Robert Ludlum - Nasljedstvo Scarlattija.pdf

7/27/2019 Robert Ludlum - Nasljedstvo Scarlattija.pdf

1/214

http://www.balkandownload.org/


2/214

Za Mary:

Zbog svega onoga to ona tako dobro zna

Iznad svega, tu je bila MaryThe NewYork Times, 21. svibnja 1926. (str. 13)

NESTAO NEWYORANIN

New York, 21. svibnja - Kako se danas doznaje, potomak jedne odnajbogatijih obitelji amerikih industrijalaca, koji je bio odlikovan za hrabrostiskazanu na bojinici MeuseArgonne, nestao je prije vie od pet tjedana iz svoga

doma na Manhattanu. Gospodin... The New Times, 10. srpnja 1937. (str. 1)

HITLEROV SURADNIK ONEMOGUIO SJEDNICU I. G. FARBEN

Berlin, 10. srpnja - Nepoznati pripadnik ministarstva rata kancelara ReichaHitlera zbunio je danas pregovarae tvrtke I. G. Farben i nekih amerikih tvrtki utrenutku dok su vodili trgovinske pregovore. Iznenaujuom osornou, govoreipritom vrsnim engleskim jezikom, on je napao pregovore kao neprihvatljive.Nepoznati ovjek i njegovi suradnici zatim su se udaljili. The New York Times,18. veljae 1948. (str. 6)

VISOKI NACIST PREBJEGAO 1944.

Washington, DC, 18. veljae - Danas je tek djelomice otkriven malo poznatidogaaj iz Drugog svjetskog rata, kad se doznalo daje neki nacist visokog ina, skodnim imenom Sas, prebjegao saveznicima u listopadu 1944. Senatskipododbor... The New York Times, 26. svibnja 1951. (str. 58)

PRONAEN RATNI DOKUMENT

Kreuzlingen, vicarska, 26. svibnja - Omot u votanom platnu, sazemljovidima vojnih ureaja u Berlinu i oko njega u vrijeme rata, naen jezakopan u zemlju nedaleko od gostionice u jednom vicarskom selu na obaliRajne. Gostionica se upravo rui kako bi se na njezinu mjestu podigao turistiki


3/214

hotel. Nisu pronaeni identifikacijski tragovi, jedino je na vrpcu privrenu uzomot bila utisnuta rijeSas...

listopada 1944.


4/214

WASHINGTON, D.C.

Brigadni general sjedio je ukoeno na drvenoj klupi, dajui prednost tvrdojjelovini pred mekanim konatim naslonjaima. Bilo je devet sati i dvadeset minutaujutro; prethodne noi nije dobro spavao, ne vie od jednog sata. Svakih pola satazauo se zvuk malenog sata na kaminu. Na svoje iznenaenje, ustanovio je kakoeli da vrijeme proe to bre. Uskoro e biti devet i pol, a s tim je morao raunati.Bilo je predvieno da ga u devet i pol primi dravni tajnik Cordell S. Huli. Umeuvremenu, dok je sjedio u tajnikovu predvorju, opipavao je prstima bijeli omotto ga je bio izvadio iz svoje torbe za spise. Kad doe trenutak da mu ga urui, nije

elio doivjeti onaj nespretni asak tiine dok bi otvarao torbu da izvue omot.Ako on to bude zaelio. Svakako je htio nastupiti samopouzdano u trenutku kad gabude predavao u ruke dravnog tajnika. S druge strane, moda to Huli nee nizatraiti. Moda e htjeti tek usmeno objanjenje, a zatim e, posluivi seautoritetom svog ureda, oznaiti neprihvatljivim ono to je upravo uo. Ako se todogodi, brigadir bi mogao samo prosvjedovati. Mlako, naravno. U omotu se nisunalazili dokazi, nego tek podaci koji bi mogli, ali ne i morali potaknuti nagaanjado kojih je on doao. Brigadni general pogleda svoju uru. Bilo je devet i dvadesetetiri; pitao se hoe li Huli, koji je bio na glasu po svojoj tonosti, postupiti tako i uovom sluaju. U svoj ured brigadir je prethodno doao u sedam i trideset, otprilikepola sata prije nego to je bilo uobiajeno, osim, dakako, u kriznim trenucima, kad

je znao probdjeti i cijelu nooekujui kritine informacije. Posljednja tri dananisu se razlikovala od tih kritinih trenutaka, ali po neemu ipak jesu. Njegovpodsjetnik dravnom tajniku, podsjetnik zbog kojega je sad pozvan u njegov ured,mogao bi ga staviti na kunju. Bilo je mnogo naina da ga se gurne izvan dogaaja,daleko od bilo kakva sredita utjecaja. Moglo ga se prikazati potpunonesposobnim, ali on je znao da ima pravo. Okrenuo je vrak ovitka, dovoljno da

proita otipkani naslov: Canfield, Matthew, bojnik, priuva Vojske SjedinjenjihAmerikih Drava. Odjel Vojne obavjetajne slube. Canfield, Matthew...Matthew Canfield. On je bio dokaz. Na stolu slubenice zau se zvrndanjeinterkoma. Brigadni general Ellis? Jedva je podigla pogled s papira. Ovdje.Sad e vas primiti dravni tajnik. Ellis pogleda uru. Bilo je devet i trideset dvijeminute. Podie se, krenu prema tekim, crno emajliranim vratima, i otvori ih.Oprostit ete mi, generale Ellisu. Uinilo mi se da priroda vaeg podsjetnikazahtijeva nazonost jo jedne osobe. Mogu li predstaviti podtajnika Bravducka?


5/214

Brigadir se zapanjio. Nije oekivao nazonost treega; sasvim je jasno zatraio dase nau zajedno samo dravni tajnik i on. Podtajnik Bravduck stajao je kojih deset

stopa od Hullova stola. Oito je bio od onih intelektualaca sa sveuilinomnaobrazbom koji su bili tako brojni u Bijeloj kui i Dravnom tajnitvu zaRooseveltove administracije. ak je i njegova odjea svijetlosive flanelske hlae iirok kaput nainjen od sukna s motivom riblje kosti naglaavala potpunusuprotnost spram krute generalove odore. Svakako, gospodine dravni tajnice...gospodine Bravduck. Brigadir kimnu. Cordell S. Huli sjedio je za svojim irokimradnim stolom. Njegove poznate znaajke vrlo blijeda koa, zamalo bijela,prorijeena sijeda kosa, cviker s elinim obrubom koji je pokrivao plavozelene

oi sve se to priinjalo nadnaravno velikim upravo zato to je bilo svima dobropoznato. Novine i filmske novosti rijetko su bile bez njegovih fotografija. ak se ina istaknutim predizbornim plakatima na kojima se upadljivo isticalo pitanje:Biste li mijenjali konja usred trke? njegovo sigurno i inteligentno lice isticaloodmah ispod Rooseveltova, mnogo upadljivije nego lice tada razmjernonepoznatog Harrva Trumana. Bravduck izvue iz depa vreicu za duhan i poepuniti lulu. Huli je u meuvremenu poslagao po stolu nekoliko papira i zatimotvorio jedan ovitak, istovjetan onome to ga je brigadir drao u ruci. Poe garazgledati. Ellis je odmah shvatio kakav je to papir. Bio je to povjerljivi podsjetnikto ga je dao uruiti osobno dravnom tajniku. Bravduck je pripalio lulu, a vonjduhana natjerao je Ellisa da ga jo jednom promotri. Bila je to jedna od onihudnih duhanskih mjeavina koje su sveuilitarci drali vrlo originalnima, ali kojesu bile odbojne veini ostalih ljudi. Brigadir Ellis osjeat e se mnogo bolje kadarat zavri. Roosevelta tada nee biti, a s njim ni onih takozvanih intelektualaca snjihovim ogavnim duhanima. Trust mozgova. Crvendai, svi odreda. Ali neka senajprije zavri taj rat. Huli podie pogled prema brigadiru. Nema potrebe da tonaglaavam, generale, ali va me podsjetnik vrlo uznemirio. 13 Podaci su i mene

uznemirili, gospodine dravni tajnice. Nema sumnje. Nema sumnje... Pitanje je,meutim, ima li ikakve osnove za vae zakljuke? Hou rei, bilo to odreeno?Mislim da ima, gospodine. Koliko ih jo u obavjetajnoj slubi zna za ovo,Ellise? Bravduck je upao u razgovor, a brigadir je zapazio da ga on nije osloviokao generala. Nisam o tome razgovarao ni s kim. Nakanio sam jutros o tomerazgovarati samo s dravnim tajnikom, da vam bude jasno. Gospodin Bravduckuiva moje povjerenje, generale. On je ovdje na moj zahtjev... po mome nalogu,ako vam se to vie dopada. Razumijem. Cordell Huli zavali se u stolicu. Bez


6/214

uvrede, pitam se... Poslali ste mi povjerljiv podsjetnik i dali ga hitno dostaviti umoj ured meni osobno, da budem jasan a ono bitno u njemu nije nita do

nevjerojatno. Drska optuba za koju i sami tvrdite da je ne moete dokazati,upade Bravduck, uvlaei dim dok se pribliavao stolu. Upravo smo se zato sadanali. Huli je zatraio Bravduckovu nazonost, ali nije bio spreman trpjetinepotrebne upadice, jo manje bezobratine. Ali Bravduck se nije dao smesti.Gospodine dravni tajnice, jedva bi se moglo ustvrditi da Vojna obavjetajnasluba nema svojih nedostataka. To smo skupo platili. Moja je jedina namjerasprijeiti jo jednu netonu obavijest, spekulaciju optereenu zabludama, koja bi semogla pretvoriti u streljivo politikih suparnika ove administracije. Za manje od

etiri tjedna imat emo izbore! Huli se jedva primjetno nagnu, ne gledajui pritomBravducka. Ne morate me podsjeati na te pragmatine pretpostavke... Ipak,moram vas upozoriti da se nae odgovornosti svode na neto drugo... razliite odpraktine politike. Jesam li bio jasan? Naravno. Bravduck je ustuknuo. 14 Huliprodui. Koliko shvaam va podsjetnik, generale Ellis, vi elite rei da je jedanutjecajan pripadnik Njemakog vrhovnog zapovjednitva zapravo amerikigraanin koji djeluje pod lanim imenom nama uostalom dobro poznatimHeinricha Kroegera. Tako je, gospodine. Ali, ja sam u svom podsjetnikuustvrdio da je on moda taj. Vi, takoer, pretpostavljate da je Heinrich Kroegerudruen ili ak povezan s mnogim velikim korporacijama u ovoj zemlji. Sindustrijama koje imaju vladine narudbe za naoruanje. Tako je, gospodinedravni tajnice, ali ponovo podsjeam da je on to moda bio, ali ne i da jest. Uztakve optube, glagolski oblici mogu zamagljivati stvari. Cordell Huli odloinaoale s elinim okvirima i stavi ih pored ovitka. Pogotovo u doba rata.Podtajnik Bravduck kresnu ibicu i poe govoriti, povremeno udiui duhan. Alivi vrlo jasno priznajete da nemate za to nikakva odreenog dokaza. Imam onoto bi se, vjerujem, moglo nazvati posrednim dokazima. Takve vrste, da bih se

smatrao neodgovornim ako ne bi na njih upozorio dravnog tajnika. Brigadirduboko uzdahnu prije nego to bi nastavio. Ako pak nastavi, znao je da e moratiistrajati. elio bih upozoriti na nekoliko upadljivih injenica o HeinrichuKroegeru... Za poetak, njegov dosje nije potpun. Nije primio nikakvo stranakopriznanje, kao veina ostalih. No ipak, dok su drugi dolazili i odlazili, on je ostao usreditu. Oito, imao je velik utjecaj na Hitlera. To nam je poznato. Huli nijepodnosio da se vrijednost dokaza pojaava ponavljanjima. Pa i ime Heinrich,gospodine dravni tajnice, uobiajeno je kao to su kod nas William ili John, a


