INTERNA SKRIPTA ZA PRAKTIČNU NASTAVU

INTERNA SKRIPTA ZA PRAKTIČNU

NASTAVU

Rukovaoci rudarske mehanizacije II razred

1. KONTROLA ISPRAVNOSTI UTOVARAČA

Utovarač je samohodni radni stroj za utovar rastresitog materijala (zemlja, pijesak, kamen...).

Na površinskim kopovima i pri ostalim rudarkim radovima utovarač se sve više koristi kao

osnovna, a ne samo kao pomoćna mašina.

Odlikuje se velikom pokretljivošću, što ga svrstava u utovarno-transportne mašine na kraćim

transportnim trasama, optimalno do 200m, te se zbog takve odlike sve više primjenjuje za

otkopavanje i utovar mekih stijena, ili za utovar rastresitog materijala na otkopu ili

deponijama.

Prije startanja motora i uopšte, prije početka rada sa utovaračem obavezno se vrši tzv.

„PREGLED NA HLADNO“ koji u osnovi obuhvata:

Pregled ulja u motoru. Vrši se pomoću mjerača na kojem je nanešena oznaka MIN-

MAX.

Pregled nivoa rashladne tečnosti u hladnjaku sistema. Vrši se vizuelno kroz otvor na

hladnjaku.

Ispravnost ručice za gašenje motora u nuždi, tj. onda kad motor ne možemo ugasiti

normalnim postupkom.

Prečistač zraka ne smije biti zatvoren. Ovu kontrolu vršimo na čašici prečistača i

ukoliko je zatvoren nečistoćom, očistiti ga.

Preko slavine za ozračavanje potrebno je ozračiti rezervoar za zrak kako bi se

oslobodilakondenzovana tečnost u njemu.

Izvršiti pregled guma na točkovima zbog eventualnih mehaničkih oštećenja i

provjeriti njihov stepen napumpanosti. Ukoliko točkovi posjeduju lance, provjeriti

njihovu zategnutost.

Vizuelni pregled sa vanjske strane obuhvata pregled instalacija pojedinih sistema,

njihove spojeve, svjetlosne uređaje, uređaje za signalizaciju, mehaničke i hidrauličke

elemente spojeva radnih organa, njihovu pritegnutost i oštećenje.

Poslije pokretanja motora, odnosno u toku rada motora, a pri zagrijavanju, vrši se tzv.

„PREGLED NA TOPLO“ koji obuhvata:

Pregled nivoa ulja u sistemu za prijenos snage;

Pregled nivoa ulja u hidrauličnom sistemu;

1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Radni_stroj

Vizuelni pregled instalacija sistema za hlađenje i hidrauličkog sistema.

Slika 1. Utovarač na kotačima

2. RAD UTOVARAČA

Sistem upravljanja i kontrola rada utovarača se izvršava i opaža iz kabine rukovaoca.

Unutrašnjost kabine je opremljena komandnim pultom, instrument tablom, upravljačem,

papučicama i ručicama za komandovanje.

Osnovna konstrukcija utovarača je ramska i na nju se montiraju svi ostali sklopovi.

Konstrukcija je izvedena iz dva segmenta, i to prednjeg na koji se vješa osovinski mehanizam

prednjeg para točkova, a sa gornje strane je strijela sa hidrauličnim cilindrima i kašika.

Osnovni radni parametri i dimenzije su od bitnog značaja za izbor odgovarajućeg utovarača u

određenom tehnološkom procesu.Pojedini radni parametri uslovljavaju rad utovarača, npr.

visina dizanja pri istovaru, odnosno utovaru u transportno sredstvo, ugao istresanja iz kašike,

te ljepljivost stijenskog materijala.

Utovarač raspolaže sposobnošću za nošenje tereta, ali se mora imati u vidu da nosivost opada

2-2,5 puta u transportu u odnosu na nosivost u momentu dizanja.

2

3. OSNOVNI PARAMETRI PRI RADU UTOVARAČA

Rad sa utovaračem podrazumijeva ispravno upravljanje sistemom za izbor stepena prenosa

snage i upravljanje hidrauličnim i kočionim sistemom. Pojedini radni parametri uslovljavaju

rad utovarača, kao npr. visina dizanja pri istovaru, odnosno utovaru u transportno sredstvo,

ugao istresanja iz kašike, te ljepljivost stijenskog materijala. Osnovne tehološke šeme rada

utovarača mogu se podijeliti u tri osnovne grupe, vezano za vrstu rada koju obavlja:

Korištenje utovarača kao kopačko-utovarne mašine;

Korištenje utovarača kao utovarno-transportne mašine;

Korištenje utovarača kao pomoćne mašine.

Utovaračem se smiju vršiti samo radovi za koje je konstruisan i opremljen. Svi vanredni

radovi se obavljaju uz posebno odobrenje i dodatno upustvo za njihovo izvođenje.

Slika 2. Utovarač pri radu

3

4. UPOZNAVANJE GREDERA, NJEGOVA SIGURNOST

Iako greder predstavlja tipično građevinsku mašinu, na površinskim kopovima ima široku

primjenu. Konstruktivno rješenje gredera uglavnom obezbjeđuje mogućnost čišćenja

transportnih trasa i razastiranje nasipnog materijala na trasama. Rjeđe, i to na sipkim

materijalima, može kao mašina biti upotrijebljen za guranje odnosnotransportovanje

materijala na vrlo kratkim dužinama. Primjena gredera uslovljena je njegovom tehničkom

konstrukcijom sa aspekta njegove težine, snage, tehničkog rješenja dodnjeg voznog postroja,

odnosno vrste standardnog radnog organa i priključenih elemenata radnih organa. Po pravilu

greder se izvodi u dva osnovna sklopa sa potpuno hidrauličnim sistemom upravljanja i

pogonskim motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem. Dva osnovna sklopa mašine su:

pogonski sklop i prednji most sa radnim organima i kabinom za upravljanje.

Slika 3. Rad gredera

4

5. ODRŽAVANJE GREDERA – SMJENSKI PREGLED

GREDERA

Smjenski pregled gredera proje početka smjene obavlja rukovaoc istog, to je vizuelni

pregled prije puštanja gredera u rad. U cilju pravilnog održavanja grejdera, na određenom

mjestu na terenu, dežurni mehaničar i autoelektričar vrše dnevni pregled grejdera pri kojem

se: kontroliše nivo ulja u koritu motora, mjenjaču, kućištu zupčanika i hidrauličnoj instalaciji;

provjerava zategnutost pojedinih kaiševa I pregledaju spojevi hidrauličnih crijeva i

provjerava pritegnutost svih električnih spojeva, nivo elektrolita i uopšte stanje akumulatora i

električnih instalacija.

