Robert Ludlum - Nasljedstvo Scarlattija

Za Mary:Zbog svega onoga to ona tako dobro znaIznad svega, tu je bila MaryThe NewYork Times, 21. svibnja 1926. (str. 13)

NESTAO NEWYORANIN

New York, 21. svibnja - Kako se danas doznaje, potomak jedne od najbogatijih obiteljiamerikih industrijalaca, koji je bio odlikovan za hrabrost iskazanu na bojinici Meuse-Argonne, nestao je prije vie od pet tjedana iz svoga doma na Manhattanu. Gospodin...The New Times, 10. srpnja 1937. (str. 1) HITLEROV SURADNIK ONEMOGUIOSJEDNICU I. G. FARBEN Berlin, 10. srpnja Nepoznati pripadnik ministarstva ratakancelara Reicha Hitlera zbunio je danas pregovarae tvrtke I. G. Farben i nekihamerikih tvrtki u trenutku dok su vodili trgovinske pregovore. Iznenaujuomosornou, govorei pritom vrsnim engleskim jezikom, on je napao pregovore kaoneprihvatljive. Nepoznati ovjek i njegovi suradnici zatim su se udaljili. The New YorkTimes, 18. veljae 1948. (str. 6) VISOKI NACIST PREBJEGAO 1944. Washington, DC,18. veljae - Danas je tek djelomice otkriven malo poznati dogaaj iz Drugog svjetskograta, kad se doznalo daje neki nacist visokog ina, s kodnim imenom Sas, prebjegaosaveznicima u listopadu 1944. Senatski pododbor... The New York Times, 26. svibnja1951. (str. 58) PRONAEN RATNI DOKUMENT Kreuzlingen, vicarska, 26. svibnja-Omot u votanom platnu, sa zemljovidima vojnih ureaja u Berlinu i oko njega u vrijemerata, naen je zakopan u zemlju nedaleko od gostionice u jednom vicarskom selu naobali Rajne. Gostionica se upravo rui kako bi se na njezinu mjestu podigao turistikihotel. Nisu pronaeni identifikacijski tragovi, jedino je na vrpcu privrenu uz omot bilautisnuta rije Sas... 10. listopada 1944. WASHINGTON, D.C. Brigadni general sjedioje ukoeno na drvenoj klupi, dajui prednost tvrdoj jelovini pred mekanim konatimnaslonjaima. Bilo je devet sati i dvadeset minuta ujutro; prethodne noi nije dobrospavao, ne vie od jednog sata. Svakih pola sata zauo se zvuk malenog sata na kaminu.Na svoje iznenaenje, ustanovio je kako eli da vrijeme proe to bre. Uskoro e bitidevet i pol, a s tim je morao raunati. Bilo je predvieno da ga u devet i pol primi dravnitajnik Cordell S. Huli. U meuvremenu, dok je sjedio u tajnikovu predvorju, opipavao jeprstima bijeli omot to ga je bio izvadio iz svoje torbe za spise. Kad doe trenutak da muga urui, nije elio doivjeti onaj nespretni asak tiine dok bi otvarao torbu da izvueomot. Ako on to bude zaelio. Svakako je htio nastupiti samopouzdano u trenutku kad gabude predavao u ruke dravnog tajnika. S druge strane, moda to Huli nee ni zatraiti.Moda e htjeti tek usmeno objanjenje, a zatim e, posluivi se autoritetom svog ureda,oznaiti neprihvatljivim ono to je upravo uo. Ako se to 11 dogodi, brigadir bi mogaosamo prosvjedovati. Mlako, naravno. U omotu se nisu nalazili dokazi, nego tek podacikoji bi mogli, ali ne i morali potaknuti nagaanja do kojih je on doao. Brigadni generalpogleda svoju uru. Bilo je devet i dvadeset etiri; pitao se hoe li Huli, koji je bio naglasu po svojoj tonosti, postupiti tako i u ovom sluaju. U svoj ured brigadir jeprethodno doao u sedam i trideset, otprilike pola sata prije nego to je bilo uobiajeno,

osim, dakako, u kriznim trenucima, kad je znao probdjeti i cijelu no oekujui kritineinformacije. Posljednja tri dana nisu se razlikovala od tih kritinih trenutaka, ali poneemu ipak jesu. Njegov podsjetnik dravnom tajniku, podsjetnik zbog kojega je sadpozvan u njegov ured, mogao bi ga staviti na kunju. Bilo je mnogo naina da ga se gurneizvan dogaaja, daleko od bilo kakva sredita utjecaja. Moglo ga se prikazati potpunonesposobnim, ali on je znao da ima pravo. Okrenuo je vrak ovitka, dovoljno da proitaotipkani naslov: Canfield, Matthew, bojnik, priuva Vojske Sjedinjenjih AmerikihDrava. Odjel Vojne obavjetajne slube. Canfield, Matthew... Matthew Canfield. On jebio dokaz. Na stolu slubenice zau se zvrndanje interkoma. Brigadni general Ellis?Jedva je podigla pogled s papira. Ovdje. Sad e vas primiti dravni tajnik. Ellispogleda uru. Bilo je devet i trideset dvije minute. Podie se, krenu prema tekim, crnoemajliranim vratima, i otvori ih. Oprostit ete mi, generale Ellisu. Uinilo mi se dapriroda vaeg podsjetnika zahtijeva nazonost jo jedne osobe. Mogu li predstavitipodtajnika Bravducka? Brigadir se zapanjio. Nije oekivao nazonost treega; sasvim jejasno zatraio da se nau zajedno samo dravni tajnik i on. 12 Podtajnik Bravduck stajaoje kojih deset stopa od Hullova stola. Oito je bio od onih intelektualaca sa sveuilinomnaobrazbom koji su bili tako brojni u Bijeloj kui i Dravnom tajnitvu za Rooseveltoveadministracije. ak je i njegova odjea - svijetlosive flanelske hlae i irok kaputnainjen od sukna s motivom riblje kosti - naglaavala potpunu suprotnost spram krutegeneralove odore. Svakako, gospodine dravni tajnice... gospodine Bravduck. Brigadirkimnu. Cordell S. Huli sjedio je za svojim irokim radnim stolom. Njegove poznateznaajke - vrlo blijeda koa, zamalo bijela, prorijeena sijeda kosa, cviker s elinimobrubom koji je pokrivao plavo-zelene oi - sve se to priinjalo nadnaravno velikimupravo zato to je bilo svima dobro poznato. Novine i filmske novosti rijetko su bile beznjegovih fotografija. ak se i na istaknutim predizbornim plakatima - na kojima seupadljivo isticalo pitanje: Biste li mijenjali konja usred trke? - njegovo sigurno iinteligentno lice isticalo odmah ispod Rooseveltova, mnogo upadljivije nego lice tadarazmjerno nepoznatog Harrva Trumana. Bravduck izvue iz depa vreicu za duhan ipoe puniti lulu. Huli je u meuvremenu poslagao po stolu nekoliko papira i zatimotvorio jedan ovitak, istovjetan onome to ga je brigadir drao u ruci. Poe ga razgledati.Ellis je odmah shvatio kakav je to papir. Bio je to povjerljivi podsjetnik to ga je daouruiti osobno dravnom tajniku. Bravduck je pripalio lulu, a vonj duhana natjerao jeEllisa da ga jo jednom promotri. Bila je to jedna od onih udnih duhanskih mjeavinakoje su sveuilitarci drali vrlo originalnima, ali koje su bile odbojne veini ostalih ljudi.Brigadir Ellis osjeat e se mnogo bolje kada rat zavri. Roosevelta tada nee biti, a snjim ni onih takozvanih intelektualaca s njihovim ogavnim duhanima. Trust mozgova.Crvendai, svi odreda. Ali neka se najprije zavri taj rat. Huli podie pogled premabrigadiru. Nema potrebe da to naglaavam, generale, ali va me podsjetnik vrlouznemirio. 13 Podaci su i mene uznemirili, gospodine dravni tajnice. Nemasumnje. Nema sumnje... Pitanje je, meutim, ima li ikakve osnove za vae zakljuke?Hou rei, bilo to odreeno? Mislim da ima, gospodine. Koliko ih jo uobavjetajnoj slubi zna za ovo, Ellise? Bravduck je upao u razgovor, a brigadir jezapazio da ga on nije oslovio kao generala. Nisam o tome razgovarao ni s kim. Nakaniosam jutros o tome razgovarati samo s dravnim tajnikom, da vam bude jasno.Gospodin Bravduck uiva moje povjerenje, generale. On je ovdje na moj zahtjev... pomome nalogu, ako vam se to vie dopada. Razumijem. Cordell Huli zavali se u

stolicu. Bez uvrede, pitam se... Poslali ste mi povjerljiv podsjetnik i dali ga hitno dostavitiu moj ured - meni osobno, da budem jasan - a ono bitno u njemu nije nita donevjerojatno. Drska optuba za koju i sami tvrdite da je ne moete dokazati, upadeBravduck, uvlaei dim dok se pribliavao stolu. Upravo smo se zato sada nali. Hulije zatraio Bravduckovu nazonost, ali nije bio spreman trpjeti nepotrebne upadice, jomanje bezobratine. Ali Bravduck se nije dao smesti. Gospodine dravni tajnice, jedvabi se moglo ustvrditi da Vojna obavjetajna sluba nema svojih nedostataka. To smoskupo platili. Moja je jedina namjera sprijeiti jo jednu netonu obavijest, spekulacijuoptereenu zabludama, koja bi se mogla pretvoriti u streljivo politikih suparnika oveadministracije. Za manje od etiri tjedna imat emo izbore! Huli se jedva primjetnonagnu, ne gledajui pritom Bravducka. Ne morate me podsjeati na te pragmatinepretpostavke... Ipak, moram vas upozoriti da se nae odgovornosti svode na neto drugo...razliite od praktine politike. Jesam li bio jasan? Naravno. Bravduck je ustuknuo. 14Huli produi. Koliko shvaam va podsjetnik, generale Ellis, vi elite rei da je jedanutjecajan pripadnik Njemakog vrhovnog zapovjednitva zapravo ameriki graanin kojidjeluje pod lanim imenom - nama uostalom dobro poznatim - Heinricha Kroegera.Tako je, gospodine. Ali, ja sam u svom podsjetniku ustvrdio da je on moda taj. Vi,takoer, pretpostavljate da je Heinrich Kroeger udruen ili ak povezan s mnogimvelikim korporacijama u ovoj zemlji. S industrijama koje imaju vladine narudbe zanaoruanje. Tako je, gospodine dravni tajnice, ali ponovo podsjeam da je on tomoda bio, ali ne i da jest. Uz takve optube, glagolski oblici mogu zamagljivatistvari. Cordell Huli odloi naoale s elinim okvirima i stavi ih pored ovitka.Pogotovo u doba rata. Podtajnik Bravduck kresnu ibicu i poe govoriti, povremenoudiui duhan. Ali vi vrlo jasno priznajete da nemate za to nikakva odreenog dokaza.Imam ono to bi se, vjerujem, moglo nazvati posrednim dokazima. Takve vrste, da bihse smatrao neodgovornim ako ne bi na njih upozorio dravnog tajnika. Brigadir dubokouzdahnu prije nego to bi nastavio. Ako pak nastavi, znao je da e morati istrajati. eliobih upozoriti na nekoliko upadljivih injenica o Heinrichu Kroegeru... Za poetak, njegovdosje nije potpun. Nije primio nikakvo stranako priznanje, kao veina ostalih. No ipak,dok su drugi dolazili i odlazili, on je ostao u sreditu. Oito, imao je velik utjecaj naHitlera. To nam je poznato. Huli nije podnosio da se vrijednost dokaza pojaavaponavljanjima. Pa i ime Heinrich, gospodine dravni tajnice, uobiajeno je kao to sukod nas William ili John, a prezime Kroeger esto je kao Smith ili Jones u ovoj zemlji.Dajte, generale! Iz Bravduckove lule kovrao se dim. S takvim dokazima mogli bisteoptuiti polovicu naih zapovjednika. 15 Ellis se okrenu i upravi prema Bravduckupogled pun vojnikog prijezira. Meni se ipak ini da je to vana injenica, gospodinepodtajnie. Huli se poeo pitati je li bilo pametno ovamo dovesti Bravducka. Nemasmisla da se prepirete, gospodo. alim to se tako osjeate, gospodine dravni tajnice.Bravduck i dalje nije htio prihvatiti prijekor. ini mi se da bih jutros morao nastupiti uulozi vrajeg odvjetnika. Nitko od nas, a vi najmanje, gospodine dravni tajnice, nemavremena za gubljenje... Huli promotri podtajnika i pritom se okrenu u stolici. Nerazbacujmo se, dakle, njime. Molim vas, nastavite, generale. Zahvaljujem, gospodinedravni tajnice. Prije mjesec dana u Lisabonu se proulo da Kroeger eli s nama stupiti uvezu. Uspostavljeni su kanali i mi smo oekivali da e sve tei uobiajenim putem...Umjesto toga Kroeger je odbio uobiajene puteve - nije pristao sastati se s britanskim ilifrancuskim slubama - i zahtijevao neposrednu vezu s Washingtonom. Smijem li

