), za koju sam saznala da ima mnogo razliËitih vrsta. Za svenjih je tipiËno da uvijek æive u blizini moruzgvi.

Moruzgve su zapravo priliËno opasne — one ubadaju i mogu Ëak ubiti drugeribe. Meutim, “riba klaun” je imuna na njihov otrov, a izgleda da se Ëak inastanjuje meu njihovim pipcima. One si uzajamno pomaæu i πtite jedna drugu.To me podsjeÊa na razliËite uloge koje, prema Mudrim izrekama, imaju Ëlanoviobitelji. Svaki Ëlan obitelji treba sluπati i paziti, πtititi i njegovati dragocjeneodnose koji povezuju obitelj.

Ovog Êemo tjedna vidjeti πto sve moæemo nauËiti od kralja Salomona ozdravoj, naprednoj obitelji. Bilo da smo mladi ili stari, sami ili u braku, svatkood nas ima odreenu ulogu u okviru obiteljskih odnosa. UËeÊi iz tih mudrihrijeËi, moæemo ispuniti Boæji plan za naπ æivot. Naravno, mnogi Êe razmiπljati nesamo o obitelji iz koje potjeËu (o svojim roditeljima, bakama i djedovima), veÊ,u ovom razdoblju æivota, i o prikladnom æivotnom drugu. Ova pouka sadræikorisne i mudre rijeËi o karakternim crtama koje trebamo traæiti kod poboænogbraËnog druga. Dok budete prouËavali pouku za ovaj tjedan, razmiπljajte nesamo o crtama koje biste æeljeli da ima vaπ braËni drug (ako ste joπ uvijek sami),veÊ i o tome kako da steknete te osobine u vlastitom æivotu.

Ovog tjedna upuÊuje vam se i poziv da, dok budete prouËavali pouku, rasteteu svojem odnosu s Isusom Kristom. Dok se zbliæavamo s Isusom, zbliæavamose i jedni s drugima u krugu svoje obitelji. Svi meuljudski odnosi postajumnogo bogatiji kada je Isus njihov temelj, a to posebno vrijedi za odnose udomu.

Emma Campbell, Silang, Cavite, Filipini

One si uzajamno pomaæu i πtite jedna drugu.

42


UËenje usporeivanjem

LOGOSIzreke 5,3-14; 10,17; 13,24; 14,26; 15,1.18.27; 16,32; 29,15

Voljeti pravu æenu (Izreke 5,3-14)U Mudrim izrekama Ëitamo o mudrosti, znanju i razumijevanju, Ëiji je poËe-

tak u strahu Boæjem. “Preljubnica” iz 5. poglavlja Izreka ima usne s kojih kapljemed i njezine su rijeËi naizgled izuzetno privlaËne (Izreke 5,3). Meutim, sva taprividna ljepota i privlaËnost na kraju vode u gorku æalost (Izreke 5,4). Muπbise trebali kloniti takvih æena. U Izrekama 5,3-14 Salomon dalje objaπnjava πtose sve loπe moæe dogoditi ako netko podlegne takvoj kuπnji i ponavlja: “Njenenoge silaze k smrti, a koraci vode u Podzemlje.” (Izreke 5,5) Na takvu kuπnjutrebalo bi gledati s krajnjim oprezom. Savjet postaje zapovijed u 8. retku: “Nekaje put tvoj daleko od nje” (Izreke 5,8), πto znaËi da se trebamo dræati podalje odnje kako ne bismo æalili do kraja æivota. (Viπe o “tuoj æeni” Ëitajte u: FrancisD. Nichol, The Seventh-day Adventist Bible Commentary, Washington, DC: Re-view and Herald, 1978., 3:953)

Nasuprot tome, æena koja se boji Boga moæe donijeti sreÊu mudrom Ëovjekukoji slijedi Boæje savjete. To se posebno naglaπava u Izrekama 31,10-31 gdje sekao ideal prikazuje “vrsna æena” (Izreke 31,10).

Æivot pod rubom krova?Mudre izreke ne savjetuju samo da se ne treba mijeπati s tuim æenama, veÊ

upozoravaju i na æivot sa æenom koja bi se mogla okarakterizirati kao “svad-ljiva” (Izreke 21,9.19; 27,15.16). NaÊi se zaglavljen u disfunkcionalnom odnosuizuzetno je neugodno. Netko bi radije spavao sam pod rubom krova (Izreke21,9), ili boravio u pustinji uz opasnost da ga rastrgnu divlje zvijeri, ili Ëak namjestu gdje bi mogao umrijeti od gladi i æei, nego da æivi sa svadljivom ignjevljivom æenom (Izreke 21,19). Izbor æivotnog suputnika mora se vrπiti paæ-ljivo i uz molitvu. Mudre izreke iznose naËela koja se mogu primijeniti i namuπkarce i na æene kad je rijeË o izboru osobe s kojom Êemo se vjenËati.Karakterne crte koje obuhvaÊaju zahvalnost, mir i radost vrlo su vaæne kad jerijeË o æivotnom suputniku.

Idealna æena za brakIdealna æena za brak opisana je u Izrekama 31,10-31. Tu se navode idealne

osobine koje ne bi trebalo zanemariti. Navedeni su razliËiti aspekti ukljuËujuÊimarljivost i naporan rad, sposobnost predvianja i pronicavost i, πto je najvaæ-nije, razvijen osobni odnos s Bogom. Posebno je vrijedno zapaziti da taj opispotjeËe iz vremena kad æena obiËno nije uæivala priznanje zbog takvih osobina.Ovaj odlomak je posebno vaæan i zbog toga πto Mudre izreke njime zavrπavaju.On se sastoji iz tri dijela: (1) ukazivanje na njezinu vrijednost (Izreke 31,10-12);

43

(2) nabrajanje njezinih djela (Izreke 31,13-27); (3) pohvala djelima koja donoseblagoslove njezinoj obitelji i svima unutar njezinog kruga utjecaja (Izreke 31,28-31). Æenu koja se boji Boga i Ëini dobro drugima svi hvale. Mudre izreke na tajnaËin opisuju i usporeuju posljedice æivljenja s problematiËnom osobom i snekim tko se boji Boga i sluπa Njegove zapovijedi.

OËevi su vaæni (Izreke 14,26; 15,1.18.27; 16,32)Mudri savjeti za obitelj bave se i vaænoπÊu oËeva i naËina na koji oni odga-

jaju svoju djecu. Mudre izreke takoer naglaπavaju golemo povjerenje koje Bogukazuje onima koji donose djecu na ovaj svijet. Roditelji bi trebali biti “utoËiπte”za svoju djecu (Izreke 14,26). Kako to izgleda? Onaj tko se boji Boga neÊe Ëinitiniπta naæao onima koji su mu povjereni kao izraz Boæje ljubavi. KrπÊanin moraπtititi sljedeÊi naraπtaj na naËin na koji svijet to jednostavno ne moæe. Otactreba “utiπavati svau” (Izreke 15,18). On se treba suzdræati od srditog duhatako πto Êe pokazati odmjerenost (Izreke 16,32). Takvo discipliniranje morapovesti raËuna o slabim toËkama koje bi mogle dovesti do neuspjeha kao πto je,recimo, nagao karakter. Obiteljski odnosi trebali bi uvijek odisati ljubavlju.

Discipliniranje s ljubavlju (Izreke 10,17; 13,24; 29,15)KonaËno, discipliniranje se uvijek mora provoditi s ljubavlju. Ipak, u Izreka-

ma 29,15 stoji: “©iba i ukor podaruju mudrost”, i oni koji vole svoju djecu neÊezanemarivati discipliniranje (Izreke 13,24). Kao πto lonËar mora dovrπiti obli-kovanje svoje posude (Jeremija 18,6), na isti naËin i roditelji svojoj djeci trebajubiti uzor krπÊanskog karaktera, ali i oblikovati njihov karakter za Boæjekraljevstvo. Discipliniranje treba primjenjivati jedino na naËin koji vrπi spasono-sni utjecaj.

ODGOVORITE1. Je li moguÊe prepoznati problematiËnu osobu prije braka?2. Koje bi karakterne crte jedan krπÊanin trebao traæiti kod svojeg æivotnog

suputnika?3. Kako u svojem odnosu prema djetetu moæete primijeniti disciplinu koja vrπi

spasonosni utjecaj?

Ismael A. Patiño i Victor E. Patiño, Filipini

Izbor æivotnog suputnika mora se vrπiti paæljivo i uz molitvu.

44


Sitnice

SVJEDO»ANSTVOLuka 16,10

“‘Tko je nevjeran u najmanjoj stvari, nevjeran je i u velikoj.’ Kad je Ëovjeknevjeran, pa makar se radilo i o najmanjim duænostima, uskraÊuje svojemStvoritelju duænu sluæbu i πkodi samomu sebi. Svojom nevjerom onemoguÊujesebi da stekne ljepotu, snagu i Ëvrstinu karaktera koju je mogao dobiti be-zuvjetnom predajom Bogu. OdvajajuÊi se od Krista, izlaæe se sotonskim kuπnja-ma i u svojoj sluæbi UËitelju poËinje Ëiniti pogreπke. BuduÊi da se ne upravljapravim naËelima u svojim malim duænostima, nije posluπan Bogu ni u velikimduænostima koje smatra svojim posebnim zadatkom. Pogreπke koje sebi dopu-πta u pristupu nevaænim æivotnim pojedinostima ponavlja i na mnogo vaænijimpodruËjima. PoËinje se upravljati prema pravilima na koja je navikao. I tako seponovljeni postupci pretvaraju u navike, navike oblikuju karakter, a karakterodreuje njegovu sudbinu za vrijeme i za vjeËnost.

Jedino se vjernoπÊu u malim duænostima Ëovjek moæe pripremiti da budevjeran i u veÊim odgovornijim sluæbama. ... U najmanjim kao i u najveÊim æivot-nim pitanjima, On oËekuje od nas da ljudima pokaæemo naËela Njegova kra-ljevstva.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 356)

“Glas i jezik Boæji su darovi koji, ako ih koristimo kako treba, sluæe kao silau radu za Boga. RijeËi znaËe mnogo. One mogu izraziti ljubav, predaju, hvalo-spjev, melodiju srca upuÊenu Bogu ili mrænju i osvetu. RijeËi otkrivaju osjeÊajesrca. One mogu biti miris æivota na æivot ili smrti na smrt. Jezik je svijet punblagoslova ili svijet pun zla.” (Ellen G. White, Um, karakter i osobnost, sv. 2, str.535)

Danas su rijeËi “volim te” uobiËajena fraza meu mladima. Meutim, te rijeËiimaju mnogo dublje znaËenje s mnogo dalekoseænijim posljedicama. “Volim te”ima posebno znaËenje kad ga razmjenjuju dvoje ljudi koji se vole. Meutim,odnos mora biti neπto viπe od samih rijeËi. Biblija usporeuje Kristovu ljubavprema Crkvi s ljubavlju izmeu muæa i æene. Dakle, tako duboka treba bitiljubav izmeu dvoje supruænika. Mi se uzdamo u Boga i slavimo Ga svojimæivotom, posebno kad nekome izraæavamo svoju ljubav i naklonost.

ODGOVORITE1. Koje upute Ellen G. White daje o izboru æivotnog suputnika?2. Na koji naËin naπ stav moæe utjecati na ono πto govorimo?

Ashley Natasha Odhiambo, Silang, Filipini

“I tako se ponovljeni postupci pretvaraju u navike, navike oblikujukarakter, a karakter odreuje njegovu sudbinu za vrijeme i za vjeËnost.”

45

Utorak, 30. travnja

Obitelj na prvom mjestu — odræati je na okupu

DOKAZIzreke 6,23-29; 13,24; 31,10-31

Obitelj je osnovna jedinica druπtva. To je vjerojatno i najvaæniji dio æivotajedne osobe. To bi trebalo biti mjesto gdje Ëovjek pronalazi emotivnu sigurnost,bezuvjetno prihvaÊanje i tjelesnu skrb. Kao plodno tlo za izgradnju sretnogdoma, u Mudrim izrekama iznose se tri podruËja.

Disciplina. Izreke 13,24 poruËuju: “Tko πtedi πibu, mrzi na sina svog, a tkoga ljubi, na vrijeme ga opominje.” Taj se redak moæe i pogreπno tumaËiti kaoopravdanje za neumjereno tjelesno kaænjavanje djeteta. Meutim, πiba koja setu spominje jednostavno je odgojno sredstvo, a pozorno razmatranje tekstaotkriva da ona zapravo samo simbolizira disciplinu. Hebrejska rijeË za “πibu”,shebet, moæe se odnositi na pastirski πtap koji πtiti i usmjerava zalutalu ovcu.Povremeno lupkanje po leima trebalo bi je prije uputiti nego povrijediti, Ëak ikad je rijeË o takozvanim “crnim ovcama” u obitelji!

NeporoËnost. Mudre izreke govore protiv promiskuiteta. Salomon upornosavjetuje da se izbjegavaju zavodljive preljubnice. Ti savjeti, meutim, nisuupuÊeni samo muπkarcima. Vaæno je zapaziti da je Mudre izreke pisao jedankralj svojem sinu prestolonasljedniku. PripovjedaËki stil kojim se on sluæi kori-stio se na starom Bliskom istoku. Namjera mu je bila upozoriti prestolonasljed-nika, a ne ocrniti sve æene kao potencijalne zavodnice. U Izrekama 6,23-29istiËu se dvije glavne misli. Prvo, seksualna nevjera izaziva neslogu u obitelji irazara brakove. Drugo, kuπnja da se poËini seksualna nevjera moæe biti opasnoprimamljiva. Koliko god lijepo neka osoba izgledala u tom trenutku, ako pod-legnete kuπnji, to Êe uniπtiti vas i vaπu obitelj!

Vrlina. U Izrekama 31,10-31 hvali se idealna, vrsna æena. Ona je vjerna,marljiva, poduzetna, razborita, velikoduπna, uËtiva, briæna i bogobojazna. Kadbiramo odgovarajuÊeg æivotnog suputnika, moramo imati na umu osobine kojedoprinose sreÊi obitelji. Izreke 31,30 naglaπavaju: “Laæna je ljupkost, taπta jeljepota; æena sa strahom Gospodnjim zasluæuje hvalu.”

Dakle, kako sve to povezati i primijeniti na svoju obitelj? Disciplinirajmodjecu imajuÊi na umu prije svega njihovo popravljanje, kako bi postojao red udomu. Budimo neporoËni da bismo imali sretan brak. I, konaËno, razvijajmo kodsebe one osobine koje bismo æeljeli da ima naπ braËni drug kako bi u naπemdomu vladali trajan mir, ljubav i radost.

ODGOVORITE1. Kako muπkarci i æene mogu saËuvati moralnu ËistoÊu kad je rijeË o seksual-

nosti?2. Koje osobine priæeljkujete kod braËnog druga? Posjedujete li ih vi sami?

Karan Kenneth Swansi, Silang, Filipini

46

Srijeda, 1. svibnja

Plodovi obitelji

PRIMJENAIzreke 11,30

“Plod je pravednikov drvo æivota, i mudrac je tko predobiva æive duπe.” (Izreke11,30) Moja obitelj jede voÊe svakog dana! Mi imamo na raspolaganju sve vrstetropskog voÊa. VoÊe je dobro za nas zbog zdravog oblika πeÊera, a, iskreno,Ëlanovi moje obitelji su pomalo sladokusci. Na stablima u naπem voÊnjaku rasterazno tropsko voÊe.

A koji bismo duhovni rod mi mogli donositi u svojem æivotu? Evo nekihprijedloga:

Gostoprimstvo. To je vaæan duhovni rod. Biblija uËi da svi moramo bitigostoljubivi, pogotovo prema strancima (Izaija 58,7). Kad smo gostoljubivi, midijelimo blagoslove s drugima ne oËekujuÊi niπta zauzvrat. Kad pozivamo drugeu svoj dom, Ëesto smo i sami blagoslovljeni. Kao da smo time obogaÊeni. Pose-bno trebamo pozivati one koji imaju manje sreÊe od nas, koji su moæda Ëak igladni, kako bi naπe gostoprimstvo obuhvatilo i one kojima je najpotrebnije.

Jedinstvo. Obiteljsko jedinstvo doæivljavamo kada smo svi kao duhovnazajednica jedno u Isusu Kristu i uæivamo u tome πto smo dio Boæjeg kuÊanstva.Jedinstvo podrazumijeva da neπto zajedno radimo i da smo jedni uz druge dokproæivljavamo uspone i padove. Bitne su Ëak i sitnice, kao πto je zajedniËkiobrok ili obiteljsko bogosluæje. Mi se uzajamno zbliæavamo dok duhovno raste-mo i zajedno njegujemo strpljenje i druge krπÊanske crte karaktera.

Radostan duh. Premda posljednji, to nije najmanje vaæan duhovni rod.Radostan duh je od æivotnog znaËenja za obitelji. Kad se kao obitelj borimo srazliËitim problemima, radostan duh moæe nas podsjetiti da imamo nadu — anajvaænija od svih je blaæena nada da Isus ubrzo dolazi. To nam pomaæe da sesjetimo zaπto smo ovdje i sve dovodi u ispravnu perspektivu. Sretna obitelj æiviu skladu s porukom vjere i nade, a to svijet itekako zapaæa.

ODGOVORITE1. Koji duhovni rod donosi vaπa obitelj? Kako moæete njegovati taj rod sluæeÊi

drugima u svojoj obitelji?2. Kako moæemo uËiniti da naπ rod — kao plod koji raste u vrtu — bude

opipljiv? Na koje naËine moæemo njegovati takav duhovni rod u svojem krπ-Êanskom iskustvu?

Margarita Zubkova, Silang, Filipini

Kad smo gostoljubivi, mi dijelimo blagoslove s drugima ne oËekujuÊiniπta zauzvrat.

47

»etvrtak, 2. svibnja

©tedi πibu i upropasti dijete

MI©LJENJEIzreke 29,15

Dok sam bila dijete, moja vjerojatno najomraæenija rijeË u rjeËniku bila je“disciplina”. Budimo iskreni, nitko ne voli da mu se kaæe da je pogrijeπio, asasvim sigurno nikome nije drago ni kad ga se kaænjava. Meutim, Biblija punogovori o toj temi. Mudre izreke pruæaju vjerojatno najbolji povod za razmiπljanjeo tome πto znaËi popravljanje s ljubavlju.

Izraelci su upadali u mnoge nevolje — i to redovno. Gunali su, æalili se,napravili zlatno tele i dopuπtali da ih okolni poganski narodi na razne naËinenamame na stranputicu. Pa ipak, i dalje su bili Boæji izabrani narod. Bog ih jejoπ uvijek volio i upravo zbog toga je povremeno dopuπtao da ih neprijateljinapadnu — tako πto im je uskraÊivao svoju zaπtitu (mada to nije æelio). Za sveto vrijeme Bog ih nikad nije ostavio ni napustio. Biblija jasno kaæe da Bog, kadnekog voli, katkad i kaænjava (Hebrejima 12,6).

Isto vrijedi i za roditelje — ako vole svoju djecu, duæni su oblikovati njihovkarakter. U svakoj zdravoj obitelji postoje odgovornosti. Premda ih djeca u tomtrenutku vjerojatno ne cijene, na duæe staze Êe shvatiti (nadamo se!) da je ciljtih mjera (kad se poduzimaju s ljubavlju — vidi Izreke 15,1; 16,23) usmjeriti ihkako bi postala odgovorne odrasle osobe. ©to je najvaænije, takvo popravljanjes ljubavlju treba nam pomoÊi da bolje razumijemo koliko se Bog brine za nas.

Djeca su takoer duæna sluπati svoje roditelje. Disciplina, posluπnost,poπtovanje i ljubav razliËiti su sastojci koji, kad se pomijeπaju, stvaraju izvanre-dno privlaËnu obitelj. Drugim rijeËima, obitelj u Ëijem je srediπtu Krist zahtijevada i roditelji i djeca uloæe napor, da zajedno stjeËu spomenute osobine otkriva-juÊi nove naËine na koje mogu voljeti jedni druge.

ODGOVORITE1. Koji je po vama najbolji naËin da roditelji discipliniraju svoju djecu? Na koje

ste oblike discipliniranja vi najbolje odgovarali tijekom svojeg odrastanja?2. Kako nas Bog danas disciplinira?3. Kako moæemo i dalje biti odgovorni kao odrasli ljudi?4. Moæete li prepoznati primjere i dogaaje iz Biblije u kojima su se provodile

disciplinske mjere?

Rhea Joanna Marandi, Wahroonga, Novi Juæni Wales, Sydney, Australija

Bog ih je joπ uvijek volio i upravo zbog toga je povremeno dopuπtao daih neprijatelji napadnu — tako πto im je uskraÊivao svoju zaπtitu.

48

Petak, 3. svibnja

Obitelji koje se uzdaju u Boga

ISTRAÆIVANJEIzreke 3,5

ZAKLJU»AKMudre izreke prava su riznica mudrosti. Svi savjeti koji se nalaze u ovoj

knjizi bezvremeni su jer su to rijeËi koje je Bog nadahnuo kao izraz ljubaviprema svojoj djeci. Moæemo se osloniti na Gospodina koliko god veliki bili naπiproblemi, i to Êe biti najbolja odluka koju smo ikad donijeli (Izreke 3,5). Gospo-din æeli da doæivimo napredak i blagoslove koji nadilaze sve πto moæemo zami-sliti za sebe i svoju obitelj, a tako Êe i biti ako se budemo oslanjali na Njega.

RAZMOTRITEu Iziite u πetnju s Ëlanovima svoje obitelji i razgovarajte o tri osobine koje

najviπe volite kod svakog od njih. Budite kreativni i iskreni.u Napravite album s obiteljskim fotografijama i uspomenama, a ispod svake

zapiπite na Ëemu ste zahvalni Bogu u vezi s njom.u Napiπite pismo svakom Ëlanu svoje obitelji prisjeÊajuÊi se vaπih omiljenih

zajedniËkih uspomena. SaËuvajte ta pisma i Ëitajte ih kad se osjetite obes-hrabreno ili usamljeno.

u Planirajte obiteljski izlazak jedanput ili dvaput mjeseËno nekamo gdje vasniπta neÊe ometati. IskljuËite telefone kako biste se usredotoËili na razgovoro emotivnim potrebama svakoga od vas.

u Razgovarajte s Ëlanovima obitelji s kojima niste Ëesto u vezi. Dajte im doznanja da ih volite i da ste zahvalni Bogu πto su i oni dio vaπe obitelji.

u Napiπite pjesmu ili nacrtajte neπto πto pokazuje πto osjeÊate prema svojojobitelji i koliko ste zahvalni Bogu πto su ti ljudi dio vaπeg æivota.

POVEÆITESamuele Bacchiocchi, The Marriage Covenant; Ken Canfield, The Seven

Secrets of Effective Fathers; Kay Kuzma, To Understand Your Child; Mary Ste-wart Van Leeuwen, Gender and Grace: Love, Work, and Parenting in a ChangingWorld; Nancy Van Pelt, The Compleat Parent.

Miguel Alejandro Patiño Ramirez, AdventistiËka akademija u HongKongu

49


Pouka 6

4.—11. svibnja 2019.

Kraljevska ljubavna pjesma

“Stavi me kao znak na srce, kao peËat na ruku svoju, jerljubav je jaka kao smrt, a ljubomora tvrda kao grob. Æar

je njezin æar vatre i plamena Jahvina.” (Pjesma 8,6)

50

Subota, 4. svibnja

Kretanje u ritmu ljubavi

UVODPjesma 8,7

Kad Ëujemo neki ritmiËan zvuk, mi se instinktivno poËinjemo kretati. Takoje psihologinja Annette Schirmer navodno otkrila da ritmiËan zvuk “ne samo dakoordinira ponaπanje ljudi u skupini, veÊ koordinira i njihovo razmiπljanje —umni procesi pojedinaca u skupini postaju sinkronizirani” (https://blogs.scienti-ficamerican.com/guest-blog/the-power-of-music-mind-control-by-rhythmic-sound/).OdgovarajuÊa pjesma moæe potaknuti kretanje tijela a da toga nismo ni svjesni.

Postoje razne vrste plesova. Rumba, salsa i fokstrot primjeri su plesnih igarakoje su pojedine etniËke skupine razvijale tijekom vremena. Svaka od njih imavlastito znaËenje i specifiËne plesne korake. Zanimljivo je da Ëak i onda kad jemoguÊe plesati sam, ljudima veÊe zadovoljstvo donosi plesanje u paru. Kao πtokaæe izreka: “Za tango je potrebno dvoje.”

Misao o koordiniranim misaonim procesima nalazimo joπ u poËetku kad jeBog stvarao svijet. Tada je postojao savrπeni sklad izmeu Oca, Sina i DuhaSvetoga. A kad postoji sklad izmeu muπkarca i æene u kontekstu braka, zami-slite na koji se naËin oni mogu kretati zajedno. Usklaene misli vode k uskla-enim djelima. Biblija postavlja pitanje za razmiπljanje: “Idu li dvojica zajednoda se ne dogovore?” (Amos 3,3)

Bog je braËnim parovima omoguÊio naËin izraæavanja uzajamne ljubavi, kojije neπto posebno πto postoji izmeu muπkarca i æene. U Postanku 2,24 stoji:“Bit Êe njih dvoje jedno tijelo.” I premda je taj odnos neπto veliËanstveno, onoπto mu prethodi moæe biti podjednako uzbudljivo. Dovoljan je letimiËan pogledna Pjesmu nad pjesmama da bismo naiπli na retke koji otkrivaju burnu romansuopisanu na njezinim stranicama. Ona doËarava svaki dodir, svaki poljubac isvaku njeæno izgovorenu rijeË izmeu dviju osoba od kojih je svakoj jako stalodo one druge.

Svijet je od seksa naËinio neπto po svojoj zamisli, ali ne smijemo mu dopu-stiti da ukrade umjetnost voenja ljubavi. Bog je stvorio Ëudesan ljubavni ritam,tako jedinstven u svojoj ljepoti da ga niπta na ovom svijetu ne moæe zasjeniti.Bog je onaj koji najviπe voli. On nam je pokazao kako moÊne mogu biti rijeËikad su izgovorene odgovarajuÊim tonom. Nema ljepπe ljubavne pjesme od rijeËikoje je Bog izgovorio: “Ljubavlju vjeËnom ljubim te, zato ti saËuvah milost.”(Jeremija 31,3) Boæje rijeËi izraæavaju ljubav, Njegov dodir donosi iscjeljenje, aNjegove usne udahnule su æivot u ljudsko biÊe. Ako pratimo ritam koji je Boguspostavio u nama, neÊe biti granica vrhuncima strasti u braËnom odnosu.Zapleπimo onda!

Jannelle Spencer, Brittons Hill, Barbados

Usklaene misli vode k usklaenim djelima.

51

Nedjelja, 5. svibnja

Kraljevsko vjenËanje

DOKAZPjesma 4,1-7; 4,1-6; 7,1-9; 1. KorinÊanima 6,15-20; 7,3-5; 2. KorinÊanima

10,5; GalaÊanima 5,24-26; 1. Ivanova 1,9»itav svijet pratio je spektakularno vjenËanje princa Harryja i Meghan Mar-

kle, odræano 19. svibnja 2018. u kapeli St. George u dvorcu Windsor. Mnoga srcabila su dirnuta skladnom glazbom koja je ispunila dvoranu, zadivljujuÊom cere-monijom i, naravno, razmjenjivanjem njeænosti upravo vjenËanog para. Izgova-rajuÊi zavjete pred milijunima gledatelja, princ Harry i Meghan obvezali su sepred Bogom da Êe do kraja æivota voljeti i poπtovati jedno drugo.

Brak je predivan dar koji je Stvoritelj namijenio ËovjeËanstvu. Njega upodjednakoj mjeri prate posebni izazovi i blaæenstvo. Kada mu pristupamo naispravan naËin, on je dubok izraz ljubavi.

Ipak, opÊeprihvaÊene zablude navele su ljude na zakljuËak da je Biblijaprotiv seksa. Meutim, Boæja rijeË nije protiv seksa samog po sebi, veÊ protivzloupotrebe tog dragocjenog dara. Pjesma nad pjesmama opisuje odnos izmeumlade Sulamke, zaruËnice, i njezinog dragog, za koga se smatra da je kraljSalomon. Knjiga izraæava ljepotu braËne ljubavi mladog para (Pjesma 4,1-7; 4,16;7,1-9). Naæalost, zloupotreba ovog dara uËinila je da mnogi padnu u avoljezamke. Seksualnom nemoralu u ovom naraπtaju svuda se daje publicitet (nateleviziji, plakatima, preko glazbe). Meutim, Pavao nas poziva da “obaramomudrovanja i svaku oholost koja se diæe protiv priznanja Boga” (2. KorinÊanima10,5). Seksualna razuzdanost zaklanja i kvari sliku onoga πto je Bog namjeravaoza brak. Ona otvara duboke rane raskinutih odnosa i stvara teret emotivneuznemirenosti koju, naæalost, mnogi ljudi doæivljavaju.

Ako svojim æeljama i strastima damo prednost u odnosu na Boæji plan zanaπ æivot, moæemo dospjeti u stanje oËaja. SreÊom, imamo dragog Spasiteljakoji nas moæe izbaviti. Imamo sigurno obeÊanje: “Ako priznamo grijehe svoje,vjeran je on i pravedan: otpustit Êe nam grijehe i oËistiti nas od svake nepravde.”(1. Ivanova 1,9)

Naπe tijelo ne pripada nama (1. KorinÊanima 6,15-20). Ako se potpuno preda-mo Bogu, razumjet Êemo kako se i u braku trebamo potpuno predati i izrazitiistinsku ljubav (1. KorinÊanima 7,3-5). Zato ponizno uklonimo iz svojeg srcapohotljive æelje i strasti i odluËimo æivjeti po Duhu — u ËistoÊi i istini do kraja(GalaÊanima 5,24-26).

ODGOVORITE1. Kako moæemo ostati neporoËni dok æivimo u svijetu usmjerenom na sebiËno

zadovoljavanje seksualnih æelja i strasti?2. Kako se moæemo osloboditi raπirenih zabluda u vezi sa seksom, koje nas

spreËavaju da sagledamo Boæju idealnu sliku braka?

