ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/reprezent-broj-249-252011 1/31

BIHAĆ: Održana sedma sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona

Održana trideseta redovnasjednica Općinskog vijeća

Str. 04

Održana 43. redovna sjednicaOpćinskog vijeća

BIHAĆ:

BOSANSKA KRUPA:

BOSANSKI PETROVAC:

Str. 12

Str. 22

Str. 10

Radna posjeta delegacije VladeUnsko-sanskog kantona

Potpisan ugovor sa interno raseljenim

i izbjeglim licima sa područja općine

Primopredaja na mjestuprvog čovjeka općine

Usvojen Prijedlog Zakonao lokalnoj samoupravi

VELIKA KLADUŠA:

◙ BROJ 249 ◙ 02. MAJ 2011. ◙ GODINA VI ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙

PUTEM facebook-ado sanitetskog vozila

MUSTAFA AVDAGIĆ ZASJEONA NAČELNIČKU POZICIJU

Str. 13

Akcija pod nazivom

"Dom zdravljaKljuč 2010"

Str. 11

SANSKI MOST:

PROŠAO IZVJEŠTAJ O RADUOpćinskog pravobranilaštva

Str. 06

Telefoni: 037/775-085, 037-775-086

Velika KladušaMekote, Lamela 7/12, 77230, Velika Kladuša, BiHTel./fax.: +387-37-773-124, 061-472-379

web: www.benmal.com e-mail: [email protected]

"Omaha" je knjigao mom

zavičaju

DŽEVADSabljakovićnovinar i književnik u penziji

INTERVJU:

Str. 14

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


2 KantonReprezenT 02. maj 2011. godine, broj 249

BIHAĆ - Stručna službaTurističkog ureda Turističke zajedniceUnsko-sanskog kantona pripremila jeokvirni Plan i program održavanja 39.Internacionalne turističke Una regate

prema kojem će se ova tradicionalnaturističko-sportska manifestacija odr-žati u periodu od 25.07. - 31. 07. 2011.godine.

Una regata će i ove godine ploviti

kroz općine Bihać, Cazin, BosanskaKrupa, Novi Grad, Kostajnicu iHrvatsku Kostajnicu. Za 9. maj 2011.godine zakazana je četvrta vanrednasjednica Turističkog vijeća Turističke

zajednice Unsko-sanskog kantonanakon koje će javnosti biti prezentiraneetape Una regate, cijena kotizacije poučesniku i ostale važne informacijevezane za ovu manifestaciju.

Na ovoj sjednici članovimaTurističkog vijeća TZ USK-a biti će pre-zentiran i Ugovor o pružanju reklamno-propagandnih usluga zaključen izme-đu BH Telecoma i Turističke zajednice

USK-a, čime je BH Telecom kao gene-ralni sponzor rezervirao ekskluzivnopravo na propagandu i promociju svojih usluga u sferi telekomunikacija.

E. Š.

Zakazana četvrta vanredna sjednica Turističkog vijeća Turističke zajednice USK-a

Predložen termin održavanja 39. Una regate

BIHAĆ - Društvo za stvaranje kulturečuvanja i zaštite rijeke Une „Unski smaragdi“obilježili su Dan planete Zemlje raznim ekolo-škim, obrazovnim i kulturnim aktivnostima i pri-družili se milijardama ljudi u Svijetu kako biskrenuli pažnju javnosti na važnost osobnog

doprinosa svakog čovjeka na planeti Zemlji, udostizanju zajedničkog cilja-održivog života irazvoja.

Pod motom: „Za čist grad i bistru Unu“, oči-stili su desnu obalu rijeke Une i postavili ekoporuke: „Čisto si našao, čisto i ostavi“, „Očistidanas, za bolje sutra“. Unskim smaragdimapridružile su se i Unsko-sanske šume koje suna području Račića zasadile 450 sadnica

crnog bora. U sklopu Dana planete Zemlje,Dječiji ekološki parlament Poveljom je progla-sio Bihać gradom dječijih prava u kojoj je

naglašeno da djecagrada Bihaća žive uduhu mira, dostojan-stva, solidarnosti, tole-rancije i jednakosti.Povelju o proglašenjugrada Bihaća-Gradomdječijih prava, uručio jeĆamil Medanović, dje-čiji ekološki gradonačel-nik, načelniku općineBihać Albinu Musliću,koji je izrazio zadovolj-stvo što je Povelja došlaod djece DEP-a i naj-

brojnijeg ekološkog udruženja, nosioca „GLO-BALA 500“ - Unskih smaragda.

Predsjednica „Unskih smaragda“, MejasaDupanović, naglasila je da je Povelja obave-za i Smaragdima i načelniku da dječja pravakoja su zacrtana u Konvenciji o pravima djece,

pod motom „Dijete prije svega“, uživaju i budu-će generacije djece koja dolaze. Ovaj značajnidogađaj za grad Bihać uveličala su djeca dje-čijih vrtića „Pinokio“, „Prvi koraci“ i „UnaLogen“, sa prigodnim programom pod nazi-vom „I ja imam svoja prava“.

Na sami Dan planete Zemlje, u organizaciji „Unskih smaragda“, Javne ustanovePedagoški zavod USK-a i Privredne komoreUSK-a, održano je općinsko takmičenje Ekokviza „EKOBIS 2011 - Una i ekologija“ na temu„Komponente okoliša i Prijetnje i izazovi“.Literaturu za eko-kviz „Zeleni paket za BiH“obezbjedio je „REC“ Sarajevo. Ovim eko kvi-zom ekološki se svake godine educira 32.000učenika osnovnih škola USK-a. Pobjednicimasu uručene diplome za prvo, drugo i trećeosvojeno mjesto. Esad ŠABANAGIĆ

Pobjednici općinskih takmičenja eko-kviza „EKOBIS 2011“, koji se održao

povodom Dana planete Zemlje i

Devetog međunarodnog sajma „EKO-

BIS 2011“ su:

- Bihać: OŠ „Kamenica“- Bosanska Krupa: „Prva

osnovna škola“- Bosanski Petrovac: OŠ „Ahmet

Hromadžić“- Bužim: OŠ „Bužim“- Cazin: OŠ „Stijena“- Ključ: OŠ „Velagići“

- Sanski Most: OŠ „Mahala“- Kantonalno takmičenje će se održati

03. juna, povodom Svjetskog dana

zaštite okoliša.

„Unski smaragdi“ obilježili Dan planete zemlje

„Milijarde zelenih djela“

BIHAĆ - Na lokalitetu MalaPeć, općina Bihać u subotu inedjelju, 23. i 24. aprila, održa-na je manifestacija „Prva među-narodna Štaparijada“. Ista jeokupila veliki broj gledalaca, aorganizator je bio Udruženje lju-bitelja konjičkog sporta „Dolar i

Cezar“ Bihać.Manifestaciju je otvoriodirektor Poljoprivrednog zavodaUSK-a mr. Smail Toromanovićkoji je u svom obraćanju istak-nuo da ista ima višestruk značajza općinu Bihać, Unsko-sanskikanton, ali i BiH uopće. - S jedne strane, ona predstavljapromociju konjogojstva kaograne animalne proizvodnje,a s druge strane ona promovi-še ruralne, turističke, kulturne

i tradicijske vrijednosti ovogkraja, općine i Kantona, istak-nuo je Toromanović

Konjogojstvo kao grana ani-malne proizvodnje u poslje-dnjem desetljeću u BiH doživlja-va značajnu stagnaciju. Ukupanbroj konja različitih kategorija usvih osam općina Kantona je

oko 1.650što je znakznačajnihnegativnihtrendova u

istoj oblasti.Učešćena manife-staciji uzelisu i takmi-čari iz

Republike Hrvatske, Brčko-Distrikta, više općina RepublikeSrpske, kao i FBiH. Prvog danamanifestacije takmičili su se tak-mičari u kategorijama laki konjisamci i laki konji u parovima,dok je drugi dan pored konjičkihtrka imao i takmičarski duh ukategoriji teški konji u parovima.U takmičarskom dijelu, teglećikonji su vukli trupce od 0,9 i1,02 m³, odnosno 1,92 i 2,05m³.

Manifestacija je pored sport-

skog i takmičarskog dijela imalaprvenstven cilj da promovišekonjarstvo,ali i da pobudi intere-sovanje za ovom oblasti poljo-privredne proizvodnje koja je iviše nego ugrožena. Esad Š.

VELIKA KLAD-UŠA - Prošle srijede je u upravnim prosto-rijama preduzeća„BF Komerc“ izVelike Kladuše uprili-čena svečana dodje-la halal certifikata,

čime je ova firmapostala prva sapodručja ove općinekoja je dobila certifi-kat o halal proizvodi-ma.

P r e d s t a v n i c iAgencije za certifici-ranje halal kvalitete izTuzle su u svom kratkom obraćanju istaklida je „BF Komerc“ prva firma sa ovim cer-tifikatom na području općine VelikaKladuša, te treća na području cijelogUnsko-sanskog kantona. Ova agencija jeovlaštena institucija Islamske zajednice uBosni i Hercegovini za certificiranje halalproizvoda, a pored certificiranja, bavi se još i sa edukacijom i promocijom halala.

Preduzeće „BF Komerc“ je ovaj certifi-kat dobilo za kruh i peciva, kao i za suhe isvježe kolače. Halal certifikate za interneauditore dobila su i tri zaposlenika ovefirme. Implementacija halal certifikata jetrajala oko 30 dana, što je veoma kratak ibrz proces koji je prošla ova firma, čime je

na najbolji mogući način pokazala svojuspremnost i želju da što prije započne pro-ces prodaje halal proizvoda.

Ovoj ceremoniji uručenja halal certifi-kata, pored Amira Sakića, direktoraAgencije za certificiranje halal kvalitete, teNermina Hadžića, marketing menadžeraAgencije, prisustvovao je i EnesDemirović, zamjenik direktora preduzeća„BF Komerc“ i Arif ef. Erdić, predsjednikMedžlisa Islamske zajednice VelikaKladuša, koji je također istakao svoju zah-valnost firmi „BF Komerc“ na želji da svojeproizvode certificiraju halal kvalitetom, tenaglasio da mu je želja da što veći brojfirmi krene njihovim korakom. Edin Š.

Udruženje ljubitelja konjičkog sporta „Dolar i Cezar“ Bihać

Održana manifestacija„Prva međunarodna Štaparijada“

Predstavnici Agencije za certificiranjehalal kvalitete boravili u Velikoj Kladuši

Dodijeljen halal certifikatfirmi „BF Kom erc“

Detalji sa "Štaparijade"

Uručenje halal certifikata

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 249 3aši pogledi ReprezenT

Uskraćivanje prava novinarimada javnost na profesionalannačin izvještavaju o radu

Vlade USK-a koje je uveo premijer Hamdija Lipovača, bila je jedna odposljednjih rečenica u prošlom brojunašeg Osvrta, kojim smo željeli ukazatina ovaj (ne)demokratski čin noveKantonalne vlade. Stoga ovu pričunastavljamo povodom Svjetskog danaslobode medija, ali bez iluzija da neštomožemo promijeniti pa hoćemo da sezavrši barem na pokušaju. Ovaj Dankojeg 3. maja obilježavaju novinari i

zaposleni u medijima, poklapa se saMeđunarodnim praznikom rada, a zanas krajišnike, tu je još jedan važandatum, 6. maj. Ovog datuma se na ovimprostorima nekada obilježavala Omahao kojoj su napisani roman istog imena ihistorijsko štivo Cazinska buna.Razgovor sa relevantnim sagovornikomo Omahi pripremili smo u ovom broju aveć u slijedećem imat ćemo razgovor oCazinskoj buni.

Svjetski dan slobode medija, kakose čini, neće na prostorima Unsko-san-skog kantona uopće biti obilježen na bilokoji način kao što u pravilu to nije prakti-cirano niti ranijih godina. Mi novinari kaoda ne osjećamo važnost medija i svihkoji u njima rade u izgradnji i očuvanjudemokratije koju nam sve snažnije krei-

raju i nude političari po svojoj mjeri.Sada ćemo se osvrnuti na uvodnu

rečenicu ovog Osvrta i novu praksunovog premijera USK-a o načinu i kvali-teti medijskog izvještavanja o radu nje-gove Vlade. Premijer Vlade USK-a for-mirao je novi, do sada nepostojeći timPress službe i to od kvalitetnih novinarai znalaca svog posla. Ova Press službaodlično radi svoj posao, naravno iz vizu-re premijera i njegove Vlade. Ali, da poja-snimo, po novom (ne)pisanom pravilukojeg je uveo premijer Lipovača, novina-

rima je na početku zasjedanja dozvolje-no fotografiranje i snimanje njega i nje-govih ministara u trajanju od tri minute.Nakon toga za novinare su sjednice zat-vorene. Mogu negdje čekati završetaksjednice i čuti ono što im u izjavamahoće reći premijer ili ministri ili da na svoje-mail adresu dobiju gotov tekst i većibroj fotografija od već spomenute Pressslužbe. I šta je tu sporno, šta ne valja?Za mnoge novinare na ovim prostorimaovakav način izvještavanja je ne samodobro došao već je i poželjan jer napro-sto ne mogu pogriješiti u izvještavanju, a

niti gubiti vrijeme na sjednicama.No, onim drugima, nezavisnim novi-narima čiji mediji pokušavaju igrati klju-čnu ulogu u nadzoru vlasti i jedini su kojimogu natjerati vladu na odgovornostprema javnosti, ovakav način medijskogizvještavanja nikako ne odgovara jer Vlada USK-a ne samo što prešućuje onošto želi već i krije od javnosti ono što onamisli da nije za upotrebu. U dosadašnjihdvadesetak sjednica Vlade USK-a primi-

jetili smo puno tačaka dnevnog reda okojima je vjerojatno bilo zanimljivih dis-kusija i još zanimljivijih zaključaka, ali oistima niti jedna riječ nije doprla do očijuili ušiju javnosti. Ovaj doduše ne usam-ljeni izum premijera Lipovače svakako jedobro došao njemu i njegovoj Vladi zadodvoravanje javnosti i kamuflaži njiho-

vog rada. Dakle, o transparentom radu

kako je svojevremeno i obećano – ništa.Sve će biti kako šef kaže, pa evo i novi-narski prilozi.

Ovo (ne)pisano pravilo premijeraLipovače je bez većih problema, naža-lost, opredijelilo novinare da odustanuod pravila zanata i načela odgovornogizvještavanja. Na žalost, nema niti jed-nog primjera kritike ovakve blamaženove vlasti. Ovakvo ponašanje vlasti vri-

jeđa savremeno i angažirano novina-rstvo i našu inteligenciju i zanemarujestvarni život na ovim prostorima, jer,izvan svake sumnje, „iza zatvorenih

vrata“ puno se toga odlučuje o nama i naposredan način tiče se građana ovogKantona. Očito je da mediji imaju važnuulogu u društvu i ne samo da izvještava-

ju već i da dovode do promjena.Verbalni napadi na novinare su sve

učestaliji. Guraju ih i upućuju im svakoja-ke ružne riječi. Ucjene su nešto što se nevidi ali se itekako osjeti. Ekonomski priti-sci posebno su izraženi koje na svojojkoži osjećamo u ReprezenT-u jer namvladajuća Socijaldemokratska partijaUSK-a od izbora do danas nije izmirilaugovorom stvorena dugovanja. Bezbrojputa zvali smo telefonom, pisali i pred-sjedniku KO SDP Hamdiji Lipovači ipredsjedniku Izbornog štaba ove partijena oktobarskim izborima AlbinuMusliću. Bezuspješno. Vjerujemo da ne

postoji osoba na ovim prostorima koja ćepovjerovati kako Lipovača i Muslić nemogu ni nakon sedam mjeseci od izboraReprezenT-u platiti račun u vrijeme kada

je u njihovim rukama i politička i ekonom-ska moć Kantona i Općine Bihać. Poredovog, tu su i drugi primjeri netranspa-rentnog trošenja budžetskih sredstavaza potrebe medija koje po prvi puta tako-đer primjenjuje nova Vlada premijeraHamdije Lipovače.

Sretan vam Svjetski dan slobodemedija!

Osvrt Crno svijetbijeli

Mi mnogo volimo praznike, bilo kakve: poštujemo državne, kan-tonalne, općinske, vjerske, pojedinačne, službene, sportske.Ako slučajno nije blizu neki praznik, mi ga jednostavno izmisli-

mo. Ako ne postoji ni takva mogućnost (mada je uvijek ima), slavimo i pro-slavljamo tek onako. Neki ne završe ni sa slavljem jednog a već počnu daslave drugi praznik.

Proslava Prvog maja ima kod nas dugu tradiciju. Nekad su se, Prvogmaja, sakupljali radnici, i sa karanfilom u reveru, proslavljali svoj praznik.Pošto su i tog dana radili u smjenama, počinjali bi sa proslavom još ranoujutro kako bi se na vrijeme vratili na posao. Često su se usput susretalisa policijom koja nije bila naklonjena tim proslavama. Ostale su svijetle tra-dicije.

Proslave Prvog maja kod nas su toliko intenzivne da do slijedećegljeta jedva stignemo da povratimo prirodu. Naročito trava ne liči ninašta, jer već za Prvi maj nekad bude toliko toplo da na travi može i da se leži, a nesamo da se sjedi. Slične proslave su i na ostalim izletištima po USK-u, jer svaki grad ima malo brdo ili dolinu koja je pogodna da se namjeste stolovii stolice, sprema roštilj, peče janje na ražnju, postavi bina za muziku i sli-čno. Čovjek radni sve češće pobjeđuje prirodu pa će to uspjeti i ovih praz-ničnih dana: Priroda će biti izgažena, polomljena i pretvorena u hrpe otpa-daka i smeća.

Neki su ljuti što moraju da rade i na praznik rada, ali s njima bi se radomijenjali nezaposleni. Rad je stvorio Prvi maj! Rad je stvorio čovjeka, aonda je čovjek počeo da zabušava. Ako je suditi po onima koji danas imajuzadatak da od nekog naprave čovjeka na osnovu rada taj zadatak nisuispunili. Ti naši općinski i kantonalni vlastodršci neprekidno govore kakorade na tome, a njihov radni učinak po veličini podsjeća na to. A oni seubrajaju u radne ljude. Valjda zato što se raduju kad gledaju kako drugirade, obraduju se i kad vide kako drugi obrađuju zemlju, a rado gledaju iručne radove. Naši općinski i kantonalni vlastodršci (u prethodnom i sada-šnjem sastavu) su svojim (ne)radom omogućili stvaranje i nastanak velikogbroja nečovjeka, odnosno nisu obezbjedili uslove za stvaranje radnog

demokratskog čovjeka (nova radna mjesta), odnosno nisu obezbjediliuslove za život dostojan demokratskog radnog čovjeka. Jedino što su namobezbjedili su redovne čestitke povodom Prvog maja i prazan ražanj.

Teško će ovdje povodom Prvog maja, međunarodnog praznika radaod sreće zaplakati. Za suze bi se radnička klasa još i nekako snašla ali, štose sreće tiče, tu radničkoj klasi nema pomoći!

Da li je rad prvo stvorio gospodina ili gospođu? Da li su i tu gospođeimale prednost? Da li su im i na samom početku pripali teži poslovi? Ako

je rad stvorio čovjeka, šta je stvorila općinska i kantonalna administracija?Reći ćete da općinska i kantonalna administracija može od našeg čovjekanapraviti MAJMUNA! Ali, administracija kao takva, našla je pravo rješenje,tako da je administrativac dobio pravo ime- administrativni radnik!

Ako je rad od majmuna stvorio čovjeka, zašto onda čovjek koji radiispada majmun? Da li je u pitanju obrnuta evolucija, ili je Darvin radio kodnekog privatnog poduzetnika? Ili se je gospodin Darvin u nečemu zez-nuo?! Kako to da čovjek koji radi, i čovjek koji je na čekanju ispadaju maj-muni, a ovamo najmanje majmunišu? Kad je rad stvorio čovjeka, zašto jetaj čovjek najglasniji Prvog maja, i to baš tad kada ne radi?!

Zbilja, dokaza da je na ovim našim kantonalnim prostorima rad stvo-rio čovjeka nema dovoljno. Oni se golim okom vrlo teško mogu vidjeti. Na

ulicama je toliko šetača u radnom vremenu da izgleda kao da nam je sva-kog dana Prvi maj! Možda je i to, ako se toliko drugih stvari zove radom,takođe rad! Mi radimo na parapsihološkoj osnovi, naročito na onom –PARA!

Dokazali smo da se i bez rada može dobro živjeti. Primjer su nam našipolitičari. A, uvijek se nađe neki poreski obveznik koji radi za njih. Uvijekse nađe neko ko nas (iz)radi! Našim političarima je najvažnije pričati oradu, a oni pričaju. Ako bi oni radili, ko bi razgovarao o stabilizaciji? Ko bismišljao kratkoročne i dugoročne načine za otvaranje novih radnih mjesta,ko bi sastančio? I ovako griješe, a koliko bi tek griješili kad bi radili?

Kakav je to praznik rada kada niko ne radi?! U našim kantonalnimuslovima Praznik rada dolazi svima podjednako. I onima koji se ubiše odposla, i onima koji se ne pretrgoše od posla, i onima koji bi se ubili i pretr-gli od posla-kad bi ga imali. Ipak neko gleda svoja posla, a neko društve-na. Neko, kad obavlja privatne poslove, gleda da ih obavi što je mogućebrže, i bolje, zato što su privatni. U društvenim poslovima, u općinskoj ikantonalnoj vlasti, u javnim ustanovama gleda se da prođe vrijeme-i radnidan. Jesu li takvi zaslužili Praznik rada!?

Praznik rada dolazi i nezaposlenima. Stopa nezaposlenosti nam jesad rekordna. Na čiji to račun praznik rada slave i nezaposleni? Na računonih zaposlenih koji dobro rade, ili na račun onih koji rade-da im prođe vri-

jeme! Imaju li pravo zaposleni i ostali napaćeni narod koji ima sreće da radida zabrane Praznik rada onima koji su slabo radili? Zabušantima koji suudružili svoje zabušavanje sa radnicima koji vole da rade. Može li im sezabraniti da za praznik rada peku jagnje, prase, ćurku, pile? Zar zabušan-tima nije svaki dan-PRAZNIK RADA?

Priča izž i v o t a

(demokratskog)Piše: Sead Midžic

Dokazali smo da se i bez rada može dobro živjeti,primjer su nam naši političari

I ovako griješe, a kolikobi tek griješili kad bi radili

'

R e p r e z e n T a c i j a

Vlasti nam kreiraju načine

i oblike izvještavanjaSvjetski dan slobode medija prolazi nezapaženo

b y

S e a d

M

i d ž i ć

Svjetski dan slobode medija

utemeljila je, na prijedlog UNESCO-

a, Opća skupština Ujedinjenih

naroda 1993. s idejom da se toga

dana svijet podsjeti na glavna nače-

la slobode medija, da se procijeni

stanje medijskih sloboda u svijetu,

naglasi važnost njihove nezavisno-

sti i oda počast novinarima koji su

izgubili život obavljajući svoj posao.

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 2494 KantonReprezenT

BIHAĆ - Prošlog petka je održa-na 7. sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona. Na Dnevnomredu sjednice našlo se 15 tačaka, a

svakako najzanimljivije bile su tačkeizbor i imenovanja i PrijedlogZakona o lokalnoj samoupraviUnsko-sanskog kantona.

Nakon prve tačke dnevnogreda, koja se odnosila na poslaničkapitanja, uslijedilo je usvajanje zapi-snika sa 6. sjednice SkupštineKantona, a zatim je uslijedila i trećatačka dnevnog reda, koja se odnosi-la na Prijedlog Odluke o imenovanjuprivremenog Upravnog i Nadzornogodbora Agencije za privatizacijuUnsko-sanskog kantona.

Ova tačka izazvala je velikuraspravu poslanika, koji su uglav-nom zamjerali što su se uNadzornom odboru našle osobe bez

većeg iskustva. Tako je ElviraAbdić - Jelenović ispred strankeDNZ BiH ustvrdila da ovi članoviimaju ogromnu odgovornost i da ihse treba obavezati na određenudozu odgovornosti u njihovom radu, jer iz iskustva je poznato da prijašnjiodbori nisu imali apsolutno nikakvuodgovornost za svoj rad.

I poslanik Mirvet Beganovićispred DNZ-a je iznio primjedbu dase radi o vrlo šturim prijedlozima,bez bilo kakvih podataka o osoba-ma koje su predložene, jer se istimadaje Agencija za privatizaciju i 66firmi na raspolaganje u periodu od

60 dana. Jusuf Bajrektarević iz A-SDA je upitao šta predloženi kandi-dati obećavaju u svom radu i da li suodabrani po političkom ključu ili je

njihov program rada bio tako dobar.U svom izlaganju, poslanik A-SDA Jasmin Emrić je iznio da mu je pripao neugodan zadatak daispred svoje stranke čestita Prvimaj, praznik rada svim radnicima,kojih je sve manji broj na našim pro-storima. Također je naglasio da jemislio kako će u Upravni i Nadzorniodbor Agencije biti izabrani ljudi saiskustvom, a po njegovim informacijama, predloženi kandidati nemajuapsolutno nikakvo iskustvo i da istine mogu riješiti nagomilane proble-me u ovoj instituciji.

Isti poslanik je predložio da seAgencija za privatizaciju pripojiMinistarstvu privrede Unsko-san-

skog kantona, što je kasnije i odbije-no kroz glasanje svih poslanika.Predsjedavajući Skupštine HuseinRošić je naglasio da postojiFederalni propis po kojem Agencijane može biti pripojena i u nadležno-sti Ministarstva privrede, a sa 11 gla-sova za, jedim protiv i 16 suzdrža-nih, ovaj prijedlog poslanika A-SDA je odbijen.

Nakon rasprave, pristupilo seglasanju o Prijedlogu Odluke o ime-novanju privremenog Upravnogodbora Agencije za privatizacijuUSK-a. Iako predložena imena nisuiznesena na Skupštini, ista je sa 17

glasova za i 11 suzdr-žanih usvojila prijedlog.Drugi prijedlog, koji seodnosio na imenovanje

privremenog Nadzo-rnog odbora, također jeprihvaćen sa 16 glaso-va za i 11 suzdržanih.Tako su u privremeniNadzorni odbor imeno-vani Alen Derviševićkao predsjednik, teAdnan Hamedović iVlatka Matanović kaočlanovi.

Slijedeća tačkadnevnog reda bio jePrijedlog Zakona olokalnoj samoupraviUnsko-sanskog kanto-na. I ova tačka dnevnog reda izaz-vala je raspravu poslanika, a isti su

uglavnom konstatirali da je istinužan i da se mora usvojiti. Ovimzakonom bi predškolske i osnovno-školske ustanove pripale pod inge-renciju općina Kantona, a samim timće prava i obaveze preći na općine.

Poslanik Šefik Veladžić ispredSBiH je upitao da li su na ovu sjed-nicu Skupštine pozvani načelniciOpćina Kantona kojih se ova tačkadirektno i tiče. Izrazio je bojazan daće nerazvijene općine ovim zako-nom doći u nezavidanpoložaj i da bi moglodoći do kolapsa pojedi-nih općina. To potkre-pljuje činjenicom da ćeopćine same morati iz

svojih vlastitih sredsta-va plaćati izgradnjuškolskih objekata, jer jetako Zakonom predvi-đeno.

Jusuf Bajrektarević je podsjetio poslanikeda je već davno done-sena Odluka o usvaja-nju izmjena Zakona opripadnosti javnih pri-hoda. On je naglasio

kako je očekivao barem analizu sta-nja po svim školama Kantona i upi-tao šta je sa tužbama koje su pod-

nesene i od kojih neke čekaju nanaplatu.Muhamed Škrgić, poslanik

DNZ-a, podsjetio je poslanike da seovaj zakon mora donijeti, jer je uskladu sa Federalnim zakonom.Također je istakao da se i ostali aktimoraju donijeti na vrijeme, jer jesigurno da će manje razvijene opći-ne imati određenih problema kodprimjene ovog Zakona. Naglasio jeda će morati biti određen stepen

solidarnosti između općina, a pod-sjetio je i sve poslanike da je osno-vno obrazovanje po zakonu obave-

zno za svu djecu.Nakon iscrpne rasprave, pristu-pilo se glasanju o Prijedlogu Zakonao lokalnoj samoupravi Unsko-san-skog kantona. Isti je uz tri zaključkausvojen sa 25 glasova za, dok su triposlanika bila suzdržana. Raspravapo ostalim tačkama dnevnog redanastavljena je u poslijepodnevnimsatima, kada je već došlo do zaklju-čenja ovog broja novina.

Edin ŠABANAGIĆ

Održana sedma sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona

Usvojen Prijedlog Zakona o lokalnoj samoupravi

BIHAĆ - U Privrednoj komori Unsko-san-skog kantona u srijedu je održana 3. sjednicaSkupštine ove institucije u četvrtom mandat-nom periodu 2010. - 2014. godina. Na sjednici,kojom je predsjedavala predsjednicaSkupštine, Jasminka Šuško, direktoricaTurističke zajednice USK-a nakon usvajanjazapisnika sa prethodne sjednice razmatrani suIzvještaj Nadzornog odbora PK USK-a o pre-gledu finansijsko-materijalnog poslovanjaKomore po godišnjem obračunu za 2010. godi-nu i Izvještaj o materijalno-finansijskom poslo-vanju PK USK za 2010. godinu. Nakon kraćeguvoda predsjednice Skupštine, obrazloženje uzIzvještaj podnio je predsjednik Nadzornogodbora Đemal Sefer , direktor UniCredit bankd.d Bihać.

