PRIPREMANJE UČITELJA ZA NASTAVU

  • View
    7.980

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Uploaded from Google Docs

Text of PRIPREMANJE UČITELJA ZA NASTAVU

1. PRIPREMANJE UITELJA ZA NASTAVU Uspjeh nastavne djelatnosti ovisi o nainu i kvaliteti pripremanja uitelja za nastavu.Uiteljsko zvanje jedno je od rijetkih u kojemu je priprema za rad vrlo znaajna. Znaajna je zato jer uitelj provede svakodnevno u razredu nekoliko sati i to ima pred sobom uenike razliitih individualnosti. Pripremanje za nastavu je permanentan proces koji se provodi paralelno s nastavnim radom i traje dok uitelj u tom zvanju radi. Obzirom na predstojei rad u kolskoj g. moe se razlikovati: pripremanje za novu k.g. globalno ili godinje pripremanje, pripremanje za pojedinu nastavnu temu- tematsko pripremanje i pripremanje za pojedinu nastavnu jedinicu. Pripremanje za novu kolsku godinu obuhvaa prouavanje nastavnog programa po kojem e uitelj raditi, prikupljanje strune literature, upoznavanje udbenika i prirunika, nabavljanje i izraivanje nastavnih sredstva i pomagala, prouavanje kolske dokumentacije i drugo. Pri tome treba iskoristiti iskustva iz prethodne kolske godine.Pripremanje treba provesti prije poetka nove kolske godine, a povezano je s izradom godinjeg plana rada ili tzv. makroplanom. Planiranje je posebna intelektualna aktivnost kojom ovjek unaprijed projektira svoju djelatnost s obzirom na rezultate koje eli postii radom. Ta aktivnost ima stvaralaki karakter jer uitelj osmilja rad na odgoju i obrazovanju, odnosno na formiranju linosti. Ovo je planiranje predvieno za dulji rok, za jednu kolsku godinu pa je ono globalno radi izrade makroplana, izvedbenog plana. Globalni plan rada izrauje svaki uitelj za svoj nastavni predmet, ali je svakako potrebna i suradnja s ostalim lanovima razrednog vijea radi meusobnog usklaivanja i postizavanja nune korelacije meu predmetima. Pogotovo je takvo usklaivanje potrebno za timski rad. Najjednostavniji je nain globalnog planiranja da svaki uitelj pregledno ispie svoj godinji plan po predmetima i razredima.Najprije se iz slubenog teksta nastavnog programa izdvoji osnovna tematika i formuliraju naslovi nastavnih tema.Zatim se nastavne teme rasporede u logiki niz od prve do posljednje za vrijeme od rujna do lipnja, i to ravnomjerno po mjesecima. Uz naslov nastavnih tema potrebno je saeto u obliku natuknica, teza, podnaslova naznaiti okvirni sadraj pojedinih tema. Na temelju ukupnog fonda godinjih sati odreuje se orijentacijski broj sati za pojedinu temu, iskazujui pritom broj sati za pripremanje, obradu novih nastavnih sadraja, ponavljanje, vjebanje i provjeravanje. Osim toga mogu se navesti i neki specifini izvori znanja i eventualno navesti mjesto izvoenja nastave. Prije obrade pojedine nastavne teme uitelj mora upoznati njen sadraj odrediti joj dimenzije-ekstenzitet, intezitet i logiku strukturu. Pripremanje za obradu nastavnih tema i nastavnih jedinica provodi se za vrijeme kolske godine i neposredno prethodi njihovoj obradi. Ovo planiranje znatno detaljnije i preciznije pa odatle i dolazi naziv mikroplan, detaljni plan, operativni plan. Tematsko pripremanje i pripremanje za pojedinu nastavnu jedinicu obuhvaa sadrajnu, pedagoku, materijalno-tehniku i psiholoku pripremu. Struna ili sadrajna priprema odnosi se na temeljito poznavanje sadraja koji e se uenicima izlagati.Tu se namee potreba neprestanog strunog pripremanja i usavravanja uitelja jer on moe pouavati samo one sadraje koje solidno poznaje i njima suvereno vlada. Takoer razvojem znanosti i tehnike u nastavne programe se unose novi sadraji koje uitelj mora samostalno upoznati radi aktualizacije nastave. Strunim ili sadrajnim pripremanjem uitelj osigurava apsolutno poznavanje nastavnih sadraja koje e uenicima izlagati. Ne moe pouavati onaj koji sam malo i slabo zna. Pedagokom pripremom se odreuje kako e se u nastavi raditi. Ono obuhvaa itav kompleks didaktikih postupaka: didaktiko preraivanje naunih sadraja, izbor adekvatnih izvora znanja za upoznavanje pojedinih sadraja, pravilno graduiranje toka izlaganja, izbor aktivnosti za uvjebavanje i osiguravanje pomagala za rad, izbor sadraja za produktivno ponavljanje, pripremanje zadataka za samostalan rad u nastavi i izvan nastave. U ovom 1

