19
Rezultati istraživanja ’’IKT i izborni predmet informatika i računarstvo u osnovnim školama na teritoriji R.Srbije u školskoj 2009/2010 godini’’ Autor: Goran Jovišić, profesor informatike Karlovačka gimnazija Sremski Karlovci

Rezultati istraživanja ’’IKT i izborni predmet informatika ...slobodansoftverzaskole.org/konferencija/dokumenti/Istrazivanje... · Rezultati istraživanja ’’IKT i izborni

Embed Size (px)

Citation preview

Rezultati istraživanja ’’IKT i izborni predmet informatika i računarstvo u osnovnim školama na teritoriji R.Srbije u školskoj 2009/2010 godini’’

Autor:Goran Jovišić, profesor informatikeKarlovačka gimnazija

Sremski Karlovci

Na teritoriji naše države je uočen nedostatak istraživanja u obrazovanju a u isto vreme kreatori obrazovnih politika se sve više oslanjaju na rezultate međunarodnih istraživanja (npr.PISA, TIMMS).

Zahtevi i potrebe za istraživanjima u obrazovanju su sve veći (Vlada, EU, UN, nvo).

U podsticanje istraživanja sve više se uključuju Vlada, međunarodne institucije i drugi.

Obrazovne politike u državama članicama EU zasnovane su na rezultatima istraživanja. Da li se rezultati istraživanja koje se realizuju u našoj državi odražavaju na kreiranje obrazovnih politika?

Udruženje profesora informatike Srbije u okviru svojih programskih ciljeva, između ostalog ima sledeće ciljeve:

- Da se afirmiše upotrebu novih informacionih i drugih tehnologija u funkcijipodizanja kvaliteta obrazovanja, promocija i informisanja prosvetne i opšte javnosti odostignućima u oblasti IT i primene istih u nastavi,

- Organizovanje samostalno, ili u zajednici sa drugim organizacijama istraživanja oupotrebi IKT u nastavi, o realizaciji nastave, evaluacija kurikuluma, evaluacija nastavnika I sl.. Rezultati dobijeni istraživanjima mogu biti od velike koristi Udruženju i prosvetnoj javnosti.

Rezultati istraživanja, takođe, mogu biti od velike pomoći kao argument za dalju edukaciju nastavnika, osavremenjivanje nastave, bolju opremljenost škola savremenim nastavnim sredstvima i dr..

U prethodne dve godine UPIS je sproveo nekoliko istraživanja:

- IKT u nastavi škola na teritoriji R.Srbije, pregled stanja i perspektive razvoja (maj 2009, Resurs Centar Ministarstva prosvete Oktobar 2010.)Učestvovala 121 osnovna, srednja stručna škola i gimnazija.

- Stavovi prosvetnih radnika o osposobljenosti za korišćenje računara i interneta u nastavi (februar-maj 2009.)Učestvovalo 5900 prosvetnih radnika svih profila

- Upotreba licencnog softverau obrazovanju (januar-maj 2010.)Učestvovalo 7500 prosvetnih radnika

- Uporedna analiza planova i programa u srednjim školama sa ECDL ispitima (decembar 2009.)

- Položaj informatičkog obrazovanja u Srbiji u odnosu na region Balkana(jun 2010. Sofija)

Istraživanje ’’IKT i izborni predmet informatika i računarstvo u osnovnim školama na teritoriji R.Srbije u školskoj 2009/2010 godini’’

Cilj prvog dela istraživanja je istraživanja je da se utvrdi da li su osnovne škole dobro opremljene kako bi realizovale nastavu informatike i druge oblike vaspitno obrazovnog rada primenom informacionih tehnologija. Ispitivali smo opremljenost škola računarima, štampačima, skenerima i dr. i trenutno stanje, prikaz i način internet priključaka u školama. Anketni listić je imao 20 pitanja.