upasti? Bravduckov glas zazvuao je udvornou. Ne mislim da je u tome bilo netonenormalno. Napokon, mi smo odluujui imbenik. Ipak, bilo je, gospodineBravduck, utoliko to se Kroeger elio nai iskljuivo s bojnikom Canfieldom...bojnikom Matthewom Canfieldom, koji je, ili je to bio, sposoban nii asnik Vojneobavjetajne slube ovdje u Washingtonu. Bravduck je promatrao generala ne miuilulu. Cordell Huli nagnuo se naprijed, oslonivi se laktovima o stol. O tome nema rijeiu vaem podsjetniku. Shvaam, gospodine. Izostavio sam taj podatak razlonopretpostavljajui da bi podsjetnik mogao proitati jo netko osim vas. Ispriavam se,generale. Bravduck je to rekao iskreno. Ellis se u sebi nasmijei svojoj pobjedi. 16 Hulise ponovo zavali u stolac. Visoki pripadnik nacistikog vrhovnog zapovjednitva eli sevidjeti samo s jednim nepoznatim obavjetajnim bojnikom. Vrlo neobino. Neobino,ali ne i nemogue... Svi smo se mi susretali s Nijemcima, pa moemo pretpostaviti i to dase bojnik Canfield prije rata upoznao s Kroegerom. U Njemakoj. Bravduck se pribliibrigadiru. Ali vi nam tvrdite da Kroeger moda nije Nijemac. To znai da se u vaemrazmiljanju neto promijenilo izmeu Kroegerova zahtjeva u Lisabonu i vaegpodsjetnika dravnom tajniku. to je to bilo? Canfield? Bojnik Canfield sposoban je, akatkad i izvrstan obavjetajni asnik. Iskusan ovjek. Ipak, otkako je otvorena vezaizmeu njega i Kroegera, pokazivao je izrazitu sklonost emocionalnim napetostima.Postao je krajnje ivan i nije vie djelovao kao asnik koji ima takvu prolost iiskustvo... On je od mene, gospodine dravni tajnice, takoer zatraio da postavim posveneuobiajen zahtjev pred predsjednika Sjedinjenih Drava. A to je? Da mu, prijenego to uspostavi vezu s Heinrichom Kroegerom, iz dravne arhive bude uruenpovjerljivi dokument, i to s neoteenim peatima. Brayduck uze lulu iz usta jer je htioneto prosvjedovati. Samo trenutak, gospodine Bravduck. Bravduck je jamano vrlobistar, pomisli Huli, ali je li on uope mogao sebi predoiti to znai jednom asniku odkarijere, kao to je Ellis, nai se pred njima dvojicom i izjaviti takvo to? Jer ta je izjavaujedno bila otvoren zahtjev Bijeloj kui i Dravnom tajnitvu da ozbiljno razmotriCanfieldov zahtjev. Mnogi bi asnici radije odbili takav nezakonit zahtjev, ne elei sebedovesti u takav poloaj. Takav je vojniki nain razmiljanja. Je li tona mojapretpostavka da biste vi preporuili predaju tog dokumenta bojniku Canfieldu?KnJEnfcTTnaUM6 To bi bio va zakljuak. Ja samo upozoravam na to da je HeinrichKroeger bio umijean u sve vane odluke koje je nacistiko vodstvo donosilo od samogpoetka. Ako bi se Heinrich Kroeger odluio da prebjegne, bi li to skratilo rat? Neznam. Ali i sama mogunost da se to dogodi navela me da se pojavim u vaem uredu.Kakav to dokument zahtijeva Canfield? Bravduck je bio ozlojeen. Poznat mi je teknjegov broj i stupanj povjerljivosti kako ga je utvrdio arhivski odjel Dravnog tajnitva.Ellis je oklijevao. Bilo bi uvredljivo i s osobnog kao i sa strunog stajalita dati tepodatke o dokumentu, a da se istodobno ne daju i podaci o Canfieldu. Uinio bi to kadovdje ne bi bilo Bravducka. Ti prokleti intelektualci. Ellis se vazda osjeao nelagodno udrutvu tih brbljivaca. Dovraga! ree sam sebi. S Hullom bi mogao biti izravniji. Prijenego to vam odgovorim, mogu li iskoristiti ovaj povod da vas upoznam s nekimpovjerljivim pojedinostima koje su po mome miljenju vrlo vane... i ne samo vane,gospodine, nego i tijesno povezane sa sadrajem dokumenta. Svakako. Huli nije znaoje li ga to uzrujalo ili privuklo. U posljednjoj poruci Heinricha Kroegera bojnikuCanfieldu on zahtijeva prethodni susret s osobom koja se moe identificirati kao... AprilRed. Prije poetka bilo kakvih pregovora izmeu Kroegera i Canfielda, taj bi sastanak

trebao biti uprilien u Bernu, u vicarskoj. Tko je April Red, generale? Iz toga vaegglasa mogu zakljuiti da otprilike znate tko je to. Podtajnik Bravduck oito nije bioodsutan duhom, to je brigadir Ellis bolno utvrdio. Mi, ili, tonije, ja... mislim daznam. Iz ovitka to ga je drao u rukama Ellis izvue prvi list. Uz tajnikovodoputenje, mogu vas upoznati s onim to sam izvukao iz povjerljivog dosjea o bojnikuCanfieldu. 18 Naravno, generale. Matthew Canfield - stupio u dravnu slubu, uTajnitvo unutarnjih poslova, u oujku tisuu devetsto sedamnaeste. Naobrazba - jednagodina na sveuilitu u Oklahomi, zatim jedna i pol godina obrazovnih teajeva uveernjoj koli u Washingtonu, DC. Uposlen kao mladi raunovoa u odsjeku unutarnjihposlova za suzbijanje prijevara. Godinu dana kasnije promaknut u samostalnograunovou. Pridodan odsjeku 'Grupa dvadeset', koji je, kao to znate... Cordell Huliprekide ga. Mala skupina visoko strunih ljudi koja se tijekom Prvoga svjetskog ratabavila konfliktima interesa, netonim procjenama i tako dalje. Takoer, vrlodjelotvorna... Sve dok se nije, kao veina takvih slubi, previe uzoholila. Rasputena1929. ili 1930., ini mi se. Godine 1932., gospodine dravni tajnice. General Elliszadovoljno je utvrdio da dri injenice u ruci. Zatim okrenu drugu stranicu iz ovitka inastavi itati. Canfield ostaje u unutarnjim poslovima deset godina, uspevi se etiriplaevna razreda. Sjajan uinak. Izvrsne ocjene. U svibnju 1927. naputa slubu u vladi iupoljava se kod industrija Scarlatti. Na spomen imena Scarlatti, i Huli i Bravducktrgnue se kao ubodeni. U kojoj od kompanija tvrtke Scarlatti? U samoj upravi, Petaavenija 525, New York. Cordell Huli poigrao se tankim crnim konopiem svojihcvikera. Skokovit napredak gospodina Canfielda. Od veernje kole u Washingtonu douprave tvrtke Scarlatti. Obori pogled i prestade promatrati generala. Je li Scarlatti jednaod korporacija koje ste spomenuli u svom podsjetniku? Bravduckov glas zazvuao jenestrpljivo. Prije nego to je brigadir mogao odgovoriti, Cordell Huli ustade. Bio je visoki djelovao je uvjerljivo. Mnogo krupniji od ostale dvojice. Generale Ellis, dajem vamnalog da ne odgovarate na pitanja! 19 Bravduck je djelovao kao da je dobio pljusku.Zabuljio se u Hulla, zbunjen i zapanjen njegovom naredbom brigadiru. Huli mu jeuzvratio pogledom i dodao tihim glasom: Ispriavam se, gospodine Bravduck. Ne moguvam to zajamiti, ali nadam se da u vam kasnije ovog dana moi dati objanjenje. Dotada, biste li nas ostavili nasamo? Naravno. Bravduck je bio svjestan da taj dobri ipoteni ovjek ima svoje razloge. Nije potrebno nikakvo objanjenje, gospodine.Ipak, zasluujete ga. Hvala vam, gospodine dravni tajnice. Moete biti sigurni da spotpunim povjerenjem gledam na ovaj sastanak. Huli je pogledom slijedio Brayduckadok se vrata nisu zatvorila. Zatim se ponovo vrati brigadnom generalu, koji je ostao bezrijei, ne shvaajui. Podtajnik Bravduck izniman je javni slubenik. To to sam ga sadaotpustio ne znai da imam bilo kakve primjedbe na njegov znaaj ili na njegov rad. Da,gospodine. Huli ponovo sjede u stolicu, polagano i bolno. Rekao sam gospodinuBrayducku da se udalji zato to vjerujem da znam neto o onome o emu ete vi govoriti.Ako sam u pravu, bolje da ostanemo nasamo. To nije primirilo brigadira. Nije zamiljaoda bi Huli mogao ita znati. Nemojte se uzrujavati, generale. Nisam ita misli... ali biosam u Predstavnikom domu u razdoblju o kojemu vi govorite. Vae su me rijeiprisjetile neega. Jedne gotovo zaboravljene uspomene na neko vrlo toplo popodne uDomu... ali, moda grijeim. Molim vas, nastavite gdje ste bili prekinuti. ini mi se vrloneobinim to je... bojnik Canfield dobio zaposlenje u industrijama Scariatti. Mislim dase slaete sa mnom. Postoji logino objanjenje. Canfield se oenio udovicom Ulstera

Stewarta Scarletta est mjeseci nakon Scarlettove smrti u Ziirichu, godine 1926. Scarlettje bio mladi od dvojice preivjelih 20 sinova Giovannija i Elizabeth Scarlatti,utemeljitelja industrija Scarlatti. Cordell Huli naas sklopi oi. Nastavite. UlsterScarlett je sa svojom enom Janet Saxon Scarlett imao sina, Andrewa Rolanda, kojega jeMatthew Canfield posinio nakon svoje enidbe sa Scarlettovom udovicom. Posinio, ali nei liio bogatstva Scarlattijevih... Canfield je radio za tvrtku Scarlatti sve do kolovoza1942., kad se vratio u vladinu slubu, i to kao vojni obavjetajac. General Ellis zastade izagleda se u ovitak pred Cordellom Hullom. Pitao se poinje li Huli razumijevati, ali licedravnog tajnika nije odavalo takav izraz. Spomenuli ste dosje to ga je Canfield biozatraio iz arhive. to je to? Upravo o tome nakanio sam rei koju rije, gospodinedravni tajnice. Ellis je okrenuo sljedeu stranicu. Dosje je za nas samo jedna brojka,ali ona odaje godinu unoenja. Bilo je to 1926., tonije, u posljednjem kvartalu tegodine. Koji je stupanj povjerljivosti? Najvii. Dokument moe biti izdan samonakon potpisane izvrne naredbe predsjednika, i to zbog razloga nacionalne sigurnosti.Nije li jedan od potpisnika - koji su posvjedoili valjanost dokumenta - bio jedanslubenik unutarnjih poslova koji se zvao Matthew Canfield? Brigadir se vidljivouzbudio, ali je i dalje vrsto drao papir palcem i kaiprstom. Tono. I sad ga onzahtijeva natrag, kao uvjet da se sastane s Kroegerom. Da, gospodine.Pretpostavljam da ste ga upozorili na nezakonitost takva zahtjeva? 21 Osobno sammu zaprijetio prijekim sudom... ali odgovorio je jedino to da ga moemo odbiti ako tohoemo. I tako, nije dolo do sastanka s Kroegerom? Da, gospodine... Miljenja samda bi bojnik Canfield radije proveo ostatak ivota u vojnom zatvoru nego to bi sepredomislio. Cordell Huli ustade i promotri dobro generala. Biste li mi iznijeli svojzakljuak? Vjerujem da je April Red, na kojega se poziva Heinrich Kroeger, onajmomak Andrew Roland. tovie, mislim da je on Kroegerov sin. Inicijali su isti. Momakje roen u travnju 1926. Vjerujem da je Heinrich Kroeger zapravo Ulster Scarlett. Alion je umro u Zurichu. Huli je pozorno promotrio generala. Okolnosti smrti nejasne su.Postoji samo smrtovnica opskurnog suda iz jednog mjestanca tridesetak milja od Zurichai nejasno svjedoanstvo svjedoka o kojima nitko nije uo ni prije ni poslije. Huli jehladnokrvno probo generala svojim pogledom. Shvaate li to ste rekli? Scarlatti jegorostasna korporacija. Jasno mi je, gospodine. Tvrdim, nadalje, da je bojnikuCanfieldu poznat Kroegerov identitet i da on stoga eli unititi dosje. Vjerujete li da jeto neka urota? Urota kojom bi se prikrio Kroegerov identitet? Ne znam... Nisam basposoban pretoiti u rijei namjere neke osobe. Ali ponaanje bojnika Canfielda doima setoliko obiljeeno osobnim interesom da sam sklon povjerovati kako je posrijedi nekaosobna stvar. Huli se nasmijei. Mislim da se vrlo dobro snalazite s rijeima... Ipak,vjerujete li vi da se istina nalazi u dosjeu? I, ako je tako, zato bi nas Canfield na toupozorio? Njemu je jamano jasno da moemo taj dosje pribaviti i za sebe ako ga vemoemo uruiti njemu. O tom dosjeu ne bismo nita saznali da je on utio. 22 Kao torekoh, Canfield je iskusan ovjek. Siguran sam da on djeluje uz pretpostavku kako emo isami ubrzo postati svjesni toga. Kako? Preko Kroegera... No Canfield je dao uvjetda peati na dosjeu moraju biti neoteeni. On je strunjak, gospodine. Kad bi ih netkodirao, on bi to odmah otkrio. Cordell Huli poeo je hodati oko stola i pored brigadira, srukama za leima. Koraci su mu bili ukoeni, zdravlje ga je oito naputalo. Bravduck jeimao pravo, pomisli dravni tajnik. Kad bi se otkrio samo traak sablasnog odnosaizmeu monog amerikog industrijalca i njemakoga Vrhovnog zapovjednitva, bez