Pri pregledu vrši se i dosipanje ulja, provjerava pritegnutost i pritezanje zavrtnjeva na

sklopovima, otklanjanje lakših kvarova koji se mogu izvršiti sa raspoloživim alatom i slično.

Izvršeni pregled i opravku, te na osnovu toga utvrđenu ispravnost ili neispravnost, dežurni

mehaničar i autoelektričar upisuje u dnevnik grejdera, upisuje vrijeme trajanja pregleda i

opravke i to ovjeravaju svojim potpisima. Po izvršenom dnevnom pregledu rukovalac

grejdera koji je i sam prisustvoao i pomagao pri eventualnoj popravci, preuzima ispravan

grejder i nastavlja sa radom.

Grejder za koji se pregledom utvrdi da je neispravan ili na kojem se na terenu ne

može izvršiti opravka upućuje se na opravku u radionici. Poslije svakih 100, 200, 500 i 1000

časova rada grejdera obavljaju se u radionici Pogona za održavanje odgovvarajući servisi na

grejderu prema uputstvu proizvođača.

5

6. KONTROLA ISPRAVNOSTI RADA GREDERA




MAX.


hladnjaku.


















6

Slika 4. Greder

7. RAD GREDERA

Po pravilu greder se izvodi u dva osnovna sklopa sa potpuno hidrauličnim sistemom

upravljanja i pogonskim motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem. Dva osnovna sklopa

mašine su: pogonski sklop i prednji most sa radnim organima i kabinom za upravljanje.

Veza između pogonskog sklopa i mosta sa radnim organima je zglobno vezana, a kompletna

mašina se pokreće na pneumatskim točkovima, i to na dva para u zadnjem dijelu i jednim

parom naprijed. Svi pokretni mehanizmi su na hidraulički pogon preko instalacija

hidrauličnog sistema i odgovarajućih komandi. Snaga za pokretanje gredera dobiva se preko

mjenjača i uređaja za prijenos snage na dva para pogonskih točkova.

8. OSNOVNI POSTUPCI PRI RADU GREDERA

Kabina za upravljanje grederom opremljena je upravljačem, ručicom za: promjenu brzine,

regulaciju gasa, upotrebu parkirne kočnice, blokadu kružnog kretanja noža. Ovisno o broju

instaliranih hidrauličnih cilindara na pojedinim elementima postavljen je odgovarajući broj

7

ručica koje, povlačenjem prema sebi i potiskivajući od sebe, preko hidrauličnih ventila,

uključujući cilindar u rad. Ove ručice su smještene ispod upravljača. Radi jednostavnijeg

rukovanja ove rušice su tako raspoređene da lijeva strana odgovara cilindrima instaliranim sa

lijeve strane gredera, odnosno sa desne strane odgovaraju funkcionalnosti hidrauličnog

sistema sa desne strane. Na patosu kabine ugrađene su dvije papuče i to: za aktiviranje i

oslobađanje uređaja za prijenos snage na vozni postroj i papuča za precizno kontrolisanje

transmisije. Odgovarajuća kontrola rada vrši se preko raspoređenih instrumenata na

instrument tabli koji upozoravaju, svjetlosno, zvučno i vizuelno, na stanje mašine.

9. UPOZNAVANJE SKREPERA, NJEGOVA SIGURNOST

Skreper predstavlja utovarno-transportno-odlagališnu mašinu. U tehnološkom smislu rada

svrstava se u samoutovarnu mašinu koja u horizontalnim rezovima debljine 10-20 cm

otkopava stijenski masiv. Osnovna podjela skrepera može se klasificirati u dva osnovna

oblika:

Po veličini (zapremini sanduka)

Po broju osovinskih oslanjanja.

Skrepere zapremine do 5m3 zovemo malim, od 5-10m3 srednjim i preko 10m3 velikim

skreperima.

8

Slika 5. Skreper pri radu

Po osnovu konstruktivnog rješenja razlikujemo skrepere oslonjene na tri i dvije osovine.

Uspješno se koriste u mekšim stijenskim masivima, a kod čvrstih stijena neophodno je

izvršiti razaranje istih postupkom miniranja ili ripovanjem uz pomoć buldozera. Za sipke

materijale koriste se skreperi sa ugrađenim elevatorom. Skreperi većeg kapaciteta obavezno

imaju dva pogonska motora instalirana na prednjem traktorskom sklopu i na samom skreperu

te u toku rada rade u paru.Osnovni konstruktivni sklop skrepera, kao cjelovite mašine čini

sklop traktora i sklop skrepera.

10. ODRŽAVANJE SKREPERA – SMJENSKI PREGLED

SKREPERA

Svakom startanju motora, odnosno početku rada skrepera obavezno prethodi tzv. „pregled na

hladno“.

Pregled na hladno uglavnom obuhvata:

Pregled nivoa ulja u motoru,

Pregled nivoa tečnosti u rashladnom sistemu za hlađenje motora,

Kontrolu količine goriva,

Kontrolu nivoa ulja u kutiji mjenjača,

Ozračivanje rezervoara zraka,

Vizuelni pregled stroja.

Vizuelni pregled obuhvata pregled skrepera sa njegove vanjske strane, pregled instalacija

pojedinih sistema, vezu i spojeve instalacionih crijeva, ispravnost svjetlosnih uređaja i

uređaja signalizacije, te pregled pritiska u pneumaticima, odnosno vizuelni pregled

pneumatika u odnosu na njihovo oštećenje.

9

11. KONTROLA ISPRAVNOSTI RADA SKREPERA

Kako bi bili sigurni da je nekao mašina u potpunosti ispravna, u ovom slučaju skreper,

provodi se nekoliko pregleda i kontrola ispravnosti. Pored smjenskog pregleda koji obavljaju

vozači prije početka rada sa mašinom, takođe imamo i dnevne preglede koje obavljaju

mehaničari koji su naravno, adekvatno obučeni za taj posao. Ono što je najbitnije jeste da

vozač ukoliko primijeti u toku rada eventualni kvar na mašini blagovremeno obavijesti

radnike koji su nadležni za popravke ovih mašina.