7/214

prezime Kroeger esto je kao Smith ili Jones u ovoj zemlji. Dajte, generale! IzBravduckove lule kovrao se dim. S takvim dokazima mogli biste optuiti

polovicu naih zapovjednika. Ellis se okrenu i upravi prema Bravducku pogledpun vojnikog prijezira. Meni se ipak ini da je to vana injenica, gospodinepodtajnie. Huli se poeo pitati je li bilo pametno ovamo dovesti Bravducka.Nema smisla da se prepirete, gospodo. alim to se tako osjeate, gospodinedravni tajnice. Bravduck i dalje nije htio prihvatiti prijekor. ini mi se da bih

jutros morao nastupiti u ulozi vrajeg odvjetnika. Nitko od nas, a vi najmanje,gospodine dravni tajnice, nema vremena za gubljenje... Huli promotri podtajnikai pritom se okrenu u stolici. Ne razbacujmo se, dakle, njime. Molim vas,

nastavite, generale. Zahvaljujem, gospodine dravni tajnice. Prije mjesec dana uLisabonu se proulo da Kroeger eli s nama stupiti u vezu. Uspostavljeni su kanalii mi smo oekivali da e sve tei uobiajenim putem... Umjesto toga Kroeger jeodbio uobiajene puteve nije pristao sastati se s britanskim ili francuskimslubama i zahtijevao neposrednu vezu s Washingtonom. Smijem li upasti?Bravduckov glas zazvuao je udvornou. Ne mislim da je u tome bilo netonenormalno. Napokon, mi smo odluujui imbenik. Ipak, bilo je, gospodineBravduck, utoliko to se Kroeger elio nai iskljuivo s bojnikom Canfieldom...bojnikom Matthewom Canfieldom, koji je, ili je to bio, sposoban nii asnik Vojneobavjetajne slube ovdje u Washingtonu. Bravduck je promatrao generala nemiui lulu. Cordell Huli nagnuo se naprijed, oslonivi se laktovima o stol. Otome nema rijei u vaem podsjetniku. Shvaam, gospodine. Izostavio sam tajpodatak razlono pretpostavljajui da bi podsjetnik mogao proitati jo netko osimvas. Ispriavam se, generale. Bravduck je to rekao iskreno. Ellis se u sebinasmijei svojoj pobjedi. Huli se ponovo zavali u stolac. Visoki pripadniknacistikog vrhovnog zapovjednitva eli se vidjeti samo s jednim nepoznatimobavjetajnim bojnikom. Vrlo neobino. Neobino, ali ne i nemogue... Svi smo

se mi susretali s Nijemcima, pa moemo pretpostaviti i to da se bojnik Canfieldprije rata upoznao s Kroegerom. U Njemakoj. Bravduck se priblii brigadiru.Ali vi nam tvrdite da Kroeger moda nije Nijemac. To znai da se u vaemrazmiljanju neto promijenilo izmeu Kroegerova zahtjeva u Lisabonu i vaegpodsjetnika dravnom tajniku. to je to bilo? Canfield? Bojnik Canfieldsposoban je, a katkad i izvrstan obavjetajni asnik. Iskusan ovjek. Ipak, otkako jeotvorena veza izmeu njega i Kroegera, pokazivao je izrazitu sklonostemocionalnim napetostima. Postao je krajnje ivan i nije vie djelovao kao asnik


8/214

koji ima takvu prolost i iskustvo... On je od mene, gospodine dravni tajnice,takoer zatraio da postavim posve neuobiajen zahtjev pred predsjednika

Sjedinjenih Drava. A to je? Da mu, prije nego to uspostavi vezu sHeinrichom Kroegerom, iz dravne arhive bude uruen povjerljivi dokument, i to sneoteenim peatima. Brayduck uze lulu iz usta jer je htio neto prosvjedovati.Samo trenutak, gospodine Bravduck. Bravduck je jamano vrlo bistar, pomisliHuli, ali je li on uope mogao sebi predoiti to znai jednom asniku od karijere,kao to je Ellis, nai se pred njima dvojicom i izjaviti takvo to? Jer ta je izjavaujedno bila otvoren zahtjev Bijeloj kui i Dravnom tajnitvu da ozbiljno razmotriCanfieldov zahtjev. Mnogi bi asnici radije odbili takav nezakonit zahtjev, ne

elei sebe dovesti u takav poloaj. Takav je vojniki nain razmiljanja. Je litona moja pretpostavka da biste vi preporuili predaju tog dokumenta bojnikuCanfieldu? To bi bio va zakljuak. Ja samo upozoravam na to da je HeinrichKroeger bio umijean u sve vane odluke koje je nacistiko vodstvo donosilo odsamog poetka. Ako bi se Heinrich Kroeger odluio da prebjegne, bi li toskratilo rat? Ne znam. Ali i sama mogunost da se to dogodi navela me da sepojavim u vaem uredu. Kakav to dokument zahtijeva Canfield? Bravduck jebio ozlojeen. Poznat mi je tek njegov broj i stupanj povjerljivosti kako ga jeutvrdio arhivski odjel Dravnog tajnitva. Ellis je oklijevao. Bilo bi uvredljivo i sosobnog kao i sa strunog stajalita dati te podatke o dokumentu, a da se istodobnone daju i podaci o Canfieldu. Uinio bi to kad ovdje ne bi bilo Bravducka. Tiprokleti intelektualci. Ellis se vazda osjeao nelagodno u drutvu tih brbljivaca.Dovraga! ree sam sebi. S Hullom bi mogao biti izravniji. Prije nego to vamodgovorim, mogu li iskoristiti ovaj povod da vas upoznam s nekim povjerljivimpojedinostima koje su po mome miljenju vrlo vane... i ne samo vane,gospodine, nego i tijesno povezane sa sadrajem dokumenta. Svakako. Hulinije znao je li ga to uzrujalo ili privuklo. U posljednjoj poruci Heinricha Kroegera

bojniku Canfieldu on zahtijeva prethodni susret s osobom koja se moeidentificirati kao... April Red. Prije poetka bilo kakvih pregovora izmeuKroegera i Canfielda, taj bi sastanak trebao biti uprilien u Bernu, u vicarskoj.Tko je April Red, generale? Iz toga vaeg glasa mogu zakljuiti da otprilike znatetko je to. Podtajnik Bravduck oito nije bio odsutan duhom, to je brigadir Ellisbolno utvrdio. Mi, ili, tonije, ja... mislim da znam. Iz ovitka to ga je drao urukama Ellis izvue prvi list. Uz tajnikovo doputenje, mogu vas upoznati s onimto sam izvukao iz povjerljivog dosjea o bojniku Canfieldu. Naravno,


9/214

generale. Matthew Canfield stupio u dravnu slubu, u Tajnitvo unutarnjihposlova, u oujku tisuu devetsto sedamnaeste. Naobrazba jedna godina na

sveuilitu u Oklahomi, zatim jedna i pol godina obrazovnih teajeva u veernjojkoli u Washingtonu, DC. Uposlen kao mladi raunovoa u odsjeku unutarnjihposlova za suzbijanje prijevara. Godinu dana kasnije promaknut u samostalnograunovou. Pridodan odsjeku 'Grupa dvadeset', koji je, kao to znate... CordellHuli prekide ga. Mala skupina visoko strunih ljudi koja se tijekom Prvogasvjetskog rata bavila konfliktima interesa, netonim procjenama i tako dalje.Takoer, vrlo djelotvorna... Sve dok se nije, kao veina takvih slubi, previeuzoholila. Rasputena 1929. ili 1930., ini mi se. Godine 1932., gospodine

dravni tajnice. General Ellis zadovoljno je utvrdio da dri injenice u ruci. Zatimokrenu drugu stranicu iz ovitka i nastavi itati. Canfield ostaje u unutarnjimposlovima deset godina, uspevi se etiri plaevna razreda. Sjajan uinak. Izvrsneocjene. U svibnju 1927. naputa slubu u vladi i upoljava se kod industrijaScarlatti. Na spomen imena Scarlatti, i Huli i Bravduck trgnue se kao ubodeni.U kojoj od kompanija tvrtke Scarlatti? U samoj upravi, Peta avenija 525, NewYork. Cordell Huli poigrao se tankim crnim konopiem svojih cvikera.Skokovit napredak gospodina Canfielda. Od veernje kole u Washingtonu douprave tvrtke Scarlatti. Obori pogled i prestade promatrati generala. Je liScarlatti jedna od korporacija koje ste spomenuli u svom podsjetniku?Bravduckov glas zazvuao je nestrpljivo. Prije nego to je brigadir mogaoodgovoriti, Cordell Huli ustade. Bio je visok i djelovao je uvjerljivo. Mnogokrupniji od ostale dvojice. Generale Ellis, dajem vam nalog da ne odgovarate napitanja! Bravduck je djelovao kao da je dobio pljusku. Zabuljio se u Hulla,zbunjen i zapanjen njegovom naredbom brigadiru. Huli mu je uzvratio pogledom idodao tihim glasom: Ispriavam se, gospodine Bravduck. Ne mogu vam tozajamiti, ali nadam se da u vam kasnije ovog dana moi dati objanjenje. Do

tada, biste li nas ostavili nasamo? Naravno. Bravduck je bio svjestan da tajdobri i poteni ovjek ima svoje razloge. Nije potrebno nikakvo objanjenje,gospodine. Ipak, zasluujete ga. Hvala vam, gospodine dravni tajnice.Moete biti sigurni da s potpunim povjerenjem gledam na ovaj sastanak. Huli jepogledom slijedio Brayducka dok se vrata nisu zatvorila. Zatim se ponovo vratibrigadnom generalu, koji je ostao bez rijei, ne shvaajui. Podtajnik Bravduckizniman je javni slubenik. To to sam ga sada otpustio ne znai da imam bilokakve primjedbe na njegov znaaj ili na njegov rad. Da, gospodine. Huli


10/214

ponovo sjede u stolicu, polagano i bolno. Rekao sam gospodinu Brayducku da seudalji zato to vjerujem da znam neto o onome o emu ete vi govoriti. Ako sam u

pravu, bolje da ostanemo nasamo. To nije primirilo brigadira. Nije zamiljao da biHuli mogao ita znati. Nemojte se uzrujavati, generale. Nisam itamisli... ali biosam u Predstavnikom domu u razdoblju o kojemu vi govorite. Vae su me rijeiprisjetile neega. Jedne gotovo zaboravljene uspomene na neko vrlo toplo popodneu Domu... ali, moda grijeim. Molim vas, nastavite gdje ste bili prekinuti. ini mise vrlo neobinim to je... bojnik Canfield dobio zaposlenje u industrijamaScariatti. Mislim da se slaete sa mnom. Postoji logino objanjenje. Canfield seoenio udovicom Ulstera Stewarta Scarletta est mjeseci nakon Scarlettove smrti u

Ziirichu, godine 1926. Scarlett je bio mladi od dvojice preivjelih 20 sinovaGiovannija i Elizabeth Scarlatti, utemeljitelja industrija Scarlatti. Cordell Hulinaas sklopi oi. Nastavite. Ulster Scarlett je sa svojom enom Janet SaxonScarlett imao sina, Andrewa Rolanda, kojega je Matthew Canfield posinio nakonsvoje enidbe sa Scarlettovom udovicom. Posinio, ali ne i liio bogatstvaScarlattijevih... Canfield je radio za tvrtku Scarlatti sve do kolovoza 1942., kad sevratio u vladinu slubu, i to kao vojni obavjetajac. General Ellis zastade izagleda se u ovitak pred Cordellom Hullom. Pitao se poinje li Huli razumijevati,ali lice dravnog tajnika nije odavalo takav izraz. Spomenuli ste dosje to ga jeCanfield bio zatraio iz arhive. to je to? Upravo o tome nakanio sam rei kojurije, gospodine dravni tajnice. Ellis je okrenuo sljedeu stranicu. Dosje je zanas samo jedna brojka, ali ona odaje godinu unoenja. Bilo je to 1926., tonije, uposljednjem kvartalu te godine. Koji je stupanj povjerljivosti? Najvii.Dokument moe biti izdan samo nakon potpisane izvrne naredbe predsjednika, ito zbog razloga nacionalne sigurnosti. Nije li jedan od potpisnika koji suposvjedoili valjanost dokumenta bio jedan slubenik unutarnjih poslova koji sezvao Matthew Canfield? Brigadir se vidljivo uzbudio, ali je i dalje vrsto drao

papir palcem i kaiprstom. Tono. I sad ga on zahtijeva natrag, kao uvjet da sesastane s Kroegerom. Da, gospodine. Pretpostavljam da ste ga upozorili nanezakonitost takva zahtjeva? Osobno sam mu zaprijetio prijekim sudom... aliodgovorio je jedino to da ga moemo odbiti ako to hoemo. I tako, nije dolo dosastanka s Kroegerom? Da, gospodine... Miljenja sam da bi bojnik Canfieldradije proveo ostatak ivota u vojnom zatvoru nego to bi se predomislio. CordellHuli ustade i promotri dobro generala. Biste li mi iznijeli svoj zakljuak?Vjerujem da je April Red, na kojega se poziva Heinrich Kroeger, onaj momak


11/214

Andrew Roland. tovie, mislim da je on Kroegerov sin. Inicijali su isti. Momak jeroen u travnju 1926. Vjerujem da je Heinrich Kroeger zapravo Ulster Scarlett.

