SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ZAGREB

ZVONIMIR BUŽANIĆ

RJEŠENJA CESTOVNIH ČVORIŠTA U

HRVATSKOJ

SEMINARSKI RAD

Zagreb, 2014

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ZAGREB

RJEŠENJA CESTOVNIH ČVORIŠTA U

HRVATSKOJ

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Osnove prometne infrastrukture

Mentor: Prof. dr.sc. Jasna Blašković-Zavada

Student: Zvonimir Bužanić, II godina studija

Matični broj: 1192 010 413

Zagreb, 2014

2

Sadržaj

1. Uvod ..................................................................................................................... 3

2. Raskrižja s kružnim tokom prometa ..................................................................... 4

2.1. Posebnosti kružnog raskrižja ............................................................................ 4

2.2. Podjela kružnih raskrižja................................................................................... 5

2.3. Projektno-oblikovni elementi kružnog raskrižja ................................................. 5

3. Kružno raskrižje „rotor Remetinec“ ....................................................................... 6

4. Zaključak .............................................................................................................. 11

5. Literatura .............................................................................................................. 12

3

1. Uvod

Cestovna čvorišta su točke u cestovnoj mreži u kojima se povezuju dvije ili

više cesta, a prometni tokovi spajaju razdvajaju, križaju ili prepliću. To su vrlo važna

mjesta na kojima se omogućuje funkcioniranje prometnog sustava. Prilikom

rješavanja čvorišta potrebno je detaljno proučiti ulazne parametre poput lokacije,

načina rješavanja, glavne i sporedne ceste ili privoze, sigurnosne preduvjete,

ekološke i ekonomske zahtjeve, propusnu moć, dopuštene brzine kretanja u zoni

čvorišta, razmak između čvorišta, estetski izgled i slično.

Raskrižja možemo podijeliti prema razinama razdjeljivanja tokova i broju privoza:

- raskrižja u razini tj. RUR

- raskrižja s kružnim tokom, tj. RKT

- raskrižja izvan razine, tj. RIR

Slika 1. Raskrižje u razini, izvor [2] Slika 2. Raskrižje s kružnim tokom, izvor [2]

Slika 3. Raskrižje izvan razine, izvor [2]

Daljnja podjela raskrižja moguća je ovisno o prometnom planiranju, tehničkim i

građevinskim svojstvima.

Odabir vrste raskrižja uvjetovan je čimbenicima poput propusne moći, sigurnosti

prometa, prisutnosti nemotoriziranog prometa (pješaci i biciklisti), brzina vožnje,

preglednosti, itd.

4

2. Raskrižja s kružnim tokom prometa

Kružno je raskrižje prometna građevina , gdje je kretanje vozila određeno

središnjim kružnim otokom i kružnim kolnikom te privozima s razdjelnim otocima i

prometnim znakovima.

2.1. Posebnosti kružnog raskrižja

to raskrižja s kombinacijom prekinutoga i neprekinutoga prometnog toka,

na cestama (naseljima) omogućuju vožnju smanjenim brzinama,

vozilo se na ulazu u kružni tok ne treba zaustaviti ukoliko je kružni tok sloboda,

već može smanjenom brzinom ući u kružni tok,

prvenstvo prolaza imaju vozila u kružnom toku jer ne vrijedi „pravilo desnog“,

duga vozila mogu koristiti i prošireni dio kružnog kolničkog traka (tj. središnji

otok),

zabranjena je (i ne potrebna) vožnja unatrag.

za pješake i bicikliste vrijede jednaka pravila kao i za druge oblike raskrižja u

razini.