Karenda Enka Swain, Freeport, Bahami

52

Ponedjeljak, 6. svibnja

Trokut jedinstva

LOGOSPsalam 63,1; Pjesma 1,2.13; 2,6; 4,7-5,1; 5,10-16; 8,6.7; Ivan 17,3; Rimljanima

8,1-14; 1. KorinÊanima 7,3-5; 8,3; 6,19.20; 2. KorinÊanima 10,5

Spoznaje o ljubavi (Pjesma 8,6.7; Ivan 17,3; Rimljanima 8,1-14; 1.KorinÊanima 8,3)

Neke statistike tvrde da se preko 70 posto brakova zavrπi razvodom. Postav-lja se pitanje zaπto. U igri su mnogi Ëimbenici, πto je posebna tema, ali Ëak i akone doe do razvoda, jake sile pokuπavaju razoriti tu dragocjenu zajednicu. Shvatilasam da Sotona ometa neπto πto ne moæe uniπtiti. Brak je u srediπtu i osnovidruπtva joπ od postanka svijeta, a najjaËom se pokazala braËna zajednica sBogom na vrhu, a muæem i æenom u osnovi. Ako je brak toliko bitan, zaπto tatema tako Ëesto prolazi nezapaæeno? Mi u Crkvi uglavnom ne govorimo dovoljnoo temi braka i seksualnosti, a buduÊi da su mladi ljudi zasipani pogreπnimporukama i onim πto djeluje vrlo privlaËno, vrlo je vaæno da o tim temamagovorimo s biblijskog stajaliπta.

Ljubav u pravo vrijeme (Psalam 63,1; 1. KorinÊanima 6,19.20; 2.KorinÊanima 10,5)

Mlade ljude najËeπÊe muËi misao o seksualnoj intimnosti i pitanje je li brakuopÊe potreban jer nam druπtvo preko popularne kulture i druπtvenih medijanameÊe miπljenje da se nije potrebno obvezivati. Takoer nam se nameÊe miπlje-nje da moæemo imati πto god poæelimo i kad god to poæelimo, da trebamo raditiono πto nas Ëini sretnim, ma πto to bilo. Naæalost, previπe nas je nasjelo na tulaænu poruku zato πto svoju intimnost i svoj identitet joπ uvijek nismo pronaπliu Isusu. Ako ne znamo tko smo i za πto smo stvoreni, onda sve moæe proÊi.

Od kljuËne je vaænosti da razvijamo odnos sa svojim Stvoriteljem punimljubavi, da budemo iscijeljeni u Njemu prije nego πto se sjedinimo s bilo kimdrugim. Ako se dvoje skrhanih ljudi zbliæe oËekujuÊi da upotpune jedno drugo,da popune svoje praznine, ostat Êe trajno nezadovoljni, jer samo Onaj koji nasje stvorio i koji nas tako intimno poznaje moæe nas ispuniti i zadovoljiti svakuËeænju naπeg srca. Tek kad svoje srce u potpunosti predamo Njemu i poËnemorasti u Njegovo obliËje, moæemo poËeti razmiπljati o tome da se sjedinimo sdrugom osobom. Brak je prelijepa ustanova koju je osnovao Bog da bismo, kaddopustimo Njemu da ue i popuni praznine, mogli biti blagoslov i svjetlo onimaoko nas.

Izraz ljubavi (Pjesma 1,2.13; 2,6; 4,7-5,1; 5,10-16; 1. KorinÊanima7,3-5)

Pjesma nad pjesmama otvoreno opisuje intimnost izmeu Sulamke i njezi-nog dragog. Biblija u svojem sastavu ima i tu knjigu da bi nam pokazala kakva

53

je seksualna bliskost u okviru braka — sloboda izraæavanja uzajamne ljubavi ipotpuna predaja bez ikakvog stida. Izmeu muæa i æene postoji najviπi oblikintimnosti meu ljudima, i on zaostaje samo za intimnoπÊu koju moæemo doæiv-jeti s Onim koji je sve stvorio. »esto nam je neugodno kad Ëitamo te detalje,pogotovo zato πto kulturoloπki kontekst ne odgovara opisima koje bismo miupotrijebili, ali u svakom sluËaju oni daju prelijepu sliku braka. Boæja je æeljada stupamo u brak i intimne odnose i da u tom odnosu doæivimo zadovoljstvo.“Stoga Êe Ëovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju æenu, i bit Êe njihdvoje jedno tijelo.” (Postanak 2,24) Kad osoba doæivi seksualnu intimnost izvangranica braka, a potom i raskid te veze, to je kao da dio nje uzima netko drugijer bi takva povezanost trebala postojati iskljuËivo u braku. S obzirom na to daæivimo u greπnom svijetu, mnogi od nas su pali na podruËju seksualne intimno-sti i preπli granicu ispravnoga, ili moæda upravo otkrivaju istinu o boæanskojslici braka i pitaju se postoji li nada za obnovljenje.

Zaπtita Stvoriteljevog dara (Psalam 103,12; Izaija 55,7; Ivan 8,11;1. KorinÊanima 6,19.20; 1. Solunjanima 5,23.24; 1. Ivanova 1,9)

Pouzdano znam da je Bog vjeran i kad donesemo odluku da se promijenimo,On nas moæe obnoviti. Bilo da za sobom imamo propali brak, ili smo se prepu-stili seksu izvan braka, ili pokuπavamo ukloniti osjeÊaj stida u braku zbog svojemraËne proπlosti, Bog nas moæe obnoviti! Taj prelijepi dar, mada ga je neprijateljzloupotrijebio, moæe se obnoviti. Kad Bogu priemo s ostacima “onoga πto jemoglo biti”, Bog je u stanju obnoviti i iscijeliti naπe ranjeno srce. Ako nas muËisramota i krivnja, On nam moæe oduzeti te osjeÊaje i udaljiti ih “kako je istokdaleko od zapada” (Psalam 103,12). Ako se borimo sa svojim grijehom znajuÊida se trebamo promijeniti, ako se osjeÊamo osuenim, Bog nas poziva daposluπamo rijeËi: “Idi i od sada ne grijeπi viπe” (Ivan 8,11), jer nas On ne osuujei æeli da æivimo u svetosti i punini. Bez obzira na situaciju u kojoj se nalazimo,za nas ima nade jer sluæimo Bogu kojem je stalo do nas, koji je stvorio tolikotoga u Ëemu moæemo uæivati, ukljuËujuÊi i dar spolne bliskosti u braku. Dokbudemo prouËavali pouku za ovaj tjedan i nastavili rasti u ovom podruËju,imajmo na umu rijeËi: “Vjeran je onaj koji vas je pozvao: on Êe to i uËiniti.” (1.Solunjanima 5,24)

ODGOVORITE1. U kojoj je mjeri moje vienje spolne intimnosti iskvareno pod utjecajem

druπtva?2. Koja podruËja mojeg æivota nisu u potpunosti otvorena za Boga i u kojima

mojoj intimnosti s Njim nije dopuπteno da se razvija?

Michelle Solheiro, Edmonton, Alberta, Kanada

Izmeu muæa i æene postoji najviπi oblik intimnosti meu ljudima, i onzaostaje samo za intimnoπÊu koju moæemo doæivjeti s Onim koji je svestvorio.

54

Utorak, 7. svibnja

Iza scene

SVJEDO»ANSTVOPostanak 2,21-25; Pjesma 8,4; Amos 3,3; Hoπea 11,8.9; 2. KorinÊanima 6,14

Jedan od najljepπih darova kojima je Bog blagoslovio ËovjeËanstvo jest daruzajamnih odnosa. BraËni odnos, konkretno, najintimniji je od svih (Postanak2,21-25). Tajanstvena sposobnost dva odvojena biÊa da postanu jedno neπto jesasvim neshvatljivo. Pravi je misterij kako muæ i æena mogu oËuvati jasan osje-Êaj individualnosti ne sputavajuÊi posebnu prisnost ostvarenu braËnim zavje-tom.

Naæalost, Hollywood brak prikazuje tako glamurozno da mnogi viπe ne raz-miπljaju o karakteru onoga s kim se udruæuju za Ëitav æivot. Umjesto πto naπimmladima postavljamo pitanje: “Kada Êeπ se veÊ jednom oæeniti/udati?” moædabismo trebali provoditi viπe vremena u molitvi za njih. “Mnogi muπkarci i æenemogu naËinu sklapanja braka pripisati svoj uspjeh ili neuspjeh u ovom æivotu,kao i nadu za buduÊi æivot.” (Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 35) Ipak,bez obzira na izazove koji mogu postojati unutar braËne veze, nema razloga zastrah. “I ona jest blagoslov gdje god se braËni zavjet sklapa u razumu, u Boæjemstrahu, uz duæno poπtovanje prema odgovornostima πto ih brak sobom donosi.”(Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 220)

Posebna veza izmeu muπkarca i æene postaje joπ prisnija i snaænija prekonjihovog seksualnog iskustva (Pjesma 8,4). Biblija se koristi slikama iz prirodeda bi doËarala priËu “za starije od 18 godina” — o seksualnim doæivljajimaSulamke, zaruËnice, i njezinog dragog za koga se smatra da je kralj Salomon.U cijelom Svetom pismu odnos sa svojim narodom Bog usporeuje s braËnimodnosom. Knjiga proroka Hoπee jasan je primjer dokle je Bog spreman iÊi da biodræao svoj zavjetni odnos s Izraelom (Hoπea 11,8.9). Bog je æelio vezu koja jeneπto viπe od izvanjskog, verbalnog izraæavanja naklonosti i privræenosti. Bogæeli doæivjeti i duhovnu intimnost sa svojim narodom. U braku je takoer bitnoda par ostvari duhovnu prisnost (2. KorinÊanima 6,14; Amos 3,3). Duhovnaprisnost moæe se razvijati molitvama jedno za drugo, kao i zajedniËkim bogoslu-æjem i Ëitanjem Boæje rijeËi.

ODGOVORITE1. Na πto pojedinci trebaju obratiti pozornost kad razmiπljaju o braku?2. Je li duhovna intimnost korisna za brak? Zaπto?

Anastacia Ferguson, Berrien Springs, Michigan, SAD

Bog æeli doæivjeti duhovnu intimnost sa svojim narodom.

55

Srijeda, 8. svibnja

Blagoslovljeni brak

PRIMJENAIzaija 54,5; Matej 9,14-17; Marko 2,21.22; 2. KorinÊanima 5,17; 11,2; Efeæanima

5,27; Otkrivenje 19,7Dok se pridizala iz krstionice, vodene kapi lijepile su joj kosu za lice. Preko

ramena bio joj je prebaËen bijeli ruËnik, a crkvom se prolomio trijumfalni plje-sak. Krπtenje novog sljedbenika Isusa Krista sveËanost je kojoj je najblaæenijeprisustvovati.

Za krπÊanina koji vjeruje u Bibliju, krπtenje je obred vjenËanja novog vjerni-ka koji je odluËio ostatak svojeg æivota posvetiti Kristu i javno priznati svojuljubav prema Njemu. ©to dublje budemo ulazili u zavjet s Njim, sve Êemo viπeotkrivati da je Njegova ljubav prema nama, Njegovoj izabranoj Nevjesti, jaËa negoikad (Izaija 54,5; Otkrivenje 19,7). Ljepotu braka s Kristom moæete doæivjetisvakog dana jednostavno primjenjujuÊi sljedeÊa naËela u svojem svakidaπnjemæivotu:

Izbacite svoju staru odjeÊu. Prije nego πto obuËemo novu odjeÊu koja jeprikladna za nove prilike u naπem æivotu, najprije moramo skinuti ono manjeprivlaËno odijelo. Odbacite staro, prihvatite novo (Matej 9,14-17; Marko 2,21.22).Moæda vam je teπko zamisliti pravu ljubav zato πto su vaπi roditelji bili razvede-ni, ili ste trpjeli zlostavljanje kao dijete. Usprkos boli koju ste doæivjeli u proπlo-sti, Bog vas ne voli niπta manje. Ponosno nosite svoju novu odjeÊu.

Svakodnevno obnavljajte svoju predaju. BraËni zavjeti ne prestajuvrijediti nakon vjenËanja. Ne moæete samo reÊi “da” na sveËanosti, a onda nasta-viti æivjeti odvojeno od svojeg braËnog druga. Ne, zavjet s vaπim braËnim drugomtrebate odræavati svakodnevno, u protivnom vaπa izjava ljubavi nema nikakvogsmisla. Zato svojim naËinom æivota pokaæite svijetu da ste vjenËani s Kristom.

SjeÊajte se Boæje ljubavi prema vama. Teπko je biti negdje gdje seosjeÊate zapostavljenim, nevoljenim, gdje nitko ne mari za vas. Katkad je torezultat Ëinjenice da ste bili zapostavljeni u djetinjstvu, da ste trpjeli nasilje kaotinejdæer ili vas je neki prijatelj ili Ëlan obitelji izdao. Kakav god bio vaπ sluËaj,pronaite utjehu u spoznaji da Boæja ljubav prema vama ne ovisi o tome kakosu se drugi ophodili prema vama u proπlosti. Nemojte ispustiti Njegovu ljubavjer kad visite nad provalijom, Bog je vaπe jedino uæe za spaπavanje i On vas joπuvijek Ëvrsto dræi.

ODGOVORITE1. Na koje naËine moæete obznaniti svoj brak s Kristom, tako ga da i drugi

mogu zapaziti?2. Kako vaπa ljubav prema Bogu utjeËe na vaπe shvaÊanje braka?

Alexandra Yeboah, Brampton, Ontario, Kanada

Ljepotu braka s Kristom moæete doæivjeti svakog dana.

56


Poziv na dublje odnose

MI©LJENJE1. KorinÊanima 12,27

Ima ljudi na ovom svijetu (i nekih koji Ëitaju ovu pouku) koji nemaju “tradi-cionalnu” obitelj. Moæda æivite sami. Moæda su vam roditelji preminuli ili ste biliu obitelji skrbnika kao dijete. Poznajem ljude koji su postali krπÊani i njihovaobitelj ih je zbog toga odbacila — πto je moæda i vaπ sluËaj. Neki od vas su semoæda prepoznali u prethodnim izjavama i to je u redu. To πto pripadate nekomod spomenutih sluËajeva ne Ëini vas niπta manje Ëlanom Boæje obitelji. U Boæjojobitelji ima mjesta za svakog.

Izvjeπtaj o stvaranju ËovjeËanstva u 1. i 2. poglavlju Postanka odliËno jemjesto s kojeg moæemo poËeti stjecati razumijevanje svoje spolnosti. Spolnostnije samo tjelesna interakcija, veÊ trajno i duhovno iskustvo. Jedna od prvihpojedinosti koje zapaæamo kad se vratimo tom izvjeπtaju jest da su tu postojalimuπkarac i æena, Adam i Eva. Mi uglavnom koristimo taj izvjeπtaj o postankuda bismo veliËali brak, i nema niËega loπeg u tome. Meutim, ako se tu zau-stavimo, neÊemo uspjeti sagledati svu ljepotu izvjeπtaja o stvaranju.

Adam je bio sam jer nije bilo nikoga drugog poput njega, tako da je Bogstvorio æenu, Evu, kako bi uËinio Adama (ËovjeËanstvo) potpunim. Eva je bilaæensko, Adam je bio muπko, ali to nije bilo sve u Ëemu su se razlikovali. Moædaje Adam volio riæu, a Eva grah. Premda je taj primjer proizvoljan, nadam se darazumijete poantu — svako ljudsko biÊe je jedinstveno, ali naπa jedinstvenostne proizlazi iz naπih spolnih organa niti je ograniËena na njih. Mi smo mnogoviπe od svojeg spola. Zamislite kad bi viπe ljudi razmiπljalo na ovaj naËin: Samozato πto sam æena ne znaËi da sam kao i svaka druga æena. Naπe razlike Ëinenas vrijednim Ëlanovima Kristovog tijela.

Iskreno, kako se moæemo povezati s drugima i biti u zajednici s njima akone moæemo prihvatiti ono πto ih Ëini drugaËijima? Mislim da nismo toliko snoπ-ljivi koliko bismo trebali biti kao krπÊani. Bog nas poziva da izgraujemo dubljeodnose ne na osnovi sliËnosti i stereotipa, veÊ vrednovanjem razliËitosti, tuihæivotnih priËa i iskustava.

ODGOVORITE1. Sjetite se jedne osobe u vaπem æivotu koja bi vas mogla joπ viπe pribliæiti

Bogu.2. Kako moæete slaviti Boga u vaπim odnosima s drugim ljudima?

Brittany Venus Hudson, Richmond Hill, Ontario, Kanada

Mi smo mnogo viπe od svojeg spola.

57

Petak, 10. svibnja

I nakon ovog svijeta

ISTRAÆIVANJEPjesma nad pjesmama 2

ZAKLJU»AKBrak je kao cvijeÊe koje raste i cvjeta u proljeÊe. To je vrijeme radosti i

pjesme. Znamo da mnoge biljke ne cvatu tijekom jeseni i zime. CvijeÊe sepojavljuje u toËno odreeno vrijeme kad postoje i odgovarajuÊi uvjeti u tlu. Istovrijedi i kad je rijeË o braku i daru spolne intimnosti. Kad primimo taj dar uodgovarajuÊe vrijeme i slijedimo razumne biblijske savjete, to moæe biti pred-slika Neba na Zemlji.

RAZMOTRITEu Nacrtajte neπto od onoga πto smatrate da bi moglo donijeti sreÊu u domu i

to pokaæite u svojem razredu.u Zamolite neki stariji braËni par da vam govori o radostima braka, i o tome

πto su uËinili da oËuvaju svoj brak.u Razmiπljajte o tome πto znaËi imati brak koji je predslika Neba. Zapiπite

svoja razmiπljanja u dnevnik.u ProuËite kazalo pojmova na web-stranici egwwritings.org da biste vidjeli πto

je joπ Ellen G. White pisala o braku i spolnim odnosima. Zabiljeæite odlomkekoji se po vama posebno izdvajaju da biste se poslije mogli na njih pozvati.

u Pjevajte pjesmu 429 iz adventistiËke pjesmarice KrπÊanske himne “Kad jeglava doma Bog”, i razmiπljajte o njezinim stihovima.

u Molite se da vas Boæja ruka uvede u svetu braËnu zajednicu u pravo vrijemei s pravom osobom.

POVEÆITEEfeæanima 5,22-33, Matej 19,4-6, Hebrejima 13,4-7.Ellen G. White, The Adventist Home; Testimonies on Sexual Behavior, Adul-

tery, and Divorce; Ellen G. White, Um, karakter i osobnost, od 23. do 25. poglavlja.Nancy L. Van Pelt, To Have and to Hold.

Jonthue Michel, Newport, New Hampshire, SAD

58


Pouka 7

11.—18. svibnja 2019.

KljuËevi obiteljskog jedinstva

“Da svi budu jedno. Kao πto si ti, OËe, u meni, i ja u tebi,tako neka i oni u nama budu jedno, da svijet vjeruje,

da si me ti poslao!” (Ivan 17,21)

59

Subota, 11. svibnja

Obiteljsko jedinstvo u podijeljenom svijetu

UVODIvan 17,21

“Kada je jedan par zamolio pastora da vodi sveËanost njihovog vjenËanja,pastor je rekao da bi prije vjenËanja volio odræati nekoliko sastanaka predbraË-nog savjetovanja. Na to su oni uzvratili: ‘Nama nije potrebno savjetovanje. Obojesmo veÊ viπe puta bili u braku.’” (Reader’s Digest, svibanj 2009.)

Ovo je doba samopomoÊi i mentaliteta “uradi sam”. Povremeno se osjeÊamokao da smo imuni na probleme koji nam staju na put. Smatramo da imamoodgovore, a zapravo samo produbljujemo teπkoÊe koje su pred nama. Je li moguÊeda sami sebe zavaravamo? Da smo postali mudri u vlastitim oËima?

©to se budemo viπe pribliæavali Isusovom dolasku, utjecaji ovoga greπnogsvijeta sve viπe Êe prodirati ne samo u naπu dragu Crkvu, veÊ i u naπe domovei brakove. Sotona Ëini sve πto je u njegovoj moÊi da putem razvoda razbijeobiteljsko zajedniπtvo i da na isti naËin ponovi te probleme u iduÊim naraπta-jima kako bi uniπtio obitelj i odvratio naπ pogled od Isusa.

Kad su Izraelci napustili Egipat, Mojsije ih je upozorio da Bog, bez obzira nato πto je milostiv i æalostiv, neÊe opravdavati svjesnu neposluπnost i da Êeposljedice prijestupa pogoditi njihovu djecu, djecu njihove djece, pa i njihovudjecu (vidi Izlazak 20,5.6; Brojevi 14,18.19). Jesu li Izraelci obratili pozornost nate opomene? Ne, nisu i njihova neposluπnost je postala oËita.

Mi trebamo puno toga nauËiti ovdje na Zemlji, a joπ viπe kada doemo u svojnebeski dom. Boæji putovi su uvijek najbolji, ali se ipak dogaa da odlutamo odnjih. Kad su Adam i Eva pojeli zabranjeno voÊe, naπli su se izvan Edenskog vrta.Uskoro su se posljedice tog zalogaja voÊa pokazale u Kajinovom izboru ærtvenogprinosa, πto je na kraju dovelo do poligamije. Sve te odluke zajedno u velikoj sumjeri utjecale na njihovu obitelj i izbore koje su pravili.

Iako moæda joπ uvijek niste u braku, vjerojatno ste na ovaj ili onaj naËin bilipogoeni odlukama koje su donosili vaπi roditelji ili braÊa i sestre. Ako ste ubraku, onda najvjerojatnije Ëinite sve πto moæete kako biste zajedniπtvo sasvojim braËnim drugom i djecom saËuvali usred kaosa, kuπnji i smetnji kojimavas Sotona obasipa.

Ovog Êemo tjedna prouËavati kako obitelj zadræati na okupu i ostati ujedinjeni.Pavao kaæe da sve moæemo u Isusu Kristu (Filipljanima 4,13) i zato zadræimopogled na Njemu!

Alden J. Ho, Jefferson, Teksas, SAD

Ovo je doba samopomoÊi i mentaliteta “uradi sam”.

60


Vjerna obitelj

LOGOSMatej 16,24; Luka 12,15-21; Rimljanima 5,12

Prva ljudska obitelj (Postanak 1,26.27; 2,15-24)Prije nego πto se grijeh uvukao u naπ svijet, postojali su savrπeni sklad i

jedinstvo u Edenskom vrtu. »ovjeËanstvo je stvoreno na Boæju sliku i savrπenoje odraæavalo tu sliku u svim aspektima æivota (Postanak 1,26.27). Jedna odmalog broja preostalih ustanova koje su postojale i prije grijeha jest ustanovabraka i obitelji. Kad je stvorio Adama, Bog je proveo jedno vrijeme s njimdefinirajuÊi njegov posao (Postanak 2,15.19.20), prehranu (Postanak 2,16.17) injegove meuljudske veze (Postanak 2,21.22).

Kad se probudio iz dubokog sna, Adam je izgovorio nadahnutu pjesmu. Utom kratkom opisu svoje æene naveo je njezine vrline i naznaËio njezinu pove-zanost s njim i ovim svijetom. Ona je trebala biti njegov pomoÊnik, πto ne znaËida je bila manje vrijedna, jer se Ëak i za Boga kaæe da je naπ pomoÊnik. To novostvorenje bilo je ke negdo (na hebrejskom), πto znaËi — samostalna osoba,jedinstvena, a ipak ravnopravna s Adamom jer su se uzajamno gledali licem ulice. To predstavljanje svoje æene on zavrπava opisujuÊi kako Êe izgledati svakabuduÊa obitelj. Taj odnos trebao je biti iskljuËiv, trajan i prisan (Postanak 2,24).Na kraju saznajemo da je taj novi par trebao biti sjedinjen kao “jedno tijelo”.

Nesavrπene obiteljiDo trenutka kad su Adam i Eva dobili svoje prvo dijete, grijeh se veÊ uvukao

u svijet. Naπ svijet je veÊ doæivio posljedice udaljavanja od Boæje prisutnosti(Postanak 3,24). Grijeh je postao najopasniji neprijatelj obitelji (Izaija 59,2).Nejedinstvo s Bogom donijelo je nejedinstvo meu ljudima — blagoslov je ustu-pio mjesto uzajamnom optuæivanju (Postanak 3,12.13). Æivot nikad neÊe biti istikakav je bio u Edenskom vrtu, i posljedice su se jasno pokazale. Od oboæavanjaStvoritelja ËovjeËanstvo se okrenulo oboæavanju stvorenja (Rimljanima 1,23). Idanas svaka obitelj doæivljava posljedice tog prvog odvraÊanja od Boga. Razmi-slite, na primjer, o Kajinu i Abelu, Izaku i Jiπmaelu, Jakovu i Ezavu, o dvanaes-torici Jakovljevih/Izraelovih sinova, o Elijevim i Davidovim sinovima. Prisjetitese i mnogih poslovica u Mudrim izrekama koje se bave obiteljskim odnosima.

Blagoslovljene obiteljiBoæja æelja oduvijek je bila da blagoslovi sve obitelji na Zemlji. On je to

naumio uËiniti iako æivimo u nesavrπenom svijetu punom nesavrπenih obitelji,i tako je preko Abrahamove loze blagoslovio sve obitelji na Zemlji (Postanak12,1-3; 28,14). Vidimo da se ta misao potvruje i u mnogobrojnim obeÊanjimakoja je Bog dao “radi Davida” (1. o kraljevima 11; 2. o kraljevima 8; 19; 20; Izaija37,35). Meutim, ËovjeËanstvo je na kraju poprimilo ljudski lik i postalo podloæ-

61

no smrti (1. KorinÊanima 15,46-49). Ali makar su naπi praroditelji pali, Bogstalno nastoji blagosloviti svaku obitelj. On to Ëini tako πto obnavlja savrπeniodraz svoje slike u Ëovjeku. On zna da bismo u tom sluËaju imali obitelji kojeæive kao da su veÊ na Nebu. U njima bi se ogledalo savrπeno jedinstvo nebeskeobitelji.

Isus — Ujedinitelj obiteljiU Ëemu onda ljudska obitelj moæe pronaÊi nadu? Premda smo zbog Adama

svi podloæni smrti, svi imamo nadu zahvaljujuÊi Isusu (1. KorinÊanima 15,18-22). Dok je hodao zemljom, Isus je bio kuπan da sagrijeπi kao i svatko od nas,a ipak nije sagrijeπio (Hebrejima 4,15). On je savrπeno odraæavao Boæji lik. Bioje “slika Boga nevidljivoga” (Koloπanima 1,15). Kako mi moæemo unijeti Boæjusliku u svoju obitelj? Jedino putem Evanelja koje prodire u srce onih kojivjeruju (2. KorinÊanima 4,4). Isus, “koji je odsjev njegova sjaja i otisak njegovebiti, koji svemir uzdræava svojom silnom rijeËi, sjede, poπto je ostvario oËiπÊenjegrijeha, s desne strane VeliËanstva u nebu” (Hebrejima 1,3). Pavao je, prije negoπto se obratio muæevima i æenama u Poslanici Koloπanima, govorio o obraÊenjupreko Isusa. On konkretno kaæe da se ËovjeËanstvo “obnavlja za poznanje poslici onoga, koji ga je stvorio” (Koloπanima 3,10 — ©ariÊ).

Pavao ponavlja tu misao kad piπe Efeæanima. Po njemu, obnovljena osobaodraæava “novoga Ëovjeka, stvorena na sliku Boæju u istinskoj pravednosti isvetosti” (Efeæanima 4,24). Ona je dijete svjetla i donosi rodove Duha u “svakojvrsti dobrote, pravednosti i istine” (Efeæanima 5,9). Poπto je naglasio potrebu zaobraÊenjem, Pavao u Efeæanima 5,22-33 nastavlja opisivati kako trebaju æivjetimuæevi i æene, a u Efeæanima 6,1-9 kako roditelji trebaju upravljati svojim do-mom.

Naπ je cilj da budemo “jednaki slici njegova Sina” (Rimljanima 8,29). Kadpromatramo Gospodnju slavu, “preobraæavamo se u tu istu sliku, uvijek sveslavniju, jer dolazi od Gospodina, od Duha” (2. KorinÊanima 3,18). Isus tadapostaje vrhunski Ujedinitelj obitelji. On je u ovom nesavrπenom svijetu primje-rom pokazao da ljubav moæe pobijediti mrænju, da svjetlo moæe rastjerati tamui da mir moæe nadjaËati rat.

ODGOVORITE1. Koji aspekti mojeg obiteljskog æivota ometaju moj odnos s Isusom? Koji

aspekti mojeg obiteljskog æivota unapreuju moj odnos s Isusom?2. Kako mogu odraæavati Boæju sliku u vlastitoj obitelji?

Malcolm S. Douglas, Tucson, Arizona, SAD

Makar su naπi praroditelji pali, Bog stalno nastoji blagosloviti svakuobitelj.

62


Ovdje je rijeË o ljubavi

SVJEDO»ANSTVOEfeæanima 2,11-22

“Kad ne bi bilo oholosti i sebiËnosti, pet minuta bilo bi dovoljno za uklanja-nje veÊine teπkoÊa.” Ellen G. White, Rani spisi, str. 112)

Koliko se puta u nekoj raspravi Ëvrsto dræimo svojih stavova samo zbogponositosti? »ak i kad smo u pravu, mogli bismo sprijeËiti veÊinu svaa i oËuvatiobiteljsko jedinstvo kad bismo se ponizili i ispriËali zbog svojeg nekrπÊanskogponaπanja.

“Oko svake obitelji postoji sveti krug koji treba oËuvati. Nitko nema pravopovrijediti ovaj sveti krug. Suprug i supruga trebaju biti sve jedno dugom. Æenane treba imati tajne za koje njen muæ ne zna a drugi znaju; muæ, takoer, netreba imati tajne koje krije od svoje æene, a otkriva ih drugima. Srce njegoveæene mora biti grob u kome su pokopane sve mane njenog muæa, a srce muæatakoer grob koji krije sve slabosti njegove æene. Nikada jedna strana ne trebazbijati πale s osjeÊajima druge strane. Nikada se ni u πali ni na koji drugi naËinmuæ ili æena ne trebaju pred drugima poæaliti na svoga braËnog druga, jer takvanerazumna i naoko bezazlena πala koja se Ëesto ponavlja, moæe zavrπiti nesre-Êom i moæda otuenjem. Bilo mi je pokazano da oko svake obitelji mora postojatisveta ograda.” (Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 159)

Obitelj je sveto mjesto, a ljubav bi trebala biti njezina vladajuÊa sila. Upam-tite, novac nije vladajuÊa sila u adventistiËkom domu — ta sila je ljubav. Na tajnaËin mi Ëuvamo obiteljsko jedinstvo.

“Skladna obitelj najsnaæniji je dokaz koji se moæe dati svijetu o snazi krπ-Êanstva. Niπta kao to ne moæe preporuËiti istinu, jer je ona æivo svjedoËanstvoo djelovanju njene praktiËne sile u ljudskom srcu.” (Isto, str. 26) Koliko bi senevjernih moglo pridobiti za istinu samo zahvaljujuÊi pravoj adventistiËkoj obi-telji!