O ovoj temi potom je uslijedila kraća disku-sija u kojoj su učestvovali Šefik Mustedanagićispred „Grupex“ d.d. Velika Kladuša, predsjed-nik Privredne komore USK-a Ismet Pašalić iFikret Dervišević ispred BH Telecom d.d.Sarajevo Direkcija Bihać. Prema diskusiji i prijedlozima Šefika Mustedanagića i svim pohva-

lama upućenim PK USK-a na domaćinskomposlovanju i u teškim uvjetima recesije, usvojen je zaključak da se ponovno pokrene inicijativao usvajanju jedinstvenog Zakona o komoramakojom se potvrđuje prethodni zaključakSkupštine ove institucije i traži jednoobraznofunkcioniranje za sve komore u BiH i obavez-nost članstva! Kako je istakao predsjednikPrivredne komore Unsko-sanskog kantonaIsmet Pašalić, uz način finansiranja u kojem sesamo jedna trećina prihoda pokriva iz članari-ne, nemoguće je održati rad Komore na nivoukoji zahtijeva sve složenija privredna situacijaUSK-a.

- Budući da se iz te trećine prihoda nemogu pokriti ni troškovi plaća uposlenih ustručnoj službi komore, niti tekući troškovi,rebalans plana će biti neminovan, dodao jepredsjednik Pašalić.

Nadalje je zatraženo vraćanje javnih ovlastikomorama, bilo da se radi o registraciji privred-nih subjekata, CEMT dozvola ili drugim ovlasti-ma koje u razvijenim zemljama EU, pa i u zem-ljama iz okruženja, koje još nisu u punoprav-

nom članstvu EU, obavljaju komore, budući dau njihov djelokrug rada i pripadaju po samoj pri-rodi stvari!

Nakon diskusije i zaključaka jednoglasnosu usvojeni Izvještaj Nadzornog odbora PK

USK-a o pregledu finansijsko-materijalnogposlovanja Komore po godišnjem obračunu za2010. godinu i Izvještaj o materijalno-finansij-skom poslovanju PK USK-a za 2010. godinu.

Esad Š.

Održana treća sjednica Skupštine Privredne komore Unsko-sanskog kantona

Usvojeni izvještaji za prošlu godinu

Sa sedme sjednice Skupštine USK-a

Detalj sa skupštine PK USK-a

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 249 5anton ReprezenT

U četrdeset bosanskohercegovačkihgradova, prošlog utorka je simbolično upet do dvanaest započela dosad najvećaregionalna kampanja prikupljanja milionpotpisa podrške za osnivanje REKOM-a,Regionalne komisije za utvrđivanje činje-nica o ratnim zlo-činima i drugimteškim kršenjimaljudskih prava po-činjenim od 1991.do 2001. na pro-storu nekadašnjeSFRJ.

Istovremeno,ova kampanja seodvija i u ostalim

zemljama u regionu. Od kraja oružanihsukoba na tlu nekadašnje SFRJ ni u jed-noj od država nije dovršen popis ubijenihu ratu, a više od 15.000 osoba i dalje sevode kao nestale. Žrtve su marginalizira-ne, njihovi glasovi se u javnosti rijetkočuju, a brojevima ubijenih često se mani-

pulira u političke svrhe.Ovi i mnogi drugi razlozi naveli su

više od 1.500 udruženja i pojedinacasvih nacija i vjera s prostora bivše SFRJ,okupljene u Koaliciji za REKOM, dazagovaraju stvaranje nezavisne međudr-

žavne komisijekao vansudskogistražnog tijelakoje treba utvrditi i

javno saopćiti či-njenice o protek-lim ratnim zbiva-njima.

Među njimasu udruženja žrta-va, nestalih, vete-

rana, logoraša, novinara, manjinskihzajednica, organizacija za ljudska prava.REKOM su dosad podržali predsjedniciHrvatske i Srbije Ivo Josipović i BorisTadić, Skupština Crne Gore, Evropskakomisija i Evropski parlament, kao i broj-ne javne ličnosti u regionu. Zlatan Č.

BIHAĆ - Nelegalna eksploatacijamineralnih sirovina i rad na crno, bilaje tema sastanka koji je održan u sri-jedu u Vladi Unsko-sanskog kantona,na kome je uzeo učešće i načelnik

općine Bosanski PetrovacErmin

Hajder .Sastanak je organizovan na inici-

jativu premijera Kantona, HamdijeLipovače i kantonalnog ministra pri-vrede Hase Hajrulahovića, u ciljuvraćanja koncesija u sistem zakonito-sti u određenom vremenskom perio-du, nakon čega će, ukoliko se to nedesi, o svemu biti obaviještena tužila-

štva, SIPA i ostale nadležne agencije.- Iskreno sam zadovoljan inici-

jativom koju je pokrenuo premijer Lipovača sa svojim ministrima,kojom priču o eksploataciji želimovratiti u zakonski okvir. BosanskiPetrovac i nema neku korist odkoncesija, pogotovo na iskopimamineralnih sirovina i ovo je dobar put da se pozicioniramo kad je to upitanju, istakao je načelnik Hajder idodao da u Bosanskom Petrovcu tre-nutno postoje tri zapečaćena majda-na i dva koja trebaju biti predmet kon-cesija.

Na sastanku je zaključeno da ćeMinistarstvo privrede u narednomperiodu obaviti kontrolna snimanjasvih lokacija na kojima se vršieksploatacija, na osnovu kojih će biti

napravljen obračun za koncesionare.Resorno ministarstvo će u narednadva mjeseca uputiti Prijedlog Zakonao rudarstvu i Zakona o geološkimistraživanjima u skupštinsku proce-duru, nakon čijeg usvajanja bi se tre-balo sistematizirati radno mjestorudarskog inspektora u Kantonalnojupravi za inspekcijske poslove.

Esad Š.

Sastanak u Vladi Unsko-sanskog kantona

Teme nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina i rad na crno

BIHAĆ - U četvrtak je u OpćiniBihać održan prvi radni sastanak

tima za implementaciju projektaprekogranične saradnje „Una-izvor života“. Nosioci projekta suZadarska županija i Općina Bihać,a partneri na projektu su PLODCentar, Općina Gračac, Turističkazajednica Zadarske županije iTuristička zajednica Unsko-san-skog kantona. Ukupna vrijednostprojekta je 420.000 eura i trajat će24 mjeseca.

Cjelokupan projekt realiziratiće se kroz četiri radna paketa, kojiizmeđu ostalog obuhvataju: izgra-dnju drvene ograde na turističkojstazi prema izvoru Une, obnovuturističke infrastrukture u MartinBrodu i starog grada na Ostrovici,organizaciju volonterskog kampaza čišćenje pješačkih i biciklističkihstaza duž rijeke Une, te organiza-

ciju edukativnih radionica.Promocija ovog projekta obuh-

vata kreiranje web stranice, izradubrošura i promotivnog materijala,kao i postavljanje info znakova ipromotivne aktivnosti na uređenim

lokacijama. Općina Gračac ćepočetkom maja organizirati sasta-nak, prilikom kojeg će se potpisatiMemorandum o razumijevanjuizmeđu partnera na projektu „Una-izvor života“. Esad Š.

BIHAĆ - Predstavnici KUD-a

„Mladost“ iz Bosanske Otoke održalisu radni sastanak sa direktoricomTurističkog ureda Turističke zajedniceUSK-a Jasminkom Šuško. Na ovomsastanku predstavnici KUD- a„Mladost“ prezentirali su svoj Programrada za 2011. godinu.

Tokom razgovora o mogućnosti-ma uzajamne saradnje, posebanakcent je stavljen na projekt KUD-a„Mladost“, Deseti internacionalni festi-val folklornog stvaralaštva Bosne iHercegovine „Bosanska Otoka 2011“.Na ovom festivalu Turistička zajedni-ca će putem svog audio i video propa-gandnog materijala pred više od1.000 učesnika iz zemlje i inozem-stva, prezentirati turističku ponudu

Unsko-sanskog kantona.

Osim ovog, Turistička zajednicaće također podržati i projekt prekogra-nične saradnje KUD-a „Mladost“ saFolk Tanz grupom „Borg“ pod pokrovi-teljstvom općine Ried i Savezne gim-nazije Ried iz Innkreisa, RepublikaAustrija. Podrška Turističke zajedniceodnosi se na obezbjeđenje propa-gandnog materijala za prezentacijuturističkih potencijala Unsko-sanskogkantona u ovom gradu.

Turistička zajednica će ove i osta-le aktivnosti KUD-a „Mladost“, planira-ne za 2011. godinu, promovirati nasajmovima i drugim izložbenim mani-festacijama, kao i putem službeneweb-stranice Turističke zajedniceUSK-a . Dževada Š.

KLJUČ - Pod pokroviteljstvomOpćine Ključ održan je radni sasta-nak predstavnika nadležne općin-ske službe i deset najvećih proizvo-đača mlijeka na temu „Stanje u mlje-karskom sektoru na području općineKljuč i općinske novčane podrške u

2011. godini“.Trenutno najveći problem uovom sektoru je niska otkupna cije-na sirovog mlijeka koja je prema rije-čima ključkih mljekara najniža uposljednjih deset godina. Prema tre-nutnom načinu obračunavanja cije-

ne mlijeka koja se utvrđuje Uredbomo kvaliteti svježeg sirovog mlijeka inačinu utvrđivanja njegove cijene,najbolje što mljekari mogu postići je0,50 - 0,52 KM po litri. Ako se ovacijena uporedi sa cijenama repro-materijala koje su u stalnom porastu

tek tad se, kažu mljekari, vidi koliko je njihov posao ustvari uzaludan.Proizvođači mlijeka sa područja

općine Ključ već duže vrijeme insi-stiraju na pregovorima sa mljekarom„Meggle“ na kojima bi se razmotrilopovećanje te cijene, međutim mlje-

kara te pregovore do sada odbija.Izrevoltirani proizvođači čak nago-vještavaju i bojkot ove mljekare iprelazak u drugu ukoliko se stanjene poboljša jer na ovaj način i saovakvim cijenama svjesni su da pro-padaju.

Sa ovog sastanka će biti upućenakt sa zaključcima i ponovni pozivmljekari na pregovore o cijeni mlije-ka, a ključki proizvođači se nadajuda je mljekara svjesna da oni trebaju njoj isto toliko koliko ona njima.

Adis E.

Održan prvi radni sastanak tima za implementaciju projekta prekogranične saradnje

„Una-izvor života“Radni sastanak u prostorijama Turističke zajednice USK-a

KUD „Mladost“ kao dioturističke ponude Kantona

Regionalna kampanja prikupljanja milionpotpisa podrške za osnivanje REKOM-a

Utvrđivanje činjenica

o ratnim zločinima

Radni sastanak o stanju u mljekarskom sektoru na području općine Ključ

Proizvođači nezadovoljniotkupnom cijenom mlijeka

Sa sastanka u Vladi USK-a

Sa sastanka mljekara i

nadležnih općinskih organa

Saradnja KUD "Mladost" i Turističke

zajednice Unsko-sanskog kantona

Detalj sa radnog sastanka

Prikupljanje potpisa u Sanskom Mostu

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 2496 Velika KladušaReprezenT

Prošlog utorka je u Velikoj Kladuši na Trgumladih u organizaciji Demokratske organizacijemladih Velika Kladuša u „Pet do dvanaest“otpočela regionalna kampanja pod nazivom„Milion potpisa za REKOM“.

Inicijativa za REKOM predstavlja lokalniodgovor na lokalnu potrebu suočavanja sa pro-

šlošću. Njen legitimitet proističe iz jakog osjeća- ja pripadnosti unutar različitih grupa civilnogdruštva širom bivše Jugoslavije, koje dijelezajednički cilj, da se utvrdi istina o prošlosti naosnovu činjenica o ratnim zločinima i drugimkršenjima ljudskih prava.

Među prvima koji su podržali Kampanju

svojim potpisom su općinski načelnik AdmilMulalić i predsjedavajući Općinskog vijećaSejfo Mustafić. Kampanju je također svojimpotpisom podržao i predsjednik Demokratskenarodne zajednice BiH Rifat Dolić, kao i brojnidrugi građani Velike Kladuše.

Kampanja „Milion potpisa za REKOM“ otpo-

čela je i u Sarajevu, Banja Luci, Beogradu,Ljubljani, Zagrebu, Prištini, Skoplju i Podgorici.Po završetku kampanje potpisi će biti predatisvim parlamentima u regionu, zajedno sa nacr-tom Statuta REKOM-a, uz zahtjev svim država-ma u regionu da zajednički preduzmu zadatakosnivanja Regionalne komisije. Tina O.

U srijedu je u Velikoj Kladušizasjedalo Općinsko vijeće koje je uokviru svoje tridesete redovne sjedni-ce raspravljalo o 14 tačaka dnevnogreda. Na početku sjednice vijećnici suuputili nekoliko vijećničkih pitanja

općinskom načelniku AdmiluMulaliću i direktorima javnih predu-zeća koji su prisustvovali sjednici tena postavljena pitanja odmah i odgo-varali.

Najdužu raspravu na ovoj sjedni-ci Općinskog vijeća izazvao jePrijedlog Zaključka o odbijanju dava-nja saglasnosti na rekonstrukciju isanaciju poslovnog prostora u VelikojKladuši, ulici Ibrahima Mržljaka, u

vlasništvu Šerifa Melkića. PrijedlogZaključka usvojen je većinom glaso-va, iako su za vrijeme glasanja oistom članovi Kluba Stranke demo-kratske akcije napustili sjednicu.

Vijećnici su razmatrali i jednogla-

sno usvojili Prijedlog rješenja zadodjelu gradskog građevinskog zem-ljišta u korist Seada Miljkovića izVelike Kladuše, Izvještaj o radu mje-snih zajednica za 2010. godinu i utro-šku sredstava iz budžeta OpćineVelika Kladuša namijenjenih za fina-nsiranje rada mjesnih zajednica u2010. godini, Informaciju o realizacijiAkcionog plana prevencije lokalnezajednice u borbi protiv zloupotrebe

opojnih sredstava u 2010. godini, teInformaciju o stanju ljudstva, objeka-ta, opreme i voznog parka uVatrogasnoj jedinici Velika Kladuša,sa osvrtom na organizaciju i provođe-nje preventivnih mjera zaštite od

požara na području općine VelikaKladuša.Također, Program korištenja

poljoprivrednog zemljišta na područjuopćine Velika Kladuša dobio je podr-šku svih vijećnika. Razlozi i cilj dono-šenja ovog Programa ogledaju se upovećanju iskorištenosti poljoprivred-nog zemljišta, bez obzira u čijem jevlasništvu, državnom ili privatnom, ucilju usklađivanja interesa svih subje-

kata u korištenju poljoprivrednogzemljišta i očuvanja njegove namje-ne. Program rada i financijskogposlovanja Javne zdravstvene usta-nove Gradska apoteka VelikaKladuša za tekuću godinu, teProgram razvoja zaštite i spašavanjaljudi i materijalnih dobara od prirodnihi drugih nesreća na području VelikeKladuše za period 2011. - 2015. godi-

na, također su podržani jednoglasno.Općinsko vijeće na ovoj sjednici

usvojilo je i nekoliko izvještaja, izme-đu ostalog, Izvještaj o raduOpćinskog pravobranilaštva OpćineVelika Kladuša, te Izvještaj o rješava-nju upravnih predmeta uJedinstvenom općinskom ogranuuprave za 2010. godinu.

Esad ŠABANAGIĆ

Održana trideseta redovna sjednica Općinskog vijeća

Prošao Izvještaj o radu Općinskog pravobranilaštva

Načelnik općineVelika KladušaAdmil Mulalić je napoziv menadžmentafirme „Grupex“ d.d.

Velika Kladuša zaje-dno sa svojimsaradnicima iSavjetom Mjesnezajednice VelikaKladuša na čelu sap r e d s j e d n i c o mIzetom Halkić, pri-sustvovao je prvomuključenju asfaltnebaze „Grupex“.

P r e d s t a v n i c irukovodećeg organa ove firme na čelu sadirektorom Šefikom Štulanovićem upoz-nali su prisutnu delegaciju sa karakteristika-ma i radom novoizgrađene asfaltne baze.Izgradnja asfaltne baze koštala je oko1.200.000 konvertibilnih maraka.

Načelnik Mulalić je ovom prilikom izja-vio da je sretan što je u Velikoj Kladušiizgrađena asfaltna baza, a kako se radi ofirmi koja je na području općine VelikaKladuša izgradila velik broj objekata, putne

infrastrukture, sa izgradnjom asfaltne bazepovećat će svoje učešće na tržištu.

„Grupex“ je nastao 1975. godine spaja-njem rudnika barita „Bosnabarit“ i komuna-lnog-građevinskog-uslužnog preduzeća„Petrova Gora“. Od tada je ovo preduzećeizgradilo stotine objekata širom BiH i

Hrvatske. Stečena su velika iskustva iposlovni ugled. Usprkos velikim kriznimperiodima, preduzeće je opstalo zahvaljuju-ći svojim kadrovima i dobroj proizvodnojstrukturi. Edin Š.

Općinski načelnik AdmilMulalić održao je sastanak sa pred-sjednikom Mjesne zajedniceBosanska Bojna SulejmanomTralješićem i članovima Savjetaove Mjesne zajednice. Sastanku suprisustvovali i savjetnici općinskognačelnika Husein Hadžić i IbrahimNizandžić.

Prema unaprijed dostavljenomdnevnom redu od strane Mjesnezajednice Bosanska Bojna, razgo-varalo se o pitanjima rješavanja pro-blema pasa lutalica, deponije otpa-da na Radića mostu, zaštiti školskog objekta idvorišta u Bosanskoj Bojni i o ostalim pitanjima.

- Psi lutalice, kojih u Bosanskoj Bojniima velik broj, nanose veliku štetu mještani-ma i stoga nam je jako važno da nam pruži-te pomoć u rješavanju ovog problema, izja-vio je Sulejman Tralješić, predsjednik Mjesnezajednice.

Općinski načelnik Admil Mulalić izjavio je dasu psi lutalice generalno problem cijele države,ali da se poduzimaju određene aktivnosti kanjegovom rješavanju. Kada je u pitanju deponi- ja otpada na Radića mostu, prema riječimaopćinskog načelnika, planirano je da se ista unarednom periodu izmjesti, da se izgradi reci-

klažno dvorište u naselju Drmaljevo u VelikojKladuši, koje će predstavljati fiksno mjesto zaizdvojeno odlaganje raznih vrsta otpadnih tvari.

Što se tiče škole i školskog dvorišta, koje jeprema riječima predstavnika Mjesne zajedniceugroženo nelegalnom gradnjom na školskomzemljištu, na sastanku je dogovoreno da građe-vinski i komunalni inspektor Općine VelikaKladuša izađu na lice mjesta, zapisnički konsta-tuju činjenično stanje i shodno tome da predu-zmu odgovarajuće mjere.

Ponovni sastanak u istom sastavu održatiće se za petnaest dana u Bosanskoj Bojni, kadaće se izvršiti i obilazak ove mjesne zajednice.

Tina O.

Predstavnici Općine Velika Kladuša posjetiliasfaltnu bazu firme „Grupex“

Upoznavanje sa radomi karakteristikama asfaltne baze

Najveći problempredstavljaju psi lutalice

Kampanja „Milion potpisa za REKOM“ u Velikoj Kladuši

Prvi potpisnici vodeći ljudi Općine

Predstavnici Mjesne zajednice Bosanska Bojna kod općinskog načelnika

Sa posljednje sjednice Općinskog vijeća

Detalj sa prijema predstavnika MZ

Bosanska Bojna kod načelnika Mulalića

Potpisi za kampanju "REKOM" na Trgu Mladih

Prilikom posjete "Grupexu"

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 249 7azin ReprezenT

Kao što je već objavljeno u medijima, OŠ „CazinII“ pokrenula je ekološku akciju sa krajnje humanimciljem. Naime, u periodu od 11. aprila do 15. maja uovoj školi se prikupljaju plastične flaše koje će kasni- jim otkupom obezbijediti novac potreban za pomoć uizgradnji kuće za dvije učenice ove škole. Osim pla-stičnih flaša, prikuplja se i papir.

Učenici OŠ „Cazin II“ su akciju shvatili veomaozbiljno i svakodnevno prikupljaju flaše i papir.Također, poslali su poziv i udruženjima, kulturno-umjetničkim društvima i omladini političkih partija daorganiziraju eko akcije i prikupljene flaše doniraju zaovu akciju.

Ako se još niste uključili u akciju, to možete učini-ti odlaganjem plastičnih flaša u posebne kontejnerekoji se nalaze kod škole OŠ „Cazin I“, te preko putaprostorija Općinske organizacije Crvenog križa, a

flaše možete donijeti i u OŠ „Cazin II“ na Ćupriji sva-kim radnim danom do 18:00 sati. Ne bacajte flaše bilogdje, jer je svaka flaša bitna u ovoj humanoj akciji.

Amel D.

U petak, 22. aprila, načelnikopćine Cazin Nermin Ogreševićodržao je radni sastanak sa vođomtima EURELSMED projekta u BiH,Davidom Millerom i predstavnicima

regionalne razvojne agencije za sje-verozapadnu BiH (RDA NW).Na sastanku su razgovarali o

projektu razvoja poduzetničkih zonau našoj općini. U skladu s tim potre-bama, Miller je obezbijedio pomoćkonsultanta čiji će zadatak biti dazajedno sa općinskim timom izradi

kvalitetan prijedlog projekta poduzet-ničkih zona, spreman za apliciranje ipotencijalno finansiranje od straneEURELSMED-a i ostalih EU fondo-va.

Evropska komisija je tražila odEURELSMED-a da napravi listu projekata prioritetnih za finansiranje, a jedan od njih bi svakako mogao biti iprojekat poduzetničkih zona uCazinu. Dogovorena je i konkretnasaradnja sa regionalnom razvojnomagencijom, koja će asistirati pri izra-

di projektnih prijedloga Općine uokviru bilo kojeg otvorenog pozivaod stranih i domaćih donatora.

Prema riječima načelnikaOgreševića, želja Općine Cazin jeste

da ojača svoje kapacitete, da seinstitucionalno organizira i da omo-gući intenzivnu komunikaciju sa pri-vrednicima općine. U tom smislu bilo je riječi i o projektima kulturnog nasli- jeđa koji će generirati razvoj turizmai otvaranje novih radnih mjesta.

Amel D.

Općinski načelnik se sastao sa vođom tima EURELSMED projekta u BiH

Razgovor o projektu poduzetničkih zona u Cazinu

Pretprošlog vikenda upriličena je svečanost otva-ranja puta Salkići u cazinskoj mjesnoj zajedniciSkokovi. Uz prelijepi prirodni ambijent, nova putnakomunikacija je približila ovo naselje susjednim mje-snim zajednicama, ali i samom gradu Cazinu.

Načelnik općine Cazin Nermin Ogrešević ječestitao sugrađanima na istrajnosti i izrazio zadovolj-stvo zbog partnerskih odnosa koji se uspostavljajumeđu mještanima u realizaciji projekata značajnih zanjihovu zajednicu.

- Smatram da smo zajedno sa mještanimaovog naselja u zadnjih nekoliko godina uradiliveliki posao kada je u pitanju infrastruktura. Želi-mo podržati namjeru ljudi da ostanu u svojim mje-stima i da se aktivnije uključe u projekte zajedni-ce, rekao je načelnik Ogrešević.

Predsjednik građevinskog odbora Salih Salkićobjasnio je okupljenima da se radi o putu koji je reali-ziran u dvije faze. Prvi put je asfaltirano 937 m, adruga dionica iznosi 640 m. Ukupna vrijednost izvede-nih radova je 280.000,00 KM, od čega je učešće mje-

štana 131.000,00 KM, a preostali dio je uložila OpćinaCazin putem JU Komunalno stambeni fond.

U ovom naselju nedavno je instalirana i nova trafostanica, a u narednom periodu očekuje se i rekon-strukcija niskonaponske mreže. Svečanu vrpcu jezajedno sa načelnikom Ogreševićem presjekao mje-štanin Sulejman Mahmutović. Amel D.

CAZIN, VOJNIĆ- Načelnik općine

Cazin Ner min Og-rešević na pozivnačelnika općineVojnić, BrankaEremića, prisust-vovao je svečanojsjednici Općinskog vijeća Vojnićapovodom obilježavanja Dana njiho-ve općine. U sali Doma kulture uVojniću pored domaćina, vijećnika,građana, prisustvovao je i veliki brojnačelnika susjednih općina, kao ižupan Karlovačke županije i grupasaborskih zastupnika na čelu saŠemsom Tankovićem i MilankomOpačić.

Načelnik Ogrešević je domaćini-ma čestitao rođendan grada i uručio

prigodan poklon načelniku Eremiću.Naglasio je da ove lokalne zajedniceveže geografska blizina, mogućnostprekogranične saradnje u projekti-ma od obostranog interesa i među-sobno poznavanje lokalnog stano-

vništva.Tokom svečanosti uručena su i

posebna priznanja zaslužnim poje-dincima iz svih društvenih sferaživota. Načelnik Eremić je tom pri-godom govorio o uspjesima općineu protekloj godini i saradnji koju suostvarili sa institucijama u zemlji iokruženju, ali i pojedincima kojeodlikuju zbog njihovog doprinosaovoj složnoj zajednici.

Tim tonom se obratio i dopred-

sjednik Općinskog vijeća VojnićAzim Durmić. Prema njegovim rije-čima posebna karakteristika ovesredine jeste to što u njoj skladnodjeluju, zajednički žive i rade i Hrvatii Bošnjaci i Srbi. Amel D.

U Bihaću je 19. i 20. aprilaorganiziran specijalistički seminar na temu upravljanja projektnimciklusom u organizaciji uredaRazvojnog programa Ujedinjenihnacija (UNDP) u BiH i Hrvatskoj.Cilj seminara je unaprijediti kapaci-tete učesnika iz BiH i Hrvatske ipružiti im podršku u pripremi zajed-ničkih projekata koji se mogu fina-nsirati iz pretpristupnih fondova EU.Ovaj seminar predstavlja pripremu

za predstojeći poziv prekograničnesaradnje između BiH i Hrvatske.

Seminar se sastoji iz tri dvod-nevna modula. Preostala dvamodula održaće se također uBihaću tokom maja i juna 2011.godine. Usmjeren je na praktičareiz BiH i Hrvatske koji rade na poslo-vima pripreme i implementacije projekata. Ispred Općine Cazin ovojedukaciji je prisustvovao savjetniknačelnika Suad Rošić, koji je radiona pripremi dva projektna prijedlo-ga, jedan sa predstavnikom grada

Slunja - „Zaštita prirodnih područja ivode sliva rijeke Korane“, a drugi

prijedlog bio je „Zaštita pitomogkestena“ za koji se pojavio i većibroj zainteresiranih partnera izsusjednih općina BiH i RepublikeHrvatske.

Izvođači ovog seminara su stru-čnjaci konsultantske agencije„Razbor“ iz Hrvatske. Organiziran je u okviru Projekta „Sistem obukeza jedinice lokalne samouprave“,koji provodi UNDP BiH, a primarnofinansira Švedska agencija za

međunarodnu razvojnu saradnju. Amel D.

U kabinetu načelnika općineCazin upriličen je prijem za predsta-vnike KUD „Pobjeda“ iz Krivaje upovodu prve godišnjice njihovog osni-vanja i rada. Prijemu su prisustvovali igosti koji su planirani kao učesnici kul-turnog programa planiranog u večer-njim satima u ovoj mjesnoj zajednici.

Načelnik Ogrešević je čestitaoslavljenicima i uputio riječi dobrodošli-ce predstavnicima KUD „DEM“ izKranja i BZK „Preporod“ iz BosanskeDubice.

- Značajan segment djelovanjanaših kulturno-umjetničkih društa-va jeste i povezivanje sa drugima uzemlji i dijaspori, čime stvaramopretpostavke za zajedničko djelo-

vanje na drugim poljima, rekao jenačelnik Ogrešević.

Prema riječima Anise Krivdić,predsjednice BZK „Preporod“ izBosanske Dubice, ova posjeta Cazinuza njih ima poseban značaj jer čini nji-hovo prvo putovanje u neku drugulokalnu zajednicu.

Članovi KUD „Dem“ iz Kranja suveć ranije ostvarili saradnju i usposta-vili komunikaciju sa općinom Cazin, ali je ovo prvi put da nastupaju predcazinskom publikom. Kako kaže pred-sjednica ovog udruženja, DinkaHrustanović, ovakvi skupovi su prili-ka da se druže, upoznaju, ali da uje-dno jedni od drugih uče o tradicijipojedinih krajeva. Amel D.

Novi putni pravac u mjesnoj zajednici Skokovi

Svečanost otvora puta Salkići

Plastičnim flašama do novca za izgradnju kuće za dvije učenice OŠ "Cazin II"

Jeste li se uključili?