Prednosti kružnog raskrižja:

mnogo veća sigurnost prometa uz manje posljedice prometnih nezgoda (bez

čelnih sudara i pod pravim kutom),

manja zauzetost zemljišta i troškovi održavanja,

veća propusna moć raskrižja uz manje buke i štetnih plinova,

kraće čekanje na privozima,

dobro rješenje za ravnomjerno opterećenje privoza ili kao mjera za smirivanje

prometa,

dobro rješenje za slučajeve s više privoza (pet i više),

Nedostaci kružnog raskrižja:

slabo rješenje za slučaj velikog prometnog toka sa skretanjem u lijevo (dulje

putovanje, otežano presijecanje i preplitanje),

povećanjem broja kružnih prometnih trakova smanjuje se razina prometne

sigurnosti,

velika tj. višetračna kružna raskrižja nisu pogodna za osobe sa posebnim

potrebama,

produljenje putanje pješaka i vozila obzirom na izravno kanalizirana klasična

raskrižja,

problemi sa biciklističkim ili pješačkim prometom koji presjecaju jedan ili više

privoza prema raskrižju.

5

2.2. Podjela kružnih raskrižja

Kružna raskrižja se mogu podijeliti po lokaciji i veličini, broju privoza i prometnim

trakovima, svrsi i namjeni i slično.

Podjela po lokaciji i veličini:

kružna raskrižja u naselju,

kružna raskrižja izvan naselja

Podjela po broju privoza i prometnih trakova:

Prema broju privoza dijele se na:

s tri privoza

s četiri privoza

s pet ili više privoza

Prema broju prometnih trakova dijele se na:

jednotračna,

dvotračna.

Broj prometnih trakova u kružnom toku mora biti jednak ili veći broju prometnih

trakova na ulazima i izlazima privoza.

Podjela s obzirom na namjenu:

raskrižja za smirivanje prometa,

raskrižja za ograničavanje propusnosti prometa,

raskrižja za postizanje veće propusnosti prometa.

2.3. Projektno-oblikovni elementi kružnog raskrižja

U naseljima s kontroliranim brzinama vozila istaknuta su vozno-geometrijska mjerila

za određivanje projektnih elemenata. Prema redoslijedu u projektiranju osnovni

elementi i postupci su:

vođenje linije privoza,

prometni trakovi,

razdjelnici i otoci,

pješački i biciklistički promet,

javni putnički promet,

prilagodba osobama s posebnim potrebama.

6

3. Kružno raskrižje „rotor Remetinec“

Kružno raskrižje „rotor Remetinec“ (RKT) najopterećenije je raskrižje u naselju

s četiri privoza u Republici Hrvatskoj s prosjekom dnevnog prometa od ~100.000

vozila koja ulaze na jednoj razini (Tablica 1.).

Teren čvorišta je morfološki ravničasti bez većih ograničenja, a promet je

ujednačenog intenziteta sa povećanjima u sklopu radnih ciklusa. Iz Tablice 2. može

se vidjeti broj prometnih nezgoda prema statističkim podacima MUP-a te zaključiti da

se broj nezgoda smanjuje obzirom da su kružna raskrižja u uporabi tek zadnjih 20-30

godina, no još uvijek je izuzetno veliki, te je potrebno provesti analizu rekonstrukcije

križanja.

Tablica 1. Rezultati cjelodnevnog brojanja prometa na raskrižju, izvor [6]

Slika 4. Područja sudara izražena u postocima, izvor [4]

desno ravno lijevo UKUPNO

Jadranska avenija 11 11.060 12.817 23.888

Remetinečka cesta 3.928 7.126 20 11.074

Avenija Dubrovnik 24.647 8.344 1.513 34.504

Jadranski most 12.975 4.575 12.007 29.557

99.023SVEUKUPNO

Skretač

Dnevni promet, brojanje 24.10.2008.

Privoz

7

Tablica 2. Vrste prometnih nezgoda, izvor [5]

Raskrižje „Remetinec“ nalazi se na jugozapadnom dijelu ulazu u grad Zagreb

na križanju: Jadranska avenija, Avenija Dubrovnik, Jadranski most, Remetinečka

cesta (n=4) sa pretežito lokalnim prometom.