“U oËima ovoga svijeta novac je moÊ; ali s krπÊanskog glediπta ljubav je moÊ.Intelektualna i duhovna snaga proistjeËu iz ovog naËela. »ista ljubav ima moÊda Ëini dobro, i niπta drugo osim samo dobro. Ona spreËava razdor i nevolju idonosi najveÊu sreÊu. Bogatstvo Ëesto kvari i uniπtava, sila ranjava, ali istina idobrota obiljeæje su Ëiste ljubavi.” (Isto, str. 177)

ODGOVORITE1. Kako se moæemo poniziti i obuzdati svoj ponos usred neke æuËne rasprave?2. Koliko je to vaæno za oËuvanje obiteljskog jedinstva?3. Na koji naËin moæemo unutar svoje obitelji oËuvati jedinstvo kao

svjedoËanstvo nevjernima? (Vidi Temelji Sretnog doma, str. 26,27.)

Gabriel J. Taylor, Jefferson, Teksas, SAD

63

Utorak, 14. svibnja

Podloæni ili pokorni

DOKAZEfeæanima 5,22-33

U Efeæanima 5,22 Pavao poruËuje æenama da se pokoravaju muæevima kaoGospodinu. Meutim, danas mnoge zbunjuje ta rijeË “pokoravanje”. Pokoravanjena grËkom jeziku moglo je znaËiti “dovoenje u red na vojniËki naËin podzapovjedniπtvom nekog voe”, kao i “stav dragovoljne predaje, suradnja, prihva-Êanje odgovornosti i noπenje tereta”. Meutim, s usponom radikalnog feminizmai nekih ekstremnih pokreta za æenska prava, pokoravanje se poËelo smatratislaboπÊu i inferiornoπÊu. Tako je hijerarhija u domu postala nejasna i ulogespolova su pobrkane. Æene se sada viπe ne bore za ravnopravnost, veÊ za nad-moÊ.

Kao πto je opisano u 2. poglavlju Postanka, Bog je stvorio Evu za Adama kaonjegovog “pomoÊnika”. Meutim, od pada Ëovjeka, opisanog u 3. poglavlju Po-stanka, Sotona nastoji uniπtiti obitelj naruπavajuÊi model koji je Bog usposta-vio. Taj se model ponovno pojavljuje u Efeæanima 5,23: “Jer je muæ glava æenekao πto je i Krist glava Crkve — on, Spasitelj svoga tijela!”

U tekstovima koji slijede nakon toga Crkva se usporeuje s obitelji. Æena jesinonim za Crkvu, a muæ za Isusa. Isus je glava Crkve kao πto je muæ glavadomaÊinstva. Ako Isus nije glava Crkve, neπto nije u redu. Isus je Temelj, Zaglavnikamen, Glava. Ako muπkarcu nije dana moguÊnost da vodi i da bude glavaobitelji, onda ni s tom kuÊom neπto nije u redu.

Pokoravanje nije loπa rijeË. Bog je tako uredio stvari joπ u Postanku.Muæevima treba dati moguÊnost da vode. Æene se trebaju pokoravati. Brakovi Êebiti uspjeπni ako se bude slijedio biblijski model.

Napomena urednika: Tekst u Efeæanima 5,22 dodaje da to pokoravanje nesmije biti nepromiπljeno i nerazumno popuπtanje, veÊ “kao Gospodinu”. Æenanajprije treba biti odana Gospodinu kojemu sluæi.

Osim toga, muæevi ne trebaju zloupotrebljavati tu odgovornost. Njihova vode-Êa uloga treba biti u skladu s rijeËima: “Kao πto je i Krist ljubio Crkvu i samsebe predao za nju.” (Efeæanima 5,25) Ovi redci ne zagovaraju nerazumno po-puπtanje niti daju dopuπtenje za nasilje. Oni zapravo doËaravaju sliku posveÊe-ne poniznosti i vodstva putem sluæenja koji krase krπÊansku ljubav. Neka naπibrakovi odraæavaju taj Kristov primjer!

ODGOVORITEKako se individualnost pokazuje u pokoravanju?

Brendy Taylor, Jefferson, Teksas, SAD

64

Srijeda, 15. svibnja

Krist — otvorena Vrata za jedinstvo obitelji

PRIMJENAKoloπanima 1,21-23; 1. Ivanova 3,16-18

Bog je prvu obitelj stvorio s namjerom da uveÊa svoju nebesku obitelj. Alipoπto su naπi praroditelji sagrijeπili, mi smo naslijedili palu narav. SebiËnost jezauzela svoje mjesto u ljudskom srcu. To je osujetilo Gospodnji plan i unijelorazdor u naπe domove. Zato vidimo tako mnogo poremeÊenih i raskinutih od-nosa. Zbog svoje pale naravi, svi se suoËavamo s teπkoÊama u odgajanju djece.

Obitelj je oduvijek bila primarni cilj sotonskih napada. Obitelj je kraljeænicaCrkve. –avao zna da Êe Crkva doæivljavati teπkoÊe ako mu poe za rukom dauniπti obitelj. Nejedinstvo destabilizira naπe domove, a takoer i Crkvu. Bezjedinstva, Crkva i obitelj ne mogu ostvariti svoju misiju. Naπa crkvena obiteljbrzo raste, tako da zajedniπtvo postaje sve vaænije. Bog ima plan za obnovujedinstva u naπim redovima, ali da bi on bio uspjeπan, i mi moramo suraivati.

Evo Njegovog plana:Molite se svakodnevno za Kristovu prisutnost u naπim domovima i

crkvi. Krist je prolazio kroz razliËite æivotne faze i zahvaljujuÊi tome, moæenam pomoÊi kad se suoËavamo sa sliËnim æivotnim izazovima (Hebrejima 2,18).Preko Duha Svetoga On moæe uniπtiti greπno tijelo — sebiËnost u nama (Rim-ljanima 7,14-25). Jedino Kristova prisutnost moæe usreÊiti muπkarce i æene. SvuobiËnu vodu ovog æivota Krist moæe pretvoriti u nebesko vino.

Svakodnevno traæite Isusov um — duh ljubavi i suosjeÊanja premadrugima (Filipljanima 2,3-5). »esto se najgore ponaπamo prema onima kojisu nam najbliæi. Naπim obiteljima, naπoj Crkvi i ovom napaÊenom svijetu potreb-no je praktiËno krπÊanstvo. PoËnimo od svojeg doma — od mjesta na kojem jeotpoËeo nesklad. Kristov duh pokazan u naπem æivotu ujedinit Êe nas i osposo-biti da ostvarimo veliko djelo objavljivanja posljednje opomene svijetu.

Prolazite svakog dana vjerom kroz otvorena vrata. Budite ponizni islijedite upute dobrog Pastira. U naπoj teænji za jedinstvom u Crkvi i naπimobiteljima, Boæja rijeË mora biti temelj svekolike istine (Efeæanima 2,20). Svetopismo je “korisno ... za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravednosti” (2.Timoteju 3,16) i ono je jedini izvor koji sadræi lijek protiv zla. Dobri Pastir voditÊe nas na zelene paπnjake, mjesto odmora i sigurnosti.

ODGOVORITE1. »ime moæete doprinijeti jedinstvu u vaπoj obitelji i crkvi?2. Kad je rijeË o jedinstvu, s kakvim se izazovima suoËava naπa crkvena obitelj

koja brzo raste?

Luc Brank, Fruemsen, ©vicarska

65


Da svi budu jedno

MI©LJENJEIvan 17,22; Djela 2,1

I prije dvije tisuÊe godina, kad je Isus Krist hodao zemljom, postojale supodjele meu ljudima prema etniËkoj pripadnosti, vjeri i druπtvenom staleæu.Postojale su podjele meu uËenicima i prvim vjernicima, ali Isus se molio Ocuza njih da budu jedno kao πto su On i Otac jedno (Ivan 17,20-23).

Ta je molitva usliπana na blagdan Pedesetnice kad su se uËenici jednoduπnookupili, bili pomazani Duhom Svetim i na poseban naËin osposobljeni da idu pocijelom svijetu i propovijedaju Evanelje na razliËitim jezicima. Bog æeli da naπeobitelji budu ujedinjene, kao πto su bili i uËenici.

“Ako vidite jato gusaka kako leti u Ëuvenoj formaciji V dok se seli na jugpred zimu, moæda Êe vas zanimati zaπto one lete baπ tako. Znanost je otkrila dazamah krila svake ptice stvara potisak koji olakπava let ptici koja se nalazineposredno iza nje. Tako, kad leti u formaciji V, jato zajedno dostiæe 70% veÊidolet u odnosu na onaj koji bi mogla ostvariti svaka ptica pojedinaËno.

Kao i jato gusaka, ljudi koji imaju isto usmjerenje i osjeÊaj zajedniπtvamogu stiÊi tamo kamo su krenuli mnogo bræe i lakπe, jer putuju oslanjajuÊi sejedni na druge.” (http://familieslead.org/files/7614/1175/6396/Lessons_from_the_-Geese.pdf) Zato su i obitelji u kojima vlada jedinstvo uspjeπni svjedoci za Krista.

I sada, nakon dvije tisuÊe godina, mi imamo sliËne, ako ne i brojnije podjelepo svim osnovana, od politike do vjere. Meutim, Boæja zapovijed vrijedi i dalje— da budemo jedno u vjeri i propovijedamo vjeËno Evanelje svakom narodu.Kad nadvladamo te podjele i prepreke, kad se ujedinimo u vjeri i spoznaji IsusaKrista, primit Êemo kasnu kiπu kako bismo silom Duha Svetoga bili osposob-ljeni da zajedno dosegnemo veÊe daljine noseÊi poruke trojice anela do svihnaroda na Zemlji. Tada Êemo ispuniti svoju svrhu na ovom svijetu, a zatim poÊikuÊi kako bismo bili sa svojim Gospodinom i Spasiteljem, Isusom Kristom.Zamislite kad bismo to Ëinili zajedno kao obitelji!

ODGOVORITE1. Na koji naËin vaπa obitelj moæe æivjeti i raditi da bi na najbolji naËin sluæila

onima meu vama koji su “daleko” i “bez Krista”?2. Moæete li se sjetiti nekih primjera iz Starog zavjeta u kojima je Bog blagoslo-

vio svoj narod kad je bio “jedno” u Njemu?

Ivan Joshua Raj, New York, SAD

Postojale su podjele meu uËenicima i prvim vjernicima.

66

Petak, 17. svibnja

Æivot u istini i ljubavi

ISTRAÆIVANJEEfeæanima 4,2

ZAKLJU»AKKao πto smo prouËavali tijekom Ëitavog ovog tjedna, obiteljsko jedinstvo

zasniva se na istini i ljubavi (vidi Izlazak 20,12). Na osnovi Zakona vidimo kolikoje vaæno da dijete poπtuje oca i majku. To je jedna od πest zapovijedi kojimaizraæavamo svoju ljubav prema drugima. U Psalmu 119,151 govori se o Boæjemzakonu kao o istini. Ljubav i istina donose pravi uspjeh i jedinstvo u obitelji.

RAZMOTRITEu NauËite napamet tekst u Mateju 22,37-39 i ponavljajte ga u sebi.u Govorite o sadaπnjoj istini Ëlanovima svoje obitelji koji joπ nisu upoznati s

njom.u Otvorite Facebook ili bilo koju druπtvenu mreæu koja podupire obiteljsko

jedinstvo da biste vidjeli kako moæete pomoÊi onima oko vas.u Tiskajte traktate koji govore o obitelji, ljubavi i/ili Zakonu i dijelite ih svojim

prijateljima i kolegama.u Pjevajte duhovne pjesme sa svojom obitelji za poËetak subote.u Molite se Bogu da vaπa veza s obitelji bude snaæna i puna ljubavi.

POVEÆITEPonovljeni zakon 6,6.7; Djela 16,31; 1. KorinÊanima 13,4.Ellen G. White, Temelji sretnog doma, poglavlja 1—3.

Carlos Santibanez, Katy, Teksas, SAD

67


Pouka 8

18.—25. svibnja 2019.

Razdoblje roditeljstva

“Evo: sinovi su Jahvin dar; plod utrobe njegova jenagrada.” (Psalam 127,3)

68

Subota, 18. svibnja

Promatram te!

UVOD1. KorinÊanima 11,1

Ja sam majka dviju divnih djevojËica — Isla ima 11, a Amity 8 godina. VeÊidio vremena ja sam razumna, racionalna, normalna osoba koja se uspjeπno nosisa æivotom i Ëini ono πto treba bez mnogo buke. Povremeno, ipak, imam kratketrenutke kad shvatim izuzetnu, svetu odgovornost roditeljstva. Tada zastanem irazmiπljam o tom Ëudesnom poloæaju u kojem se nalazim, koji me ispunjavaponiznoπÊu. Ako se time previπe bavim, osjeÊaji me svladaju! Razmiπljanje oozbiljnosti mojeg zadatka djeluje otreænjujuÊe i podsjeÊa me da je od æivotnevaænosti obavljati roditeljske duænosti savjesno i s ljubavlju.

Nedavno sam izgubila strpljenje s Islom jer joj je soba bila u totalnomkaosu. Dok sam je grdila zbog tog nereda i neorganiziranosti, Bog je progovoriomojem srcu i podsjetio me na nered u mojoj sobi i u joπ jednoj prostoriji, gdjesam dopustila da se nagomilaju knjige i papiri. Opomenuo me je da ne oËekujemod svoje djece viπe nego od sebe same. Kad sam se kÊeri ispriËala i kad smo otome porazgovarale, doπla sam do jednog zakljuËka. Mi smo najprije djeca kojaoponaπaju svoje roditelje, a onda postajemo roditelji koje oponaπaju njihovadjeca. Na kraju moæemo postati bake i djedovi koje Êe oponaπati njihova djecai unuci. U svakom razdoblju æivota Bog nam daje mala ogledala da bi namukazao na podruËja u kojima trebamo rasti, mijenjati se i bolje odraæavati Nje-govu ljubav.

Kako je Isus pouËavao svoje uËenike? Kojom se metodom sluæio? Kako jato mogu primijeniti kao roditelj u svojoj obitelji?

Isus nije grdio uËenike, nije ih osuivao, nije vikao na njih niti ih se odricao.On ih je blago pouËavao istini. Davao je primjer milosti na djelu, govorio uusporedbama kako bi im pomogao da razumiju dubinu Boæje ljubavi. ©to jenajvaænije, jednostavno je æivio s njima. OsjeÊam da me Bog poziva da imam viπestrpljenja, viπe vremena, viπe priËa, viπe pouka i viπe ljubavi za svoju djecu. MojekÊeri me promatraju i vide πto ja cijenim, Ëemu pridajem vaænost i πto moje srceistinski vrednuje. Molim se da one osjete da su voljene i cijenjene dok im japokuπavam pruæiti makar letimiËan uvid u Ëudesnu, neizmjernu ljubav koju Bogima prema njima. Molim se da one nau svoju Bogom danu svrhu dok ih jaodgajam. Molim se da vide Isusov odraz u meni.

A tko promatra vas? »ak i ako nemate vlastitu djecu, ljudi vas promatraju.Vi moæete ohrabriti, uzdiÊi i privuÊi ljude Isusu. ©to vaπ æivot govori drugima oBogu i kako moæete æivjeti, svjesno im nastojeÊi pokazati koliko je Bog strpljiv,dobar i pun ljubavi?

Karen Plaatjes, Barrowby, Lincolnchire, Ujedinjeno Kraljevstvo

69


Biti ili ne biti roditelj

DOKAZPostanak 18,11; 30,1; 1. Samuelova 1,1-8; Luka 1,7

Od roenja i prvih koraka, preko πkolovanja, diplomiranja i braka doroditeljstva — to zvuËi kao prirodan tijek stvari, onako kako bi trebalo biti. Bogje rekao: “Plodite se i mnoæite.” (Postanak 1,28) Ali πto je s onim vremenomizmeu? Za mnoge, na pitanje: “Biti ili ne biti roditelj?” odgovor je gromogla-sno: “Da!” Ali onda dijete nikako da doe.

Dok Ëitate retke iz zaglavlja pouke, zapazite rijeËi na marginama Biblije kojeopisuju emotivno stanje na koje se ti tekstovi odnose. Premda je ton mraËan,postoji i zraka nade. ProËitajte kontekst svakog od tih redaka. Ljudi se obraÊajuBogu sa svojim pitanjima. To ne znaËi da pritisak istog trenutka nestaje i daodmah nastupa dugo oËekivana radost. Umjesto toga, svako srce pronalaziplamiËak vjere koja ga navodi da se obrati Bogu joπ prije nego πto dobije odgo-vor.

Kad kuπnja postane prevelika, prelazimo na sljedeÊu stranicu. U izvjeπtajimao Sari, Raheli, Ani i Elizabeti potrebno je prijeÊi na sljedeÊe poglavlje. Kao πtoje Sara svojem sinu dala ime Izak (Postanak 21,6), koje znaËi “smijeh”, ona sesmije kao πto moæe samo netko tko je star i doæivljava nevjerojatno Ëudo kojezadovoljava Ëeænju njegovog srca.

»itajte dalje i vidjet Êete da svaka od tih æena ima sliËnu æivotnu priËu. Ipak,nemojte olako prelaziti preko detalja. Ponovno kaæem, postoji ono vrijeme izme-u, æivot u odreenoj napetosti, πto se mora izdræati. Sara je morala Ëekati doknije ostarjela i osijedjela. Rahela se molila dugo i usrdno i konaËno je rodila nejednog, veÊ dva sina, ali nije doËekala da ih vidi kako odrastaju. Ana se odrekladjeteta za koje se dugo molila, radi Boæje sluæbe u hramu. Elizabetin sin jeotiπao propovijedati u pustinju. Djeca za koju su se molile zauvijek su promije-nila njihov æivot. (Ipak, kao majka, pretpostavljam da one ne bi ni æeljele da jebilo drugaËije.) Æivot u napetosti, uz punu svijest o Boæjoj prisutnosti, odræavaplamen nade.

ODGOVORITE1. Na koji bi naËin netko mogao iskusiti teret roditeljstva iako nema vlastito

dijete? Na koji bi naËin netko u tom razdoblju æivota mogao ulagati u drugudjecu koja nisu njegova, pomagati im i pouËavati ih?

2. Napravite sliku koja ilustrira neku joπ uvijek neostvarenu nadu u vaπemæivotu. ©to moæete nauËiti od æena o kojima smo danas prouËavali, o njihovomæivotu bez djece za kojom su Ëeznule?

Hether Crews, Richmond, Virginia, SAD

70


Priroda, odgoj i duh

LOGOSPostanak 18,18.19; 1. Samuelova 3,10-14; Psalam 127; Izreke 22,6

Roditeljstvo nam moæe donijeti veliku radost — ali i uæasan strah.Teret odgovornosti za bespomoÊan mladi æivot Ëovjeku jednostavno ne da

mira. Djetetova krhkost, naivnost i povjerenje mogu nas zbuniti i uplaπiti. ©toako ga ispustim? ©to ako moje danaπnje nestrpljenje dovede do nekog poreme-Êaja deset godina kasnije? ©to ako skrenem pogled u pogreπnom trenutku?

Roditelje u æivotinjskom svijetu kao da ne muËe takve brige i nesigurnosti.Æivotinja koja ima mladunce postupa instinktivno, praveÊi katkad grube potezekako bi osigurala opstanak. Katkada mora biti neumoljiva da bi svojem potom-stvu omoguÊila da preæivi, napreduje i donese na svijet sljedeÊu generaciju.

Roditeljstvo kao neπto prirodno? (Postanak 18,18.19; 1.Samuelova 3,10-14)

Prorok Jeremija je primijetio: “»ak i roda pod nebom zna svoje vrijeme,grlica, lastavica i ædral dræe se vremena kad se moraju vratiti. A moj narod nepoznaje suda Jahvina.” (Jeremija 8,7) Premda Jeremija ovdje govori o odvojeno-sti naroda od Boga, njegove nas rijeËi podsjeÊaju da grijeh krade ono πto bi setrebalo javljati prirodno — naπu sposobnost da odgajamo djecu. Bog nas jestvorio na svoju sliku, ali mi odgajamo djecu po ugledu na sebe.

Djeca mogu iznijeti na svjetlo ono najgore u nama. Bez Duha Svetoga od-gajanje djece moæe samo joπ potpunije otkriti koliko smo doista oπteÊeni. Ipak,roditeljstvo moæe biti jedan od najveÊih katalizatora duhovnog i emotivnog ra-sta. Djeca mogu pobuditi naπe najnjeænije i najnesebiËnije osjeÊaje. Preko njihmoæemo saznati kako nas Bog vidi i koliko nas voli usprkos naπoj krhkosti,slabosti i usmjerenosti na sebe. Kad suraujemo s Bogom u odgajanju svojedjece, to moæe oblikovati i naπ karakter koji Êe sve viπe sliËiti Njegovom. SBogom koji radi na nama roditeljstvo nas moæe uËiniti strpljivijim, ljubaznijimi spremnijim na ærtvu.

Biblija je priruËnik za roditelje, puna savjeta i naËela primjenjivih u razliËi-tim situacijama. Osim toga, puna je izvjeπtaja o tome kako su roditeljska brigai odluke utjecali na mnoge naraπtaje.

Abraham je imao omiljenog sina Izaka. Izak je imao omiljenog sina Ezava,a njegova æena Rebeka imala je omiljenog sina Jakova. Jakov je imao omiljenogsina Josipa. Abraham je lagao o svojoj æeni. Izak je lagao o svojoj æeni. Jakovje lagao Izaku u vezi sa svojim identitetom. Jakovljev tast, Laban, lagao mu jeu vezi s identitetom njegove æene. Sinovi su lagali Jakovu o tome πto se dogodilonjihovom bratu Josipu. U svakom naraπtaju loπe odluke roditelja dovodile su dosukoba i æalosti. Jedino putem priznanja i pomirenja bilo je moguÊe da se tekobne odluke donekle isprave i preinaËe.

71

Æivotne lekcije (Izreke 22,6)Jedno od najveÊih pravila uspjeπnog propovijedanja glasi: “Ne govori, nego

pokaæi.” To se pravilo isto tako uspjeπno moæe primijeniti i na roditeljstvo.Popularna izreka kaæe: “Ne govori mi u πto vjerujeπ. Pokaæi mi πto radiπ pa Êuti reÊi u πto vjerujeπ.” Djeca viπe nauËe na osnovi toga kako æivimo, nego naosnovi onoga πto govorimo. Drugim rijeËima, ono πto doista cijenimo bolje sevidi na djelu nego πto nauËavamo rijeËima. Moæemo govoriti svojoj djeci πto godæelimo, ali ona Êe nauËiti mnogo viπe iz naπih postupaka nego iz naπe retorike.

Kralj David je ubio Ëovjeka da bi zataπkao svoj grijeh preljuba. Poslije suDavidovi sinovi poËinili silovanje i ubojstvo, a pokuπali su ga i svrgnuti s prije-stolja. I premda se njegov sin Salomon klonio osvete i nasilja koji su obiljeæiliDavidov æivot i vladavinu, on je nastavio Davidov obiËaj mnogoæenstva, πto ga jena kraju udaljilo od Boga. U sljedeÊih Ëetiristo godina judejski kraljevi su sekolebali izmeu vjernosti i idolatrije.

Roditeljstvo je teæak zadatak. »ak i ljudi koji su hodali s Bogom, kao Abrahami Sara, Izak i Jakov, Ana i Elkana, imali su poteπkoÊa da proslave Boga kaoroditelji. Nema Ëarobne formule za odgajanje djece.

Ljubav. Strpljenje. Vrijeme. PosveÊenost. Pohvale. Popravljanje. Vjera. Danasmoæemo raspravljati o ravnoteæi izmeu tih elemenata, ali nitko ne osporava dasu oni vaæni. Trebali bismo takoer priznati da ono πto prenosimo svojoj djecinije uvijek ono Ëemu smo se nadali i πto smo namjeravali.

Pritajeni nemir (Izreke 3,5.6; Izaija 43,1.2; Jeremija 29,11; 31,25;32,27; Matej 11,28)

Roditeljstvo ne pruæa nikakvo jamstvo. Moæda nam se nikad neÊe ukazatiprilika da imamo djecu. Moæda Êemo imati niz spontanih pobaËaja, ili Ëak izgu-biti dijete zbog nesreÊe ili bolesti. Naπa djeca mogu nam slomiti srce svojimodlukama i ponaπanjem.

U takvim okolnostima naπ nebeski Otac moæe biti naπa jedina utjeha i po-moÊ. Onaj koji je naπe “utoËiπte i zaπtita, pomoÊnik u nevoljama koji se brzonalazi” (Psalam 46,1 — ©ariÊ), neÊe nas napustiti onda kad nam je najpotrebniji.Bog koji je ljubav (1. Ivanova 4,8) uvijek je prisutan. On te “neÊe zapustiti nitiÊe te ostaviti” (Ponovljeni zakon 31,6).

ODGOVORITE1. U kojoj je mjeri, po vaπem miπljenju, roditeljstvo instinktivno? ©to je najteæe

kad je rijeË o roditeljstvu? Zaπto je ljudima toliko vaæno da budu roditeljiusprkos dodatnom stresu koji to izaziva u naπem æivotu?

2. Kako se moæemo suprotstaviti stalnom utjecaju naπih podsvjesnih motiva,koji su posljedica loπih odluka prethodnih naraπtaja?

3. Kad biste mogli, πto biste promijenili u vezi sa svojim djetinjstvom?4. Zaπto je Bog povjerio ulogu roditelja greπnim ljudskim biÊima?

Tompaul Wheeler, Nashville, Tennessee, SAD

72

Utorak, 21. svibnja

MoÊni hrast izrasta iz siÊuπnog æira

SVJEDO»ANSTVOPsalam 1,1-3

“U Isusovom su æivotu prikazani vaænost i moguÊnosti obiteljskog æivota.Onaj koji je doπao s Neba da postane naπ Uzor i UËitelj, proveo je trideset godinakao Ëlan obiteljskog domaÊinstva u Nazaretu. ... Æivio je kao jedan od nas,sudjelovao u æivotu doma, pokoravao se kuÊnim pravilima i redu, izvrπavaosvoje duænosti, nosio terete. Pod zaklonom skromnog doma, sudjelujuÊi u sve-mu onome πto je svakodnevica Ëovjeka na zemlji, ‘Isus je napredovao u mudrosti,rastu i milosti pred Bogom i ljudima’. (Luka 2,52)

Tijekom svih tih godina osamljenosti, Njegov je æivot izvirao u vrelimarazumijevanja i spremnosti na pomoÊ. Njegovo trajno nadahnuÊe bili su NjegovanesebiËnost i blago strpljenje, Njegov je æivot bio kao kvasac koji je djelovaomeu dijelovima druπtva. ... Od ranog djetinjstva Isus je na nenametljiv naËinsluæio drugima i stoga su Ga mnogi rado sluπali kad je otpoËeo svoj javni rad.

Rane Isusove godine viπe su nego uzorne za mladeæ. One su pouka, a trebalebi biti i ohrabrenje svakom ocu i majci. Krug duænosti u obitelji i susjedstvupravo je polje djelovanja za one koji æele raditi na duhovnom uzdizanju svojihbliænjih. Ne postoji vaænije podruËje napora od onoga koje je povjereno ute-meljiteljima i zaπtitnicima doma. Ne postoji nijedna djelatnost povjerena Ëo-vjeku koja obuhvaÊa veÊe i dalekoseænije rezultate od djelatnosti oËeva i majki.”(Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 215,216)

“Naπi domovi trebaju biti zaklon mladima koji su pod teretom kuπnji. Mnogistoje na kriæanju dvaju putova. Svaki utjecaj i svaki dojam odluËuju o izborukoji je presudan za njihovu sudbinu u ovom æivotu i za vjeËnost. ...

Takvim mladima trebamo pruæiti ruku u znak razumijevanja. Blage, jedno-stavno izgovorene rijeËi i jednostavni znakovi paænje otjerat Êe oblake kuπnjikoji se navlaËe nad svodom duπe. ... Ako pokaæemo zanimanje za mlade, pozo-vemo ih u svoj dom i okruæimo vedrim, ljubaznim ozraËjem, mnogi od njih Êerado okrenuti smjer svojih koraka na stazu koja ide naviπe.” (Isto, str. 218)

ODGOVORITE1. ProËitajte Matej 13,53-58. ©to mislite — je li Isusu u Njegovoj sluæbi pomoglo

ili odmoglo to πto je svoj æivot na Zemlji otpoËeo kao dijete a ne kao odraslaosoba?

2. Osim vaπih roditelja, tko je najviπe utjecao na vaπ duhovni razvoj i na kojinaËin?

3. Kako moæete postati dobar roditelj ako je obitelj iz koje potjeËete bila ne-marna ili sklona nasilju?

Christina Rasmussen, Laurel, Maryland, SAD

73


SuoËavanje s divovima

PRIMJENAJoπua 1,9; 1. Samuelova 17,4; 1. KorinÊanima 16,13

Dvoje djece bilo je roeno u razmaku od viπe stoljeÊa. Irena Krzyæanowska-Sendler roena je 15. veljaËe 1910., a buduÊi kralj David oko 1040. godine prijeKrista. Oboje su svojevremeno izvrπili velik utjecaj na svijet.

Godine 1943. Varπavski geto odbio je predati se nacistima, zbog Ëega jezapovjednik SS brigade Jürgen Stroop naredio da se pobiju i spale svi koji supreostali. Poginulo je trinaest tisuÊa Æidova. Godinu dana prije, Irena Sendler,socijalna radnica iz Poljske, dobila je pristup Varπavskom getu koji je bio unacistiËkim rukama. Irenin glavni cilj bio je da pruæi pomoÊ zarobljenim Æidovi-ma. Nacisti nisu znali da je ona aktivni Ëlan Æegote, tajne organizacije poljskevlade oformljene s namjerom da kriπom izvodi djecu iz logora pod plaπtemvarπavskog ministarstva zdravstva. Irena se suoËila s divovima nacistiËke stran-ke i njihovom namjerom da istrijebe Æidove.

Skoro tri tisuÊe godina ranije, djeËak-pastir koji je donio hranu svojoj braÊi,suoËio se s divom poznatim kao “Golijat, a bio je iz Gata. Visok bijaπe πestlakata i jedan pedalj.” (1. Samuelova 17,4) Golijat, Ëovjek divovskog rasta, rugaose izraelskoj vojsci. S obzirom na njegovo poznavanje ratniËkih vjeπtina, jedandjeËak koji Ëuva ovce sigurno mu nije djelovao prijeteÊe.