obzira kako daleko ili davno u prolosti, ova bi se zemlja rascijepila. To bi biloneizbjeno, pogotovo u predizbornom razdoblju. Ako bismo uruili dosje bojnikuCanfieldu, to vi mislite, bi li on doveo... Aprila Reda... na sastanak s Kroegerom?Vjerujem da bi. Zato? Ne bi li to bilo okrutno spram jednog osamnaestogodinjaka?General je oklijevao. Ne vjerujem da on ima neku drugu mogunost. Nita ne bi moglosprijeiti Kroegera da ostvari neki drugi dogovor. Huli prestade hodati i promotrigenerala. Odluio se. Dobit u od predsjednika izvrnu naredbu za uruenje dosjea.Ipak, i ja to postavljam kao uvjet za dobivanje tog potpisa - ono to ste vi zakljuili moraostati medu nama dvojicom. Meu nama? Upoznat u predsjednika Roosvelta sonim bitnim u naem razgovoru, ali ne bih ga htio optereivati nagaanjima koja bi semogla pokazati neosnovanima. Moda vaa teorija nije nita drugo doli niz sluajnostikoje se mogu lako razjasniti. Shvaam. 23 Ali ako vi imate pravo, Heinrich Kroegermogao bi izazvati slom u Berlinu. Njemaka se bori na ivot i smrt... I, kao to ste samiistakli, Kroeger je vrlo vaan ovjek. On pripada elitnom odredu koji okruuje Hitlera.Bila bi to pobuna jednog pretorijanca protiv Cezara. Meutim, ako nemate pravo,moramo misliti i na ona dva ovjeka koji e uskoro krenuti na put u Bern. Neka bi se Bogsmilovao naim duama. Brigadni general Ellis vrati papire u bijelu omotnicu, podietorbu s poda i uputi se prema irokim crnim vratima. Dok ih je zatvarao, vidje kako Hulizuri u njega. Osjeao se neugodno, kao da ima ciglu u elucu. Ali Huli nije imao predoima generala. Sjeao se onoga toplog popodneva prije mnogo godina u Predstavnikomdomu. Zastupnici su se dizali jedan za drugim i, kako je to kasnije zabiljeioCongressional Record, izricali pohvale hrabrom mladom Amerikancu za kojega sepretpostavljalo da je mrtav. Ljudi iz obih stranaka oekivali su da e i on, uglednipredstavnik velike drave Tennesseeja, dodati svoju pohvalu. Glave su se u oekivanjuokrenule prema njegovoj klupi. Cordell Huli bio je jedini zastupnik koji je bio na ti suglednom Elizabeth Scarlatti. Toga toplog popodneva on je ostao nijem. Poznavao jeUlstera Stewarta Scarletta, i prezirao ga je. 24 2 Smei sedan s oznakom VojskeSjedinjenih Drava na obim vratima skrenuo je desno u 22. ulicu i uao u GramercvSquare. Na stranjem sjedalu, Matthew Canfield nagnuo se naprijed i, maknuvi torbu skrila, odloio je na pod. Povukao je dolje desni rukav svog ogrtaa kako bi prikrio tankisrebrni lanac koji je bio vrsto privezan uz zglob a na drugom kraju provuen krozmetalnu drku torbe. Znao je da sadraj te torbe ili, tonije, injenica da je on u njezinuposjedu, znai njegov kraj. Kad sve bude gotovo, i ako ostane iv, razapet e ga ako samobudu nali naina da Vojsku time oslobode odgovornosti. Vojno vozilo zaokrenulo jeulijevo i stalo pred zgradom u kojoj su bili vojni stanovi. Vratar u odori otvori stranjavrata i Canfield izie. Vratite se za pola sata, ree vozau. Ne kasnije. Bljedunjavinarednik, koji je oito dobro poznavao navike svoga pretpostavljenog, odgovori: Bit uovdje za dvadeset minuta, gospodine. Bojnik kimnu dobrohotno, okrenu se i ude uzgradu. Tek kad se naao u dizalu shvatio je koliko je umoran. Brojevi katova kao da supromicali sporije nego to je trebalo; trenuci vonje izmeu katova priinjali su sebeskrajnima. Pa ipak, nije se urio. U svakom sluaju, nije se urio. 25 Osamnaestgodina. Bio je to kraj lai, ali ne i kraj strahu. To e se zbiti tek kad Kroeger bude mrtav.Preostat e tek krivnja. Mogao bi, dodue, ivjeti s tom krivnjom, ako njome ne buduoptereeni momak i Janet. Ali smrt bi bila njegova. Ne bi to bila smrt za Janet. Niti zaAndrewa. Ako smrt bude prizvana, bit e to njegova smrt. U to je bio siguran. Nee otiiiz Berna sve dok Kroeger ne bude mrtav. Ili Kroeger ili on. Po svoj prilici, obojica.

Iziavi iz dizala skrenu ulijevo i spusti se nekoliko kratkih koraka do vrata. Otkljua ih iue u prostran, udoban dnevni boravak, s namjetajem nalik onom u talijanskojprovinciji. Kroz dva golema prozorska krila, koja su dopirala do poda, nazirao se park, avie vrata vodilo je u spavaonice, blagovaonicu, ostavu i knjinicu. Canfield zastadetrenutak i pomisli kako i svemu ovome ima osamnaest godina. Otvorie se vrata knjinicei na njima se pojavi mladi ovjek. Kimnu Canfieldu bez osobitog oduevljenja. Zdravo,tata. Canfield promotri mladia. Morao se svladati da ne krene prema njemu i pograbiga. Svoga sina. Ne, nije bio njegov sin. Kad bi to pokuao uiniti, znao je da bi mu semomak odupro. Bio je ve na oprezu i, premda to nije elio pokazati, prestraen.Zdravo, odvrati bojnik. Hoe li mi pomoi s ovim? Mladi ovjek prie mu ipromrmlja Svakako. Zajedniki su otkljuali prvi lokot na lancu, a zatim je mladipridravao torbu dok se Canfield bavio drugim, kombinacijskim lokotom, to mu je leaona zglobu. Oslobodio se torbe, a onda je skinuo eir, ogrta i kaput te bacio sve to nanaslonja. Momak je drao torbu ne miui se. Bio je izuzetno naoit. Imao jesvijetloplave oi ispod vrlo tamnih obrva, ravan ali malo prast 26 nos, a crnu kosuzgodno je zaeljavao unatrag. Bio je crnoput, kao da je stalno suncem opaljen. Bio jeneto vii od est stopa; odjeven u sive flanelske hlae, plavu koulju i kaput od tvida.Kako se osjea? upita ga Canfield. Mladi odgovori meko nakon male stanke. Pa, zadvanaesti roendan ti i majka poklonili ste mi jedrilicu. To mi se vie dopalo. Starijiovjek uzvrati mladiu smjekom. Sigurno. Je li to to? Mladi stavi torbu na stol ipokaza na nju prstom. Tu je sve. Mislim da bih se morao osjeati povlatenim. Dabi se to izvadilo iz dravnog tajnitva, bila je nuna predsjednikova izvrna naredba.Zaista? Momak podie pogled. Ne boj se. Sumnjam da on zna to se nalazi unutra.Kako si to uspio? Dogovor. Razumjeli smo se. Ne vjerujem. Mislim da epovjerovati kad proita. Manje od deset ljudi vidjelo je to u cijelosti, a veina njih ve jemrtva. Kad smo sastavljali posljednju etvrtinu dokumenta, uinili smo to u dijelovima.,.1938. godine. Ta etvrtina nalazi se u posebnom ovitku, s olovnim peatima. Stranice neidu redom pa ih treba srediti. Klju je na prvoj stranici. Bojnik olabavi hitro kravatu ipoe raskapati koulju. Zar je sve to bilo potrebno? Mislili smo da jest. Koliko seprisjeam, upotrebljavali smo razliite tipkaice po smjenama. Bojnik krenu premakupaonici. Predlaem ti da poslae stranice prije nego to pone s posljednjimovitkom. Ude u kupaonicu, brzo svue koulju i razveza cipele. Mladi je krenuo zanjim i stao uz vrata. Kada kreemo? upita. U etvrtak. Kako? 27 Bombarderomkomande Ferry, iz zrakoplovne baze Matthevvs do Newfoundlanda, Islanda i Grenlanda.Zatim u Irsku. Iz Irske, neutralnim zrakoplovom ravno do Lisabona. Lisabona?Ondje nas preuzima vicarsko veleposlanstvo. Prebacit e nas u Bern... potpuno smozatieni. Skinuvi hlae, Canfield izvadi iz ormara svijetlosive flanelske hlae i navueih. to e rei majka? upita mladi. Canfield ponovo ue u kupaonicu nita neodgovorivi. Pusti toplu vodu u umivaonik i poe sapunjati lice. Mladieve oi slijedilesu ga, ali se nije pomaknuo niti prekinuo tiinu. Slutio je da uzbuenost u starijeg ovjekaznatno premauje ono to je htio pokazati. Donesi mi istu koulju, tamo iz druge ladice,molim te. Samo je ostavi na krevetu. Svakako. Iz gomile koulja u ladici odabrao jejednu od finog crnog sukna sa irokim ovratnikom. Dok se brijao, Canfield nije prestajaogovoriti. Danas je ponedjeljak, imamo dakle tri dana. Ja u obavljati konane pripreme,a ti e imati vremena da proui dokument. Postavljat e sebi pitanja, a ja te valjda nemoram upozoriti da bi ih trebao postaviti meni. A niti to da ne bi smio razgovarati bilo s

kime tko bi ti mogao odgovoriti. Ako se zagrije i pomisli da bi trebao dignutitelefonsku slualicu, odustani. Razumijem. Uostalom, nemoj pokuavati da bilo tozapamti. Nije vano. Jasno mi je da e me razumjeti. Je li bio poten spram mladogovjeka? Je li zbilja bilo potrebno da on osjeti svu teinu jedne slubene tajne? Canfieldse uvjerio da je to bilo potrebno - bez obzira na godine i njihovu meusobnu odanost,Andrew je bio jedan Scarlett. Za nekoliko godina naslijedit e jedno od najveihbogatstava na Zemlji. Kad je potrebno, takvima 28 se mora ucijepiti osjeajodgovornosti, a ne onda kada se to komu svidi. Zaista? Ili je Canfield samo izabrao zasebe najlaki nain? Neka rijei dou od nekoga drugog. Oh, Boe! Uini da progovorinetko drugi! Obrisavi lice runikom, bojnik trcnu malo Pinauda na lice i poe oblaitikoulju. Ako te to zanima, obrijao si se vrlo loe. Ne zanima me. Odabere kravatumedu onima to su visjele na vratima ormara i izvue tamnoplavi blejzer. Kad odemodavde, poni itati. Ako bude izlazio na veeru, ostavi torbu u kabinet desno od vrataknjinice. Zakljuaj je. Ovdje je klju. Skinu kljui s prstena za kljueve. Izili su izspavaonice i Canfield krenu prema predvorju. Ili me nisi uo ili mi ne eli odgovoriti.to je s majkom? Guo sam te. Canfield se okrenu prema mladom ovjeku. Janet nebi smjela nita doznati. Zato? Jer bi se neto dogodilo? Canfield se vidljivo uzrujao.Procijenio sam da joj ne treba nita rei. Ne slaem se s tobom. Mladi je bioneraspoloen. To me se ne tie! Moda bi trebalo da te se tie. Ja sam ti sada prilinovaan, tata, iako to nije moja odluka. I misli da bi mi zato mogao davati naredbe?Imam pravo na to da budem sasluan... Gledaj, znam da si uzbuen, ali ona je ipak mojamajka. I moja ena. Ne zaboravi to, Andy. Bojnik pristupi mladiu, ali AndrewScarlett okrenu se i poe prema stolu na kojemu je, uz svjetiljku, bila ostavljena crnakonata torba za spise. Nisi mi objasnio kako u otvoriti torbu? Otkljuana je, uiniosam to u kolima. Otvara se kao svaka druga torba. 29 Mladi Scarlett pritisnu zatvarae ioni odskoie. Zna, sino ti nisam povjerovao, ree on tiho dok je otvarao torbu. Neiznenauje me. Nije rije o njemu. Vjerujem u to zato to se time odgovara na mnogapitanja o tebi. Okrenu se i pogleda sugovornika. Dobro, ne ba pitanja, jer samoduvijek mislio da znam zato si se onako ponaao. Zamiljao sam da su ti Scarlettijednostavno odvratni... ne i ja. Scarletti kao takvi. Stric Chancellor, teta Allison, svadjeca. I ti i majka vazda ste ih ismijavali. I ja sam... Sjeam se koliko si trpio kad si mimorao objasniti zato moje prezime ne moe biti isto kao tvoje. Sjea li se? Da, bilo jebolno, priznade Canfield raznjeen. Ali u posljednjih nekoliko godina... promijenio sise. Postao si prilino zloest spram Scarlattijevih. Ilo ti je na ivce im bi tko spomenuoda je bio u drutvu Scarlattijevih. Poizio bi im bi odvjetnici Scarlattijevih uglavili nekirazgovor sa mnom o tebi i majci. Ona se ljutila na tebe i objanjavala ti da si nerazuman...Evo, spreman sam povjerovati u sve to stoji ovdje. On zatvori torbu. Nee ti bitilako. Nije mi lako ni sada, ali moram nekako izdrati prvi ok. Slabano pokuanasmijeiti se. U svakom sluaju, naviknut u se da s time ivim. ini mi se... da ganikad nisam upoznao. Nikad mi nije znaio bilo to. Nisam obraao pozornost na priestrica Chancellora. Vidi, nisam elio bilo to doznati. Jasno ti je zato? Bojnik promotripozorno mladia. Nije mi jasno, odvrati. Zato to nikad nisam elio pripadati bilokome osim tebi... i Janet. Boe, zatitnice nebesa, sijevnu u Canfieldovoj glavi. Morampoi. Krenu ponovo k vratima. Jo ne. Neto jo nismo sredili. Nema niega zasreivanje. Nisi jo uo u to nisam mogao povjerovati prole noi. Canfield zastade,s rukom na kvaki. Sto je to? 30 Da majka... ne zna za nj. Canfield skide ruku s