Specijalistički seminar na temu upravljanja projektnim ciklusom

Općina Cazin pripremiladva projektna prijedloga

Načelnik Ogreševićna obilježavanjuDana općine Vojnić

Prijem za članove KUD-a

"Pobjeda" iz Krivaje

Humana akcija prikupljanja plastičnih flaša

Sa prijema za članove KUD-a

Predstavnici Općine Cazin u Vojniću

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 2498 MarketingReprezenT

- Ba v imo se prome tom na

f te i na f tn ih

der i va ta, al i i drug im uslu

žn im djela tnos t ima.

- Posjedujemo vlas t i t i kom

pleks u sklopu kojeg

se nalaz i benz inska pump

a, ca f fe bar, trgo v ina,

au to praona i vulkan izers

ka radnja.

- F irma posluje po e vropsk

im s tandard ima,

prome tujuć i gor i vo v isoke

k val i te te, a

posjedujemo v

las t i ta voz ila za pre voz g

or i va,

kao i kam ion za kućnu dos ta vu lož ulja.

- U trgo v in i nud imo vel ik i

izbor ulja

renom iran ih pro iz vođača

, au tokozme t iku i dr. U firmi Grand Benz na jednom mjestu možete

da nađete sve što je potrebno za vaš automobil.

Ul. Zuhdije Žalića BB, Velika KladušaTel: 037 773 322 Mob: 061 600 159

Sretan 01. maj,Međunarodnipraznik rada

Sretan 01. maj,Međunarodni praznik rada

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


Marketing ReprezenT02. maj 2011. godine, broj 249 9

- pregledi za sanitarne listove- očna dijagnostika- interna medicina- liječenje dijabetesa i

oboljenja štitnjače- specijalističke konsultacije- ultrazvučna dijagnostika- ginekologija- orl- dermatologija- fizijatrija- ortopedija- neuropsihijatrija

- laboratorijske pretrage- ct-dijagnostika- denzitometrija- mamografija- magnetna rezonancija

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1;Tel: ++387 37/310-207, 310-070;

Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3;Tel: 037/514-767;

Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1; Tel:037/771-396

e-mail: [email protected]

I z p on u d e i z d v a

j am o:

UROLOŠKI

PREGLEDI

!!!

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,

Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831,web: www.benmal.com e-mail: [email protected]

!!!

Novo

BLOK I I I B L O K I I

IZVODIMO I SVE VRSTE GRAĐEVINSKIH RADOVA PO SISTEMU ,,KLJUČ U RUKE’’ I OD,,TEMELJA DO KROVA’’

POSEBNO IZDVAJAMO:IZRADA MAŠINSKE ŽBUKE,

MAŠINSKA IZRADA ESTRIHA (TLAKOVA),ZEMLJANI RADOVI (ISKOP, ODVOZ, PLANIRANJE),

NA SVE RADOVE DAJEMO GARANCIJU I ZATO, OBRATITE NAM SE SA POVJERENJEM !!!

... i iznad evropskog standarda !!!

Prodano

Prodano

P r o d a n o

P r o d

a n o

Prodano

Prodano

Prodano

Prodano

Prodano

Prodano

Prodano

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

Prodano

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

Prodano

Prodano

Prodano H v a l av a m n apovjerenju!!!

U PONUDI SU STANOVI OD 34 DO 86 m²


Sretan 1. maj, Međunarodnipraznik

rada

Sretan1. maj,Međunarodni praznik rada

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 24910 Bosanska KrupaReprezenT

Izgradnja Doma kultu-re u Bosanskoj Otocizajednički je projektOpćine Bosanska Krupa iFondacije za održivi raz-voj „OdRaz“. Vrijednostovog projekta je blizu 172hiljade konvertibilnih ma-raka. Fondacija „OdRaz“ uDom kulture uložila je 100hiljada, a Općina preosta-le 72 hi l jade. Izvođačradova na ovom objektu je„Krupa-Invest“ izBosanske Krupe.

Načelnik Armin Hali-tović je sa izvođačemradova i svojim saradnici-ma obišao Dom kulture uBosanskoj Otoci. Tom pri-likom je izrazio zadovolj-stvo sa do sada urađenimposlom, rekavši kako se nada daće se radovi 30. aprila privestikraju.

Tada će i mještani mjesnezajednice Bosanska Otoka imatimoderno uređen Dom kulture, a

njihova dugogodišnja želja biće

ispunjena. Kulturno-umjetničkadruštva, organizacije, udruženja,uskoro će imati prostor u kome ćemoći razvijati i prezentirati svojrad, a kroz sve to obogatit će se javni i društveni život i dati novi

impuls bogaćenju kulturnog živo-

ta Otoke i općine BosanskeKrupe. Zahvaljujući ovom objek-tu, Bosanska Otoka će se moćina dostojanstven način promovi-sati, ali i organizovati raznagostovanja. Dževada Š.

Uskoro, nastavi li se dobra sara-dnja općinskih struktura i Fonda zapovratak, dio grada Bosanska Krupadobiće kompletno završeno stambe-no naselje koje će biti lamelnog tipa,odnosno koje će biti sastavljeno od

četiri manje zgrade niže spratnosti.Dio grada u kojem sa uspjehom ničuovi stambeni objekti inače je i u prije-ratnom periodu važio za stambenoneuređen prostor, odnosno prostor sabrojnim radničkim stanovima koji nisu

zadovoljavali kriterije normalnog,humanog smještaja. Bio je to diograda za najsiromašnije koji nisu imalidrugog izbora. Sada se takva praksapromijenila.

U kabinetu načelnika općine

Bosanska Krupa Armina Halitovićapotpisano je deset ugovora sa internoraseljenim i izbjeglim licima sa podru-čja općine Bosanska Krupa. Ugovorise odnose na izgradnju i sanacijustambenih jedinica koje će se graditi

za pet bošnjačkih i pet srpskih porodi-ca. Svih deset porodica na rješavanjesvog stambenog problema čekajuviše od 15 godina. Vrijednost ugovora je oko 200.000 maraka.

Prema riječima načelnika

Halitovića i ovih deset kuća finansirase iz sredstava Fonda za povratakizbjeglih i raseljenih lica Bosne iHercegovine s kojim OpćinaBosanska Krupa ima izvanrednusaradnju. Ovaj fond između ostalog

finansira i gradnju objekta za kolektiv-ni stambeni smještaj u nasilju Kozaragdje je već izgrađeno dvanaest sta-nova za povratnike, a uskoro se oče-kuje završetak još jedne zgrade sadevet stanova. Inače, ovo je već drugi

ugovor za sanaciju i izgradnju stam-benih objekata potpisan u ovom mje-secu. Rok za završetak radova naovim objektima je 90 dana, a radoveće izvoditi domaća firma „Krupainvest“. Dževada Š.

Potpisano deset ugovora sa interno raseljenim i izbjeglim licima sa područja općine

Interno raseljeni dobivaju krov, a grad moderno stambeno naselje

Općina Bosanska Krupa, usaradnji sa građanima, na baziutvrđenih kriterija je u poslijerat-nom periodu uredila i obnovila nizputnih saobraćajnica. U početkusu to većinom bile saobraćajniceu ruralnom području, a zadnjih

godina pažnja je posvećena i uli-cama užeg gradskog područja.Razlozi takve politike su bili udosta brojnijim vijećnicima seo-skih područja, tadašnjoj politicivladajućih političkih opcija, odno-sno zadovoljavanju njihovih pri-marnih potreba. Drugi razlog jebio u znatno boljem materijalnompoložaju seoskog stanovništvasela koja su smještena na lijevojstrani grada. Seoska područja sadesne strane su bila u sličnompoložaju kao i gradska.

Promjene na političkoj scenitako imaju obećavajuće korake zaasfaltiranje puta prema Arapuši iDuboviku, ali najvažnije planirana

je i intenzivnija rekonstrukcijagradskih ulica. Tako je tokomovog mjeseca u kabinetu općin-skog načelnika potpisan Ugovor

za izgradnju saobraćajnice u dije-lu ulice Branilaca grada. Ulica jeto koja je davno trebala biti uređe-na jer je u proteklom ratu bila ulicaspasa za mnoge protjerane sta-novnike općine.Bio je to jedini putu bijegu od zla, ali i najsigurniji putza snabdijevanje boraca bosan-skokrupske brigade.

Inicijativa mještana ovog dije-la grada i njihov ulog vlastitihsredstava u visini od 24 hiljadekonvertibilnih maraka, opredijelili

su općinsko rukovodstvo da tojsumi pridoda potrebnih još 53hiljade, onoliko koliko je bio težakizrađeni projekat izgradnje ovog

puta. Ugovor za izvođenje radovapotpisan je sa firmom „KOV-Grad“Bužim,a planirano je da se putzavrši do druge polovine majamjeseca.

- I ovaj, kao i brojni dosada-šnji projekti dat će poticaj sta-novništvu iz ulica koje i dalječekaju sanaciju da i sami priku-pe sredstva kao vlastito uče-šće, a Općina će, u skladu safinasijskim mogućnostima, uvijek podržati ovakve projekte,

riječi su općinskog načelnikaArmina Halitovića izrečene prili-kom potpisivanja ugovora za gra-dnju. Dževada Š.

Vezanost zaselo Suvaju i provo-đenje projektapomoći povratnici-ma u općine zapad-

nog dijela BiH, opre-dijelile su prijedor-sku Nevladinu orga-nizaciju „Vizija“ dadio svog projektarealizira na područjubosanskokrupskeopći ne. Načelni kopćine BosanskaKrupa ArminHalitović potpisao je partnerski ugovor sa ovom organizacijom.

Radi se o pomoći stanovnicimaMjesne zajednice Suvaja u nabavci sje-menskog materijala i doniranju jednekrave stanovnicima ove mjesne zajedni-ce. Predsjednica Udruženja Vizija RadaDivjak je izrazila zadovoljstvo što je

općinski načelnik Armin Halitović pre-poznao njihovu dobru ideju i odlučio dastupi u partnerski odnos sa ovimUdruženjem.

Prema riječima načelnika općine

Bosanska Krupa Armina Halitovića,Općina će za ovaj projekt iz granta zaodrživi povratak izdvojiti 5.000 konverti-bilnih maraka. Udruženje „Vizija“ će izvr-šiti raspodjelu sjemenskog materijala ikrave.

Pored načelnika općine i predsjedni-ce Udruženja Vizija potpisivanju ugovoraprisustvovao je i poslanik u Skupštini

USK-a i delegat u Domu naroda F BiHMladen Lonić. Projekt će se realizirati unarednim danima da bi se ispoštovalirokovi vezani za proljetnu sjetvu.

Dževada Š.

Radovi na izgradnji nove zgradeGimnazije u Bosanskoj Krupi napredujuplaniranom dinamikom. Uskoro će pri-zemlje zgrade dobiti pločni pokrivač.Kako napreduju radovi Krupljani sa višeoptimizma gledaju na realizaciju zacrta-nih planova potpunog završetka novogškolskog objekta.

U prilog bržem zatvaranju finansij-ske konstrukcije za izgradnju Gimnazijedoprinijela je i izjava Federalnog mini-

stra u oblasti obrazovanja, DamiraMašića, da će prioritet u podržavanjuprojekata imati zapostavljeni i nerazvije-ni Kantoni i one općine koje nisu bileznačajnije potpomognute u razvojuoblasti obrazovanja.

Kada je u pitanju malo uloženih

sredstava, onda je na našem Kantonumeđu prvima općina Bosanska Krupa.Do sada, školski objekti na područjuopćine su se gradili većinom iz donaci- ja, a sanirani, adaptirani i rekonstruiraniiz sredstava lokalne zajednice. Ne trebagriješiti dušu i ne istaknuti da je od svihnivoa vlasti u našoj državi, bašFederalno ministarstvo bilo najizdašnijesa sredstvima za ovu namjenu.

Također, ne treba ne vjerovati obe-

ćanjima da će nova kantonalna vlast, zarazliku od svih prethodnih, osvjetlatiobraz i napokon svojim sredstvimapočastiti bosanskokrupsku Gimnaziju i još neke davno obećane, dugo građeneii nikad dovršene školske objekte.

Dževada Š.

Počela izgradnja Puta spasa u ulici Branilaca grada

Općina će uvijek podržavati ovakve projekte Zajedno uhumanoj misiji

Partnerski ugovorizmeđu Nevladine

organizacije„Vizija“ i Općine

Pred završetkom Dom kulture u Bosanskoj Otoci

Prostor za bogaćenje

kulturnog života

Radovi na zgradi krupske

Gimnazije tekuplaniranom dinamikom

Potpis općinskog načelnika

za novih deset kuća

Put spasa - uskoro moderno uređena saobraćajnica

Uskoro završen Dom kulture u Otoci

Radovi na Gimnaziji napreduju i daju nadu za nova sredstva

Općina Bosanska Krupa i NVO "Vizija" potpisale Protokol o saradnji

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 249 11ljuč/Bosanski Petrovac ReprezenT

KLJUČ - Učesnici međuna-

rodnog projekta „Sruši zid“, kojidolaze iz Turske i okolnih zemaljasvoj boravak u Ključu iskoristili sui za posjetu i razgovor sa općin-skim načelnikom OsmanomĆehajićem. S ciljem što uspješni-je realizacije projekta koji ima zacilj da animira mlade ljude dauzmu učešće u javnom životu, teda se angažuju u borbi protiv kse-nofobije, nacionalizma i rasizma,ovi mladi ljudi od općinskognačelnika tražili su dodatna poja-šnjenja kako bi prvenstvenoshvatili kompleksnost situacije imeđunacionalnih odnosa na tluBosne i Hercegovine.

U tom smislu načelnik Ćeha-

jić je kazao da su mnogi faktorikoje treba uzeti u razmatranje pritraženju odgovora na takvo pita-nje, te da je potrebno konsultova-ti historijska djela koja su o ovimprostorima pisana najmanje petstotina godina unazad kako bi se

približno imala predstava o među-nacionalnim odnosima u BiH i oposljedicama koji su iz tih odnosaproizilazili.

Dobivene informacije sudodatno upotpunile sliku koju sumladi Evropljani imali o Bosni iHercegovini, a posebno ih je zadi-vila činjenica da u Ključu namalom prostoru jedna do drugestoje katolička i pravoslavna

crkva, te džamija, što je premanjihovim dosadašnjim predstava-ma o našoj zemlji bilo nepojmlji-vo. Boravak u Ključu i razgovori

sa lokalnim stanovništvom svihnacionalnosti, te predstavnicimavlasti dodatno je ove mlade ljudepribližio odgovoru na pitanje uzro-ka i pokretačke sile koja stoji izameđunacionalne netrpeljivosti.

Adis E.

BOSANSKI PETROVAC - Prem-ijer Vlade Unsko-sanskog kantonaHamdija Lipovača, zajedno sa mini-strima, boravio je prošlog utorka uradnoj posjeti Općini BosanskiPetrovac. Na sastanku sa načelni-kom ove općine Erminom Hajderomi njegovim saradnicima, razgovaralose o poljoprivredi, vjetroenergiji,infrastrukturi i zapošljavanju, kaoprioritetima općinske administracije.

Načelnik Hajder je ovom prilikomistakao da bez kvalitetne infrastruktu-re nema ni zapošljavanja, te se u tomkontekstu razgovaralo i o poslovnoj

zoni Gorinčani, elektrifikaciji Oštrelja iizgradnji kanalizacione mreže, zakoju je Općina obezbijedila 5 milionakonvertibilnih maraka. Govoreći orazvoju poljoprivrede, istaknuta ječinjenica da su poljoprivredni proiz-vođači ove općine, pored ostalih kul-tura zasijali preko 100 hektara heljde,što čini jednu četvrtinu ukupnih usje-va ove kulture u Federaciji BiH iproizveli 2 miliona litara mlijekatokom prošle godine.

Premijer Lipovača je ovom prili-kom izrazio podršku radu općinskeadministracije i načelnika Hajdera,

posebno ističući činjenicu da se jedna relativno mala i slabo naselje-na Općina Kantona kvalitetno pozi-cionira, koristeći rad i potencijale.Pored pomenutog, na sastanku serazgovaralo i o Zakonu o javno-pri-vatnom partnerstvu, Zakonu o šuma-ma, te rješavanju problema pasalutalica.

U cilju rješavanja eventualnihproblema iz domena Vlade USK-a,neophodno je povećati nivo među-sobnih kontakata Općine BosanskiPetrovac i Vlade, zaključeno je nasastanku. Esad Š.

KLJUČ - U krugu Doma Zdravlja uKljuču upriličena je svečana primopre-daja sanitetskog vozila koje su građaniKljuča koji žive u inozemstvu doniraliovoj zdravstvenoj ustanovi. Akcija podnazivom „Dom zdravlja Ključ 2010“ tra-jala je skoro godinu dana, a pokrenuli suje Ključani Nijaz Zukanović i MirelaZukanović-Arnautović iz Norveškepreko društvene mreže Facebook.Ubrzo nakon otkrivanja plana koji jepodrazumijevao prikupljanje sredstava inabavku sanitetskog vozila grupa jerasla i počeli su pristizati prvi novčaniprilozi.

Grupi pored velikog broja Ključana pristupaju idrugi humani građani iz raznih krajeva naše domo-vine, tako da je uz pomoć oko 120 donatora priku-pljeno preko trideset hiljada konvertibilnih marakaod kojih je nabavljeno ovo vozilo koje je zatim dove-zeno iz Norveške i predato Domu zdravlja Ključ naupotrebu.

Ceremoniji primopredaje sanitetskog vozila

pored menadžmenta i uposlenika ove zdravstveneustanove prisustvovala je i delegacija Općine Ključ,te velik broj pacijenata koji nisu krili svoju zahval-nost na doniranom vozilu koje će, kako je u obraća-njima kazano, služiti građanima općine Ključ, ola-kšati posao uposlenima u Domu zdravlja, te doda-tno poboljšati kvalitet pruženih usluga pacijentima.

Adis E.

KLJUČ - Sredinom ovog mjesecaOdsjek za dobrovoljni povratak - Odjelza obrazovanje Grada Štokholma orga-nizovao je studijsku posjetu Švedskoj,odnosno glavnom gradu ove zemlje, zapredstavnike šest općina iz Bosne iHercegovine, u kojima djeluju Centri zalokalni razvoj i dijasporu: Goražde,Srebrenica, Ilijaš, Ključ, Teslić, te gradaBanja Luka.

Delegacije pomenutih općina sači-njavali su društveni vodiči uposleni ukancelarijama Centara za lokalni razvoj idijasporu i predstavnici lokalnih uprava,općinski načelnici/gradonačelnici i nji-hovi pomoćnici. Delegaciju općine Ključsačinjavali su Šefika Muratagić, dru-štveni vodič Centra za lokalni razvoj idijasporu Ključ, općinski načelnik mr.sci. Osman Ćehajić i pomoćnik općin-skog načelnika za podršku upraviHamdija Dučanović. Cilj studijskogposjeta bio je rezimiranje dosadašnje, alii dogovor buduće saradnje na programudobrovoljnog povratka i reintegracijegrađana Bosne i Hercegovine iz Šved-ske u Bosnu i Hercegovinu.

U sklopu protokolarnih aktivnostipredstavnici općina su sa svojim doma-ćinima posjetili Ambasadu BiH u Šved-skoj i razgovarali sa ambasadorom BiHu Švedskoj Darkom Zelenikom.Ambasador Zelenika je u svom razgovo-ru istakao dobru saradnju, kako sa šved-skim institucijama, Biroom za povratak,tako sa klubovima i udruženjima našihgrađana u Švedskoj, ali i izrazio svojuspremnost, ličnu, ali i osoblja ambasade,da uloži dodatni napor kako bi pomogaoprocesu dobrovoljnog povratka u Bosnu

i Hercegovinu.Za delegaciju naše domovine uprili-

čen je prijem u Gradskoj upravi za obra-zovanje Grada Štokholma, a primio ih jenačelnik Gradske uprave za obrazova-nje Thomas Persson. Na prijemu jerazgovarano o nastavku saradnje izme-đu Gradske uprave za obrazovanje, učijem je sastavu i Biro za dobrovoljnipovratak, o problemima i daljoj podršci isaradnji na temu dobrovoljnog povratkai reintegracije bh građana iz Švedske uBosnu i Hercegovinu, ali i pružanjupomoći reformi obrazovnog sistema uBosni i Hercegovini, tj. prenošenju isku-stava i dobre prakse Švedskog obrazov-nog sistema. Načelno je prihvaćenaideja predložena od strane Ključana dase ovaj projekat realizuje u Unsko-san-skom kantonu.

Pored ovoga organizovan je niz dru-gih sastanaka sa nevladinom i vladinimorganizacijama iz ove, ali i drugih zema-lja sa kojima su uspostavljani kontakti i skojima se očekuje saradnja u bliskojbudućnosti. Studijska posjeta Švedskojbila je od velikog značaja za općinuKljuč, ali i Unsko-sanski kanton i sjeve-rozapadnu regiju BiH, s obzirom na to daveliki broj građana ove regije boravi uŠvedskoj. To je ujedno bila prilika da serezimira dosadašnja suradnja, razmjenemeđusobna iskustva i usvoje nova zna-nja te dogovori model i uspostave kon-takti za buduću suradnju, olakša komu-nikacija naših građana u dijaspori salokalnim zajednicama iz kojih dolaze, nji-hov povratak i reintegracija, ali i mogućaulaganja naših sugrađana u lokalnezajednice. Adis EGRLIĆ

Posjeta delegacije općine Ključ glavnom gradu Švedske

Saradnja na programudobrovoljnog

povratka i reintegracije

Akcija pod nazivom „Dom zdravlja Ključ 2010“

Putem Facebook-a

do sanitetskog vozila

Učesnici projekta „Sruši zid“ kod općinskog načelnika

Mladi protiv ksenofobije,nacionalizma i rasizma

Vlada USK-a u Petrovcu

Ambulantno vozilo za Dom zdravlja Ključ

Učesnici projekta "Sruši zid" kod načelnika

Prilikom posjete delegacije BiH Švedskoj

Radna posjeta delegacije Vlade Unsko-sanskog kantona Bosanskom Petrovcu

Razgovor o prioritetima općinske administracije

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 24912 BihaćReprezenT

Uponedjeljak je u Bihaćuodržana 43. redovna sjed-nica Općinskog vijeća na

kojoj su vijećnici razmatrali obimandnevni red s dvanaest tačaka, izme-

đu kojih je nekoliko njih imalo neštoveće značenje od ostalih, a prijesvega zbog važnosti za zapošljava-nje, razvoj, ali i budućnost ovog dije-la BiH. Nakon pohvale pojedinihvijećnika za Beacon status OpćineBhać u radu s mjesnim zajednicama,upućenim Službi opće uprave i mje-snih zajednica, potvrđeni su i rezulta-ti izbora za članove Savjeta i pred-sjednika Mjesne zajednice Čavkići.

Naime, na prijedlog općinskognačelnika Albina Muslića, vijećnicisu u okviru dnevnog reda razmatraliPrijedlog Odluke o utvrđivanju javnoginteresa za nepotpunu eksproprijaci- ju ustanovljenjem služnosti za izgra-dnju kablovskog dalekovoda „Kame-

nica 5“ u Bihaću, a na osnovu zahtje-va Javnog preduzeća „Elekt-roprivreda BiH“ d.d. Sarajevo -Podružnica „Elektrodistribucija“ Bi-hać.

Vijećnici su podržali ovaj prije-

dlog, a tiče se izgradnje elektroene-rgetskog objekta kojim bi se obezbi- jedilo dugoročno snabdijevanje elek-tričnom energijom Poslovne zone„Kamenica“. Izgradnjom dalekovoda i

trafo stanice, u potpunosti se obez-bjeđuje potrebna elektro-mreža zafunkcioniranje poslovnih subjekatakoji su izgradili ili će tek graditi tvorni-čke kapacitete.

Ovom odlukom, Općinsko vijeće je dalo svoj doprinos otvaranju novihradnih mjesta i atraktivnosti poduzet-ničke zone na Kamenici, što je usadašnjim okolnostima uistinu poziti-van znak investitorima.

Osim ove, vijećnici su podržaliprijedlog Programa rekonstrukcijelokalnih cesta za tekuću godinu, prijedlog Programa uređenja građevin-skog zemljišta, te prijedlog Programazajedničke komunalne potrošnje za2011. godinu.

Ovim programima Zavoda zaprostorno uređenje planirane suaktivnosti koje će značajno unaprije-diti infrastrukturni razvoj na područjuopćine u tekućoj godini, a osim toga,bit će stvoreni i dobri preduslovi za

nastavak infrastrukturne izgradnjetokom naredne godine.

Između brojnih, nadasve pozitiv-nih projektnih aktivnosti, planirana jesemaforizacija najvažnije raskrsnice

na području Mjesne zajedniceOzimice I, izgradnja igrališta uMidžića Mahali i Čavkićima, izgra-dnja javne rasvjete u područjuVenecijanskih stepenica, te izgradnjaturbeta s popločavanjem kao trajnogspomen-obilježja na jami „Bezdana“.

Osim navedenog, bit će izgrađe-na prva faza puta Izačić - Vikići, drvo-red na obilaznici „Ceravci“, a planira-no je oko 200 hiljada KM i za ekspro-prijaciju zemljišta na lokaciji„Ceravci“, kako bi se u najskorije vrijeme stavili u funkciju regulacioni pla-novi i značajnije podstakla izgradnjastambenih jedinica.

Pozitivan trend održat će se i upogledu uređenja gradskog građe-

vinskog zemljišta, a javna rasvjeta ćes okvirnih 300 hiljada KM biti realizi-rana po prioritetima u naseljimaKlokot, Papari, Ribić, Pokoj, uzmodernizaciju brojnih saobraćajnica,što će doprinijeti sigurnosti pješaka i

općenito saobraćaja.Prema riječima načelnika

Muslića, ovo je samo jedan manji diood oko tri miliona konvertibilnih mara-ka koja su planirana za investiranjeOpćine Bihać posredstvom „Zavodaza prostorno uređenje“ s ciljem boljihuslova života i značajnijeg razvojainfrastrukture, bez čega nema novihradnih mjesta i bitnijeg uspjeha uborbi protiv siromaštva.

Veliku pažnju vijećnika izazvalesu Odluke o izmjenama i dopunamaOdluke o komunalnim taksama idopune Odluke o određivanju i obilje-žavanju naziva ulica i trgova i ozna-čavanju zgrada brojevima na podru-

čju općine Bihać, u kojima je bilo iamandmana, što je većinaOpćinskog vijeća i usvojila.

Na ovoj sjednici podneseni suizvještaji o poslovanju, te programirada i finansijski planovi Javnih usta-nova „Kulturni centar“, „Za sport,odmor i rekreaciju“ i „Zavod za pro-storno uređenje“, te Sportski savez.

Uz određene prijedloge vijećnikakoji su dopunili programe navedenih

ustanova i predložili prvim rebalan-som rješavanje problema u kojim suse navedene ustanove nalazile,izvještaji i finansijski planovi su jed-noglasno usvojeni.

Esad ŠABANAGIĆ

Održana 43 . redovna sjednica Općinskog vijeća

Planirana tri miliona za investiranje

U Gradskoj galeriji u Bihaćuministar obrazovanja, nauke, kultu-re i sporta Darko Jurić otvorio jekrajem pretprošle sedmice izložbuLikovnog udruženja „ZadArt“ izZadra u Republici Hrvatskoj. Naizložbi se predstavilo devetnaestčlanova udruženja sa radovimakoji obuhvataju različite likovne pri-stupe, od tradicionalnog do savre-menog.

Inače, ovo Udruženje osnova-no je 2000. godine u Zadru saciljem da otvori novu viziju doživlja-

ja likovnosti, okupi likovne umjetni-ke, educira mlađu populaciju i pro-moviše likovnu kulturu kroz izlož-be, performanse, video-projekcije islično. Na izložbi se predstavilodevetnaest članova udruženja sa

radovima koji obuhvataju različitelikovne pristupe od tradicionalnogdo savremenog.

Na otvorenju su se obratili čla-novi udruženja slikar Zdenko

Nekić i Igor Rončević profesor naslikarskom odsjeku Akademije liko-vnih umjetnosti u Zagrebu. Izložbaostaje otvorena u Gradskoj galerijiBihać do 5. maja. E. Š.

Misija OSCE-a za BiH već dužiperiod posredstvom svog Ureda uBihaću uspješno sarađuje saOpćinom Bihać u različitim projekti-ma, koji su direktno usmjereniprema izgradnji efikasne, efektivnei na zakonu utemeljene lokalneuprave, kao i njenog unapređenja,posebno kada je u pitanju razvojlokalnih zajednica i učešće građanau odlučivanju.

Samo u posljednje dvije godine,u okvirima programa OSCE-a podnazivom „Lokalno je primarno“,Općina Bihać aktivno sarađuje sUredom u Bihaću u realizaciji CAFprojekta - Samoprocjena lokalneuprave u svrhu unapređenja rada,nastojeći da se standardiziranimprocedurama što efikasnije uoče iotklone nedostaci u radu sa zajed-nicom.