A kako mi pripremamo svoju djecu za suoËavanje s “divovima” u njihovomsvijetu? Irena se suoËila s nacistiËkom strankom, divom koji je sijao smrt iuniπtenje, dok se David naπao oËi u oËi sa zastraπujuÊim filistejskim ratnikom.Irena i David imali su u vidu neπto veÊe od njih samih. Irena je bila uhiÊena inedugo zatim ubijena. David je mogao poginuti od Golijatovog maËa pred oËimasvoje obitelji, pred kraljem ©aulom i izraelskom vojskom. “Bdijte, Ëvrsto stojteu vjeri, muæevno se dræite, budite jaki!” (1. KorinÊanima 16,13)

Utjecaj naπe djece na ovaj svijet ne mora biti velik. Poneki jednostavanzadatak moæe biti sasvim dovoljan. Irena je pomogla da se 2.500 beba i djece izVarπavskog geta kriπom izvede u sigurnost. David je sruπio divovskog protivnikajednim kamenËiÊem. To πto je Irena uradila sad izgleda kao veliki podvig, ali zanju je to bio sitan svakidaπnji dogaaj. Jedan mali kamen sruπio je Golijata.Jedno po jedno, djeca su napuπtala geto u putnim kovËezima ili skrivena ispodambulantskih kolica. “Odvaæi se i budi hrabar! Ne boj se i ne strahuj, jer kudagod poeπ, s tobom je Jahve, Bog tvoj.” (Joπua 1,9)

ODGOVORITEKako moæemo odgajati svoju djecu da ne misle samo na svoj uski svijet, veÊ

da ovu zemlju uËine boljim mjestom dok se budu suoËavala s “divovima” svedok se Krist ne vrati?

Johanna Bjork, Lewiston, Idaho, SAD

74


Nema dobrih roditelja

MI©LJENJEPsalam 127

Jeste li se ikad æalili na svoje roditelje? Naravno da jeste. Svi to rade. Razlogje πto nam roditelji daju povoda da se æalimo. Svaka majka i svaki otac grijeπe.

Tome se ne treba Ëuditi. Nitko ne provjerava jesu li muπkarac i æenakvalificirani da postanu roditelji. Za to se ne zahtijeva nikakva poduka. Tinej-dæer u automobilu ispred vas koji tipka poruku dok dræi upravljaË, polagao jenebrojeno viπe testova da bi mogao voziti nego πto su polagali vaπi roditelji prijenego πto su vas donijeli na svijet. Vlast zahtijeva da imate dozvolu Ëak i akoidete na pecanje, ali kad je u pitanju donoπenje æivog biÊa na svijet, dræavaslijeæe ramenima i povlaËi se u stranu.

Roditelji ne samo πto su potpuno neuki, veÊ su i oπteÊeni grijehom. »ak ida su upuÊeniji, mogu nanijeti πtetu djeci svojim gnjevom, ovisnostima i ne-zdravim ambicijama.

Moæda se pitate zaπto Bog dopuπta gomili neukih i iskvarenih stvorenja dase razmnoæavaju. Zaπto ne ograniËi plodnost na starjeπine crkava i voe subot-nje πkole? Odgovor je vjerojatno isti kao i odgovor na staro pitanje zaπto jeuopÊe dopustio da doe do grijeha. On æeli da budemo slobodni. Dakle, slobodnismo da stvaramo male ljude i da ih odgajamo kako god æelimo. Taj stvaralaËkiËin javlja se kao zastraπujuÊa odgovornost, ali to ne bi ni bila odgovornost upravom smislu kad ne bismo imali slobodu da pogrijeπimo.

SreÊom, nije baπ svaki roditelj potpuno neuspjeπan u svojem poslu. U svojemmilosru Bog im je stavio dovoljno ljubavi u srce da bi nadoknadio njihovoneznanje i nestrpljenje. Uz pomoÊ tih darova, mnogi muπkarci i æene postajusasvim pristojni roditelji. Oni nisu savrπeni, ali njihove dobre namjere nadma-πuju loπe trenutke.

Na kraju krajeva, svi smo mi loπi roditelji. Kao πto je Isus rekao bogatommladiÊu: “Samo je jedan Dobri. Ako hoÊeπ uÊi u æivot, vrπi zapovijedi!” (Matej19,17) Neki Êe doæivjeti osudu i æalost. A drugi Êe — kombinacijom pokajanjai milosti — iskusiti roditeljstvo kao veliku i blistavu radost.

ODGOVORITE1. Koje je pogreπke vaπih roditelja najlakπe oprostiti? Koje je teπko oprostiti?2. U Ëemu se po vaπem miπljenju ogleda najveÊa razlika izmeu roditelja koji

ne uspije u svojoj duænosti i onoga koji uspije?3. Koje Êe pogreπke roditelji najvjerojatnije praviti u danaπnje vrijeme? Koje Êe

pogreπke vjerojatno praviti manje u odnosu na prethodne naraπtaje?

Kim Peckham, Lincoln, Nebraska, SAD

75

Petak, 24. svibnja

Milina

ISTRAÆIVANJEPsalam 127

ZAKLJU»AK»ekali smo ga tako dugo. Tek kad sam ga uzela u naruËje, shvatila sam πto

Bog misli kad kaæe da smo Mu mili (Psalam 147,11). Od trenutka kad smo gaposvojili, kad je uπao u naπu obitelj, ja sam svojeg sina prozvala “milo mamino”.Jednog me je dana pitao: “©to znaËi ‘milo’?” Odgovorila sam: “To je neπto πtodonosi neizmjernu radost.” Tek kad sam postala roditelj, shvatila sam Boæjuljubav, radost, uzbuenje i strah i u pravom smislu razumjela dar slobodne volje— i koliko boli moæe priËiniti taj dar. Odgajanje moje bioloπke i posvojene djeceproπirilo mi je vidike i stekla sam viπe uvida u svoj brak, svoju obitelj i sebesamu nego πto sam ikad mislila da je moguÊe.

RAZMOTRITEu Razmiπljajte o rijeËima Psalma 127, o znaËenju koje su one imale prije tri

tisuÊe godina, a koje imaju danas.u Napiπite pismo onima koji su vas odgojili prisjeÊajuÊi se kako su utjecali na

vas i uËinili vas onim πto ste danas.u Napravite crteæ koji ilustrira kako se Bog brinuo o vama.u Napravite druπtvenu igru u vezi s izazovima obiteljskog æivota.u Razgovarajte s nekim roditeljem ili skrbnikom o tome πto je on nauËio na

osnovi tog iskustva.u Usporeujte razliËite stilove roditeljstva koje ste vidjeli ili doæivjeli i kako su

oni oblikovali neËiji karakter.u Scenskom igrom pokaæite kako biste mogli reagirati na neki izazov u vaπoj

obitelji.u Razmiπljajte o uspomenama koje uËvrπÊuju veze izmeu vas i vaπe obitelji.

POVEÆITEPonovljeni zakon 6,6-9; Joπua 4,20-24; Izreke 3; Tuæaljke 3,22.23; Matej

6,28-34.Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 142—145.Donna Habenicht, How to Help Your Child Really Love Jesus.

Lisa Hermann, Nashville, Tennessee, SAD

76


Pouka 9

25. svibnja—1. lipnja 2019.

Vrijeme gubitka

“©toviπe, sve sada gubi u mojoj cijeni svoju vrijednostzbog najveÊe prednosti: spoznaje Krista Isusa, moga

Gospodina. Radi njega sam sve ærtvovao, i sve smatramblatom, da Krista dobijem.” (Filipljanima 3,8)

77

Subota, 25. svibnja

U dobru i u zlu — Boæja ljubav sve svladava

UVODJob 1; 2; Psalam 27,13.14

Nama nije obeÊan æivot bez kuπnji i nevolja, ali pozvani smo da se dræimoBoæje rijeËi. ObeÊano nam je da Êe Bog biti uz nas kad god nam bude potrebno.Kuπnje i nevolje Ëesto dolaze da bi ispitale naπu vjeru i uzdanje u Boga, Ëeganam katkad nedostaje, osobito ako nas izda zdravlje i æivot postane teæak. U timtrenucima moæemo doæivjeti duboku bol koja postaje nepodnoπljiva ako se po-kuπavamo sami suoËiti s njima i ako dovodimo u pitanje Boæji autoritet — kaoπto su Ëinili Job i njegovi prijatelji.

Pripovijest o Jobu otkriva nam Kristovu moÊ i boæanstvo, a istodobno ilu-strira i avolje manipulacije. Sotona je upravljao vremenskim prilikama, izazvaobolest (Job 1,16-19; 2,7), utjecao Ëak i na Jobove prijatelje, a sve to s namjeromda ga navede da prokune Boga. Kao πto je Ëinio s Jobom, avao joπ uvijekprovodi dane, noÊi, pa Ëak i godine pokuπavajuÊi i nas navesti da prokunemoBoga u trenucima boli i tjeskobe. UoËavate li neku sliËnost s Jobovom situaci-jom i u vlastitom æivotu?

©to je s Davidom, Ëovjekom po Boæjem srcu? On u svojim Psalmima punogovori o kuπnjama, neprijateljima, nevoljama i borbama. Pa ipak David zaklju-Ëuje da je Bog vjeran i æeli da njegov æivot bude æivo svjedoËanstvo o Boæjojljubavi prema ËovjeËanstvu.

Svi smo izgubili nekoga koga volimo, moæda smo ostali bez posla i mate-rijalnih posjeda ili raskinuli neku vezu. Ali bez obzira na to ohrabrujem vas dasaËuvate prosvijetljen i pozitivan stav — da Ëvrsto odluËite vidjeti Boæju ruku usvemu πto vam se dogaa u æivotu. Moæe se dogoditi da izgubimo sve. Ipak,imajte na umu da mi sluæimo moÊnom Bogu koji nas moæe obnoviti sebi naslavu kad god pogrijeπimo ili se osjeÊamo bespomoÊnim.

Ovog Êemo tjedna prouËavati na koji naËin Boæja ljubav nadmaπuje bol kojutrpimo zbog gubitaka koji nam se dogaaju u æivotu. On ima plan koji se ostva-ruje kad Mu pruæimo najdublje izraze svojeg oboæavanja — kad Mu zahvaljujemousred nevolja i uzdamo se u Njega Ëak i onda kad smo u kuπnji da izgubimonadu.

Ugochi Nikoronye, Orlando, Florida, SAD

Svi smo izgubili nekoga koga volimo, moæda smo ostali bez posla imaterijalnih posjeda ili raskinuli neku vezu.

78


Nada unatoË æivotnim gubicima

LOGOSMatej 5,4

Æivot je pun gubitakaNakon pada u grijeh naπe su obitelji pogoene svim vrstama gubitaka: naπe

romantiËne veze se prekidaju, Ëlanovi obitelji umiru, prijatelji se sele, bivamootpuπteni s posla, a lijeËniËke dijagnoze otkrivaju gubitak snage i vitalnosti.Mada gubitke moæemo doæivljavati i kolektivno, posljedice su strogo osobne. Svitugujemo zbog svojih gubitaka. Tugovanje je prirodni odgovor na gubitak. Me-utim, naËin na koji nas tuga pogaa ovisi o mnogo toga, ukljuËujuÊi vrstugubitka koji smo doæivjeli, naπ odgoj, vjerovanja ili religiju, æivotno doba, dru-πtvene veze, tjelesno i duπevno zdravlje. Kao πto je poznato, suoËavanje s gu-bitkom neπto je najteæe u Ëovjekovom æivotu. Tjelesne, emotivne, psiholoπke iduhovne posljedice mogu biti poraæavajuÊe, mogu izazvati osjeÊaj bespomoÊno-sti, straha i odvesti nas u izolaciju. Osim toga, za sve vrijeme naπeg tugovanjaSotona Êe vrebati priliku da nas ili naπu obitelj odvuËe u trajno ropstvo.

Meutim, iako se tuga mora izraziti, nasuprot popularnom miπljenju nepostoji neki redoslijed faza ili jasan tijek procesa za nadvladavanje tuge. Æalostje komplicirana kao i sam grijeh. Mnogi Ëimbenici utjeËu na naËin na kojiizraæavamo tugu — kulturoloπke norme i vjerski obiËaji katkada diktiraju iodreuju na koji naËin prolazimo kroz proces tugovanja. Meutim, kakva godbila dinamika tog procesa, tugovanje je izuzetno vaæno jer nam dopuπta da seoslobodimo veze koju smo imali s osobom, predmetom ili poloæajem koji smoizgubili i da se pomirimo s novom realnoπÊu. Prirodno, mi tugujemo jer nas jeBog stvorio s nekom vrstom nagona za samoodræanje. Meutim, zdravo tugova-nje daje usmjerenje naπoj æalosti. GovoreÊi o gubitku dragih osoba, Pavao izjavlju-je: “NeÊemo, braÊo, da ostanete u neznanju o umrlima, da se ne æalostite poputostalih koji nemaju nadu.” (1. Solunjanima 4,13) Tako apostol na pozitivannaËin govori istodobno o tugovanju i nadanju. KrπÊanski vjernici mogu se snadom suoËiti sa svakom vrstom gubitka. Ta nada poËiva na obeÊanju naπegaGospodina Isusa da Êe æalosni biti utjeπeni (Matej 5,4).

Vjerujemo da je Bog zbog velike ljubavi prema svojim stvorenjima daoodgovore na neka od najteæih pitanja s kojima Êemo se ikad suoËiti. Ti odgovorimogu nam pomoÊi da se lakπe suoËimo sa svim æivotnim gubicima. Velikuutjehu moæemo naÊi u saznanjima iznesenim u sljedeÊim odlomcima.

Ne moæemo sprijeËiti gubitke u svojem æivotu, ali s njima se nemoramo suoËavati sami

Zapazite da Pavao ne zastupa stav da mi ne trebamo æaliti zbog svojih gu-bitaka. Normalno je i zdravo da tugujemo kad doæivimo gubitak. Ali zar nijeutjeπno znati da se ne moramo sami nositi s tugom? “Gospodin pruæa oæa-

79

loπÊenima osobitu milost. Njezinom silom omekπava srca i pridobiva duπe. Nje-gova ljubav otvara put ranjenoj i izmuËenoj duπi te postaje melem onima πtotuguju.” (Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, str. 19) Oni koji vjeruju uBibliju i ispravno je razumiju, mogu se s pouzdanjem pozivati na njezina obeÊa-nja (npr. Psalam 147,3; 2. KorinÊanima 1,3.4). Moæemo predati svoje srce Bogujer se On brine za nas i mi nikad nismo sami.

Bol zbog gubitka je gorka, ali ona ima svoju svrhuBihevioralni, fiziËki i psiholoπki utjecaj svakog gubitka moæe biti tako

intenzivan da nam se Ëini kao da pucamo pod golemim teretom koji ugroæavai sam naπ æivot. Potrebna nam je ne samo nada, veÊ i konkretna pomoÊ. Pavaonas uvjerava da Êemo tu pomoÊ i primiti. On piπe: “Koji nas tjeπi u svoj naπojnevolji tako da mi moæemo svakovrsnom utjehom, kojom nas same tjeπi Bog,tjeπiti one koji se nalaze ma u kakvoj nevolji.” (2. KorinÊanima 1,4) U svojojknjizi Blagoslovi, Mary Craig piπe: “Vrijednost patnje ne ogleda se u samoj bolikoju izaziva ... veÊ u tome kako se onaj koji pati postavi prema njoj. ... Upravou æalosti otkrivamo πto je istinski vaæno u æivotu, u æalosti otkrivamo sebe.”

U vrlo stvarnom smislu naπa tuga nas uvodi u novu zajednicu — zajednicuutjeπitelja. Jer najbolji utjeπitelji su upravo oni koji su i sami pronaπli utjehu.

Boli i patnji jednoga Êe dana doÊi krajJedna od stvari koje je najteæe prihvatiti u poËetnoj fazi tugovanja jest da Êe

tjelesne i emotivne boli jednom prestati. Bez obzira na to koliko smo gubitakadoæivjeli, svaki put Êemo se suoËiti s istim udarcima i emocijama. »injenica jeda se nikad u ovom æivotu neÊemo moÊi potpuno pomiriti s gubicima jer nismoni stvoreni za to. Bol, patnja, gubici pa i sama smrt su uljezi. Do njih je moglodoÊi, ali nije trebalo. Oni nikad nisu bili dio Boæjeg plana. Pa ipak, neka se naπesrce ne uznemirava. Biblija proriËe buduÊnost u kojoj Êe Bog “otrti svaku suzus njihovih oËiju. Smrti viπe neÊe biti; neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jerstari svijet proe.” (Otkrivenje 21,4)

ODGOVORITE1. Koji biste gubitak okarakterizirali kao najteæi?2. Kako vam je neki osobni gubitak otkrio da su Boæja obeÊanja istinita?3. Kako ste uspjeli pronaÊi smisao u svojem gubitku?4. Jednog Êe se dana naπa æalost pretvoriti u radost. Moæete li zamisliti kako

Êe to izgledati?

Gordon S. Jones, Houston, Teksas, SAD

Najbolji utjeπitelji su upravo oni koji su i sami pronaπli utjehu.

80


Recept protiv tuge zbog gubitka

SVJEDO»ANSTVOPsalam 147,3

“Jesi li danas obuzet tugom? Usmjeri svoje oËi na Sunce Pravednosti. Nepokuπavaj prilagoditi sve svoje teπkoÊe, veÊ se okreni k svjetlu, k Boæjem pri-jestolju. ©to Êeπ tamo vidjeti? Dugu Saveza, æivo Boæje obeÊanje. Ispod duge jesjediπte milosti. Svatko, naime, tko iskoristi dane uvjete milosti i zaslugeKristovog æivota i smrti, u dugi Saveza steÊi Êe blaæeno uvjerenje da ga OtacprihvaÊa dokle god traje Boæje prijestolje. ...

Stavi svoju ruku u Kristovu ruku. Potrebno je svladati odreene teπkoÊe, aaneli koji obiluju snagom priteÊi Êe u pomoÊ Boæjem narodu.” (Ellen G. White,Um, karakter i osobnost, sv. 2, str. 436,436)

“Neka se naπa duπa otvori i izdigne kako bi nam Bog mogao dati da udiπemonebesko ozraËje. Moramo se dræati tako blizu Boga da se pri svakoj neoËekiva-noj kuπnji naπe misli okreÊu k Njemu isto tako prirodno kao πto se cvijetokreÊe prema Suncu.

Iznesite Bogu svoje potrebe, svoje radosti, svoje tuge, svoje brige i svojastrahovanja. Vi Ga ne moæete preopteretiti, ne moæete Ga zamoriti. Onaj tko jeizbrojao vlasti na vaπoj glavi nije ravnoduπan prema potrebama svoje djece. ...Iznesite Mu sve πto zbunjuje vaπ um. Onome koji u svojoj ruci dræi svjetove iupravlja svim poslovima svemira niπta nije preteπko nositi. Njemu nije neznatnoniπta od onoga πto se bilo kako tiËe naπeg mira. Nema nijednog poglavlja unaπemu iskustvu koje bi Mu bilo premraËno za Ëitanje: nema problema koji biMu bio preteæak za razrjeπenje. Nema nesreÊe koja bi pogodila Njegovo najma-nje dijete, nema brige koja bi muËila duπu, nema radosti koja bi razgalila, nemaiskrene molitve koja bi poletjela s usana — da naπ nebeski Otac ne vidi i da seodmah ne zainteresira. ... Odnos izmeu Boga i svake duπe tako je osoban ipotpun, kao da nema nijedne druge duπe na Zemlji s kojom bi dijelio svojubriænu paænju, nijedne druge duπe za koju bi dao svojega ljubljenoga Sina.”(Ellen G. White, Put Kristu, str. 105,106)

ODGOVORITE1. Na osnovi savjeta iznesenih u tekstu, koje kljuËne komponente pojaËavaju

izdræljivost u nepovoljnim okolnostima i trenucima kad se suoËavamo sgubitkom?

2. S obzirom na to da sve obitelji imaju probleme, kako se tipiËna obitelj nosisa æivotnim izazovima i gubicima? Razmijenite svoja iskustva.

3. Kako vaπa crkva pomaæe onima koji se suoËavaju sa znaËajnim gubitkom?Iznesite svoje ideje pastoru.

Dawn Forde Murphy, Weirsdale, Florida, SAD

81

Utorak, 28. svibnja

Ono πto sve nadilazi

DOKAZFilipljanima 3,8

Svojom propovijedi u Filipi Pavao je zadao seizmiËki udarac fundamentalnimæidovskim shvaÊanjima. Oni su generacijama vjerovali da muπkarci koji sepodvrgnu obrezanju, stjeËu svojevrsnu duhovnu prednost. Meutim, poπto suzanemarili Boæju jasnu uputu da obreæu okrajak svojeg srca kako bi Mu omogu-Êili nesmetani ulazak, oni su odbacili duhovno obrezanje. Pavao objaπnjava da“obrezanje” ukljuËuje one koji Bogu sluæe Duhom, koji se hvale Isusom Kri-stom i u potpunosti se oslanjaju na Njega (Filipljanima 3,3). On bez ustruËava-nja otkriva Ëime se sve hvalisao prije svojeg obraÊenja:

“Obrezan osmog dana” — u skladu s Boæjom zapovijedi (Postanak 17,12).“Iz Izraelovog naroda” — potomak patrijarha Abrahama (Rimljanima 11,1).“Iz Benjaminovog plemena” — iz plemena prvog izraelskog kralja ©aula.“Æidov od Æidova” — savrπeni “pedigre” (Ponovljeni zakon 14,2).“Farizej” — uzorni Ëuvar Mojsijevih zakona i obiËaja (Djela 23,6).Premda je Pavao i prije vjerovao da je spreman za uznesenje, tek je Isusovo

javljanje na putu u Damask izvrπilo nad njim duhovno obrezanje, i on viπe nijecijenio iste stvari (Filipljanima 3,8). GrËka rijeË za “gubitak” upotrijebljena je iu Djelima 27,21, gdje se odnosi na gubitak koji je Pavao doæivio tijekom plovid-be s Krete. Poπto se okrijepio kod prijatelja, πto god da je kao zatvorenikposjedovao, Pavao je smatrao za “gubitak u usporedbi sa spoznajom Krista, kaoπto se i pomorci, kad je u pitanju njihov æivot, odnose prema dobrima kojimainaËe pripisuju visoku vrijednost. Koliko god bila vrijedna, spremni su ih poba-cati s palube da bi se spasili.” (http://www.sacred-texts.com/bib/cmt/barnes/index.htm) Nakon svojeg obraÊenja, Pavao se vratio u Tarz da tamo propovijeda(GalaÊanima 1,21). Njegova strogo farizejska obitelj sigurno se stidjela gledajuÊikako se on, nekada uzorno dijete farizejstva, mijeπa s neobrezanima. Poziv dapropovijeda poganima vjerojatno je samo ubrzao prekid svih obiteljskih veza —osim jedne. Naime, Pavlov sestriÊ je otkrio urotu Æidova da ga ubiju.

»ak i posveÊen æivot postaje skubalon, “smeÊe”. Ta se rijeË u Novom zavjetupojavljuje jedan jedini put, ali “nikakav govor ne bi mogao bolje doËarati osjeÊajpotpune bezvrijednosti svega πto donose vanjske prednosti kad je rijeË o spa-senju” (William R. Nicoll, “The Good the Enemy of the Best”, Expositor’s Dic-tionary of Texts). Krist je najuzviπeniji i svaka druga osoba ili stvar mora bitidaleko ispod Njega.

ODGOVORITE»ak ako ono πto Êemo na kraju smatrati za gubitak samo po sebi i nije tako

loπe, u Ëemu je zapravo dilema?

Tamra Clarke, Leesburg, Florida, SAD

82


Æivot nakon gubitka

PRIMJENAPsalam 30,5; Izreke 4,7; Ivan 10,10

Kad je stvarao prvu obitelj, Boæji plan bio je da oni doæive zajednicu punuljubavi i sreÊe. Po Njegovoj zamisli, pojam boli, pa Ëak i gubitka, kao neËega πtoje sastavni dio te zajednice, trebao im je ostati potpuno nepoznat. Boæja rijeËkaæe da On æeli da doæivimo izobilan æivot! Naæalost, grijeh Ëesto podigne svojuruænu glavu i osujeti taj plan. Vidimo danak koji je grijeh, uzrokujuÊi Ëak igubitke, uzeo kad je rijeË o obiteljskom jedinstvu. Obitelji doæivljavaju gubitakpovjerenja, odanosti, komunikacije, pa Ëak i doslovan gubitak najmilijih. Kakomoæemo æivjeti usprkos gubicima, teæiti æivotu izobilja i radosti kakav nam jeBog namijenio? Evo nekoliko prijedloga kako moæemo nastaviti æivjeti nakongubitka:

Pokuπajmo razumjeti (Izreke 4,7). Kad shvatimo da smo neπto izgubili,obiËno se odmah pitamo gdje bismo to mogli naÊi. Napreæemo mozak da bismose sjetili gdje smo to posljednji put imali. Isto se dogaa i kad zataje pojediniaspekti odnosa koje imamo s nekim Ëlanovima svoje obitelji. Pokuπavamo sesjetiti kada smo im posljednji put vjerovali i pitamo se kako bi se to povjerenjemoglo obnoviti.

Kad izgubimo neπto πto nam je vrijedno, vraÊamo se putem kojim smo doπlioËajniËki pokuπavajuÊi pronaÊi izgubljeno. Gledamo ispod jastuka, pretraæu-jemo po dæepovima, katkad Ëak vozimo kilometrima da bismo pretraæili par-kiraliπte na kojem smo bili prije viπe sati. SliËno je i kad pokuπavamo obnovitineku dragocjenu vezu. Moramo traæiti tamo gdje smo izgubili taj kljuËni sasto-jak. I Bog æeli obnoviti naπe obiteljske veze i zato, kad usrdno traæimo NjegovupomoÊ da bismo pronaπli izgubljeno, On nam je spreman pomoÊi.

Istraæujmo RijeË. Bog obeÊava da nas nikad neÊe opteretiti viπe nego πtomoæemo podnijeti. Nema nikakve sumnje da Êe On, kad doæivimo gubitak usvojoj obitelji u bilo kojem pogledu, uËiniti da ponovno budemo cjeloviti. UBibliji Ëitamo izvjeπtaje o obiteljima koje su doæivjele gubitak i nalazimo sjajneizvjeπtaje o tome kako su zahvaljujuÊi Kristu ostvarile pobjedu nad tim gubit-kom. Izvjeπtaj o Lazaru, o Josipu i njegovoj braÊi, o Mojsiju i njegovoj obiteljiuËe nas kako Bog putem vjere, ljubavi i opraπtanja obnavlja obitelji u trenutkukad im je to najpotrebnije. Boæja rijeË je puna pouka koje nas vode k cjelovitosti.

ODGOVORITE1. Zaπto je razumijevanje toliko vaæno da bi se nadoknadili gubici u odnosima?2. Kojih se joπ biblijskih primjera moæete sjetiti kad je rijeË o obiteljima koje

su nadvladale neku vrstu gubitka?

Jillian Haughton, Orlando, Florida, SAD

83


Gubitak slobode

MI©LJENJELuka 16,13; Rimljanima 6,16

»ovjeku je prigodom stvaranja dana sposobnost da razmiπlja, analizira idonosi odluke o tome koga Êe posluπati, a samim tim i kome Êe sluæiti — Boguili ljudima (Luka 16,13). »ak i sitnice u kojima odluËujemo hoÊemo li bitiposluπni, Ëine nas robovima bilo u pozitivnom ili negativnom smislu. To je naËinna koji mozak razvija neku naviku.

Neuroznanstvenici su utvrdili da su ponaπanje i odluke koji dovode do stva-ranja navika povezani s dva razliËita dijela mozga. Kad ponaπanje postaneautomatsko, dio mozga koji je odgovoran za donoπenje odluka odlazi na spava-nje, stvarajuÊi na taj naËin naviku. Preko niza sitnih odluka mi stvaramo “veze”s jednom ili drugom stranom i ako Ëesto ponavljamo te odluke, mozak poËinjeraditi na “autopilotu”, Ëime u biti biramo izmeu slobode i ropstva. Isus u Luki16,13 upozorava da nitko ne moæe sluæiti dvojici gospodara. Kad stvaramo na-vike, mi biramo kome Êemo sluæiti. To moæda nije vidljivo drugima, ali Bog vidinaπe srce. Ili smo vezani za Njega uæima ljubavi, ili smo u savezu sa zlimodriËuÊi se svoje slobode svakom loπom odlukom koju donosimo.

Taj gubitak slobode moæe se oËitovati na razliËite naËine. Loπe odluke umeuljudskim odnosima mogu dovesti do gubitka povjerenja. Loπe navike u vezis prehranom vode gubitku zdravlja, a loπe voenje gubitku sredstava (prirodnih,financijskih i/ili ljudskih).

Iako moæda u poËetku ne izgleda da Êe ti gubici imati ikakvih posljedica, oniipak dovode do toga da izgubimo svoju slobodu. Taj gubitak slobode, πto stvarajaz izmeu nas i Boga, u izravnoj je suprotnosti s Njegovom voljom. Na istinaËin, kad je Eva dotaknula, pojela i podijelila plod, doπlo je do razdora uobitelji koji se mogao prevladati samo najveÊom ærtvom. Odvajanje i gubitakizazivaju osjeÊaj krivnje — svijest o vlastitim nedostacima, a to je dar koji namOtac pun ljubavi daje preko Duha (Psalam 32,1-5). ZahvaljujuÊi tom daru, moæemose iskreno pokajati i osloniti na Njegovu spasonosnu silu da nas ponovno uËinipravednima. Boæji Duh Sveti je kao leÊa kroz koju vidimo u Ëemu smo izgubiliBoæju slavu — πto je prvi korak k obnovi.

ODGOVORITE1. Baπ kao πto je grijeh sastavni dio ovoga svijeta, tako je i s gubitkom duhovne

i doslovne slobode. Kako moæemo prepoznati trenutak u kojem nas naπenajmanje odluke dovode do odvajanja od Boga?

2. Kad prepoznamo svoje nedostatke, koji je sljedeÊi korak k obnovi?

Opal Leighvard, Orlando, Florida, SAD

84

Petak, 31. svibnja

Kako se suoËiti s gubitkom?

ISTRAÆIVANJELuka 23,46

ZAKLJU»AKSvi doæivljavamo gubitak na razliËite naËine i svi moramo pronaÊi naËin

kako Êemo se s njim suoËiti. Premda je gubitak drage osobe, pogotovo kad sedogodi pod tragiËnim okolnostima, najteæi, ne moæemo podcijeniti ni posljedicedrugih gubitaka. Dijete Ëiji se roditelji razvedu doæivljava gubitak, kao i netkotko izgubi izvor prihoda zbog smanjenja troπkova u poduzeÊu. Gubitak domazbog prisilnog preseljenja, gubitak slobode zbog odlaska u zatvor ili invalidnostzbog nesreÊe i bolesti takoer mogu djelovati poraæavajuÊe. A buduÊi da u ovomæivotu neizbjeæno doæivljavamo gubitke, moramo se pripremiti i osposobiti zasuoËavanje s njima na naËin koji Êe donijeti iscjeljenje. Isus Êe ponijeti vaπeterete. Dakle, iako se zbog nekog gubitka moæda osjeÊate kao da vas je Bognapustio, molite se bez prestanka, budite uvijek u dodiru sa svojim nebeskimOcem, ostanite usuglaπeni s Njim znajuÊi da Êe vas On uvijek vratiti k sebi, sadai u vjeËnosti.