kvake. Progovorio je tiho i ozbiljno. Nadao sam se da emo to moi izbjei do daljnjega.Dok ne proita dokument. Bit e sada, ili neu ni pogledati dokument. Ako joj netomora biti zatajeno, moram uti zato - prije nego to krenem dalje. Bojnik se vrati usredinu prostorije. Sto eli da ti kaem? Da bi je ubilo kad bi to otkrila? Bi li?Vjerojatno ne bi. Ali nemam hrabrosti to iskuavati. Otkad to zna? Ganfield ode doprozora. Djeca su otila iz parka. Ulazna vrata bila su ve zatvorena. Dvadesetog lipnja1936. Izvrio sam pozitivnu identifikaciju. . Dopunio sam izvjee godinu i pol kasnije,drugog sijenja 1938. Isuse Kriste. Da... Isuse Kriste. I nikad joj nisi rekao?Ne. Tata, zato nisi? Mogao bih ti rei dvadeset ili trideset dojmljivih razloga,odvrati Canfield promatrajui i dalje park Gramercv. Ali tri razloga neprekidno samimao na umu. Prvo - uinio joj je ve dovoljno; on je bio njezin pakao. Drugo - nakonsmrti tvoje bake nije bilo vie nikoga tko bi ga mogao identificirati. I tree - tvoja memajka drala za rije... da sam ga ja ubio. Ti! Bojnik se okrenu od prozora. Da...vjerovao sam da sam to uinio. Toliko sam u to vjerovao da sam natjerao dvadeset dvasvjedoka neka potpiu iskaz da je on mrtav. Potplatio sam nepoteni sud nedaleko odZiiricha da izda smrtovnicu. Sve je bilo potpuno legalno... toga lipanjskog jutra 1936. kadsam otkrio istinu bili smo u kui na plai i ja sam upravo ispijao kavu u vrtu. Ti si sasvojom majkom mrkom prao mali amac i pozvao me da vam pomognem gurnuti ga uvodu. Uperio si mlaz vode na nju, ona se smijala i vriskala, vukui amac zajedno stobom. Bila je tako sretna!... Nisam joj rekao. Ne ponosim se time, ali tako je to. Mladisjede u stolicu pored stola. Nekoliko puta pokuavao je progovoriti, ali rijei su svaki putostajale bez smisla. Zatim progovori Canfield, tiho. Jesi li siguran da mi elipripadati?., , Mladi g*|;%)ogleda iz stolice. Sigurno si je jako volio. I danasfefvolim. Onda... elim ti i dalje pripadati. Canfielda je zamalo slomila suzdranost umladievu glasu. Ali obeao je sebi da nee to dopustiti, to god se dogodilo. Previe jetoga trebalo jo uiniti. Hvala ti. Ponovo se okrenu prozoru. Na ulici su zasjalesvjetiljke - bila je upaljena svaka druga, kao podsjetnik ljudima da bi se ono moglodogoditi i ovdje, ali vjerojatno nee, pa mogu i dalje uivati. Tata? Da? Zato si sevratio i izmijenio dokument? Prije nego to je odgovorio, potrajala je duga tiina.Morao sam... sada to zvui smijeno kad kaem da sam morao. Trebalo mije osamnaestmjeseci da se odluim. Kad sam se napokon odluio, trebalo mi je manje od pet minutada sam sebe uvjerim u to. Zastade trenutak, pitajui se je li to trebalo rei momku. Alinije imalo smisla preutjeti mu. Za Novu godinu 1938. tvoja majka kupila mi je noviPackard, kola s otvorenim krovom. Dvanaest cilindara. Prekrasan auto. Krenuo sam da seprovozam Southamptonskom cestom... ne znam to se dogodilo - moda se zaglavioupravlja. Ne znam, ali nesrea se dogodila. Kola su se dvaput prevrnula, bio samizbaen iz njih. Bila su potpuno slupana, 32 ali ja sam ostao itav. Malo krvi, sve ostalobilo je u redu. Ali moglo mi se dogoditi da poginem. Sjeam se toga. Telefonirao si izneije kue, pa smo majka i ja doli po tebe. Bio si izvan sebe. Tono. Tad sam odluiootii u Washington i promijeniti dokument. Ne razumijem. Canfield je sjeo nadoprozornik. Da mi se neto dogodilo, S carlett... Kroeger bi mogao izmisliti bilo kakvustranu priu, ako bi mu to koristilo. Janet je bila ranjiva zato to nije znala nita. I tako,istinu je negdje trebalo rei... ali izrei na taj nain da ni jedna budua vlada ne bi moglauiniti drugo doli da eliminira Kroeger a... i to odmah. Nastupajui u ime ove zemlje,Kroeger je nasamario mnoge istaknute ljude. Neki od tih ljudi i danas se bave politikom.Drugi proizvode zrakoplove, tenkove i brodove. Ali identificirajui Kroegera kao

Scarletta, nailazimo na mnotvo novih pitanja. To su pitanja na koja vlada trenutano neeli odgovor. A moda ga ne eli nikad. Polagano je raskopao kaput od tvida, ali ganije skinuo. Odvjetnici Scarlattijevih posjeduju pismo koje bi nakon moje smrti trebalobiti urueno najutjecajnijem lanu kabineta, koja god administracija tada vladala uWashingtonu. Ti odvjetnici razumiju se u takve stvari... a ja sam znao da se rat pribliava.Uostalom, svatko je to znao. Uzmi u obzir, bila je to godina 1938.... Pismom se taj ovjekupuuje na dokument i na istinu u njemu. Canfield duboko udahnu i pogleda strop.Kao to e vidjeti, razradio sam osobit nain djelovanja za sluaj da se naemo u ratu, idrugi nain ako se to ne dogodi. Tvojoj bi majci trebalo rei samo u krajnje iznimnimokolnostima. Zato bi netko trebao na tebe obraati pozornost nakon onoga to siuinio? Andrew Scarlett bio je hitar. Canfieldu se to dopalo. 33 Dogaa se da zemlje...ak i zemlje koje su meusobno u ratu, imaju iste ciljeve. Veze za komuniciranje za tu susvrhu uvijek otvorene... Heinrich Kroeger je takav sluaj. Bilo kojoj strani on je prevelikaopasnost.... U dokumentu se to daje jasno do znanja. ini se cinino. Doista....Odredio sam da se etrdeset osam sati nakon moje smrti stupi u vezu s Vrhovnimzapovjednitvom Treeg Reicha i priopi mu se da je nekoliko naih vrhunskih vojnihobavjetajaca ve dugo pomiljalo kako je Heinreich Kroeger, zapravo, amerikigraanin. Andrew Scarlett nagnu se naprijed, na sam rub stolice. Canfield je produio,naizgled ne primjeujui uzbuenje mladog ovjeka. Budui da Kroeger neprekidnouspostavlja tajne veze s brojnim Amerikancima, vjeruje se da su te slutnje potvrene.Ipak, uslijed... Canfield zastade da se prisjeti tonih rijei, smrti nekog MatthewaCanfielda, nekadanjeg suradnika ovjeka poznatog kao Heinrich Kroeger... naa vladasada posjeduje... dokumente koji izriito potvruju da je Heinrich Kroeger... Kriminalnoporemeen. On nam nije potreban. Niti kao bivi ameriki graanin, niti kao prebjeg.Mladi ustade, zurei u ouha. Je li to istina? Bilo bi to sasvim dovoljno, dapae.Kombinacija ovoga dvoga jamstvo je za brzu egzekuciju. Izdajnika i istovremenoluaka. Nisam te to pitao. Svi su podaci u dokumentu. Volio bih kad bih mogaodoznati odmah. Je li to istina? Je li on... je li bio lud? Ili je to samo namjetaljka?Canfield se pomaknu s doprozornika. Njegov odgovor bio je jedva glasniji od apta.Upravo zato htio sam s time priekati. Ti eli jednostavan odgovor, a takvoga nema.elim znati je li... moj otac bio lud. eli li doznati posjedujemo li dokumentiranedokaze medicinskih strunjaka da je bio poremeen?... Ne, nemamo ih. S 34 druge strane,u Ziirichu je ostalo desetero monih ljudi - od kojih estorica jo ive - koji su s mnogorazloga drali njima poznatoga Kroegera luakom... Bio je to njihov jedini izlaz. Abudui da su bili ono to su bili, ustvrdili su to vrlo samopouzdano. Svih deseteropotvrdilo je da je Heinrich Kroeger, o kojemu se govori u originalnom dokumentu, biomanijak. Shizofreni luak. Zajednika presuda nije ostavljala mjesta dvojbama. Nisuimali drugog izbora... Ali, ako pita mene... Kroeger je bio potpuno duevno zdrav. I vrlookrutan. I to e proitati, takoer. Zato ga ne zove pravim imenom? Odjednom,kao da tu napetost vie nije mogao podnositi, Canfield se hitro okrenu. Andrew jepromatrao toga bijesnog i zajapurenog ovjeka dok je koraao sobom. Oduvijek ga jevolio, jer to je bio ovjek kojega se moralo voljeti. Pozitivan, siguran u sebe, sposoban,vedar - i koja je to bila rije kojom se sluio njegov ouh? - ranjiv. Ti nisi titio samomoju majku, zar ne? titio si i mene. Ono to si poduzeo bilo je namijenjeno i mojojzatiti... Da se on ikad vratio, do kraja ivota nosio bih mrlju. Canfield se polaganookrenu i promotri svoga pastorka. Ne samo ti. Mnogi bi bili umrljani. Raunao sam s

time. Ali ne svi podjednako. Mladi Scarlett krenu natrag prema torbi. Jamim ti to.Ne podjednako. Krenuo je za mladiem i stao iza njega. Sve bih dao da ti to nisammorao rei. Mislim da to zna. Ali, nisam imao izbora. Uinivi te dijelom svojihkonanih uvjeta, Kroeger mi nije ostavio drugu mogunost osim da ti kaem istinu.Nisam tu mogao nita krivotvoriti.... On je uvjeren da e ti, kad jednom dozna istinu,biti prestravljen, i da u ja uiniti sve drugo osim da te ubijem - moda ak i to - kako bihte sauvao od panike. U ovom dokumentu ima podataka koji bi mogli unititi tvojumajku. Ili, mene poslati na robiju, moda do kraja ivota. Oh, Kroeger je mislio na sve to.Ali pogreno je procijenio. Nije te poznavao. 35 Moram li ga zbilja vidjeti?Razgovarati s njim? Bit u zajedno s tobom. Tako e se sklopiti pogodba. AndrewScarlett bio je zapanjen. Znai, ti e s njim sklopiti pogodbu? U rijeima se osjeaoprijezir nad takvim stanjem injenica. Moramo doznati za to je on sposoban. Kadjednom bude zadovoljan mojim izvrenjem dijela pogodbe, doznat e to on nudi. I zakoliko. U tom sluaju ne moram sve to itati, zar ne. Nije to bilo pitanje. Jedino bihmorao biti ovdje. Dobro, bit u ovdje. Proitat e to zato to tako ja nareujem!Dobro, tata, dobro. Proitat u to. Hvala ti.... Zao mi je to sam se morao takoponaati. On poe zakapati svoj ogrta. Dabogme, zasluio sam takavtvoj odgovor....Usput, to ako mi majka telefonira u kolu? Ona to radi, zna. Od ovog jutra tvoj setelefon prislukuje. Na nj je prikljuen presreta, da budem toan. Radi bez pogreke.Ima novog prijatelja koji se zove Tom Ahrens. Tko je on? Porunikprotuobavjetajne slube, nalazi se u Bostonu. Ima tvoj raspored kretanja i nadzirat etelefon. Zna to treba rei - otiao si do Smitha na dugi vikend. Isuse, ti zbilja misli nasve. Uglavnom. Canfield je doao do vrata. Veeras se neu vratiti. Kamo ide?Imam nekog posla. Volio bih da ne izlazi, ali ako bude morao, ne zaboravi na kabinet.Pospremi sve unutra. Otvori vrata. Ne idem nikamo. Dobro. Andy... pred tobom suvelike odgovornosti. Nadam se, dovoljno si zreo da se s njima suoi. Mislim da e tomoi. Canfield izie i zatvori vrata za sobom. 36 Mladi je znao da mu ouh pokuavarei neto drugo. Momak je zurio u vrata i odjednom shvati to je bilo to drugo. MatthewCanfield nee se vratiti. Sto je ono kazao? Ako se dogodi ono ekstremno, Janet je trebaloobavijestiti. Njegovoj majci trebalo je rei istinu. A osim njega nije bilo drugoga koji bito mogao uiniti. Andrew Scarlett promotri torbu na stolu. Sin i ouh spremali su se zaBern, ali vratit e se samo sin. Matthew Canfield odlazio je u smrt. Kad je za sobomzatvorio vrata, Canfield se osloni o zid hodnika. Sav se oznojio, a ritmini udari ugrudima bili su tako glasni da mu se inilo kako bi ih se moglo uti i u stanu. Pogledauru. Bilo mu je potrebno manje od sata, i pritom je uspio sauvati prisebnost. Sad je samoelio otii to je dalje mogue. Znao je da bi prema svim pravilima odvanosti,moralnosti ili odgovornosti, morao ostati s momkom. Ali tako neto nije se moglo sadaod njega zahtijevati. U tom sluaju izgubio bi razum. Trebalo je stvari rjeavati jednu pojednu. Sto je slijedilo? Sutra. Na putu za Lisabon trebalo je biti vrlo oprezan. Jednapogreka, i sve bi otilo k vragu. Tekli za Lisabon ne odlazi prije sedam naveer. Mogaobi provesti i vei dio dana u drutvu s Janet. Dokazivao je sebi da bi to morao uiniti.Ako se Andy slomi, prvo to bi morao uiniti bilo bi da potrai njegovu majku. Budui dane bi mogao podnijeti njegovu nazonost, morao je to vrijeme provesti s njom. Dovragaured! Dovraga i vojska! Neka ide dovraga vlada Sjedinjenih Drava! S obzirom napredvieni odlazak, bio je pod nadzorom dan i no. Neka i oni idu dovraga! Od njega seoekivalo da bude najvie deset minuta udaljen od najblieg teleksa. E, to im nee