12. RAD SKREPERA

Rad sa skreperom obuhvata dvije osnovne operacije: kontinuirano punjenje sanduka

stijenskm materijalom i njegovo kontinuirano pražnjenje na određeno mjesto. Pri vožnji

skrepera naprijed ručicom za spuštanje sanduka spuštamo prednji dio sanduka nožem, kojim

u sloju ovisno o vrsti stijenskog materijala vršimo rezanje i materijal u obliku prizme ulazi u

sanduk skrepera. Povlačenjem ručice u toku punjenja sanduka uz lagano podizanje sanduka.

Transport materijala se vrši sa podignutim sandukom i spuštenim zatvaračem sanduka.

13. OSNOVNI POSTUPCI PRI RADU SKREPERA

Primjeri rada skrepera na površinskom kopu:

Rad na etaži

Kod kopanja izrade etaža uvijek je preporučljivo zadržavati srednji dio etaže malo uzvišen u

odnosu na kranje tačke. Etaže se po pravilu rade na dole kako se to vidi na slici, a koje su

označene brojevima kao redoslijed izrade. Kod rada na skidanju humusa, pravilno je izvešiti

prvo skidanje humusa sa krajnjih zona oznaka 1:2, a potom skidati srednji dio.

Rad u etaži

Kod rada na izradi usjeka prvo se vrši izrada centralnog dijela usjeka u slojevima do

određene dubine, zatim se već počinje na izradi kosina.

Izrada usjeka

10

Odlaganje iskopnog materijala mora se pravilno vršiti u istim slojevima i po određenom

redoslijedu sa ostavljanjem sigurnosne zone u odnosu na kosinu etaže ili neki drugi objekat.

Slika 6. Skreper

14. UPOZNAVANJE CJEVOPOLAGAČA

Cjevopolagač predstavlja specijalnu izvedbu buldozera namijenjenog za pomoćne radove na

površinskom kopu i u građevinarstvu. U rudarstvu i građevinarstvu se uglavnom koriste za

polaganje cjevovoda, zatim za dizanje i pomijeranje željezničkih kolosijeka, pomijeranje

transportera, te druge pomoćne radnje na utovaru, podizanju težih predmeta i dijelova opreme

u toku montaže. Konstruktivno cjevopolagač možemo predsa+taviti buldozerom opremljenim

elementima radnog organa cjevopolagača sa njegovim pogonskim uređajem i dodatnim

komandama za rukovanje. Za razliku od klasičnog buldozera, kod koga je radni organ

predstavljen nožem i protutegom, radni organ cjevopolagača je predstavljen katarkom sa

spojnim priborom, protutegom i vitlom a dizanje tereta.

Radni organ cjevopolagača je čvrsto vezan za konstrukciju buldozera kao osnovnog vozila.

11

15. KONTROLA ISPRAVNOSTI CJEVOPOLAGAČA

Prije svakog startovaja motora i rada sa cjevopolagačem mora se izvršiti detaljan pregled, a

posebno se kontroliše sljedeće:

Nivo ulja se kontroliše pomoću mjerne šipke (mora iti između oznaka MIN-MAX)

Nivo goriva u rezervoaru se pregleda prije svakog paljenja motora. Preporučuje se

paljenje motora sa punim rezervoarom goriva.

Nivo ulja u mjenjaču kontrolišemo na pondikatoru koji ima liniju nivoa ulja. Ukoliko

se konstatuje da je ulje spod linije, neophodno ga je dodati.

Nivo ulja u hidrauličnom rezervoaru se vrši pri spuštenom nožu i riperu na tlo.

Skidanjem poklopca sa rezervoara kontroliše se nivo hidrauličnog ulja.

Vizuelni pregled se vrši prije svakog rada. Pažljivo pregledati unutrašnjost cjevopolagača, a

naročito crijeva sistema za hlađenje i hidrauliku.

16. RAD CJEVOPOLAGAČA

Za rad cjevopolagačem neophodno je detaljno poznavati konstrukciju buldozerskog

postrojenja. Buldozer, koji se koristi kao vozno postrojenje, uvijek je izveden sa gusjeničnim

postrojem radi stabilnosti i specifičnog pritiska na tlo.Neovisno o vrsti i tipu buldozera, u

konstruktivnom smislu svaki se sastoji od:

Donjeg postroja

Pogonskog motora

Uređaja za prenos snage

Kabine za rukovanje.

Buldozer sa ugrađenim radnim organom cjevopolagača ne nosi na sebi nož sa hidrauličnim

cilindrima.

Kako cjevopolagač posjeduje kaomande za vožnju identične komandama klasičnog

buldozera, može se u svemu primijeniti opis dat kod upravljanja klasičnim buldozerom.

12

Slika 8. Cjevopolagač

17. OSNOVNI POSTUPCI PRI RADU CJEVOPOLAGAČA

Cjevopolagač u izvjesnom smislu predstavlja polumobilnu dizalicu, te u tom pogledu

posebnu pažnju treba posvetiti:

Radnom prostoru

Ispravnosti pojedinih sklopova

Sa aspekta konfiguracije terena, radni prostor mora biti ravan, potpuno pregledan i nikako

blizu nesigurnih ivica etaža ili prokopa.

Svi uređaji, a naročito radni organ sa ueđajima za upravljanje moraju biti u potpuno

ispravnom stanju.Pozicioniranje cjevopolagača podrazumijeva dovođenje mašine u radni

prostor i prilagođavanje radnog organa uslovima rada.

Rad sa cjevopolagačem vršimo sa stajališta i svako prenošenje tereta treba isključiti iz

postupka. Određeni poslovi mogu se izvršavati sa vučom užeta za dizanje ukoliko neće doći

do destabilizacije cjevopolagača. Pri obavljanju radnih operacija, uz cjevopolagač je

13

obezbijeđen odgovarajući pribor. U tom slučaju vrlo često se koriste specijalno pribavljena

užad, lamelaste čelične trake i drugo specijalni alati.

18. UPOZNAVANJE TURNODOZERA

Buldozer kojim se uglavnom izvode planerski radovi, a koji, umjesto voznog postroja na

gusjenicama, za transport koristi točkove (pneumatike) nazivamo TURNODOZER.

