RWCT - Priprema Za Nastavu Ljudska Prava

7/25/2019 RWCT - Priprema Za Nastavu Ljudska Prava

1/7

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVE

Datum: 23. i 30. 5.2016.

Ime i prezime: Zorislav Jeleni, prof.

Ustanova: Srednja kola Marka Marulia Slatina

Razred/skupina: 2. razredi (gimnazijska i tehnika skupina)

Broj uenika/djece: 11 (6+5)

Nastavni predmet: Etika

Nastavna cjelina/tema: DRAVA I DRUTVO

NASTAVNA JEDINICA: Ljudska prava

CILJ NASTAVNE JEDINICE: OSVIJESTITI TEMATIKU LJUDSKIH PRAVA U ETIKOM KONTEKSTU

ISHODI NASTAVNE JEDINICE

Sadrajni (obrazovni, kognitivni):

uoiti vanost zatite ljudskih prava za pojedinca i zajednicuuoiti mehanizme i naine zatite ljudskih prava (institucije i procedure)

Procesni (funkcionalni; afektivni, psihomotoriki):prepoznati sluajeve krenja ljudskih prava i primjerno reagirati

OBLICI I METODE RADA: grupni i pojedinani rad; oluja mozgova (brainstorming),odnosno zapisivanje misli (brainwriting), prezentacija rada, insert metoda - itanje uzobiljeavanje, samostalno pisano i usmeno iznoenje miljenja, rasprava

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Ploa,radni materijali (listi)


2/7

ORGANIZACIJA NASTAVNOGA RADA

1. EVOKACIJA TRAJANJE

Tehnike:oluja mozgova (brainstorming), odnosno zapisivanje misli(brainwriting), rasprava

15 MIN.

Opis rada (kratko):uvoenje u temu,oluja mozgova (brainstorming), odnosno zapisivanje misli (brainwriting): toznate o ljudskim pravima? Gdje i od koga ste to saznali? Jesu li sva pravajednako vana?Prezentacija rada i rasprava: Koje pojmove (gotovo) svi navode, a koji su razliiti?Naini praenja uenika:

Sudjelovanje u nastavnim aktivnostima, redovitost, brzina i tonost izvravanjazadaa, postavljanje smislenih pitanja, samoinicijativnost

2. RAZUMIJEVANJE ZNAENJA TRAJANJETehnike:insert tehnikom - itanje uz obiljeavanje, prezentacija rada, rasprava 25 MIN.

Opis rada (kratko):

Uenici analiziraju tekst, koji sadri osnovne informacije o ljudskim pravima, inserttehnikom - nainobiljeavanja je:- nova obavijest znam ili mislim da znam

? obavijest me zbunjuje, o tome elim znati vie , obavijest se razlikuje od onoga to znamili mislim da znamPrezentacija rada i rasprava: to im je bilo poznato, to novo, to zbunjujue i zato?Naini praenja uenika:

Sudjelovanje u nastavnim aktivnostima, redovitost, brzina i tonost izvravanjazadaa, postavljanje smislenih pitanja, samoinicijativnost;usvojenost novihsadraja, objanjavanje i argumentiranje miljenja i stavova, tonost, jasnoairazumljivost izlaganja

3. REFLEKSIJA TRAJANJE

Tehnike: samostalni pisani rad, prezentacija (itanje) rada, rasprava o

radovima

5+45 MIN

Opis rada (kratko):

Zadatak za uenike je opisati svoja iskustva i miljenje o ljudskim pravima jesu li seoni i ili netko koga poznaju susreli s krenjem ljudskih prava, o emu se radilo i kako seodvijao sluaj(na sljedeem satu) itanje radova i raspravaNaini praenja uenika:

Sudjelovanje u nastavnim aktivnostima, redovitost, brzina i tonost izvravanjazadaa, postavljanje smislenih pitanja, samoinicijativnost;usvojenost novih

sadraja, objanjavanje i argumentiranje miljenja i stavova, tonost, jasnoairazumljivost izlaganja; primjena steenih znanja na nove i konkretne situacije