dopustiti. 37 Provest e svaki asak s Janet. Ona se upravo pripremala zatvoriti kuu uOvster Bayu preko zime. Bit e sami zajedno, moda posljednji put. Prolo je osamnaestgodina i ta se igra pribliila kraju. S obzirom na to koliko je bio zabrinut, dizalo sepojavilo iznenaujue brzo. Jer, sad mu se urilo. Do Janet. Narednik je otvorio vrataautomobila i pozdravio to je uljudnije mogao. U normalnim okolnostima, bojnik bi senasmijeio i upozorio narednika da je u civilnoj odjei. Ali ovaj put je nehajnootpozdravio i uskoio u kola. Do ureda, bojnie Canfield? Ne, narednice. U OvsterBay. 38 3 Amerika pria o uspjehu Godine 1892., 24. kolovoza, svijet uglednika uChicagu i Evanstonu, u Illinoisu, bio je potresen do samih temelja, koji, uostalom, i nisubili tko zna kako vrsti. Toga dana Elizabeth Royce Wyckham, dvadeset sedmogodinjaki industrijalca Alberta O. Wyckhama, udala se za osiromaenog sicilijanskog useljenikakoji se zvao Giovanni Merighi Scarlatti. Elizabeth Wyckham bijae visoka iaristokratina djevojka, koja je svojim roditeljima bila izvorite trajne brige. Kako sukazivali Albert O. Wyckham i njegova supruga, Elizabeth, koja je ve zala u godine,odbacila je svaku zlatnu priliku za udaju to joj se pruala u Chicagu, u dravi Illinois.Njezin bi odgovor svaki put glasio: Vlasnici tog zlata su budale, tata. Zato su je povelina veliku turneju po kontinentu, uloivi velika sredstva u ta oekivanja. Nakon to seetiri mjeseca upoznavala s najboljim branim prilikama u Engleskoj, Francuskoj iNjemakoj, njezin odgovor je bio: To zlato pripada glupanima, tata. Radije bih za sebegomilu ljubavnika! Na to joj je otac opalio zvunu pljusku. Ona mu je odgovorilaudarivi ga nogom u gleanj. 39 Prvu priliku za budueg supruga Elizabeth je ugledala najednom od onih piknika to ga je oeva tvrtka u Chicagu prireivala za marljiveslubenike i njihove obitelji. Bio joj je predstavljen kao da se kakav kmet naao predkeri feudalnog baruna. Bio je to krupan mukarac snanih pa ipak njenih ruku i izrazitotalijanskog izgleda. Njegov engleski govor jedva se mogao razumjeti, ali umjesto da gapoprati dolinom nespretnom poniznou, on je upravo zraio samopouzdanjem i nije seispriavao. Elizabethi se odmah dopao. Premda mladi Scarlatti nije bio slubenik niti jeimao obitelj, on se dojmio efova Wyckhamove industrije poznavanjem strojeva; tovie,upravo je predloio tvrtki nacrt stroja koji bi smanjio trokove proizvodnje papirnihvaljaka, moda i za 16 posto. Bio je stoga pozvan na piknik. Oeve prie o tom ovjekuve su ranije pobudile Elizabethinu ljubopitljivost. Strojar je bio bistar momak - gotovonevjerojatno koliko je bio bistar. Za samo dva tjedna zapazio je dva stroja koje suposluivala po dvojica radnika, a on je dodatkom jednostavne poluge uinio onogadrugoga suvinim. Kako je od obje vrste strojeva u tvrtki bilo postavljeno po osamkomada, Wyckham Company mogla je otpustiti esnaestoricu koji oito nisu zaraivalisvoj kruh. Wyckham je smjesta unajmio nekog Talijana druge generacije iz ikakeetvrti Little Italy da slijedi Scarlattija gdje god se on bude kretao po tvornici i slui mukao prevoditelj. Stari Wyckham bio je nesretan to je tome brbljavom Talijanu moraodavati osam dolara na tjedan, no nadao se da e Giovanni opravdati izdatak novimpoboljicama. On je, dakako, bio bolje plaen Wyckham mu je davao etrnaest dolara natjedan. Ve nekoliko tjedana nakon piknika Elizabeth je osjetila prvu0 sklonost spramsvoga budueg supruga. Otac joj je uz veeru zadovoljno najavio kako je onaj golemitalijanski prostak zatraio da smije dolaziti u tvornicu i nedjeljom - bez ikakve dodatnenaknade, zamisli, kao da nema pametnijeg posla. Naravno, Wyckham je odmah dojaviouvarskoj slubi da ga proputa nedjeljom u 40 tvornicu; bila je, uostalom, njegovakranska dunost neim upoljavati momka i tako ga uvati od vina i piva, emu su

Talijani, inae, bili uvelike odani. Sljedee nedjelje Elizabeth je nala izgovor da se izelegantnog doma uputi iz suburbanog Evanstona u Chicago, do tvornice. Zatekla jeGiovannija, ne dodue u strojarnici, nego u raunovodstvu. Ondje je on marljivoprepisivao brojke iz sveska na kojemu je itko pisalo - POVJERLJIVO. Ladica elinogormara s lijeve strane bila je otvorena. Iz malog lokota jo je virio snop tankih ica. Lokotje oito bio struno obijen. U tom trenutku, naavi se uz ulazna vrata, Elizabeth mu senasmijei. Taj golemi, crnokosi talijanski divljak bio je mnogo kompliciranije bie negoto je njezin otac mogao i zamisliti. I, ne sluajno, bio je vrlo privlaan. Giovanni podiepogled sav preneraen. U djeliu sekunde na licu mu se pojavio prkos. Dobro,gospoice 'Lisbet! Samo recite svome ocu! Ionako ne kanim vie ovdje raditi. AliElizabeth mu je odvratila prvim izrazima ljubavi. Dodajte mi stolicu, gospodineScarlatti. Pomoi u vam... tako e ii bre. Zaista, ilo je. Nekoliko sljedeih tjedanaGiovanni je bio upoznavan s legalnom i korporativnom strukturom amerike industrijskeorganizacije. Bile su to same injenice, bez ikakve teorije, jer Giovanni je u tu svrhuraspolagao vlastitom filozofijom. Ova zemlja velikih prilika bila je namijenjenasnalaljivima. Upravo je teklo razdoblje silnoga gospodarskog razvitka; Giovanni jeshvatio da e, ako ne bude zavladao strojevima u vlastitu korist, ostati dovijeka slugagospodara umjesto da postane gospodar slugu. A bio je pritom vrlo nadobudan. UzElizabethinu pomo Giovanni se bacio na posao. Zamislio je neto to su AlbertWyckham i njegovi pomonici smjesta proglasili 41 revolucionarnim tijeskom za papir,koji je fenomenalnom brzinom izbacivao komade valovitog kartona, i to za treinujeftinije od starog postupka. Wyckham se oduevio i dao Giovanniju poviicu od desetdolara. Dok se ekalo da novi strojevi budu dovreni i ukljueni u proizvodnju, Elizabethje nagovorila oca da pozove Giovannija na veeru. Isprva je Albert Wyckham pomislioda mu se ki ali, i to vrlo loe. Wyckham je moda zbijao alu s tim Talijanom, ali ga jecijenio. Nije elio vidjeti kako se taj snalaljivac nespretno mui za veerom. Ali kad jeElizabeth objasnila da joj tako neto nije ni na kraj pameti, da je nakon onog piknika vevie puta srela Giovannija i utvrdila kako je on zapravo vrlo zabavan, otac je prihvatiomalu obiteljsku veeru s iznenadnim pridolicom. Tri dana nakon veere Wyckhamovnovi stroj za tijeteni karton puten je u pogon, ali tog jutra Giovanni Scarlatti nije sepojavio na poslu. Sefovi nisu shvaali to je posrijedi. Trebao je to biti najvaniji dannjegova ivota. I bio je. Ali, umjesto Giovannija, u uredu Alberta Wyckhama pojavilo sepismo koje je otipkala njegova vlastita ki. U pismu je bio opisan novi stroj za tijetenjepapira, u usporedbi s kojim je Wyckhamov novi proizvodni pogon bio ve potpunozastario. Giovanni je otvoreno iznio svoje uvjete. Ili e mu Wyckham odstupiti velikomot dionica kompanije uz opciju za kupnju daljnjih dionica po trinoj cijeni ili e onovaj novi stroj prodati Wyckhamovu poslovnom suparniku. Onaj tko bude posjedovao tajdrugi stroj, moi e pokopati suparnika. Giovanniju Scarlattiju bilo je svejedno tko e tobiti, no osjeao je kako bi bilo bolje zadrati novo iznaae u obitelji, budui da ovimtrenutkom i formalno prosi ruku njegove keri. Ni u ovom sluaju Wyckhamov odgovornije ga zapravo zanimao, budui da e za najvie mjesec dana on i Elizabeth postati mu iena, to god on o tome mislio. 42 Od tog asa Scarlattijev uspon bio je podjednako hitarkoliko i nejasan. Iz onoga to je javnost doznala, proizlazilo je da je on nekoliko sljedeihgodina izumljivao nove i sve bolje strojeve za mnoge proizvoae papira diljem Srednjegzapada. Redovito je to radio uz iste uvjete- manja autorska prava i paket dionica, uzopciju da moe kupovati jo dionica po cijeni vaeoj prije putanja u pogon njegova

novog stroja. Nakon razdoblja od pet godina, o svim e se autorskim pravima ponovopregovarati. Bio je to razuman prijedlog ako bude ostvaren u dobroj vjeri. I s legalnestrane bijae to vrlo prihvatljivo, osobito s obzirom na jeftina autorska prava. Negdje u todoba Elizabethin otac - iscrpljen poslovnim napetostima i kerinim brakom s onimklipanom - povukao se iz posla. Giovanni i njegova ena dobili su u posjed cio starevpaket dionica u kompaniji Wyckham. Giovanniju Scarlattiju nita drugo nije trebalo.Matematika je ista znanost i sad je to bilo jasnije nego ikad. Kad je ve postao posjednikdioniarskog udjela u jedanaest tvrtki rasijanih po dravama Illinoisu, Ohiu i u zapadnojPennsvlvaniji, posjedujui uz to patente na trideset sedam strojnih sustava, GiovanniScarlatti sazvao je skuptinu predstavnika svih tih kompanija. Potezom koji se nekimapriinio kao pokolj nevinih, Giovanni je kao poeljan tijek djelovanja predloio osnivanjekrovne organizacije, s njim i njegovom enom kao glavnim dioniarima. Svatko e,naravno, biti zbrinut, a ta jedinstvena kompanija razvijat e se pod njegovim snalaljivimgenijem bolje nego to bi to itko mogao i pomisliti. Ako se ne slau, moi e izbacitinjegove strojeve iz tvornice. On je bio tek bijedni useljenik, koji je pri poetnimpregovorima zapravo sam sebe obmanuo. Autorska prava to ih je dobivao za svojenacrte bila su smijena u usporedbi s njihovim profitima. Takoer, u mnogo sluajevavrijednost nekih dionica astronomski je porasla, a prema slovu ugovora te tvrtke mogle suudovoljavati njegovim opcijama tek po ranijim trinim cijenama. Kad se dolo do sri43 stvari, uvidjelo se da je Giovanni Scarlatti najvei posjednik dionica u brojnim, dobrouhodanim tvrtkama za proizvodnju papira. Diljem triju saveznih drava uli su se urlici izdvorana gdje su se odravale skuptine. Drskom Talijanu dobacivane su u lice drskeuvrede, ali su nakon mudrih pravnikih savjeta bile povuene. Bolje je preivjeti, makar uoskudici, nego biti upropaten kao naputeni pojedinac. Scarlattija se moda moglopobijediti na sudovima, ali to nije bilo sigurno. U ovom drugom sluaju on bi mogaopostaviti pretjerane zahtjeve, a ako bi mu se tko usprotivio, troak izazvan postavljanjemnovih strojeva i tekoe s nabavkom sirovina odvele bi takva pustolova na opasnefinancijske hridine. Uza sve to, Scarlatti je bio genij, pa bi na kraju krajeva svi moglidobro proi. I tako je uspostavljeno mamutsko poduzee Scarlatti Industries - roeno jecarstvo Giovannija Merighija Scarlattija. Carstvo je nalikovalo svome vladaru - bujalo je,bilo je odluno i nezasitno. Kako je njegova radoznalost postajala sve raznolikija, tako suse mnoile i razliite kompanije. Iz proizvodnje papira bilo je lako uskoiti u ambalau,iz ambalae u prijevoz i pretovar tereta, iz prijevoza u proizvodnju. A sa svakomnabavkom raale su se nove i sve bolje zamisli. Godine 1904., nakon dvanaest branihljeta, Elizabeth Wyckham Scarlatti shvatila je da bi bilo razumno kad bi ona i njezinsuprug krenuli put istoka. Premda su posjedi njezina supruga bili sigurni i danomice seumnaali, njegovu ugledu nije se moglo zavidjeti. Meu financijskim monicima ChicagaGiovanni Scarlatti bio je iva potvrda Monroeove doktrine. Irci su bili teko prihvaeni,ali on je bio nepodnoljiv. Elizabethin otac i majka umrli su, a s njima je otilo i ono malodrutvenih poznanstava. Zajedniko miljenje njezinih ivotnih prijatelja moglo se saetiu opis Franklina Fowlera, odnedavna vlasnika tvrtke Fowler Paper Products: Sve i kadbi imao hipoteku na zgradu kluba, taj crnpurasti klipan nikad nee postati njegov lan!44 To ope stajalite nije, dodue, uzbuivalo Giovannija, jer on za takvo dangubljenjenije imao ni vremena ni sklonosti. A nije ih imala ni Elizabeth, jer ona nije bilaGiovannijev partner samo u branom krevetu. Bila je i njegov cenzor, njegov utjecajnisavjetnik, trajni tuma svega to je na prvi pogled izgledalo neizvjesno. No od svoga se