Turnodozer na površinskom kopu, naročito sa pogonom na sva četiri točka, ima sve širu

primjenu u rudarstvu, a naročito na većim dužinama transporta. Konstruktivno je sličan

utovaraču, tj. izveden je od dva vezana osnovna sklopa, i to:

Prednjeg sklopa, na čijoj je osnovnoj konstrukciji, sa donje strane, obješen par

točkova, sa gornje strane postavljena kabina za rukovaoca, a s prednje strane

instaliran radni organ sa hidrauličnim cilindrima,

Zadnjeg sklopa, sa ramskom konstrukcijom, na kojoj je smješten dizel motor, a sa

donje strane obješen je par točkova.

U poređenju sa klasičnim buldozerom, turnodozer je savršeniji. Za rad sa turnosozerom u

osnovi, a zbog njegove široke primjene u različitim radnim prostorima i tehnološkim

uslovima, neophodno je poznavati njeove osnovne karakteristike koje uslovljavaju njegovu

primjenu. Prednji upravljački dio buldozera, sa sklopovima i radnim organom, konstruisan je

tako da podsredstvom zglobnog upravljača izvršava manevre pri guranju i kopanju materijala.

19. ODRŽAVANJE TURNODOZERA - SMJENSKI PREGLED

Prije pokretanja motora, i uopšte, prije početka rada sa turnodozerom obavezno se vrši tzv.

„pregled na hladno“ koji u osnovi obuhvata:

Pregled nivoa ulja u motoru,

Pregled nivoa rashladne tečnosti u hladnjaku sistema,

Ispravnost ručice za gašenje motora u nuždi,

Provjeriti da li je filer zraka otvoren,

Ozračiti rezervoar preko slavine za ozračivanje,

14

Izvršiti pregled guma na točkovima kako bi se uočila eventualna mehanička oštećenja

i utvrdio stepen napumpanosti.

Vanjski vizuelni pregled obuhvata pregled instalacija pojedinih sistema, njihove spojeve,

svjetlosne uređaje, uređaje za signalizaciju, mehaničke i hidraulične elemente spojeva radnih

organa, njihovu protegnutost i oštećenja.

20. KONTROLA ISPRAVNOSTI RADA TURNODOZERA

Kabina turnodozera predstavlja prostor iz kojeg se vrši upravljanje i kontrola rada.

Opremljena je elementima sistema upravljanja i instrumentima za kontrolu rada. Noviji tipovi

turnodozera, u odnosu na klasičnu kontrolu rada preko indikatora, satnih mehanizama,

posjeduju elektronski uređaj za praćenje pojedinih pogonskih sistema, te svaku neispravnost

zvučno i svjetlosno registruje.

21. UPRAVLJANJE I KONTROLA RADA TURNODOZERA

Za rad sa turnodozerom u osnovi, a zbog njegove široke primjene u različitim radnim

prostorima i tehnološkim uslovima, neophodno je poznavati njegove osnovne karakteristike

koje uslovljavaju njegovu primjenu. Prednji upravljački dio buldozera, sa sklopovima i

radnim organom konstruisan je tako da posredstvom zglobnog upravljača izvršava manevre

pri guranju i kopanju materijala. Osnovne radne operacije izvršava radni organ koji se sastoji

od nosača noža, noža i hidrauličkih cilindara. Nož je preko nosača povezan sa osnovnom

konstrukcijom, a upravljanje njime i prilagođavanje tehnologiji rada vrši se preko

hidrauličnih cilindara. Centralni cilindar služi za podizanje i ukopavanje noža. Bočni cilndri

zakreću nož u horizontalnoj ravni. Sam nož se izvodi u nekoliko osnovnih tipskih

konstrukcija, sa izmjenjivim sječivom.

22. RAD TURNODOZERA

Rad sa turnodozerom podrazumijeva ispravno upravljanje sistemom za izbor stepena prenosa

snage i upravljanja hidrauličnim i kočnim sistemom. Za izbor stepena prenosa snage motora i

vožnje naprijed-nazad koristi se komandna ručica ili ručice, uglavnom smještene na vretenu

15

upravljača. Izbor smjera vožnje u ovom slučaju vrši se podizanjem ručice nagore i

postavljanjem u početni položaj, pri čemu se turnodozer priprema za vožnju naprijed.

Upotrebom servisne kočnice turnodozer se dovodi u stanje mirovanja, a potom se pristupa

izmjeni smjera vožnje. Taster na upravljaču služi sa automatsko dovođenje ručice u neutralni

položaj.

Upravljanje hidrauličnim sistemom praktično znači koristiti sistem za izvršenje radnih

operacija radnog organa, noža ili ripera. Upravljanje se, po pravilu, izvodi pomoću dvije

ručice i to:

Ručice za vertikalno podizanje noža i

Ručice za podešavanje ugla noža.

23. OSNOVNI POSTUPCI PRI RADU TURNODOZERA

Za izbor stepena prenosa snage motora i vožnje naprijed-nazad, koristi se komandna ručica ili

ručice, uglavnom smještene na vretenu upravljača. Izbor smjera vožnje vrši se podizanjem

ručice na gore i postavljanjemu početni položaj pri čemu se turnodozer priprema za vožnju

naprijed, a kada se ručica pritisne nadole i vrati u početni položaj turnodozer je pripremljen

za vožnju unazad.

Slika 9. Turnodozer

16

24. VOĐENJE TEHNIČKE I RADNE DOKUMENTACIJE I

EVIDENCIJE

Vođenje tehničke i radne dokumentacije predstavlja evidentiranje ispravnosti mehanizacije.

Evidenciju i dokumentaciju vrše rukovaoci mehanizacijom, upisujuću u tzv. „knjigu

primopredaje“ uočene nedostatke ili eventualne kvarove na mašini koje je rukovaoc

primijetio tokom rada na mašini.

25. UPOZNAVANJE BUŠAĆIH GARNITURA, ALATA I

PRIBORA ZA BUŠENJE NA PK, SIGURNOST NA RADU

Mašine za bušenje služe za izradu cilindričnih bušotina, radi istraživanja mineralnih

sirovina, uglja, vode, nafte, plina i slično, zatim za miniranje u čvrstim stijenama, ili za

specijalne namjene.

Razrušavanje stijena vrši se dlijetima, svrdlima ili krunama na bušaćem užetu ili šipkama.

Kod udarnog bušenja na suho koriste se plosnata svrdla sa ravnom oštricom.

Kod udarnog bušenja sa isplakivanjem uzimaju se svrdla sa stožastom ili plosnatom

oštricom, centrična ili ekscentrična. Kod rotacionog bušenja uzimaju se svrdla koja imaju

oštricu u obliku ribljeg repa, zatim kolutna svrdla sa nazubljenim čeličnim kotačima i

obručne krune za jezgrovanje.