Drugi deo istraživanja je imao za cilj da utvrdi u koliko osnovnih škola se izvodi izborni predmet Informatika, da se utvrdi tačan broj učenika u školama, broj učenika od petog do osmog razreda oš, broj učenika koji slušaju ovaj izborni predmet. Dobili smo i kvalifikacionu strukturu nastavnika koji izvode ovu nastavu. Anketni listić je imao 10 pitanja

U saradnji sa Školskim Upravama Ministarstva prosvete poslate su ankete u oko 200 škola. Vraćene su popunjene ankete iz 173 škole, od ovog broja 8 škola je poslalo nepotpune podatke. Konačno je obrađeno 165 škola.

U istraživanju je učestvovalo 165 školaAnketirane škole (105 škola) imaju izdvojena odeljenja u 253

mesta ili u matičnom mestu.Učestvovale su škole su iz 24 administrativna okruga, iz 63

opštine (grad Beograd jedna opština, grad Niš jedna opština).

0

5

10

15

20

25

• Broj učenika u svim školama od I do VIII razreda je 83015• Broj učenika od V do VIII razreda je 39569• U anketiranim školama je zaposleno (u nastavi) 7040

nastavnika.

1. istraživanje o opremljenosti škola informacionim tehnologijama

Ukupan broj računara u svim školama koji se koriste u nastavi je 4376

Škole u proseku za potrebe izvođenja nastave imaju 28 računara.

Jedan računar koristi 19 učenika

U nastavi informatike se koristi 2358 računara (54%)

U nastavi ostalih predmeta se koristi 2018 računara (46%)

Za pripremanje nastave u zbornici (nastavničkoj kancelariji)se koristi 189 računara

Broj računarskih učionica je 240, zaključak je da da se u računarskoj učionici - kabinetu informatike nalazi u proseku 10 računara.

U područnim odeljenjima ima ukupno 336 računara ili svega 8% od svih računara koji se koriste u nastavi.

Modeli računara koji se koriste u nastavi

Stariji modeli PENTIUM račuanara 1324

PENTIUM IV računari 2767

Notebook ili lap top računari 164

Ostalo 121

ukupno 4376

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1 2 3 4

Modeli računara u nastavi

Stariji modeli PENTIUM račuanara PENTIUM IV računari

Notebook ili lap top računari Ostalo

Najčešće se javljaju kombinacije modela računara

13 škola ima samo starije modele PENTIUM računara (7,87%)

9 škola ima samo PENTIUM IV računare (5,54%)

106 škola ima kombinovano starije modele i novije modele PENTIUM IV računara (64,24%)

57 škola ima starije, novije PENTIUM IV i lap top računare (34,54%)

12 škola je navelo da ima ’’ostale’’ računare (7,27%)

Da li škola ima prateće uređaje i koliko?

Štampač 734 prosek: 5 kom po školi

Video projektor 166 prosek: 1 po školi

Interaktivna tabla 24 ima svaka sedma

škola Skener 262 prosek: 2 po školi

Web kamera 441 prosek: 3 po školi

Kućni bioskop 527 prosek: 3 po školi

UPS 40 ima svaka četvrta škola

Mrežna oprema 58 ima svaka treća

škola

Da li škola ima elektronski dnevnik?

21 škola ima elektronski dnevnik ili 17%137 škola nema elektrionski dnevnik ili 83%

Da li škola ima pristup internetu?

Sve anketirane škole imaju pristup internetu, na jedan odnačina priključaka ili u kombinaciji više načina priključka.

28 škola da

137 škola ne

Da li škola ima računarsku mrežu i kako je organizovana?

Cela škola 51 škola 31%

Samo računarske učionice

110 škola 67%

Samo uprava 41 škola 25%

Nema mrežu 7 škola 3%

2. istraživanje o trenutnom stanju, načinu priključka i broju škola u Srbiji koje su priključene na internet

Vrsta internet priključka

Većina škola ima kombinaciju dva ili više načina priključaka.