Ali on je umro u Zurichu. Huli je pozorno promotrio generala. Okolnosti smrtinejasne su. Postoji samo smrtovnica opskurnog suda iz jednog mjestanca tridesetakmilja od Zuricha i nejasno svjedoanstvo svjedoka o kojima nitko nije uo ni prijeni poslije. Huli je hladnokrvno probo generala svojim pogledom. Shvaate li toste rekli? Scarlatti je gorostasna korporacija. Jasno mi je, gospodine. Tvrdim,nadalje, da je bojniku Canfieldu poznat Kroegerov identitet i da on stoga eliunititi dosje. Vjerujete li da je to neka urota? Urota kojom bi se prikrioKroegerov identitet? Ne znam... Nisam ba sposoban pretoiti u rijei namjere

neke osobe. Ali ponaanje bojnika Canfielda doima se toliko obiljeeno osobniminteresom da sam sklon povjerovati kako je posrijedi neka osobna stvar. Huli senasmijei. Mislim da se vrlo dobro snalazite s rijeima... Ipak, vjerujete li vi da seistina nalazi u dosjeu? I, ako je tako, zato bi nas Canfield na to upozorio? Njemu

je jamano jasno da moemo taj dosje pribaviti i za sebe ako ga vemoemouruiti njemu. O tom dosjeu ne bismo nita saznali da je on utio. Kao torekoh, Canfield je iskusan ovjek. Siguran sam da on djeluje uz pretpostavku kakoemo i sami ubrzo postati svjesni toga. Kako? Preko Kroegera... No Canfield

je dao uvjet da peati na dosjeu moraju biti neoteeni. On je strunjak, gospodine.Kad bi ih netko dirao, on bi to odmah otkrio. Cordell Huli poeo je hodati okostola i pored brigadira, s rukama za leima. Koraci su mu bili ukoeni, zdravlje ga

je oito naputalo. Bravduck je imao pravo, pomisli dravni tajnik. Kad bi se otkriosamo traak sablasnog odnosa izmeu monog amerikog industrijalca injemakoga Vrhovnog zapovjednitva, bez obzira kako daleko ili davno uprolosti, ova bi se zemlja rascijepila. To bi bilo neizbjeno, pogotovo upredizbornom razdoblju. Ako bismo uruili dosje bojniku Canfieldu, to vimislite, bi li on doveo... Aprila Reda... na sastanak s Kroegerom? Vjerujem da

bi. Zato? Ne bi li to bilo okrutno spram jednog osamnaestogodinjaka?General je oklijevao. Ne vjerujem da on ima neku drugu mogunost. Nita ne bimoglo sprijeiti Kroegera da ostvari neki drugi dogovor. Huli prestade hodati ipromotri generala. Odluio se. Dobit u od predsjednika izvrnu naredbu zauruenje dosjea. Ipak, i ja to postavljam kao uvjet za dobivanje tog potpisa ono toste vi zakljuili mora ostati medu nama dvojicom. Meu nama? Upoznat upredsjednika Roosvelta s onim bitnim u naem razgovoru, ali ne bih ga htiooptereivati nagaanjima koja bi se mogla pokazati neosnovanima. Moda vaa


12/214

teorija nije nita drugo doli niz sluajnosti koje se mogu lako razjasniti.Shvaam. Ali ako vi imate pravo, Heinrich Kroeger mogao bi izazvati slom u

Berlinu. Njemaka se bori na ivot i smrt... I, kao to ste sami istakli, Kroeger jevrlo vaan ovjek. On pripada elitnom odredu koji okruuje Hitlera. Bila bi topobuna jednog pretorijanca protiv Cezara. Meutim, ako nemate pravo, moramomisliti i na ona dva ovjeka koji e uskoro krenuti na put u Bern. Neka bi se Bogsmilovao naim duama. Brigadni general Ellis vrati papire u bijelu omotnicu,podie torbu s poda i uputi se prema irokim crnim vratima. Dok ih je zatvarao,vidje kako Huli zuri u njega. Osjeao se neugodno, kao da ima ciglu u elucu. AliHuli nije imao pred oima generala. Sjeao se onoga toplog popodneva prije

mnogo godina u Predstavnikom domu. Zastupnici su se dizali jedan za drugim i,kako je to kasnije zabiljeio Congressional Record, izricali pohvale hrabrommladom Amerikancu za kojega se pretpostavljalo da je mrtav. Ljudi iz obihstranaka oekivali su da e i on, ugledni predstavnik velike drave Tennesseeja,dodati svoju pohvalu. Glave su se u oekivanju okrenule prema njegovoj klupi.Cordell Huli bio je jedini zastupnik koji je bio na ti s uglednom ElizabethScarlatti. Toga toplog popodneva on je ostao nijem. Poznavao je Ulstera StewartaScarletta, i prezirao ga je. Smei sedan s oznakom Vojske Sjedinjenih Drava naobim vratima skrenuo je desno u 22. ulicu i uao u Gramercv Square. Na stranjemsjedalu, Matthew Canfield nagnuo se naprijed i, maknuvi torbu s krila, odloio jena pod. Povukao je dolje desni rukav svog ogrtaa kako bi prikrio tanki srebrnilanac koji je bio vrsto privezan uz zglob a na drugom kraju provuen krozmetalnu drku torbe. Znao je da sadraj te torbe ili, tonije, injenica da je on unjezinu posjedu, znai njegov kraj. Kad sve bude gotovo, i ako ostane iv, razapete ga ako samo budu nali naina da Vojsku time oslobode odgovornosti. Vojnovozilo zaokrenulo je ulijevo i stalo pred zgradom u kojoj su bili vojni stanovi.Vratar u odori otvori stranja vrata i Canfield izie. Vratite se za pola sata, ree

vozau. Ne kasnije. Bljedunjavi narednik, koji je oito dobro poznavao navikesvoga pretpostavljenog, odgovori: Bit u ovdje za dvadeset minuta, gospodine.Bojnik kimnu dobrohotno, okrenu se i ude u zgradu. Tek kad se naao u dizalushvatio je koliko je umoran. Brojevi katova kao da su promicali sporije nego to jetrebalo; trenuci vonje izmeu katova priinjali su se beskrajnima. Pa ipak, nije seurio. U svakom sluaju, nije se urio. Osamnaest godina. Bio je to kraj lai, ali nei kraj strahu. To e se zbiti tek kad Kroeger bude mrtav. Preostat e tek krivnja.Mogao bi, dodue, ivjeti s tom krivnjom, ako njome ne budu optereeni momak i


13/214

Janet. Ali smrt bi bila njegova. Ne bi to bila smrt za Janet. Niti za Andrewa. Akosmrt bude prizvana, bit e to njegova smrt. U to je bio siguran. Nee otii iz Berna

sve dok Kroeger ne bude mrtav. Ili Kroeger ili on. Po svoj prilici, obojica. Iziaviiz dizala skrenu ulijevo i spusti se nekoliko kratkih koraka do vrata. Otkljua ih iue u prostran, udoban dnevni boravak, s namjetajem nalik onom u talijanskojprovinciji. Kroz dva golema prozorska krila, koja su dopirala do poda, nazirao separk, a vie vrata vodilo je u spavaonice, blagovaonicu, ostavu i knjinicu.Canfield zastade trenutak i pomisli kako i svemu ovome ima osamnaest godina.Otvorie se vrata knjinice i na njima se pojavi mladi ovjek. Kimnu Canfieldu bezosobitog oduevljenja. Zdravo, tata. Canfield promotri mladia. Morao se

svladati da ne krene prema njemu i pograbi ga. Svoga sina. Ne, nije bio njegov sin.Kad bi to pokuao uiniti, znao je da bi mu se momak odupro. Bio je vena oprezui, premda to nije elio pokazati, prestraen. Zdravo, odvrati bojnik. Hoe li mipomoi s ovim? Mladi ovjek prie mu i promrmlja Svakako. Zajedniki suotkljuali prvi lokot na lancu, a zatim je mladipridravao torbu dok se Canfieldbavio drugim, kombinacijskim lokotom, to mu je leao na zglobu. Oslobodio setorbe, a onda je skinuo eir, ogrtai kaput te bacio sve to na naslonja. Momak jedrao torbu ne miui se. Bio je izuzetno naoit. Imao je svijetloplave oi ispodvrlo tamnih obrva, ravan ali malo prast nos, a crnu kosu zgodno je zaeljavaounatrag. Bio je crnoput, kao da je stalno suncem opaljen. Bio je neto vii od eststopa; odjeven u sive flanelske hlae, plavu koulju i kaput od tvida. Kako seosjea? upita ga Canfield. Mladiodgovori meko nakon male stanke. Pa, zadvanaesti roendan ti i majka poklonili ste mi jedrilicu. To mi se vie dopalo.Stariji ovjek uzvrati mladiu smjekom. Sigurno. Je li to to? Mladistavitorbu na stol i pokaza na nju prstom. Tu je sve. Mislim da bih se morao osjeatipovlatenim. Da bi se to izvadilo iz dravnog tajnitva, bila je nunapredsjednikova izvrna naredba. Zaista? Momak podie pogled. Ne boj se.

Sumnjam da on zna to se nalazi unutra. Kako si to uspio? Dogovor.Razumjeli smo se. Ne vjerujem. Mislim da e povjerovati kad proita.Manje od deset ljudi vidjelo je to u cijelosti, a veina njih veje mrtva. Kad smosastavljali posljednju etvrtinu dokumenta, uinili smo to u dijelovima.,. 1938.godine. Ta etvrtina nalazi se u posebnom ovitku, s olovnim peatima. Stranice neidu redom pa ih treba srediti. Kljuje na prvoj stranici. Bojnik olabavi hitrokravatu i poe raskapati koulju. Zar je sve to bilo potrebno? Mislili smo da

jest. Koliko se prisjeam, upotrebljavali smo razliite tipkaice po smjenama.


14/214

Bojnik krenu prema kupaonici. Predlaem ti da poslae stranice prije nego topone s posljednjim ovitkom. Ude u kupaonicu, brzo svue koulju i razveza

cipele. Mladije krenuo za njim i stao uz vrata. Kada kreemo? upita. Uetvrtak. Kako? Bombarderom komande Ferry, iz zrakoplovne bazeMatthevvs do Newfoundlanda, Islanda i Grenlanda. Zatim u Irsku. Iz Irske,neutralnim zrakoplovom ravno do Lisabona. Lisabona? Ondje nas preuzimavicarsko veleposlanstvo. Prebacit e nas u Bern... potpuno smo zatieni.Skinuvi hlae, Canfield izvadi iz ormara svijetlosive flanelske hlae i navue ih.to e rei majka? upita mladi. Canfield ponovo ue u kupaonicu nita neodgovorivi. Pusti toplu vodu u umivaonik i poe sapunjati lice. Mladieve oi

slijedile su ga, ali se nije pomaknuo niti prekinuo tiinu. Slutio je da uzbuenost ustarijeg ovjeka znatno premauje ono to je htio pokazati. Donesi mi istukoulju, tamo iz druge ladice, molim te. Samo je ostavi na krevetu. Svakako. Izgomile koulja u ladici odabrao je jednu od finog crnog sukna sa irokimovratnikom. Dok se brijao, Canfield nije prestajao govoriti. Danas je ponedjeljak,imamo dakle tri dana. Ja u obavljati konane pripreme, a ti e imati vremena daproui dokument. Postavljat e sebi pitanja, a ja te valjda ne moram upozoriti dabi ih trebao postaviti meni. A niti to da ne bi smio razgovarati bilo s kime tko bi timogao odgovoriti. Ako se zagrije i pomisli da bi trebao dignuti telefonskuslualicu, odustani. Razumijem. Uostalom, nemoj pokuavati da bilo tozapamti. Nije vano. Jasno mi je da e me razumjeti. Je li bio poten sprammladog ovjeka? Je li zbilja bilo potrebno da on osjeti svu teinu jedne slubenetajne? Canfield se uvjerio da je to bilo potrebno bez obzira na godine i njihovumeusobnu odanost, Andrew je bio jedan Scarlett. Za nekoliko godina naslijedit e

jedno od najveih bogatstava na Zemlji. Kad je potrebno, takvima 28 se moraucijepiti osjeaj odgovornosti, a ne onda kada se to komu svidi. Zaista? Ili jeCanfield samo izabrao za sebe najlaki nain? Neka rijei dou od nekoga drugog.

Oh, Boe! Uini da progovori netko drugi! Obrisavi lice runikom, bojnik trcnumalo Pinauda na lice i poe oblaiti koulju. Ako te to zanima, obrijao si se vrloloe. Ne zanima me. Odabere kravatu medu onima to su visjele na vratimaormara i izvue tamnoplavi blejzer. Kad odem odavde, poni itati. Ako budeizlazio na veeru, ostavi torbu u kabinet desno od vrata knjinice. Zakljuaj je.Ovdje je klju. Skinu kljuis prstena za kljueve. Izili su iz spavaonice iCanfield krenu prema predvorju. Ili me nisi uo ili mi ne eli odgovoriti. to je smajkom? Guo sam te. Canfield se okrenu prema mladom ovjeku. Janet ne bi


15/214

smjela nita doznati. Zato? Jer bi se neto dogodilo? Canfield se vidljivouzrujao. Procijenio sam da joj ne treba nita rei. Ne slaem se s tobom.