pripremanju trebaju se pokazati stvaralake sposobnosti i pedagoko obrazovanje uitelja. Organizacijska i materijalno-tehnika priprema odnosi se na stvaranje povoljnih objektivnih uvjeta za izvoenje nastave, npr. ureenje uionice, pripremanje i provjeravanje nastavnih sredstva i pomagala, provjeravanje tehnikih ureaja, izraivanje jednostavnih nastavnih sredstva i pomagala. Uitelj mora poznavati i umjeti rukovati modernim tehnikim sredstvima. Psiholokom pripremom se izbjegava neugoda i strah te se nastoji stvoriti osjeaj sigurnosti i zadovoljstva kod samog uitelja. U svrhu pripremanja koriste se radne mape, biljenice i pripreme za nastavni sat. Radne mape su nastavna pomagala u koja nastavnici unose tekstovni, grafiki i slikovni materijal.Mogu se izraivati po temama-tematske mape i po predmetima- predmetne mape.U njima se na jednostavan i siguran nain uvaju sadrajni podaci i pedagoka rjeenja, ali se povremeno trebaju sreivati radi aktualizacije akumuliranih sadraja.Biljenice takoer slue za unoenje podataka o n. sadraju, formuliranje obrazovnih i odgojnih zadataka, pisanje tijeka nastavnog sata, izradu plana ploe. Prednost je biljenice to se svi podaci koncentriraju na jednom mjestu i lake ih je prenositi iz kole u dom i obrnuto.Nedostatak je to se podaci unose u vremenskom slijedu pa ih je potrebno prije koritenja srediti. Pismena priprema za pojedini nastavni sat moe biti opirnija ili saetija. U opirnoj pripremi uitelj formulira tijek nastavnog sata po etapama nastavnog procesa i to s obzirom na sadraj i metodiki nain rada. U saetoj pripravi se u obliku skice ispie opa struktura rada na pojedinim etapama i neke vanije natuknice. Opseg pripremanja ovisi o teini nastavnog sadraja, strunoj i pedagokoj sposobnosti uitelja, radnom iskustvu, kao i o zahtjevima struno-pedagoke slube i ravnatelja kole. Uitelj ne smije radikalno izmjeniti planirani rad niti prei na improvizirani rad o neem drugom i na drugi nain.Eventualno odstupanje u nekim pojedinostima mora biti u interesu kvalitetne nastave, a ne na njezinu tetu. Pismena priprema nije uvijek pokazatelj stvarne pripreme uitelja. Najbolji pokazatelj toga je krajnji uinak nastavnog rada. Uitelj se samostalno priprema za nastavni rad, ali prema potrebi trai pomo od kolskog pedagoga, ostalih uitelja, razrednog ili stunog aktiva, ravnatelja pa i lanova prosvjetno-pedagoke slube.Budui da je pripremanje uitelja za nastavu obvezatno, ravnatelj i prosvjetni savjetnici provjeravaju kvalitetu uiteljevog pripremanja i rada u nastavi. Uitelj treba samokritinom analizom postignutog uspjeha utvrditi dobre i loe strane svoga rada u pojedinostima radi eliminiranja negativnog i unoenja i razvijanja pozitivnog. Neka vanija pitanja o osvrtu i prosudbi vlastitog rada su:razmiljam li redovito o svojem radu kako bih odredio to mogu poboljati, sluim li se prosudbom o vlastitom radu u izradi buduih planova, jesam li dobro obavijeten o novim trendovima u pouavanju, uenju i ocjenjivanju, sluim li se razliitim nainima usavravanja nastavnih umijea (seminari, radionice, prirunici, suradnja s kolegama).