RAZMOTRITEu Pronaite neki naËin da olakπate bol, kao πto je plakanje. Plakanje nije znak

slabosti — Ëak je i Isus plakao.u Potraæite nekog pouzdanog Ëlana obitelji, prijatelja, pastora ili savjetnika s

kojim moæete razgovarati o svojoj boli.u Idite k terapeutu ako vam je neugodno da se povjerite nekom drugom.u Molite se za druge koji moæda doæivljavaju gubitak sliËan vaπem.u Potraæite nekoga kome je potrebna vaπa molitva.u Neka vam molitva uvijek bude u srcu, kao πto je bila Isusu u trenutku kada

se obraÊao svojem Ocu dok je stradao na kriæu (Luka 23,46).

POVEÆITEEllen G. White, Isusove usporedbe, str. 107—118.Larry Yeagley, Life After Loss, Review and Herald, 1986; Heartache and

Healing, TEACH Services Inc., 2012.

Paul Clarke, Orlando, Florida, SAD

85


Pouka 10

1.—8. lipnja 2019.

Trenuci nevolje

“Ako se ljutite, ne grijeπite! Neka sunce ne zae nadvaπom srdæbom!” (Efeæanima 4,26)

86

Subota, 1. lipnja

Rat zbog kave

UVODMatej 23,24

Dogodilo se to 1325. godine na æivopisnom sjeveru Italije. Izmeu dva grada,Bologne i Modene, postojalo je ozbiljno rivalstvo zbog njihovih politiËkih i vjer-skih razlika. Sukob je veÊ trajao viπe godina kad se dogodilo neπto nezamislivo— ukradena je drvena kanta iz gradskog zdenca u Bologni.

Naime, mala skupina vojnika iz Modene tajno se uπuljala u srediπte Bolognei ukrala kantu od hrastovine s dna gradskog zdenca. Zamislite! Kakva drskost— ukrasti kantu iz gradskog zdenca! Naravno, stanovnici Bologne, po otkriÊu daje kanta nestala, postupili su kao πto obiËno postupaju razumni graani i naro-dni voe kad im je dostojanstvo naruπeno. Okupili su trideset dvije tisuÊe vojnikai krenuli u vojni pohod na Modenu! Stanovnici Modene doËekali su ih sa sedamtisuÊa svojih vojnika i uspjeπno odbili napad, ali uz gubitak viπe tisuÊa æivotana obje strane. Navodno se stara drvena kanta do danaπnjeg dana Ëuva u Modenikao spomenik. Da, oni su pobijedili u ratu oko drvene kante, ali po koju cijenu?

Ne poprima li Ëesto sliËan tijek i priËa o sukobu u naπim obiteljskim od-nosima? Jave se sitne razlike izmeu nas i onih koji su nam bliski rodbinskiili u geografskom smislu, a onda se te razlike poËinju zaoπtravati i narastajudok se ne objavi opÊi rat, obiËno zbog neËega od male vrijednosti! TragiËno jeπto se obiteljski odnosi preËesto razbijaju, a nama preostaju samo krhotine.Trebali bismo se povremeno prisjetiti Isusovih rijeËi iz Mateja 23,24: “Slijepevoe! Vi cijedite komarca, a devu proædirete!” Naravno, te Isusove rijeËi odnosese na licemjerje farizeja koji su strogo pazili da ne pojedu komarca (neËistoginsekta), dok su u isto vrijeme proædirali devu (takoer neËistu æivotinju). Isusu navedenom retku upuÊuje na vaænija pitanja Zakona — pravednost, milost ivjeru. To znaËi da postoji neπto πto je krupno, kao i neπto πto je sitno u BoæjimoËima. Na osnovi svojeg ograniËenog iskustva, ja zakljuËujem da mi ljudi Ëestobrkamo vrijednosti. Skloni smo preuveliËavanju sitnica, dok istodobno podcje-njujemo ono πto je najvaænije.

Ovog Êemo tjedna istraæivati πto Biblija kaæe o tome kako da rjeπavamosukobe i æivimo u miru. Isus nam pokazuje jasan put kako se moæemo usre-dotoËiti na ono πto je istinski vaæno — na pravu ljubav — a da ono πto je manjebitno postavimo u odgovarajuÊu perspektivu. Biti Isusov uËenik znaËi ponizitise, cijeniti druge viπe od sebe, biti spreman hodati dodatnu milju, Ëiniti dobrosvojim neprijateljima, pa Ëak i odustati od nekih svojih “prava” (Matej 5,44;Filipljanima 2,3; Koloπanima 3,18). Takvi stavovi nisu popularni, ali za krπÊaneto zapravo znaËi slijediti Isusov primjer.

A u obitelji sve poËinje — upravo od mene.

Keith LaRoy, Edmonton, Alberta, Kanada

87

Nedjelja, 2. lipnja

Je li gnjev loπ?

DOKAZEfeæanima 4,26.27

Joπ nikad nisam bio u crkvi u kojoj nije bilo bar dvoje ljudi koji su bili uzavadi. Zapravo, joπ uvijek nisam naiπao na neku skupinu ljudi, bez obzira navrstu njihovog uzajamnog odnosa, u kojoj nema sukoba i napetosti, bilo otvorenihili prikrivenih. Bilo da je rijeË o malom poslovnom timu, o punk-rock sastavuili finoj krπÊanskoj obitelji — samo je pitanje vremena kada Êe napetosti unjihovom uzajamnom odnosu poËeti izlaziti na vidjelo. A u srediπtu svake na-petosti, pogotovo ako je jaËeg intenziteta, prevladava gnjev.

Psiholozi Ëesto tvrde da gnjev i sukob nisu negativni sami po sebi. Oni suzapravo nuæna komponenta zdravih odnosa. Kod onih koji se znaju na zdravnaËin naljutiti i pokazati svoj gnjev, nakon sukoba dolazi do uzajamnog po-vezivanja, a ne odbacivanja. Moglo bi se reÊi da oni nalaze naËine da tijekomsukoba prodube svoju prisnost umjesto da je sukob uniπti.

Kad bolje razmislimo, nije li sâm Bog ugradio gnjev u ljudsku psihologiju?Zato Pavao kaæe: “Ako se ljutite, ne grijeπite!” (Efeæanima 4,26) On kao da pravijasnu razliku izmeu gnjeva i grijeha. To su dvije zasebne, razliËite teme kojese mogu promatrati neovisno jedna o drugoj.

GrËka rijeË prevedena kao “gnjev” znaËi “izazivati ili razgnjeviti”. Ta rijeËodnosi se na emociju koju ne doæivljavaju samo ljudi, veÊ i Bog. U ËitavomStarom i Novom zavjetu nije neobiËno da se On nalazi u tom snaænom emotiv-nom stanju. »esto se kaæe da Boga, kad je suoËen s nepravdom ili tlaËenjemdrugih, obuzima gnjev i da osjeÊa duboko nezadovoljstvo zbog okrutnog postu-panja prema siromaπnima i slabima.

ImajuÊi to na umu, moæemo zakljuËiti da nije neumjesno katkad osjetitignjev. To je isto tako razumljiva i prihvatljiva emocija kao i radost. Ali ne moramodopustiti da nas gnjev navede da postanemo nepaæljivi i nasilni. Umjesto toga,gnjev trebamo izraziti na zdrav naËin koji Êe poboljπati naπe odnose s drugima.

ODGOVORITE1. ©to vi mislite o sukobima? Je li to neπto negativno?2. Je li moguÊe pokazati gnjev na zdrav naËin? Ako jest, kako?3. Slaæete li se da je gnjev Bogom dana emocija? Ako nije, zaπto?

Askim Chundu, Lacombe, Alberta, Kanada

»esto se kaæe da Boga, kad je suoËen s nepravdom ili tlaËenjem drugih,obuzima gnjev.

88

Ponedjeljak, 3. lipnja

Snaæne obitelji

LOGOSPostanak 2,7.21-25; 3,1; Matej 7,1.2; Rimljanima 3,23; Efeæanima 6,10-18;

Filipljanima 2,4-8; Koloπanima 3,18-21; Hebrejima 12,14

Prva obitelj (Postanak 2,7.21-25; 3,1)Zamislite savrπenog muπkarca — zgodnog, snaænog, sjajnog vou, njeænog

i punog ljubavi. Adam je bio sve to i joπ mnogo viπe. A onda je od tog savrπenogËovjeka Bog uzeo rebro i stvorio æenu. Ona je bila zjenica Adamovog oka, kostod njegovih kostiju, tijelo od njegovog tijela (Postanak 2,23). Meutim, kada seu Edenu pojavio preruπeni avao, grijeh i sukob uvukli su se u taj savrπeniodnos.

Koliko god volio Evu, Adam je trebao joπ viπe voljeti Boga. Kad mu je doni-jela plod da ga pojede, on je morao odluËiti hoÊe li posluπati æenu ili Boga.Ispravan izbor bio bi da je posluπao Boga i Njemu prepustio posljedice.

Koliko god nam bile bliske naπe obitelji, naπa odanost na prvom mjestupripada Bogu.

Sukob u vezi (Koloπanima 3,18-21)Kad su Adam i Eva sagrijeπili, Bog se mogao s pravom naljutiti na njih.

Smjestio ih je u savrπeno okruæenje, gdje je svaka njihova æelja i potreba bilau potpunosti zadovoljena. Upozorio ih je da avao radi na tome da ih uhvati uzamku. Imali su jedno drugo, bili su odgovorni jedno pred drugim i mogli su seuzajamno hrabriti kako bi ostali vjerni Bogu. Dakle, moglo se oËekivati da Êenjihova odluka da jedu zabranjeni plod razgnjeviti svako razumno biÊe. Pa ipak,kako je Bog reagirao?

Bog se spustio u Edenski vrt i potraæio svoje izdajice. Poπto ih je ispitao,ponudio im je rjeπenje za poraz koji su sami sebi nanijeli — On Êe poslatisvojega jedinoroenog Sina da umre za ËovjeËanstvo kako bi se spasio svatkotko æeli. Kad je razoËaran u nekom odnosu, Bog nudi sebe kao rjeπenje zasukob. U tome vidimo jasnu razliku izmeu gnjeva i grijeha. Iako se gnjevi, Bognikad ne grijeπi.

Suprotno tome, kad god se u naπim uzajamnim odnosima javi sukob, mi seodmah poËinjemo braniti. To je isto ono πto su uËinili Adam i Eva. Adam jeoptuæio Boga i Evu, a Eva je zauzvrat optuæila Boga i zmiju. Meutim, optuæi-vanje ne rjeπava sukob, veÊ samo joπ viπe pogorπava ionako teπku situacijuproπirujuÊi jaz izmeu onih koji su u vezi.

Zato kad se sljedeÊi put naemo u sukobu s Ëlanovima obitelji, uËimo se naBoæjem primjeru. Umjesto da smiπljamo kako Êemo obraniti sebe na raËundrugih, razmislimo kako da rijeπimo problem koji leæi u korijenu sukoba. To Êezahtijevati nesebiËan stav, spremnost da se prihvati osobna uvreda, i veÊe po-πtovanje prema naπem bliænjem nego prema sebi.

89

Ako Êemo iskreno, mi ne posjedujemo tu vrstu nesebiËne ljubavi zahvalju-juÊi kojoj bi se sukob razrijeπio na naËin na koji to radi Bog. Zato nam jepotreban Isus koji Êe nas preobraziti u svoje obliËje!

Nema popuπtanja grijehu (Matej 7,1.2; Hebrejima 12,14;Rimljanima 3,23; Filipljanima 2,4-8)

Umjesto da rjeπavamo sukob, bilo bi idealno da ga sasvim izbjegnemo. Upra-vo to je i bio Boæji cilj kad je upozorio Adama i Evu da ne jedu sa stablaspoznaje dobra i zla. Iako je planirana od postanka svijeta (vidi Otkrivenje 13,8),Kristova smrt na kriæu radi naπeg spasenja od grijeha nije bila Boæji ideal (vidi1. Ivanova 2,1a). Sad kad je grijeh uπao u svijet, Boæje spasenje ne ogleda sesamo u opraπtanju prijestupa, veÊ i u tome πto nam On pomaæe da ne upadnemou grijeh (vidi Juda 1,24).

“Sve πto je Ëestito”; “nemojte suditi”; “teæite za mirom sa svima” (Filipljanima4,8; Matej 7,1.2; Hebrejima 12,14 — ©ariÊ) — to je samo nekoliko od Boæjihsavjeta koji su korisni u izbjegavanju sukoba. Sukob moæemo smiriti i odnosepopraviti ako priznamo vlastite pogreπke i gledamo stvari s vedrije strane.

Vaπe oruæje u sukobu (Efeæanima 6,10-18)Ako do sukoba ipak doe, bitno je da razumijemo protiv Ëega se zapravo

borimo. U igri je neπto mnogo veÊe — velika borba. Adam vjerojatno nije upotpunosti shvatio πire razmjere svoje odluke da jede zabranjeni plod, ali tajedna odluka dovela nas je do muËnih trenutaka u povijesti. Isto tako, naËin nakoji mi rjeπavamo sukobe u svojem æivotu moæe biti blagoslov ili prokletstvo zadruge u razmjerima koje nismo u stanju sasvim shvatiti.

–avao je uπao u savrπenstvo Edena, na odreenoj geografskoj lokaciji naZemlji, i samo jednim razgovorom postigao da Ëitav svijet bude opustoπen inagren sukobima. Samo taj jedan primjer pokazuje nam koliki gubitak moæe-mo doæivjeti ako u sukob uemo voeni iskljuËivo emocijama.

U svjetlu teæine naπih odluka, Biblija nam savjetuje da se u svojim bitkamaborimo duhovnim oruæjem (Efeæanima 6,11). Naπ maË nisu grube rijeËi, veÊBoæja rijeË. Naπa obrana nije optuæivanje drugih, veÊ oklop pravednosti, πtitvjere i kaciga spasenja. ©toviπe, moramo svakoj situaciji pristupiti uz mnogomolitve priznajuÊi vlastite nedostatke i Boæju dovoljnost da sprijeËi svaku mo-guÊu podjelu.

ODGOVORITE1. Kako se u sukobu pokazuje sebiËnost?2. Koliko pribjegavam molitvi da bih pobijedio/pobijedila u trenucima suko-

ba?

Elaine Thompson, Edmonton, Alberta, Kanada

Kad je razoËaran u nekom odnosu, Bog nudi sebe kao rjeπenje zasukob.

90

Utorak, 4. lipnja

Odluke donesene u ljutnji

SVJEDO»ANSTVOMatej 5,21-23; 21; Efeæanima 4,26.27

Jedna od stvari koje meni kao krπÊanki najteæe padaju jest obuzdavanjesvojeg temperamenta. Gnjev je dugo bio moja “hrana za utjehu”. U nekoj napetojsituaciji ja bih pokazivala gnjev, oËekujuÊi da Êu time rijeπiti sve svoje proble-me. Meutim, to nikad nije dalo dobre rezultate. Krajnje obeshrabrena timzaËaranim krugom izmeu napadaja gnjeva i donoπenja loπih odluka, poËelasam istraæivati Pismo traæeÊi rjeπenje i naiπla na tekst u Mateju 5,21-23. Tu nasIsus upozorava da, ako se gnjevimo na svojega bliænjeg, potpadamo pod sud. Tome je jako zbunilo, jer kako gnjev potpada pod sud kad se i Isus znao razgnje-viti, kao πto Ëitamo u Mateju 21?

Poπto sam prouËavala Bibliju trudeÊi se razumjeti tu tvrdnju — da gnjevpotpada pod sud — naiπla sam na Pavlove rijeËi koje su mi razjasnile to pitanje.U Efeæanima 4,26.27, Pavao piπe: “Ako se ljutite, ne grijeπite! Neka sunce nezae nad vaπom srdæbom! I ne dajite mjesta avlu!” Kao i mnogo toga drugogu ovom æivotu, gnjev moæe otvoriti vrata grijehu. Ako dopustimo da se osjeÊajignjeva nagomilaju, postajemo slijepi za Boæju volju i svladani smo æeljom dautaæimo svoj gnjev. Tako sam na osnovi tih redaka zakljuËila da ustrajavanje ugnjevu ne vodi k rjeπenju, veÊ k oslanjanju na vlastitu mudrost umjesto naKrista. Ali kako to znanje primijeniti na djelu?

Nakon mnogo molitve i savjetovanja s bliskim prijateljima, razvila samstrategiju od tri koraka koja mi pomaæe u trenucima gnjeva. Prvi korak je da seizdvojite iz situacije. To moæe biti emotivna izolacija, kad se distancirate odsvojih osjeÊaja dok ne doe pravi trenutak da se njima pozabavite, ili fiziËkaizolacija, kad se udaljite od osobe koja vas je izazvala. Drugi korak je molitva.U molitvi kaæite Bogu kako se osjeÊate i traæite da vam pokaæe πto da uËiniteili kaæete. TreÊi korak je razmiπljanje. Meni pisanje omoguÊava da bolje razumi-jem situaciju u kojoj se nalazim i pomaæe mi da naem pravo rjeπenje. Vi moædaviπe volite razgovarati s nekim kome vjerujete, ili ostati nasamo sa svojim misli-ma. Kakva god bila vaπa metoda, vaæno je odvojiti vrijeme za razmiπljanje idopustiti Bogu da govori. Moja je molitva da vas ovi koraci usmjere, ohrabre ida vam pomognu kao πto su pomogli i meni. Budite strpljivi prema sebi kadkrenete tim putem i dræite se Boga.

ODGOVORITE1. Kako moæete nauËiti upravljati svojim gnjevom, umjesto da dopustite da on

upravlja vama?2. Imate li nezdrav odnos prema gnjevu? ©to mislite odakle to potjeËe?

Stephanie French, Alberta, Kanada

91

Srijeda, 5. lipnja

Tko je vaπ gospodar?

PRIMJENAFilipljanima 2,3; Hebrejima 12,14

Nedavno sam shvatila da je svatko tko moæe upravljati mojom reakcijom unekoj situaciji, zapravo moj gospodar i da zauzima Boæje mjesto u mojem æivotu.Kako to? — moæda se pitate. Razlog je πto se ja u toj situaciji prepuπtamvodstvu te osobe i ona me moæe koristiti kao marionetu. Moæe me izazvati daizgubim vlast nad sobom i da se povedem za svojim osjeÊajima. ©okantno, zarne? A ipak, ima smisla — ako vas netko zna rastuæiti, usreÊiti, uzbuditi ilinaljutiti, onda se ta osoba moæe igrati s vaπim osjeÊajima i zagospodariti vama.

Nije Ëudo πto Pavao kaæe da kroti svoje tijelo da ne bi, propovijedajuÊidrugima, sam bio odbaËen (1. KorinÊanima 9,27). Dok hodamo æivotnom sta-zom, svakodnevno se suoËavamo s problemima i sukobima u braku ili u odno-sima s prijateljima i kolegama. Kako se na praktiËan naËin moæemo oduprijetida ne bismo svoje tijelo podËinili pogreπnom gospodaru?

Budite svjesni πto vas izvodi iz takta. Svima nam se dogaa da izgubimokontrolu i kaæemo neπto pogreπno. Zaπto? Zato πto imamo “okidaËe” utisnuteu æivËane putove, koji istog trenutka govore naπem mozgu kako da reagira.Poznavanje sebe nuæno je da pogreπni gospodar vama ne zavlada.

»itajte Boæje savjete o tome kako biste trebali reagirati. Kad budemoznali kako bismo trebali odgovoriti, bit Êe nam jasno koliko joπ trebamo uzrasti.

Upotrijebite neπto πto Êe vam pomoÊi da zapamtite lekciju. U πkolisam se koristila biljeπkama, karticama ili aplikacijama da me podsjete na vaænedefinicije, formule i drugo πto mi je bilo potrebno za ispit. SliËnim podsjetnici-ma moæemo se sluæiti svakodnevno kako bismo postigli ponaπanje kakvo æeli-mo. Upamtite: ponavljanje produbljuje dojmove u naπem mozgu.

Molite se za pomoÊ Duha Svetoga. Ne moæemo pobijediti bez BoæjepomoÊi. Duh Sveti je naπ vodiË ovdje na Zemlji (Ivan 14,26).

ODGOVORITE1. Kako vas Boæji poziv da imamo mir sa svim ljudima motivira da vodite

raËuna o svojim postupcima?2. Pozvani smo da druge cijenimo viπe nego sebe. Kako moæemo primijeniti to

naËelo u rjeπavanju sukoba?

Tashawna Whyte, Edmonton, Alberta, Kanada

Ako vas netko zna rastuæiti, usreÊiti, uzbuditi ili naljutiti, onda se taosoba moæe igrati vaπim osjeÊajima i zagospodariti vama.

92

»etvrtak, 6. lipnja

Sukob — prednost ili oteæavajuÊa okolnost?

MI©LJENJEIzreke 19,11; Efeæanima 4,26.27; Filipljanima 2,4-8; Koloπanima 3,19

“Jer on misli samo na sebe.” (Izreke 23,7 — ©ariÊ) Dakle, naπi postupci sustvar srca. Kada doe do sukoba, moæemo na to gledati istodobno kao naneugodnost, ali i prednost. Sve ovisi o tome kako se u æivotu postavimo.

Ako na sukob gledamo kao na korisnu priliku, on nas moæe potaknuti danapredujemo. Osnaæene vjerom, æelje naπeg srca dovest Êe do rezultata. Potreb-na je upornost i odluËnost da se nepovoljne okolnosti pretvore u prednost.Samo trebamo imati prave æelje u srcu.

Kad smo u braku, u srcu Ëesto njegujemo ogorËenost prema svojem braË-nom drugu. Ljutimo se zbog razliËitih razloga, ali Bog nam savjetuje da negrijeπimo, da ne dopustimo da sunce zae u naπem gnjevu i da ne dajemouporiπte avolu (Efeæanima 4,26.27). To je lako reÊi, ali mnogima od nas to jeteπko primijeniti u praksi jer nas ponesu emocije i onda grijeπimo. Ipak, postojinada!

“Strpljivim Ëini Ëovjeka razboritost, Ëast mu je mimoiÊi krivnje.” (Izreke19,11 — ©ariÊ) Da bismo sukob pretvorili u prednost, trebamo razumjeti situa-ciju tako πto Êemo odvojiti vrijeme da si postavimo pitanja. To Êe nam omoguÊitida stvari sagledamo iz perspektive naπega braËnog druga. Ako je to neπto zbogËega ste previπe ljuti, dobro je imati nekog poboænog prijatelja s kojim moæeteo svemu porazgovarati i moliti se. Odvojite vrijeme da biste analizirali svojeosjeÊaje i pokuπajte jasno priopÊiti svojem braËnom drugu πto vas je toËnopovrijedilo. Otvoreno razgovarajte o svojim osjeÊajima, naite rjeπenje, ostavitevremena da rane zacijele i nastavite zajedno graditi svoj odnos.

ODGOVORITE1. Koliko je vaæno imati Kristov um da bismo nadvladali neki sukob?2. Na koji smo naËin kao muæevi pozvani da volimo svoje æene i da se ne

ljutimo na njih?

Cerance Stephens, Edmonton, Alberta, Kanada

Kad smo u braku, u srcu Ëesto njegujemo ogorËenost prema svojembraËnom drugu.

93

Petak, 7. lipnja

Jedan um

ISTRAÆIVANJERimljanima 15,5

ZAKLJU»AKKad pogledamo retke koje smo prouËavali ovog tjedna, jasno nam je da Bog

uzima u obzir naπu ljudsku narav i razumije da su grijeh i sukob dio nje.Premda Êemo i dalje ulaziti u sukobe, On æeli da ih upotrijebimo kao poticaj zaizgradnju karaktera. Iako je svatko od nas jedinstven, mi se moæemo udruæiti dabismo nadvladali sukobe i postigli jedinstvo u namjeri da se ljubazno odnosimojedni prema drugima.

RAZMOTRITEu Razgovarajte s nekim parom koji je u sretnom braku viπe od dvadeset godina

i pitajte ih kako se oni uspijevaju nositi sa sukobima i oËuvati svoj brak.u Ako ovog tjedna uete u neki sukob ili se naljutite, zapiπite svoje osjeÊaje.

Odvojite vrijeme da razmislite zaπto se tako osjeÊate.u Zabiljeæite tri biblijska teksta koja moæete nauËiti napamet kako bi vam

pomogli da se ne ponesete za osjeÊajima kad se javi sukob.u Sluπajte neku pjesmu koja vas ohrabruje kad ste neraspoloæeni.u Molite se i traæite od Boga da vam pokaæe podruËja u vaπem srcu u kojima

trebate uzrasti.u UËinite ljubaznu gestu prema nekome s kim ste nedavno bili u sukobu i tako

pokaæite da se moæe naÊi rjeπenje Ëak i ako je bilo nekih pogreπaka.

POVEÆITEMatej 22,37; Rimljanima 12,2; Koloπanima 3,2.Ellen G. White, Um, karakter i osobnost.Gary Thomas, Sacred Marriage; The Sacred Search.

Elaine Thompson, Edmonton, Alberta, Kanada

94


Pouka 11

8.—15. lipnja 2019.

Obitelji u kojima se njeguje vjera

“Ustrajno trËimo na utakmici koja nam je odreena!Uprimo pogled u zaËetnika i zavrπitelja vjere, u Isusa,

koji namjesto odreene mu radosti podnese kriæ nemareÊi za sramotu te otada sjedi s desnu Boæjeg

prijestolja.” (Hebrejima 12,1.2)

95

Subota, 8. lipnja

Grijesi naπih otaca

UVODIzlazak 34,7; Ezekiel 18,4

AmeriËki pjevaË i tekstopisac Sufjan Stevens zasniva veÊinu svojih glazbe-nih djela na iskustvu napuπtanja koje je doæivio u djetinjstvu. Njegov æivot istvaralaπtvo vrte se oko toga. Vidimo, dakle, da iskustva pojedinca s vlastitomobitelji imaju presudno znaËenje za njegov razvoj i odluke. Grijeh je poznat potome da uniπtava odnose. –avao Ëesto poËinje od prvih i najprisnijih odnosa —onih koje imamo u obitelji.

VeÊina nas srela se s pojmom “generacijska kletva”. To je grijeh koji kvariËitavu obiteljsku lozu. Roditelji sagrijeπe, njihova djeca poËine isti grijeh i takodalje. U Izlasku 34,7 Ëitamo: “Nego kaænjava opaËinu otaca na djeci — Ëak naunuËadi do treÊega i Ëetvrtog koljena.” Neki na osnovi toga misle da Êe Bogizravno kazniti djecu zbog prijestupa njihovih roditelja. To djeluje kao okrutani neobiËan postupak od strane Boga ljubavi.

Nasuprot tome, u Ezekielu 18,4 vidimo da Bog kaæe: “Jer, svi su æivoti moji,kako æivot oËev tako i æivot sinovlji. I evo, onaj koji sagrijeπi, taj Êe umrijeti.”Meutim, iako On kaænjava samo onoga tko Mu sagrijeπi, grijesi oËeva Ëestopogaaju cijelu obitelj, naruπavaju odnose i prenose se na njihovu djecu. Stogadjeca Ëesto pate zbog pogreπaka svojih roditelja, πto ih navodi da i sama Ëineiste pogreπke u buduÊnosti. U æivotu Sufjana Stevensa i mnogih biblijskih oso-ba, kao πto su bili David i Bat-©eba, vidimo kako djeca ispaπtaju zbog odlukasvojih roditelja.

David je sagrijeπio Gospodinu kad je spavao s Bat-©ebom. Poslije je Bat-©ebin djed, Ahitofel, savjetovao Davidovog sina Abπaloma da se pobuni protivsvojeg oca, a ta pobuna je ovog stajala æivota. David je skupo platio za svojegrijehe, Ëije su posljedice izazvale krvoproliÊe meu njegovom djecom. Ali lje-pota tih dogaaja ogleda se u tome πto oni ne zavrπavaju na isti naËin. Iz te lozelaæljivaca, bludnica i drugih greπnika, ukljuËujuÊi Davida i Bat-©ebu, potekao jei sâm Isus. Isus je æivio bez grijeha i na taj naËin okonËao sve generacijskekletve, kao i zaËarani krug grijeha i zloupotreba u Njegovoj obitelji. Isus nas æeliposvojiti u svoju obitelj kako bi i naπi obiteljski demoni bili poraæeni. KaoËlanove Isusove obitelji, nas viπe ne progone grijesi naπih otaca. Nasuprot tome,Isus nam nudi novi æivot u Njemu.

Emerald D. Norman, Rockville, Maryland, SAD

Iz te loze laæljivaca, bludnica i drugih greπnika, ukljuËujuÊi Davida iBat-©ebu, potekao je i sâm Isus.

96

Nedjelja, 9. lipnja

ObraÊenje srca

LOGOS2. Samuelova 12,5-17; Psalam 51; Izreke 22,6; Malahija 4,5.6

Mi smo u ratu (Malahija 4,5.6)Mi smo u ratu! Ne u onom koji se vodi puπkama i bombama, oklopnim

vozilima i borbenim avionima, ali ipak u stvarnom ratu. Æestoka bitka vodi seoko naπe djece, tog dragocjenog dara koji nam je Bog dao.

Randall Terry u jednom Ëlanku za Ëasopis Time piπe: “Vjerujem da avaopostoji, a evo u Ëemu se sastoji njegova strategija. Prvo, on ne æeli da itko imadjecu. Drugo, ako se ona i zaËnu, pokuπava ih ubiti. Ako ne budu ubijena putempobaËaja, potrudi se da budu zapostavljena ili zlostavljana tjelesno, emotivno ilispolno. Osim toga, on ih nastoji dovesti u bezboæno okruæenje gdje Êe njihovum biti potpuno zatrovan. Na ovaj ili onaj naËin legioni pakla æele uniπtiti djecu,jer su djeca buduÊi zreli ljudi i voe. Ako uspiju izopaËiti ili raniti dijete, onopostaje izopaËena ili ranjena odrasla osoba koja tu nesreÊu prenosi na sljedeÊugeneraciju.” (Richard Lacayo and Randall Terry, “Interview: Randall Terry”, Time,21. listopada 1991.)

A prorok Malahija objavljuje da Êe Bog poslati poruku proroka Ilije koja Êe“obratiti srce otaca k sinovima, a srce sinova k ocima” (Malahija 4,6).