3/7

AKTIVNOSTI U ENIKA POSLIJE NASTAVE:ZADATAK ZA UENIKE JE OPISATI SVOJA ISKUSTVA I MILJENJE O LJUDSKIM PRAVIMAJESU LI SE ONI I ILINETKO KOGA POZNAJU SUSRELI S KRENJEM LJUDSKIH PRAVA, O EMUSE RADILO I KAKO SE ODVIJAO SLUAJ

VREDNOVANJE/OCJENJIVANJE:

Elementi ocjenjivanja:SUDJELOVANJE U NASTAVNIM AKTIVNOSTIMAUSVOJENOST TEORIJSKIH ZNANJAPRIMJENA STEENIH ZNANJA

Kriteriji ocjenjivanja:SUDJELOVANJE U NASTAVNIM AKTIVNOSTIMA (motiviranost, zalaganje, inicijativnost)odlian (5) - uenik samostalno i bez posebnog poticaja sudjeluje u nastavnim

aktivnostima, redovito, brzo i tono izvrava svoje zadae, postavlja smislenapitanja, samoinicijativan je

vrlo dobar (4) - uenik uz manje poticaje sudjeluje u nastavnim aktivnostima, redovitoizvrava svoje zadae

dobar (3) - uenik uz dosta poticaja sudjeluje u nastavnim aktivnostima, relativnoredovito izvrava svoje zadae

dovoljan (2) - uenik je pasivan, rijetko sudjeluje u nastavnim aktivnostima i neredovitoizvrava svoje zadae

nedovoljan (1) -uenik ne pokazuje nikakav interes za nastavne aktivnosti, ne reagirana poticaje, ne izvrava svoje zadae

USVOJENOST TEORIJSKIH ZNANJA (programskih sadraja)odlian (5) - uenik je izvrsno usvojio programske sadraje, vrlo dobro ih objanjava i

argumentira, izlae tono, jasno i razumljivovrlo dobar (4) - uenik je vrlo dobro usvojio programske sadraje, dobro ih objanjava i

argumentiradobar (3) - uenik je usvojio programske sadraje, ali ih ne moe objasniti niti

argumentiratidovoljan (2) -uenik je samo djelomino usvojio programske sadrajenedovoljan (1) - uenik nije usvojio programske sadraje

PRIMJENA STEENIH ZNANJA (interakcija)odlian (5) - uenik samostalno primjenjuje steena znanja na nove i konkretne situacijevrlo dobar (4) - uenik uz nastavnikov poticaj primjenjuje steena znanja na nove i

konkretne situacijedobar (3) - uenik uz nastavnikov poticaj djelomino primjenjuje steena znanja na nove i

konkretne situacijedovoljan (2) - uenik uz nastavnikov poticaj slabo primjenjuje steena znanja na nove i

konkretne situacijenedovoljan (1) - uenik nije usvojio programske sadraje i ne moe ih pr imijeniti na

nove i konkretne situacije


4/7

Komentar nakon sata:

Uenicima je pojam ljudskih prava jo uvijek apstraktan, krenja ljudskih pravase dogaa negdje drugdje (Crncima), jo uvijek se ne odvaujunavoditi

vlastite primjere. Sve to je rezultat prijanjeg neadekvatnog rada s njima.


5/7

Radni list


6/7

Pitanja i odgovori1. to su to ljudska prava?Ljudska prava su moralna prava koje ima svaka osoba na ovom svijetubazirano na samoj injenici to je ljudsko bie. Nitko, ni pojedinci ni vladene mogu nam oduzeti naa ljudska prava2. Od kuda dolaze ljudska prava?Ljudska prava dolaze od tuda to mi nismo samo tjelesna bia nego imoralna i duhovna bia. Ona su potrebna kako bi ouvala nau ljudskost iosigurala svakom pojedincu dostojanstven ivot.3. Zato bi ih netko morao potovati?