Slika 5. Dispozicija raskrižja, izvor [2]

8

Slika 6. Prikaz iz zraka, izvor [7]

Kružno čvorište „Remetinec“ je veliko raskrižje sa četiri privozne prometnice u

razini koje sadrže tri prometna traka širine 3,5 m. Kružni dio kolnika se sastoji od tri

prometna traka širine 4,0 m. Spojne rampe su izvedene prema normativima iz 1980-

tih sa tangirajući učinkom i bez smanjenja brzine ulaska u kružni tok. Vanjski radijus

rotora je 74 m.

Poprečni presjeci privoza i kružnog kolnika zadovoljavajućih su dimenzija u odnosu

na opterećenje i razred ceste (Slika 7.).

Preglednost u području raskrižja je dobra, no prilikom ulaska u kružni tok je otežana

zbog metalnih zaštitnih ograda i nagiba privozne ceste prema kružnom toku.

9

Slika 7. Oblikovnost i promet, izvor [2]

Zbog niza problema postojećeg stanja tj. postojanje samo jedne razine, slabe

sigurnosti i propusnosti koji su se tokom godina promijenili, 2009. godine napravljena

je studija izbora rješenja (Slika 8.) te je izabrana najoptimalnija varijanta u odnosu na

zauzeće površine, troškove, propusnost i ostale uvjetovane čimbenike.

Tako se predviđa se zadržavanje postojećeg rotora križanja s tri vozna traka te se

rotor se semaforizira. Desni skretači u sva četiri privoza odvajaju se tangencijalno od

osnovnog rotora i ne ulaze u rotor.

Prometni tok istok – zapad vodi se u tunelu na razini -1

Prometni tok zapad - istok vodi se u tunelu na razini -1

Nakon rekonstrukcije prometno opterećenje rotora bi bilo dva puta manje što je

vidljivo prema izračunu iz Tablice 3.

10

Tablica 3. Opterećenje kružnog raskrižja, izvor [6]

Slika 8. Varijanta predloženog rješenja rekonstrukcije, izvor [6]

Varijanta 2

Privoz Ulazi u rotor

Jadranska avenija 12.817

Remetinečka cesta 7.146

Avenija Dubrovnik 1.513

Jadranski most 16.582

UKUPNO 38.058

11

4. Zaključak

Kao jedno je od najprometnijih kružnih čvorišta u Hrvatskoj „rotor

Remetinec“ izgrađen je 1981. godine, te se na njemu zbog velikog povećanja

prometa godišnje događa veliki broj nesreća (oko 120 godišnje), iako nema fatalnih

ishoda velike su materijalne štete te dolazi do zagušenja prometa zbog postojanja

samo jedne razine tj. nemogućnost obilaska u slučaju prometne nezgode. Sukladno

tome, čvorište je potrebno rekonstruirati u dvije razine dodavanjem direktnih

prometnih trakova u smjeru istok-zapad i prilagoditi potrebama modernog prometa

kako bi se povećala sigurnost i propusnost prometnog čvorišta što će direktno

dugoročno utjecati i na ekonomski i ekološki aspekt.

12

5. Literatura

1. Božičević Josip, Topolnik Dražen: Infrastruktura cestovnog prometa, Fakultet

prometnih znanosti, Zagreb, 1996.

2. Legac Ivan: Raskrižja javnih cesta – cestovne prometnice II., Fakultet

prometnih znanosti, Zagreb, 2008.

3. Legac Ivan: Gradske prometnice, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2011.

4. https://bib.irb.hr/datoteka/519191.ANALYSIS_OF_TRAFFIC_SAFETY_ON_R

OUNDABOUT_JADRANSKA_AVENUE.pdf (prosinac 2014.)

5. https://bib.irb.hr/datoteka/467145.sigurnost_prometa_u_RKT_ZG.doc

(prosinac 2014.)

6. http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/PREZENTACIJA_Rotor%20Remetinec

.doc (prosinac 2014.)

7. http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/za-sedmu-varijantu-uredjenja-rotora-

remetinec-novih-350-tisuca-kuna-324021 (prosinac 2014.)