Osim toga, Ured OSCE-a iOpćina Bihać aktivno rade i na pro-

jektima unapređenja rada mjesnihzajednica, te izradi općinskeStrategije komuniciranja sa zajedni-com. O svemu tome razgovaralo sena upriličenom sastanku kojem su,osim općinskog načelnika AlbinaMuslića, prisustvovali FarrukhIslomov, šef ureda u Bihaću, tenajbliži saradnici.

Govoreći o dosadašnjoj praksi iiskustvima i ovaj put je izraženapozitivna ocjena dostignutih odno-

sa i rezultata saradnje, a više riječikazano je i u pogledu saradnje upredstojećem periodu.

Načelnik Muslić je ovom prili-kom potvrdio opredijeljenostOpćine Bihać da se nastavi sazajedničkim projektima, posebnokada su u pitanju snaženje javnogmišljenja u mjesnim zajednicama istrateške odrednice komuniciranjauprave s građanima Bihaća.

R. K.

"Lokalno je primarno"Obilježavanje Uskrsa bilo

je povod općinskom načelnikuAlbinu Musliću i dopredsje-davajućem Općinskog vijećaFranji Juriću, da posjeteUred časnih sestara „Klanja-

teljice krvi Kristove“ i Župniured, te tom prilikom uputiličestitke za ovaj najvećikršćanski blagdan.

Tokom posjete Muslić i Jurić su uozračju blagdana razgovarali sa svojim domaćinima o uvjetima u kojimaobavljaju svoje vjerske dužnosti, ali io potrebama knjižnice „Sveti Josip“ i

podršci u funkcioniranju Katoličkogškolskog centra „Ivan Pavao II“ -Škola za Europu. Kao i ranijih godina,blagdan je bio i prilika za razmjenuuskršnjih darova. R. K.

Općinski načelnik i dopredsjedavajućiOpćinskog vijeća posjetili Ured časnih sestara

Čestitke i međusobni razgovori

Općinski načelnik Albin Muslićpridružio se u prošli utorak potpisni-cima akcije pod nazivom „Milion pot-pisa za osnivanje REKOM-a“ štoznači Regionalne komisije za utvrđi-

vanje činjenica o ratnim zločinima idrugim teškim kršenjima ljudskihprava počinjenim od 1991. do 2001.godine, na prostoru nekadašnjezajedničke države.

Muslić je tom prilikom razgovaraosa Samirom Halilovićem, regiona-lnim koordinatorom ove akcije zaUSK, izrazivši zainteresiranost uvezi s ovom akcijom i njenim dome-tima. Prema njegovim riječimamnoge porodice, pa i u Bihaću tra-gaju za svojim najbližim koji sunestali ili su stradali u minulom ratu,tako da utvrđivanje istine, sudbinenestalih i istine o počiniocima ratnihzločina, mora imati podršku ljudi nasvakom metru BiH.

Kampanja Koalicije za REKOM,prema riječima Muslića, nešto je štotreba svim ljudima koji su preživjelisve sukobe na ovim prostorima, ali idržavama koje su nastale na ovomprostoru, kako bi pobijedile istina i

pravda za žrtve nad prošlošću izaboravom.

Organizatori akcije u općini Bihaćtrebaju do 9. juna prikupiti sedamhiljada potpisa. Ova akcija se inačeprovodi u svim državama bivše drža-ve, a planira se pribaviti milion potpi-sa. Ovo je inače inicijativa civilnogdruštva u zemljama bivšeJugoslavije za osnivanje Regionalnekomisije za utvrđivanje činjenica oratnim zločinima i drugim teškim

kršenjima ljudskih prava. REKOMtreba da utvrdi činjenice o ratnim zlo-činima i drugim teškim kršenjimaljudskih prava počinjenim na podru-čju nekadašnje SFRJ od 1991. do2001. godine. Esad Š.

U Gradskoj galeriji Bihać otvorena izložba Likovnog udruženja iz Zadra

Predstavilo se devetnaest umjetnika

Razgovori o aktivnoj saradnji na projektima Općine Bihać i OSCE-a

U Bihaću započela akcija "Milion potpisa za REKOM"

Načelnik se pridružio svojim potpisom

Sa posljednje sjednice Općinskog vijeća

U Uredu časnih sestara

Detalj sa sastanka

Sa otvaranja likovne izložbe udruženja "ZadArt"

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 249 13anski Most ReprezenT

Učeničko nastavničkovijeće Srednje mješovite šk-ole Sanski Most, organiziralo je prikupljanje novčanih sred-stava za potrebe porodiceFajković. Prikupljena novča-na pomoć u iznosu od četiristotine maraka predata je

samohranoj majci Almi Fajk-ović koja brine o četiri malo-ljetna sina.

Podsjećamo da je poro-dicu Fajković prije nekolikogodina zadesila teška tragedija nakon što je samoubistvo počinio Almin suprug.Samohrana majka, bez zaposlenja, ostala je da sama brine o sudbini četiri maloljetnasina.

Fajkovići žive kao podstanari, a za nji-hovu sudbinu su se zainteresirali predsta-vnici Nevladine organizacije „Moj bližnji“ izHolandije. Riječ je o organizaciji koja sara-đuje na brojnim humanitarnim pitanjima uviše bh. Gradova, te pomaže socijalnougroženo stanovništvo. Holanđani su zapotrebe ove porodice obezbjedili monta-

žnu kuću. Kupljen je i plac u selu Podlug.Međutim, ono što je potrebno u ovom tre-nutku jeste izgradnja temelja za budućiobjekat jer Fajkovići nemaju novaca za ovepotrebe. Učeničko nastavno vijeće Srednjemješovite škole prikupilo je dio novčanih

sredstava koja su uručena porodici. Inače,pomenutu školu pohađa Almin Fajković.

Uz pomoć dobrih ljudi porodicaFajković trebala bi uskoro riješiti svoj stam-beni problem. Međutim, ono što je potre-bno jeste izgradnja temelja, a u proteklomperiodu niko nije ponudio tu vrstu pomoćiFajkovićima. Zlatan Č.

U zgradi Općine Sanski Most u uto-rak je obavljena primopredaja dužnostiizmeđu dosadašnjeg načelnika i aktuel-nog federalnog ministra, dr. SanjinaHalimovića i dr. Mustafe Avdagića, kojije nedavno imenovan na funkciju vršiocadužnosti načelnika općine Sanski Most.

Činu primopredaje prisustvovali su ipomoćnici načelnika za pojedine resore,odnosno šefovi općinskih službi.Podsjećamo da je doskorašnji načelnik

općine, dr. Sanjin Halimović, nedavnopreuzeo funkciju ministra razvoja, obrta ipoduzetništva u Vladi Federacije BiH,dok je Općinsko vijeće Sanski Most završioca dužnosti načelnika, imenovalodr. Mustafu Avdagića. On bi ovu funkcijutrebao obavljati do vanrednih izbora zaopćinskog načelnika. Halimović iAvdagić su čestitali te jedan drugompoželjeli uspjeha na novim funkcijama.

- Želim doktoru Avdagiću puno

uspjeha u radu, a ja ću i dalje, ovogputa s funkcije federalnog ministranastaviti da pomažem SanskomMostu, rekao je dr. Halimović, v.d. načel-nika općine Sanski Most.

Dr. Mustafa Avdagić, istakao je kakoće prioritet u njegovom radu biti stabili-zacija ekonomskih i finansijskih prilika uopćini, te stvaranje preduslova za zna-čajnije ekonomske iskorake.

Zlatan Č.

Primopredaja na mjestu prvog čovjeka općine

Mustafa Avdagić zasjeo na načelničku poziciju

BIHAĆ - Premijer Vlade Unsko sanskogkantona, Hamdija Lipovača, obećao je prošlogutorka da će u roku od mjesec dana u okviruOpće bolnice u Sanskom Mostu biti otvorenOdjel za hemodijalizu.

- Počeli smo sa aktivnostima u tom prav-cu i uskoro ih planiramo i završiti.Realizacijom ovog projekta želimo da ola-kšamo liječenje teških bubrežnih bolesnikaiz Sanskog Mosta i Ključa, rekao je Lipovača.On je dodao kako ima puno razumijevanje zateške uslove liječenja kojima je već godinamaizloženo deset hemodijalitičara iz pomenuta dvagrada.

- Zamislite koliko bi bilo naporno da sva-kog drugog dana putujete u Zagreb da tamopopijete kafu. Ovi ljudi su primorani da se

voze preko dvije stotine kilometara doBihaća kako bi u Kantonalnoj bolnici primilihemoterapiju i tako nastavili život, rekao jeLipovača. On je odbacio špekulacije o tome daće, navodno, realizaciju ovog projekta, zausta-viti snažni lobiji kojima nije u interesu da se uSanskom Mostu otvori Odjel za hemodijalizu.

- Oni koji samo razmišljaju o novcu, a neo ljudskim životima imaće posla sa mnom iVladom kojoj sam na čelu. Takvima poruču- jem da neće uspjeti, kategoričan je Lipovača.

Predsjednik udruženja teških bubrežnihbolesnika iz Sanskog Mosta i Ključa, ZlatanIslamčević, pozdravio je ovu inicijativu, ali jedodao kako je sličnih obećanja od predstavnikakantonalnih vlasti bilo i u ranijem periodu.

- Bili smo spremni na radikalne korake,

pa i na odbijanje da putujemo na tretmanehemodijalize. Nadamo se da ovog puta nećeostati sve na riječima, rekao je Islamčević.Krajem mjeseca marta prestao je da važi dese-togodišnji ugovor između Vlade USK-a i firme„Inel media“ iz Mostara, na osnovu kojeg jeKantonalna bolnica u Bihaću imala ekskluzivnopravo da pruža pomenute zdravstvene usluge.Istekom tog ugovora, otvorene su mogućnostida se hemodijalizni odjel otvori u Općoj bolnici uSanskom Mostu. Zlatan ČEKIĆ

Dom za stare inemoćne osobe„Zlatna jesen“, kojidjeluje u sklopuNevladine organiza-cije „Feniks“ u San-skom Mostu, pro-širio je svoje kapaci-tete. Nedavno suokončani radovi naizgradnji drugogsprata ovog objekta.

Poslije izuzetnopozitivnih iskustavau dosadašnjem raduovog doma, odlučilo se da se pristupi proši-renju njegovih smještajnih kapaciteta.Pristupilo se izgradnji spratne etaže, radovisu okončani i unutrašnjost proširenog objek-ta potpuno je uređena, a starački dom jedobio i nove stanare.

Prema riječima direktorice „Zlatne jese-ni“, Emine Šehić, na drugom spratu senalazi 28 soba, te sadržaji za boravak ibrigu o starim i nemoćnim licima. Jedan odstanara staračkog doma „Zlatna jesen“ jeNurfeta Sarač iz Bihaća. Ova starica kažekako je u proteklim godinama doživjela ličnutragediju. U ratu je izgubila 35-godišnjegsina, a nedugo potom umrli su joj kćerka i

unuk. Kaže kako je čula za ovaj dom i odlu-čila da ostatak života provede na ovakavnačin.

Prema riječima direktorice Šehić, Domza stare i nemoćne osobe „Zlatna jesen“pruža sve moguće pogodnosti za boravakove populacije. U brizi o svojim korisnicima,kako ističe, kombiniraju i moderna svjetskasocijalno-zdravstvena iskustva. Ukupnismještajni kapaciteti ovog doma sada suukupno pedeset mjesta.

Dom djeluje u sklopu Nevladine organi-zacije „Feniks“, koja duže od jednog dese-tljeća izuzetno uspješno djeluje na prostori-ma općine Sanski Most realizirajući pri tomniz veoma značajnih projekata. Zlatan Č.

Maturanti sanskih srednjihškola biće ove godine učesnicivelike maturske parade koja bitrebala da uđe i u Guinnessovuknjigu rekorda. Maturanti tri san-ske srednje škole su održali iprvu zajedničku probu kojomprilikom su uvježbavali plesnekorake. Sanski Most će bitijedan od stotinu gradova iz

Slovenije, Italije, Hrvatske,Srbije, Crne Gore, Makedonije,Bosne i Hercegovine, Bugarske,Albanije i Rumunije, u kojem ćese održati jedanaesta po redu „Quadrille danceparada“, nazvana po istoimenom plesu.

Plan je da se postavi rekord u kategoriji najve-ćeg istovremenog plesa, a predviđeno je učešće161.680 sudionika. Svi učesnici ovog događajaizvodiće isti ples u istom vremenskom trenutku, teće svi biti jednoobrazno obučeni. Maturanti sve trisanske srednje škole su prvi put imali zajedničkuvježbu kojom prilikom su uvježbavali plesne kora-ke. Devet bosanskohercegovačkih gradova,

među kojima i Sanski Most, sudjelovaće u ovogo-dišnjoj „Quadrille dance paradi“.

Datum kojeg će se održati ovogodišnja„Quadrille dance parada“, koja će, nadamo se, bitizabilježena i u Guinnessovoj knjizi rekorda je 20.maj. Tog dana sanski maturanti će na Trgu ljiljanau Sanskom Mostu, istovremeno sa drugim sudio-nicima u ostalim evropskim gradovima, izvesti pri-premanu koreografiju i time biti dio jednog velikogprojekta. Zlatan Č.

Uskoro Odjel zahemodijalizu u

Sanskom Mostu

Premijer Hamdija Lipovača obećava

Učenici pomažu porodici Fajković

Svi koji žele da pomognu ovoj poro-dici mogu to učiniti i uplatama na žiroračun kod Sparkasse banke, broj žiroračuna banke 19904460602972-28,

Tekući žiro račun broj 3919904460-6029722 Abs bba 22 Swift ili se moguobratiti na adresu na kojoj porodicaFajković trenutno živi: Vahidbegovaulica 3. Broj telefona ove porodice je061 336 294.

Sanski maturanti spremajuse za "Guinnessa"

Dom za stare i nemoćne osobe „Zlatna jesen“

Okončani radovi naizgradnji drugog sprata

Prilikomprimopredaje

dužnostinačelnika

općine

Premijer USK-a Hamdija Lipovača

Prilikom posjete porodici Fajković

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 24914 IntervjuReprezenT

ReprezenT: Kako ste se našli u novinarstvu i postali poznati

TV novinar i voditelj?Dževad S.: U Beogradu sam studirao književnost i kao student

nešto pisao a kad sam odslužio vojsku, bez orijentacije i drugih pla-nova, počeo sam raditi na Trećem programu Radija Beograd. U tovrijeme je izišao prvi konkurs za prijem pet mladih novinara RTVBeograd. Konkurisao sam te 1967. godine, i bio primljen.Zanimljivo je svakako da je u to vrijeme po mene u Beograd izCazina bio došao direktor srednje škole Omanović i nudio mi sigu-ran posao uz dobru plaću. Bukvalno kada smo trebali krenuti zaCazin, mene je pozvao kasniji i sadašnji dobri kolega i prijateljOmer Karabeg i pitao zašto ne dolazim na posao koji me čega.Bilo je došlo do nekog nesporazuma pa me nisu obavijestili o rezul-tatima konkursa. Direktoru Omanoviću sam rekao da je posao novi-nara ipak malo privlačniji za mene.

ReprezenT: Kako je započela i kretala se vaša novinarskakarijera?

Dževad S.: Karijera je krenula vrtoglavo, poput stampeda. Zadvije godine postao sam najmlađi voditelj TV dnevnika. Isto takobrzo sam i padao uz vratolomije, nakon dolaska Slobodana

Miloševića. Premješten sam da radim teme iz oblasti kulture.ReprezenT: Tada se pojavio „Yutel“, kako je došlo do vašeg

angažmana u toj emisiji?Dževad S.: Baš tada sam bio u Cazinu gdje sam u novinama

pročitao da se priprema. Rekoh tada sebi da je ovo za mene. Kadasam se vratio, čuo sam da me tražio Goran Milić, urednik „Yutela“.Nazvao me, pročitao koncept, pitao me hoću li se pridružiti, rekaosam hoću i to je put kojim sam stigao na „Yutel“.

ReprezenT: Kakva su vaša novinarska iskustva iz tog vreme-na kada je rat harao bh. prostorima?

Dževad S.: „Yutel“ je bio prva televizija izvan šeme republičkihtelevizijskih kanala. U vrijeme kad je osnovan, u oktobru 1990.godine, bio je senzacionalna pojava, i danas se profesionalnoponosim što sam u tom poduhvatu učestvovao. Rekoh, senzacio-nalna pojava, ali treba dodati i zakašnjela i uzaludna. Zalagao seza tržišnu ekonomiju, konfederalizam, put ka Evropskoj uniji, a pro-tiv nacionalističkih divljanja, posebno protiv rata, čija prijetnja setada nadvijala nad sve nas. Nismo uspjeli: destruktivne, mračnesnage i aveti prošlosti su u to vrijeme poveli svoju pogubnu igru i

ogrezli u njoj, otklonivši svaku drugu perspektivu izvan ubijanja irazaranja. Da je prevladalo ono za šta smo se zalagali, tadašnjaJugoslavija, možda i konfederalizovana, bila bi prva zemlja izvanzapadne Evrope koja bi ušla u Evropsku uniju, mnogo prijeMađarske, Rumunije ili Bugarske. A sada ćemo se načekati. Tanezavisna televizija sa sjedištem u Sarajevu, nije mogla opstati uratu. Ja sam prethodno napustio Televiziju Beograd i svoje emisijeiz kulture. „Yutel“ se ugasio u maju 1992. Iz grada pod opsadom, uoskudici svake vrste, našao sam snage da sačuvam poštovanjeprofesionalne etike, a to znači: izvještavati o onome što vidim,čujem, doživljavam, a ne biti u funkciji ničijih propagandnih potre-ba. Izvještavao sam sa lica mjesta istinito i profesionalno, i to niko-ga u tom trenutku nije moglo zadovoljiti.

ReprezenT: Kakva je po vama danas medijska slika BiH?Dževad S.: Mislim da su mediji sada slobodni i mogu kritički da

objavljuju šta hoće, ali su nažalost bez utjecaja i ne mogu ništa pro-mijeniti. Divim se novinarima ovdje jer su vrlo hrabri i žele neštomijenjati. Bosnu danas vidim kao jednu osobu koju svi razvlače dok je jedan dio njenih građana ne želi. Današnja zbivanja najviše do

sada ugrožavaju Bosnu. Mediji grcaju u borbi za opstanak alimislim da svjedoče o svom vremenu na jedan dobar, vrlo darovitnačin. Mediji su danas svugdje ugroženi, a naročito štampa. Nazavidnom je nivou istraživačko novinarstvo, angažirano novina-rstvo i ozbiljna riječ. Novinarstvo je zanosna i gorka profesija.

ReprezenT: Vi ste vrtoglavom brzinom uspjeli. Kažite nam for-mulu uspjeha!

Dževad S.: Nemam drugog objašnjenja osim klasične. Govoriistinu koliko god ona koštala i tebe i druge. Moraš biti hrabar i kriti-čan da bi danas bio iole uspješan novinar. Pristajanje uz bilo kojepolitičko opredjeljenje ne vodi dobrom novinarstvu. Jedino pravonovinarstvo je to nezavisno novinarstvo, a pored hrabrosti trebaimati i dara. Treba pokazivati nepatetičan patriotizam koji ne morada se povezuje sa bilo kojom politikom.

Cazinska krajina je uvijek bilazemlja izuzetnih događaja,

na izvjestan načinneformalna država u državi

ReprezenT: Kada je, kako i zašto došlo do objave romana„Omaha“?

Dževad S.: Cazin je moj jedini zavičaj. Dječačke godine kojesam proveo u mom gradu odredile su u emotivnom, duhovnom i,ako hoćete, estetskom smislu, cjelokupan moj život. I dan-danas senajbolje i najpotpunije osjećam kad dođem u svoj kraj i presretansam što se, zahvaljujući nekim poro-dičnim okolnostima, ponovo otvorilamogućnost da u ambijentu ovog, zamene čarobnog grada i njegove preli- jepe okoline, provodim sve više vre-mena, pa evo i povodom ovog razgo-vora, a uskoro se i definitivno vratim.Pedesetih sam imao jedanaest godinai sjećam se dosta toga. Pamtim djeti-njastim očima, nisam razumio šta sedešavalo ali je bilo nešto strašno.Nisam mogao da shvatim „Bunu“ pro-tiv partizana koji su oslobodili zemlju i

kojima je pripadala sva moja porodica.Cazinska buna je praktički trajalasvega jedan dan, ali mi je ostala u jakom i traumatičnom sjećanju.Proganjalo me to! Tragao sam zapozadinom ali niko o toj temi nije želioda priča već su mi svi odreda sugeri-sali da se bavim nekim drugim stvari-ma. Budući da nisam imao backgroun-da napisao sam roman koji se sastojiod poglavlja i međupoglavlja. U među-poglavljima desetak dječaka pričajusvoje doživljaje. Sa druge strane,poglavlja su fikcije. Međupoglavlja sumoja sjećanja. Ovaj roman prvi putanešto govori o tom vremenu. Pisano jeu šiframa koje je fantastično dešifrova-la autorica „Cazinske bune“ VeraKržišnik - Bukić koja je roman ozbilj-

no shvatila i usprkos mojoj tvrdnji da se radi o fikciji. Autorica jeposvetila desetak stranica romanu u svojoj knjizi. Ona je u svojojknjizi otkrila neke stvari kojih ja nisam bio svjestan. Dešifrovala jesvaku ličnost. „Cazinska buna“ je sjajna knjiga i više se od toga nemože i neće istražiti jer je sve manje živih svjedoka.

ReprezenT: Kako ste u to vrijeme uopće radili na romanu?Dževad S.: Počeo sam roman pisati davno s ambicijom da

ostvarim sagu koja će obuhvaćati cjelokupnost tog vremena. Radiosam u miru jer je to tada još uvijek bila tabu tema. Ni do čega, izvansvog djetinjeg doživljaja, nisam mogao doći. Bježali su od menesvi: i učesnici bune i političari, koji su bili njeni savremenici ili narazne načine učestvovali u njenom gušenju i otklanjanju posljedicakoje je proizvela za cazinski kraj. Uzalud su bili moji napori da taj jedinstveni događaj temeljnije istražim. Bilo je to ipak vrijeme kadasu se neke teme počele polako otvarati. Bila je to epoha socijaliz-ma u kojoj o nekoj buni protiv režima nije moglo biti ni javne ni lite-rarne riječi. Moram kazati da nije bilo knjige o Cazinskoj buni malobi se šta znalo pored mog romana mada ni ona nema sv,e ali jekorektno historijski sve urađeno. „Omaha“ je knjiga o mom zaviča- ju, o djetinjem doživljaju i sjećanju, a romanesknu radnju prepu-štam mašti. U romanu ima damara, života moga kraja, puno doživ-ljaja. Knjiga je moderno pisana a koliko je ona utjecala na mene,

draže mi je kada me ljudi prepoznaju i pozdravljaju kao pisca knji-ge a ne TV novinara.

ReprezenT: Pored „Omahe“, napisali ste i zbirku priča. Očemu govore te priče?

Dževad S.: Radi se o zbirki priča i priči Kula Radetina. I ovepriče su literatura, dakle fikcija, ali sa tačnom topografijom. Kula

Radetina je u meni budila fantazije, priče,bajke, snove. Ova priča je nešto najbolješto sam napisao. Sretan sam što je genera-cijama ostavljeno jedna dobra i zanimljivapriča.

ReprezenT: Da li nešto u ovom trenu-tku bilježite i pišete?

Dževad S.: Da, radim još jednu knjigu.Malo zavirujem u daljnju prošlost zbognedavnih pometnji na ovim prostorima.Radnja moje knjige u pripremi dešava se nagradu Ostrošcu 1914. godine. I ova knjiga je također fantazija, ali je topografija stvar-

na.Cazinska krajina je uvijek bila zemlja

izuzetnih događaja, na izvjestan načinneformalna država u državi, samo svoja,neuporediva sa bilo kojim drugim krajem, iuvijek unekoliko izvan opcija općih zbiva-nja. Prisjetimo se još nekih događaja ulokalnoj historiji. Podsjećam vas na Hasan-agu Pećkog krajem XVIII i početkom XIXstoljeća. On je apsolutno jedinstvena lič-nost, čija uloga i značaj su nedovoljnohistorijski istraženi. Prisjetimo se kontra-verznog Huske Miljkovića u Drugom svjet-skom ratu. Te ličnosti i događaji s njima uvezi čine posebnost, ako ne i ekskluzivnosthistorije našeg kraja. Događaji u Cazinskojkrajini su nekim nitima uvijek bili vezani zazbivanja na mnogo širem planu, ali su u tojmjeri imali individualan pečat da se ne

mogu svesti ni na kakav historijski ili politički stereotip.ReprezenT: Roman se nigdje ne može pronaći. Planirate li

možda reprint?Dževad S.: Ako budem redigovao „Omahu“, vratit ću stvarne

toponime. To zahtijeva ponovno pisanje tog romana, riječ po riječ. Ako bi dobio kakvu podršku i pronašao donatora, to bi sa zadovolj-stvom učinio.

Naš sagovornik rođen je 1939. godine uBeogradu, tamo vojsku služio i radio preko

dvadeset godina, ali je Cazinska krajina bila i ostalanjegov zavičaj. Nakon rođenja u Beogradu, djetinj-

stvo je proveo u Cazinu i ponešto zapamtio iz tog vremena, ali, što je ipak najvažnije, nešto je, za raz-liku od drugih poznatih Krajišnika, napisao i ostaviogeneracijama u naslijeđe. Njegov roman „Omaha“izdan 1986. godine, po prvi puta je opisivao „pedese-tu“ koja je i tada bila tabu tema. Ovaj Sabljakovićev roman je pandan pet godina kasnije objavljenoj knji-zi Vere Kržišnik - Bukić. „Omaha“ je interesantnaliteratura i f ikcija, doduše sa dosta stvarnosti, dok je„Cazinska buna“ ipak historijsko štivo.

Tragajući za našim sagovornikom, pronašli smoga u cazinskoj mjesnoj zajednici Prošići, u kući nje-gove sestre Dženane. Živi i penzionerske dane provodi u Parizu, ali je sve češće u svojoj Cazinskoj kra-

jini. Uživa penziju naše zemlje i Francuske u kojoj senašao sasvim slučajno gdje ga je odnio tadašnji vihorrata koji je zahvatio Sarajevo u kojem je radio natada poznatoj informativno-političkoj emisiji

„Yutel“. Iz Sarajeva u Beograd nije niti mogao, a nitismio jer mu je Arkan javno prijetio da će ga ubiti ida za to neće odgovarati.

Dževad Sabljaković još uvijek ponešto radi kaonovinar i to za „Deutsche Welle“ te Oslobođenje isedmičnjak Dane. Njega za sagovornika smo oda-brali iz više razloga o kojima ćemo naše čitaoceupoznati kroz zanimljiv i poučan razgovor.Podsjećamo da se radi o jednom uspješnomKrajišniku kojeg je poznavala cijela bivša država kaonovinarsku TV zvijezdu koji se pored novinarstvabavi i pisanjem. I sada radi na jednom zanimljivomprojektu jer, kako i on potvrđuje, ono što nije zapi-sano, nije se ni desilo.

"Omaha" je knjiga o mom zavičaju,

o djetinjem doživljaju i sjećanju

R

a

z

g

o

vo

r

P

O

V

O

D

O

M

S

a

Ra z g o v a r a o :

Esad šabanagić

Dževad Sabljaković novinar iknjiževnik u penziji

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


Feljton ReprezenT02. maj 2011. godine, broj 249 15

Kako do istine (7) i be-ha transkripti

Osuđujuća prvostepena nepravosna-žna haška presuda IT-06-90 od 15.aprila 2011 (bez)razložno je uzbur-

kala javnost u većini članica bivše Juge.Saopćenja i komentare zainteresovani su išči-tali, a brojni autori požurili i prije nego su proli-stali 1.378 stranica presude. Ako bi najkraćetrebao sintetizirati svoja zapažanja onda su istahaman pa paradoksalna.S jedne strane imamočinjenica koje nedvosmisleno potvrđuju da jeLijepa naša ostvarila solidne rezultate na svojojdržavotvornosti, razvoju demokratskih instituci-ja, civilnog društva općenito. Nasuprot tome

reagovanja domicilne javnosti kao da ne želepojmiti da se istinska državotvornost temelji

isključivo na zakonitosti, svetosti svakog poje-dinačnog ljudskog života.Očekivati je kada se emocije prizemlje, pre-

suda bolje iščita i sučeli sa onim što brojni oče-vici-sudionici-svjedoci imaju urezano u svojasjećanja-psihu da protuhrvatske strahote nisu

ono što se prvobitnim medijskim izljevima želi javnosti podastrti. Bez obzira na nedovoljnepreciznosti, pa shodno tome koliko je navede-na presuda utemeljena na čvrstim dokazima ipravu, a možda nije, brojke kažu da je više od

150 hiljada ljudi napustilo svoje domove u kolo-nama koje su granatirane, da je više od 22hiljade kuća i privrednih objekata namjernospaljeno, da je više od 620 pretežno starijihosoba pobijeno na kućnim ognjištima.

Osobno sam spreman povjerovati navede-nim brojkama na osnovu onog što sam vidio idoživio 7. augusta 1995. godine na putu odKuplenskog do Krnjaka. Među brojnim tekstovi-ma koji su publikovani zadnjih sedmica ispliva-lo je na površinu „detalja“ sa kojima je mogućeposlagivanje brojnih mozaika, pa i našeg kraji-škog burnog perioda 1993/95. godina. Brijunskitranskripti nas spominju (Abdić, 5. korpus...)više puta i nadati se da neko i o tome štogodpriopći krajiškoj javnosti.