Bušaće šipke su opremljene kanalima za ispiranje ili ispuhivanje materijala.

Dlijeto ili krunu na dnu bušotine pokreću pogonski motori koji su smješteni blizu dna

bušotine i uvršteni u kolonu bušaćih alatki neposredno iznad dlijeta. Alatke za

razrušavanje stijena na dnu bušotine dijele se prema namjeni na:

Dlijeta, kojima se stijena razrušava u punom presjeku oblika kruga,

17

Krune, kojima se razrušava samo presjek prstenastog oblika, tako da se od

probušene stijene dobija valjkast uzorak, jezgra, koji se izvlači na površinu,

Dlieta posebnih namjena za različite pomoćne radove.

26. NAČINI I METODE BUŠENJA MINSKIH BUŠOTINA

Udarno rotacione bušaće garniture koriste se za izradu minskih bušotina u srednje

čvrstim, čvrstim do najčvršćim stijenama. Prečnik bušenja iznosi 60-160 mm, a dubina

bušenja dostiže do 30m.

Razaranje stijenskog masiva na čelu minske bušotine vrši se krstastim ili bradavičastim

krunama pod dejstvom udara i obrtnog momenta na bušaću krunu.

Slika 10. Mašine za bušenje

Rotacione bušaće garniture koriste se za izradu minskih bušotina u srednje čvrstim i čvrstim

stijenama. Prečnik bušenja tim garniturama iznosi 100-250 mm, a dubina bušenja dostiže do

35m.

18

Razaranje stijenskog masiva vrši se konusnim, režućim bušaćim krunama i rotaciono

spiralnim bušaćim krunama, a pod dejstvom osnog pritiska i obrtnog momenta.

Bušenje u čvrstim stijenama radi miniranja može biti:

Izrada bušotina za masovno miniranje na površinskim kopovima mineralnih sirovina,

Izrada bušotina za pojedinačna i sekundarna miniranja.

27. PRIMJENA I RAZLIČITIH POSTUPAKA

ODSTRANJIVANJA NABUŠENOG MATERIJALA IZ

BUŠOTINE, TEHNIKA RUKOVANJA JEZGROM NA

TERENU

Postoje dvije vrste odstranjivanja materijala iz bušotine:

Izrada bušotine na suho,

Izrada bušotine isplakivanjem.

Izrada bušotina na suho odvija se bez dodavanja vode, ulijeva se sasvim mala količina

kako bi se materijal lakše odstranio iz bušotine.

Kod izrade bušotina isplakivanjem bušotina se čisti vodom koja nosi materijal sa dna

bušotine. Postoj direktno i indirektno isplakivanje.

Kod direktnog isplakivanja isplaka ide u bušotinu kroz ispunu, glavu i šuplje šipke te se

vraća napolje u prostoru između stijene bušotine i bušaćih šipki. Kod indirektnog

isplakivanja put isplake je obratan.

19

28. OSNOVNI POSTUPCI NA ODRŽAVANJU BUŠILICA

Radi pravilnog održavanja bušaće garniture redovno se vrše smjenski, dnevni, sedmični,

mjesečni, tromjesečni i godišnji pregledi.

Smjenski pregled vrši rukovaoc na početku i na kraju smjene.

Dnevni pregled vrši autoelektričar i bravar uz prisustvo rukovaoca bušaćom garniturom.

Sedmični pregled vrši nadzornik održavanja bušaćih garnitura uz prisustvo rukovaoca.

Mjesečni i tromjesečni pregled vrši poslovođa održavanja bušaćih garnitura uz prisustvo

rukovaoca.

Godišnji pregled vrši stručno lice koje odredi tehnički rukovodilac za održavanje uz

prisustvo rukovaoca bušaćom garniturom.

29. RUKOVANJE BUŠAĆIM GARNITURAMA

Za svaki tip bušaće garniture proizvođač daje uputstva za upravljanje. Ta uputstva moraju

dobro naučiti rukovaoci i pri radu se pridržavati svih odredaba.

Uputstvo sadži upute o:

Puštanju bušilice u pogon,

Zaustavljanju,

Normalnoj vožnji,

Pomijeranju bušilice,

Šlepanju bušilice,

Podešavanju bušilice.

20

30. OSNOVNI POSTUPCI PRI RADU BUŠAĆE GARNITURE

Prije puštanja u rad pogonskog motora, potrebno je izvršiti kontrolu:

Ulja u karteru motora

Količine vode u hladnjaku motora

Količine goriva u rezervoaru

Hidrauličnog ulja u rezervoaru

Klipnih razvodnika

Ručice mjenjača motora

Akumulatora.

Pored navedenog potrebno je provjeriti i pritisak, a ako se pritisak ne nalazi u propisanim

granicama potrebno je izvršiti kontrolu:

Nivoa ulja u rezervoaru,

Filtera na usisu,

Sigurnosnog ventila,

Propuštanja ulja na cilindrima i hidrauličnoj instalaciji.

31. VOĐENJE EVIDENCIJE I DOKUMENTACIJE O

BUŠENJU I MINIRANJU

Posadu jedne bušaće garniture čini rukovaoc. Prije početka rada sa bušaćom garniturom

rukovaoc je dužan uraditi sljedeće:

U knjizi primopredaje dužnosti provjeriti da li je bušaća garnitura ostavljena u

ispravnom stanju iz prethodne smjene,

Provjeriti količinu goriva i ulja,

Provjeriti čistoću,

Izvršiti vizuelan pregled.

21

32. UPOZNAVANJE MJESTA I OBJEKATA ODRŽAVANJA

RUDARSKE MEHANIZACIJE I OPREME

Da bi stekli potpun uvid u mogućnosti održavanja rudarske mehanizacije i opreme

neophodno je da se upoznaju objekti (radionice) na površinskom kopu kao i mogućnosti

objekata. U rudnicima mrkog uglja „Banovići“ u Banovićima neke od radionica su:

Radionica za održavanje kamiona dampera,

Radionica za održavanje pomoćne mehanizacije,

Radionica za izradu pomoćnih dijelova,

Radionica za održavanje elektro opreme,

Radionica za servisiranje kamiona i pomoćne mehanizacije,

Radionica za obradu metala rezanjem i kovanjem,

Radionica koja pripada voznom parku i koja je zadužena za popravke prijevoznih

sredstava i druge opreme.