Mladije bio neraspoloen. To me se ne tie! Moda bi trebalo da te se tie. Jasam ti sada prilino vaan, tata, iako to nije moja odluka. I misli da bi mi zatomogao davati naredbe? Imam pravo na to da budem sasluan... Gledaj, znam dasi uzbuen, ali ona je ipak moja majka. I moja ena. Ne zaboravi to, Andy.Bojnik pristupi mladiu, ali Andrew Scarlett okrenu se i poe prema stolu nakojemu je, uz svjetiljku, bila ostavljena crna konata torba za spise. Nisi miobjasnio kako u otvoriti torbu? Otkljuana je, uinio sam to u kolima. Otvara sekao svaka druga torba. Mladi Scarlett pritisnu zatvarae i oni odskoie. Zna,

sinoti nisam povjerovao, ree on tiho dok je otvarao torbu. Ne iznenauje me.Nije rijeo njemu. Vjerujem u to zato to se time odgovara na mnoga pitanja otebi. Okrenu se i pogleda sugovornika. Dobro, ne ba pitanja, jer sam oduvijekmislio da znam zato si se onako ponaao. Zamiljao sam da su ti Scarletti

jednostavno odvratni... ne i ja. Scarletti kao takvi. Stric Chancellor, teta Allison,sva djeca. I ti i majka vazda ste ih ismijavali. I ja sam... Sjeam se koliko si trpiokad si mi morao objasniti zato moje prezime ne moe biti isto kao tvoje. Sjea lise? Da, bilo je bolno, priznade Canfield raznjeen. Ali u posljednjih nekolikogodina... promijenio si se. Postao si prilino zloest spram Scarlattijevih. Ilo ti jena ivce im bi tko spomenuo da je bio u drutvu Scarlattijevih. Poizio bi im biodvjetnici Scarlattijevih uglavili neki razgovor sa mnom o tebi i majci. Ona seljutila na tebe i objanjavala ti da si nerazuman... Evo, spreman sam povjerovati usve to stoji ovdje. On zatvori torbu. Nee ti biti lako. Nije mi lako ni sada, alimoram nekako izdrati prvi ok. Slabano pokua nasmijeiti se. U svakomsluaju, naviknut u se da s time ivim. ini mi se... da ga nikad nisam upoznao.Nikad mi nije znaio bilo to. Nisam obraao pozornost na prie stricaChancellora. Vidi, nisam elio bilo to doznati. Jasno ti je zato? Bojnik

promotri pozorno mladia. Nije mi jasno, odvrati. Zato to nikad nisam eliopripadati bilo kome osim tebi... i Janet. Boe, zatitnice nebesa, sijevnu uCanfieldovoj glavi. Moram poi. Krenu ponovo k vratima. Jo ne. Neto jonismo sredili. Nema niega za sreivanje. Nisi jo uo u to nisam mogaopovjerovati prole noi. Canfield zastade, s rukom na kvaki. Sto je to? Damajka... ne zna za nj. Canfield skide ruku s kvake. Progovorio je tiho i ozbiljno.Nadao sam se da emo to moi izbjei do daljnjega. Dok ne proita dokument.Bit e sada, ili neu ni pogledati dokument. Ako joj neto mora biti zatajeno,


16/214

moram uti zato prije nego to krenem dalje. Bojnik se vrati u sredinuprostorije. Sto eli da ti kaem? Da bi je ubilo kad bi to otkrila? Bi li?

Vjerojatno ne bi. Ali nemam hrabrosti to iskuavati. Otkad to zna? Ganfieldode do prozora. Djeca su otila iz parka. Ulazna vrata bila su vezatvorena.Dvadesetog lipnja 1936. Izvrio sam pozitivnu identifikaciju. . Dopunio samizvjee godinu i pol kasnije, drugog sijenja 1938. Isuse Kriste. Da... IsuseKriste. I nikad joj nisi rekao? Ne. Tata, zato nisi? Mogao bih ti reidvadeset ili trideset dojmljivih razloga, odvrati Canfield promatrajui i dalje parkGramercv. Ali tri razloga neprekidno sam imao na umu. Prvo uinio joj je vedovoljno; on je bio njezin pakao. Drugo nakon smrti tvoje bake nije bilo vie

nikoga tko bi ga mogao identificirati. I tree tvoja me majka drala za rije... dasam ga ja ubio. Ti! Bojnik se okrenu od prozora. Da... vjerovao sam da sam touinio. Toliko sam u to vjerovao da sam natjerao dvadeset dva svjedoka nekapotpiu iskaz da je on mrtav. Potplatio sam nepoteni sud nedaleko od Ziiricha daizda smrtovnicu. Sve je bilo potpuno legalno... toga lipanjskog jutra 1936. kad samotkrio istinu bili smo u kui na plai i ja sam upravo ispijao kavu u vrtu. Ti si sasvojom majkom mrkom prao mali amac i pozvao me da vam pomognem gurnutiga u vodu. Uperio si mlaz vode na nju, ona se smijala i vriskala, vukui amaczajedno s tobom. Bila je tako sretna!... Nisam joj rekao. Ne ponosim se time, alitako je to. Mladisjede u stolicu pored stola. Nekoliko puta pokuavao jeprogovoriti, ali rijei su svaki put ostajale bez smisla. Zatim progovori Canfield,tiho. Jesi li siguran da mi eli pripadati?., , Mladig*|;%)ogleda iz stolice.Sigurno si je jako volio. I danas fefvolim. Onda... elim ti i dalje pripadati.Canfielda je zamalo slomila suzdranost u mladievu glasu. Ali obeao je sebi danee to dopustiti, to god se dogodilo. Previe je toga trebalo jo uiniti. Hvalati. Ponovo se okrenu prozoru. Na ulici su zasjale svjetiljke bila je upaljena svakadruga, kao podsjetnik ljudima da bi se ono moglo dogoditi i ovdje, ali vjerojatno

nee, pa mogu i dalje uivati. Tata? Da? Zato si se vratio i izmijeniodokument? Prije nego to je odgovorio, potrajala je duga tiina. Morao sam...sada to zvui smijeno kad kaem da sam morao. Trebalo mije osamnaest mjesecida se odluim. Kad sam se napokon odluio, trebalo mi je manje od pet minuta dasam sebe uvjerim u to. Zastade trenutak, pitajui se je li to trebalo rei momku.Ali nije imalo smisla preutjeti mu. Za Novu godinu 1938. tvoja majka kupila mi

je novi Packard, kola s otvorenim krovom. Dvanaest cilindara. Prekrasan auto.Krenuo sam da se provozam Southamptonskom cestom... ne znam to se dogodilo


17/214

moda se zaglavio upravlja. Ne znam, ali nesrea se dogodila. Kola su se dvaputprevrnula, bio sam izbaen iz njih. Bila su potpuno slupana, 32 ali ja sam ostao

itav. Malo krvi, sve ostalo bilo je u redu. Ali moglo mi se dogoditi da poginem.Sjeam se toga. Telefonirao si iz neije kue, pa smo majka i ja doli po tebe. Biosi izvan sebe. Tono. Tad sam odluio otii u Washington i promijenitidokument. Ne razumijem. Canfield je sjeo na doprozornik. Da mi se netodogodilo, S carlett... Kroeger bi mogao izmisliti bilo kakvu stranu priu, ako bimu to koristilo. Janet je bila ranjiva zato to nije znala nita. I tako, istinu je negdjetrebalo rei... ali izrei na taj nain da ni jedna budua vlada ne bi mogla uinitidrugo doli da eliminira Kroeger a... i to odmah. Nastupajui u ime ove zemlje,

Kroeger je nasamario mnoge istaknute ljude. Neki od tih ljudi i danas se bavepolitikom. Drugi proizvode zrakoplove, tenkove i brodove. Ali identificirajuiKroegera kao Scarletta, nailazimo na mnotvo novih pitanja. To su pitanja na kojavlada trenutano ne eli odgovor. A moda ga ne eli nikad. Polagano jeraskopao kaput od tvida, ali ga nije skinuo. Odvjetnici Scarlattijevih posjedujupismo koje bi nakon moje smrti trebalo biti urueno najutjecajnijem lanukabineta, koja god administracija tada vladala u Washingtonu. Ti odvjetnicirazumiju se u takve stvari... a ja sam znao da se rat pribliava. Uostalom, svatko jeto znao. Uzmi u obzir, bila je to godina 1938.... Pismom se taj ovjek upuuje nadokument i na istinu u njemu. Canfield duboko udahnu i pogleda strop. Kao toe vidjeti, razradio sam osobit nain djelovanja za sluaj da se naemo u ratu, idrugi nain ako se to ne dogodi. Tvojoj bi majci trebalo rei samo u krajnjeiznimnim okolnostima. Zato bi netko trebao na tebe obraati pozornost nakononoga to si uinio? Andrew Scarlett bio je hitar. Canfieldu se to dopalo. 33Dogaa se da zemlje... ak i zemlje koje su meusobno u ratu, imaju iste ciljeve.Veze za komuniciranje za tu su svrhu uvijek otvorene... Heinrich Kroeger je takavsluaj. Bilo kojoj strani on je prevelika opasnost.... U dokumentu se to daje jasno

do znanja. ini se cinino. Doista.... Odredio sam da se etrdeset osam satinakon moje smrti stupi u vezu s Vrhovnim zapovjednitvom Treeg Reicha ipriopi mu se da je nekoliko naih vrhunskih vojnih obavjetajaca vedugopomiljalo kako je Heinreich Kroeger, zapravo, ameriki graanin. AndrewScarlett nagnu se naprijed, na sam rub stolice. Canfield je produio, naizgled neprimjeujui uzbuenje mladog ovjeka. Budui da Kroeger neprekidnouspostavlja tajne veze s brojnim Amerikancima, vjeruje se da su te slutnjepotvrene. Ipak, uslijed... Canfield zastade da se prisjeti tonih rijei, smrti


18/214

nekog Matthewa Canfielda, nekadanjeg suradnika ovjeka poznatog kao HeinrichKroeger... naa vlada sada posjeduje... dokumente koji izriito potvruju da je

Heinrich Kroeger... Kriminalno poremeen. On nam nije potreban. Niti kao biviameriki graanin, niti kao prebjeg. Mladiustade, zurei u ouha. Je li toistina? Bilo bi to sasvim dovoljno, dapae. Kombinacija ovoga dvoga jamstvo jeza brzu egzekuciju. Izdajnika i istovremeno luaka. Nisam te to pitao. Svi supodaci u dokumentu. Volio bih kad bih mogao doznati odmah. Je li to istina? Jeli on... je li bio lud? Ili je to samo namjetaljka? Canfield se pomaknu sdoprozornika. Njegov odgovor bio je jedva glasniji od apta. Upravo zato htiosam s time priekati. Ti eli jednostavan odgovor, a takvoga nema. elim znati

je li... moj otac bio lud. eli li doznati posjedujemo li dokumentirane dokazemedicinskih strunjaka da je bio poremeen?... Ne, nemamo ih. S 34 druge strane,u Ziirichu je ostalo desetero monih ljudi od kojih estorica jo ive koji su smnogo razloga drali njima poznatoga Kroegera luakom... Bio je to njihov jediniizlaz. A budui da su bili ono to su bili, ustvrdili su to vrlo samopouzdano. Svihdesetero potvrdilo je da je Heinrich Kroeger, o kojemu se govori u originalnomdokumentu, bio manijak. Shizofreni luak. Zajednika presuda nije ostavljalamjesta dvojbama. Nisu imali drugog izbora... Ali, ako pita mene... Kroeger je biopotpuno duevno zdrav. I vrlo okrutan. I to e proitati, takoer. Zato ga nezove pravim imenom? Odjednom, kao da tu napetost vie nije mogao podnositi,Canfield se hitro okrenu. Andrew je promatrao toga bijesnog i zajapurenog ovjekadok je koraao sobom. Oduvijek ga je volio, jer to je bio ovjek kojega se moralovoljeti. Pozitivan, siguran u sebe, sposoban, vedar i koja je to bila rijekojom sesluio njegov ouh? ranjiv. Ti nisi titio samo moju majku, zar ne? titio si imene. Ono to si poduzeo bilo je namijenjeno i mojoj zatiti... Da se on ikad vratio,do kraja ivota nosio bih mrlju. Canfield se polagano okrenu i promotri svogapastorka. Ne samo ti. Mnogi bi bili umrljani. Raunao sam s time. Ali ne svi

podjednako. Mladi Scarlett krenu natrag prema torbi. Jamim ti to. Nepodjednako. Krenuo je za mladiem i stao iza njega. Sve bih dao da ti to nisammorao rei. Mislim da to zna. Ali, nisam imao izbora. Uinivi te dijelom svojihkonanih uvjeta, Kroeger mi nije ostavio drugu mogunost osim da ti kaem istinu.Nisam tu mogao nita krivotvoriti.... On je uvjeren da e ti, kad jednom doznaistinu, biti prestravljen, i da u ja uiniti sve drugo osim da te ubijem moda ak ito kako bih te sauvao od panike. U ovom dokumentu ima podataka koji bi mogliunititi tvoju majku. Ili, mene poslati na robiju, moda do kraja ivota. Oh,


19/214

Kroeger je mislio na sve to. Ali pogreno je procijenio. Nije te poznavao. 35Moram li ga zbilja vidjeti? Razgovarati s njim? Bit u zajedno s tobom. Tako

e se sklopiti pogodba. Andrew Scarlett bio je zapanjen. Znai, ti e s njimsklopiti pogodbu? U rijeima se osjeao prijezir nad takvim stanjem injenica.Moramo doznati za to je on sposoban. Kad jednom bude zadovoljan mojimizvrenjem dijela pogodbe, doznat e to on nudi. I za koliko. U tom sluaju nemoram sve to itati, zar ne. Nije to bilo pitanje. Jedino bih morao biti ovdje.Dobro, bit u ovdje. Proitat e to zato to tako ja nareujem! Dobro, tata,dobro. Proitat u to. Hvala ti.... Zao mi je to sam se morao tako ponaati. Onpoe zakapati svoj ogrta. Dabogme, zasluio sam takavtvoj odgovor.... Usput,

to ako mi majka telefonira u kolu? Ona to radi, zna. Od ovog jutra tvoj setelefon prislukuje. Na nj je prikljuen presreta, da budem toan. Radi bezpogreke. Ima novog prijatelja koji se zove Tom Ahrens. Tko je on?Porunik protuobavjetajne slube, nalazi se u Bostonu. Ima tvoj rasporedkretanja i nadzirat e telefon. Zna to treba rei otiao si do Smitha na dugivikend. Isuse, ti zbilja misli na sve. Uglavnom. Canfield je doao do vrata.Veeras se neu vratiti. Kamo ide? Imam nekog posla. Volio bih da neizlazi, ali ako bude morao, ne zaboravi na kabinet. Pospremi sve unutra. Otvorivrata. Ne idem nikamo. Dobro. Andy... pred tobom su velike odgovornosti.Nadam se, dovoljno si zreo da se s njima suoi. Mislim da e to moi. Canfieldizie i zatvori vrata za sobom. Mladije znao da mu ouh pokuava rei netodrugo. Momak je zurio u vrata i odjednom shvati to je bilo to drugo. MatthewCanfield nee se vratiti. Sto je ono kazao? Ako se dogodi ono ekstremno, Janet jetrebalo obavijestiti. Njegovoj majci trebalo je rei istinu. A osim njega nije bilodrugoga koji bi to mogao uiniti. Andrew Scarlett promotri torbu na stolu. Sin iouh spremali su se za Bern, ali vratit e se samo sin. Matthew Canfield odlazio jeu smrt. Kad je za sobom zatvorio vrata, Canfield se osloni o zid hodnika. Sav se

oznojio, a ritmini udari u grudima bili su tako glasni da mu se inilo kako bi ih semoglo uti i u stanu. Pogleda uru. Bilo mu je potrebno manje od sata, i pritom jeuspio sauvati prisebnost. Sad je samo elio otii to je dalje mogue. Znao je da biprema svim pravilima odvanosti, moralnosti ili odgovornosti, morao ostati smomkom. Ali tako neto nije se moglo sada od njega zahtijevati. U tom sluajuizgubio bi razum. Trebalo je stvari rjeavati jednu po jednu. Sto je slijedilo? Sutra.Na putu za Lisabon trebalo je biti vrlo oprezan. Jedna pogreka, i sve bi otilo kvragu. Tekliza Lisabon ne odlazi prije sedam naveer. Mogao bi provesti i vei