Znamo i bez sudskih presuda, posebno miKrajišnici obzirom na svoju geopolitičku lokaci-

ju, da su nas vladajući režimi 1990/95. umno-gome unesrećili i osramotili. Ako želimo bržedoprinijeti izgradnji demokratskog civiliziranogdruštva onda to moramo praktično dokazati,prvenstveno u odnosu na žrtve. Namjernopobijeno više od 620 osoba tokom Oluje, odno-sno svirepo ubijeno više od 30 Kladušanatokom Prvog egzodusa 21. augusta 1994. neoslobađa nikog političke, pravne i moralneodgovornosti. Mogli smo pročitati da su VlastiRH tokom proteklog perioda procesirali više od6.200 slučajeva. Isto tako smo mogli pročitatizajedničko „saopćenje“ 19 udruženja u kojemse navode na stotine imena žrtava čiji predme-ti još čekaju.

Neka Kladušani o sebi i svojoj lokalnoj vla-sti misle šta hoće, ali stoji sramotna činjenicada oni tamo i mi u iseljeništvu nismo pokazalidovoljno ljudstva da se institucionalno definiše„forma“ koja će sakupiti relevantne činjenice onestalim Kladušanima tokom 1992/95. godine.Onima koji mi prigovaraju kako neargumento-vano već par puta spominjem smrtno nastrada-le civilne žrtve tokom Prvog egzodusa preporu-čujem da se obrate na pravu adresu (Općinskovijeće Velika Kladuša). Krajiška javnost jetokom proteklih godina više puta putem printa-nih medija upoznata o beskrupuloznim pljačka-ma privrednih društava. Nadati se da će protje-rani i opljačkani doživjeti da pročitaju i o svojim(po)ratnim pljačkašima (morali smo vas napra-šiti kako bih vas opljačkali, je „priznanje“ jed-nog člana Komande 5. Korpusa svom šahov-skom prijatelju kad su se vidjeli nakon dužegvremena na turniru u Zenici).

Gdje su i šta je sakrajiškim transkriptima?

Transkript (prijepis-ovjera) nekog doku-menta najčešće se koristi u desetak

područja među kojima su obrazovanje i sud-

stvo. Oni koji se malo bolje zainteresuju zamoguća značenja, odnosno tumačenja „tran-skripta“, uočiće kako ima razlika u finesama napodručju Evropske unije u odnosu na Ameriku,pa donekle i Britaniju. Već odavno u dokaznim

sudskim procesima važnost dokumenata kaomaterijalnih dokaza ima pouzdanije značenjeod iskaza svjedoka. Za pojačanje vjerodostoj-nosti nekog dokumenta, posebno kada se radio zapisnicima-zabilješkama-zaključcima sa„kolektivnih sastanaka“, sudovi pribjegavajupraksi ovjere i-ili propitivanjem svjedoka o bit-nim odrednicama dokumenta.

U dosadašnjim sudskim procesimaKrajišnicima u predmetima ratnih zločina vođe-nim u Bihaću, Sarajevu, Karlovcu i Rijeci tran-skripti se nisu spominjali.Međutim, u svakompredmetu, pa i fajlovima svjedoka, imaju hrpepapira-dokumenata. Na procesu u Rijeci identi-fikovan je pokušaj krivotvorenja potpisa na jed-nom dokumentu. U jednoj zabilješci sa razgo-vorima sa predstavnicima međunarodnih orga-nizacija pokušalo se „dokazati“ kako je i tokom

„druge autonomije“ djelovala Vlada kao kolek-tivni organ.Logično je za prihvatiti kako je u većini slu-

čajeva prije donošenja strateških odluka bilorazgovora i dogovora između (ne)ovlaštenihosoba. Upitno je da li su i kako takvi dogovori„registrovani-zabilježeni“. Tako npr. opće jeznano da su krajiški (ne)ovlašteni predstavnicikrajem septembra i početkom oktobra 1993. uSarajevu kod Alije Izetbegovića „ultimativnozahtijevali“ kako se Autonomija mora „slomiti“oružanom intervencijom 5. Korpusa. Isto tako je poznato da je „mirovna misija“ (Ganić,Cerić, Delić, Alispahić) početkom oktobra1993. boravila na području Okruga Bihać.Razgovori sa Tadeuszom Mazowietskim uVelikoj Kladuši jula 1994. su garantno zabilje-ženi video zapisom. Izvještaj o „oslobađanju“Kladuše 21. augusta 1994. sa popisom smrtnonastradalih osoba je garantno napisan.Napomenuo sam samo par primjera kao rele-vantnih događaja za „mozaik“ krajiške istine.Tužno bi bilo saznanje kako se odlikovanjeZlatni ljiljan dodjeljivalo komandantima koji suprešućivali zločine i-ili granatirani kolone izbje-glica na Hukića brdu!

Dosadašnja saznanja sadržana u sudskimspisima i publikovanim knjigama pokazuju dasu autonomaši većinu svojih „papira“ urednoostavili pri egzodusu 21. augusta 1994 i 7.augusta 1995. godine. Arhiva Velađićeve vla-davine i Komande 5. Korpusa je dobra „proče-šljana“ tako da se „zametnuo“ trag „papirima“koji ne podupiru „ideologiju pobjednika“!Poznat je i „spisak“ osoba zaslužnih za „proče-šljavanja“! Jedan od „češljara“ je i aktuelnipredsjednik Nadzornog odbora jednog privred-nog društva u Kladuši.

Najpoštenije je bilo da se sva relevantnadokumenta suprostavljenih strana tokom1990/95. publikuju kao zbornik-spomenar ilinešto slično tako da krajiška javnost izvornomože saznati šta i kako je ko „zaslužan“ za onošta se događalo. Abdić je pred sudskim vijećemprihvaćao muški odgovornost za ono šta treba,ali je smiješno prihvaćati odgovornost za neštošto nema nikakve logike sa zapovjednomodgovornošću. Pošteno je svjedočio u predme-tima protiv Jušića. Usporedite ta svjedočenjasa onim u procesu protiv Sulje Karajića.Nepošteno je što su nekih od njegovih saradni-ka posegli za falsifikatima potpisa!

Američka (ne)vesela zbilja

Usvom tradicionalnom „State of theUnion“ govoru predsjednik „Države lije-

pih osmijeha“ je predočio svoje poglede inamjere oko porasta zaposlenosti (krajemmarta nezaposlenost je iznosila 8,8% sa ten-dencijom daljnjeg smanjenja), povećanja kon-

kurentnosti američke privrede na svjetskomtržištu, zaustavljanju potrošnje, smanjenju defi-cita i vanjskog duga. Sa naglaskom je istakaokako USA treba ostatak svijeta predvoditi u ino-vacijama, obrazovanju, medicinskoj zaštiti i

dodao: „Moramo Ameriku učiniti najboljimposlovnim prostorom na svijetu. Trebamo preu-zeti odgovornost za naš deficit i reforme kojeVlada namjerava sprovesti. Jedino tako će Amerika prosperirati. To je način da pobijedimobudućnost“.

Nekada je Amerikanac bio sinonim situira-ne osobe. Već drugu deceniju Amerika blijedi.San o uspjehu je odsanjan. Danas je prosječni Amerikanac, a takvih je oko dvije trećine, značioko 200 miliona, u odnosu na prosječnogNijemca, Francuza, Holanđanina puka siroti-nja. U Americi danas veseli osmijeh pokazujuoni koji moraju radi službe-posla kojeg obavljaju.

Tokom rasprava o budžetima moglo sečuti-pročitati više onog što zabrinjava, kao npr.:republikanac Michael Grimm kaže: „Mi smo u

velikoj financijskoj krizi. Moramo još drastičnijesmanjivati budžet, izgubićemo američki san zabuduće generacije“. Najtiražnije novine, USAToday od 21. aprila pod naslovom „Budgetwars in Washington/Budžetski ratovi uWashingtonu“ donosi opširnu polemiku izmeđupredsjednika Obame i Paula Ryana, predsjed-nika Komiteta za budžet. Predsjedniku Obamipomaže Bob Beckel, poznati liberal demokrat-ski strateg. Paulu asistira Cal Thomas, kolum-nist Washington Posta. Ovogodišnja pogodbao budžetu bila je veoma žestoka-tvrda. Pod„pritiskom javnosti“ budžet je usvojen sat prijeisteka vremena!

Da su Ameri vitalni i dosjetljivi pokazujepokrenuta „ideja“ da se u pripremu narednogbudžeta uključe poreski obaveznici. Već jeponuđen software-program pomoću kojegzainteresovani mogu da raspodjele taksu nakrajnje korisnike.Tako npr. na poresku osnovuod 50 hiljada $ plati se 6.883 $ federalne takse.Ovaj iznos se raspoređuje na 32 krajnja kori-snika, najmanji iznos (jedan dolar) je za Bijelukuću, a najveći (1.375 $) je za odbranu. Visinutakse bi određivali izabranici-senatori po važe-ćoj regulativi, a odlučujući raspored na krajnjekorisnike imali bi poreski obaveznici. Koncept je u „razradi“ i još je rano prognozirati šta će odsvega toga biti. Prema rezultatima prvih anketaraspoloženja poreskih obaveznika smanjeni suiznosi za odbranu, strane pomoći, veterane,ambasade. Tri četvrtine anketiranih poreskihobaveznika smatra da se deficit budžeta možesmanjiti bez zakidanja poreza na socijalno izdravstveno osiguranje.

John Boehner , vođa Republikanaca uKongresu kaže da se njegov caucus/izborniodbor od 241. člana podijelio u dvatabora/camps. Jedan tabor čini 87. svježe iza-branih/freshmena koji su pod snažnim utjeca- jem Tea party, a ostali su veterani-konzervativ-ci koji bezrezervno podržavaju Komitet zabudžet, znači Paula Rayana. Procjene nezavi-snih eksperata kažu da ni jedna vizija (Obamase zalaže za odobrenje novih zaduženja/raisethe debt celling) neće pobijediti: kompromis ilikolaps!

Phoenix, Dan mladosti [email protected]

ReprezenT od broja 33 naovom mjestu pod naslovom„Tefter“ počinje objavljivatipriloge krajiškog arizonca

Rame Hirkića. Autor prilogaće svojevrsnim presjekomarhiva, odnosno registrakrajiške prošlosti pisati

priloge o aktuelnojsadašnjosti i perspektivnijoj

budućnosti. Hirkić ćekomentarisati svođenje

računa sa sobom, sadrugima, o nadanjima i

zabludama, reviziji odluka,planova i shvaćanja i ponečeg

zapisanog u knjigama.

P i š e :

Ramo Hirkić

Tefter (205)

Mediji su objavili da je familija Obama

prošle godine zaradila 1,73 miliona $

(prijavljena poreska osnova) većinom od

autorstva prodanih knjiga. Platili su 454

hiljade dolara federalnog i 52 hiljade

državnog poreza. Familija je donirala

245 hiljada dolara. Najveći iznos(131.000 $) uplaćen je fondaciji koja

pomaže vojne porodice.

"Oluja" - egzodus

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 249 02. maj 2011. godine, broj 24916 17izbor ReprezenT ReprezenT

Preduzeće "Ben-Mal Group" d.o.o. Velika Kladuša

Dani otvorenih vrataVELIKA KLADUŠA - Menadžment preduzeća

„Ben-Mal Group“ d.o.o. Velika Kladuša upriličio je upretprošlu subotu, 23. aprila, Dan otvorenih vrata.Ova firma se bavi svim vrstama građevinskih radova,a na ovaj način su prezentirali stanove u novosagra-đenoj zgradi, koja se nalazi u Kozaračkoj ulici uVelikoj Kladuši.

Na prezentaciji stanova bio je veliki broj zaintere-siranih osoba, koji su se mogli na licu mjesta uvjeritiu kvalitet objekata, ali i funkcionalnost stanova. Uovoj zgradi nalaze se stanovi veličine od 34 do 86metara kvadratnih, a u njihovoj gradnji korišteni sunajkvalitetniji materijali. Edin Š.

Mediji u Unsko-sanskom kantonu

Svjetski dan slobode medija obilježen „gromoglasnom tišinom“U

utorak, trećeg maja, u svijetu se obilježava

Svjetski dan slobode medija. Kako se ovaj dan

kod nas na prostorima USK-a obilježava nije

vrijedno čak ni spomena. Kantonalni i lokalni općinski

mediji sebi i svom danu do sada nisu posvećivali neku

posebnu pažnju. Ova činjenica na najbolji mogući način

svjedoči o stanju u medijima i standardu uposlenih u njima,

a iznesena činjenica samo upućuje na zaključak da se

stoga ne trebamo žaliti na svoj status. Kako u ovakvoj

situaciji da očekujemo da nas drugi cijene više od nas

samih?

U jednoj anketi na portalu Internewsa, američke

nevladine organizacije za pomoć medijima u BiH, na pita-

nje kakvi su mediji u BiH, 84,80 posto je odgovora da su

mediji loši. Još jedan podatak upućuje da su mediji do

temelja srozali svoj nekadašnji položaj, autoritet i kredi-

bilitet. Poslije političara i bankara, novinarstvo je treće

najnevjerodostojnije zanimanje u svijetu. Zbog ovih razlo-

ga mi uRepre zenT-u se potrudimo da barem podsjetimo

svekoliku javnost na broj i strukturu medija u USK-u a

kakvi oni uistinu jesu, gotovo je općepoznata stvar...

Na prostorima USK-a u ovom trenutku djeluje ukupno

13 medijskih kuća sa 17 lokalnih medija i to četiri televi-

zije: RTV USK-a, RTV Cazin, RTV Bihać i NTV 101; deset

radio stanica: Radio USK-a (u sklopu RTV USK-a), Radio

Cazin (u sklopu RTV Cazin), Radio Sana, Radio Ključ,

Radio Bosanska Krupa, Radio Velika Kladuša, Radio

Bosanski Petrovac, Radio Bihać (u sastavju JP Radio

Bihać), Novi radio Bihać i Radio Velkaton; troje sedmične

novine: Unsko-sanske novine Krajina, Krajiške nezavisne

sedmične novine ReprezenT i 037Plus (u sastavu JP Radio

Bihać). Internet kao medij ne podcjenjujemo, ali je za

njega teško utvrditi tačan broj i ocijeniti kvalitet njegovih

sadržaja. Ima ih na desetine na ovim prostorima sa razli-

čitim nazivima, ali gotovo sto posto identičnim sadržajima

jer jedni od drugih preuzimaju objavljene priloge. Malo

koji od internet portala ima terenske novinare, pa se smi-

sao njihovog postojanja sastoji o preuzimanju sadržaja sa

drugih portala..

Od ukupnog broja navedenih medija, četiri su nezavi-

sna odnosno privatna: Velkaton i Reprezent u Velikoj

Kladuši, Novi radio u Bihaću i NTV 101 u Sanskom Mostu.

U svim medijima zaposleno je nešto više od 200 radnika,

a svakako je zanimljivo da u 8od 13 medijskih kuća duž-

nost direktora obavlja žena. Esad Š.

CAZIN – Radio i televizijaCazin kao mediji djeluju usastavu Javnog preduzećaRadio-televizija d.o.o. Cazin.Preduzeće zapošljava 19 radni-ka, a gotovo svi su angažirani uprogramskom segmentu.Redakcija je zajednička za obamedija.

Radio Cazin program emiti-ra svakodnevno od 06:00 do21:00 na frekvencijama 89,9 i98,8 MHz, a prve riječi u eter zgovorene su 2. septembra1975. godine, na tadašnji Danopćine. Televizija Cazin pro-gram emitira svakodnevno od

18:00 do 24.00. Televizija Cazinpočela je sa radom 1. januara1993. godine. Bilo je to ratnovrijeme, vrijeme potpune infor-mativne blokade na ovim pro-storima. Sa izrazito skromnomtehnikom nastojalo se ponuditiono najosnovnije -informacija osvemu što se tih burnih danadešavalo.

Direktorica RTV Cazin jeEmira Muhamedagić, a glavnai odgovorna urednica AlisaTatarević. www.rtvcazin.ba E-mail: [email protected] Tel.037-514-230.

BIHAĆ -Unsko-sanske novi-ne „Kraj ina“ podovim imenom djelu-

ju od 2000. godine,a inače ove sedmi-čne novine uteme-ljene su 1946. godi-ne čiji je tada prviurednik bio Enver Redžić. U ovommediju danas je zaposleno 14 rad-nika. Direktor je ElmedinMehadžić , a glavna i odgovornaurednica Sanela Pašagić.

www.krajina.com.ba ; e-mail:[email protected]

Redakcija: 037-228-419, fax:037-228-420.

BIHAĆ - Novi radio je jedini pri-vatni, komercijalni radio na prostoruopćine Bihać. Formiran je zbog potre-

be da građani te regije dođu do brze,tačne i necenzurisane informacije, asa radom je započeo u oktobru 2005.godine.

Novi radio proizvodi i emitira pro-gram koji nije politički obojen negosluži realnim potrebama stanovništvaove općine i šire. Novi radio emitiraisključivo zabavnu domaću i stranumuziku uz ostale kvalitetne segmenteprograma, čime je dobio podrškuogromnog broja slušalaca. OvajRadio svoj program emitira od 07:00do 19:00 sati, preostali dio emitira semuzika. Nalazi se na adresi MakaDizdara 16. Radio svoj program emi-tira na dvije frekvencije i to za podru-čje Bihaća na 101,6 MHz,a za podru-

čje Cazina na 105,8 MHz. Direktor Novog radija je Amir Jukić,a glavnai odgovorna urednica je Aida Štilić.

www.noviradiobihac.come-mail: [email protected]. 037-228-501

S A N S K IMOST - Nezavisnatelevizija 101 jedi-na je privatna tele-vizijska kuća naprostorima Unsko-sanskog kantona.Nezavisna televizi-

ja 101 djeluje usastavu d.o.o. „Mediagraf“Sanski Most, kao i Caffe club101. Emitovanje eksperimen-

talnog programa ove televizij-ske kuće počelo je u maju1998. godine,a u septembruiste godine počinje sa redo-vnim emitovanjem. NTV 101svake godine obilježava, uposljednjoj sedmici jula, godiš-njicu postojanja ovog medija.NTV 101 je 100 % privatno

vlasništvo. Vlasnik i glavniurednik je Rezak Hukanović.Osnovna, studijska, režijska i

emisiona oprema je profesio-nalna i ispunjave sve usloveRAK-a. Adresa: NTV 101,Prijedorska bb,79260 SanskiMost

www.net101.tv e-mai l :n t v 1 0 1 @ g m a i l . c o mRedakcija: 037-686-101, gla-vni urednik: 037-690-886

BIHAĆ - Radio Bihać jepočeo sa radom u martu 1966.godine, prvo eksperimentalno, apotom i redovnim programom, uokviru NIRDU „Krajina“.Decembra 1992. godine zbognastalih okolnosti u Bihaću jeformirano JP RTV Bihać u okvirukojeg je, pored radijskog, emiti-ran i TV program. Krajem aprila1996. godine došlo je do gaše-nja televizijskog programa, takoda se do kraja februara prošlegodine emitirao samo radijskiprogram, putem dva emiterasnage 300 i 1000 W. U četvrtak,25. februara prošle godine uokviru ovog preduzeća izišao jeprvi broj Informativnih sedmičnihnovina 037Plus, a početkommaja startala je i televizija, zasada putem kablovskog emitera,sa četiri sata programa dnevno.

U Javnom preduzeću RTVBihać d.o.o. u ovom trenutku jezaposleno 27 radnika, sa nekoli-

ko mladih volontera i saradnika.Na čelnoj funkciji Radija je EdinZeljković, Informativnog sed-mičnog lista 037Plus DilajlaObajdin, a kablovske televizijeEsad Budimlić. DirektoricaJavnog preduzeća je MirelaPoprženović , dok je izvršnidirektor Safet Hrnjica. Sjedištepreduzeća je u dvije zgrade uKrupskoj ulici. www.rtvbihac.ba

e-mail: [email protected]. 037-226-688 i tel/fax: 037-226-866.

Bosanskokrupskaopćina, od početkaosnivanja javnih medi-

ja na području bivšenam države je pratilataj razvoj, savladavalaprepreke i teškoće,kako u razumijevanjuvažnosti javnog pre-zentiranja lica i doga-đaja iz lokalne sredi-ne, tako i u stalnomnadigravanju stvarno-sti i mogućnosti uobezbjeđenju finascij-skih sredstava za rad

javnih medija. U slu-čaju općine Bosanska

Krupa je to bio i ostaoRadio kao jedini orga-nizirani javni medij u općini.

Gotovo pola vijeka radijskogsignala je građane bosanskokrupskeopćine obavještavalo o svim značaj-nijim događanjima, doprinosilo raz-voju kulture, sporta i društvenogživota. Od završetka rata do danas,sada Javno poduzeće RadioBosanska Krupa je vodilo bitku zadobivanje licence,ispunjavanje svihzahtjeva nadležne regulatorne agen-cije.

Danas Radio ima prostorije kojebi, uz adekvatnu sanaciju mogleobezbijediti razvoj informiranja krozzasnivanje televizijskog programa iliizdavanje lokalnih novina. Stvarnost

je drugačija. Uz svu podršku lokalnihvlasti i povećanja sredstava za radRadio Bosanske Krupe, naporezaposlenih da vlastitim prihodimaobezbijede dio neophodnih sredsta-va za funkcioniranje,Radio i danasnema razvojne mogućnosti, većsamo osnovna,često i nedostajuća,

sredstva za osnovne potrebe.Radio Bosanska Krupa emitira

dnevno 17 sati programa.Ovaj radiosvojim signalom sa stereo predajni-ka snage 1.000 W pokriva cjelokup-nu teritoriju općine Bosanska Krupa idijelove općina Bihać, Cazin, SanskiMost, Bužim i Bosanski Novi. URadiju je zaposleno 10 novinara,tehničara i drugog osoblja.

Na čelu Radija je direktoricaSenada Avdagić, a glavni i odgo-vorni urednik je Ademir Mesić.Radio Bosanska Krupa je javnopoduzeće, smješteno na Trgu AvdeĆuka, na broju 16 (037-471-111, e-mail: [email protected]).

Uz Dan slobode medija, uRadiju će se, kao i svih zadnjih godi-na zaposleni sjetiti nenadmašnog ineprežaljenog novinara IbrahimaSkenderovića i posjetiti njegovmezar, odajući mu priznanje kaoprvom i najjačem novinarskom peruu historiji Bosanske Krupe.

U sklopu Centra za kulturu i obrazovanje uBosanskom Petrovcu djeluje i Radio sa istim nazi-vom koji se, jedini u Kantonu, emitirana srednjemtalasu. Centar za kulturu i obrazovanje počeo je saradom 2004. godine, dok je Radio BosanskiPetrovac počeo sa emitiranjem svog programa nasrednjem talasu 22. septembra 2007. godine.Program se na srednjem talasu emituje na 90,9MHz svakim danom osim nedjelje u vremenu od07:00-15:00 sati. Milica Kecman je direktoricaCentra za kulturu i obrazovanje, a time i ovogRadija.

Centar za kulturu i obrazovanje,pa time i RadioBosanski Petrovac,bili su na grantu Općine, među-tim u ovogodišnjem budžetu planirana su sredstvaza potrebe Centra i Radija. Milica Kecman kojaobavlja dužnost direktora Radija Bosanski Petrovac,povremeno vodi program, realizira dijaloške emisije

i razgovara sa gostima na različite teme. Ovaj Radiosvojim signalom ne pokriva čak niti sve mjesnezajednice u općini. Stoga su velika očekivanja upo-slenih da bi konačno mogli dobiti FM frekvenciju, apotom se čuti znatno dalje nego je to slučaj sada.Tel. 037-881-221.

Sekretarijat za radio veze bivše državeprvu dozvolu za rad Radio Ključu uručio jedavne 1970. godine od kada na područjuopćine Ključ neprestano djeluje prvenstvenokao sredstvo informisanja. Od osnivanja pa do početkaagresije na BiH na ovom radiju bilo je zaposleno pro-sječno 4 do 6 radnika koji su dva puta sedmično pravi-li po dva sata programa. 1996. godine odlukomOpćinskog vijeća osnovano je današnje Javno predu-zeće Radio Ključ koje je svoj rad tada započelo sa stu-dijskom opremom iz donacije.

Krajem devedesetih godina Radio Ključ je imaodeset uposlenih da bi se 2000-te insistiranjem osniva-ča na izmjeni unutrašnje organizacije pretvorio u pre-duzeće koje funkcionira sa četiri uposlena na puno i

jednim uposlenim na pola radnog vremena.Istovremeno sa smanjenjem uposlenih smanjuje se i

subvencija ključkom radiju koji je od tog perioda odosnivača sufinansiran sa svega 30 % potrebnih sred-stava.

Budućnost ovog medija u okvirima kakvi jesu jeneizvjesna iako se Radio Ključ svojim programom iradom više nego dokazao. Uprkos činjenici da je RadioKljuč prva radio stanica na Kantonu koja je svoj signalpustila putem interneta i koji na taj način drži vezuizmeđu domovine i velikog broja Ključana u inostran-stvu, te da je vrijedna redakcija kreator mnoštva emisi-

ja zabavnog, informativnog i edukativnog karaktera,stiče se dojam da jedini medij na području općine Ključnije potreban nikome te da je osuđen na propast.

SANSKI MOST - Radio „Sana“ je prvi elektronskimedij osnovan na području općine Sanski Most dale-ke 1968. godine. Ova medijska kuća danas funkcioni-ra kao Javno preduzeće i upošljava 13 radnika. Iakose radi o lokalnom radiju, zahvaljujući snažnom pre-dajniku koji je smješten na Lokvenom vrhu, signal ovemedijske kuće bez problem se može čuti stotinamakilometara uokolo.

Danas ovaj radio ispunjava glavnu zadaću jednelokalne medijske kuće, informišući građane o zbiva-njima na području općine Sanski Most te emitirajućiobrazovni, kulturni, sportski te ostale vrste programa.Ovo Javno preduzeće djelomično se finansira izopćinskog budžeta, a dio prihoda ostvaruje i sopstve-nim marketinškim poslovanjem.

U toku proteklog rata kompletna oprema i infra-struktura ove radijske kuće u potpunosti je uništena,

te se u poslijeratnom periodu praktično krenulo odnule. Danas je Radio „Sana“ održivo preduzeće ikuća koja se izborila za svoje mjesto na medijskomnebu usvajajući vremenom nove tehnologije te savre-mene metode i načine rada.

Direktorica je Adisa Huzejrović, glavni i odgo-vorni urednik Zlatan Čekić, tel./fax 037-686-152www.radiosana.ba e-mail:[email protected]

Emitovanje programa Radija Velika Kladušaotpočelo je 2. februara 2001. godine i emitira se nafrekvenciji 89,1 Mhz. Od početka pa do danas Radiose vodio jednim ciljem – odgovoriti zahtjevima svojihslušalaca. Već tokom prvih godina rada uposleni uovom mediju su uspjeli povezati Kladušane iz dija-spore sa njihovim gradom. Tako su u proljeće 2004.godine pokrenuli web stranicu Radija, a u decembruiste godine otpočeli i s emitovanjem programa puteminterneta. Radio je 2006. godine dobio i najvišeopćinsko priznanje „Plaketu 23. februar“, koja jedodijeljena za izuzetne rezultate postignute u oblastiinformisanja.

Nakon uspješno realiziranih brojnih projekata idobrih rezultata, menadžment i uposlenici Radija suu 2010. godini počeli s novim projektomemitovanjaprograma non-stop. Kada su u pitanju poslovni rezul-tati i finansijski pokazatelji, dovoljno je reći da predu-zeće posljednjih nekoliko godina bilježi pozitivnoposlovanje i na kraju svake godine finansijsku dobit.

U Radiju Velika Kladuša trenutno je osam stalnozaposlenih i angažirana su tri vanjska saradnika.Direktor je Mersad Sarajlija, a glavna i odgovornaurednica Aldijana Purić. www.radiovkladusa.ba e-mail: [email protected] 037-771-531-Redakcija,037-773-510-direktor.

VELIKA KLADUŠA- Krajiške nezavisnesedmične novine Repr -ezenT su printani medijkoji pokriva medijski pro-stor sadašnjeg Unsko-sanskog kantona. ReprezenT jeprivatni medij čiji je izdavač predu-zeće „Meridian“ d.o.o. iz VelikeKladuše, a prvi njegov broj izišao

je 3. jula 2006. godine. ReprezenTpokriva prostor USK-a iima svojedopisnike sa lica mjesta u svimopćinama USK-a. ReprezenT sedistribuira na adrese Krajišnikaširom Evrope, a brzom poštomFEDEX i američkim brzim pošta-ma do čitalaca u Americi i Kanadi.Na prostorima USK-a ReprezenT

se distribuira u svim kioscimaOprese, Interpressa i poštama, tegotovo svim prodavnicama napodručju općine Velika Kladuša.