supruga razlikovala utoliko to nije bila ravnoduna na njihov izgon iz visokog, drutva.Ne zbog sebe, nego zbog djece. Brak Elizabethe i Giovannija bio je blagoslovljen trimasinovima. Bijahu to Roland Wyckham, devet godina, Chancellor Drew, osam i UlsterStewart, sedam. Koliko su oni god bili sasvim obini djeaci, Elizabeth je shvaala kakveposljedice za njih mora imati drutveno progonstvo obitelji. Pohaali su otmjenudjeaku kolu u Evanstonu, ali osim dnevnog druenja u koli, sami su sebi bili jedinodrutvo. Iako nikad nisu pozivani na roendanske proslave, sutradan im se neizbjeno onjima prialo; pozivi upueni razrednim vrnjacima nailazili su na hladan prijemguvernanti; moda je najstraniji od svega bio svakojutarnji pozdrav kad bi dolazili ukolu: Scarlatti, spaghetti! Scarlatti, spaghetti! Elizabeth je zakljuila kako bi trebalikrenuti od novog poetka. ak i ona i Giovanni. Znala je da bi sebi mogli dopustiti sve,pa i to da otputuju u njegovu rodnu Italiju i kupe cijeli Rim. Ipak, umjesto u Rim,Elizabeth je obila New York i dola do potpuno neoekivanog zakljuka. New York jebio vrlo provincijalan grad. Interesi toga grada bili su ogranieni, pa je meu poslovnimljudima ugled Giovannija Merighija Scarlattija bio neuobiajeno visok. Nisu ba bilisigurni tko je on, ali su znali da je posrijedi talijanski izumitelj koji je pokupovao brojnekompanije na Srednjem zapadu. Talijanski izumitelj, amerike kompanije. Elizabeth jetakoer doznala da su i neki bistriji ljudi iz Wall Streeta vjerovali kako je podrijetloScarlattijeva novca u talijanskim brodarskim drutvima. Naposljetku, oenio se kerijedne od najboljih obitelji u Chicagu. 45 New York e im pomoi. Elizabeth je unajmilaprivremeno obiteljsko boravite u etvrti Delmonico, i kad su se jednom ondje smjestili,znala je da je donijela pravu odluku. Djeca bijahu izvan sebe od oduevljenja, iekujuinove kole i nove prijatelje. Za mjesec dana Giovanni je pribavio veinski nadzor udvjema starim tvornicama papira na Hudsonu, koje su zamalo ve bile propale, a on im jesad namijenio uskrsnue. Delmonico je bio obitavalite Scarlattijevih gotovo dvijegodine. Nije to bilo ba neizbjeno: da se Giovanni vie trudio, njihova nova gradskakua mogla je biti dovrena i znatno ranije. No, tijekom dugotrajnih razgovora sarhitektima i izvoaima otkrio je u sebi novi interes - za zemlju. Jedne noi, za kasneveere, Giovanni odjednom ree Elizabethi: Napii ek na dvjesto tisua dolara, na imeEast Island nekretninaca. Posrednika za prodaju nekretnina, hoe rei? Tako je.Dodaj mi krekere. Elizabeth mu prui komadie prenog kruha. To je mnogo novca.Pa, mi imamo mnogo novca, zar ne? Da, ipak, dvije stotine tisua... To je novipogon? Samo mi daj ek, Elizabeth. Imam za tebe dobro iznenaenje. Ona se zabuljiu njega. Ti zna da ne provjeravam tvoje odluke, ali moram inzistirati... Dobro,dobro. Giovanni se nasmija. Neu te, dakle, iznenaditi. Evo, kaem ti... bit u netokao barone. Sto je to? Barone. Conte. A ti e biti contessa. Jednostavno nerazumijem. U Italiji, ovjek s neto zemlje ili moda s nekoliko svinja naziva sebarone. Ljudi vole da budu baroni.Razgovarao sam s ljudima iz East Islanda. Prodat emi nekoliko livada na Long Islandu. Giovanni, one ne vrijede nita! Iza bojih sulea! 46 eno, opameti se! Ve nema dovoljno mjesta ni za konje. Sutra e mi datiek. Nemoj raspravljati, molim te. Nasmijei se, jer tvoj je mu jedan barone. ElizabethScarlatti nasmijei se. Premda Elizabeth nije te posjetnice shvatila ozbiljno - bijahu tekpoalica izmeu nje i Giovannija - one bi sluile svojoj svrsi ako ovjek spram njih ne bibio odvie strog. Davale su naslov koji je odgovarao bogatstvu Scarlattijevih. Iako ihnitko od njihovih poznanika nije oslovljavao conte ili contessa, mnogi zapravo nisu bilisigurni. Moda je ak mogue... Jedna od posljedica - premda se taj naslov nikad nije

naao na posjetnicama - bila je da su Elizabeth Scarlatti sve do kraja njezina dugog ivotaoslovljavali kao madame. Madame Elizabeth Scarlatti. A Giovanni nije sebi vie mogaodopustiti da isprui ruku preko stola i uzme od svoje ene tanjur s juhom. Dvije godinenakon kupnje onih nekretnina, 14. srpnja 1908., Giovanni Merighi Scarlatti umro je.Jednostavno, potroio se. Nijema od boli, Elizabeth je tjednima pokuavala shvatiti to sedogodilo. Nije vie bilo nikoga komu bi se mogla obratiti. Ona i Giovanni bijahuljubavnici, prijatelji, partneri i 47 uzajamna savjest. To da e jednog dana morati ivjetijedno bez drugoga bio je jedini stvarni strah u njihovim ivotima. No on je sad otiao, iElizabeth je zakljuila kako svoje carstvo nisu stvorili zato da bi propalo kad jednoga odnjih dvoje vie ne bude. Na prvo mjesto svoga dnevnog reda postavila je odluku okonsolidaciji ratrkanih industrija obitelji Scarlatti pod jednom zapovjednikom rukom.Razni efovi i njihove obitelji bijahu istrgnuti iz svojih srednjozapadnih boravita idovedeni u New York. Za Elizabeth su pripremani dokumenti o kojima je ona trebalajasno odluiti, i to na svim razinama odluivanja i razliitih odgovornosti. Izmeu uredau New Yorku i svakog pojedinog pogona, tvornice, skladita i podrunice razapeta jeprivatna mrea telegrafskih komunikacija. Elizabeth je bila dobar general, a njezina jevojska bila dobro uvjebana i uporna organizacija. Vrijeme je bilo na njezinoj strani, a zaostalo je bila dovoljna njezina otroumna analiza ljudskih sposobnosti. U gradu jepodignuta velianstvena rezidencijama kua, u Newportu je kupljeno ladanjsko imanje, unovom graevnom podruju Ovster Baya podignuto je pribjeite uz obalu. Ondje jeElizabeth svakog tjedna odravala iscrpljujue sastanke sa efovima kompanija svogapokojnog supruga. Jedna od njezinih najvanijih djelatnosti bila je potaknuta odlukom dasvoju djecu u potpunosti poistovjeti s protestantskom demokracijom. Njezini zakljucibili su jednostavni. Ime Scarlatti nije prikladno, bilo je ak neotesano u krugovimakojima su se kretali njezini sinovi i u kojima e ivjeti do kraja svojih ivota. Stoga su imprezimena legalno izmijenjena u - Scarlett. Dakako, u dubokom potovanju spram DonGiovannija i kue Ferrara ona je ostala 48 Scarlaf+i oj T Na posjetnici nije navedena nijedna rezidencija, jer se jednostavno nije moglo znati gdje e se nalaziti u nekomtrenutku. Elizabeth je morala priznati neugodnu injenicu da dvojica njezinih starijihsinova nisu posjedovali niti Giovannijevu matovitost niti njezinu sposobnost opaanja.Bilo je teko utvrditi kako stoje stvari s najmlaim, Ulsterom Stewartom, jer je UlsterStewart Scarlett postajao sve vea nevolja. Isprva je to bila tek injenica da se voliosvaati - no Elizabeth je tu osobinu pripisivala tome to je bio najmlai, pa stoga i najvierazmaen meu braom. No kad je zaao u pubertet, Ulsterove osobine neto su sepromijenile. Ne samo to je htio da sve bude po njegovoj volji nego je to i zahtijevao.Jedini od brae sluio se okrutno svojim bogatstvom. ak i nesmiljeno, moda, a to jezabrinjavalo Elizabeth. Tu osobinu prvi put je zapazila na njegov trinaesti roendan.Nekoliko dana prije toga dobila je poruku od njegova uitelja: Draga gospoo Scarlatti,ini se da su Ulsterove roendanske pozivnice izazvale manju nevolju. Dragi deko nemoe se odluiti tko su njegovi najbolji prijatelji - ima ih uostalom tako mnogo - pa jetako poslao mnogo pozivnica koje je zatim povukao u korist nekih drugih prijatelja.Siguran sam da e se kola Parkleigh morati odrei ogranienja od dvadeset peterouzvanika u sluaju Ulstera Stewarta. Te veeri Elizabeth je zapitala Ulstera to jeposrijedi. Da, povukao sam neke pozivnice. Predomislio sam se. Zato? To je vrloneodgojeno. Zato ne? Nisam htio da dou. Ali zato si im onda poslao pozivnice?49 Htio sam da svi oni odjure kui i ispriaju roditeljima kako su pozvani. Djeak se

nasmija. A onda su im morali priznati da ipak nisu pozvani. To je uasno! Nije.Oni zapravo i ne ele doi na moj roendan, nego vidjeti tvoju kuu! Kao bruco uPrincetonu, Ulster Stewart Scarlett poeo je pokazivati znakove neprijateljstva spramsvoje brae, svojih kolega, svojih nastavnika i - to je Elizabethi bilo najmanje vano -svojih slugu. Podnosili su ga jer je bio sin Elizabethe Scarlatti, i to je bio jedini razlogtome. Ulster je bio krajnje pokvaren mladi ovjek, i Elizabeth je znala da mora netouiniti. U lipnju 1916. poruila mu je neka za vikend doe kui i naredila mu da preuzmeneki posao. Neu! Hoel Mora me posluati! Posluao ju je. Proveo je ljeto utvornici u Hudsonu, dok su dva njegova brata u Ovster Bayu uivala u arima LongIslanda. Potkraj ljeta Elizabeth se raspitala o njegovu uinku. elite li istinu, madameScarlatti? upita je mlaahni voditelj tvornice u Elizabethinoj radnoj sobi tog subotnjegjutra. Naravno. To e me vjerojatno stajati mog posla. Ne bih rekla. Vrlo dobro,madame. Najprije sam ga poslao na rad sa sirovinama, kao to ste bili naredili. To jeteak posao, ali on je jak... Maknuo sam ga odande kad je istukao nekoliko ljudi. Boe!Zato mi to niste javili? Nisam znao okolnosti. Pomislio sam da su ga ti ljudi modaomalovaavali. Nisam znao. Sto ste ustanovili? > 50 Omalovaavanje je dolazilo sdruge strane... Poslao sam ga zatim gore, na rad uz tijesak, ali tamo je bilo jo gore.Prijetio je ostalima, govorio im da e biti otputeni, tjerao ih da rade za njega. Nikom nijedoputao da zaboravi tko je on, zapravo. Trebali ste mi rei. Ni sam nisam za toznao do prolog tjedna. Tri ovjeka dala su otkaz. Jednome smo morali platiti raun kodzubara. Va sin odalamio ga je olovnom polugom. To to ujem uasno je... Biste li miizrekli svoje miljenje. Molim, budite otvoreni. Bit e na vau korist. Va sin je krupani ilav mladi... ali nisam siguran to je jo. ini mi se kako bi elio biti pri vrhu, i modabi to bilo dobro. On je va sin. Njegov otac podigao je tu tvornicu. To mu ne dajepravo na takvo to. Njegov otac nije otpoeo od vrha! Onda biste mu to moda trebaliobjasniti. Nama, ini se, nije od velike koristi. Vi zapravo hoete rei da moj sin imapravo po roenju, da je svojeglav, da je pun neke ivotinjske snage... ali da, inae, nemanikakve nadarenosti. Imam li pravo? Ako e me to stajati posla, nai u drugi. Da. Nevolim vaeg sina. Uope mi nije drag. Elizabeth promotri pozorno ovjeka. Moda gani ja ne volim. Od sljedeeg tjedna dobit ete poviicu. Te jeseni Elizabeth je odluilavratiti Ulstera Stewarta u Princeton, a dan uoi odlaska predoila mu je ljetonje izvjee.Taj prljavi mali Irac, kurvin sin, htio mi se osvetiti! Znao sam to! Taj prljavi mali Iraci kurvin sin izvrsno upravlja tvornicom. Lagao je! Sve su to lai! To je istina!Zabranio je veem broju ljudi da te optue. Trebao bi mu zapravo biti zahvalan. Nekaidu dovraga! Puzavi mali slinavci! 51 Tvoji izrazi su neprihvatljivi! Tko si ti da ih takonaziva? to si uope dosad uinio? Nisam na to obvezan! Zato? Zato to si ono tojesi? Sto si ti? Kakvim se iznimnim sposobnostima odlikuje? Htjela bih to uti! Za timide, dakle? Zar ne? Sto moe uiniti, mali ovjee? to moe uiniti da zaradinovac? To je mjera neijeg uspjeha. To je tvoja jedina mjera! Ti je odbija?Potpuno si u pravu! Idi onda u misionare. Ne, hvala. Onda ne pljuj po tritu. Dabi se na njemu preivjelo, potrebna je neka sposobnost. Tvoj otac znao je to. Znao jekako e manevrirati. Misli li da nisam uo? Kako e manipulirati, kao i ti! On je biogenijalan! Pa ipak, usavravao je sebe! to si ti uinio? Sto si uope uinio, osim to siivio na onome to je on stvorio? Pa ipak, nezahvalan si! Sranje! Elizabeth u hipuzastade, motrei sina. To je to. Boe, to je to, zar ne?... Ti si prestraen do smrti. Sav sinabusit, ali nema niega ba niega - na emu bi mogao iskaljivati tu svoju nabusitost!