20/214

dio dana u drutvu s Janet. Dokazivao je sebi da bi to morao uiniti. Ako se Andyslomi, prvo to bi morao uiniti bilo bi da potrai njegovu majku. Budui da ne bi

mogao podnijeti njegovu nazonost, morao je to vrijeme provesti s njom. Dovragaured! Dovraga i vojska! Neka ide dovraga vlada Sjedinjenih Drava! S obzirom napredvieni odlazak, bio je pod nadzorom dan i no. Neka i oni idu dovraga! Odnjega se oekivalo da bude najvie deset minuta udaljen od najblieg teleksa. E, toim nee dopustiti. 37 Provest e svaki asak s Janet. Ona se upravo pripremalazatvoriti kuu u Ovster Bayu preko zime. Bit e sami zajedno, moda posljednjiput. Prolo je osamnaest godina i ta se igra pribliila kraju. S obzirom na to koliko

je bio zabrinut, dizalo se pojavilo iznenaujue brzo. Jer, sad mu se urilo. Do

Janet. Narednik je otvorio vrata automobila i pozdravio to je uljudnije mogao. Unormalnim okolnostima, bojnik bi se nasmijeio i upozorio narednika da je ucivilnoj odjei. Ali ovaj put je nehajno otpozdravio i uskoio u kola. Do ureda,bojnie Canfield? Ne, narednice. U Ovster Bay. Amerika pria o uspjehuGodine 1892., 24. kolovoza, svijet uglednika u Chicagu i Evanstonu, u Illinoisu,bio je potresen do samih temelja, koji, uostalom, i nisu bili tko zna kako vrsti.Toga dana Elizabeth Royce Wyckham, dvadeset sedmogodinja ki industrijalcaAlberta O. Wyckhama, udala se za osiromaenog sicilijanskog useljenika koji sezvao Giovanni Merighi Scarlatti. Elizabeth Wyckham bijae visoka i aristokratinadjevojka, koja je svojim roditeljima bila izvorite trajne brige. Kako su kazivaliAlbert O. Wyckham i njegova supruga, Elizabeth, koja je vezala u godine,odbacila je svaku zlatnu priliku za udaju to joj se pruala u Chicagu, u draviIllinois. Njezin bi odgovor svaki put glasio: Vlasnici tog zlata su budale, tata.Zato su je poveli na veliku turneju po kontinentu, uloivi velika sredstva u taoekivanja. Nakon to se etiri mjeseca upoznavala s najboljim branim prilikamau Engleskoj, Francuskoj i Njemakoj, njezin odgovor je bio: To zlato pripadaglupanima, tata. Radije bih za sebe gomilu ljubavnika! Na to joj je otac opalio

zvunu pljusku. Ona mu je odgovorila udarivi ga nogom u gleanj. 39 Prvupriliku za budueg supruga Elizabeth je ugledala na jednom od onih piknika to ga

je oeva tvrtka u Chicagu prireivala za marljive slubenike i njihove obitelji. Biojoj je predstavljen kao da se kakav kmet naao pred keri feudalnog baruna. Bio jeto krupan mukarac snanih pa ipak njenih ruku i izrazito talijanskog izgleda.Njegov engleski govor jedva se mogao razumjeti, ali umjesto da ga popratidolinom nespretnom poniznou, on je upravo zraio samopouzdanjem i nije seispriavao. Elizabethi se odmah dopao. Premda mladi Scarlatti nije bio slubenik


21/214

niti je imao obitelj, on se dojmio efova Wyckhamove industrije poznavanjemstrojeva; tovie, upravo je predloio tvrtki nacrt stroja koji bi smanjio trokove

proizvodnje papirnih valjaka, moda i za 16 posto. Bio je stoga pozvan na piknik.Oeve prie o tom ovjeku vesu ranije pobudile Elizabethinu ljubopitljivost.Strojar je bio bistar momak gotovo nevjerojatno koliko je bio bistar. Za samo dvatjedna zapazio je dva stroja koje su posluivala po dvojica radnika, a on jedodatkom jednostavne poluge uinio onoga drugoga suvinim. Kako je od objevrste strojeva u tvrtki bilo postavljeno po osam komada, Wyckham Companymogla je otpustiti esnaestoricu koji oito nisu zaraivali svoj kruh. Wyckham jesmjesta unajmio nekog Talijana druge generacije iz ikake etvrti Little Italy da

slijedi Scarlattija gdje god se on bude kretao po tvornici i slui mu kao prevoditelj.Stari Wyckham bio je nesretan to je tome brbljavom Talijanu morao davati osamdolara na tjedan, no nadao se da e Giovanni opravdati izdatak novimpoboljicama. On je, dakako, bio bolje plaen Wyckham mu je davao etrnaestdolara na tjedan. Venekoliko tjedana nakon piknika Elizabeth je osjetila prvu0sklonost spram svoga budueg supruga. Otac joj je uz veeru zadovoljno najaviokako je onaj golemi talijanski prostak zatraio da smije dolaziti u tvornicu inedjeljom bez ikakve dodatne naknade, zamisli, kao da nema pametnijeg posla.Naravno, Wyckham je odmah dojavio uvarskoj slubi da ga proputa nedjeljom u40 tvornicu; bila je, uostalom, njegova kranska dunost neim upoljavatimomka i tako ga uvati od vina i piva, emu su Talijani, inae, bili uvelike odani.Sljedee nedjelje Elizabeth je nala izgovor da se iz elegantnog doma uputi izsuburbanog Evanstona u Chicago, do tvornice. Zatekla je Giovannija, ne dodue ustrojarnici, nego u raunovodstvu. Ondje je on marljivo prepisivao brojke iz sveskana kojemu je itko pisalo POVJERLJIVO. Ladica elinog ormara s lijeve stranebila je otvorena. Iz malog lokota jo je virio snop tankih ica. Lokot je oito biostruno obijen. U tom trenutku, naavi se uz ulazna vrata, Elizabeth mu se

nasmijei. Taj golemi, crnokosi talijanski divljak bio je mnogo kompliciranije bienego to je njezin otac mogao i zamisliti. I, ne sluajno, bio je vrlo privlaan.Giovanni podie pogled sav preneraen. U djeliu sekunde na licu mu se pojavioprkos. Dobro, gospoice 'Lisbet! Samo recite svome ocu! Ionako ne kanim vieovdje raditi. Ali Elizabeth mu je odvratila prvim izrazima ljubavi. Dodajte mistolicu, gospodine Scarlatti. Pomoi u vam... tako e ii bre. Zaista, ilo je.Nekoliko sljedeih tjedana Giovanni je bio upoznavan s legalnom i korporativnomstrukturom amerike industrijske organizacije. Bile su to same injenice, bez


22/214

ikakve teorije, jer Giovanni je u tu svrhu raspolagao vlastitom filozofijom. Ovazemlja velikih prilika bila je namijenjena snalaljivima. Upravo je teklo razdoblje

silnoga gospodarskog razvitka; Giovanni je shvatio da e, ako ne bude zavladaostrojevima u vlastitu korist, ostati dovijeka sluga gospodara umjesto da postanegospodar slugu. A bio je pritom vrlo nadobudan. Uz Elizabethinu pomoGiovannise bacio na posao. Zamislio je neto to su Albert Wyckham i njegovi pomonicismjesta proglasili 41 revolucionarnim tijeskom za papir, koji je fenomenalnombrzinom izbacivao komade valovitog kartona, i to za treinu jeftinije od starogpostupka. Wyckham se oduevio i dao Giovanniju poviicu od deset dolara. Dok seekalo da novi strojevi budu dovreni i ukljueni u proizvodnju, Elizabeth je

nagovorila oca da pozove Giovannija na veeru. Isprva je Albert Wyckhampomislio da mu se ki ali, i to vrlo loe. Wyckham je moda zbijao alu s timTalijanom, ali ga je cijenio. Nije elio vidjeti kako se taj snalaljivac nespretnomui za veerom. Ali kad je Elizabeth objasnila da joj tako neto nije ni na krajpameti, da je nakon onog piknika vevie puta srela Giovannija i utvrdila kako jeon zapravo vrlo zabavan, otac je prihvatio malu obiteljsku veeru s iznenadnimpridolicom. Tri dana nakon veere Wyckhamov novi stroj za tijeteni kartonputen je u pogon, ali tog jutra Giovanni Scarlatti nije se pojavio na poslu. Sefovinisu shvaali to je posrijedi. Trebao je to biti najvaniji dan njegova ivota. I bio

je. Ali, umjesto Giovannija, u uredu Alberta Wyckhama pojavilo se pismo koje jeotipkala njegova vlastita ki. U pismu je bio opisan novi stroj za tijetenje papira, uusporedbi s kojim je Wyckhamov novi proizvodni pogon bio vepotpuno zastario.Giovanni je otvoreno iznio svoje uvjete. Ili e mu Wyckham odstupiti velik omotdionica kompanije uz opciju za kupnju daljnjih dionica po trinoj cijeni ili e onovaj novi stroj prodati Wyckhamovu poslovnom suparniku. Onaj tko budeposjedovao taj drugi stroj, moi e pokopati suparnika. Giovanniju Scarlattiju bilo

je svejedno tko e to biti, no osjeao je kako bi bilo bolje zadrati novo iznaae u

obitelji, budui da ovim trenutkom i formalno prosi ruku njegove keri. Ni u ovomsluaju Wyckhamov odgovor nije ga zapravo zanimao, budui da e za najviemjesec dana on i Elizabeth postati mu i ena, to god on o tome mislio. Od togasa Scarlattijev uspon bio je podjednako hitar koliko i nejasan. Iz onoga to je

javnost doznala, proizlazilo je da je on nekoliko sljedeih godina izumljivao nove isve bolje strojeve za mnoge proizvoae papira diljem Srednjeg zapada. Redovito

je to radio uz iste uvjete manja autorska prava i paket dionica, uz opciju da moekupovati jo dionica po cijeni vaeoj prije putanja u pogon njegova novog stroja.