2

2. NASTAVNE METODE Nastavna se djelatnost razlikuje od ostalih ljudskih djelatnosti i po svojim specifinim metodama. Nastavne metode su naini rada u nastavi.Openito se definiraju kao putovi ili naini zajednikog rada uitelja i uenika u nastavnom procesu pomou kojih uenici stjeu nova znanja i sposobnosti. Pomou nastavnih metoda uitelj pouava uenike, prenosi na njih odreena generacijska iskustva.Uitelj treba svladati tehniku uinkovitih kombinacija nastavnih metoda pri emu se one nadopunjuju i isprepliu, a ueniku se olakava stjecanje novih znanja. Na izbor i kombinaciju nastavnih metoda utjeu zadae nastavnog predmeta, uenikovo okruenje, dob i predznanje uenika. Nastavne metode moemo podijeliti na: praktine, vizualne i verbalne. Metoda praktinih radova je nain rada u nastavi gdje uenici na osnovu eksperimenata ostvaruju nova znanja. Tu dolazi do izraaja samostalnost uenika. Moe se primjenjivati u bilo kojoj etapi nastavnog procesa. Primjenjujui pravilno metodu praktinih radova uitelj pouzdano podie kakvou svoje nastave na viu razinu. Vizualne metode koristimo kad nam nije dostupna izvorna stvarnost. U njih uvrtavamo: metodu demonstracije i metodu crtanja. Metoda pokazivanja ili demonstracije je nain rada u nastavi pomou kojeg uitelj zornim nastavnim sredstvima upoznaje uenike s novim nastavnim sadrajem. Promatranje je plansko i rukovodi ga uitelj. Kod demonstracije valja odabrati ono sredstvo koje je primjerenom dobi uenika. Te koje e u najkraem vremenu pomoi ueniku da stvori jasne predodbe o pokazanom predmetu ili pojavi. Vrlo je vano pravilno pokazivanje predmeta, da to bude u trenutku kad ga se obrauje, na povienom i dobro osvjetljenom mjestu. Na satu ne smije biti previe demonstracija jer previe vizualnih predmeta ne moe dovesti do spoznaje. Metodu demonstracije uvijek trebaju popratiti misaone aktivnosti -ralamba, usporeivanje i uopavanje radi cjelovitog spoznavanja nastavnih sadraja. Metoda crtanja u nastavi je nain rada gdje uenici uz pomo grafikih radova stjeu nova znanja.Crte treba da istakne bitno, a izostavi nebitne, sporedne dijelove.crtanje se moe primjeniti pri obradi novih nastavnih sadraja, vjebanju, ponavljanju i provjeravanju znanja. Verbalne metode naglaavaju govornu komponentu. Vizualne informacije dobivene od neposredne stvarnosti imaju karakter informacije prvog reda, informacije dobivene posredstvom vizualnih nastavnih sredstava( crtei,slike,grafikoni, dijagrami) su informacije drugog reda, a one koje su dobivene verbalnim putem predstavljaju informacije treeg reda jer su rijei posrednici izmeu predmeta, uitelja i uenika. Tu ubrajamo: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda itanja i rada na tekstu, metoda pisanja. Metoda usmenog izlaganja monoloki je nain rada u nastavi kod kojeg uitelj, ali i uenik usmeno izlae nastavne sadraje da bi ostvario cilje

Search related