33. UPOZNAVANJE TEHNOLOŠKIH POSTUPAKA

ODRŽAVANJA RUDARSKE I DRUGE OPREME – OBIM

REMONTNIH RADOVA

Da bi što realnije i učinkovitije sagledali tehnološki proces održavanja rudarske i druge

opreme, potrebno je izvršiti nekoliko radnji, a to su:

Otvaranje radnog naloga za popravku stroja,

Izrada zapisnika sa opisom poslova potrebnih za popravku,

Izuzimanje rezervnih dijelova iz magacina i ugradnja istih uz odobrenje tehničkog

rukovodioca pogona (trebovanje).

22

34. PRAVILNA PRIMJENA I ODRŽAVANJE OPREME I

SREDSTAVA ZA RAD NA ODRŽAVANJU RUDARSKE

MEHANIZACIJE

Prilikom isporuke rudarske opreme od strane isporučioca (proizvođača) opreme pored ostale

dokumentacije isporučuje se uputstvo za pravilnu montažu, popravku i održavanje opreme.

Sva sredstva za rad koja služe za održavanje opreme posjeduju tehnička uputstva za pravilno

rukovanje i mjere tahničke zaštite na radu.

35. PRIMJENA ALATA, PRIBORA, MJERNIH I

KONTROLNIH INSTRUMENATA KOD ODRZAVANJA

RUDARSKIH MASINA

Za pravilno i kvalitetno odrzavanje rudarskih masina neophodno je posjedovat:

-kvalitetne mjerne instrumente

-kvalitetne alate

-kvalitetan mjeni pribor

-kvalitetne kontrlne instrumente

23

MJERNI INSTRUMENTI

-pomicno mjerilo

-mikrometar

-komparater

Svi instrumenti mogu biti u razlicitim izvedbama (digitalni, obicni, itd.)

ALATI

Razna rucna pomagala kao sto su:

Cekici

-razne vrste kljuceva

-poluge

-hidraulicni cilindri (prese)

KONTROLNI INSTRUMENTI

Monometri za mjerenje:

-fluida

-zraka

-instrumenti za merenje tempratura

-instrumenti za merenje vibracija

-instrumenti za merenje broja obrtaja

-instrumenti za merenje kvaliteta ulja

-instrumenti za merenje kvaliteta pogonskog goriva

24

36. OPSTE OPASNOSTI I MERE ZASTITE PRI RADU U

RADIONICAMA I DRUGIM MJESTIMA ZA ODRZAVANJE

RUDARSKIH MASINA

Proizvodjac ili isporucilac rudarskih masina pored tehnickih upustava za rukovanje i

odrzavanje izdaje i upustvo mjera zastite od opasnosti pri radu i odrzavanju rudarskih masina.

Sluzba zastite u suranji sa rudarskom, masinskom i drugim sluzbama na nivou preduzeca

izdaje tehnicka upustva za sve vrste rudarskih masina i druge opreme koja moraju biti

vidljiva na svim mjestima.

Takodje, novi uposlenici moraju biti upoznati sa opasnostima i mjerama zasite prije nego sto

se ukljuce u proces proizvodnje.

37. PRIMJENA LICNIH I KOLEKTIVNIH SREDSTAVA I

OPREME PRI ODRZAVANJU POMOCNE

MEHANIZACIJE

Pri odrzavanju pomocne mehanizacije koriste se licna i kolektivna sredstva.

U licna sredstva spadaju:

-prirucni alat koji duzi svaki radnik koji radi na odrzavanju pomocne mehanizacije, a tu

spadaju:

-razne vrste kljuceva

-izvijai (sarafcigeri)

-poluge

-moment kljucevi itd.

25

Prilikom odrzavanje pomocne mehanizacije pojavljuse se potreba za upotrebom kolektivnih

sredstava rada u oje spadaju:

-viljuskari

-dizalice

-prese

-kranovi

-alatnica koju posjeduje svaki pogon

38. IZBOR SREDSTAVA ZA PODMAZIVANJE,

POGONSKIH I DRUGIH MATERIJALA ZA POMOCNU

MEHANIZACIJU

Proizvodjac prilikom isporuke pomocne opreme u tehnickoj dokumentaciji preporucuje

upotrebu sredstava za podmazivanje, kao i radni fluid u(ulje)

Tehnicka dokumentacija se sastoji od:

-kataloga rezervnih dijelova

-upustvo za eksploataciju pomocne mehanizacije

Kretanje i mjere zastite i nacin rada pomocne mehanizacije u povrsinskom kopu posebno

propisuje tehnicki rukovodilac povrsinskog kopa, koje mora biti vidno postavljeno na radnu

masinu.

26

39.PRIPREMA POMOĆNIH MAŠINA ZA LJETNE USLOVE

RADA

40. RASPORED I ORGANIZACIJA PREVENTIVNOG

ODRĐŽAVANJA POMOĆNIH MAŠINA NA

PORŠINSKOM KOPU

41. PREVENTIVNO – PLANSKO ODRŽAVANJE

UTOVARAČA

U cilju pravilnog održavanja rovokopača-utovarača, na određenom mjestu na terenu, dežurni

mehaničar i auto električar vrše dnevni pregled rovokopača-utovarača pri kojem se:

kontroliše nivo ulja u koritu motora, mjenjaču, diferencijalu i hidrauličnoj instalaciji,

provjerava zategnutost pojedinih kaiševa i pregledaju spojevi hidrauličnih crijeva i



Pri dnevnom pregledu vrši se i dosipanje ulja, provjerava pritegnutost i pritezanje zavrtnjeva

na sklopovima, otklanjanje lakših kvarova koji se mogu izvršiti sa raspoloživim alatom i sl.


mehaničar i auto električar upisuju u dnevnik rovokopača-utovarača, upisuju vrijeme trajanja

pregleda i opravke i to ovjeravaju svojim potpisima. Po izvršenom dnevnom pregledu

rukovalac rovokopača-utovarača, koji je i sam prisustvovao i pomagao pri eventualnoj

opravci, preuzima ispravan rovokopač-utovarač i nastavlja sa radom.

Rovokopač-utovarač za koji se pregledom utvrdi da je neispravan ili na kojem se na terenu ne

može izvršiti opravka, upućuje se na opravku u radionicu.