23/214

Nakon razdoblja od pet godina, o svim e se autorskim pravima ponovopregovarati. Bio je to razuman prijedlog ako bude ostvaren u dobroj vjeri. I s

legalne strane bijae to vrlo prihvatljivo, osobito s obzirom na jeftina autorskaprava. Negdje u to doba Elizabethin otac iscrpljen poslovnim napetostima ikerinim brakom s onim klipanom povukao se iz posla. Giovanni i njegovaena dobili su u posjed cio starev paket dionica u kompaniji Wyckham.Giovanniju Scarlattiju nita drugo nije trebalo. Matematika je ista znanost i sad jeto bilo jasnije nego ikad. Kad je vepostao posjednik dioniarskog udjela u

jedanaest tvrtki rasijanih po dravama Illinoisu, Ohiu i u zapadnoj Pennsvlvaniji,posjedujui uz to patente na trideset sedam strojnih sustava, Giovanni Scarlatti

sazvao je skuptinu predstavnika svih tih kompanija. Potezom koji se nekimapriinio kao pokolj nevinih, Giovanni je kao poeljan tijek djelovanja predloioosnivanje krovne organizacije, s njim i njegovom enom kao glavnim dioniarima.Svatko e, naravno, biti zbrinut, a ta jedinstvena kompanija razvijat e se podnjegovim snalaljivim genijem bolje nego to bi to itko mogao i pomisliti. Ako sene slau, moi e izbaciti njegove strojeve iz tvornice. On je bio tek bijedniuseljenik, koji je pri poetnim pregovorima zapravo sam sebe obmanuo. Autorskaprava to ih je dobivao za svoje nacrte bila su smijena u usporedbi s njihovimprofitima. Takoer, u mnogo sluajeva vrijednost nekih dionica astronomski jeporasla, a prema slovu ugovora te tvrtke mogle su udovoljavati njegovim opcijamatek po ranijim trinim cijenama. Kad se dolo do sri stvari, uvidjelo se da jeGiovanni Scarlatti najvei posjednik dionica u brojnim, dobro uhodanim tvrtkamaza proizvodnju papira. Diljem triju saveznih drava uli su se urlici iz dvorana gdjesu se odravale skuptine. Drskom Talijanu dobacivane su u lice drske uvrede, alisu nakon mudrih pravnikih savjeta bile povuene. Bolje je preivjeti, makar uoskudici, nego biti upropaten kao naputeni pojedinac. Scarlattija se moda moglopobijediti na sudovima, ali to nije bilo sigurno. U ovom drugom sluaju on bi

mogao postaviti pretjerane zahtjeve, a ako bi mu se tko usprotivio, troak izazvanpostavljanjem novih strojeva i tekoe s nabavkom sirovina odvele bi takvapustolova na opasne financijske hridine. Uza sve to, Scarlatti je bio genij, pa bi nakraju krajeva svi mogli dobro proi. I tako je uspostavljeno mamutsko poduzeeScarlatti Industries roeno je carstvo Giovannija Merighija Scarlattija. Carstvo jenalikovalo svome vladaru bujalo je, bilo je odluno i nezasitno. Kako je njegovaradoznalost postajala sve raznolikija, tako su se mnoile i razliite kompanije. Izproizvodnje papira bilo je lako uskoiti u ambalau, iz ambalae u prijevoz i


24/214

pretovar tereta, iz prijevoza u proizvodnju. A sa svakom nabavkom raale su senove i sve bolje zamisli. Godine 1904., nakon dvanaest branih ljeta, Elizabeth

Wyckham Scarlatti shvatila je da bi bilo razumno kad bi ona i njezin suprugkrenuli put istoka. Premda su posjedi njezina supruga bili sigurni i danomice seumnaali, njegovu ugledu nije se moglo zavidjeti. Meu financijskim monicimaChicaga Giovanni Scarlatti bio je iva potvrda Monroeove doktrine. Irci su biliteko prihvaeni, ali on je bio nepodnoljiv. Elizabethin otac i majka umrli su, a snjima je otilo i ono malo drutvenih poznanstava. Zajedniko miljenje njezinihivotnih prijatelja moglo se saeti u opis Franklina Fowlera, odnedavna vlasnikatvrtke Fowler Paper Products: Sve i kad bi imao hipoteku na zgradu kluba, taj

crnpurasti klipan nikad nee postati njegov lan! To ope stajalite nije, dodue,uzbuivalo Giovannija, jer on za takvo dangubljenje nije imao ni vremena nisklonosti. A nije ih imala ni Elizabeth, jer ona nije bila Giovannijev partner samo ubranom krevetu. Bila je i njegov cenzor, njegov utjecajni savjetnik, trajni tumasvega to je na prvi pogled izgledalo neizvjesno. No od svoga se suprugarazlikovala utoliko to nije bila ravnoduna na njihov izgon iz visokog, drutva. Nezbog sebe, nego zbog djece. Brak Elizabethe i Giovannija bio je blagoslovljentrima sinovima. Bijahu to Roland Wyckham, devet godina, Chancellor Drew, osami Ulster Stewart, sedam. Koliko su oni god bili sasvim obini djeaci, Elizabeth jeshvaala kakve posljedice za njih mora imati drutveno progonstvo obitelji.Pohaali su otmjenu djeaku kolu u Evanstonu, ali osim dnevnog druenja ukoli, sami su sebi bili jedino drutvo. Iako nikad nisu pozivani na roendanskeproslave, sutradan im se neizbjeno o njima prialo; pozivi upueni razrednimvrnjacima nailazili su na hladan prijem guvernanti; moda je najstraniji od svegabio svakojutarnji pozdrav kad bi dolazili u kolu: Scarlatti, spaghetti! Scarlatti,spaghetti! Elizabeth je zakljuila kako bi trebali krenuti od novog poetka. ak iona i Giovanni. Znala je da bi sebi mogli dopustiti sve, pa i to da otputuju u

njegovu rodnu Italiju i kupe cijeli Rim. Ipak, umjesto u Rim, Elizabeth je obilaNew York i dola do potpuno neoekivanog zakljuka. New York je bio vrloprovincijalan grad. Interesi toga grada bili su ogranieni, pa je meu poslovnimljudima ugled Giovannija Merighija Scarlattija bio neuobiajeno visok. Nisu babili sigurni tko je on, ali su znali da je posrijedi talijanski izumitelj koji jepokupovao brojne kompanije na Srednjem zapadu. Talijanski izumitelj, amerikekompanije. Elizabeth je takoer doznala da su i neki bistriji ljudi iz Wall Streeta


25/214

vjerovali kako je podrijetlo Scarlattijeva novca u talijanskim brodarskimdrutvima. Naposljetku, oenio se keri jedne od najboljih obitelji u Chicagu.

New York e im pomoi. Elizabeth je unajmila privremeno obiteljskoboravite u etvrti Delmonico, i kad su se jednom ondje smjestili, znala je da jedonijela pravu odluku. Djeca bijahu izvan sebe od oduevljenja, iekujui novekole i nove prijatelje. Za mjesec dana Giovanni je pribavio veinski nadzor udvjema starim tvornicama papira na Hudsonu, koje su zamalo vebile propale, aon im je sad namijenio uskrsnue. Delmonico je bio obitavalite Scarlattijevihgotovo dvije godine. Nije to bilo ba neizbjeno: da se Giovanni vie trudio,njihova nova gradska kua mogla je biti dovrena i znatno ranije. No, tijekom

dugotrajnih razgovora s arhitektima i izvoaima otkrio je u sebi novi interes zazemlju. Jedne noi, za kasne veere, Giovanni odjednom ree Elizabethi: Napiiek na dvjesto tisua dolara, na ime East Island nekretninaca. Posrednika zaprodaju nekretnina, hoe rei? Tako je. Dodaj mi krekere. Elizabeth mu pruikomadie prenog kruha. To je mnogo novca. Pa, mi imamo mnogo novca, zarne? Da, ipak, dvije stotine tisua... To je novi pogon? Samo mi daj ek,Elizabeth. Imam za tebe dobro iznenaenje. Ona se zabulji u njega. Ti zna dane provjeravam tvoje odluke, ali moram inzistirati... Dobro, dobro. Giovanni senasmija. Neu te, dakle, iznenaditi. Evo, kaem ti... bit u neto kao barone.Sto je to? Barone. Conte. A ti e biti contessa. Jednostavno ne razumijem.U Italiji, ovjek s neto zemlje ili moda s nekoliko svinja naziva se barone. Ljudivole da budu baroni.Razgovarao sam s ljudima iz East Islanda. Prodat e minekoliko livada na Long Islandu. Giovanni, one ne vrijede nita! Iza bojih sulea! 46 eno, opameti se! Venema dovoljno mjesta ni za konje. Sutra e midati ek. Nemoj raspravljati, molim te. Nasmijei se, jer tvoj je mu jedan barone.Elizabeth Scarlatti nasmijei se. Premda Elizabeth nije te posjetnice shvatilaozbiljno bijahu tek poalica izmeu nje i Giovannija one bi sluile svojoj svrsi

ako ovjek spram njih ne bi bio odvie strog. Davale su naslov koji je odgovaraobogatstvu Scarlattijevih. Iako ih nitko od njihovih poznanika nije oslovljavao conteili contessa, mnogi zapravo nisu bili sigurni. Moda je ak mogue... Jedna odposljedica premda se taj naslov nikad nije naao na posjetnicama bila je da suElizabeth Scarlatti sve do kraja njezina dugog ivota oslovljavali kao madame.Madame Elizabeth Scarlatti. A Giovanni nije sebi vie mogao dopustiti da ispruiruku preko stola i uzme od svoje ene tanjur s juhom. Dvije godine nakon kupnjeonih nekretnina, 14. srpnja 1908., Giovanni Merighi Scarlatti umro je.


26/214

Jednostavno, potroio se. Nijema od boli, Elizabeth je tjednima pokuavala shvatitito se dogodilo. Nije vie bilo nikoga komu bi se mogla obratiti. Ona i Giovanni

bijahu ljubavnici, prijatelji, partneri i uzajamna savjest. To da e jednog danamorati ivjeti jedno bez drugoga bio je jedini stvarni strah u njihovim ivotima. Noon je sad otiao, i Elizabeth je zakljuila kako svoje carstvo nisu stvorili zato da bipropalo kad jednoga od njih dvoje vie ne bude. Na prvo mjesto svoga dnevnogreda postavila je odluku o konsolidaciji ratrkanih industrija obitelji Scarlatti pod

jednom zapovjednikom rukom. Razni efovi i njihove obitelji bijahu istrgnuti izsvojih srednjozapadnih boravita i dovedeni u New York. Za Elizabeth supripremani dokumenti o kojima je ona trebala jasno odluiti, i to na svim razinama

odluivanja i razliitih odgovornosti. Izmeu ureda u New Yorku i svakogpojedinog pogona, tvornice, skladita i podrunice razapeta je privatna mreatelegrafskih komunikacija. Elizabeth je bila dobar general, a njezina je vojska biladobro uvjebana i uporna organizacija. Vrijeme je bilo na njezinoj strani, a zaostalo je bila dovoljna njezina otroumna analiza ljudskih sposobnosti. U gradu jepodignuta velianstvena rezidencijama kua, u Newportu je kupljeno ladanjskoimanje, u novom graevnom podruju Ovster Baya podignuto je pribjeite uzobalu. Ondje je Elizabeth svakog tjedna odravala iscrpljujue sastanke saefovima kompanija svoga pokojnog supruga. Jedna od njezinih najvanijihdjelatnosti bila je potaknuta odlukom da svoju djecu u potpunosti poistovjeti sprotestantskom demokracijom. Njezini zakljuci bili su jednostavni. Ime Scarlattinije prikladno, bilo je ak neotesano u krugovima kojima su se kretali njezinisinovi i u kojima e ivjeti do kraja svojih ivota. Stoga su im prezimena legalnoizmijenjena u Scarlett. Dakako, u dubokom potovanju spram Don Giovannija ikue Ferrara ona je ostala Scarlati. Na posjetnici nije navedena ni jednarezidencija, jer se jednostavno nije moglo znati gdje e se nalaziti u nekomtrenutku. Elizabeth je morala priznati neugodnu injenicu da dvojica njezinih

starijih sinova nisu posjedovali niti Giovannijevu matovitost niti njezinusposobnost opaanja. Bilo je teko utvrditi kako stoje stvari s najmlaim, UlsteromStewartom, jer je Ulster Stewart Scarlett postajao sve vea nevolja. Isprva je to bilatek injenica da se volio svaati no Elizabeth je tu osobinu pripisivala tome to jebio najmlai, pa stoga i najvie razmaen meu braom. No kad je zaao upubertet, Ulsterove osobine neto su se promijenile. Ne samo to je htio da svebude po njegovoj volji nego je to i zahtijevao. Jedini od brae sluio se okrutnosvojim bogatstvom. ak i nesmiljeno, moda, a to je zabrinjavalo Elizabeth. Tu


27/214

osobinu prvi put je zapazila na njegov trinaesti roendan. Nekoliko dana prije togadobila je poruku od njegova uitelja: Draga gospoo Scarlatti, ini se da su

Ulsterove roendanske pozivnice izazvale manju nevolju. Dragi deko ne moe seodluiti tko su njegovi najbolji prijatelji ima ih uostalom tako mnogo pa je takoposlao mnogo pozivnica koje je zatim povukao u korist nekih drugih prijatelja.Siguran sam da e se kola Parkleigh morati odrei ogranienja od dvadeset peterouzvanika u sluaju Ulstera Stewarta. Te veeri Elizabeth je zapitala Ulstera to jeposrijedi. Da, povukao sam neke pozivnice. Predomislio sam se. Zato? To jevrlo neodgojeno. Zato ne? Nisam htio da dou. Ali zato si im onda poslaopozivnice? Htio sam da svi oni odjure kui i ispriaju roditeljima kako su

pozvani. Djeak se nasmija. A onda su im morali priznati da ipak nisu pozvani.To je uasno! Nije. Oni zapravo i ne ele doi na moj roendan, nego vidjetitvoju kuu! Kao bruco u Princetonu, Ulster Stewart Scarlett poeo je pokazivatiznakove neprijateljstva spram svoje brae, svojih kolega, svojih nastavnika i to jeElizabethi bilo najmanje vano svojih slugu. Podnosili su ga jer je bio sinElizabethe Scarlatti, i to je bio jedini razlog tome. Ulster je bio krajnje pokvarenmladi ovjek, i Elizabeth je znala da mora neto uiniti. U lipnju 1916. poruila mu

je neka za vikend doe kui i naredila mu da preuzme neki posao. Neu!Hoel Mora me posluati! Posluao ju je. Proveo je ljeto u tvornici u Hudsonu,dok su dva njegova brata u Ovster Bayu uivala u arima Long Islanda. Potkrajljeta Elizabeth se raspitala o njegovu uinku. elite li istinu, madame Scarlatti?upita je mlaahni voditelj tvornice u Elizabethinoj radnoj sobi tog subotnjeg jutra.Naravno. To e me vjerojatno stajati mog posla. Ne bih rekla. Vrlo dobro,madame. Najprije sam ga poslao na rad sa sirovinama, kao to ste bili naredili. To

je teak posao, ali on je jak... Maknuo sam ga odande kad je istukao nekolikoljudi. Boe! Zato mi to niste javili? Nisam znao okolnosti. Pomislio sam dasu ga ti ljudi moda omalovaavali. Nisam znao. Sto ste ustanovili?