Redakcija ReprezenT-a gaji izuzetno dobre odnose sanovinarima i svim medijima naprostorima USK-a bez obzira navrstu ili oblik organizovanja i vla-sništva.U ReprezenT-u su stalnozaposlena četiri radnika, te osamdopisnika. Više podataka zaReprezenT pogledati uImpresumu.

BIHAĆ - Javno preduzećeRadio televizija Unsko-sanskogkantonaosnovano je 22. decembra1995. godine upisom u sudski regi-star. Od tada pa i danas se nalazi uzgradi Kulturnog centra u Bihaću.Javno preduzeće RTV USK-a sebavi pripremanjem, proizvodnjom,reprodukcijom, difuzijom i preno-som vlastitih radio televizijskihsadržaja namijenjenih javnostiUnsko-sanskog kantona i šire, odr-žavanjem i razvojem vlastite tehni-čke osnove,produkcijom i plasma-nom marketinških poruka, te dru-gim srodnim djelatnostima. Javnopreduzeće RTV USK-a svakodne-vno proizvodi i emitira radijski i tele-

vizijski program.U ukupnoj produkciji uz infor-

mativni program, kojem se dajeprednost, značajna pažnja poklanjase kulturno-zabavnom, dječjem i

obrazovnom programu.Posredstvom distributerskih kućaTV USK obezbjeđuje značajan brojsati dokumentarnog i igranog pro-grama, a povodom državnih i vjer-skih praznika realiziraju se i speci-

jalni programski sadržaji. U predu-zeću je u ovom trenutku uposleno67r adnika sa daljnjom tendencijomsmanjenja, posebno stručnih

kadrova zbog neizvjesne egzisten-cije, niskih ličnih dohodaka te nere-dovnih plaća. Treba također istaćida je u ovoj medijskoj kući tehnikadotrajala do mjere da je postalo

umijeće realizirati kakav-takav pro-gram. Vlastiti marketinški prihodi suu padu zbog sveopće recesije, aosnivač ovog medija - Vlada USK-a nije budžetom obezbijedila ni pri-bližno potrebna sredstva za tekućugodinu čak ni za prostu reprodukci-

ju.Sveopće stanje u medijima

USK-a je loše, ali je čini se, ipaknajteže u ovoj medijskoj kući čemusu u najvećoj mjeri odgovorni VladaUSK-a i poslanici u Skupštini kojinemaju sluha za potrebe ovemedijske kuće. Direktorica JP RTVUSK je Nermina Zulić, izvršnidirektor je Senad Ramić, dok jeSenudin Jašarević izvršni direktor

Radi ja. Tel . 037-222-703,Redakcija 037-222-705. www.-rtvusk.ba e-mail: [email protected]. Radija: 037-222-679 e-mail:[email protected]

VELIKA KLADUŠA – RadioVelkaton započeo je 20. juna 2008.godine sa emitiranjem svog progra-ma na frekvenciji 107 FM i puteminterneta. Radio Velkaton je zapra-vo nastavio samo na novoj lokaciji iu drugačijim okolnostima. Od 15.

jula iste godine ovaj Radio je zapo-čeo svoje emitiranje i putem sateli-ta. Inače, Radio Velkaton svoj pro-gram emitira 24 sata dnevno.

U kratkom prikazu ovog medijatreba kazati da je u četvrtak, 3.maja, na Svjetski dan slobodemedija 1984. godine,u pet sati uju-tro počeo sa radom, te je jedno vri-

jeme djelovao u okviru Novinskoizdavačke Radne organizacije„Kladuške novosti“ koje su izdavale

i poznate sedmičnenovine „Kladuškenovosti“.

U okviruNovinsko-izdavačkeradio difuzne Radneo r g a n i z a c i j e„Kladuških novosti“Radio Velika Kladuša

je prerasla u RadioVelkaton o kojemdanas govorimo kaonezavisnom - privatnom mediju.Velkatonje prvi u BiH emitovao ste-reo program, i bio prvi na FM-u,ultra kratkim frekvencijama. Imao jebogat program, koji je trajao 24sata, što je tada bila rijetkost.

Uposleni u ovom mediju tvrde

da je Velkaton trenutno najslušanijiradio u cijeloj regiji. DirektoricaRadio Velkaton je Fikreta Purić, anjen suprug Sead je glavni i odgo-vorni urednik. Tel. 037-775-168,fax: 037-775-159 www.v-elkaton.ba e-mail: [email protected]

Radio televizija Cazin

NTV 101 SANSKI MOST

Unsko-sanske novine „Krajina“

Javno preduzeće RTV Bihać

Krajiške nezavisnesedmične novine ReprezenT

Novi radio Bihać

Radio Bosanska Krupa

Radio Bosanski Petrovac

Radio "Sana"

Radio i Televizija USK-a u najtežoj situaciji

Radio Ključ

Radio koji zbližava

Radio Velkaton

Svim radnicima uposlenim u medijima

Unsko sanskog kantona čestitamo

3. maj,Svjetski dan

slobode medija

Mirela Poprženović, direktorica

Direktorica Radija Bosanska Krupa

- Senada Avdagić

Ines Alijagić, novinarka Novog radija

Adisa Huzejrović - direktorica

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 24918 Poljoprivredni kutakReprezenT

Kooperativna poljoprivredna proizvodnjaSpecijalizirana poljoprivredna zadruga

Vi nama povjerenje,mi vama isplatu na vrijeme!

Za pripremu ovog priloga iz oblasti poljoprivrede uovom izdanju ReprezenT-a iskoristili smo stručno

teoretsko i praktično predavanje stručnjaka - profeso-ra Adnana Maličevića održanog u općinskoj vijećniciOpćine Velika Kladuša, a potom i na parceli zasijanojjagodama poljoprivrednog proizvođača EminaPandžića iz Polja kod Velike Kladuše, najvećeg koo-peranta u proizvodnji jagoda Specijalizirane poljopri-vredne zadruge „Agromerkantilija“. Održano teoret-sko i praktično predavanje odlično je prihvaćeno odstrane poljoprivrednih proizvođača koji su se odazva-li ovom predavanju.

Sve veći interesza uzgoj jagoda

Poljoprivredni proizvođači

koji se bave uzgojem mali-ne i jagode, odnosno jago-dičastog voća, sve češće učestvujuna praktično-pokaznim stručnimradionicama kojima je tema„Osnovne pomotehničke mjere kaoosnova uspješne proizvodnje jagodi-častih voćnih kultura“. Radionicama ipokaznim vježbama prisustvuje velikibroj poljoprivrednih proizvođača kojiiskazuju posebno zadovoljstvo ovimvježbama na terenu.

Trenutne površine pod zasadima jagodičastog voća na prostoruUnsko-sanskog kantona su 127,79hektara. Prosječni prinosi malineostvareni u 2010. godini i znosili su 11tona po hektaru, te jagode od 19 tonapo hektaru što je značajno niži prinosu odnosu na vodeće evropske zemljeproizvođače. Naša zemlja je u 2010.godini izvezla 3.241 tona maline,odnosno 1.113 tona jagode što je uodnosu na uvezene količine izuzetno

pozitivan rezultat.

U 2010. godini na prostoru USK-a je podignuto 58,37 ha zasada jago-dičastog voća dok su Federalne iKantonalne podrške za istu proizvo-dnju ukupno iznosile 373 042,00 KM.Kako se pozitivan trend podizanjanovih zasada jagodičastog voća naKantonu nastavlja i u 2011. godini,stručnjaci Poljoprivrednog zavoda iedukatori uputili su oštro upozorenjeproizvođačima u vezi sa nabavkom ikontrolom sadnog materijala jer suna terenu već evidentirane pojaveopasnih bolesti poput raka korijena ifitoftore, koji mogu u potpunosti uni-štiti zasad.

Jedno interesantno i poučno pre-davanje poljoprivrednim proizvođači-ma jagodičastog voća održano je uopćinskoj vijećnici u Velikoj Kladuši26. aprila, a nakon teoretskog dijela,učesnici predavanja imali su priliku ipraktično upoznati se sa temom pre-davanja. Ovo predavanje i praktični ogled organizirali su Poljoprivredni

zavod Unsko-sanskog kantona iOpćina Velika Kladuša, a u okviruUSAID-ovog projekta FARMA.Predavanje je upriličeno s ciljem stru-čne, teoretske i praktične obukepoljoprivrednika koji se bave uzgojem jagode i maline. Predavač je bioAdnan Maličević sa Poljoprivrednogfakulteta Sarajevo. Nakon predava-nja prisutni su posjetili plantažu jago-da u mjestu Polje u vlasništvu EminaPandžića, koji se uzgojom jagode

bavi već tri godine. Bilo je ovo još jedno u nizu predavanja i za naredniperiod najavljena su nova predavanjau Velikoj Kladuši.

Pored poljoprivrednih proizvođa-ča osim predavanjima prisustvovali

su i agronomi Specijalizirane poljopri-vredne zadruge „Agromerkantilija“ i„Bašo“ d.o.o. iz Velike Kladuše.

-Dali smo taksativno nekepostulate postupanja hemijskimpreparatima i đubradima. Ova teo-retsko-praktična predavanja susamo kontinuitet onoga što duževrijeme na ovim prostorima čini-mo. Ono što je značajno jeste dase Krajina budi kada je u pitanjuova proizvodnja. Sigurno će bitiproblema kao i u drugim krajevima

kada su u pitanju otkupi i cijene, ato je ono što najviše tangira poljo-privredne proizvođače. Međutim,sa stanovišta struke najvažnije jeproizvesti kvalitet i imati količinu,a onda kasnije dođu cijene. Težnja je sve više da naše predavanjeprenesemo na teren odnosno pra-ksu. Moja poruka poljoprivrednimproizvođačima neka bude da samosade jer još uvijek postoje moguć-nosti da sadimo koliko hoćemo.Čim budemo morali da nekogapitamo koliko ćemo da sadimo,trebaćemo da se zabrinemo.Druga moja poruka je znanje, zna-nje i samo znanje, jer nedostajenam struka na terenu. Treba dati

priliku mladim ljudima, bilo na kojinačin, kazao je Adnan Maličević.-Tri godine se bavim uzgojem

jagoda i dosta mi dobro ide. Oddeset zasijanih dunuma, pet jemojih, a pet u organizacijiSpecijalizirane poljoprivredne

zadruge „Agromerkantilija“ kojaotkupljuje svu moju proizvodnju.Od uzgoja jagoda se može odličnoživjeti, a čuli smo svi da je profe-sor Maličević kazao da je to pravobogatstvo. Jagoda je inače poprili-čno zahvalna za uzgoj i održavanjeu odnosu na druge kulture kojeipak uzimaju više vremena.Najviše pažnje posvećujem zaštiti,đubrivu i navodnjavanju, ali seopet desi na primjer vjetar i napra-vi štetu koju dodatnim naporima

treba sanirati. Ipak, planiram pro-širivati proizvodnju jagoda unarednim godinama, ali isto tako imaline. Što se tiče mojih eventual-nih prijedloga kolegama proizvo-đačima ovih kultura, pa svima jepoznato da imamo osiguran otkupšto je najvažnije, a sve ostalo jerutina i stvar odnosa prema ovojproizvodnji. U otkupu nema mulja-že, a to je nama proizvođačimanajvažnije, kazao nam je EminPandžić, poljoprivredni proizvođačna čijim je parcelama obavljena prak-tična nastava.

Pandžić je pozvao novinare zadesetak dana kada će moći biti u pri-lici zabilježiti i ubiranje prvih ovogo-

dišnjih plodova. Podsjećamo da jeEmin Pandžić od prvog dana bavlje-nja poljoprivrednom proizvodnjomčlan, odnosno kooperant Specij-alizirane poljoprivredne zadruge„Agromerkantilija“.

Esad ŠABANAGIĆ

Održano teoretsko i praktično predavanjeo proizvodnji jagodičastog voća

Praktično predavanje o jagodama

Prilikom teoretskog predavanja

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 249 19eljton (12) ReprezenT

Doktor je jedne prilike došao u

Bihać sa jednom pacijenticom.To je bila njegova rođakinja, atada je vladala žutica, 1964. godine, kada sumahom umirale trudnice. Ja sam to večer bila dežurna u Općoj bolnici kad je on došaosanitetom iz Pećigrada, sa svojom rođaki-njom koju sam ja pregledala i probudila dok-tora Prosena da je pregleda jer je bila trudni-ca. Doktor Presen je pacijenticu poslao nazarazni odjel. Ja sam ostala s njim razgova-rajući, a nisam tog momenta ni znala da je ion ljekar. I tako smo počeli razgovor, pitaome od kad radim tu i da li bi došla raditi uPećigrad. Ja sam rekla da ne znam ni gdje jeto, u Prijedoru sam rasla, išla u školu, kadsam završila realnu gimnaziju došla sam uKulen Vakuf po očevoj smrti i nastavilamedicinsku školu tako da ja ove krajeve

nisam ni znala, čak ni Bihać. Pitao me da liznam gdje je Cazin, Ostrožac, rekla sam danisam čula za Cazin ali da znam za Ostrožac,za njega sam čula. Tad mi je rekao: ja samdoktor Ibro i pozvao me da radim kod njegau Pećigradu. Rekao je da je šef stacionara, idaj imao sestru koja je otišla. Sad je u prilicida mu se zatvori stacionar i da mu je u inte-resu da se to ne desi radi tih ljudi koji živetamo u velikoj bijedi.

Rekla sam da moram razmisliti, damoram razgovarati sa majkom, bratom. UBihaću sam dobila garsonjeru od bolnice,bila sam glavna sestra na ginekologiji uOpćoj bolnici u Bihaću i bilo mi je lijepo radi-ti sa prof. Vidakovićem, Eminagićem,Đukom i Prosenom. To su bili divni ljudi. Svesam prenijela što sam s njima naučila.

Teorija je jedno, a praksa drugo, meni je tadbilo 20 godina i gledali su me kao svoje dije-te. Tad je bilo vrlo malo medicinskih sestara,bile su cijenjene, drugo su sve bile bolničar-ke, babice, radila sam i u operacionoj sali.

Ja sam bila neodlučna. Sutradan meponovo zvao Doktor i pitao jesam li se pre-domislila, tražio da razgovaramo ponovo. Jasam znala da mene moji doktori ne bi pusti-li s odjela. Đuka je i rekao, kolega to nije fer odvodite nam sestru, ali presudila je plata.Rekao je, sestro koliko god vi kažete zaplatu, ja ću vam platiti. Bio mu je cilj da seodrži stacionar, a ja ću tu platu zaraditi svo-jim radom. Imao je bolničara, a trebala mu jesestra. Tad su bolničari bili Asim, Mustafa,Huse, Hase je vozio sanitet, Mina je bilakuharica, bila je jedna spremačica i njena

kćerka i jedan stari računovođa Sarkić. Ilaboratorij je radio, tri laboranta smo imali.Tako da to ništa nije moglo funkcionirati bezjedne medicinske sestre. Sve je to bilo bezsrednje škole ili više medicinske. Normalno,Kemo je došao da zatvori stacionar, a dokto-ru je bilo u interesu da taj stacionar radi. Ja

sam tad imala jedan veliki kredit, koji sam

digla mami da kupi kuću, tako da je mojaplaća bila preopterećena s tim, a ja kao dje-vojka željela sam se obući i imati novca zasebe. Kad sam razgovarala sa bratom otome, rekao je ni govora, nije dao ni osloviti,pokušala sam mu objasniti da imam velikuratu kredita i rekla sam mu da ću potpisatiugovor na mjesec dana i da ću se vratiti, učemu me je mama odmah podržala. Oni suse složili. Doktor je došao po mene, s tim dasam morala mjesec dana kad sam dala otkazraditi i čekati da prođe toliko vremena da bimogla početi raditi u Pećigradu. Bila je veli-ka frka oko mog otkaza, ali su mi ga dali.Došla sam odmah sa mojim stvarima, a tadsam imala i televizor dok ga ambulanta iniko nije imao. Pitala sam doktora gdje ćustanovati, pa su mi u jednoj staroj kući gdje

je sada gostionica od Mehmeda Škrgića dalisobu, objeručke me primili. Sve me je zabo-ljelo kad sam vidjela gdje sam došla. Ni vodenije bilo.

Kad su me pitali kolika mi je plata, dok-tor bi rekao ona zaslužuje i više koliko radiza ovaj stacionar. Svi smo bili kao kolektiv, akad je doktor rekao sestri ćemo dati platu 82hiljade, a doktori u Bihaću su imali 42 hilja-de, svi su se složili. Ja sam mislila da ćuostati samo godinu dana i vratila bi se naginekologiju, međutim rad se zahuktao,

podigli smo još jedan sprat na stacionarutako da je u stacionaru bilo non stop puno,nijedan krevet nije bio slobodan. Bila je jedna muška soba, a dvije ženske sobe gdje je najviše bilo djece. Tad su djeca umirala, ahigijena nije bila na nekom nivou, najčešćekod djece se pojavljivao proljev i povraćanješto je dovodilo do smrti. Ambulanta je imalavodu i struju, ali se pralo na ruke, kuhinja je

bila odvojena, trpezarije nije bilo, ali tad sesa šaltera hrana nosila na tacnama bolesni-cima okolo. To je bilo strašno.

Tad smo ukinuli jednu bolesničku sobu inapravili od nje trpezariju sa šalterom nakoji se hrana dodavala iz kuhinje iz higijen-skih razloga, kupili smo stolove i stolice datu bolesnici jedu. Ja i doktor smo super sarađivali. Doktoru sam predložila da ofar-bamo prozore u bijelo, da okrečimo sobe daih malo uljepšamo. Doktor me podržavao usvemu, naručio je molere. Htjela sam jedan

zid u roza boji, jedan u plavoj, to je nekimatad bilo smiješno, ali stacionar je odmahdrugačije izgledao. Kad smo se pripojiliDomu zdravlja Cazin, Doktor je izgubio

volju. Ukinut je stacionar i pripali smo Domuzdravlja Cazin, ostala je kartoteka, laborato-rij i ostala je ambulanta, nije bilo računovod-stva, ali smo radili i dalje, ambulanta je bilapuna. Doktora je narod volio ovdje. Ja izsvog iskustva i znanja, radila sam sa dostadobrih doktora, on je bio izuzetno dobar,odličan ljekar, dobar dijagnostičar. Uvijek jenjegova dijagnoza bila tačna, kad bi poslalinekog u Bihać na dalje liječenje jer su goreimali bolju opremu tamo, njegova dijagnozase poklapala. Nije bio naprasit kao čovjek,nije se izdizao iznad svog naroda, on je biokako sam ga ja gledala čovjek iz naroda,dosljedan kao ljekar i dosljedan svoga kraja,a možda ga je zbog toga narod volio. Bio je

jednostavan. Komunicirao je s pacijentimana jedan jednostavan način, razumio ih je...

Imali smo pacijenata, koliko god je bilo uhodniku da čeka, toliko je bilo i vani, ja gle-dam sad to nije ni približno tako.

Ja sam sklopila ugovor s njima na godi-nu dana, međutim došla sam 1. jula, a već10. decembra sam se udala za Muhamedakoji je bio prosvjetni radnik u Pećigradu.

N ekim znamenitim Krajišnicima koji su na bilo koji način obilježili nama blisko vrijeme iz prošlog stoljeća, iz naše bliže prošlosti, i sadašnjosti, odlučili smo posvetiti dužnu pažnju na stranicama ReprezenT-a i ne dozvoliti da olako padnu u zaborav. Baš u tom vre-

menu, u prošlom stoljeću, procvjetavali su brojni Krajišnici pa se nadamo da će naš Feljton poprilično potrajati. Nekim Krajišnicima smo seveć na ovaj način odužili, ali je to bilo i spontano i možda skromno. Ovoga puta odlučili smo se za nešto drugačiji pristup. Ovim Feljtonom

želimo podstaći naše čitaoce da zajedno sa nama daju svoj doprinos kako bi isti imao socio-historijsku vrijednost, i kulturološku naravno, jer bi priča sama za sebe bila manje vrijedna i manje zanimljiva. Nemamo namjeru niti mogućnost o bilo kojem Krajišniku sve kazati, to je napro-

sto nemoguće, jer to bi bilo proučavanje, ali zato imamo namjeru koristiti sve moguće izvore informacija da dođemo do što više podataka i saznanja o svakom koga u Feljtonu budemo obrađivali.

ZNAMENITI KRAJIŠNICI IZ VREMENA PROŠLOG - I SADAŠNJEGFeljton

Doktor DizdarPripremio: Esad ŠABANAGIĆ

U Pećigrad došla na mjesecdana, a ostala do penzije

Stari grad Pećigrad

Kulturno-kulturološko-zdravstvena kul-

tura na prostorima Pećigrada naslije-

đena je od doba Turaka pred naprednijom

Evropom koja je donijela puno toga.

Dolaskom Austrougarske 1909. godine se

ukida arebica, pa je najnepismeniji narod uEvropi bio u Bosni jer su svi znali arebicu, ali

nisu znali latinicu. Prisjećamo se da je Doktor

Dizdar rođen u vrijeme Kraljevine, u ratu je

pekao i ispekao zanat. Iako nije prvi doktor uPećigradu, jeste doktor sa najdužim stažom i

jeste dao puno. Tu se stacionirao kao domaći

kadar koji je učinio i vidne i značajne iskorake

koji su bili velika prekretnica. Područje

Pećigrada tokom rata i poslije preživjelo je

tifus, uši i svrab, a potom i žuticu koja zaslužu-

je širu elaboraciju. Tada su na ovim područji-

ma djelovali higijeničari jer je u Cazinskoj kra- jini u to vrijeme bilo posljednje stjecište tifu-

sa u Evropi. Vlast se uz Doktora Dizdara bori-

la i izborila, protiv spomenutih i nemilih bole-

sti. Upravo u toj borbi Doktor Dizdar je stekaopovjerenje kod svojih sugrađana, a naravno, i

neizbježno iskustvo ljekara.

Ovaj dio Feljtona najavili smo u prethodnom nastavku u kojem je naš sago-vornik Hase Beganović kazao kako je baš on iz Bihaća i tamošnje bolni-

ce u Pećigrad doveo glavnu medicinsku sestru Džehvu Beganović koja je do pen-zionisanja ostala raditi u ovoj zdravstvenoj ustanovi i živjeti u Pećigradu.

O tom događaju, ali i dugogodišnjem zajedničkom radu sa DoktoromDizdarom, Džehva nam je ispričala bezbroj zanimljivih događaja i detalja pa smose potrudili odabrati one, možda najzanimljivije.

Džehva Beganović

Primanje diplome specijaliste doktora Dizdara

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 24920 Plaćeni prostorReprezenT

Već nekoliko godina zaredom naovim stranicama pišemo o 1. maju,Prazniku rada. Svaki put tekst zavr-

šavamo porukama o (nadajmo se) većembroju zaposlenih, međutim, kako stvari stojeniti jednu godinu do sada nismo bili ni blizu

tom, sada već idealu.Umjesto toga, iz dana u dan sve veći brojBosanaca i Hercegovaca u zemlji (ali i u ino-zemstvu) ostaju bez posla, odnosno ostajubez minimalnih sredstava za život. Tako sudešavanja u Libiji koja nam se čine daleko i(po)malo nestvarno itekako uticala na stanje

zaposlenosti u BiH. Naime, hiljade radnika jeostalo bez posla, a njihove porodice bezsredstava za život.

Ovakvo nešto se ne događa samo u Libijii ne događa se uvijek drugima. Evo, najsvje-žiji slučaj je zabilježen u Kantonalnoj bolnici u

Bihaću gdje 42 radnika ostaje bez posla ivraća se na Biro rada. Njihov jedini grijeh je tošto su primljeni (pazi sad!) „za vrijeme VladeŠemsudina Dedića“. Zato, dragi moji čitate-lji, kad i ako vam se ikada desi da dođete upriliku da se zaposlite dobro vodite računa zavrijeme čije vlade se zapošljavate. Da nije

žalosno, bilo bi (pre)smiješno!Dodajmo ovome i naše drage maturante,

koji su ovih dana zaposleni birajući haljine iodijela za proslavu mature, a već sutradan ćevećina njih na evidenciju zavoda za zapošlja-vanje… Ali, da ne bude sve crno, okrenuće sepokoje jagnje ili šta već ko ima, popiće senešto uvoznog piva, sokova iz Hrvatske,Srbije ili Slovenije, slušaće se naši „stranci“

kojima je teško, preteško u tuđini bez Bosne(i Hercegovine, dakako) i onda sve ispoče-tka…

Bez obzira na sve to, u ime starih dobrihvremena koja polako kopne iz sjećanja,svima vama, zaposlenima i nezaposlenimaželimo sretan Praznik rada. Nermin Purić

Praznik rada

Nermin Purić, nermin [email protected]

Ionako složena politička

scena u Bosni iHercegovini posljednjih

dana je nanovo usložnjenaaktivnostima entitetskih parla-menata, odnosno političkihstranaka koje participiraju u jednom i drugom Parlamentu.Nakon što je Narodna skupšti-na Republike Srpske usvojilaodluku o raspisivanju referen-duma na kojem bi se građanitog entiteta izjasnili o namet-nutim zakonima od stranevisokog predstavnika, pose-bno onima koji se odnose nadržavni Sud i Tužilaštvo, nijetrebalo dugo da reagira parla-ment i drugog, „većeg“ entite-

ta.Naime, na sjednici oba

doma Federalnog parlamentakoje su održane 27. aprilaposlanici i delegati su usvojiliDeklaraciju o opredijeljenostiza evroatlantske organizacije,vladavinu prava, ravnoprav-nost konstitutivnih naroda iostalih te za dosljedno provo-đenje Dejtonskog mirovnogsporazuma.

Za komentar ove svojevr-sne političke „ping-pong“ sapu-nice zamolili smo predsjednikaDNZ BiH Rifata Dolića.

- Dok glad, siromaštvo isocijalni bunt sve više postaju

naša svakodnevnica vlasti uRS-u i Federaciji BiH se bavereferendumima i deklaracija-ma od kojih u ovom vremenusocijalnog beznađa nemakruha i posla ni za jednog gra-đanina BiH, osim za same

aktere vlasti. Istina,

Referendum nas vraća i pod-sjeća na prošlost, aDeklaracija je pogled u buduć-nost, ali u ovoj našoj tužnojzbilji lakše prihvatamo avetiprošlosti, nego što smo sprem-ni praviti korake u budućnost.

Za podjele i prošlost očitotreba manje volje, znanja itruda, a Bosanci i Hercegovcisu uvijek pokazivali da su naj-više racionalni tamo gdje tonajmanje treba.

Koliko god Deklaracija oopredijeljenosti za evroatlant-ske organizacije, vladavinuprava, ravnopravnost konstitu-tivnih naroda i ostalih te za

dosljedno provođenjeDejtonskog mirovnog sporazu-ma bila usmjerena na buduć-nost BiH, način kako se pre-zentira i vrijeme u koje sedonosi dodatno podiže adre-nalin „referendumašima“ ipojačava odiozume izmeđusuprotstavljenih koncepatagledanja na budućnost BiH.

Referendum jeste demo-kratski čin iskazivanja voljegrađana, ali je postavljenoreferendumsko pitanje u kon-kretnom slučaju nešto što je uovome momentu besmisleno,destruktivno i politički motivira-no. Međunarodna zajednica

kao i do sada po starom oprav-danom receptu, prvo pusti dase požar rasplamsa, pa ga tekonda kao bajagi gasi, a utakvom slučaju ostaju ogoreti-ne, pustoš i oblaci dima,zaključio je Dolić.

Predsjednik DNZ BiH Rifat Dolić uokviru svojih redovnih aktivnosti posjetio je porodice dvojice najstarijih članovaDNZ BiH, Huseina Durmića iz Kudića,rođenog 1920. godine i MehmedaJašića iz Velike Kladuše, rođenog 1922.godine.

Predsjednik Dolić je bio oduševljensa koliko interesa i podrške ovi ljudiprate aktivnosti DNZ BiH i njenih izabra-nih predstavnika, te sa koliko interesaprate opću političku situaciju u BiH. Urazgovorima su evocirane uspomene ina ranija vremena iz historije ovogakraja, koja ovi ljudi pamte kao da je to jučer bilo.

Predsjednik DNZ BiH je istog dana

posjetio i dvije aktivne i vjerne članiceDNZ BiH koje se nalaze na liječenju uKantonalnoj bolnici u Bihaću, Arifu Ćej-vanović iz Male Kladuše i Eminu Kudić- Minu iz Liskovca.

Unatoč bolesti ove dvije vjerne člani-ce DNZ BiH su sa velikim interesom iradošću primile informaciju o aktuelno-

stima u stranci, te pozdrave i želje zabrzo ozdravljenje od prijatelja iz stranke.

Prilikom ovih posjeta iskazana je

zabrinutost za aktuelno političko stanje uzemlji i strah od ponavljanja nekih doga-đaja iz bliže i dalje prošlosti koja ovi čla-novi i prijatelji stranke pamte.

Naravno, poseban interes je i ovogaputa iskazan za informacije o skoromizlasku iz zatvora Fikreta Abdića -Babe, o njegovom zdravlju i planovimanakon izlaska. Predsjednik stranke je naove upite prenio da se 07. juna ove godi-ne stvaraju zakonski uslovi za prekidizdržavanja kazne Fikretu Abdiću - Babi,ali kada će to tačno biti, kakao je kazao,to ovisi od pravosuđa RepublikeHrvatske i naravno od samog Babe.