ADSL priključak 159 škola 94%

Wireless priključak 52 škole 31%

DIAL up priključak 50 škola 30% Iznajmljena tel. linija 3 škole 1,81%

Putem mobilnog telefona 10 škola 6,06%

Kablovski internet 14 škola 8,50%

Akademska mreža nema

Broj računara priključenih na internet je 2321 ili 53% od svih računara koji se koriste u nastavi, od toga:

U nastavi 1689 ili 73% Van nastave 632 ili 27% (u administraciji, biblioteci...)

Internet prezentaciju ima 70 škola ili 43% od ukupnog broja škola.

Računari priključeni na internet

Van nastave 27%

U nastavi 96%

3. istraživanje o broju učenika koji su obuhvaćeni izbornom nastavom informatike u osnovnoj školi,

• Broj učenika u svim školama od I do VIII razreda je 83015• Broj učenika od V do VIII razreda je 39569

Broj odeljenja V

razreda

Broj grupa informatike V

razred

Broj učenika V razred

informatika 380 378 6775

Broj

odeljenja VI razreda

Broj grupa informatike VI razred

Broj učenika VI razred

informatika 414 406 6993

Broj odeljenja VII razreda

Broj grupa informatike VII razred

Broj učenika VII razred informatika

435 429 6890

Broj odeljenja VIII razreda

Broj grupa informatike VIII razred

Broj učenika VIII razred informatika

438 424 6842

U proseku u V razredu ima 19 učenika u grupi U proseku u VI razredu ima 17 ucenika u grupi U proseku u VII razredu ima 16 ucenika u grupi U proseku u VIII razredu ima 16 ucenika u grupi

- 27440 ucenika od V do VIII razreda ima informatiku i računarstvo kao izborni predmet ili 68% učenika. U odnosu na sve učenike u osnovnoj školi ovo iznosi 33% ukupnog broja učenika.

- 17 škola ili 10,30% nema uopšte izbornu nastavu informatike i računarstva

- 30 škola ili 19% ima izbornu nastavu ali ne u svim razredima samo u V, VI ili u kombinaciji V i VII razreda i sl.

4. Utvrđivanje strukture kadrova-nastavnika koji predaju informatiku u osnovnim školama

246 nastavnika realizuje nastavu informatike59 nastavnika su profesori informatike, informatičari matematičari, prof.

tehnike i informatikeOko 70 nastavnika imaju višu stručnu spremu, uglavnom nastavnici tehničkog

obrazovanja.Ostali nastavnici nemaju odgovarajuću stručnu spremu. Navedena su neka od

zvanja koja predaju informatiku:

• nastavnik fizičkog vaspitanja, profesor geografije, profesor fizičkog vaspitanja

• strukovni poslovni informatičar za poslovnu informatiku i E biznis• dipl. inž. Menadžmenta, • lice koje nije strucno (nije navedena struka) u 6 slučajeva, • diplomirani mašinski inženjer, bibliotekar (u 4 slučaja)• diplomirani inženjer proizvodnog menadžmenta• elektroinženjer viša šk, nastavnik biologije, nastavnik fizike 5

slučajeva, • lice koje je završilo policijsku akademiju

Otežavajuće okolnosti prilikom istraživanja

17 škola koje uopšte nemaju izbornu nastavu su popunile i poslale samo anketu o IKT bez podataka o broju učenika. Pojedine škole koje nemaju izbornu nastavu u npr. VI ili VII razredu takođe nisu poslali podatke o ukupnom br. učenika u ovim razredima. Ovi podaci su uticali da broj tj. procenat učenika koji imaju izbornu nastavu bude ovako visok.

Zaključak

• Iz istraživanja se može uočiti da da je mali broj učenika od V do VIII razreda u osnovnim školama obuhvaćen nastavom informatike.

• Osnovne škole imaju dovoljan broj računara, internet, umrežene su ali nemaju kvalitetan stručni kadar za izvođenje nastave informatike.

• Na osnovu navedenog može se zaključiti da srednju školu upisuju učenici koji nisu imali elementarno informatičko obrazovanje tokom prethodnog školovanja što može da predstavlja veliku prepreku u daljem školovanju.

Goran Jovišić

[email protected]