Davidov grijeh (2. Samuelova 12,5-17)David se pouzdao u sebe umjesto da se osloni na Boga, stupio je u

preljubniËku vezu s Bat-©ebom. A kad god smatramo da neπto moæemo sami,sigurno Êemo pasti. Kad ga je prorok Natan suoËio s njegovim Ëinom, David jesamom sebi izrekao kaznu rekavπi: “»etverostruko Êe naknaditi ovcu zato πtoje uËinio to djelo i πto nije znao milosra!” (2. Samuelova 12,6) Bog je dopustioda se njegovo samoproglaπeno proroËanstvo obistini.

Prvi sin kojega je dobio s Bat-©ebom umro je samo sedam dana nakonroenja (2. Samuelova 12,18). Poslije je Amnon silovao Davidovu kÊer Tamaru.Mada je bio ljut, David nije niπta poduzeo. Meutim, nakon dvije godine Abπalomje ubio svojeg brata Amnona zbog onog πto je uËinio njegovoj sestri Tamari.David je dopustio da Abπalomova ogorËenost tinja dvije godine zato πto se nijepozabavio problemom. Neki od njegovih sinova pokuπali su preuzeti prijestolje,πto je zavrπilo njihovom smrÊu. A do svega toga doπlo je zbog grijeha njihovogoca.

David se kaje (Psalam 51)Psalam 51 pomaæe nam da razumijemo Davidovo srce i njegovo pokoravanje

Bogu nakon πto je tako bolno sagrijeπio protiv Njega i svoje obitelji. Prvo, to jepouka za oËeve i opÊenito za sve roditelje da se, kad pogrijeπimo, moæemo

97

obratiti Bogu traæeÊi obnovu. Drugo, Bog ne samo da nam opraπta, veÊ namomoguÊuje i da se ponovno pomirimo sa svojom djecom.

»esto se i djeca bore s istim grijesima kojima su roditelji podlijegali. Zatoim i mogu pomoÊi da pobijede tako πto Êe razumjeti zaπto Ëine to πto Ëine irazmiπljaju tako kako razmiπljaju. Ako budu na taj naËin radili sa svojom dje-com, srca djece i roditelja obratit Êe se jedna drugima. Roditelji trebaju iskrenorazgovarati sa svojom djecom. Otvorenost u vezi s vaπim osobnim borbamamoæe pomoÊi nekom drugom da pobijedi u svojim vlastitim.

Davidove posljednje rijeËi zabiljeæene su kao pjesma u 2. Samuelovoj 23,1-5. Velik je bio Davidov pad, ali je duboko bilo njegovo pokajanje. Vatrena je bilanjegova ljubav i snaæna njegova vjera. Bilo mu je puno oproπteno i zato je imaopuno ljubavi.

Roditelji trebaju biti roditelji, a ne samo prijatelji (Izreke 22,6)Vrijeme je da roditelji u naπe vrijeme ponovno prihvate odgovornost ro-

diteljstva. Vrijeme je da od svoje djece zahtijevamo posluπnost. Vrijeme je dakao djeca poËnemo sluπati svoje roditelje “u Gospodinu, jer je to pravedno”(Efeæanima 6,1). Biblija takoer kaæe: “A vi, oËevi! Ne razdraæujte djece svoje,nego ih odgajajte stegom i naukom Gospodnjim!” (Efeæanima 6,4 — ©ariÊ) Mirazdraæujemo svoju djecu kad zahtijevamo posluπnost, a ne ulaæemo u odnos snjima. Zahtijevanje posluπnosti bez odgovarajuÊeg odnosa neizbjeæno izazivapobunu. Odnos podrazumijeva ne samo da roditelji poznaju svoju djecu, veÊ ida djeca upoznaju njih. Cilj nije da budemo najbolji prijatelji, veÊ da se uzajam-no razumijemo kad je rijeË o naπim mislima i motivima. To Êe djeci dati us-mjerenje i pomoÊi im da se snau u ovom svijetu.

Naπa djeca mogu naÊi prijatelje u πkoli ili u crkvi, ali kod kuÊe su impotrebni roditelji. Krajnje je vrijeme da roditelji budu roditelji i da dopuste Boguda obrati njihova srca k djeci, kako bi se i njihova djeca zauzvrat mogla srcemobratiti k njima.

ODGOVORITE1. ©to je pravo pokajanje?2. Je li u redu biti iskren prema svojim roditeljima?

Julius R. Everett, Sr., Berrien Springs, Michigan, SAD

»esto se i djeca bore s istim grijesima kojima su roditelji podlijegali.

98


Ovozemaljska obitelj simbol je nebeske

SVJEDO»ANSTVOPonovljeni zakon 6,5-8

“Bog æeli da naπe obitelji budu znamenje nebeske obitelji. Neka roditelji idjeca imaju ovo stalno na umu, ponaπajuÊi se kao Ëlanovi Boæje obitelji. TadaÊe svojim æivotom pokazati svijetu πto mogu postati obitelji koje ljube Boga idræe Njegove zapovijedi. Time Êe se Krist proslaviti; Njegov mir, milost i ljubavproæimat Êe obiteljsku sredinu kao dragocjeni miomiris.

Mnogo ovisi o ocu i majci. Oni moraju biti Ëvrsti i ljubazni u primjeni svojihpouka, ozbiljno radeÊi da stvore uredan i besprijekoran dom, koji Êe privuÊinebeske anele spremne da donesu mir i sveti utjecaj.” (Ellen G. White, Temeljisretnog doma, str . 11)

Bog dopuπta da obitelji prou kroz ispite i kuπnje kako bi ih pribliæio sebi.“Iz naraπtaja u naraπtaj Gospodin je djelovao na svoj naËin. Kad bi se pojavilakriza, On bi se objavljivao i spreËavao ispunjenje Sotoninih planova. Kad seradilo o narodima, obiteljima ili pojedincima, On je Ëesto dopuπtao da se pojavekrize da bi Njegovo djelovanje postalo vidljivo. Na taj je naËin objavljivao dapostoji Bog u Izraelu koji uzdiæe svoj zakon i brani svoj narod.” (Ellen G. White,Isusove usporedbe, str. 117)

Obitelj nije imuna na Sotonine napade. “Dokle god su ljudi neupuÊeni unjegova lukavstva, ovaj im je budni neprijatelj u svakom trenutku za petama.Nasilno ulazi u svaku prostoriju doma, u svaku ulicu u naπim gradovima, ucrkve, u parlamente i sudove zbunjujuÊi, obmanjujuÊi, zavodeÊi, uniπtavajuÊiduπe i tijela muπkaraca, æena i djece, razdvajajuÊi obitelji, sijuÊi mrænju, su-parniπtvo, sukobe, bune i umorstva; a krπÊanski svijet Ëini se da na to sve gledakao na neπto πto je Bog odredio i tako mora biti.

Sotona stalno nastoji nadvladati Boæji narod ruπeÊi ograde koje ga odvajajuod svijeta.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 401,402)

ODGOVORITE1. Biblija kaæe: “ZnajuÊi da kuπanje vaπe vjere stvara postojanost!” (Jakov 1,3)

Moæete li se sjetiti nekog iskustva kad je Bog dopustio da kriza pogodi vaπuobitelj za vaπe dobro?

2. ©to mislite, zaπto Sotona posebno cilja na obitelj?

Patience Barnes, Mount Pleasant, Pennsylvania, SAD

Mnogo ovisi o ocu i majci.

99

Utorak, 11. lipnja

Daj sve od sebe za oËuvanje odnosa

DOKAZ1. Samuelova 17,12-29

Odnosi izmeu braÊe i sestara ubrajaju se meu najsloæenije. Odnos izmeubraÊe drugi je obiteljski odnos koji je detaljnije opisan u Svetom pismu. Kaji-novi loπi osjeÊaji prema Abelu doveli su do prvog zabiljeæenog ubojstva meuljudima. Taj biblijski izvjeπtaj snaæno pokazuje kako sukob u obitelji moæepotaknuti iracionalno ponaπanje, pogotovo meu braÊom.

Terebintska dolina ima posebno znaËenje kad je rijeË o pojavi biblijskogjunaka Davida. Upravo tu se on susreo s divom iz Gata, Golijatom, i porazio ga.David je pri suoËavanju s tim “tajnim oruæjem” filistejske vojske pokazao stra-teπku pripremu i preciznost iskusnog djeËaka pastira, koji je kao svoje oruæjeizabrao “pet glatkih kamenova” (1. Samuelova 17,40). Meutim, detaljnije prou-Ëavanje otkriva da je, osim fiziËke borbe pod priliËno nepovoljnim okolnostima,dodatnu poteπkoÊu stvarala i nesloga meu braÊom koja se nazire u pozadini.

Dijalog izmeu Davida i Eliaba (1. Samuelova 17,28.29), najstarijeg Jiπajevogsina, otkriva izvjesnu nesnoπljivost. David je dovoljno star da se bori, ali ne ida bi bio unovaËen u izraelsku vojsku. Osim toga, njegovo iskustvo u borbisvodilo se samo na iskustvo koje je stekao kao pastir. Iako je David bio uvjerenu svoju spremnost da se suprotstavi moÊnom divu, drugima su bili sumnjivinjegovi motivi. A tko bi ga bolje mogao dovesti u red od njegovog starijeg brata?Ako Eliab nije bio uvjeren u njegovu sposobnost i iskrenost, zaπto bi bio netkodrugi?

Za Davida bitka je poËela joπ prije doline, ali on ipak “nije uzvratio uvredomna uvredu. Blagim odgovorom odvratio je na bratovu srdæbu. ... Oni koji seprihvaÊaju vaænih javnih sluæbi, ne bi se trebali Ëuditi πto ih u tome ometaju isuprotstavljaju im se upravo oni od kojih s pravom oËekuju potporu i pomoÊ,veÊ moraju ponizno nastaviti svoj posao, suoËeni ne samo s prijetnjama nepri-jatelja, veÊ i s omalovaæavanjem i sumnjama prijatelja.” (Matthew Henry, Mat-thew Henry’s Commentary on the Whole Bible: Complete and Unabridged inOne Volume, Peabody, MA: Hendrickson, 1991., str. 413)

Niπta se ne bi postiglo æustrim odgovorom. Naprotiv, sve bi bilo dovedeno uopasnost ako bismo pozornost usmjerili na to. Stav koji je David zauzeo u tombratskom nadmetanju bio je poËetak velike pobjede koju je izvojevao tog dana.Kada nam se drugi suprotstave, mi Ëesto upotrebljavamo rijeËi kao “emotivnokamenje”. Meutim, Davidova pobjeda uËi nas da budemo suzdræani.

ODGOVORITEDoæivljavamo li mi kao braÊa i sestre u Kristu uzajamno rivalstvo u svojoj

crkvi? Mogu li naπe meusobne borbe ugroziti πiru misiju naπe crkve?

Keneil Williams, Laurel, Maryland, SAD

100

Srijeda, 12. lipnja

Razvoj

PRIMJENAJeremija 1,5

SliËno naπem æivotu, cvijet se razvija iz sitne sjemenke posaene meudrugim sjemenjem. Od samog poËetka Bog zna kakav Êe on postati i πto Êemorati pretrpjeti da bi postao takav kakav jest. Osobine tla i izobilje sunca ikiπe osiguravaju sve πto mu je potrebno za razvoj. Jaki vjetrovi, kiπe, bacanjesmeÊa i gaæenje od strane ravnoduπnih, koji ne primjeÊuju njegovu vrijednost,samo su neπto od onoga πto biljku Ëini izdræljivijom.

U krπÊanskim domovima popularan je moto: “Obitelj koja se moli zajedno,ostaje zajedno.” U molitvi je sila, a jedinstvo u posredniËkoj molitvi unutarnaπih obitelji neπto je najbolje πto se moæe uËiniti da bismo ojaËali vjeru ipopravljali jedni druge. Bog æeli da rastemo da bismo postali ono najbolje πtomoæemo i ako okreÊemo svoje lice prema Sinu, ako traæimo Njegove blagoslovei Ëekamo na Njega s vjerom, primit Êemo ih (Luka 12,27.28). Bog je veÊ mnogoputa pokazao kako πalje pljuskove blagoslova na sve koji vjeruju — pljuskovekoji Êe omoguÊiti razvoj snaænog korijena i potaknuti zdrav rast.

Bog voli raznovrsnost! On zna kako upotrijebiti naπe razlike da bi se svelijepo uklopilo! Divno je kad netko posadi u vrtu razliËite vrste cvijeÊa ili napra-vi prelijepi cvjetni aranæman. RazliËite vrste, boje, oblici, veliËina i mirisi na-dopunjuju jedni druge. Putem udomiteljstva ili posvajanja, neke obitelji okupeËlanove razliËitih rasa, kultura, boje koæe i podrijetla — a Bog Ëini da to sveuspjeπno funkcionira! Ako se svi oslanjaju na Boga i sluπaju Ga, On Êe impomoÊi da dobiju svu snagu i Ëvrstinu koje su im potrebne.

Moæda se pitate koja je vaπa vrijednost dok se razvijate u krugu svoje obiteljikoja podsjeÊa na cvijeÊe. Bog nije stvorio cvijeÊe samo radi ljepote. Neki sucvjetovi jestivi, neki se upotrebljavaju u medicini. CvijeÊe ima vaænu ulogu unaπim obiËajima, bilo da je rijeË o radosnim ili mraËnim trenucima; ono pruæamir, utjehu i radost, smanjuje stres i ublaæava anksioznost. Ako je Bog i cvijeÊudao svrhu, onda je svakako predvidio neπto i za vas, iako moæda joπ uvijek nistesigurni πto bi to moglo biti (Jeremija 29,11).

OsjeÊate li se kao netko tko nema obitelj? Kao da nemate nikoga tko vas volii podupire? Moæda mislite da nikome nije stalo do vas? U tom biste sluËajutrebali znati da imate Oca koji vas voli, koji je spreman uËiniti sve πto je uNjegovoj moÊi da biste bili uspjeπni u ovom æivotu, kao i da biste bili kraj Njegau buduÊem (Ivan 15,5; Hebrejima 13,5; 1. Ivanova 3,1).

ODGOVORITEZaπto je tako vaæno imati Ëvrstu vezu s obitelji? Na koje ste naËine stjecali

snagu dok ste postajali to πto ste danas? Kako to moæete podijeliti s drugima?

T. Michelle Beard, Hazel Green, Alabama, SAD

101


Obiteljsko tkanje

MI©LJENJEDjela 10,1-28; Rimljanima 1,16; Ivan 3,16

Kao ljudska biÊa, mi trebamo graditi Ëvrste veze s drugima i sa svojimStvoriteljem. Obitelj je ogledalo Boæje ljubavi, i Njegov karakter moæemo vidjetiu svakoj obiteljskoj zajednici. Ærtva, ljubav, opraπtanje i ustrajnost koji su po-trebni da bi se oËuvali zdravi obiteljski odnosi, izravan su odraz odnosa izmeunaπega nebeskog Oca i naπeg Spasitelja, Isusa Krista. Tkanje Boæje obiteljisastoji se od bezbrojnih niti razliËitih obitelji koje vjeruju i koje su odluËileustrajati u ljubavi. Bogu su po volji obitelji u kojima vlada velikoduπnost, lju-baznost i poπtovanje zakona ljubavi (Djela 10,1-28). Kad prouËavamo Pismokako bismo saznali πto se oËekuje od obitelji vjernih, otkrivamo primjere takvihobitelji, Kristovu ærtvu na osnovi koje smo posvojeni u Boæju obitelj, i odgovor-nost da saËuvamo obitelj ustrajnoπÊu i ljubavlju.

Biblija govori o Korneliju i njegovoj obitelji navodeÊi da je on bio “poboænipriznavalac pravoga Boga sa svim domom svojim. Æidovskom je narodu iska-zivao mnoga dobroËinstva i molio se Bogu bez prestanka” (Djela 10,2). Kornelijei njegova obitelj pokazuju kako se i mi trebamo ponaπati. Njegov molitveni æivoti poniznost uËe nas da su Bogu po volji obitelji koje se svakodnevno mole ibrinu za nemoÊne, bolesne, beskuÊnike, siroËad, za osobe koje imaju poteπkoÊau razvoju i probleme s psihiËkim zdravljem. Kao dio Boæje obitelji mi moramoostvariti prisan odnos s Bogom u molitvi i ljubaznoπÊu prema drugima.

Isus je prinio najveÊu ærtvu za naπe grijehe omoguÊivπi Bogu da nam oprostii pomiri nas sa sobom. Isus kao naπ Posrednik odrekao se sebe, πto je najboljipoklon koji je ljudski rod ikad primio. Kao Boæji Sin, Isus nam je pruæio prilikuda budemo dio Boæje obitelji bez obzira na naπe etniËko podrijetlo, genetiku,naslijee ili tradiciju. Isus je na kriæu rekao: “OËe, oprosti im, jer ne znaju πtoËine.” (Luka 23,34) Mi ne moæemo znati πto je za Boga znaËilo to πto nam jeoprostio i odrekao se Isusa kako bi On mogao ponijeti grijehe svijeta. U Ivanu3 poziva nas se da vjerujemo i primimo vjeËni æivot. Taj poziv — da budemoËlanovi Boæje obitelji — upuÊuje se svima koji vjeruju. Kao Ëlanovi bilo kojeobitelji nosimo odreenu odgovornost. Svi imamo ulogu koju trebamo ispuniti.

ODGOVORITE1. U kojim osobinama tipiËnim za vaπu obitelj posebno uæivate? Ima li neËega

u vaπoj obitelji πto biste æeljeli promijeniti?2. Na koje ste izazove naiπli kad ste odluËili postati dio Boæje obitelji?

Gerdine Dalambert, Columbia, Maryland, SAD

102

Petak, 14. lipnja

Stopama svoje obitelji

ISTRAÆIVANJE1. o kraljevima 15,1-4

ZAKLJU»AKPovijest pokazuje da se loπe odluke odraæavaju na naπe potomstvo. Za-

hvaljujuÊi mnogim velikim biblijskim i osobnim primjerima koje moæemopromatrati, mi moæemo ukloniti generacijske kletve jednostavno time πto Êemopromijeniti put kojim idemo. Svi smo imali neki oblik obiteljske dinamike kojinas je oblikovao. Ali dok proæivljavamo oluje obiteljskih problema i rastemozajedno u vjeri, imajmo na umu da postoji Bog koji nas æeli spasiti, kojem jestalo do toga da oponaπamo nebesku obitelj kako bismo svijetu pruæili primjerobitelji koja voli Boga.

RAZMOTRITEu Postanite mentor (stariji brat ili sestra) nekome tko je u udomiteljskoj obitelji.

Razgovarajte s takvom djecom o moguÊnostima za uspjeh u æivotu. Buditeim obitelj, i usmjeravajte ih uz puno molitava.

u ProËitajte iskustvo “How to Be an Active, Gospel-Centered Mom” autoraBrookea McGlothlina na web stranici Focus on the Family; https://www.fo-cusonthefamily.com/parenting/spiritual-growth-for-kids/how-to-be-an-active-gospel-centered-mom.

u Razgovarajte s nekim tko je imao problematiËan obiteljski æivot, ali je touspio prevladati uklonivπi generacijsku kletvu i promijenivπi smjer svojegæivota pod Boæjim vodstvom.

u Opiπite pet tipova obiteljske dinamike u danaπnjem svijetu koje bi moglenavesti dijete da postane buntovno.

u ProuËite izvjeπtaj o Jakovu iz Biblije i zapazite kako su njegove odluke iodluke drugih Ëlanova obitelji utjecale na njegove æene i djecu.

u Smislite joπ neku metaforu osim cvijeta kojom biste doËarali ljudski razvoj.u Razmislite o vlastitom æivotnom putovanju i o tome kako su vas æivot i

obiteljska dinamika ojaËali. Kako to moæete upotrijebiti da biste pomoglinekom drugom?

POVEÆITEPostanak 29-31; 1. o kraljevima 15.Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, 7. poglavlje, “Jeroboam”; Odgo-

vorno roditeljstvo, str. 440,441.“Parenting”, Focus on the Family, https://www.focusonthefamily.com/parent-

ing.

Larie S. Gray, College Park, Maryland, SAD

103


Pouka 12

15.—22. lipnja 2019.

©to su vidjeli u vaπem domu?

“Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kraljevsko sveÊenstvo, svetipuk, narod odreen za Boæju svojinu, da razglasite

slavna djela onoga koji vas pozva iz tame u svoje dinosvjetlo.” (1. Petrova 2,9)

104

Subota, 15. lipnja

KrπÊanstvo na kuÊnom pragu

UVODPostanak 18,1-8

Vrelina. Jedina rijeË kojom se mogao opisati taj dan. Samuel je bacio pogledprema poslijepodnevnom nebu, ali nije primijetio nikakav nagovjeπtaj olakπanja.VruÊe. VruÊe. VruÊe. Pogledao je prema sljedeÊoj kuÊi. Bilo je vrijeme da pozvo-ni na vrata. Kad je prstom pritisnuo tipku, njegovo se dræanje istog trenutkapromijenilo odajuÊi dojam vedrine i zainteresiranosti. Meutim, vrata su se πiromotvorila i odmah s treskom zatvorila, prije nego πto je uspio izustiti “dobar dan”.Ono πto je uspio zapaziti u vezi s tim starijim gospodinom jasno mu je poruËi-valo da tu nije dobrodoπao. Nimalo. I da neÊe ni biti.

Pred sljedeÊom kuÊom vrata mu je otvorila niska, puna æena.“Dobar dan! Zovem se Samuel i htio bih vam pokazati...”“Kakav ‘dobar dan’? Ui unutra! Sigurno ti je vruÊe!” doviknula mu je.“Hvala! Sa zadovoljstvom vam æelim pokazati svoje usisivaËe!” odgovorio je

Samuel s olakπanjem. KonaËno jedno ljubazno lice! Uπao je i naËuo dvoje djecekako se svaaju. Jedno je poËelo plakati, na πto se æena proderala: “Tiπina tamo,Ëujeπ li me!?” PlaË se pretvorio u vrisku. “IspriËajte me na trenutak”, rekla je.

Samuel je pokrio uπi da ne bi sluπao svu tu viku i ciku. Æena se brzo vratila.“Dakle, gdje smo ono stali?” pitala je. Samuel je nastavio hvaliti svoj usi-

sivaË — posljednju rijeË tehnologije, a zatim i demonstrirati njegov rad dok seæena i dalje dovikivala i nadvikivala sa svojom djecom. Negdje usred te kakofo-nije zaËuo se i muæev brundav glas. Samuela je od buke zaboljela glava. Posta-jalo mu je sve neugodnije kako je napetost u kuÊi rasla.

“Uzet Êu ga!” rekla je æena. Muπki glas je dobacio: “Ne, neÊeπ!” Nakon kraÊerasprave sklopljen je dogovor πto je moguÊe bræe (πto se tiËe Samuela) i on seubrzano uputio prema vratima.

“Doite nam opet!” rekla je æena uz prijateljski osmijeh. Nikad viπe! —pomislio je Samuel u sebi. StojeÊi pred sljedeÊom kuÊom, mogao je vidjeti kakovlasnici vire iza zavjese, ali nitko nije otvorio vrata. Ispred sljedeÊih nekolikoulaza Samuela su zasipali ruænim rijeËima, odbijali ga ili mu dræali bukvicu.Jedva je prodao nekoliko usisivaËa. Pa ipak, jednostavno “ne, hvala” bilo bisasvim dovoljno od onih koji nisu bili zainteresirani.

Zvrrrrr! U kuÊi je odjeknulo zvono, ali ni ovaj put nitko nije otvorio. Meutim,kad se veÊ okrenuo da poe, vrata su se naglo otvorila.

“Oprostite πto mi je toliko trebalo!” rekla je mlada æena. “Izvolite, uite.Upravo sam vadila kolaË iz peÊnice. Æelite li kuπati?” Taj dom bio je drugaËijiod ostalih. U njemu su vladali mir i staloæenost kakve nije osjetio cijelog togdana. Nije bilo grubosti. Nije bilo vike. Premda niπta nisu kupili, Samuel je tukuÊu napustio radostan i osvjeæen. A na πto bi naiπao u vaπem domu?

Kristi Rich, Wenatchee, Washington, SAD

105

Nedjelja, 16. lipnja

Kod kuÊe uËimo biti Boæji predstavnici

DOKAZPostanak 33; 1. Petrova 2,9

Najvaænija misija koju nam je Isus dao jest da doËaramo Njegovu slikusvijetu. On æeli da mi budemo Njegove ruke i noge. On Ëezne za tim da odiπemoNjegovim karakterom u svemu πto govorimo i Ëinimo. U 1. Petrovoj 2,9 stoji: “Viste ... izabrani ... da razglasite slavna djela onoga koji vas pozva ... u svoje divnosvjetlo.” Ali kad se osvrnemo na svoj æivot, vidimo li da smo bili primjer kakavje On æelio da budemo — ne samo strancima, veÊ i svojoj obitelji?

Za veÊinu nas odgovor je vjerojatno “ne”. Moæda se uzorno ponaπamo doksmo vani, ali to kao da izblijedi istog trenutka kad stignemo kuÊi. Prema Ëla-novima svoje obitelji poËinjemo se odnositi s prijezirom umjesto s ljubavlju.»uli ste izreku da “ljubav poËinje u domu”, a jeste li ikad pomislili da naπeuzorno ponaπanje kao Boæjih predstavnika takoer poËinje u domu? Ako ljudidou u vaπu kuÊu, hoÊe li tu vidjeti dokaze o Boæjoj prisutnosti ili Êe otiÊimisleÊi da Njega tu uopÊe nema?

Slagati se s ljudima koji su nam najbliæi, katkad moæe biti teπko. Pa ipak,da bi drugi uoËili Boæju ljubav u naπem domu, potrebno je da tu ljubav i paænjupokaæemo najprije prema svojoj obitelji. Jakovljevo iskustvo s njegovim bratomEzavom dobar je primjer za prouËavanje. Njihov uzajamni odnos jedan je odnajkompliciranijih u cijeloj Bibliji. Moæe se slobodno reÊi da se oni nisu baπnajbolje slagali, a kad je Jakov ukrao Ezavovo pravo prvorodstva, njihov odnosbio je bitno naruπen. To πto su godinama bili otueni, ono πto je opisano uPostanku 33 djeluje joπ uvjerljivije. U treÊem retku Ëitamo kako se Jakov klanja“do zemlje sedam puta dok se ne primaËe svome bratu” (Postanak 33,3). Timeπto se poklonio sedam puta, Jakov je prema Ezavu pokazao poπtovanje koje munije pokazao prije viπe godina. To je pouka o poniznosti i pokajanju u odnosimakoji dovode do pomirenja.

Poniznost je poËetak ljubavi koja bi trebala isijavati iz svakog ugla naπegdoma. Mi ne æelimo da nas optuæe da smo dvoliËni laæljivci koji u javnosti tvrdeda su krπÊani, a kod kuÊe su licemjeri. Zato budimo kao Jakov Ëija je poniznostspasila njegov odnos s bratom.

ODGOVORITE1. Na koje naËine moæete pokazati ljubav prema Ëlanovima svoje obitelji kako

bi vaπ dom odisao Boæjom prisutnoπÊu?2. Jeste li nekad bili u zategnutim odnosima s nekim svojim bratom ili sestrom?

Ako jeste, kako ste to rijeπili?

Mindi Vetter, Newman Lake, Washington, SAD

Sloæiti se s ljudima koji su nam najbliæi, katkad moæe biti teπko.

106


HoÊe li itko biti u Boæjem kraljevstvu zbog onogaπto je vidio u mojoj kuÊi?

LOGOSRuta 1; 2. Ljetopisa 32,25.31; Izaija 38; 39

Ponositost poniπtava svjedoËenje (2. Ljetopisa 32,25.31; Izaija 38; 39)Kralj Ezekija suoËio se sa smrtnom presudom. Prema 2. Ljetopisa 32, bolest

koja ga je dovela na rub smrti nastupila je nakon Ëudesne vojne pobjede nadnesavladivim Asircima i izuzetno oholim kraljem Sanheribom. Dvadeset treÊiredak glasi: “Mnogi su donosili darove Jahvi u Jeruzalem i dragocjenosti judej-skome kralju Ezekiji. Poslije toga Ezekija se uzvisio u oËima svih naroda.” Tauzviπenost je moæda doprinijela divovskom problemu ponositosti.

Bez obzira na to, Bog je uËinio joπ jedno Ëudo — iscijelio je Ezekiju i dodaomu joπ petnaest godina æivota (Izaija 38,5). Meutim, πto je Ezekija uËinio s timnovim, pozajmljenim æivotom? Kako je upotrijebio blago, obilje i dostignuÊakojima ga je Bog blagoslovio (vidi 2. Ljetopisa 32,27-30)? U 2. Ljetopisa 32,31stoji da je Bog dopustio da knezovi iz Babilona, najmoÊnijeg kraljevstva nazemlji, dou u posjet Ezekiji. Taj diplomatski posjet pruæio je Ezekiji sjajnupriliku da svjedoËi o Bogu koji ga je blagoslovio i poslao svojeg anela da potuËemoÊnu asirsku vojsku. “Kad su doπli poslanici babilonskih knezova ... ostavioga je Bog da bi ga iskuπao i da bi se doznalo sve πto mu je u srcu.” Kako jeproπao taj posjet? S diplomatskoga glediπta, situacija je uvelike iπla u prilogBoæjem narodu, ali Bog nije bio previπe zainteresiran za to. Stoga je prorokIzaija posjetio kralja (Izaija 39) da bi mu postavio kljuËno pitanje: “‘©to su vidjeliu tvojem dvoru?’ ‘Nema u mojim skladiπtima niËega πto im nisam pokazao.’”(Izaija 39,4) A πto je bilo s blagom nagomilanim na Nebu?

Izaija je zatim izgovorio proroËanstvo da Êe cjelokupno Ezekijino blago bitipreneseno u Babilon, a njegovi sinovi odvedeni. Bio je to priliËno neslavan krajnjegovog æivotnog djela toliko obiljeæenog ponositoπÊu da je to bacilo sjenku nasve ostalo.