42. POSLOVI ODRŽAVANJA UTOVARAČA – SERVIS

27




MAX.


hladnjaku.


















43. RADOVI ODRŽAVANJA UTOVARAČA U ODREĐENIM

INTERVALIMA – IZRAĐENI SATI

Poslije svakih 100, 200, 500, i 1000 časova rada rovokopača-utovarača obavljaju se u

radionici pogona za održavanje odgovarajući servisi na rovokopaču-utovaraču prema

uputstvu proizvođača.

28

44. INTERVENTNO ODRŽAVANJE UTOVARAČA –

UTVRĐIVANJE SIMPTOMA KVARA I OTKLANJANJE

KVARA

Periodičnost održavanja

Broj pozicije

Objekti održavanjaProvje

ra

e jn"U

<

Podmazivanj

e

Zamena

Podešavanje

Izlivanje

Pranje

I

Svakih 10 časova rada ili

svakodnevno

1Uje u karteru dizel-

motora*

2Rashladna tečno st u hladnjaku sistema za

hlađenje*

3Kondenzat u balonu za vazduh pneumatičnog

sistema*

4Dizel-motor sistema za upravljanje, kočnice,

sistemi traktora*

IISvakih 125

časova rada

5Ulje u posudi

prečistača vazduha*

6Talog grubog prečista ča goriva i rezervoara

za gorivo*

7 Kaiš ventilatora * *

8 Akumulatori *

9Ležaj isključne poluge

kvačila*

10 Gume *

11Spoljašnj i na vojni spojevi kompresora

*

III Svakih 500 časova rada

12 Ulje u transmisiji *

13Ulje u rezervoaru za

ulje hidrauličnog sistema

*

14

Ulje u kućištu hidrauličnog

pojačivača sistema za upravljanje

*

15Ulje u kućištima

prednjeg pogonskog mosta i međuosloncu

*

16 Ulje u kućištima bočnih reduktora

*

29

traktorta "Belarus-820P"

17Rotor centrifugalnog

prečistača ulja*

18Ulje u karteru dizel-

motora*

19 Prečistač vazduha * *

20Prečistač sistema za ventilaciju i grejanje

vazduha kabine*

21 Ventili dizel-motora *

22 Pedala kvačila * *

23 Točak upravlja ča * *

24 Kočnice * *

25 Pneumatični sistem *

26 Prednji točkovi *

27Talog finog prečistača

goriva*

28Filtrirajući uložak

separatora ulja i vlage regulatora pritiska

pneumatičnog*

29 Aaure obrtnih rukavaca *

IV Svakih 1.000 časova rada 30

Filtrirajući uložak prečistača rezervoara za ulje hidrauličnog

sistema

*

31Zglobovi upravljačkih

poluga* *

32Navrtka puža

hidrauličnog sistema za upravljanje

*

33Zavrtnjevi cilindarske

glave dizel-motora*

34Spoljašnji na vojni

spojevi* *

35 Hidraulični akumulator *

36Filtrirajući uložak grubog prečistača

goriva*

37 Hidraulični pojačivač sistema za upravljanje

* * * *

30

38Podešavajuće podizne

poluge*

39

Aaura vratila mehanizma uređaja za

priključivanje*

40Prirubnice kardanskih

vratila*

41Filtrirajući uložak

finog prečistača goriva*

42 Sistem goriva *

43 Prednji točkovi * *

44 Oduška dizel-motora *

45 Glavni prečistač ulja *

VSvakih 1.500 časova rada

46

Ulje u rezervoaru za ulje hidrauličnog

sistema i u kućištu hidrauličnog

pojačivača sistema za upravljanje

*

47

Ulje u transmisiji, kućištima prednjeg pogonskog mosta,

međuosloncu, bočnim reduktorima

*

VISvakih 2.000 časova rada

48Brizgaljke sistema za dovod goriva dizel-

motora*

49Pumpa za gorivo (na

probnom stolu)* *

45. POSTUPCI PREVENTIVNOG ODRŽAVANJA

BULDOZERA

Na učinak i produktivnost strojnog direktno utječu gubici vremena, tj. zastoji. Neki zastoji se nikada ne mogu izbjeći, ali one koji su posljedica loše organizacije rada na gradilištu ili pogonu svakako treba nastojati minimizirati.

Pri radu strojeva pojavljuju se zastoji tehnološke naravi, tj. oni koji nastaju uslijed tehničkih svojstava pojedinih procesa, njihove međusobne povezanosti u kompleksnom procesu. Takvi su oni do kojih dolazi zbog: promjene radnih mjesta tijekom rada (npr. iz etaže u etažu, uzduž ceste ili kanal itd.), promjene dužina transportnih puteva (kod planiranja učinci se usklade obzirom na srednju udaljenost), promjene konstrukcije u presjeku (zbog koje se mijenja potrebna količina rada, odnosno učinka, a planirano je prema srednjnoj vrijednosti), neujednačenosti radnih procesa unutar jednog kompleksnog procesa (npr. kada se nadovezju jedan na drugi strojevi s cikličnim i kontinuiranim radom ili kada se ne mogu

31

dobro uskladiti ciklusi pojedinih strojeva koji su povezani u radu -planira se s najduže potrebnim vremenom rada kao kritičnim., postojećih (minimalnih) učinaka strojeva, pa se kod proračunatog potrebnog učinka (zbog usklađivanja strojeva povezanih u radu ili kod zadanog roka obavljanja posla) mora planirati ona mehanizacija koji ima minimalno veći učinak (uvijek se potreban broj zaokružuje na prvi veći cijeli broj), a ne može se uzeti manje od jednog komada. rada strojeva pod djelomičnim opterećenjem (npr. strojevi, kao što su dizalice, uvijek se izabiru prema najvećem teretu koji trebaju prenjeti, tj. tona-metarskom momentu koji moraju obaviti)Osim gore navedenih razloga do gubljenja efektivnog radnog vremena strojeva dolazi i prilikom promjene alata (kod višenamjenskih) i održavanja, pogotovo tekućeg (zamjene habajućih dijelova i dr.), a također i zbog odmora i osobnih fizioloških potreba strojara. Ovakvi zastoji se uglavnom ne mogu izbjeći, barem ne u potpunosti, pa se smatraju neuklonjivim zastojima.