Kao prvo zato to je ljudsko bie pa prema tome i moralno bie. Pokazalose da e veina ljudi kada im se ukae da kre neija ljudska prava,prestati to initi. Openito govorei ljudi ne ele povreivati druge ljude.Kao dodatak moralnim sankcijama i apeliranju na neiju savjest sada uveini zemalja u svijetu postoje i pravne odredbe koje obvezuju vlasti dapotuju osnovna ljudska prava.4. Tko ima ljudska prava?Ustvari apsolutno svi: kriminalci, dravni voe, djeca, ene, Amerikanci,

Afrikanci, izbjeglice, nezaposleni itd.5. Imaju li ljudska prava ak i kriminalci i dravni voe?Ba svi. I kriminalci i dravnici su ljudi. Snaga ljudskih prava lei u injenicida ona tretiraju sve ljude jednako u smislu posjedovanja ljudskogdostojanstva. Nekim ljudima, koji su prekrili tua ljudska prava ili suprijetnja za drutvo na neki nain,trebaju se ograniiti njihova ljudskaprava ali samo do odreene granice. Ta granica je minimum neophodanza ivot dostojan ovjeka.6. Tko uva ljudska prava?Svi mi bi trebali uvati ljudska prava. Postoje zakoni na nacionalnom iinternacionalnom nivou koji nameu ogranienja vladama u onome toone ine svojim graanima, ali ako nitko na to ne ukazuje vlade enastaviti kriti ljudska prava. Kao pojedinci moramo ne samo potivatiprava drugih nego pratiti i to ine drugi i naa vlada po tom pitanju.Zatitni mehanizmi postoje kako bismo ih iskoristili za nau zajednikudobrobit.7. Kako mogu braniti svoja prava?Pokuaj tako to e ukazati na to da su tvoja ljudska prava prekrena.Daj drugima do znanja da se ne smiju tako ponaati. Pozovi se na

odgovarajue stavke iz UNDHR ili ECHR i li na zakone vlastite drave. Kaitisku to ti se dogaa, saborskim zastupnicima, nevladinim udrugama kojese bave zatitom ljudskih prava. Pitaj za savjet. Razgovaraj saodvjetnikom, ako ima priliku. Pobrini se a predstavnici vlasti znaju toini i ako nita ne dovede do eljenog rezultata moda e se moratobratiti sudu.8. Kako mogu doi do Europskog suda?Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda sadriproceduru koja odreuje nain na kojise primaju individualne albe kao ialbe jedne drave protiv druge. Postoji stroga prijemna procedura albi iES se pojedinci obraaju nakon to su pokuali to uiniti na najviiminstancama u svojoj zemlji. Takoer se preporuasavjetovanje sa nevladinim udrugama koje se bave tim podrujem.9. Kome mogu dati izjavu o svojim ljudskim pravima?

Gotovo sva ljudska prava koja su nabrojena u meunarodnimdokumentima su ustvari izjave protiv tvoje drave ili slubenih vlasti.Ljudska prava tite tvoje interesepred dravom tako da se moe pozivatina njih pred slubenim predstavnicima vlasti.10. Ima li itko obvezu tititi moja ljudska prava?Da, jer pravo na neto postaje besmisleno ako nema nitko da za njegapreuzme odgovornost ili ako ono nije niija dunost. Svaka osoba imamoralnu odgovornost da ne kri tvoje ljudsko dostojanstvo, ali vlast,potpisujui meunarodne ugovore, ima i pravnu obvezu to ne initi.11. Je li krenje ljudskih prava iskljuivo problem nedemokratskihdrava?Ne postoji drava na ovom svijetu koja nije prekrila neija ljudska prava.U nekim se zemljama ta krenja moda ee pojavljuju ili pogaaju iru

populaciju ali svako krenje zahtjeva da mu se posveti panja i ne bi sesmelo dogaati. Osobi kojoj su prekrena ljudska prava ne moe biti neka

utjeha da njena zemlja ima manji postotak krenja ljudskih prava od nekihdrugih zemalja.12. Je li uinjen ikakav napredak u smanjenju broja krenja ljudskih

prava?Veliki, iako se ponekad ini da se radi o kapi u moru toga. Sjetite seukidanja ropstva, pravo glasovanja za ene, ukidanja smrtne kazne umnogim zemljama, slom apartheida, itd. Uzmite u obzir i injenicu da sepostepeno mijenja i meunarodno ozraje