Omalovaavanje je dolazilo s druge strane... Poslao sam ga zatim gore, na rad uztijesak, ali tamo je bilo jo gore. Prijetio je ostalima, govorio im da e bitiotputeni, tjerao ih da rade za njega. Nikom nije doputao da zaboravi tko je on,zapravo. Trebali ste mi rei. Ni sam nisam za to znao do prolog tjedna. Triovjeka dala su otkaz. Jednome smo morali platiti raun kod zubara. Va sinodalamio ga je olovnom polugom. To to ujem uasno je... Biste li mi izreklisvoje miljenje. Molim, budite otvoreni. Bit e na vau korist. Va sin je krupani ilav mladi... ali nisam siguran to je jo. ini mi se kako bi elio biti pri vrhu, i


28/214


29/214

za bratovu smrt. Chancelloru Drewu odmazda je imala nekog smisla, UlsteruStewartu ona je bila samo izlika za bijeg. Elizabeth je pak zakljuila kako ona i

Giovanni nisu stvorili carstvo da bi ga dokonao nekakav rat. Jedno dijete moraostati. Hladno uzevi sve u raun, zapovjedila je Chancelloru Drewu da ostanecivil. Ulster Stewart moe otii u rat. Ulster Stewart Scarlett otplovio je uFrancusku, nije imao neprilika u Cherbourgu i dobro se iskazao na fronti, osobitona bojinici MeuseArgonne. Pred sam zavretak rata odlikovan je zbog iskazanehrabrosti pred neprijateljem. 4 2. studenoga 1918. Ofenziva na bojiniciMeuseArgonne bila je u treoj fazi, fazi progona neprijatelja, u uspjenoj bitki zaslamanje Hindenburgove linije izmeu Sedana i Mezieresa. Amerika Prva armija

bila je rasporeena od Regnevillea do La Harasseea u Argonneskoj umi, na potezuod kojih dvadeset milja. Ako bi bile slomljene glavne njemake opskrbne veze utom sektoru, Kaiserov general Ludendorff ne bi mogao uiniti drugo doli zatraitiprimirje. Na dan 2. studenoga Trei armijski zbor pod zapovjednitvom generalaRoberta Leeja Bullarda probio se kroz obeshrabrene njemake redove na desnomkrilu i zauzeo podruje, a zarobio osam tisua vojnika. Premda su zapovjedniciostalih divizija ivahno poricali taj zakljuak, proboj Treeg armijskog zbora bio jezapravo konani znak za primirje sklopljeno tjedan dana kasnije. MnogimauB eti14. bataljuna27. divizije Treega zbora podvig potporunika Ulstera Scarletta bio

je divan primjer junatva kakvo se iskazivalo za tih uasnih dana. Sve je poelorano ujutro. Scarlettova eta doprla je do poljane ispred nevelike jelove ume.umica je bila krcata Nijemcima koji su se pod njezinom zatitom oajnikipokuavali pregrupirati kako bi se zatim mogli uredno povui do svojih suboraca.Kako bi bili to manje izloeni, Amerikanci su iskopali tri reda plitkih rovova.Neto dublje ukopao se i potporunik Scarlett. Satnik u Scarlettovoj eti nije voliosvoga potporunika, koji je znao vrlo vjeto davati naredbe, ali ih je izvravao vrloloe. Nadalje, satnik se pitao nije li on pokazao premalo oduevljenja kad je iz

priuvne divizije premjeten na borbenu crtu. Kod potporunika smetala ga je iinjenica to je on neprekidno, dok su bili u priuvi a to je bio dulji dio njihovaboravka u Francuskoj bio traen od asnika na odgovornijim poloajima koji subili vrlo sretni ako su se s njim mogli fotografirati. Satnik je imao dojam da senjegov potporunik izvrsno provodi. Upravo onoga jutra u studenome soduevljenjem ga je poslao u izvidniku ophodnju. Scarlett, uzmite etiri ovjekai istraite njihove poloaje. Vi ste ludi, odvrati Scarlett hladnokrvno. Kakvepoloaje? Iz cijelog podruja bjee kao bez due. Jeste li uli to sam vam


30/214

rekao? Ba me briga to ste rekli. Odlazak u izvidnicu besmislen je. Vievojnika koji su uali u rovu oslukivalo je to govore njihovi asnici. Sto to

priate, potporunie? Nigdje nema fotografa? Nigdje nema salonskih pukovnikada vas tapu po leima? Uzmite ljude i gubite se odavde. Smirite se, satnielZnai li to da se ne pokoravate nadlenom asniku i to pred neprijateljem?Ulster Stewart promotri s prijezirom manjeg ovjeka od sebe. Nije tono da se nepokoravam, samo ne potujem nadreenoga. Vrijeam vas, ako to boljerazumijete... Vrijeam vas zato to mislim da ste budala! Satnik posegnu zarevolverom, ali ga Scarlett hitro svojom ruetinom uhvati za zglob. Ne puca se uovjeka koji ne potuje nadreenoga, satniel Toga nema u propisima... Imam

bolju zamisao. Zato upropastiti jo etvoricu ljudi... On se osvrnu premavojnicima koji su ga motrili. Osim, ako etvorica medu vama doista ne ele bitikandidati za vapske kugle. Uinit u to sam. Satnik se zbunio, nije znao to biodgovorio. Vojnici bijahu podjednako iznenaeni, ali oni su osjeali i zahvalnost.Scarlett maknu ruku sa satnikova zgloba. Vratit u se za jedan sat. Ako ne,predlaem vam da zatraite pojaanje iz pozadine. Nalazimo se ispred svihostalih. Scarlett provjeri spremnik svog revolvera, brzo otpuza pored satnikaprema zapadnom krilu i nestade u izraslom polju. Ljudi su se poeli doaptavati.Podcijenili su onog napuhanog potporunika, sa svim njegovim napirlitanimprijateljima. Satnik prokune neto, iskreno se ponadavi da se potporunik neevratiti. A upravo je to Ulster Scarlett imao na umu. Njegova je zamisao bila

jednostavna. Dvjestotinjak jarda od umarka, ispred B ete, vidjelo se nekolikostijena okruenih jesenskim kronjama. Bilo je to jedno od onih mjesta koja sunepogodna za ratarstvo, pa su se zasijana polja prostirala uokolo. Prostor je biopremalen za veu skupinu ljudi, ali dovoljno velik da se ondje skriju jedan ilidvojica. Krenut e onamo. Dok je puzao kroz polje, nailazio je na mnoge ubijenevojnike. Leevi su na nj neobino djelovali. Zatekao se u trenutku dok je s njih

skidao osobne stvari metalne ploice. Trgao ih je s leeva i odbacivao ih asakkasnije. Nije mu bilo jasno zato to ini. Osjeao se poput vladara u nekommitskom kraljevstvu, a oni su bili njegovi podanici. Nakon deset minuta vie nijebio siguran gdje je zapravo ono pribjeite. Podie glavu tek toliko da se snae,ugleda vrke malih stabala, i shvati da ide u pravom smjeru. Pourio je kreui sena laktovima i koljenima, udarajui o zemlju. Iznenada se nae pred nekolikovisokih borova. Ipak nije dospio do onih stijena, nego do ruba umarka koji jenjegova eta trebala napasti. Zbog obuzetosti mrtvim neprijateljima vidio je ono


31/214

to je elio vidjeti. Mala stabla bili su zapravo ovi visoki borovi. Upravo je nakaniopoeti puzati natrag, kad ugleda, petnaestak stopa lijevo od sebe, Nijemca sa

strojnom pukom, oslonjenog o deblo. Izvukao je revolver ne miui se. Ili gaNijemac nije vidio ili je bio mrtav. Cijev je bila uperena ravno u Scarletta. Onda seNijemac pomaknuo. Samo malo, pomaknuo je tek desnu ruku. Pokuavao jeprihvatiti svoje oruje, ali pokret mu je oito zadavao veliki bol. Scarlett skoi ibaci se na ranjenog vojnika, pokuavajui pritom uiniti to manje buke. Nije smiodopustiti Nijemcu da opali ili digne uzbunu. Nespretno je vukao ovjeka dalje odoruja pritiui ga uza zemlju. Nije htio opaliti iz revolvera jer bi tako privukaopozornost na sebe. Poe ga daviti. Dok su mu se neprijateljevi prsti i dlanovi

utiskivali u vrat, Nijemac je pokuavao progovoriti. Amerikaner! Amerikaner! Ichergebe mich! Oajniki je podizao ruke, pokuavajui mu dati neki znak. Scarlettolaka pritisak. Proapta: to? Sto eli? Dopustio je Nijemcu da se podigne,onoliko koliko je uope bio u stanju. Oito, ovjeka su tu ostavili da umre sasvojim orujem, ne bi li usporio neprijateljski juri dok se njegova eta povlaila.Scarlett gurnu strojnu puku izvan ranjenikova domaaja i, ogledajui senaizmjence naprijed i natrag, otpuza do ume. Svuda su se ukazivali znacipovlaenja. Plinske maske, prazne naprtnjae, ak i nabojnjae s municijom. Sveto je bilo preteko za noenje. Svi su veumakli. Podie se i vrati do Nijemca.Neto je Ulsteru Scarlettu postalo sasvim jasno. Amerikaner! Der Scheint ist fastzu Ende zu sein! Erlaube mir nach Hause zu gehen! Potporunik Scarlett odluiose. Prilika je bila savrena! I vie nego savrena bila je jedinstvena! Ostatku 14.bataljuna trebat e moda jo cijeli sat, a moda i vie, da dosegne ovo podruje.Satnik B ete bio je silno odluan da postane junakom, pa je tjerao svoje ljudenaprijed. Naprijed! Naprijed! Naprijed! To je bila prilika za Scarletta! Moda epreskoiti in i biti promaknut odmah u satnika. Zato ne? Bio bi junak. Ali onnee biti ondje. Scarlett izvue revolver i dok je Nijemac vritao opali mu metak u

elo. Onda skoi do strojne puke i poe pucati. Najprije otraga, zatim desno, palijevo. Pratavi zvuk poeo je odjekivati umom. Meci su se uz uas konanostizabijali u debla. Buka je bila strahovita. A onda Scarlett uperi oruje u vlastiteljude. Povue okidai zakoi ga, pucajui s jedne na drugu stranu. Ispuni ihstravom! Moda e i ubiti nekoliko! Koga je bila briga? Imao je u sebismrtonosnu mo. Uivao je u njoj. Imao je na nju pravo. Smijao se. Maknu prst sokidaa i podie se. Nekoliko stotina jarda dalje vidio je brda prljavtine. Uskoroe biti miljama daleko od svega toga! Odjednom mu se uini da ga netko promatra.


32/214

Netko ga je motrio! Jo jednom izvue revolver i unu. Paf! Granica, grana,razmrskam kamen! Polagano, na koljenima, otpuza oprezno u umu. Nita.

Dopustio je da mu mata svlada razum. Bila je neka grana koju je presjeklastrojopuana paljba. Zvuk je podsjeao na ogranak koji pada na zemlju. Nita.Scarlett se povue, jo uvijek nesiguran, do ruba ume. Hitro zgrabi razbijenukacigu mrtvog Nijemca i poe trati prema poloajima B ete. Ulster Stewart nijeznao da je zbilja bio promatran. Promatran pozorno. S nevjericom. Njemakiasnik, kojemu se krv na elu polagano zgruavala, ustade skriven predAmerikancem panjem velikog bora. Upravo je odluio ubiti toga jenkijevskogporunika im njegov neprijatelj odloi oruje ali onda vidje kako on usmjeruje

vatru na vlastite ljude. Na vlastite ljude. Na vlastite ljude! Imao je veAmerikancana nianu svoga pitolja, ali onda se predomislio. Ne, jo ga nee ubiti. Jernjemaki je asnik, ostavljen, zabunom, kao mrtav u umi, kao posljednji ovjeksvoje ete u tom umarku, dobro znao to Amerikanac radi. Bio je to klasianprimjer u iznimnim okolnostima. Jedan pripadnik pjeatva, k tome asnik,upotrebljava u vlastitu korist podatke do kojih je doao, a protiv vlastitih vojnika!Mogao bi se izvui iz buduih borbi i uz to dobiti odlije! Njemaki asnik slijedite Amerikanca. Potporunik Scarlett prevalio je vepolovinu puta do svoje etekad je iza sebe uo neki um. Bacio se na zemlju i oprezno pogledao uokolo.Pokuao je probiti se pogledom kroz visoku i valovitu travu. Nita. Je li zaista bilonita? Niti dvadeset stopa daleko leao je le licem ukopan u zemlju. Ali mrtvaca

je bilo svugdje. Ovoga se Scarlett nije mogao prisjetiti. Zapamtio je samo lica,vidio je samo lica. Ostalo nije zapamtio. Zato bi? Mrtvaci posvuda. Kako bi gamogao zapamtiti? Ljudsko tijelo s licem okrenutim zemlji. Takvih, valjda, imabezbroj. Jednostavno, nije ih zapaao. Ponovo je uposlio svoju domiljatost! Bila

je zora... Iz ume bi se vemorale pojaviti zvijeri. Moda. Nita se nije micalo.Skoi i potra iz svih sila krqz gomile prljavtine prema svojoj eti. Scarlett!