46. RADOVI ODRŽAVANJA BULDOZERA PO UKAZANOJ

POTREBI

U praktičnim slučajevima najčešće nije moguće napraviti vremenski plan koji će osigurati konstantan rad strojeva tijekom perioda kada trebaju biti na radilištu (bolji rezultati se postižu s polivalentom mehanizacijom), a pogotovo ne količinu rada svakog dana koja bi odgovarala maksimalnom praktičnom satnom učinku (što se i korigira određenim umanjenjima planskog učinka za duže periode rada kako je opisano).

Do trajanja koje se može smatrati neuklonjivim zastojem gubici vremena se mogu smanjiti kvalitetnim dimenzioniranjem sredstava rada (pogotovo usklađivanje po učinku strojeva koji rade u tehnološkom lancu, kao i radnika čiji rad je s njima povezan) i dobrim planiranjem količine posla po vremenskim jedinicama.

32

Uklonjivi zastoji nastaju zbog: pogrešnog izbora strojeva i njihovih alata i opreme, nedostatka materijala za preradu i transport, nedostatka rezervnih dijelova, goriva i ostale energije, zakrčenosti radnog mjesta, lošeg rasporeda strojeva i materijala na mjestima rada, neusklađenosti procesa (koja se mogla izbjeći boljim planiranjem), lošeg održavanja i kvarova (treba ih prevenirati), nedostataka ili izmjena tehničke (projektne) dokumentacije, loše urađenog (nekvalitetno, ne prema projektu) ili suvišnog rada nestručnosti djelatnika, nedovoljne zaštite na rdau, kršenja radne discipline, neadekvatnog nagrađivanja, odnosno loše motivacije i drugih čimbenika u svezi ljudskog faktora (koji bitno utječe i na ostvareni rad strojeva).Takvi zastoji su očito u najvećoj mjeri posljedica loše organizacije, ponajprije pripreme rada i logistike.Kod korištenja mehanizacije uzroci zastoja mogu biti i prirodne naravi, odnosno posljedica klimatskih i drugih prirodnih pojava. (Uobičajene temperature i padavine mogu se dosta dobro predvidjeti prema poznatim statiskama o učestalosti u određenim mjesecima, pa tome treba prilagoditi planiranje vremenskog rasporeda radova, naročito onih osjetljivih na ove prirodne čimbenike.)

47. OPERACIJE ODRŽAVANJA BULDOZERA NAKON

IZRAĐENIH SATI

Poslije svakih 100, 200, 500, i 1000 časova rada buldozera obavljaju se u radionici pogona za

održavanje odgovarajući servisi na rovokopaču-utovaraču prema uputstvu proizvođača

48. PROCEDURA ODRŽAVANJA BULDOZERA KOD

OBAVLJANJA SERVISA I PREGLEDA

Radi pravilnog održavanja buldozera redovno se vrše smjenski, dnevni, sedmični,



Dnevni pregled vrši autoelektričar i bravar uz prisustvo rukovaoca buldozerom.

Sedmični pregled vrši nadzornik održavanja buldozera uz prisustvo rukovaoca.

Mjesečni i tromjesečni pregled vrši poslovođa održavanja buldozera uz prisustvo

rukovaoca.

33

Godišnji pregled vrši stručno lice koje odredi tehnički rukovodilac za održavanje uz

prisustvo rukovaoca buldozerom.

49. POSLOVI PREVENTIVNOG ODRŽAVANJA BUŠAĆIH

GARNITURA

Radi pravilnog održavanja bušaće garniture redovno se vrše smjenski, dnevni, sedmični,



Dnevni pregled vrši autoelektričar i bravar uz prisustvo rukovaoca bušaćom garniturom.

Sedmični pregled vrši nadzornik održavanja bušaćih garnitura uz prisustvo rukovaoca.

Mjesečni i tromjesečni pregled vrši poslovođa održavanja bušaćih garnitura uz prisustvo

rukovaoca.

Godišnji pregled vrši stručno lice koje odredi tehnički rukovodilac za održavanje uz prisustvo

rukovaoca bušaćom garniturom.

50. RADOVI ODRŽAVANJA BUŠAĆE GARNITURE PREMA

PLANU PREGLEDA I PODMAZIVANJA

Prije puštanja u rad pogonskog motora, potrebno je izvršiti kontrolu:

Ulja u karteru motora

Količine vode u hladnjaku motora

Količine goriva u rezervoaru

Hidrauličnog ulja u rezervoaru

Klipnih razvodnika

Ručice mjenjača motora

Akumulatora.

34

Pored navedenog potrebno je provjeriti i pritisak, a ako se pritisak ne nalazi u propisanim

granicama potrebno je izvršiti kontrolu:

Nivoa ulja u rezervoaru,

Filtera na usisu,

Sigurnosnog ventila,

Propuštanja ulja na cilindrima i hidrauličnoj instalaciji.

51. PREVENTIVNO – PLANSKO ODRŽAVANJE GREDERA

Smjenski pregled gredera proje početka smjene obavlja rukovaoc istog, to je vizuelni pregled

prije puštanja gredera u rad. U cilju pravilnog održavanja grejdera, na određenom mjestu na

terenu, dežurni mehaničar i autoelektričar vrše dnevni pregled grejdera pri kojem se:

kontroliše nivo ulja u koritu motora, mjenjaču, kućištu zupčanika i hidrauličnoj instalaciji;

provjerava zategnutost pojedinih kaiševa I pregledaju spojevi hidrauličnih crijeva i



Pri pregledu vrši se i dosipanje ulja, provjerava pritegnutost i pritezanje zavrtnjeva na

sklopovima, otklanjanje lakših kvarova koji se mogu izvršiti sa raspoloživim alatom i slično.


mehaničar i autoelektričar upisuje u dnevnik grejdera, upisuje vrijeme trajanja pregleda i

opravke i to ovjeravaju svojim potpisima. Po izvršenom dnevnom pregledu rukovalac

grejdera koji je i sam prisustvoao i pomagao pri eventualnoj popravci, preuzima ispravan

grejder i nastavlja sa radom.

52. RADOVI ODRŽAVANJA GREDERA – SERVISI I

PREGLEDI

Grejder za koji se pregledom utvrdi da je neispravan ili na kojem se na terenu ne može

izvršiti opravka upućuje se na opravku u radionici. Poslije svakih 100, 200, 500 i 1000 časova

rada grejdera obavljaju se u radionici Pogona za održavanje odgovvarajući servisi na grejderu

prema uputstvu proizvođača

35

Documents

INTERNA SKRIPTA ZA PRAKTIČNU NASTAVU