Rifat Dolić je i ovoga puta prenio dapristalice i prijatelji DNZ BiH sa nestr-pljenjem i radošću očekuju odluku o izla-sku Babe na slobodu, ali i da je širomUSK-a i BiH sve više onih koji pozdrav-ljaju i podržavaju Babinu slobodu.

Predsjednik DNZ BiH oreferendumu i deklaracijama

Deklaracija naprijed,referendum stoj!

Aktivnosti mladih DNZ BiHNa području Velike Kladuše

nastavljena je akcija „April -mjesec čistoće“. Tako je u subotu,23. aprila, na području mjesnezajednice Mala Kladuša real-

izirana ekološka akcija uređenja ičišćenja zelenih površina u orga-nizaciji Savjeta MZ Mala Kladuša,a pod koordinacijom Štaba zaprovođenje akcije „April-mjesecčistoće“ i tehničku podršku JKUP

„Komunalije“.U akciji je očišćena površina

od raznih otpadaka, rastinja igrana na lokaciji od granice sa MZPolje, pa sve do benzinske pumpe

„Sestre“ u Marjanovcu. Također, jedna grupa je očistila i područjeoko autobusne stanice, Pošte iAmbulante u Maloj Kladuši.Svoj doprinos i ovoj akciji dali su iMladi DNZ BiH.

Osim ovih aktivnosti dele-gacija Mladih DNZ BiH u sas-tavu Kenan Keserović, EdinaHuskić, Dinko Ljubijankić iMevludin Kendić posjetila je i

prvi Bosanski teferič napodručju općine Cazin, odnosnona Skokovima. Tom prilikom jedelegaciju Mladih DNZ BiHprimio organizator Teferiča EdisSmlatić.

Predsjednik strankeposjetio najstarije ibolesne članove DNZ BiH

DNZ predstavnici prilikom posjete pacijentici u bolnici

Posjeta najstarijim glasačima

Mladi DNZ-a dali doprinos akciji čišćenja u Maloj Kladuši

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 249 21arketing ReprezenT

I Predmet pozivaPredmet poziva je dodjela kreditnih sredstava poljopri-

vrednim proizvođačima mlijeka sa područja Unsko-sanskog

kantona za nabavku visokosteonih junica, a koji imaju ugovor-ni odnos sa „MEGGLE Mljekarom“ d.o.o. Bihać.

II Iznos sredstavaMinimalni iznos sredstava za koje proizvođači mlijeka

mogu aplicirati iznosi 10.000,00 KM.

III Pravo učešća na pozivuPravo učešća imaju svi poljoprivredni proizvođači mlijeka,

pravna i fizička lica koja ispunjavaju opće i posebne uvjete, ao su:

a) Opći uvjeti- Da korisnik kredita (pravno ili fizičko lice) ima prebivalište

/ sjedište na teritoriji Unsko-sanskog kantona,- Da je poljoprivredno gazdinstvo na kojem obavlja proiz-

vodnju na teritoriji USK,- Ostala pravna i fizička lica čije je prebivalište van Unsko-

sanskog kantona mogu aplicirati isključivo na zahtjev „MEG-

GLE Mljekare“ d.o.o Bihać i „Ministarstva poljoprivrede, vodo-privrede i šumarstva USK“.

b) Posebni uvjeti:- Da se kandidat već bavi proizvodnjom mlijeka i da je u

ugovornom odnosu isključivo sa „MEGGLE Mljekarom“ d.o.oBihać,

- Da posjeduje vlastite kapacitete koji su potrebni za ova-kav vid proizvodnje u smislu štalskih kapaciteta, obradivogzemljišta (min 0,8h po grlu),

- Kandidati koji se po prvi put počinju baviti ovakvim vidompoljoprivredne proizvodnje mogu aplicirati isključivo po procje-ni „MEGGLE Mljekare“ d.o.o Bihać i Ministarstva poljoprivre-de, vodoprivrede i šumarstva USK-a,

- Novonabavljena grla služe isključivo za proširenje proiz-vodnje mlijeka, a nikako za zamjenu ili remont postojećegstada.

c) Prava prvenstva- Utvrđivanje prava prvenstva između kandidata koji ispu-njavaju i opće i posebne uvjete izvršit će se na osnovu slijede-ćih kriterija,

- Kapacitet štale/objekta- Opremljenost štale/objekta,- Dosadašnji rezultati u proizvodnji mlijeka,

- Postojeći stočni fond.

IV Uvjeti kreditiranja

- Korisnici kredita su kooperanti „MEGGLE Mljekare“d.o.o Bihać,- Fizička i pravna lica koja imaju prebivalište / sjedište na

teritoriji Unsko-sanskog kantona (ostalo isključivo po zahtjevu„MEGGLE Mljekare“ d.o.o Bihać i „Ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva USK“),

- Kreditom se isključivo vrši nabavka visokosteonih junica,- Iznos pojedinačnog kredita iznosi minimalno 10.000,00

KM,- Period otplate kredita 24 mjeseca (6mjeseci grace

period, otplata kredita u 18 jednakih mjesečnih anuiteta),- Kamatna stopa za korisnike kredita iznosi 4% godišnje

(regres kamate u iznosu od 4% godišnje će biti obezbjeđen odstrane „Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstvaUSK“.

V Instrumenti obezbjeđenja kreditaa) Za iznose kredita od 10.000,00 do 50.000,00 KM

► Ukoliko je korisnik fizičko lice; mjenice korisnika i brač-nog druga korisnika► Ukoliko je korisnik pravno lice; mjenice pravnog lica,

mjenice vlasnika pravnog lica, mjenice bračnog druga pravnoglica

► Ugovor o ustupanju potraživanja korisnika prema„MEGGLE Mljekari“ d.o.o Bihać,

► Zalog za junice koje su predmet nabavke + polisa osi-guranja junica.

b) Za iznose kredita preko 50.000,00 KM► Ukoliko je korisnik fizičko lice; mjenice korisnika i brač-

nog druga korisnika► Ukoliko je korisnik pravno lice; mjenice pravnog lica,

mjenice vlasnika pravnog lica, mjenice bračnog druga vlasni-ka pravnog lica

► Ugovor o ustupanju potraživanja korisnika prema„MEGGLE Mljekari“ d.o.o Bihać,

► Zalog za junice koje su predmet nabavke + polisa osi-

guranja junica,► Žiranti, hipoteka i dr. a prema procjeni banke.

VI Potrebna dokumentacija- Ovjerena kopija lične karte (korisnika i supružnika)- CIPS prijava (korisnika i supružnika)- Kopija ugovora o suradnji sa „MEGGLE Mljekarom“ d.o.o

Bihać- Popunjen aplikacijski formular (nalazi se u „MEGGLE

Mljekari“ d.o.o Bihać ili na otkupnim stanicama mlijeka na

području USK)- Kućna lista- Original ili ovjerena kopija prepisa posjedovnog lista (ne

starija od 6 mjeseci) ili ugovor o zakupu zemljišta, koji jezaključen na period ne manji od jedne godine od dana njego-vog zaključivanja ili izjava posjednika zemljišta o iznajmljivanjuzemljišta.

VII Rok za podnošenje prijava- Rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objavlji-

vanja Javnog poziva, odnosno do 23.05.2011.god.,- Prijave podnijeti u zapečaćenoj koverti na adresu„MEGGLE Mljekara“ d.o.o BihaćGrabeška 3477000 Bihaćsa naznakom „Za dodjelu kreditnih sredstava“,ili predati neposredno u Sirovinsku službu „MEGGLE

Mljekare“ d.o.o Bihać na istoj adresi.

- Neblagovremene i nepotpune prijave neće biti uzete urazmatranje,

- Nakon isteka roka za predaju prijava korisnik kreditamože u roku od 30 dana očekivati posjet članova Zajedničkekomisije za dodjelu kreditnih sredstava.

VII Ostalo- Otplata kredita vršit će se obustavom sredstava u iznosi-

ma mjesečnih anuiteta, a koja bi trebala biti isplaćena za ispo-ručeno sirovo mlijeko korisnika kredita,

- Korisnik kredita potpisuju ugovor o ustupanju potraživa-nja do visine kreditnog iznosa,

- Korisnik kredita mora ostati u kooperantskom odnosu sa„MEGGLE Mljekarom“ d.o.o Bihać za period finansiranja kre-dita,

- Nabavka grla će biti izvršena sa liste dobavljača kojuzajednički utvrde „MEGGLE Mljekara“ d.o.o Bihać i

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK-a,- U cijenu grla će biti uključeni svi troškovi nabavke, osigu-ranje grla i ostali troškovi nabavke grla.

Bihać, 22.04.2011

Na osnovu člana 3. Ugovora o poslovnoj suradnji zaključenog 14.04.2011. godine u Bihaću između „Ministarstva poljo-

privrede, vodoprivrede i šumarstva USK-a, „Balkan

Investment Bank“ a.d Banja Luka i „MEGGLE Mljekare“

d.o.o Bihać, „MEGGLE Mljekara“ d.o.o Bihać objavljuje

„MEGGLE Mljekara“ d.o.oBihać

Ministarstvo PVŠUSK

„Balkan InvestmentBank“ a.d

Banja Luka

JAVNI POZIVza podnošenje zahtjeva za dodjelu kreditnih sredstava proiz-

vođačima mlijeka - kooperantima „MEGGLE Mljekare“ d.o.o

Bihać za nabavku visokosteonih junica.

PRIVATNA ORDINACIJA

D R . E N O

037/770-135

037/772-727Tel:

VELIKA KLADUŠA

Gornji Purići, Velika Kladuša

Tel./Fax: 037-713-245

e-mail: [email protected]

SVE ZAgradnju

retan 1. maj,

Međunarodni

Praznik rada

Sretan 1. maj, Međunarodni Praznik rada

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 24922 IzborReprezenT

Radio

Velkatonweb: www.velkaton.bae-mail: [email protected] Marketing:

tel/fax: 037-775-159

Čestitamo Prvi maj, Međunarodni praznik rada

Iskrenečestitke

povodom

1. maja,

Međunarodnog

praznika

rada

Udruženje

Lovačkaorganizacija

"Velika Kladuša"

BOSANSKI PETROVAC - Redovna sjed-nica Općinskog vijeća općine BosanskiPetrovac, održana je u četvrtak 28. aprila.Sjednici je prisustvovalo 14 od 17 vijećnika.Na samom početku sjednice usvojene suizmjene i dopune dnevnog reda i izvještaj sa

prethodne sjednice Vijeća.Tokom sjednice razmatrane su i usvojeneOdluka o uvođenju trezorskog poslovanja,Godišnji obračun Općine za 2010. godinu iOdluka o utrošku sredstava tekuće rezervebudžeta Općine Bosanski Petrovac za 2010.godinu, kao i Informacija o izvršenju budžetaOpćine za period od 01.01.-31.12.2010.godi-ne.

Jednoglasnom odlukom Vijeća usvojene

su Informacije o stanju i problemima snabdije-vanja električnom energijom na području opći-ne, Informacije o javnom redu i miru za protek-lu godinu, te Informacija o stanju u društvenoekonomskoj oblasti poduzetništvu i obrtu.

Na sjednici se između ostalog, raspravlja-

lo i o provođenju vanrednih izbora u Mjesnojzajednici Smoljana, za izbor članova SavjetaMjesne zajednice i imenovanje povjerenika,koji će biti održani 08. maja.

Pored pomenutog, jednoglasnom odlukomVijeća, donesena je Odluka o davanju sagla-snosti Vladi USK-a da donese Odluku o pristu-panju dodjele koncesije za korištenje zemljištau svrhu građenja vjetroelektrana.

Usvojen je prijedlog Regulacionog plana

Industrijske zone Kolunić i donijeta Odluka oraspisivanju Javnog konkursa za dodjelu grad-skog građevinskog zemljišta u MZ Kolunić.

Tokom sjednice donesena je Odluka ouslovu i načinu stipendiranja studenata zaperiod 2011/2012. godine, te Odluka o dodjeli

Javnih priznanja za 2011. godinu i usvojenPlan i Program kulturnih i sportskih manifesta-cija povodom Dana Općine, državnih praznika

i održavanja kontakata sa dijasporom.Do kraja sjednice usvojen je i Izvještaj o

rješavanju pitanja boraca-branitelja BiH, tedonesena Odluka o isplati naknada za člano-ve komisije za koncesije u iznosu od 100 KMpo održanom sastanku, te razmatrana

Informacija o naplati korištenja javnih površi-na.Esad Š.

Održana 28. redovna sjednica Općinskog vijeća općine Bosanski Petrovac

Dodjela koncesije za korištenje zemljišta u svrhu građenja vjetroelektrana

BOSANSKA KRUPA - Počele su organi-zacijske pripreme za veliki koncert grupe„Linija života“ kojom će obilježiti petnaest

godina neprekidnog rada ove najpoznatijebosanskokrupske muzičke grupe. Koncertkojim će „Linija života“ obilježiti svoj jubilejodržat će se 20. jula na Trgu AlijeIzetbegovića od 21 sat, a kompletnu tehni-čku organizaciju preuzela je Koncertnaagencija „Stage Art“.

Medijsku prezentaciju vodit će RadioBosanska Krupa, a generalni pokrovitelj

ovog koncerta biće Općina Bosanska Krupai općinski načelnik Armin Halitović. Premado sada dostupnim informacijama ovo će biti

jedan od najvećih muzičkih događaja uBosanskoj Krupi u posljednjih 15 godina.Za sam koncert agencija „Stage Art“

obezbjedit će najmoderniju rasvjetu i najkva-litetniji razglas, a članovi grupe „Linija živo-ta“, Ismet Dekanović, Ibrahim Pašalić -Džimi, Mirsada Halkić, Samir Alagić iSemir Ćehić, pobrinuti će se za posebnoiznenađenje na koncertu. Dževada Š.

BIHAĆ – U Bihaću je 08. aprila u organizaciji Pedagoškog zavoda Bihać i Unsko-sanskogkoledža održano 14. tradicialno takmičenje iz znanja pod nazivom „Ljubav i bratstvo“.Učestovalo je 37 škola i 111 učenika sa područja Unsko sanskog kantona.

Svaku školu su predstavljala tri najuspješnija učenika osmog razreda. Učenici su se takmi-čili u rješavanju testa znanja iz bosanskog jezika, matematike, fizike, biologije, hemije, historije i geografije. I ovaj put učenici Osnovne škole „25. novembar“ iz Velike Kladuše, HarisKudić, Elvedin Džihanović i Ema Karajić, pokazali su da su najbolji na Unsko-sanskom kan-tonu osvojivši prvo mjesto.

Interesantno je spomenuti da su pomenuti učenici osvojili prvo mjesto iz bosanskog jezika,

treće mjesto iz matematike, drugo mjesto iz prirodnih nauka i šesto mjesto iz društvenih nauka.Za postignute rezultate zaslužni su i predmetni nastavnici koji su pripremali učenike, i toMevlija Trgić, Almir Durmić, Fatima Behrić, Kasim Begić, Husein Murić i Zahid Topić.

Učenik Haris Kudić u pojedinačnom plasmanu osvojio je drugo mjesto i kao nagradu dobio50 posto stipendije za školovanje na Unsko-sanskom koledžu, odnosno 12.500 KM. Esad Š.

Najuspješnije škole su:1. mjesto: JU OŠ „25. novembar“ Velika Kladuša2. mjesto: JU OŠ „Harmani I“ Bihać3.mjesto: JU „Druga osnovna škola“ Bosanska Krupa

Najuspješniji učenici:1. Tarik Ibrahimpašić JU OŠ „Harmani I“ Bihać2. Haris Kudić JU OŠ „25. novembar“ Velika Kladuša3. Adis Hodžić JU OŠ „Ključ“ Ključ

Petnaest godina grupe "Linije života"

U pripremi veliki koncert

Tradicialno takmičenje iz znanja pod nazivom „Ljubav i bratstvo“

Ponovo najbolja OŠ „25. novembar“ Velika Kladuša

Elvedin Džihanović, Ema Karajić, Haris Kudić - prvo mjesto ekipno

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 249 23zbor/Marketing ReprezenT

* VISOKO I NISKOGRADNJA *GRAÐEVINARSTVO

E- MA IL : [email protected]@kendic-promet.com Tel/fax: 037 778 689

Mob: 061 580-650,061 815-533

VELIKA KLADUŠA

www.kendic-promet.com

LIJEPO I KVALITETNO LIJEPO I KVALITETNO

L I M O V I

RavniSendvičTrapezniImitacija crijepa

GRAĐEVINSKA LIMARIJA

Ahmeta Fetahagića bb, Velika KladušaTel./fax. 037/773-484, Mob: 061/163-150, 061/181-778

Nerazjašnjene okolnosti smrti Alije (Adila) Bećirević iz Saint Louisa

Poznanici i prijatelji pomogli u saniranju troškova transporta u rodni ŠturlićImena donatora koji su pri-

kupili potrebna sredstva zaprevoz posmrtnih ostataka AlijeBećirevića u rodni Šturlić. Samotroškovi prijevoza iznosili su oko5.400,00 dolara.

Munir Durmišević, EsadBećirević, Šuhret Begić, SafetBegić, Husein - Jutel Begić,Besim Majetić, Hasan Dautović,Izudin Dizdarević, NijazDizdarević, Ćazim Osmanović,Mirsad Odobašić, MuhamedBećirević, Mirsad Begić, SafetBegić, Hakija Seferagić, Džebo,Nedžo, Arif Bećirević, EkremBećirević, Enes Bećirević, FadilBećirević, Enver Bećirević, ĐulseBećirević, Mujo Mujčić, EldinŠarić, Šefik Šarić, JasminaKaralić, Ismajila Mrguda, Aiša,Hata Nuhanović, Familija Bajker,Stan Willis, Mirsad Adila Mehić,Nazif Žiga, Jasmin Hamidović,Esad Osmanović, Almir Alihodžić, Hasib Ramić, Hakmir Raamić, Dževdet Muminović,Hasan Veović, SevdalijaNuhanović, Semiz Jugović,Nermin Jašarević, Admir, SenadIrskić, Mehmed Alija Ramić,Bahrudin Mustafić, Latif Alihodžić, Almir Babaluk, Suad

Ramić, Sado Ćerimović, SenadOmanović, Suad Omanović,Juso i Fatima Mehić, Asmir iSedžida Dolić, Zlaja Karalić,Sejko Mehić, Mirso Mehić, EsadMehić, Hasan Mehić, SenadMehić, Emir Mehić, Elvir Mehić,Suad Arapović, MalkanBećirević, Emin Tričić, AsimČović Crni, Damir Bećirević,Rasim Dervišević, MirhadKajtezović, Medo Čović, RamoDervišević-Ibrahimović, HaseDervišević, Safet Arapović, Zemir Šabanagić, Nurija Šakanović,Tajson Mati, Zis Transport Bajrić,Kasim Mujanović, RasimMujanović, Rusmir Salić, SalihKarić, Safet Mušanović, Plajof Bar, Bosna Gold, Jezero trgovi-na, ASW Bajkery, Una bar, EJTraking, Senad i VesnaSadiković, Samir Rekić, EminBadić, Ajša i Meho Abdić, AlagaBašić, Alma Karasalihović,Mirnes Tabaković, RamoOmanović, Arif Kordić, DokiRedžifa Pilipović, Nurfet i ZeminaBabić, Elmir i Edisa Dolić, Maho iZumro Karalić, Hasan, Edin,Enes Kugić, Ramo, Kemo,Mirsad Miki, Izo Hadžić. Šherzo,Izo, Guzo, Kadir, Alaga Čović,

Jasko, Hako, Šemso Dervišević,Elvir Rekić, Muhamir Rekić,Mirsad Čaušević, ZuhdijaMašinović, Sandžaklija, DenisZulkin, Alaga Topčagić, ŠemsoŠuvić, Nermin Babić, JasminDžananović, Samir Vilić Piksa,Stela, Nedžad Imamović, HasanBegić, Medo Đogić, HamoGračanin Pebegin, SuadDžananović, Dado Beganović,Fadil Muharemović, ĐuroHapušin, Žuti Pijanić, SelvedinBabić, Nerko Ibračić, Aco Babić,Sinan Kantarević, Svemir Kingsvei traking, Nijaz Baltić,Jasmin i Alma Begić, Sahin, AleČović, Senad i Mina Jašić,Familija Ćorić, Šefik i FatimaKajtezović, Jasmin i RasimaHuskić, Džemal i RamizaBećirević, Mujo i Hasima Avdić,Himzo Omanović, Osman Polić,Adil Šabanagić, Senail, Dženanai Dženan Fazlić, SabinaKolegica, Sevdalija Nakičević,Asmir A., Meho Abdić, MukiBeganović, Semir HabibovićČupo, Danijel Kartalija, TajipKartalija, Kemo Musić, AlmaObić, Sabid Redžić, Saća Rekić,Kuman Okanović, BejzudinHuskić, Safet Karalić, Irfan

Skočić, Sonja Pupić, SuadaEsmerović, Mujo Halilović, JaskaRedžanović, Šerif Karahodžić-Ćuća, Aziz Obić, Advija i SenadHelac, Fikret Agičić, Munir Omanović, Ismet Omanović, Adi iEja Karabas, Nedžad Ćordić,Armin i Eja Karabas, Šefik iAlmira Erdić, Elmir i AmraOmerspahić, Muhedin KelesturaKeli, Salih Miljković, EmsudDelkić, Sabina Ferhatović, IbroHušidić, Sead Kablić, Rifet Obić,Rifet Omeragić Riki, IzetaOmeragić, Damir i MarijanaOmeragić, Kasim Snabić, SenadAhmetašević, Jasmin Hadžić,Mevludin Mujanović, Esad FazlićMajka, Suada Trnjanin, DžemoOmerović, Senad Dimić, ZoranOreščanin, Ahmo Džananović,Senad Hodžić, Alisa Murić, MehoSuntić, Bajro Brkić, EldinOkanović, Ibro Ahmetović,Husein Ćoralić, MirzetBeganović, Ram i HajrijaZvornik, Omer Ferhatović, MehoPervan, Nervina Mujanović, MineDolić, Šerifa Šabanagić, KadifaRužnić, Šuhret Čović, ZuhdijaĆejvanović, Sedija Ćejvanović,Zemir Ćejvanović i OsmanRužnić.

SAINT LOUIS – U Saint Louisu u Americi je27. marta ove godine u sedam sati i 44 minuteujutro policija na jednom parkiralištu u njegovomautomobilu pronašla mrtvoga Aliju (Adila)Bećirevića, (1973) rodom iz Šturlića. Uzrok

smrti prouzrokovana je ispaljenim mecima izpištolja koji je pronađen pored mrtvog Alije.Kako je došlo do ovog smrtnog slučaja policija još nije saopćila. Alija Bećirević je u posljednjevrijeme radio kao mehaničar i pjevač. U Americise razveo od vjenčane supruge sa kojom ima

sina i sa kojima je u Ameriku uselio 1998. godi-ne. Živio je u posljednje vrijeme u vanbračnoj

zajednici sa drugom ženom sa kojom ima dvojemaloljetne djece.Zbog dugih procedura i istrage ali i pribavlja-

nja potrebnih sredstava za transport, dženazaAlije Bećirevića u rodnom Šturliću obavljena je18. aprila ove godine. Troškove za prevozposmrtnih ostataka obezbijedili su njegovi prija-telji i poznanici, a njegova porodica želi da seimena tih ljudi objave što u prilogu ovog teksta ičinimo. Esad ŠABANAGIĆ

VELIKA KLADUŠA –Prošlog četvrtka su savjetniciopćinskog načelnika Ibrahim

Nizandžić i Husein Hadžićodržali sastanak sa predstavni-cima "Agrokomerca" d.d.Velika Kladuša, Adilom Šuš-njarom i Muminom Pehlićem,te predsjednicima mjesnihzajednica Zborište i VrnogračRefikom Ponjevićem i Meh-medom Džebićem.

Na sastanku se razgovaralo ozaštiti imovine Agrokomerca i to naperadarskim farmama "Elezovići 3","Donja Slapnica" i "Crvarevac 3".Prema riječima predstavnika "Agro-komerca", navedene farme su do sadaočuvane i spremne za pokretanjeproizvodnje, a kako nema dovoljnofinancijskih sredstava za obezbijeđenje

istih, predlaže se da se u očuvanju ovihfarmi uključe mještani ovih mjesnih

zajednica. Mještani bi zajedno sapostojećim radnicima "Agrokomerca"vršili obezbijeđenje objekata u noćnimsatima.

Predsjednici mjesnih zajednicaiskazali su spremnost da zajedničkimsnagama sačuvaju imovinuAgrokomerca, te je dogovoreno da seu narednom periodu iziđe na teren,izvrši obilazak farmi na terenu i pokuša

iznaći optimalno rješenje na zaštitiistih. E. M.

Povedene aktivnosti na očuvanju imovine "Agrokomerca"

Poprilično zakašnjeli razgovor

BOSANSKA KRUPA - OpćinaBosanska Krupa raspisala je Javnipoziv za odabir najljepše uređenihdvorišta, balkona i školskih dvorištana području općine BosanskaKrupa. Ovaj poziv raspisan je uokviru „Krupskog ljeta“ i ima za ciljda animira što veći broj građana daurede svoj životni prostor, a školeda urede okolinu svojih objekata.

Javni poziv je otvoren do 1. juna do kada se zainteresirani gra-đani i školske ustanove trebaju pri- javiti za učestvovanje u takmičenjuza najljepše dvorište, balkon i škol-sko dvorište. Stručna komisija kojaće se formirati od arhitekata, horti-kulturologa i ekologa će obići sve

prijavljene lokacije tokom mjeseca juna, a proglašenje pobjednika oba-vit će se u sklopu manifestacije„Unskih lađara“ 23. jula. Za prva tri

mjesta u svim kategorijama obez-bjeđene su novače nagrade u visiniod 300, 200 i 100 konvertibilnihmaraka. Dževada Š

Javni poziv Općine Bosanska Krupa

Bira se najljepšeuređen balkon i dvorište

Alija

Bećirević

Međunarodni

praznik

radaretan 1. maj,

Sretan Prvi maj,

Međunarodni praznik rada

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 24924 SportReprezenT

VELIKA KLADUŠA - Povodom pripreme i održavanja „7.svjetskog prvenstva dijaspore BiH u malom fudbalu“, u ureduopćinskog načelnika pretprošle subote je održan sastanakOrganizacionog odbora, koji će navedeno prvenstvo u saradnjisa Svjetskim savezom dijaspore BiH organizovati i realizirati.

Općinski načelnik Admil Mulalić, koji je na čelu ovogodbora, odredio je plan aktivnosti i ujedno zadužio članove

odbora za realizaciju pojedinih aktivnostima. Aktivnosti sesastoje u osiguranju uvjeta za rad Glavnog odbora Svjetskogsaveza dijaspore BiH, pripremi svečanog otvora i zatvaranjasvjetskog prvenstva, aktivnosti oko sportskog dijela, osiguranjesmještaja sportskih ekipa i gostiju, proglašenje pobjednika iostale aktivnosti.

Načelnik Mulalić je ovom prilikom naglasio da sve mora bitikvalitetno i uspješno realizirano, za šta će se on maksimalnoangažirati i potruditi, a isto to zahtijeva i od ostalih članovaOdbora. Pokrovitelj ove manifestacije biće Općina VelikaKladuša i općinski načelnik Admil Mulalić. Zvanični početakradnog sastanka Glavnog odbora Svjetskog saveza dijasporeodržat će se u uredu općinskog načelnika u Velikoj Kladuši u

periodu od 19. maja 2011. godine.Na prvenstvu će uzeti učešće 16 ekipa i to ekipe iz Šved-ske, Austrije, Njemačke, SAD, Turske, Engleske i drugih zema-lja. Prema riječima Ilfada Husića, očekuje se veliki broj gostijuiz cijelog svijeta, zatim istaknutih ličnosti iz političkog i kulturnogživota. Edin Š.

BIHAĆ - U pretprošlu subotu je uSportskoj dvorani „Luke“ u Bihaću održanoprvenstvo Bosne i Hercegovine u disciplinamaLight contact i Low kick. Izvršni organizator idomaćin ovog prvenstva bio je KBK „Ljutoč“

Orašac. Na prvenstvu su učestovala 224 tak-mičara iz 35 klubova iz BiH, a takmičenje jeodržano na tri borilišta.

Unsko-sanski kanton je predstavljalo

sedam klubova, a nastupili su: KickboxingCentar „Bihać“, KBK „Ljutoč“ Orašac, KBK„Krajišnik“ Velika Kladuša, KBK „Zino“ Bihać,KBK „Galaja“ Sanski Most, KBK „Otoka“Bosanska Krupa i KBK „Borac“ Bosanska

Krupa. Kickboxing Centar „Bihać“ je imaouspješan nastup i na ovom prvenstvu sa osvo- jenih sedam sedam zlatnih medalja, jedne sre-brene i četiri bronzane medalje.

Prvaci BiH u svojim kate-gorijama postali su: EmaVuković (+65kg, Light contact,kadetkinje), Elvedin Dulić (-69kg, Light contact, kadeti),

Adnan Korčić (-63kg i -69kg,Light contact, juniori), AlenPečenković (-84kg, Light con-tact, seniori), SanjaSamardžić (-60kg, Light con-tact i Low kick, seniorke).Jedinu srebrenu medalju osvojio je Emir Muslić u kategoriji -86kg, Low kick, seniori.