Dom ureen po Boæjim pravilima ne nastaje sluËajno (Ponovljenizakon 6,5-7)

Kako da ne zavrπimo kao Ezekija, koji je Boæju velikoduπnu ponudu oddodatnih petnaest godina æivota prezreo radi svjetovne Ëasti? U Ponovljenomzakonu 6 nalazi se Isusova dobro poznata izjava iz Novog zavjeta: “Zato ljubiJahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom duπom svojom i svom snagomsvojom!” (Ponovljeni zakon 6,5) Odmah nakon nje slijedi manje poznata zapovi-jed koja se odnosi na samu sræ obiteljskog æivota, odgajanje naπe djece uGospodinu, kao i na naπe svakidaπnje posveÊenje Bogu: “RijeËi ove ... neka tise ureæu u srce. Napominji ih svojim sinovima. Govori im o njima kad sjediπ u

107

svojoj kuÊi i kad ideπ putem; kad lijegaπ i kad ustajeπ.” (Ponovljeni zakon 6,6.7)Na osnovi tog teksta moæemo zakljuËiti da nam je, da bismo ostali Ëvrsti uGospodinu, potrebna stalna komunikacija s Njegovom RijeËju, bilo da jeprouËavamo osobno, ili da na osnovi nje poduËavamo druge u svojem doma-Êinstvu. Boæja rijeË je kao πtit koji nas brani od kuπnji ponositosti i svjetovneËasti — upravo onoga πto je prouzroËilo pad Eezekije i njegovog doma. Biblijaje puna izvjeπtaja o tome kako obiteljski æivot, ako je ispravno usmjeren za-hvaljujuÊi Boæjoj rijeËi, moæe biti kao pojas za spaπavanje baËen nekom ne-vjerujuÊem Ëlanu obitelji koji pluta u moru.

©to je ona vidjela u domu pravog svjedoka? (Ruta 1)Kad je poveo Noemi i svoja dva sina na to putovanje nadajuÊi se da Êe izbjeÊi

glad u svojoj zemlji, Elimelek nije mogao ni pomisliti da Êe ono na kraju dovestido spasenja njegove snahe, strankinje, koja prije oËito nije poznavala Boga. Tastrankinja je na kraju postala dio rodoslovlja Spasitelja svijeta!

Nakon smrti obojice Noeminih sinova, snahe su plakale zajedno s njom neæeleÊi se odvojiti od nje, Ëak ni kad se ona odluËila vratiti u svoju domovinu.Rekla im je neka se vrate svojim domovima, gdje bi bile izloæene idolatriji kojusu napustile kad su se udale za Izraelce. Vratiti se kuÊi znaËilo je opasnost odnapuπtanja pravog Boga radi udobnosti moapskog naËina æivota.

Premda su obje snahe tugovale s njom, Orpa se ipak vratila kuÊi, a Ruta jeizgovorila vrlo snaæne rijeËi pokazavπi nepokolebljiv stav u vezi s Noemi, sasvojim mjestom u njezinoj obitelji i istinom o nebeskom Bogu: “Nemoj metjerati da te ostavim i da odem od tebe: jer kamo ti ideπ, idem i ja, i gdje se tinastaniπ, nastanit Êu se i ja; tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog.”(Ruta 1,16) Ruta je bila spremna napustiti sve πto je dotad poznavala kako biostala u Noeminoj obitelji, jer je Noemi slijedila nebeskog Boga.

Ruta se zavjetovala ne samo da Êe napustiti svoj dom i poznate obiËaje, veÊi sam æivot kako bi slijedila Noemi i njezinog Boga, obeÊavπi da se nikad neÊevratiti u Moab i njegovim bogovima: “Gdje ti umreπ, umrijet Êu i ja, gdje tebepokopaju, pokopat Êe i mene. Neka mi Jahve uzvrati svakim zlo i nevoljom akome πto drugo osim smrti rastavi od tebe.” (Ruta 1,17) Dakle, πto je to Rutavidjela u Noeminoj kuÊi?

Zavrπna rijeË o tome koliko je vaæno svjedoËanstvo koje pruæa dom©to je to Ruta vidjela u Noeminoj kuÊi πto babilonski knezovi nisu vidjeli u

Ezekijinoj? I Ruta i babilonski knezovi bili su stranci meu Izraelcima. ©to bise dogodilo da je Ezekija postupio drugaËije? Moæda bi se neki babilonski knezoviobratili i slijedili Boga. Nama nisu nepoznati Ëlanovi babilonskog dvora koji supovjerovali u Boga, zar ne? Nabukodonozor je postao Boæji sljedbenik zahvaljujuÊimoÊnom, dugogodiπnjem svjedoËenju Daniela i trojice njegovih drugova. Nemoæemo zamisliti Bibliju bez Rutinog iskustva. A ona je tu zbog svjedoËenjajedne obitelji. Ruta je vidjela πto se nalazilo u toj kuÊi i poæeljela je to za sebe.Tko Êe doÊi u naπu kuÊu i πto Êe vidjeti?

Jeremy Vetter, Goodlettsville, Tennessee, SAD

108

Utorak, 18. lipnja

Dome, slatki dome

SVJEDO»ANSTVOIzreke 4,23

“Bog æeli da dom bude najsretnije mjesto na Zemlji, pravi simbol nebeskogdoma.” (Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 88)

“Obnova i duhovno uzdizanje ËovjeËanstva poËinju u domu. Djelatnostroditelja temelj je svake druge djelatnosti. Druπtvo se sastoji od obitelji i onoje πto od njega Ëine glave obitelji. Iz srca ‘izvire æivo’ (Izreke 4,23); a dom je srcedruπtva, Crkve i naroda. O utjecaju doma ovise dobrobit druπtva, uspjeh Crkve,uspjeh i blagostanje naroda.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 215)

“Naπe je vrijeme ovdje kratko. Mi samo jednom moæemo proÊi kroz ovajsvijet; i dok tako prolazimo, uËinimo od æivota najviπe πto moæemo. Djelo nakoje smo pozvani ne zahtijeva bogatstvo, druπtveni poloæaj ili veliki talent. Onozahtijeva blag, samopoærtvovni duh i nepokolebljiv cilj pred oËima. Svjetiljka makako mala, ako stalno gori, moæe posluæiti da se upale mnoge druge svjetiljke.Moæda Êe sfera naπeg utjecaja biti uska, naπa sposobnost mala, naπe prilikemalobrojne, steËeno znanje ograniËeno; ipak, koristimo li vjerno prilike da uËi-nimo dobro u svojim domovima, pruæaju nam se lijepe moguÊnosti. Ako otvori-mo svoja srca i domove boæanskim naËelima æivota, mi Êemo postati koritakojima Êe protjecati rijeke æivotvorne sile. Iz naπih Êe domova teÊi rijeke zdrav-lja koje Êe donositi æivot, ljepotu i plodnost tamo gdje su sada neplodnost isuπa.” (Isto, str. 218,219)

ODGOVORITE1. Kojim ste se blagom svojeg doma hvalili, kao πto je uËinio kralj Ezekija? ©to

bi umjesto toga trebalo biti u srediπtu vaπe pozornosti?2. Koja su to “boæanska naËela æivota”? Kako im moæemo “otvoriti svoja srca

i domove”? ©to moæete dodati svojoj svakidaπnjici kako biste oponaπali Kri-sta?

3. Koji suvremeni svjetovni problemi ili trendovi remete i uniπtavaju domovekoje je Bog odredio da budu “simbol nebeskog doma”?

Laura Vetter, Goodlettsville, Tennessee, SAD

“Svjetiljka ma kako mala, ako stalno gori, moæe posluæiti da se upalemnoge druge svjetiljke.”

109

Srijeda, 19. lipnja

Tamo gdje je srce

PRIMJENAEfeæanima 3,14.15

Od samog poËetka Bog je odredio da obitelj bude srediπte Ëovjekovog æivota,da pruæa zajedniπtvo, suradnju i usmjerenje i da sluæi kao æiva slika Njegoveljubavi prema nama (Postanak 2,18; Izlazak 20,12; Psalam 68,6.7; Izaija 49,15;Otkrivenje 19,7). Obitelj je prvo mjesto gdje upoznajemo Boga, uspostavljamoodnos s Njim i saznajemo πto On traæi od nas. Dom je mjesto odakle svijetlinaπe svjetlo. Naæalost, buduÊi da smo u domu opuπteniji nego obiËno, to takoermoæe biti mjesto na kojem jedni drugima pokazujemo svoje najruænije lice.Zategnuti i upropaπteni obiteljski odnosi mogu uniπtiti mir doma koji je Bogodredio da bude naπa duhovna baza i svjetionik dobrodoπlice za Njegovu izgublje-nu djecu. Kako moæemo stvoriti obitelj u kojoj Êe se ogledati Boæji mir i ljubav?

Traæimo prisutnost Duha Svetoga u svojem æivotu i domu. Boæja silamijenja æivot (Ezekiel 11,19; 2. KorinÊanima 5,17). Jedino Njegovom miloπÊu mimoæemo svladati sebiËnost koja je za nas tako prirodna, i umjesto toga sluæitijedni drugima iz ljubavi (GalaÊanima 5,13).

Njegujmo poniznost. Oholost je joπ jedan kljuËni neprijatelj miroljubivogdoma (Filipljanima 2,3). Isus je pruæio primjer æivota ponizne sluæbe kakvim æelida mi æivimo. IÊi Njegovim stopama znaËi sluæiti drugima — Ëak i onima kojeje najteæe voljeti upravo u naπoj obitelji — i to s poniznoπÊu.

Imajmo na umu da je ljubav stav, a ne osjeÊaj. Suvremena kulturakaæe nam da ljubav dolazi i prolazi na osnovi toga πto osjeÊamo prema drugojosobi. Meutim, biblijski uzor obiteljske ljubavi zasnovan je na predaji kojanadilazi promjenjive osjeÊaje. (Kada ste posljednji put gledali neku romantiËnukomediju na tu temu?) Odanost i vjernost izrazi su ljubavi koji se veliËaju uËitavoj Bibliji, od Deset zapovijedi, preko Abrahama, Lota i Rute, do Kristovogpogleda na brak (Matej 19,3-6). Mi moæemo uËiniti mnogo toga da bismo izgradi-li bliskost s Ëlanovima svoje obitelji, ali ljubav i posveÊenost koje dijelimo nemogu ovisiti o trenutaËnim osjeÊajima.

Kada doe do povrede, znajmo da Bog i dalje djeluje. Preko Kristasvi moæemo postati Boæji sinovi i kÊeri (2. KorinÊanima 6,18; Rimljanima 8,15.16;GalaÊanima 4,4-7; Efeæanima 1,5). On je Otac onima koji su bez oca (Psalam68,6), i jedino On moæe popuniti prazninu koja nastaje kad nas povrijede iliodbace oni koji su nam najbliæi. »ak i kad naπa situacija izgleda beznadno,moæemo se pouzdati da On radi za naπe dobro (Rimljanima 8,28).

ODGOVORITE1. Na koji je naËin vaπa obitelj oblikovala vaπe shvaÊanje Boga?2. ©to mislite kako vaπa obitelj prikazuje Boga drugima?

Jolene Sharp, Nashville, Tennessee, SAD

110


Zaborav i kajanje

MI©LJENJEIzaija 38; 39

Kajanje. Na godine vjerne sluæbe pala je sjenka zbog jedne loπe procjenekoja je mogla sruπiti izraelsko kraljevstvo. Kralj Ezekija sigurno se osjeÊaopokislo nakon razgovora s prorokom Izaijom. Bog je bio tako dobar premanjemu — izlijeËio ga je, dao mu traæeni znak koji je poremetio prirodne zakonei doslovno vratio vrijeme unatrag. Izvan Izraela taj znak nije proπao nezapaæeno,i poslanici iz Babilona doπli su se raspitati o tom moÊnom Bogu. Ali umjesto dapjeva hvalospjeve Bogu, Ezekija je taj dan proveo tako πto se πepurio kao paun,razmetao svojim bogatstvom, a onda otpravio te ljude na put. ©to su oni vidjeliu njegovoj kuÊi? Zlato i sjaj bez ijednog osvrta na Boga. Tada je doπao Izaija iEzekija je shvatio πto je uËinio. Prilika je bila propuπtena, a kraljevstvo ugroæeno.

Kada ste vi posljednji put osjetili æalac kajanja? Ne govorim o nekom sitnomkajanju zato πto ste kasno zapoËeli neki projekt ili ste premalo uËili. Premamojem iskustvu, najbolnije kajanje izazvano je nemarnim rijeËima ili postupci-ma koji su povrijedili nekog drugog. NajËeπÊe je ta osoba netko iz vaπe “kuÊe”ili iz vaπe neposredne blizine — Ëlan obitelji, cimer, netko tko vam je iznimnobitan. Prisnost Ëini da se ulijenimo i zato se ne ponaπamo onako kako bismose trebali. Tako naπ pravi karakter dolazi do izraæaja upravo u prisutnosti onihkoji su nam najbliæi. Iako bismo prednost bliskih odnosa trebali iskoristiti zato da ljude uputimo na Isusa, mi se preËesto usredotoËimo na sebe i ne pokaæe-mo Boæju ljubav.

Viπe puta, u nekoliko poglavlja Ponovljenog zakona, izraelski narod upozo-ren je da ne zaboravi svoje izbavljenje iz Egipta, kao ni zapovijedi koje mu jeBog dao. “RijeËi ove πto ti ih danas nareujem, neka ti se ureæu u srce. Napomi-nji ih svojim sinovima. Govori im o njima kad sjediπ u svojoj kuÊi i kad ideπputem; kad lijegaπ i kad ustajeπ.” (Ponovljeni zakon 6,6.7) Nosite ih, pokazujteih, izgovarajte ih. Ne dopustite sebi da Boæju rijeË ikad smetnete s uma.

Moæda je baπ u tome Ezekija pogrijeπio. Kralj je bio vjeran u mnogoËemu,ali onog dana kad su ga posjetili babilonski poslanici, on je zaboravio govorititekstove o Boæjoj sili. Umjesto toga, usmjerio je pozornost svojih posjetitelja nasebe i svoje stvari. Svatko od nas trebao bi se uz molitvu cijelim srcem obvezatida Êe Boæja rijeË biti uvijek prisutna u njegovom æivotu, ne samo kad nekamoide, veÊ posebno onda kad je kod kuÊe.

ODGOVORITEKada ste posljednji put rekli ili uËinili neπto zbog Ëega ste se pokajali?

Zaπto se to dogodilo? Kako Boæja rijeË moæe uvijek imati srediπnje mjesto uonome πto radite?

Cheryl Gabel, Wenatchee, Washington, SAD

111

Petak, 21. lipnja

Idealan obiteljski æivot od samog poËetka

ISTRAÆIVANJE1. Petrova 2,9

ZAKLJU»AKKrπÊani trebaju razumjeti kako Bog æeli da obitelj izgleda. ©estog dana Bog

je stvorio muπko i æensko (Postanak 1,26.27.31). “I reËe Bog: ‘NaËinimo Ëovjekana svoju sliku, sebi sliËna.’” (Postanak 1,26) Ako je Boæja glavna karakteristikaljubav (1. Ivanova 4,8), zar ljubav ne bi trebala biti prvo πto ljudi zapaze ukrπÊanskim domovima? Ako oponaπamo Boga, mi oponaπamo savrπenstvo.Oponaπati Boga znaËi oponaπati ono πto On jest i kakav jest. Bog voli svakosvoje dijete. On nam je pruæio priliku da budemo Njegova djeca i da Ga slijedi-mo. Krist je dao pravo svakome od nas da Ga oponaπa, da Ga slijedi, da Ga voli.Mi moæemo pokazati Kristovu ljubav prema svim ljudima tako πto Êemo ih i mivoljeti i otkrivati Krista u svojoj obitelji.

RAZMOTRITEu Otvorite svoj dom za obiteljsko prouËavanje Biblije.u Povedite svoju obitelj da volontira u nekoj humanitarnoj organizaciji.u Odredite obiteljski dan kada Êete iziÊi i druæiti se sa svojim poznanicima i

Ëlanovima crkve.u Pretvarajte se da ste gost u svojoj kuÊi, netko tko ne vjeruje u Boga, i

zapiπite svoju reakciju u vezi sa svjedoËanstvom koje prenosi vaπ dom istvari koje su u njemu — knjige, umjetniËki predmeti, hrana i ostalo.

u Napiπite kratak esej ili organizirajte radionicu u crkvi ili maloj skupini otome kako pripremiti svoj dom za svjedoËenje nevjerujuÊima (sliËno struË-nom izlaganju o tome kako urediti svoj dom da biste sprijeËili da netkostariji ne padne tako πto Êe se saplesti o tepih ili se spotaknuti o nespretnopostavljen komad namjeπtaja).

POVEÆITEPostanak 1,26; Ivan 1,4; Rimljanima 3,23. 24; 1. KorinÊanima 4,16; Efeæanima

3,15-19; 5,1; 1. Petrova 2,9.Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 30—32; SvjedoËanstva za Crkvu,

sv. 5, str. 645—647.

Celine Weisner, Lebanon, Tennessee, SAD

112


Pouka 13

22.—29. lipnja 2019.

ObraÊenje srca u posljednje vrijeme

“Evo, poslat Êu vam proroka Iliju prije nego doe DanJahvin, dan velik i straπan. On Êe obratiti srce otaca k

sinovima, a srce sinova k ocima, da ne doem i neudarim prokletstvom zemlju.” (Malahija 4,5.6)

113

Subota, 22. lipnja

©to znaËi imati obraÊeno srce?

UVODMalahija 4,5

Obiteljski model koji je Bog uspostavio u poËetku bio je savrπen. On jestvorio i muπkarca i æenu na svoju sliku i dao im razliËite uloge. Adamu jedodijelio duhovnu odgovornost i autoritet, dok je Eva trebala biti pomoÊnica isupruga, podjednako vrijedna kao i Adam. Dakle, obitelj je bila zasebna cjelinas posebnom ulogom — da slavi Boga.

Meutim, kad se pojavio grijeh, on je poremetio Boæji savrπeni plan za obi-telj. Grijeh je u obitelj unio sukob i razdor ËineÊi je slabom, nasilnom i konaËnorazorenom. Danaπnja obitelj vuËe korijene iz Edenskog vrta, gdje je grijeh izobliËioBoæji savrπeni plan.

Usprkos tome, Bog je osigurao naËin za obnovu obitelji u njezino prvobitno,savrπeno stanje. To se moæe ostvariti jedino Boæjom ljubavlju, otkrivenom uIsusu Kristu koji nudi nadu i milost za tu problematiËnu zajednicu. Ustanoviobitelji danas je potrebno usmjerenje, ohrabrenje i nada. Potrebna nam je mu-drost da bismo se molili za djecu i upuÊivali ih na Boæju rijeË. A muæu i æenipotreban je konstruktivan dijalog da bi ostali sjedinjeni i sretni.

Bog nam æeli pomoÊi da uËinimo hrabre i odluËne korake kako bismopobijedili laæ da za brak i obitelj nema nade. Boæja je namjera da poboljπavamosvoje obitelji, da obnavljamo prekinute veze i njegujemo zdrave odnose u skladus Njegovim iskonskim planom.

Zato Bog obeÊava da Êe poslati “Iliju proroka” da obrati srce ljudi u pro-blematiËnim obiteljima neposredno pred svrπetak vremena. U Ezekielu 36,26Biblija govori o “novom srcu” i “novom duhu”. Grijeh je otvrdnuo ljudsko srcei uËinio ga neosjetljivim za Boæje pouke. Nakon pada u grijeh srca su ostalaliπena duhovne snage. Ljudi su poËeli æudjeti za onim πto je na ovom svijetu.

Pa ipak, zahvaljujuÊi Boæjoj milosti pokazanoj u Kristu Isusu, mi moæemoimati novo srce i obnoviti svoj prvobitni poloæaj pred Bogom. ZahvaljujuÊi æivojvjeri u naπoj duπi, moæemo gledati u raspetog Spasitelja koji nam nudi potpunospasenje.

Pouka za ovaj tjedan pomoÊi Êe nam da otkrijemo Boæja obeÊanja, posebnou vezi s obraÊenjem srca u vrijeme svrπetka dok se pripremamo za susret sKristom o Njegovom drugom dolasku.

Joan Omato, Kisii, Kenija

Ustanovi obitelji danas je potrebno usmjerenje, ohrabrenje i nada.

114

Nedjelja, 23. lipnja

ObraÊenje srca

LOGOS1. o kraljevima 17,13; 18,21; Matej 17,10; Luka 1,17; Ivan 1,35-37; 3,27-30

ProroËanstvo o obraÊenju srca (Matej 17,10)Bog je postavio proroke da odigraju kljuËnu ulogu u prenoπenju narodu

Njegove volje. Proroci poput Ilije imali su vodeÊu ulogu u Izraelu. Bili su pozvaniu proroËku sluæbu da bi uËili narod Boæjim zapovijedima i proricali buduÊnost.

U Malahiji 4,5.6 spominje se preteËa, poput Ilije, koji Êe obratiti srcamuπkaraca i æena “prije nego doe Dan Jahvin, dan velik i straπan”. UËenici sepozivaju na to proroËanstvo u Mateju 17,10. U svojem odgovoru, Isus nagovje-πtava da je Ilija veÊ doπao u osobi Ivana Krstitelja koji je obratio srca mnogihljudi uoËi dolaska Mesije.

Ivan je poput Ilije svojom moÊnom porukom o pokajanju pozivao ljude Kri-stu. Meutim, mnogi njihovi sluπatelji protivili su se i njima i njihovim poru-kama. Ivanove i Ilijine poruke upuÊivale su ljude na Krista koji je konaËnoispunjenje Boæje proroËke poruke. Pravi Boæji glasnici obavljaju plemenito djeloobraÊenja ljudskih srca Kristu u pripremi za Boæje kraljevstvo.

Ponovno okupljanje obitelji (1. o kraljevima 17,13)U izvjeπtaju o Iliji i udovici iz Sarfate naglaπava se Ëinjenica da Bog radi

ostvarenja svojih namjera Ëesto koristi ono πto Ëovjek zanemaruje. U zemljipogoenoj suπom, On osigurava sredstva da bi prehranio Iliju, svojeg proroka.PriliËno dugo Ilija je preæivljavao zahvaljujuÊi hrani koju su mu donosili gavrani,a vodu je pio iz potoka Kerita. Meutim, kako je suπa potrajala, potok je presu-πio, a Ilija je vjerovao da Êe Bog providjeti. Bog ga je uputio na udovicu izSarfate, æenu koju prorok nije poznavao.

U teπkim situacijama kao πto je bila Ilijina, Bog okruæuje svoj narod ljubav-lju i zaπtitom. Bog je progovorio, ali ne bogatim muπkarcima i æenama u Sidonu.On je rekao jednoj siromaπnoj udovici da ugosti Njegovog glasnika. Bog uvijekide ispred svojih glasnika.

“Boæji je naËin da na slavu sebi upotrijebi one koji se smatraju slabim iludim na ovom svijetu i da im ukaæe Ëast.” (http://biblehub.com/commentaries/1_kings/17-13.htm)

Udovica je posluπala Ilijine rijeËi iako nije vjerovala u njegovog Boga. Njezinaposluπnost donijela joj je nezamislive blagoslove — izmeu ostalog Ëudoumnoæavanja i uskrsnuÊa. Dok oËekujemo Kristov drugi dolazak, trebamo imatina umu da jedan Ëin ljubaznosti prema Boæjem glasniku moæe biti prilika da senaπe srce obrati Bogu i Njegovim obeÊanjima.

115

ObraÊenje srca pod ærtvenikom (1. o kraljevima 18,21)Nadmetanje na gori Karmelu jasno ilustrira oπtru razliku izmeu svjetla i

tame, istine i zla, Boga i Sotone. U 1. o kraljevima 18,21 Ilija narodu skreÊepozornost na Ëinjenicu da æivot podrazumijeva pravljenje izbora svakog dana.©toviπe, svaki izbor ima posljedice. Prema tome, kad god napravimo izbor, mora-mo biti spremni i snositi posljedice. Neki izbori imaju doæivotne posljedice, dokdrugi mogu izgledati beznaËajno.

Na gori Karmelu Ilija je pozvao Izraelce da naprave pravilan izbor. U tovrijeme Izraelci su se priklonili klanjanju Baala skreÊuÊi svoju æariπnu toËku sobeÊanja koja im je dao vjeËni Bog. A kad god pomaknemo æariπte svojegzanimanja sa æivog Boga prema nekom svjetovnom, osjetilnom zadovoljstvu, mipadamo u grijeh. Nadmetanje izmeu Ilije i Baalovih proroka uËi nas da je Bogvladar i da On strateπki rasporeuje svoje predstavnike kako bi nadvladali a-vola.

NaËin na koji je Ilija postupio u toj situaciji govori nam da Bog oËekuje dase zaloæimo za Njega, da se hrabro suoËimo sa zlom i da govorimo istinu. ©toje najvaænije, Bog Êe nas zaπtititi i izbaviti iz svake nevolje koja djeluje nasuprotNjegovoj volji.

ObraÊenje srca kod Jordana (Ivan 1,29-37)Kad je za Krista rekao: “Evo Jaganjca Boæjeg koji uzima grijeh svijeta” (Ivan

1,29), Ivan je ukazivao na svrhu ærtvenog janjeta o kojoj se govori u Staromzavjetu (vidi Brojevi 1,10; 3,8).

Ivan govori o Kristu kao o Janjetu zato πto je On sâm ponio grijehe svijetana Golgoti (1. Petrova 2,24). Krist je ostvario ono πto obredne ærtve nisu mogle.

U ovom tekstu nalazi se joπ jedna znaËajna pouka o susretu s Kristom. IStari i Novi zavjet objavljuju Krista i otkrivaju velike istine o Njemu. Kad suotkrili Isusa, uËenici su pomaknuli æariπte svojeg zanimanja prema neËemunovom. Odbacili su stare grijehe i zapoËeli novi æivot s Kristom.

Da bismo uπli u trajnu vezu s Kristom, prvo trebamo vjerovati u Njega kaou Boæje ærtveno Janje koje nas moæe oËistiti od grijeha i dovesti u ispravanodnos s Bogom. Najprije trebamo priznati da smo greπni pred Bogom, da namje potrebno opravdanje i da smo spremni otpoËeti novi æivot s Njim. Bît je utome da se naπe srce obrati Kristu.

ODGOVORITE1. U kojem trenutku svojeg æivota trebamo priznati da smo greπnici?2. Zaπto je Krist bolja ærtva za naπe grijehe od prinoπenja teladi i janjaca?3. Poπto je On umro radi nas, πto mi kao greπnici trebamo Ëiniti da bismo bili

u potpunosti prihvaÊeni pred Bogom?

Bob Collince, Nairobi, Kenija

Kad god pomaknemo æariπte svojeg zanimanja sa æivog Boga premanekom svjetovnom, osjetilnom zadovoljstvu, mi padamo u grijeh.

116


Plemenito djelo obraÊenja srca

SVJEDO»ANSTVOIvan 3,27-30

“U gorama Gileada, istoËno od Jordana, boravio je u Ahabovo vrijeme Ëovjekvjere i molitve, Ëija je neustraπiva sluæba trebala zaustaviti brzo πirenje otpadau Izraelu. ÆiveÊi daleko od svih poznatih gradova, ne zauzimajuÊi nikakav visokpoloæaj u æivotu, Ilija Tiπbijac je ipak zapoËeo svoje poslanje siguran u Boæjunamjeru da pripravi put pred njim i da mu osigura obilan uspjeh. ...

Dok je gledao Izrael kako sve dublje upada u idolopoklonstvo, Ilijina duπabila je potresena, a njegov pravedni gnjev probuen. Bog je uËinio velika djelaza svoj narod. Izbavio ga je iz ropstva i dao mu ‘zemlje poganske ... da Ëuvajunaredbe njegove i zakone da mu paze’ (Psalam 105,44.45). Meutim, velikoduπniGospodnji planovi sada su bili skoro potpuno zaboravljeni. Nevjerovanje je brzoudaljavalo izabrani narod od Izvora njegove snage. GledajuÊi otpad iz svogaplaninskog utoËiπta, Ilija je bio obuzet tugom. U boli svoje duπe molio je Bogada zaustavi nekadaπnji omiljeni narod na njegovome pokvarenom putu i da ga,ako bude potrebno, pohodi svojim kaznama kako bi mogao biti naveden da upravome svjetlu sagleda svoje udaljavanje od Neba. »eznuo je da ga vidi nave-denoga na pokajanje prije nego πto u svojem bezakonju ode tako daleko daizazove Gospodina da ga potpuno uniπti.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str.77,78)

Ivan Krstitelj imao je sliËno iskustvo: “Ivan je trebao iÊi kao vjesnik Jahve,nositi Boæju svjetlost ljudima. On Êe dati novi pravac njihovim mislima. On imje dojmljivo morao prenijeti svetost Boæjih zahtjeva i njihovu potrebu za Boæjomsavrπenom pravdom. Takav vjesnik mora biti svet. On mora biti hram u kome Êeprebivati Boæji Duh. Da bi ispunio svoju zadaÊu, on mora imati zdrav tjelesnisastav, umnu i duhovnu snagu. Stoga je bilo nuæno da vlada svojim æeljama istrastima. On je morao biti sposoban vladati svojim moÊima tako da bi mogaostajati meu ljudima nepokrenut okolnostima, kao stijene i planine u pustinji.

U doba Ivana Krstitelja bila je vrlo raπirena pohlepa za bogatstvom, ljubavprema raskoπi i razmetljivosti. Osjetilna zadovoljstva, gozbe i pijanke izazivalesu bolesti tijela i izopaËenost, umrtvljujuÊi duhovno zapaæanje i umanjujuÊiosjetljivost prema grijehu. Ivan je trebao stajati kao obnovitelj.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 65)

ODGOVORITE1. Koje bismo vrline trebali imati da bismo mogli biti Boæji glasnici?2. U kojem je smislu naπe stanje sliËno stanju u kojem su se nalazili Ilija i

Ivan?

John Bosco, Kisii, Kenija

117

Utorak, 25. lipnja

ObraÊenje srca u teπkim okolnostima

DOKAZ1. o kraljevima 17,17-24

Povijest o Iliji i udovici iz Sarfate ilustrira obraÊenje srca u teπkim okol-nostima. U geografskom smislu, Sarfata je pripadala Feniciji i bila je smjeπtenana sjevernoj obali, negdje izmeu Tira i Sidona. To je podruËje bilo leglo idola-trije, posveÊene u prvom redu Baalu, bogu kiπe.

Ilija je boravio kod udovice iz Sarfate na Boæju zapovijed (1. o kraljevima17,9). Mada je imala dovoljno namirnica za samo jedan obrok, udovica je poslu-πala Iliju i napravila jelo za tog Boæjeg Ëovjeka (1. o kraljevima 17,15). To jedovelo do Ëuda umnoæavanja tako da nasuprot svim oËekivanjima nije ponestaloni braπna ni ulja (1. o kraljevima 17,16). Bila je to prva prilika za udovicu injezinog sina da se srcem obrate Bogu.