Mora biti jako bolno! Ulster je izjurio iz sobe, a Elizabeth je ostala sjedei i dugorazmiljajui o onome to se dogodilo. Bila je uistinu prestraena. Ulster je opasan. Svudaoko sebe gledao je plodove tueg rada, bez nadarenosti ili sposobnosti da tome da nekivlastiti doprinos. Treba ga drati na oku. A onda pomisli na svu trojicu svojih sinova.Stidljivi i posluni Roland Wyckham, promiljeni i toni Chancellor Drew, i taj nabusitiUlster Stewart. 52 Na dan 6. travnja 1917. odgovor se sam ponudio. Amerika je ula urat. Prvi koji je morao otii bio je Roland Wyckham. Napustio je posljednju godinustudija u Princetonu i otplovio za Francusku, kao porunik u topnitvu Amerikihekspedicijskih snaga. Poginuo je prvog dana na fronti. Dva preostala momka odmah supoela zamiljati odmazdu za bratovu smrt. Chancelloru Drewu odmazda je imala nekogsmisla, Ulsteru Stewartu ona je bila samo izlika za bijeg. Elizabeth je pak zakljuila kakoona i Giovanni nisu stvorili carstvo da bi ga dokonao nekakav rat. Jedno dijete moraostati. Hladno uzevi sve u raun, zapovjedila je Chancelloru Drewu da ostane civil.Ulster Stewart moe otii u rat. Ulster Stewart Scarlett otplovio je u Francusku, nije imaoneprilika u Cherbourgu i dobro se iskazao na fronti, osobito na bojinici Meuse-Argonne.Pred sam zavretak rata odlikovan je zbog iskazane hrabrosti pred neprijateljem. 53 4 2.studenoga 1918. Ofenziva na bojinici Meuse-Argonne bila je u treoj fazi, fazi progonaneprijatelja, u uspjenoj bitki za slamanje Hindenburgove linije izmeu Sedana iMezieresa. Amerika Prva armija bila je rasporeena od Regnevillea do La Harasseea uArgonneskoj umi, na potezu od kojih dvadeset milja. Ako bi bile slomljene glavnenjemake opskrbne veze u tom sektoru, Kaiserov general Ludendorff ne bi mogao uinitidrugo doli zatraiti primirje. Na dan 2. studenoga Trei armijski zbor podzapovjednitvom generala Roberta Leeja Bullarda probio se kroz obeshrabrene njemakeredove na desnom krilu i zauzeo podruje, a zarobio osam tisua vojnika. Premda suzapovjednici ostalih divizija ivahno poricali taj zakljuak, proboj Treeg armijskogzbora bio je zapravo konani znak za primirje sklopljeno tjedan dana kasnije.MnogimauB eti 14. bataljuna27. divizije Treega zbora podvig potporunika UlsteraScarletta bio je divan primjer junatva kakvo se iskazivalo za tih uasnih dana. Sve jepoelo rano ujutro. Scarlettova eta doprla je do poljane ispred nevelike jelove ume.umica je bila krcata Nijemcima koji su se pod njezinom zatitom oajniki pokuavalipregrupirati kako bi 54 se zatim mogli uredno povui do svojih suboraca. Kako bi bili tomanje izloeni, Amerikanci su iskopali tri reda plitkih rovova. Neto dublje ukopao se ipotporunik Scarlett. Satnik u Scarlettovoj eti nije volio svoga potporunika, koji jeznao vrlo vjeto davati naredbe, ali ih je izvravao vrlo loe. Nadalje, satnik se pitao nijeli on pokazao premalo oduevljenja kad je iz priuvne divizije premjeten na borbenucrtu. Kod potporunika smetala ga je i injenica to je on neprekidno, dok su bili upriuvi - a to je bio dulji dio njihova boravka u Francuskoj - bio traen od asnika naodgovornijim poloajima koji su bili vrlo sretni ako su se s njim mogli fotografirati.Satnik je imao dojam da se njegov potporunik izvrsno provodi. Upravo onoga jutra ustudenome s oduevljenjem ga je poslao u izvidniku ophodnju. Scarlett, uzmite etiriovjeka i istraite njihove poloaje. Vi ste ludi, odvrati Scarlett hladnokrvno. Kakvepoloaje? Iz cijelog podruja bjee kao bez due. Jeste li uli to sam vam rekao?Ba me briga to ste rekli. Odlazak u izvidnicu besmislen je. Vie vojnika koji suuali u rovu oslukivalo je to govore njihovi asnici. Sto to priate, potporunie?Nigdje nema fotografa? Nigdje nema salonskih pukovnika da vas tapu po leima?Uzmite ljude i gubite se odavde. Smirite se, satniel Znai li to da se ne pokoravate

nadlenom asniku i to pred neprijateljem? Ulster Stewart promotri s prijezirom manjegovjeka od sebe. Nije tono da se ne pokoravam, samo ne potujem nadreenoga.Vrijeam vas, ako to bolje razumijete... Vrijeam vas zato to mislim da ste budala!Satnik posegnu za revolverom, ali ga Scarlett hitro svojom ruetinom uhvati za zglob. 55Ne puca se u ovjeka koji ne potuje nadreenoga, satniel Toga nema u propisima...Imam bolju zamisao. Zato upropastiti jo etvoricu ljudi... On se osvrnu premavojnicima koji su ga motrili. Osim, ako etvorica medu vama doista ne ele bitikandidati za vapske kugle. Uinit u to sam. Satnik se zbunio, nije znao to biodgovorio. Vojnici bijahu podjednako iznenaeni, ali oni su osjeali i zahvalnost. Scarlettmaknu ruku sa satnikova zgloba. Vratit u se za jedan sat. Ako ne, predlaem vam dazatraite pojaanje iz pozadine. Nalazimo se ispred svih ostalih. Scarlett provjerispremnik svog revolvera, brzo otpuza pored satnika prema zapadnom krilu i nestade uizraslom polju. Ljudi su se poeli doaptavati. Podcijenili su onog napuhanogpotporunika, sa svim njegovim napirlitanim prijateljima. Satnik prokune neto, iskrenose ponadavi da se potporunik nee vratiti. A upravo je to Ulster Scarlett imao na umu.Njegova je zamisao bila jednostavna. Dvjestotinjak jarda od umarka, ispred B ete,vidjelo se nekoliko stijena okruenih jesenskim kronjama. Bilo je to jedno od onihmjesta koja su nepogodna za ratarstvo, pa su se zasijana polja prostirala uokolo. Prostorje bio premalen za veu skupinu ljudi, ali dovoljno velik da se ondje skriju jedan ilidvojica. Krenut e onamo. Dok je puzao kroz polje, nailazio je na mnoge ubijene vojnike.Leevi su na nj neobino djelovali. Zatekao se u trenutku dok je s njih skidao osobnestvari - metalne ploice. Trgao ih je s leeva i odbacivao ih asak kasnije. Nije mu bilojasno zato to ini. Osjeao se poput vladara u nekom mitskom kraljevstvu, a oni su bilinjegovi podanici. Nakon deset minuta vie nije bio siguran gdje je zapravo onopribjeite. Podie glavu tek toliko da se snae, ugleda vrke malih stabala, i shvati da ideu pravom smjeru. Pourio je kreui se na laktovima i koljenima, udarajui o zemlju. 56Iznenada se nae pred nekoliko visokih borova. Ipak nije dospio do onih stijena, nego doruba umarka koji je njegova eta trebala napasti. Zbog obuzetosti mrtvim neprijateljimavidio je ono to je elio vidjeti. Mala stabla bili su zapravo ovi visoki borovi. Upravo jenakanio poeti puzati natrag, kad ugleda, petnaestak stopa lijevo od sebe, Nijemca sastrojnom pukom, oslonjenog o deblo. Izvukao je revolver ne miui se. Ili ga Nijemacnije vidio ili je bio mrtav. Cijev je bila uperena ravno u Scarletta. Onda se Nijemacpomaknuo. Samo malo, pomaknuo je tek desnu ruku. Pokuavao je prihvatiti svojeoruje, ali pokret mu je oito zadavao veliki bol. Scarlett skoi i baci se na ranjenogvojnika, pokuavajui pritom uiniti to manje buke. Nije smio dopustiti Nijemcu daopali ili digne uzbunu. Nespretno je vukao ovjeka dalje od oruja pritiui ga uzazemlju. Nije htio opaliti iz revolvera jer bi tako privukao pozornost na sebe. Poe gadaviti. Dok su mu se neprijateljevi prsti i dlanovi utiskivali u vrat, Nijemac je pokuavaoprogovoriti. Amerikaner! Amerikaner! Ich ergebe mich! Oajniki je podizao ruke,pokuavajui mu dati neki znak. Scarlett olaka pritisak. Proapta: to? Sto eli?Dopustio je Nijemcu da se podigne, onoliko koliko je uope bio u stanju. Oito, ovjekasu tu ostavili da umre sa svojim orujem, ne bi li usporio neprijateljski juri dok senjegova eta povlaila. Scarlett gurnu strojnu puku izvan ranjenikova domaaja i,ogledajui se naizmjence naprijed i natrag, otpuza do ume. Svuda su se ukazivali znacipovlaenja. Plinske maske, prazne naprtnjae, ak i nabojnjae s municijom. Sve to jebilo preteko za noenje. Svi su ve umakli. Podie se i vrati do Nijemca. Neto je

Ulsteru Scarlettu postalo sasvim jasno. Amerikaner! Der Scheint ist fast zu Ende zusein! Erlaube mir nach Hause zu gehen! 57 Potporunik Scarlett odluio se. Prilika jebila savrena! I vie nego savrena - bila je jedinstvena! Ostatku 14. bataljuna trebat emoda jo cijeli sat, a moda i vie, da dosegne ovo podruje. Satnik B ete bio je silnoodluan da postane junakom, pa je tjerao svoje ljude naprijed. Naprijed! Naprijed!Naprijed! To je bila prilika za Scarletta! Moda e preskoiti in i biti promaknut odmahu satnika. Zato ne? Bio bi junak. Ali on nee biti ondje. Scarlett izvue revolver i dok jeNijemac vritao opali mu metak u elo. Onda skoi do strojne puke i poe pucati.Najprije otraga, zatim desno, pa lijevo. Pratavi zvuk poeo je odjekivati umom. Meci suse uz uas konanosti zabijali u debla. Buka je bila strahovita. A onda Scarlett uperioruje u vlastite ljude. Povue okida i zakoi ga, pucajui s jedne na drugu stranu. Ispuniih stravom! Moda e i ubiti nekoliko! Koga je bila briga? Imao je u sebi smrtonosnumo. Uivao je u njoj. Imao je na nju pravo. Smijao se. Maknu prst s okidaa i podie se.Nekoliko stotina jarda dalje vidio je brda prljavtine. Uskoro e biti miljama daleko odsvega toga! Odjednom mu se uini da ga netko promatra. Netko ga je motrio! Jo jednomizvue revolver i unu. Paf! Granica, grana, razmrskam kamen! Polagano, nakoljenima, otpuza oprezno u umu. Nita. 58 Dopustio je da mu mata svlada razum. Bilaje neka grana koju je presjekla strojopuana paljba. Zvuk je podsjeao na ogranak kojipada na zemlju. Nita. Scarlett se povue, jo uvijek nesiguran, do ruba ume. Hitrozgrabi razbijenu kacigu mrtvog Nijemca i poe trati prema poloajima B ete. UlsterStewart nije znao da je zbilja bio promatran. Promatran pozorno. S nevjericom. Njemakiasnik, kojemu se krv na elu polagano zgruavala, ustade skriven pred Amerikancempanjem velikog bora. Upravo je odluio ubiti toga jenkijevskog porunika - im njegovneprijatelj odloi oruje - ali onda vidje kako on usmjeruje vatru na vlastite ljude. Navlastite ljude. Na vlastite ljude! Imao je ve Amerikanca na nianu svoga pitolja, alionda se predomislio. Ne, jo ga nee ubiti. Jer njemaki je asnik, ostavljen, zabunom,kao mrtav u umi, kao posljednji ovjek svoje ete u tom umarku, dobro znao toAmerikanac radi. Bio je to klasian primjer u iznimnim okolnostima. Jedan pripadnikpjeatva, k tome asnik, upotrebljava u vlastitu korist podatke do kojih je doao, a protivvlastitih vojnika! Mogao bi se izvui iz buduih borbi i uz to dobiti odlije! Njemakiasnik slijedit e Amerikanca. Potporunik Scarlett prevalio je ve polovinu puta dosvoje ete kad je iza sebe uo neki um. Bacio se na zemlju i oprezno pogledao uokolo.Pokuao je probiti se pogledom kroz visoku i valovitu travu. Nita. Je li zaista bilo nita?Niti dvadeset stopa daleko leao je le licem ukopan u zemlju. Ali mrtvaca je bilosvugdje. 59 Ovoga se Scarlett nije mogao prisjetiti. Zapamtio je samo lica, vidio je samolica. Ostalo nije zapamtio. Zato bi? Mrtvaci posvuda. Kako bi ga mogao zapamtiti?Ljudsko tijelo s licem okrenutim zemlji. Takvih, valjda, ima bezbroj. Jednostavno, nije ihzapaao. Ponovo je uposlio svoju domiljatost! Bila je zora... Iz ume bi se ve moralepojaviti zvijeri. Moda. Nita se nije micalo. Skoi i potra iz svih sila krqz gomileprljavtine prema svojoj eti. Scarlett! Boe, to ste vi! zausti satnik koji je stajaopognut ispred prvog rova. Sretni ste to nismo zapucali. U posljednjoj paljbi izgubilismo Fernalda i Otisa. Nismo im mogli uzvratiti jer ste vi bili ondje! Ulster je poznavaoFernalda i Otisa. Nikakav gubitak. Barem ne kao zamjena za njegov bijeg. Baci nazemlju njemaku kacigu koju je ponio iz ume. A sad, posluajte me. Unitio sam jednognijezdo, ali ostala su jo dva. ekaju nas. Znam gdje su i mogu ih srediti. Ali, vi se nemiite! Ostanite u rovovima! Zapucajte ulijevo deset minuta nakon to ja odem! Kamo