ZBUNJUJUA PITANJA - DILEME

1.Kako moemo rei da su ljudska prava univerzalna ako po cijelomsvijetu ljudi trpe krenja svojih ljudskih prava?Oni i dalje imaju svoja prava, a injenica da su im prekrena dovodi upitanje ne samo moralne norme nego i meunarodno potpisane ugovore.Neke zemlje su zaista i kanjene za svoje ponaanje od stranemeunarodne zajednice bilo sankcijama bilo vojnim akcijama. No, oviprocesi su esto arbitrarni i ovise vie o nacionalnim interesima drugihdrava nego o stupnju nasilja tj. krenja ljudskih prava. Jo uvijek nepostoji stalni Meunarodnisud pravde na koji bi se moglo privestiprogonitelje i suditi im iako postoji vjerojatnost da se to dogodi nakonratifikacije Rimskog statuta meunarodnog suda pravde (60 zemaljasudjeluje). Bio bi to stalni sud koji bi se bavio ratnim zloincima, onima kojisu poinili genocid i onima optuenima za zloine protiv ovjenosti.2. Kakva je korist od UDHR- ako nije legaliziran?Iako jo uvijek ne postoji meunarodni sud na koji bi se moglo pozvativlade drava koje kre ljudska prava ovaj dokument ima veliko povijesnoznaenje. Osim toga zna se da ako neka vlada svjesno kri pravanavedena u tom dokumentu postoji mogunost da je druge drave izopeodnosno podvrgnu nekoj vrsti sankcija.3. Kakvu korist za mene predstavljaju ljudska prava kada moja vladakrita prava svakodnevno i ne mari za neodobravanje meunarodnezajednice?Od nekuda se mora poeti i jednog dana, nakon raznih pritisaka, doi edo promijene. Danas su prilike za obranu ljudskih prava bolje nego nekadai sama injenica da imamo ta prava i da se ona priznaju u sve vie zemaljasvijeta daje nam nadu u promjenu.4. Ako potujem prava drugih ljudi, znai li to da oni mogu initi to

god ele?Naravno da ne, ako to znai krenje tvojih prava ili prava drugih ljudi.5. Jesu li mi u obrani mojihprava doputena sva sredstvaukljuujui nasilje nad drugima?Openito govorei ne, ali ako se radi o samoobrani onda je upotreba sileprimjerene stupnju prijetnje opravdana. Osveta i muenje nisu nikadaopravdani.6. Zato bih ja potivao prava drugih ako drugi ne potuju moja

prava?Dijelom zato to ako ne potuje tua prava moe i sam doivjeti dostaneprilika, dijelom zato to drugi zasluuju da im se obraa s potovanjem,a dijelom zato to moe posluiti kao primjer drugima kako se trebaponaati.7. Zato bi oni koji su prekrili tua ljudska prava na najnehumaniji

nain morali biti tretirani kao osobe kojima pripadaju ljudska prava? Ovo je vjerojatno najtee za prihvatiti ali upravo to je najbitniji dio ljudskihprava. Najvanije su slijedee: unato neijoj oiglednoj neljudskosti, svaka osoba ima i dio

ljudskosti. Nasilnici vole svoje majke, djecu, ene, mueve ili nekoga.Osjeaju bol, odbijanje, oaj i ljubomoru. ele biti prihvaeni,podrani, voljeni. ele da ih se razumije. Svi oni imajuneke, ako nesve, od ovih iskljuivo ljudskih osobina. To ih ini ljudima i zatozasluuju nae potovanje.

nema nieg dobrog u tome ako elimo povrijediti nasilnike na nain

na koji su oni povrijedili druge. To nas same samo ini manjevrijednima potovanja

ak i ako se pojavi neki nasilnik bez ikakvih ljudskih osobina (takvog

jo nije bilo) tko od nas sa apsolutnom sigurnou moe rei da onnije ovjek i da nije sposoban voljeti ili biti voljen?


7/7

Documents

RWCT - Priprema Za Nastavu Ljudska Prava