Meutim, iznenada je iskrsnuo joπ veÊi problem — njezin sin je umro (1. okraljevima 17,17). RijeË je o æeni koja je izgubila muæa u zemlji opustoπenojsuπom i glau, a sa smrÊu njezinog sina nesreÊe su dostigle vrhunac. Meutim,Ëak i u tako straπnoj situaciji, Bog nudi nadu, milost i utjehu. Ilijina prisutnostu njezinoj kuÊi pruæila joj je priliku da se srcem obrati Isusu. Na kraju je IlijauËinio nepojmljivo i podigao djeËaka sa smrtne postelje (1. o kraljevima 17,21-23).

Mnogo puta se moæemo naÊi u sliËnoj situaciji kada nas nesretne okolnostina ovom svijetu fiziËki odvoje od naπih najmilijih. To πto je Ilija podigao djeËakaiz mrtvih ilustrira Ëinjenicu da je obnova obitelji moguÊa s Bogom usprkosokolnostima koje tome prethode. Dakle, umjesto da pitamo: “Boæe, zaπto si touËinio?” trebali bismo imati na umu da “Bog Ëini da sve pridonosi dobru onihkoji ga ljube” (Rimljanima 8,28).

Bog se u svojoj sili moæe umijeπati u tokove naπeg æivota na naËine koje miuopÊe ne razumijemo. Ako se srcem obratimo Njemu, Bog Êe nam pomoÊi kadbudemo imali problema u kuÊi, u æivotu, na poslu i u obitelji. Bog je stvorioobitelji i On ih ima moÊ obnoviti, Ëak i kad se suoËavaju s problemima.

Kad naiu nevolje, moæda neÊemo razumjeti zaπto nam se to dogaa. Meu-tim, takve situacije mogu biti prilika da se srcem obratimo Bogu i da Mu sepribliæimo.

ODGOVORITE1. Stradanje je bolno, ali kako moæemo iskoristiti bolne trenutke da bismo

priπli bliæe Bogu?2. Moramo li Ëekati da naiu teπkoÊe da bismo vjerovali u Boga? Zaπto?

Mary Brenda, Kisii, Kenija

118

Srijeda, 26. lipnja

Odgovor obraÊenog srca

PRIMJENA1. o kraljevima 17,24

Bog nas ne ostavlja same Ëak ni u najgorim okolnostima. On vodi, ospo-sobljava i brine se za svoju djecu. Ilija je uËinio neπto izvanredno kad je udo-viËinog sina vratio u æivot. Poπto se dvaput pomolio Bogu, on je udoviËinejadikovke iznio pred Boga preklinjuÊi Ga za pomoÊ u dubokom strahopoπtova-nju (1. o kraljevima 17,20.21). Ilijin postupak u toj situaciji govori nam o silimolitve. U mnogim sluËajevima molitva je posljednje Ëemu pribjegavamo kadnas okolnosti svladaju. Mnogi od nas na molitvu gledaju kao na neπto πto imadrugorazredno i sporedno znaËenje. Ali za Iliju je molitva bila na prvom mjestu,prije svega ostalog. Molitva je bila jedino πto je on poduzeo da bi djeËaka vratiou æivot.

U beskrajnoj ljubavi prema svojoj djeci, Bog uvijek djeluje kad nas trebazaπtititi. Zato On dopuπta da na nas dou nevolje i kuπnje. Kao πto je jedanautor lijepo zapazio, On “stavlja svoj dragocjeni metal u topionicu, ali sjedipokraj njega i promatra ga. Ljubav je Njegov termometar koji pokazuje tem-peraturu. On neÊe dopustiti ni najmanju nepotrebnu povredu. »im troska otpa-dne, tako da On moæe vidjeti svoj odraz u plamenu, nevolja istog trenutkaprestaje.” (Arthur T. Pierson, The Bible and Spiritual Life, Los Angeles: BibleInstitute of Los Angeles, 1923., 377)

Mi sluæimo Bogu koji Ëuje i usliπava naπe molitve. On je Ëuo Ilijin glas, pai sam njegov ton. Bog je usliπao Ilijinu molitvu u ime udovice i njezinog sina.Kad se naπe srce obrati Bogu, imajmo na umu sljedeÊe:

Bog nas voli (Ivan 3,16). Kad iskusimo spasonosni odnos s Isusom, miuviamo da nas Bog voli viπe nego πto sami sebe volimo. On opraπta naπegrijehe i posvaja nas u svoju obitelj i kuÊanstvo.

Krist je izraz Boæje ljubavi prema nama. Bog je dao svojega jedinoroe-nog Sina, Isusa Krista, da umre za nas i primi kaznu za naπe grijehe. Krist jepostao naπa Zamjena i podnio gnjev koji naπi grijesi zasluæuju. Kad se naπe srceobrati Njemu, mi doæivljavamo duhovnu promjenu i prihvaÊamo poruku spase-nja.

Molitva donosi rezultate. Molitva donosi pozitivne rezultate. Kad senauËimo pozivati na Boga u svakoj situaciji, uzdati se u Njegove putove Ëak ikad ih ne razumijemo, prepustit Êemo se u Njegove vjeËne ruke znajuÊi da Onupravlja svakom situacijom u kojoj se moæemo naÊi.

ODGOVORITEZaπto Bog katkad postupa protivno naπim æeljama? Kako moæemo uobliËiti

svoje æelje da bi se podudarale s Boæjim?

Joseph Omato, Kisii, Kenija

119


ObraÊenje srca povezano je s pokajanjem

MI©LJENJEMatej 3,2.8

Ivan je pozivao izraelski narod na pokajanje “jer je blizu kraljevstvo nebe-sko” (Matej 3,2). “Pokajanje” je rijeË koja se moæe primijeniti na one koji vjerujui na one koji ne vjeruju. Da bismo shvatili smisao Ivanove poruke, pokajanjemoæemo sagledati kao dvodimenzionalnu pojavu.

Prvo, pokajati se znaËi donijeti odluku o promjeni smjera ili naËina raz-miπljanja. Za vjernika pokajanje moæe obuhvatiti obraÊenje srca Bogu iz stanjaduhovne hladnoÊe i ravnoduπnosti. To je u skladu s Kristovom porukom crkva-ma u 2. i 3. poglavlju Otkrivenja. Za nekoga tko ne vjeruje, pokajanje podra-zumijeva prihvaÊanje Krista kao Spasitelja. U oba sluËaja to zahtijeva obraÊenjesrca Isusu nakon spoznaje o vlastitoj greπnosti.

ObraÊenje srca znaËi premjeπtanje æariπne toËke s jednog predmeta na nekidrugi. U konkretnom sluËaju srce se okreÊe od grijeha prema vjeËnoj poruci ospasenju koje je donio Krist. Moramo vjerovati u Krista da bismo se obratili ipokajali zbog svojih grijeha.

S druge strane, pokajanje treba biti praÊeno iskrenim æaljenjem. Iskrenopokajanje osposobljava nas da priznamo Krista kao Vladara Neba i Zemlje. Povrhsvega, ono nas osposobljava da spoznamo teæinu svojih grijeha koje je Kristponio na kriæ.

Ivan je ljude svojeg vremena pozivao na pokajanje govoreÊi da je “blizukraljevstvo nebesko” (Matej 3,2). Kristovom kraljevstvu moæemo se prikljuËitijedino vjerom. Mi postajemo dio tog kraljevstva kad prihvatimo poruku o spase-nju i uspostavimo poseban odnos s Kristom.

U Ivanu 14,15 opisuje se odnos ljubavi koji se zaËinje izmeu Krista i naskad Mu se obratimo u pokajanju: “Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapovijedi.”Ivan je pozivao svoje sluπatelje na pokajanje kako bi mogli pripremiti put zadolazak Mesije. Pokajanje je podrazumijevalo napuπtanje loπih putova i obraÊe-nje srca Kristu.

I mi se danas moæemo pripremiti za susret s Kristom o Njegovom drugomdolasku tako πto Êemo uskladiti svoj æivot s Bogom.

ODGOVORITE1. BuduÊi da je Krist podnio kaznu za naπe grijehe, zaπto nam je potrebno

toliko vremena da prihvatimo poruku o spasenju?2. Koji su pokazatelji da smo se srcem obratili Kristu?

Alice Machoka, Machakos, Kenija

ObraÊenje srca znaËi premjeπtanje æariπne toËke s jednog predmeta naneki drugi.

120

Petak, 28. lipnja

Vrijeme je za obraÊenje naπeg srca, zar ne?

ISTRAÆIVANJELuka 1,7

ZAKLJU»AKU Ilijino vrijeme u Izraelu je bila vrlo raπirena idolatrija, πto je dovelo do

nasilja i podjela u obiteljima. Ilija i Ivan pojavili su se u pravo vrijeme kako biobratili ljudska srca Bogu. Namjera je ovih proroka bila da odvrate pozornostljudi od onog πto je izazvalo podjele meu njima i da ih dovedu do duhovnogjedinstva. Kao πto su Ivan i Ilija obnavljali mir u obiteljima svojega doba, takoi mi imamo odgovornost upuÊivati ljude Isusu prije Njegovog drugog dolaska.

RAZMOTRITEu Razgovarajte s nekim pouzdanim Ëlanom vaπe subotnje πkole o problemu s

kojim se suoËavate u obitelji. Pozovite tu osobu da vam predloæi neke biblij-ske naËine za rjeπenje tog problema.

u Sastavite listu problema koji pogaaju danaπnje obitelji. Za svaki problemnavedite rjeπenje na osnovi onoga πto ste saznali ovoga tjedna. NauËite na-pamet neki redak iz pouke za ovaj tjedan koji vas podsjeÊa na ono πto jeistinski vaæno.

u Razmiπljajte o podruËjima u svojem æivotu u kojima se osjeÊate pozvanim daneπto ærtvujete kako biste obratili srca drugih ljudi Kristu. Traæite od Bogada vas svojim Duhom Svetim osposobi da ostvarite taj cilj.

u Pozivajte svoje susjede i sugraane na pokajanje kao πto je Ëinio Ivan Krsti-telj. Naoruæajte se biblijskim argumentima da biste nagovorili ljude da napu-ste svoje zle putove i obrate se srcem Kristu.

u S prijateljima pripremite predstavu o nadmetanju na gori Karmelu. PomoÊupredstave prenesite poruku iz 1. o kraljevima 18,21.

u Odredite dan za druæenje sa svojom obitelji i provedite neko vrijeme zajedno.Iskoristite tu priliku da se okrenete srcem Kristu i steknete lijepe uspomene.

u Kao volonteri propovijedajte ljudima koji se nalaze u nezavidnom poloæaju— u bolnici, zatvoru, prihvatiliπtu za izbjeglice, u nekom kraju pogoenomelementarnom nepogodom. Prenesite im poruku da je Krist s njima Ëak i unjihovim teπkoÊama i da Êe moÊi osjetiti Njegovu ljubav ako se srcem obrateNjemu.

POVEÆITEIzaija 40,3; Malahija 4,6; Matej 14,4. 5.Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, od 9. do 13. poglavlja; Isusov

æivot, 10. poglavlje.

Peter Machoka, Nairobi, Kenija

121

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade ono πto namne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 415)

“Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπe srce uvijekdiæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, za mudrost. Neka svaki vaπdah bude molitva.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

122

01 P Malahija 3,2 Izgradnja karaktera za Nebo02 U Efeæanima 4,32 Æivot u zajednici s Kristom03 S Jakov 1,5 Savjet traæite od Boga, a ne od ljudi04 » Psalam 32,8 Kako Bog vodi svoju djecu05 P Jeremija 33,3 Tajne koje ne znaπ06 S Ivan 12,24 Æetva kriæa

07 N Hebrejima 11,24-26 Gledanje Nevidljivoga08 P Matej 28,18-20 Idite, radite u mojem vinogradu09 U 2. KorinÊanima 9,6 Ærtvovati se kao πto se Krist ærtvovao10 S 1. Petrova 5,8 Izbjegavajte sotonske zamke11 » Matej 13,24.25 Utjecaj uma na um12 P Izaija 41,9.10 TeπkoÊE i njihovo rjeπavanje13 S Izaija 35,3.4 Imamo savrπen Uzor

14 N Ivan 1,4 Priroda je naπ udæbenik15 P Hebrejima 3,7.8 Obrati se Bogu dok ima vremena16 U Koloπanima 3,12.13 Karakter po ugledu na Krista17 S Matej 23,8 Imajte povjerenja u svoju braÊu18 » Ivan 13,34 Krist ljubi greπnika19 P Ivan 17,17 Vucimo s Kristom20 S Djela 20,32 Pravo posveÊenje

21 N Psalam 119,105 Boæja rijeË — tvoja vodilja22 P Matej 7,20 Prava ljubav ne moæe se sakriti23 U 1. KorinÊanima 1,30.31 UËimo od Krista24 S Psalam 34,3 VeliËajte Boga a ne Ëovjeka25 » 2. Petrova 1,3 Njegujte krπÊanske vrline26 P Psalam 37,3 Slijedimo Gospodnje upute27 S 1. Petrova 2,9 Bog ima svoj izabrani narod

28 N Psalam 116,13 Uzmi Ëaπu spasenja29 P 2. Ljetopisa 20,17 Krenite naprijed30 U 1. Petrova 2,21 VeliËanstveni primjer

JUTARNJI REDCI — TRAVANJ 2019.Slijedimo Gospodnje upute

123

01 S 2. KorinÊanima 11,3 Sotonsko lukavstvo02 » Matej 18,3 Tko je najveÊi?03 P Ivan 15,19 U svijetu, ali ne od svijeta04 S 2. Timoteju 2,22 SaËuvani u ljubavi prema istini

05 N Izreke 3,11 KrπÊaninovo naslijee06 P Ponovljeni zakon 30,19 Jeste li na pravoj ili pogreπnoj strani?07 U Ivan 17,21 Krist poziva na jedinstvo08 S Izaija 55,7 Kad se poËine pogreπke09 » Luka 11,13 Molite se za Duha Svetoga10 P Ivan 6,37 Dræite Krista za rijeË11 S Ivan 14,6 Slijedite veliki Uzor

12 N Izreke 22,29 Stekni dobre radne navike13 P 1. Timoteju 2,15 Savjet æenama14 U Ivan 14,9 Siguran put15 S Ivan 17,22 Potreba za jedinstvom16 » Matej 18,12.13 Lijek za krivnju i depresiju17 P 1. KorinÊanima 2,9 Pripremaπ li se za Nebo?18 S Koloπanima 2,8 »uvajte se zavodljivih teorija

19 N Ivan 17,23 Jedno s Kristom20 P Matej 7,16.17 Po njihovim rodovima21 U Hebrejima 8,1.2 Krist posreduje za nas22 S Rimljanima 1,20 Bog u prirodi23 » 3. Ivanova 1,2 ©to je s mojom duπom?24 P Otkrivenje 3,4 Odakle uzimate svoj oganj?25 S 1. Ivanova 3,1 Gledajmo u Krista!

26 N Ezekiel 3,17 Viπe od proroka27 P Daniel 1,17 »itaj Knjigu proroka Daniela28 U Ivan 8,12 Ne moæemo raditi bez Boga29 S Psalam 127,1 UËinite dom djeliÊem Neba30 » Psalam 86,16 Jednoj starijoj sestri31 P Marko 16,15.16 Kristov je posao i naπ posao

JUTARNJI REDCI — SVIBANJ 2019.Gledajmo u Krista

124

01 S Izaija 56,5 Nikad ne ærtvuj krπÊanska naËela

02 N Matej 6,28 Udæbenik prirode03 P Joπua 1,6 Budite jaki04 U 1. Timoteju 4,15 Svjetlo dolazi kao blistave zrake05 S Jeremija 48,11 Bog dopuπta i uznemirujuÊa iskustva06 » Psalam 73,28 Sada je vrijeme — ustani i svijetli07 P 2. Petrova 1,5 Pozvani na slavan æivot pun vrlina08 S 1. KorinÊanima 9,24 Svi mogu pobijediti

09 N Ivan 6,51 Boæanski lijeËnik propisuje...10 P Ponovljeni zakon 30,16 Bog traæi cijelo srce11 U Psalam 32,5 Kome se trebam ispovjediti?12 S Efeæanima 6,10 Za kormilom je Boæja ruka13 » Hebrejima 11,16 Dom gdje vjeËno sunce sja14 P Izaija 59,19 Svakome je dan njegov posao15 S Hebrejima 3,13 Danas

16 N Ivan 6,35 Gledajte u Isusa Krista17 P Ivan 15,5 Jeste li rodna grana?18 U Psalam 144,3 Ljudska mudrost je bezumlje19 S Efeæanima 4,4-6 Mi smo jedno s Crkvom na Nebu20 » Filipljanima 2,12.13 Bog pomaæe da ispunimo Njegovu volju21 P 1. KorinÊanima 1,27 Bog moæe upotrijebiti sve radnike22 S Hebrejima 13,20.21 Neka Bog ostvari svoju volju u tebi

23 N Matej 3,8 Moæemo uËiti od neplodne smokve24 P Hebrejima 13,3 Obioste me25 U 1. Timoteju 4,8 Priprema za Nebo26 S Rimljanima 8,38.39 Kristova ljubav se ne moæe izmjeriti27 » Daniel 12,2 Za πto se vi pripremate?28 P 2. KorinÊanima 3,18 Svakog dana sve sliËniji Kristu29 S 2. KorinÊanima 4,6 Sila Evanelja

30 N Ivan 1,12 Boæji planovi su jednostavni

JUTARNJI REDCI — LIPANJ 2019.Bog traæi cijelo srce

125

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

126

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

TRAVANJ

01. Psalam 8002. Psalam 8103. Psalam 8204. Psalam 83,1-905. Psalam 83,10-1906. Psalam 84

07. Psalam 8508. Psalam 8609. Psalam 8710. Psalam 88,1-911. Psalam 88,10-1912. Psalam 89,1-1513. Psalam 89,16-30

14. Psalam 89,31-53

15. Psalam 9016. Psalam 9117. Psalam 9218. Psalam 9319. Psalam 9420. Psalam 95

21. Psalam 9622. Psalam 9723. Psalam 9824. Psalam 9925. Psalam 10026. Psalam 10127. Psalam 102,1-12

28. Psalam 102,13-2929. Psalam 10330. Psalam 104,1-18

SVIBANJ

01. Psalam 104,19-3502. Psalam 105,1-1503. Psalam 105,16-3204. Psalam 105,33-45

05. Psalam 106,1-1506. Psalam 106,16-3307. Psalam 106,34-4808. Psalam 107,1-2209. Psalam 107,23-4310. Psalam 10811. Psalam 109,1-19

12. Psalam 109,20-3113. Psalam 11014. Psalam 11115. Psalam 11216. Psalam 11317. Psalam 11418. Psalam 115

19. Psalam 11620. Psalam 11721. Psalam 11822. Psalam 119,1-2423. Psalam 119,25-4824. Psalam 119,49-8025. Psalam 119,81-96

26. Psalam 119,97-13627. Psalam 12028. Psalam 12129. Psalam 12230. Psalam 12331. Psalam 124

LIPANJ

01. Psalam 125

02. Psalam 12603. Psalam 12704. Psalam 12805. Psalam 12906. Psalam 13007. Psalam 13108. Psalam 132

09. Psalam 13310. Psalam 13411. Psalam 13512. Psalam 13613. Psalam 13714. Psalam 13815. Psalam 139,1-12

16. Psalam 139,13-2417. Psalam 14018. Psalam 14119. Psalam 14220. Psalam 14321. Psalam 144,1-1122. Psalam 144,12-15

23. Psalam 14524. Psalam 14625. Psalam 14726. Psalam 14827. Psalam 14928. Psalam 15029. Psalam 1

30. Psalam 2

127

»ITANJE BIBLIJE REDOM

TRAVANJ

01. 1. Kraljevi 12-1402. 1. Kraljevi 15-1703. 1. Kraljevi 18-2004. 1. Kraljevi 21-2205. 2. Kraljevi 1-406. 2. Kraljevi 5-7

07. 2. Kraljevi 8-1008. 2. Kraljevi 11-1309. 2. Kraljevi 14-1610. 2. Kraljevi 17-1911. 2. Kraljevi 20-2212. 2. Kraljevi 23-2513. 1. Ljetopisa 1-3

14. 1. Ljetopisa 4-615. 1. Ljetopisa 7-916. 1. Ljetopisa 10-1217. 1. Ljetopisa 13-1518. 1. Ljetopisa 16-1819. 1. Ljetopisa 19-2120. 1. Ljetopisa 22-24

21. 1. Ljetopisa 25-2722. 2. Ljetopisa 28-2923. 2. Ljetopisa 1-324. 2. Ljetopisa 4-625. 2. Ljetopisa 7-926. 2. Ljetopisa 10-1327. 2. Ljetopisa 14-16

28. 2. Ljetopisa 17-1929. 2. Ljetopisa 20-2230. 2. Ljetopisa 23-24

LIPANJ

01. Psalam 7-9

02. Psalam 10-1203. Psalam 13-1504. Psalam 16-1905. Psalam 20-2306. Psalam 24-2607. Psalam 27-2908. Psalam 30-32




30. Psalam 99-101

SVIBANJ

01. 2. Ljetopisa 25-2702. 2. Ljetopisa 28-3003. 2. Ljetopisa 31-3304. 2. Ljetopisa 34-36

05. Ezra 1-306. Ezra 4-607. Ezra 7-1008. Nehemija 1-309. Nehemija 4-610. Nehemija 7-911. Nehemija 10-11

12. Nehemija 12-1313. Estera 1-314. Estera 4-715. Estera 8-1016. Job 1-317. Job 4-618. Job 7-9

19. Job 10-1220. Job 13-1521. Job 16-1822. Job 19-2123. Job 22-2424. Job 25-2725. Job 28-30

26. Job 31-3327. Job 34-3628. Job 37-3929. Job 40-4230. Psalam 1-331. Psalam 4-6

128

PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2019.

TRAVANJ SVIBANJ LIPANJMJESTO 5.4. 12.4. 19.4. 26.4. 3.5. 10.5. 17.5. 24.5. 31.5. 7.6. 14.6. 21.6. 28.6.

Beli Manastir 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.21 20.27 20.32 20.37 20.39 20.39Biograd 19.31 19.39 19.47 19.56 20.04 20.13 20.20 20.27 20.32 20.38 20.41 20.44 20.44Bjelovar 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.21 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47Borovo 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.38BraË 19.26 19.34 19.43 19.50 19.59 20.07 20.14 20.22 20.27 20.32 20.36 20.38 20.38Cres 19.36 19.44 19.53 20.02 20.11 20.19 20.27 20.34 20.40 20.46 20.50 20.52 20.52Crikvenica 19.35 19.44 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.35 20.41 20.47 20.51 20.53 20.53»akovec 19.29 19.39 19.48 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Dalj 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.26 20.31 20.35 20.37 20.38Daruvar 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Delnice 19.35 19.44 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.36 20.42 20.47 20.51 20.53 20.54Dubrovnik 19.19 19.26 19.34 19.42 19.50 19.58 20.05 20.12 20.17 20.23 20.26 20.28 20.29Dugi Otok 19.32 19.41 19.49 19.58 20.07 20.14 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47–akovo 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.26 20.32 20.36 20.38 20.38Gareπnica 19.27 19.36 19.45 19.54 20.04 20.12 20.20 20.28 20.34 20.39 20.43 20.46 20.46GospiÊ 19.32 19.40 19.49 19.58 20.07 20.14 20.22 20.29 20.35 20.41 20.44 20.47 20.47Grubiπno Polje 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Hvar 19.26 19.34 19.43 19.51 19.59 20.07 20.14 20.22 20.27 20.32 20.36 20.38 20.38Ilok 19.16 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.09 20.16 20.22 20.28 20.32 20.34 20.35Karlovac 19.32 19.41 19.50 19.59 20.08 20.17 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Knin 19.28 19.36 19.44 19.53 20.02 20.10 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.42 20.43Koprivnica 19.28 19.38 19.47 19.56 20.05 20.14 20.23 20.31 20.37 20.43 20.47 20.49 20.49KorËula 19.23 19.31 19.38 19.46 19.55 20.02 20.10 20.17 20.22 20.27 20.31 20.33 20.34Kornat 19.31 19.40 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.27 20.33 20.38 20.41 20.44 20.44Krapina 19.32 19.41 19.51 20.00 20.10 20.19 20.27 20.35 20.41 20.46 20.50 20.53 20.53Kriæevci 19.29 19.38 19.47 19.56 20.06 20.15 20.23 20.31 20.37 20.43 20.47 20.49 20.50Krk 19.36 19.45 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.35 20.41 20.47 20.51 20.53 20.53Kutina 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.20 20.28 20.34 20.40 20.43 20.46 20.46Lastovo 19.25 19.32 19.40 19.49 19.56 20.04 20.11 20.19 20.24 20.29 20.32 20.35 20.35Lipik 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.25 20.31 20.37 20.41 20.43 20.44Loπinj 19.35 19.44 19.53 20.01 20.10 20.18 20.26 20.34 20.39 20.44 20.49 20.50 20.51Makarska 19.23 19.32 19.40 19.48 19.56 20.04 20.12 20.19 20.25 20.29 20.33 20.35 20.36Maruπevec 19.30 19.39 19.49 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.39 20.44 20.49 20.51 20.51MetkoviÊ 19.22 19.30 19.38 19.46 19.55 20.02 20.10 20.17 20.22 20.28 20.31 20.34 20.34

129

PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2019.

TRAVANJ SVIBANJ LIPANJMJESTO 5.4. 12.4. 19.4. 26.4. 3.5. 10.5. 17.5. 24.5. 31.5. 7.6. 14.6. 21.6. 28.6.

Mljet 19.22 19.29 19.37 19.45 19.53 20.01 20.08 20.15 20.20 20.26 20.29 20.32 20.32Naπice 19.21 19.30 19.39 19.48 19.58 20.06 20.14 20.22 20.28 20.33 20.37 20.40 20.40Nova Gradiπka 19.25 19.34 19.42 19.51 20.01 20.09 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.42 20.43Novska 19.27 19.36 19.45 19.54 20.03 20.11 20.20 20.27 20.33 20.38 20.43 20.45 20.46Opatija 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.21 20.29 20.37 20.43 20.49 20.52 20.55 20.55Osijek 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.26 20.32 20.36 20.38 20.38OtoËac 19.32 19.41 19.50 19.58 20.07 20.16 20.23 20.31 20.37 20.42 20.46 20.48 20.49Pag 19.32 19.41 19.49 19.58 20.07 20.15 20.23 20.30 20.36 20.41 20.45 20.47 20.48Pakrac 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.25 20.31 20.37 20.41 20.43 20.43Peljeπac 19.22 19.30 19.38 19.46 19.54 20.02 20.09 20.16 20.21 20.26 20.30 20.32 20.32Petrinja 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.22 20.29 20.35 20.41 20.44 20.47 20.47PloËe 19.22 19.31 19.38 19.47 19.55 20.03 20.10 20.17 20.23 20.28 20.32 20.34 20.34PoreË 19.40 19.49 19.58 20.07 20.16 20.24 20.32 20.40 20.46 20.51 20.55 20.58 20.58Poæega 19.24 19.32 19.41 19.50 20.00 20.08 20.16 20.24 20.30 20.35 20.40 20.41 20.42Pula 19.39 19.47 19.56 20.05 20.14 20.22 20.30 20.37 20.43 20.49 20.52 20.55 20.55Rab 19.35 19.44 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.34 20.39 20.44 20.49 20.50 20.51Rijeka 19.37 19.46 19.54 20.03 20.13 20.21 20.29 20.37 20.43 20.48 20.52 20.54 20.55Rovinj 19.40 19.49 19.58 20.06 20.16 20.24 20.32 20.40 20.46 20.51 20.55 20.57 20.58Sinj 19.26 19.34 19.43 19.51 19.59 20.07 20.15 20.22 20.28 20.33 20.37 20.39 20.40Sisak 19.29 19.38 19.46 19.55 20.05 20.13 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47Slatina 19.24 19.33 19.42 19.51 20.00 20.09 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.43 20.43Slavonski Brod 19.21 19.30 19.39 19.48 19.57 20.05 20.14 20.21 20.27 20.32 20.37 20.39 20.39Slunj 19.32 19.41 19.50 19.58 20.08 20.16 20.24 20.32 20.38 20.43 20.47 20.49 20.50Split 19.26 19.35 19.43 19.51 20.00 20.08 20.15 20.22 20.28 20.33 20.37 20.39 20.40©ibenik 19.31 19.38 19.47 19.55 20.04 20.12 20.19 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Varaædin 19.29 19.39 19.48 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Vinkovci 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.38Virovitica 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.44 20.44Vis 19.27 19.35 19.43 19.52 20.00 20.08 20.15 20.22 20.28 20.32 20.37 20.38 20.39Vukovar 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.11 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.37Zadar 19.32 19.40 19.49 19.57 20.06 20.14 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.46 20.47Zagreb 19.31 19.40 19.49 19.58 20.08 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.50Æupanja 19.20 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.37

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

130

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

TRAVANJ

01. Ponovljeni z. 1502. Ponovljeni z. 1603. Ponovljeni z. 1704. Ponovljeni z. 1805. Ponovljeni z. 1906. Ponovljeni z. 20

07. Ponovljeni z. 2108. Ponovljeni z. 2209. Ponovljeni z. 2310. Ponovljeni z. 2411. Ponovljeni z. 2512. Ponovljeni z. 2613. Ponovljeni z. 27

14. Ponovljeni z. 2815. Ponovljeni z. 2916. Ponovljeni z. 3017. Ponovljeni z. 3118. Ponovljeni z. 3219. Ponovljeni z. 3320. Ponovljeni z. 34

21. Joπua 122. Joπua 223. Joπua 324. Joπua 425. Joπua 526. Joπua 627. Joπua 7

28. Joπua 829. Joπua 930. Joπua 10

SVIBANJ

01. Joπua 1102. Joπua 1203. Joπua 1304. Joπua 14

05. Joπua 1506. Joπua 1607. Joπua 1708. Joπua 1809. Joπua 1910. Joπua 2011. Joπua 21

12. Joπua 2213. Joπua 2314. Joπua 2415. Suci 116. Suci 217. Suci 318. Suci 4

19. Suci 520. Suci 621. Suci 722. Suci 823. Suci 924. Suci 1025. Suci 11

26. Suci 1227. Suci 1328. Suci 1429. Suci 1530. Suci 1631. Suci 17

LIPANJ

01. Suci 18

02. Suci 1903. Suci 2004. Suci 2105. Ruta 106. Ruta 207. Ruta 308. Ruta 4

09. 1. Samuelova 110. 1. Samuelova 211. 1. Samuelova 312. 1. Samuelova 413. 1. Samuelova 514. 1. Samuelova 615. 1. Samuelova 7



30. 1. Samuelova 22

131

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Misijska knjiga

godineNaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

132

NOVO!NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Documents

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade - adventisti.hr · Izbori koje Ëinimo 3. Priprema za promjenu 4. Kada smo sami 5. Mudri savjeti za obitelji 6. Kraljevska ljubavna pjesma 7