biste ili? zapita zaprepateno satnik. Natrag, onamo gdje mogu uiniti neto dobro!Dajte mi deset minuta i onda zapucajte. Odravajte vatru barem tri ili etiri minute, ali, zaime boje, pucajte ulijevo. Palite da me ne ubijete. Treba da im odvratite pozornost. Onuuti i, prije nego to je satnik mogao progovoriti, ode narag u umu. Naavi se uvisokoj travi, Scarlett je skakutao od jednog do drugog njemakog lesa, skidajui kacige sbeivotnih glava. Kad je prikupio pet kaciga lee na zemlju i poeka da s one stranezapone paljba. 60 Satnik je uinio svoje. ovjek bi pomislio da je ovo nova bitka zaChateau-Thierrv. Nakon etiri minute paljba prestade. Scarlett ustade i pojuri natrag,prema poloajima svoje ete. Kad se pojavio s kacigama objeenim o ruku, ljudi poeeklicati. ak se i satnik, iju je odbojnost nadomjestilo divljenje, pridruio svojim ljudima.Grom i pakao, Scarlett! Toliku ratnu hrabrost jo nisam vidio! Ne hitajte, uzvratiScarlett uz dotad nevienu skromnost. Ispred nas i na lijevoj strani sve je isto, alivabe su odmaglile desno. Idem za njima. Ne, pustite ih neka idu. Vi ste uinilidovoljno. Satnik Jenkins stubokom je promijenio miljenje o Ulsteru Scarlettu. Tajmladi potporunik zaista se iskazao. Ako ne zamjerate, gospodine, ne bih ostao. Stohoete rei? Moj brat... zvao se Rolly. vabe su ga ubile prije osam mjeseci. Dopustitemi da odem, a vi drite poloaj. Ulster Scarlett nestade ponovo u polju. Tono je znaokamo ide. Nakon nekoliko minuta ameriki se potporunik naao uz najveu stijenu uonom otoiu kamenja i korova. ekao je da B eta otpone napad na borovu umu.Oslonio se na tvrdu podlogu i pogledao put nebesa. A onda je poelo. Ljudi su galamilikako bi se ohrabrili za mogui sluaj sudara s neprijateljom koji se povlai. Tu i tamonetko je zapucao, bilo je i odvie napetih ivaca. Kad je eta zala u umu zaorila se niskahitaca. Pucaju na mrtvace, pomisli Ulster Scarlett. On je sad bio siguran. Za njega, rat jebio gotov. Ne mii se, Amerikanerl U glasu je zamijetio njemaki izgovor. Nimrdac! 61 Scarlett posegnu za revolverom, ali glas iznad njega bio je odvie strog. Akobi dotaknuo revolver, bio bi mrtav. Vi govorite engleski. To je bilo sve to je uspioizustiti potporunik Scarlett. Prilino dobro. Ne miite se! U glavu vam je uperena mojacijev... u isti dio lubanje u koji ste pogodili kaplara Kroegera. Scarlett se smrznu. Da,uo je nekoga! Cuo je nekoga... za koga je mislio da je mrtvac u polju! Zato Nijemac nepuca? Uinio sam to sam morao. Ponovo, to je bilo sve to je uspio izustitipotporunik Scarlett. Siguran sam u to. Kao to sam siguran da vam nije bilo druge do lida pucate u vlastite vojnike...Vi imate... vrlo neobina stajalita o tome to je va ratnizadatak, zar ne? Scarlett je poeo razumijevati. Rat je... gotov. Posjedujem diplomuvojne strategije Carskog stoera u Berlinu. Svjestan sam da je pred nama neizbjeanporaz... Kad obrambena crta kod Mezieresa bude probijena, Ludendorff nee imatidrugog izbora. Zato biste me onda ubili? Njemaki asnik pojavi se iza golemestijene i pogleda Ulstera Scarletta, s pitoljem i dalje uperenim u Amerikanevu glavu.Scarlett odmah vidje da ovjek nije mnogo stariji od njega - mlad ovjek irokih ramena,kao i on. Visok, poput njega, sa samopouzdanim pogledom plavih oiju - poput njegovih.Moemo se izvui odavde, za ime boje! Moemo se izvui! Zato bismo moralirtvovati jedan drugoga? Ili samo jednoga... znate, ja vam mogu pomoi! Zaista?Scarlett promotri onoga koji ga je zarobio. Znao je da ne smije moliti za milost, ne smijese pokazati slabim. Mora ostati miran i 62 logian. Posluajte me... Ako vas pokupe,dospjet ete u zarobljeniki logor s tisuama drugih. Dakako, ako ne budete prethodnoubijeni. Kad bih bio na vaem mjestu, ne bih se pouzdavao u asnike povlastice. Proteie tjedni, mjeseci, godina pa moda i vie prije nego to se pozabave vama! Prije nego to

vas puste! I vi moete sve to promijeniti? U pravu ste, prokletstvo!, Ali zatobiste? Zato to se elim izvui iz svega ovoga!... A i vi to elite!... Kad ne bi bilo tako,ve biste me ubili. Sto predlaete? Vi ste moj zarobljenik... Mislite li da sampoludio? Zadrite svoj pitolj! Izvadite metke iz moga... Ako naletimo na nekoga, javas vodim u pozadinu na sasluanje. Duboko u pozadinu. Sve dok vam ne nabavimoneto odjee. Ako se probijemo do Pariza, dat u vam novca. Kako? Ulster Scarlettnasmijei se samopouzdano. Smijekom bogatog ovjeka. To je moja stvar... Kakavuostalom imate izbor?... I ako me ubijete, bit ete zarobljeni. Moda i mrtvi. Nemate bamnogo vremena... Diite se! Odloite oruje na stijenu! Scarlett se nije protivio dokmu je Nijemac uzimao revolver i vadio metke. Okrenite se! Za manje od jednog satadoi e ostali. Naa je eta bila ispred ostalih, ali ne odvie. Nijemac uperi pitolj uScarletta. Kilometar i pol prema jugozapadu ima nekoliko seoskih kua. Miite se!Mach schnell! Lijevom rukom prui Scarlettu njegov prazan revolver. Dvojica pojuriekroz polje. 63 Topnitvo na sjeveru otpoelo je svoju jutarnju paljbu. Sunce se probilokroz oblake i maglu. Razvedrilo se. Jednu milju prema jugozapadu nalazilo se nekolikozgrada. Jedan tagalj i dvije manje kamene kue. Da bi se dolo do zaraslog panjaka,ograenog za stoku koje sada nije bilo, trebalo je prijei iroku blatnjavu cestu. Iz veeod dviju kua, kroz dimnjak probijao se dim. Tu je dakle bilo vatre, to znai da je netkomogao pruiti hranu i toplinu. Netko je imao zaliha. Krenimo do one kolibe, reeUlster. Neinl Naii e vai vojnici. Za ime boje, moramo vam nabaviti neku odjeu.Ne uviate li to? Nijemac otkoi svoj pitolj. Niste ba dosljedni. Zar niste rekli da eteme povesti u pozadinu - u duboku pozadinu - kroz vae vlastite poloaje na ispitivanje?...Bilo bi jednostavnije da vas sad ubijem. Priekajte da se odjenete u civilno! Ako mevide kako vodim njemakog asnika, nita ne bi moglo sprijeiti nekog debeloguzogsatnika da mu padne na um isto to i meni! Ili nekog bojnika ili pukovnika koji seprokleto ele izvui odavde... To se ve dogaalo. Samo bi mi trebali narediti da vaspredam - i gotovo!... Budete li u civilu, lake u se provui. Ovdje vlada prokleti nered!Nijemac polagano skide prst s okidaa, i dalje zurei u potporunika. Vi zbilja elite da.ovaj rat zavri za vas, zar ne? U kamenoj kuici zatekli su nekog starca, nagluha,zbunjenog i prestraenog pojavom udnog para. Pravei se malo vaan i drei uperenrevolver bez metaka, Amerikanac je naredio starcu da pripremi hranu i nade neku odjeu bilo kakvu odjeu za njegova zarobljenika. Kako je Scarlettov francuski bio bijedan,on se okrenu svome zarobljivau. Zato mu ne kaete da smo obojica Nijemci?... Nali64 ,0 8/ smo se u zamci i sad se pokuavamo provui kroz poloaje. Svaki Francuzzna da smo spremni probiti se bilo kuda. Nijemac se naceri. Ve sam to uinio, a to esamo poveati guvu... Zabavit e vas kad ujete da je on rekao kako je to i slutio. Znateli zato je to rekao? Zato? Kae da obojica imamo vapski vonj. Starac, koji jestajao uz vrata, odjednom se okrenu i poe svim svojim slabanim snagama juriti premapolju. Isuse! Zaustavite ga! Dovraga, zaustavite ga!, izdera se Scarlett. Nijemac je vepodigao i uperio svoj pitolj. Ne uzbutujte se. Pritedit e nam dvojbe oko neugodneodluke. Ispalio je dva hica. Starac pade i dva biva neprijatelja pogledae se. Kako uvas oslovljavati? upita Scarlett. Mojim imenom, bit e dovoljno. Strasser... GregorStrasser. Nije im bilo teko proi kroz saveznike poloaje. Ameriki prodor kodRegnevillea nalikovao je brzinom na strujni udar. Bila je to trka svim silama, ali unutarnjihovih redova veze uope nisu funkcionirale. Barem se tako uinilo Ulsteru Scarlettu iGregoru Strasseru. Kod Reimsa naili su na ostatke francuskog 17. zbora, koji je bio

prljav, gladan i sit svega. U Reimsu nisu imali tekoa. Nakon pitanja postavljenih bezpravog zanimanja, samo su slijegali ramenima. Krenuli su na zapad prema Villers-Cotteretsu, cestama za Epernav i Meaux, prenapuenim pojaanjima i zalihama izpriuve. Neka samo ti bijednici idu ususret svojim kuglama, pomisli Scarlett. Dvojica suse podno pribliila Villers-Cotteretsu. Napustili su cestu i zaputili se preacem prekopolja prema umarku u koji su se nakanili skloniti. 65 Ostat emo ovdje dva sata, javise Strasser. Ne pokuavaj pobjei, ja neu spavati. Mome, lud si! Ti si potreban menikao to sam i ja potreban tebi!... Jedan ameriki asnik etrdest milja daleko od svoje etekoja je upravo na bojinici! Promisli malo! Djeluje uvjerljivo, ali ja sam poput naihonemoalih imperijalnih generala. Ne uvaavam uvjerljive razloge, nego uvam svojebokove. Kako hoe. Od Cotteretsa do Pariza ima dobrih ezdeset milja i ne znamo nato emo naletjeti. Potreban nam je san... bilo bi pametnije odspavati na smjenu.Jaivohl! zakljui Strasser, prijezirno se nasmijavi. Govori kao idovski bankari uBerlinu. 'Uinit e ovo. Mi emo uiniti ono. emu raspra?' Zahvaljujem, Amerikaner,ali ja neu spavati. Kako kae. Scarlett slee ramenima. Sad poinjem shvaatizato ste izgubili rat. Scarlett se okrenu na svoju stranu. Tvrdoglavi ste zato to stetvrdoglavi! Nekoliko minuta utjeli su. Napokon Gregor Strasser odgovori Amerikancutihim glasom. Nismo izgubili rat. Izdani smo. Naravno. Meci su bili bez baruta i vaeje topnitvo podbacivalo. Ja u spavati. Nijemac progovori tiho, kao da razgovara samsa sobom. Mnogo metaka bilo je bez punjenja. Mnoga su oruja zakazivala. Izdaja. IzVillers-Cotteretsa pojavilo se nekoliko kamiona koje su slijedile zaprege s tovarom.Snopovi svjetla to su bljeskali iz kamiona dizali su se i padali. ivotinje su njitale,nekoliko vojnika psovalo ih je. Opet ti bijedni i glupi nespretnjakovii, pomisli UlsterScarlett dok je virio iz svoga skrovita. Hej. Strasseru, to se dogata? Scarlett seokrenu suuesnikom dezerteru. Was ist? odbrusi Strasser. Bio je bijesan. Ti netogovori? 66 Samo sam te htio upozoriti da sam mogao pobjei... Pitao sam te to sesada dogaa? Mislim, s tobom. Znam to se dogaa s nama. Sudjelovat emo uparadama, ako se ne varam. to e biti s tobom? Nee biti ni parada ni proslava... Bite mnogo plaa. Mnogo prijekora. Mnogo e se piti... Bit e mnogo oajnika... Takoer,mnogo e ih biti ubijeno. Moe u to biti siguran. Tko? Tko e biti ubijen? Izdajnicimeu nama. Bit e pretraeni i uniteni bez milosti. Lud si! Rekao sam ti ve da si lud,a sad to doista znam! Sto bi htio da uinimo? Ti jo nisi zaraen. Ali bit e!...Boljevici! Oni su na naim granicama i ve se uvlae! Prodiru nam i samu jezgru! Siretrule u nama!... I zatim, Zidovi! Berlinski Zidovi zaraivali su na ratu! Ti prljaviidovski profiteri! Ti semitski sugraani rasprodaju danas nas, a sutra e vas!... Zidovi,boljevici, ti smrdljivi patuljci! Svi smo mi njihove rtve, a da toga nismo svjesni!Tuemo se meusobno, a morali bismo tui njih! Ulster Scarlett pijunu. Sina jednogScarlattija nisu zanimale nevolje obinih ljudi