Boe, to ste vi! zausti satnik koji je stajao pognut ispred prvog rova. Sretni steto nismo zapucali. U posljednjoj paljbi izgubili smo Fernalda i Otisa. Nismo immogli uzvratiti jer ste vi bili ondje! Ulster je poznavao Fernalda i Otisa. Nikakavgubitak. Barem ne kao zamjena za njegov bijeg. Baci na zemlju njemaku kacigukoju je ponio iz ume. A sad, posluajte me. Unitio sam jedno gnijezdo, aliostala su jo dva. ekaju nas. Znam gdje su i mogu ih srediti. Ali, vi se ne miite!Ostanite u rovovima! Zapucajte ulijevo deset minuta nakon to ja odem! Kamobiste ili? zapita zaprepateno satnik. Natrag, onamo gdje mogu uiniti neto


33/214

dobro! Dajte mi deset minuta i onda zapucajte. Odravajte vatru barem tri ili etiriminute, ali, za ime boje, pucajte ulijevo. Palite da me ne ubijete. Treba da im

odvratite pozornost. On uuti i, prije nego to je satnik mogao progovoriti, odenarag u umu. Naavi se u visokoj travi, Scarlett je skakutao od jednog do drugognjemakog lesa, skidajui kacige s beivotnih glava. Kad je prikupio pet kacigalee na zemlju i poeka da s one strane zapone paljba. Satnik je uinio svoje.ovjek bi pomislio da je ovo nova bitka za ChateauThierrv. Nakon etiri minutepaljba prestade. Scarlett ustade i pojuri natrag, prema poloajima svoje ete. Kadse pojavio s kacigama objeenim o ruku, ljudi poee klicati. ak se i satnik, iju jeodbojnost nadomjestilo divljenje, pridruio svojim ljudima. Grom i pakao,

Scarlett! Toliku ratnu hrabrost jo nisam vidio! Ne hitajte, uzvrati Scarlett uzdotad nevienu skromnost. Ispred nas i na lijevoj strani sve je isto, ali vabe suodmaglile desno. Idem za njima. Ne, pustite ih neka idu. Vi ste uinilidovoljno. Satnik Jenkins stubokom je promijenio miljenje o Ulsteru Scarlettu.Taj mladi potporunik zaista se iskazao. Ako ne zamjerate, gospodine, ne bihostao. Sto hoete rei? Moj brat... zvao se Rolly. vabe su ga ubile prije osammjeseci. Dopustite mi da odem, a vi drite poloaj. Ulster Scarlett nestade ponovou polju. Tono je znao kamo ide. Nakon nekoliko minuta ameriki se potporuniknaao uz najveu stijenu u onom otoiu kamenja i korova. ekao je da B etaotpone napad na borovu umu. Oslonio se na tvrdu podlogu i pogledao putnebesa. A onda je poelo. Ljudi su galamili kako bi se ohrabrili za mogui sluajsudara s neprijateljom koji se povlai. Tu i tamo netko je zapucao, bilo je i odvienapetih ivaca. Kad je eta zala u umu zaorila se niska hitaca. Pucaju na mrtvace,pomisli Ulster Scarlett. On je sad bio siguran. Za njega, rat je bio gotov. Ne miise, Amerikanerl U glasu je zamijetio njemaki izgovor. Ni mrdac! 61 Scarlettposegnu za revolverom, ali glas iznad njega bio je odvie strog. Ako bi dotaknuorevolver, bio bi mrtav. Vi govorite engleski. To je bilo sve to je uspio izustiti

potporunik Scarlett. Prilino dobro. Ne miite se! U glavu vam je uperena mojacijev... u isti dio lubanje u koji ste pogodili kaplara Kroegera. Scarlett se smrznu.Da, uo je nekoga! Cuo je nekoga... za koga je mislio da je mrtvac u polju! ZatoNijemac ne puca? Uinio sam to sam morao. Ponovo, to je bilo sve to je uspioizustiti potporunik Scarlett. Siguran sam u to. Kao to sam siguran da vam nijebilo druge do li da pucate u vlastite vojnike...Vi imate... vrlo neobina stajalita otome to je va ratni zadatak, zar ne? Scarlett je poeo razumijevati. Rat je...gotov. Posjedujem diplomu vojne strategije Carskog stoera u Berlinu. Svjestan


34/214

sam da je pred nama neizbjean poraz... Kad obrambena crta kod Mezieresa budeprobijena, Ludendorff nee imati drugog izbora. Zato biste me onda ubili?

Njemaki asnik pojavi se iza goleme stijene i pogleda Ulstera Scarletta, spitoljem i dalje uperenim u Amerikanevu glavu. Scarlett odmah vidje da ovjeknije mnogo stariji od njega mlad ovjek irokih ramena, kao i on. Visok, poputnjega, sa samopouzdanim pogledom plavih oiju poput njegovih. Moemo seizvui odavde, za ime boje! Moemo se izvui! Zato bismo morali rtvovati

jedan drugoga? Ili samo jednoga... znate, ja vam mogu pomoi! Zaista? Scarlettpromotri onoga koji ga je zarobio. Znao je da ne smije moliti za milost, ne smije sepokazati slabim. Mora ostati miran i logian. Posluajte me... Ako vas pokupe,

dospjet ete u zarobljeniki logor s tisuama drugih. Dakako, ako ne budeteprethodno ubijeni. Kad bih bio na vaem mjestu, ne bih se pouzdavao u asnikepovlastice. Protei e tjedni, mjeseci, godina pa moda i vie prije nego to sepozabave vama! Prije nego to vas puste! I vi moete sve to promijeniti? Upravu ste, prokletstvo!, Ali zato biste? Zato to se elim izvui iz svegaovoga!... A i vi to elite!... Kad ne bi bilo tako, vebiste me ubili. Stopredlaete? Vi ste moj zarobljenik... Mislite li da sam poludio? Zadritesvoj pitolj! Izvadite metke iz moga... Ako naletimo na nekoga, ja vas vodim upozadinu na sasluanje. Duboko u pozadinu. Sve dok vam ne nabavimo netoodjee. Ako se probijemo do Pariza, dat u vam novca. Kako? Ulster Scarlettnasmijei se samopouzdano. Smijekom bogatog ovjeka. To je moja stvar...Kakav uostalom imate izbor?... I ako me ubijete, bit ete zarobljeni. Moda i mrtvi.Nemate ba mnogo vremena... Diite se! Odloite oruje na stijenu! Scarlett senije protivio dok mu je Nijemac uzimao revolver i vadio metke. Okrenite se!Za manje od jednog sata doi e ostali. Naa je eta bila ispred ostalih, ali neodvie. Nijemac uperi pitolj u Scarletta. Kilometar i pol prema jugozapadu imanekoliko seoskih kua. Miite se! Mach schnell! Lijevom rukom prui Scarlettu

njegov prazan revolver. Dvojica pojurie kroz polje. Topnitvo na sjeveru otpoeloje svoju jutarnju paljbu. Sunce se probilo kroz oblake i maglu. Razvedrilo se.Jednu milju prema jugozapadu nalazilo se nekoliko zgrada. Jedan tagalj i dvijemanje kamene kue. Da bi se dolo do zaraslog panjaka, ograenog za stoku kojesada nije bilo, trebalo je prijei iroku blatnjavu cestu. Iz vee od dviju kua, krozdimnjak probijao se dim. Tu je dakle bilo vatre, to znai da je netko mogao pruitihranu i toplinu. Netko je imao zaliha. Krenimo do one kolibe, ree Ulster.Neinl Naii e vai vojnici. Za ime boje, moramo vam nabaviti neku odjeu.


35/214


36/214

pobjei, ja neu spavati. Mome, lud si! Ti si potreban meni kao to sam i japotreban tebi!... Jedan ameriki asnik etrdest milja daleko od svoje ete koja je

upravo na bojinici! Promisli malo! Djeluje uvjerljivo, ali ja sam poput naihonemoalih imperijalnih generala. Ne uvaavam uvjerljive razloge, nego uvamsvoje bokove. Kako hoe. Od Cotteretsa do Pariza ima dobrih ezdeset milja ine znamo na to emo naletjeti. Potreban nam je san... bilo bi pametnije odspavatina smjenu. Jaivohl! zakljui Strasser, prijezirno se nasmijavi. Govori kaoidovski bankari u Berlinu. 'Uinit e ovo. Mi emo uiniti ono. emu raspra?'Zahvaljujem, Amerikaner, ali ja neu spavati. Kako kae. Scarlett sleeramenima. Sad poinjem shvaati zato ste izgubili rat. Scarlett se okrenu na

svoju stranu. Tvrdoglavi ste zato to ste tvrdoglavi! Nekoliko minuta utjeli su.Napokon Gregor Strasser odgovori Amerikancu tihim glasom. Nismo izgubili rat.Izdani smo. Naravno. Meci su bili bez baruta i vae je topnitvo podbacivalo. Jau spavati. Nijemac progovori tiho, kao da razgovara sam sa sobom. Mnogometaka bilo je bez punjenja. Mnoga su oruja zakazivala. Izdaja. IzVillersCotteretsa pojavilo se nekoliko kamiona koje su slijedile zaprege s tovarom.Snopovi svjetla to su bljeskali iz kamiona dizali su se i padali. ivotinje sunjitale, nekoliko vojnika psovalo ih je. Opet ti bijedni i glupi nespretnjakovii,pomisli Ulster Scarlett dok je virio iz svoga skrovita. Hej. Strasseru, to sedogata? Scarlett se okrenu suuesnikom dezerteru. Was ist? odbrusi Strasser.Bio je bijesan. Ti neto govori? Samo sam te htio upozoriti da sam mogaopobjei... Pitao sam te to se sada dogaa? Mislim, s tobom. Znam to se dogaa snama. Sudjelovat emo u paradama, ako se ne varam. to e biti s tobom? Neebiti ni parada ni proslava... Bit e mnogo plaa. Mnogo prijekora. Mnogo e sepiti... Bit e mnogo oajnika... Takoer, mnogo e ih biti ubijeno. Moe u to bitisiguran. Tko? Tko e biti ubijen? Izdajnici meu nama. Bit e pretraeni iuniteni bez milosti. Lud si! Rekao sam ti veda si lud, a sad to doista znam!

Sto bi htio da uinimo? Ti jo nisi zaraen. Ali bit e!... Boljevici! Oni su nanaim granicama i vese uvlae! Prodiru nam i samu jezgru! Sire trule unama!... I zatim, Zidovi! Berlinski Zidovi zaraivali su na ratu! Ti prljavi idovskiprofiteri! Ti semitski sugraani rasprodaju danas nas, a sutra e vas!... Zidovi,boljevici, ti smrdljivi patuljci! Svi smo mi njihove rtve, a da toga nismo svjesni!Tuemo se meusobno, a morali bismo tui njih! Ulster Scarlett pijunu. Sina

jednog Scarlattija nisu zanimale nevolje obinih ljudi. Obini ljudi nisu ga se ticali.Pa ipak, bio je zabrinut. Strasser nije obian ovjek. Taj naduti njemaki asnik


37/214

mrzio je proste ljude kao to ih je mrzio i on. to ete uiniti kad iskopate te ljudeiz njihovih skrovita? Igrat ete se planinskih kraljeva? Kraljeva iz mnogih

planina... Iz mnogih planina. Scarlett se otkotrlja od Nijemca. Ali nije sklopio oi.Mnogih, mnogih planina. Ulster Scarlett nije na to nikad pomislio. Scarlatti jezaraivao milijun za milijunom, ali vlast ga nije zanimala. Pogotovo ne njegovesinove. Oni nikad nee vladati... Elizabeth im je to objasnila. Strasser? Da?Tko su ti ljudi? Tvoji ljudi? Odluni su i moni. O imenima se ne moegovoriti. Posveeni su tome da se dignu iz poraza i ujedine europsku elitu.Scarlett uperi pogled prema nebesima. Iznad niskih, sivih oblaka svjetlucale suzvijezde. Sivilo, crnilo i blistavo bjelilo. Strasser? to je? Kamo e krenuti?

Mislim, kad sve bude gotovo. U Heidenheim. Ondje ivi moja obitelj. Gdje jeto? Na pola puta izmeu Miinchena i Stuttgarta. Njemaki asnik pogleda togaudnog i ogromnog amerikog dezertera. Dezertera, ubojicu, pomagaa ipodupiratelja svojih neprijatelja. Sljedee noi stii emo do Pariza. Dat u tinovac. Jedan ovjek u Argenteuilu uva moj novac. Hvala. Ulster Scarlettpomaknu se. Zemlja mu je bila uza samo lice i snano je vonjala. Samo...Strasseru. Heidenheim je li to sve? To je sve. Daj mi ime, Strasseru. Na tocilja? Da ti dam ime? Upravo tako. Ime pod kojim e me prepoznati kad tepotraim. Strasser razmisli asak. Vrlo dobro, Amerikaner. Odluimo se za imekoje e teko zaboraviti Kroeger. Tko je to? Kroeger kaplar HeinrichKroeger kojega si ustrijelio u glavu na bojinici MeuseArgonne. U tri satapopodne 10. studenoga izdana je naredba za primirje. Ulster Stewart Scarlett kupio

je motocikl i pojurio prema La Harraseeu i jo dalje. Prema svojoj eti, 14.bataljunu. Prispio je do podruja gdje je bila utaborena glavnina bataljuna i poeotu

Documents

Robert Ludlum - Nasljedstvo Scarlattija.pdf