Bronzane medelje osvojilisu: Manela Dupanović (-60kg, Light contact, kadetki-nje), Anel Hozić (-75kg, Lowkick, seniori), Ivan Gverić (-75kg, Low kick, seniori) iSemir Talić (-81kg, Low kick, seniori).

Najboljim juniorom u Light contactu progla-šen je Adnan Korčić, dok je najbolja seniorka

također u Light kontactu bila Sanja Samardžić,predstavnici KBC „Bihać“ iz Bihaća.

Voditelj takmičenja bio je Veldin Halilović,sudije ispred KBC „Bihać“ bili su: AladinMešić, Rinaldo Pikoloti, Adel Halilović i

Enes Balić, dok je nadzornik takmičenja bioZijad Halilović. Esad Š.

Takmičari Taekwondokluba „Tigar“ Cazin na držav-nom prvenstvu u kick boxuodržanom u Bihaću postiglisu odlične rezultate. Nast-upili su u disciplini light con-tact, gdje su osvojili ukupnošest medalja, od čega dvijezlatne, tri srebrene i jednubronzanu.

Ibrahim Nadarević ukategoriji kadeti - 32 kg osvo-

jio je srebrnu medalju,a srebro su osvojili i juniorka Elma Draga-nović u kategoriji - 60kg, te junior ElvedinBegić u kategoriji -63kg. Hašim Kličić se useniorskoj konkurencijiu kategoriji -69 kg oki-tio bronzanom medaljom,

dok je dvostruka prvakinjadržave postala Sajdina

Durdžić koja je nastupila u juniorskoj i seniorskoj konku-

renciji i u kategoriji -65 kgosvojila dvije zlatne medalje.

Održano prvenstvo BiH u disciplinama Light contact i Low kick

Sedam zlatnih medalja Bišćanima

Taekwondo klub „Tigar“ Cazin

Sajdina Durdžić dvostruka državna prvakinja

BUGOJNO, CAZIN - U Bugojnu je23. aprila odigrano juniorsko državnoprvenstvo u stolnom tenisu. Na ovomprvenstvu su se okupila najbolja 24

juniora i 24 juniorke iz BiH. Među 24 juniora našao se i Isak Abdagić, č lanStonoteniskog kluba „STENST 73Elektrometal“ Cazin. Na ovom takmiče-nju Abdagić je nastupio i pojedinačno iu parovima.

U paru je nastupio sa svojim repre-zentativnim kolegom IvanomBobašom iz STK „Mostar“. Abdagić-Bobaš su jedan od najboljih parova čaki u seniorskoj konkurenciji tako da suna ovom juniorskom državnom prven-stvu bez većih poteškoća savladali svesvoje protivnike i osvojili prvo mjesto.

Tokom igranja u parovima vidjelose da je Abdagić u odličnoj formi i da je jedan od glavnih favorita za osvajanjedržavnog prvenstva. Igrači su bili

raspoređeni u osam grupa po tri igrača.Abdagić je bez većeg napora savladaosve svoje protivnike i zauzeo prvo mje-sto u grupi. Izvanrednom igromAbdagić je deklasirao sve svoje protiv-

nike do finala. U finalu je igrao protivIrhada Bušatlića iz STK „Vogošća“ islavio je rezultatom 3:0. Tako da jeosvajanjem prvog mjesta i u pojedina-čnoj konkurenciji postao dvostruki juniorski prvak BiH.

- Za ovo prvenstvo sam se pri-premao više nego inače jer je ovomoja zadnja godina da se takmičimu juniorskoj konkurenciji i želio samda, pored kadetskog i seniorskog U-21, osvojim i juniorsko državnoprvenstvo BiH. Od samog početkatakmičenja sam igrao odlično i svesvoje protivnike, i u parovima i poje-dinačno, sam savladao rezultatom3:0. Ovom prilikom bih se zahvaliosvima onima koji su me pripremaliza ovo državno prvenstvo, kazaonam je dvostruki prvak BiH IsakAbdagić. Amel D.

BIHAĆ – Općinski načelnikAlbin Muslić družio se pretprošlogvikenda na izvorištu Klokota, sapolaznicima i predavačima Maleškole fly fishinga. Nakon ovog dru-ženja, Muslić je potom na sport-skom aerodromu u Golubiću prisu-stvovao otvaranju letačke sezone2011. godine.

Prilikom ove posjete ribolovci-ma i mladom naraštaju budućih

sportskih ribolovaca, Muslić je poz-dravio sve učesnike događaja, aposebno najmlađe Bišćane, koji suse opredijelili za učenje fly fishinga,te likovne umjetnike koji su na svojnačin dali doprinos ovoj manifesta-ciji, kao i obilježavanju Dana plane-te Zemlje.

Inače, ova manifestacija, ukojoj su svoje učešće pronašli ipoklonici fly fishinga – prijatelji

grada Bihaća iz RepublikeHrvatske, organizirana je od vete-rana Fly fishing kluba „Lippy“. Samicilj je, prema njihovim riječimaispunjen, a odnosi se na populari-zaciju fly fishinga među mladima,

ljepota i značajaKlokota, ali idrugih prirodnihvrijednosti ulikovnoj umjet-nosti, kao i zna-čaja ekologije uljudskom životui praksi.

Nakon kra-ćeg druženja naKlokotu, načel-

nik Muslić se uputio u Golubić, gdje je prisustvovao zvaničnom otvoruletačke sezone 2011. godine.Tokom obilaska sportskog aerodro-ma, Muslić je s domaćinima razgo-varao o potrebama i objektivnimmogućnostima koje su na raspola-ganju Općini Bihać u smislu daljegrazvoja Aero-kluba „Bihać“.

U okvirima manifestacije polo-ženo je cvijeće na spomen-obiljež- je svim poginulim članovima klubau minulom odbrambeno-oslobodi-lačkom ratu, te dodijeljena prizna-nja pojedincima i institucijama kojisu dali nesebičan doprinos ili podr-šku u radu i razvoju kluba.

Esad Š.

Održan sastanak Organizacionog odbora „7. svjetskog prvenstva dijaspore u malom fudbalu“

Očekuje se veliki broj ljudi iz cijelog svijeta

Održano juniorsko državno prvenstvo u stolnom tenisu

Isak Abdagićdvostrukiprvak BiH

Načelnik općine Bihać se družio s ribolovcima i poklonicima aero vještina

Popularizacija fly fishinga i aero letova

Detalj sa takmičenja

Isak Abdagić

Druženje na Klokotu

Položeno cvijeće na spomen obilježjupoginulim članovima aerokluba

Sa organizacionog odbora

Članovi Taekwondo klub "Tigar"

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 249 25zbor ReprezenT

Izdavač:Meridian d.o.o.

77230 Velika Kladuša,Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I,

Identifikacijski broj:4263399280007

Direktor: Tina Odobašić

Glavni i odgovorni urednik:Edin Šabanagić

Mob: 061-435-452

Redakcijski kolegij: Tina Odobašić,Hasan Mujakić,Edin Šabanagić

Grafička obrada:Elvis Maležić

Hasan Mujakić

Novinari - saradnici:Nedžib Vučelj (Bužim)Rusmir Karat (Bihać)

Zlatan Čekić (Sanski Most)

Esad Šabanagić (Velika Kladuša) Amel Družanović - Meca (Cazin)

Dževada Štancl (Bosanska Krupa) Adis Egrlić (Ključ)

Telefoni:037-775-085, 037-775-086

Fax:037-775-086,

037-911406 (elektronski)

e-mail:[email protected]

Pretplata i sve druge uplatemogu se vršiti na žiro-račun broj:

1610350010950081Raiffeisen banka

Distributer novina u Americi:Refik Šabanagić,

1680 Brincker hoff Ave.,Utica, NY 13501

Office:1-315-792-0085Mob: 1-315-292-0410

e-mail:[email protected]

Štampa:

GIK "OKO"d.d. Sarajevo,

Džemala Bijedića 185,tel. 033/455-333

Impressum

Krajiške sedmične nezavisne novine

S vim građankama i građanima Velike Kladuše i cijele Bosne i Hercegovine, u ime

Općine Velika Kladuša i u naše lično ime, upućujemo iskrene čestitke povodom

1. maja - Međunarodnog praznika rada, uz želju da napokon dođe do pozitivnih poma-

ka i poboljšanja položaja radnika, koji su u najvećem broju slučajeva, obespravljeni i

kojima se često krše njihova radnička, ali i ljudska prava.

O vaj praznik uvijek je bio sim-

bol borbe za radnička prava i

izraz radničke solidarnosti.

Danas, nažalost, veliki broj gra-

đana ne može ostvariti jedno od

osnovnih prava, pravo na rad. Zbog

toga nas 1. maj snažno podsjeća na

potrebu da svakodnevno ulažemo

maksimalne napore kako bismo

mijenjali takvo stanje.

Uto ime, uz iskrene čestitke, svim građankama i građanima Velike Kladuše i

cijele Bosne i Hercegovine želimo da u miru i dobrom raspoloženju provedupredstojeći Praznik rada.

M e ∂ u na r o d n i

Sretan vam 1. maj

Predsjedavajući Općinskog vijećaSejfo Mustafić Općinski načelnik Admil Mulalić

p ra z n i k ra d a !

Svim svojim članovima i simpatizerimau Bosni i Hercegovini i inozemstvuupućujemo iskrene čestitke u povodu

Rukovodstvo i članovi

Demokratske narodne zajednice BiH

1 . ma ja , M eunarodnog

prazn ika rada

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 24926 Marketing/OglasiReprezenT

Prodaje se kuća u užem centru Velike Kladuše u ulici Banijska broj 9 (prije diskoteke EX).Kuća je namještena i odmah useljiva sa centralnim grijanjem. Vlasništvo 1/1. Cijena po dogo-voru. Kontakt telefoni: 00385 92 11 44 864 ili 00385 98 19 11 547.

Prodajem kuću u Drmaljevu uVelikoj Kladuši, pored gradskezaobilazice, površina oba sprata300 m², (potkrovlje 150 m² - zavr-šeno), oko 300 m² okućnice, ins-frastruktura sređena (struja,voda, telefon), vlasništvo 1/1 sapapirima. Cijena: 140.000,00KM. Informacije: 061-574-141.

Prodajem povoljno kuću u Trnovima u Velikoj Kladuši. Nova izgradnja (useljiva). Vlasništvo 1/1,cijena po dogovoru. Kontakt tel: 061 415 596 ili + 41 793 032 001.

Prodajem stan na Jošama (Velika Kladuša), zelena zgrada, III sprat, 45 m², cijena po dogovo-ru, tel. 061 500-885

Prodaje se kuća sa cirka 700 m² okućnice, garažom i drvarnicom u ulici Ive Marinkovića,Zagrad (uz glavnu cestu) u Velikoj Kladuši. Kuća je dvospratna sa zasebnim ulazima, 2x64 m²stambenog prostora. Više informacija na tel. 037 777 504

Javno komunalno uslužnopreduzeće “Komunalije” d.o.o.

Ulica Ive Marinkovića bb77230 Velika Kladuša

Telefon: 00387 37 77 51 95Fax: 00387 37 77 51 96

Oglasi

Postoji već formirano mišljenje da bez vremenske distance nema pravog umjet-ničkog djela. To se pogotovo odnosi na djela iz dramske umjetnosti. To je uglavnomtako. Bilo je nekih pokušaja da se urade sa temom minulog rata. Na prste jedneruke se mogu izbrojati djela koja su, da se tako izrazim, „prošla“.

U teatru na primjer: „U Zvorniku ja sam ostavio srce svoje“ Abdulaha Sidranai na filmu „Ničija zemlja“ Danisa Tanovića. Međutim, i ova dva djela zajedno sa „GoWest“-om Ahmeda Imamovića, nisu baš do kraja primljena isto na cijelom prosto-ru Bosne i Hercegovine. Zbog ideološke sveopće zagađenosti prostora Bosne iHercegovine još uvijek ne postoji mogućnost otklona od navijački formiranog „samonašeg“ mišljenja. Mislim, da je najnovija drama Seada Seferagića iz Bihaća natragu te univerzalnosti, zahvaljujući lakoći teme i sarkastično formiranog stava kri-tičnosti prema nekim pojavama čime je ovaj rat obilovao.

Pristup autora temi rata nije da traži krivce nego baca svijetlo na svu besmisle-nost sukoba. Da razotkriva nivo onih koji su ovaj rat vodili, da ih na jedan prihvatljivnačin za sve prikazuje onakvima kakvi oni jesu, primitivni, smiješni i za scenskokazivanje vrlo atraktivni. Autorov pristup zaraćenim stranama je isti. On se nijednog

trenutka literarno ne opredjeljuje ni za jednu stranu. Njegova strana je njegovomišljenje, njegov pogled i konačno njegov stav. Neutralan i jednako kritičan.Zato su njegovi junaci iz njegovog dramskog prvenca: General, Radojica,

Prota, Aleksej, Major Sokolović, Bojnik Francetić i Efendija jednako primitivni,ograničeni i glupi. Ono što je najvrednije u ovom dramskom dijelu je svakako dija-log i neki čudni humor sa zadrškom. Samo sa ovakvim protagonistima smo mogliimati ovakve poražavajuće rezultate.

ZADOM-OVINE SPREMNI DRAMA U ČETIRI ČINANakon podjednako hvaljenog i osporavanog romana

„Dezerter“ 2009. godine, njegov autor Sead Sefera-gić izdao je prvu (vjerovatno i zadnju, kako kaže)dramu pod nazivom Za dom-ovine spremni. Radi seo drami u četiri čina sa nedavnom ratnom tematikomod isturenog komandnog mjesta do Haške sudnice.

Ovu knjigu džepnog formata po popularnoj cijeni od10,00 KM možete naručiti ili nabaviti u RedakcijiReprezenT-a.

Poznati bh glumac i novinar reporter

Josip Pejaković o drami jeUmjesto predgovora napisao:


Sretan 1. maj,Međunarodni praznik rada

BIHAĆ U.L ĐAČKA 35. 77000, BIHAĆMOB: 061 794 940

- OVLAŠTENI SERVIS ZA UGRADNJU AUTO PLINA- SERVIS I UGRADNJA AUTO PLINA VEĆ OD 555 KM- 3 GODINE GARANCIJA ILI 150.000 km UŠTEDA 50%

Čestitamo 1. maj, Međunarodni praznik rada

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 249 27n memoriam/Oglasi ReprezenT

Kupon za BESPLATNE male oglase pošaljite poštom

ili dostavite lično na adresu:

Ibrahima Mržljaka 3/1, 77230 Velika Kladuša

Tekst oglasa:

Z A B R O

J 2 5 0

Do 15

riječi

(popuniti čitko štampanim slovima)

Kupon za male oglase

Oglasi

Svi koji žele da se ponovo skupimo i vidimo nakon 10godina neka se jave, svi vi koji ste u dijaspori, potruditese - dođite jer nismo vas zaboravili i lijepo bi bilo prisjeti-ti se nekih svima nam dragih školskih dana. PLANIRA-NO OKUPLJANJE BI BILO 07. maja 2011. godine.ODJELJENJA: Ekonomska 1, Ekonomska 2, Hemijska,Trgovačka i Poljoprivredna. POKAŽIMO DA SMO GEN-ERACIJA KOJA SE PAMTI! JAVITE SE na telefon 037-775-085 ili potvrdite preko facebook stranice „Maturanti2000/2001 - 2011... 10 godina“ svoj dolazak. Uplate suveć počele.

MATURANTI 2000/2001.

OBAVIJEST

Izdajem novoopremljeni frizer-ski salon 15 m² spreman za upo-trebu u ulici Đure Pucara Starog- na novoj zaobilaznici u VelikojKladuši. Vrlo povoljno. Kontakttel: 00 385 98 945 8036.

Prodajem 3200 m² zemljeadekvatno za izgradnjukuće u Drmaljevu (kodfarme) u Velikoj Kladuši.Vlasništvo 1/1. Kontakttelefon: 061 871 958.

Prodaje se stan-kuća u stambenom naselju„Brezici-I“ br. 20 u Velikoj Kladuši. Mogućnostproširenja, renoviran, centralno grijanje,kablovska. Cijena 65.000,00 KM. Kontakt: 061068 807.

Etažiranja, dioba i procjenanekretnina, građevinska vje-štačenja, troškovnike, izra-đuje sudski vještak građevin-ske struke. Tel. 061 799 425ili 099 759 8459.

Hitno prodajem kuću u Stabandži, Velika Kladuša. Dimenzije 10,5m x 20m. Visina spra-tova 3 m (pogodno za poslovni prostor). Ograđena površina od 3000 m² (uključujevoćnjak 12A, te mali park sa zidanim roštiljem ispred kuće). Cijena 30.000 eura, nijefiksna cijena. Kontakt: 037 725 501.

(Re)instalacija kompjutera

(Windows XP, Windows 7) sa osnovnim

programima. Software, Zam jena

komponenti (hardware-a).

Kon akt telefon: 062 - 415 - 365, Velika Kladuša.

Prodaje se useljiva kuća u Drmaljevu u Velikoj Kladuši. Kuća je izgrađena 1999. godine,

dimenzija 13 x 6 m sa svom sređenom infrastrukturom. Vlasništvo 1/1 sa svim papirima i gra-đevinskim dozvolama. Uz objekt je ozidana nedovršena garaža pod pločom dimenzija 6 x 5m. Zemljišna parcela na kojoj je kuća iznosi 1.500 m², ograđena. Cijena po dogovoru.Kontakt telefoni: + 43 676 78 39 707 i 062 651 640, e-mail: [email protected].

Prodajem stambeno-poslovnu useljivu i namještenu novu kuću, 150 m². Atraktivna lokacija,super projekat. Velika Kladuša. Tel.: 061 197 676.

Sve informacije mogu se dobiti

na telefon: 037 775 086

SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

Cijena objave(Standardna veli∏ina):

NA ADRESI: Ibrahima Mržljaka 3, Velika Kladuša, od ponedjeljka dosubote u vremenu od 08 do 17 sati

MOŽETEPREDATI25 KM

(sa PDV-om)

Navršilo se šest mjeseci od smrti našeg dragog

Tužno sjećanje

PAJAZETOVIĆHUSEIN-SULA

Ne postoje utjeha ni zaborav, već praznina i vječno sjećanje naTebe. Samo oni koji Te vole znaju kako je teško živjeti bez tebe, jer teško je stegnuti srce da ne boli, dušu da ne pati i suze da ne teku.S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Dana 19. aprila ove godine navršilo se 18 godinaotkako više nije sa nama naš dragi

Tužno sjećanje

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo sjećanje i uspomenu na Tebe.Neka ti dragi Allah dž. š. podari lijepi dženet i vječni rahmet.

DAUTOVIĆ(Sulejmana)

MEHO-HEMANOV

Tvoji: supruga Ajnija, djeca Sulejman, Senija,Salih, Sefija, Meho, Smail i Mehmed,

snahe, zetovi, unuci i praunuciTvoj šura Ćećo i Zora s familijom

Prošlo je skoro 20 godina (31. decembar 1991. godine)kako smo se prerano oprostili od našeg dragog

Tužno sjećanje

RASIMOKANOVIĆ

Postoji ljubav i poštovanje koju smrt ne prekida i tuga koju vrijemene liječi. Po dobroti ćemo Te pamtiti, s poštovanjem spominjati i usrcima zauvijek čuvati. Neka Ti je vječni rahmet.

Tvoji: supruga Šaha sa djecom

Oglasi

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 24928 ZanimljivostiReprezenT

Izumitelji grafenskog papira,sjedinjenja baziranog na grafi-

tu, tvrde da nije samo lakši, čvr-šći, tvrđi i fleksibilniji od čelika,nego je i ekološki prihvatljiviji.Naučnici tvrde da predstavljarevoluciju u industriji automobi-la i proizvodnji aviona. Prec-iznije, grafenski papir je šestputa lakši od čelika, ima šestputa manju gustoću, deset puta

je čvršći i trinaest puta savitljivi- ji. Pošto se radi grafenu, materi-

jal ima električna, mehanička itermalna svojstva. Izrađuje se odviše jednoslojnih heksagonalnihlistova ugljika koji se hemijskimputem reformira iz grafita.Možda je najbolje od svega tošto proizvodnja grafenskog papi-ra nije složena i skupa, te što bimogao imati široku upotrebu uproizvodnji automobila i aviona,gdje su se proizvođači već oda-vno okrenuli korištenju karbon-skih vlakana kako bi smanjili teži-nu i smanjili potrošnju goriva.

Izumljen materijal tanji odpapira i čvršći od čelika

Naučnici su razvili supermateri- jal koji je tanji od papira, ali i deset puta čvršći od čelika.

Max Hard-berger i nje-

gov tim rade uveoma opasnimuslovima i tako većviše od 20 godina.Prvi posao Amerikanac je oba-vio 1987. godine, kada je odpirata "oteo" 15 tankera. Posaoga je vodio u džungle JužneAmerike, suočavao se sa broj-nim opasnostima, ali za to je biodobro plaćen. Pojedine brodskekompanije plaćale su mu i do 20miliona eura da njihove brodo-ve izbavi iz ruku pirata. Tvrdi da

je sve ove godine uspješnoobavljao svoj posao i da nikadanije ubio niti jednog čovjeka.

Naoružan je uglavnom osmije-hom, a njegov tim sačinjavajubivši specijalci i vojnici koji suspremni suočiti se sa svim opa-snostima. Kada ne plovi mori-ma u potrazi za tuđim brodovi-ma Hardberger radi "najobični-

je" poslove. Radio je jedno vrijeme kao advokat, pilot, novi-nar, profesor historije, a bio ječak i bubnjar u jednom bendu.Njegov naredni posao je odla-zak u Somaliju i suočavanje stamošnjim piratima, koji su pro-šli mjesec ubili četvoricu Ameri-

kanaca na jednoj jahti i prijegodinu dana kidnapovali britan-ski par Paula i Rachel Chandler.-Analiziramo trenutnu situaciju.Vjerovatno ćemo se zaputiti uSomaliju tokom narednih neko-liko sedmica. Morat ćemo seukrcati na njihov brod i pokuša-ti osloboditi taoce ako ih ima.Ne želimo nikoga ubiti. Piratimadajemo mogućnost da slobo-dno odu ukoliko imaju drugibrod ili ako žele da plivaju do

obale, kazao je Hardberger. -Gore je nego na divljem zapa-du, tu ne postoji vladavinazakona, ali ima dosta stvari kojemožete učiniti, kao, na primjer,podmititi stražare. -Koristim sesvim, ali najmanje nasiljem.Često i prevarim stražare.Jednom sam stražare ubijedioda brod tone, uspaničeno supobjegli, a mi smo preuzelibrod, ispričao je kroz smijehneustrašivi Amerikanac koji sezaista specijalizirao u krađi ote-tih brodova.

Za sve ljubitelje Nintenda stiže dobra vijest - konzola Wii 2 na tržištu će biti dostupnatokom 2012. godine.

Na sajmu automobila u Šangaju, Volvo vizualizira remek-djelo skandinavskog dizajna zakupce sa istančanim ukusom. Concept Universe je veliki luksuzni sedan sa novim humanimdizajnom, koji slavi prekrasne linije klasičnih Volvo modela.

Japanska kompanija koja se bavi proizvo-dnjom popularnih igraćih konzola saopćila

je da njihovi stručnjaci rade na novoj Wii kon-zoli, međutim nisu željeli iznositi nikakve teh-ničke detalje. Više informacija bit će poznatotek početkom juna na sajmu E3 u LosAngelesu. Nintendo Wii svjetlo dana ugledao

je prije više od pet godina i ta igraća konzola u jako kratkom vremenu postala je popularnameđu svim generacija. Međutim, posljednjihmjeseci prodaja konzole opada, ponajviše

zbog konkurencije - PlayStationa, konzoleXbox 360 i mobilne igraće platforme.Podsjetimo, ne tako davno Microsoft je pred-stavio Kinect, sistem za Xbox, dok je Sonypredstavio PlayStation Move. Upravo, zbog

jake konkurencije Nintendo je odlučio nasta-viti raditi na svojim konzolama i "pomrsitiračune" konkurenciji. -Wii 2 će pružiti potpu-no novo iskustvo igranja igara, kazao je izvršnidirektor Nintenda Satoru Iwata. Špekulira seda će Wii 2 biti samo nadogradnja postojećekonzole, sa nekoliko dodataka, kao što je naprimjer grafika visoke rezolucije. Međutim,

detaljnije informacije bit će poznate u junuove godine.

Max HardbergerizNew Orleansa živi

život kao u akcio-nom filmu. On je,vjerovali ili ne,

jedini čovjek nasvijetu koji kradebrodove od pirata.

Concept Universe svijetu nudi prvi nago-vještaj šta se može očekivati od vrhun-

skih limuzina budućnosti, tvrdi Stefan Jacoby,

predsjednik i izvršni direktor Volvo Car kor-poracije. Dugoročna strategija Volva jeste bitiuspješna, istinski globalna kompanija, saproizvodima dizajniranim u skladu sa potre-bama i životnim stilom kupaca. Skandinavskidizajn se fokusira na razumijevanje i brigu oljudima. Volvo želi biti brend koji na najbolji

način interpretira želje kupca modernogluksuznog automobila. Concept Universe jedizajniran da naglasi podsvjesnu želju i osje-

ćaj unutrašnje ljepote. U susret budućnostiide sa coupe linijom krova i čvrstim stražnjimdijelom, ali evocira i Volvo tradiciju posud-bom nekih dizajnerskih elemenata od klasič-nih Volvo modela. -Poput luksuznih dodata-ka, ovaj je dizajn dovoljno trajan da izdrži testvremena, tvrdi Peter Horbury, potpredsjed-

nik dizajnerskog odjela pri Volvo Cars korpo-raciji i nastavlja: "Takmičit ćemo se sa najbo-ljima sa našim specijalnim skandinavskimdizajnom. Nenadmašan u performansama itehnologiji, ali bez površnosti ili komplikacija.

Vincent je vidio temale predmete

prije četiri godine iodmah se "zaljubio". -Vidio sam minijaturnevozove, kuće, drveće... Gledaosam sve to i odlučio da ih foto-

grafiram u različitim situacijama,priča Vincent, koji figurice stalnonosi uz sebe tako da uvijek možerealizirati ideju koja mu padnena pamet. Samouki fotograf jedodao: -Vodim ih i na odmor,svuda. Ja sam kao dijete, a inspi-racija mi dolazi sama po sebi. Zamene je sve ovo kao igra i sve mi

je veoma jednostavno. Vince-

ntova kolekcija od 80 fotografijabila je izložena na tri koncerta u

Parizu i dobio je odlične kritike.Fotografije se prodaju po cijeniod 2.000 eura, a mnoge web-stranice ih otkupljuju. Vincentinače radi kao kreativni direktorza jednu marketinšku agencije,ali vikende i večeri provodi krei-rajući svoj "plastični svijet". Nijenavedeno da li mu više novcadonosi ovaj hobi, ili posao.

Francuski fotograf profitirao na figuricama

Concept Universe - luksuzni Volvo za Kinu i svijetKompanija Virgin Medija će testirati inter-

net čija brzina downloada iznosi do 1,5 Gbpo sekundi. što je deset puta brže u odnosuna trenutno najbržu uslugu koja nudi brzinuod 100 Mb po sekundi. Brzina od 1,5 Gb biomogućila download filma ili videoigre zasamo 55 sekundi. Testovi superbrze konekcije

su počeli krajem aprila mjeseca u četiri kom-panije u Londonu kao i na radnim mjestima iu domovima. Brzi internet je odgovor kompa-nije Virgin Media na zahtjeve korisnika koji

žele brži internet. Danas je u Velikoj Britanijičak 39 posto novih korisnika pretplaćeno nakonekciju brzine preko 20 Mb po sekundi. Tajprocenat je prošle godine iznosio 15 posto.Više od 800.000 korisnika danas koristi inter-net brzine 20 Mb i više, a više od 150.000korisnika je pretplaćeno na brzine preko 50Mb, što je dvostruko veći broj u odnosu naperiod prije godinu dana. Zvaničnici kompa-nije su saopćili da prednost superbrzog inter-neta nije samo brzina downloada, nego i sta-bilnost konekcije, tako da će se velik broj kori-snika moći služiti njime istovremeno, bez ika-kvih smetnji i prekida.

Sudije na sajmu i talijanskom graduCarrari hvalili su Kimovo hrabro istraži-

vanje koncepta jahti. Korejski dizajner jeinspiraciju našao u ljepotama mora i

podvodnog života, a 12 metara duga jahtadizajnirana je kao spoj prirodne ljepote izabave. -Zamislio sam jahtu kao lako prih-vatljiv koncept sa jednostavnim linijamakoje izražavaju opušteni odmor prepun uži-vanja i izvanredan osjećaj uživanja u plovid-bi, rekao je Hyun-Seok. Vanjski izgled jahte

odlikuje duga paluba sa jednostavnim pri-stupom moru, dok je gornja paluba namije-njena uživanju u suncu. Tu se nalazi i ska-kaonica za više uzbuđenja. Unutrašnjost je

podijeljena na odjeljke, dok su zidovi kabi-na zamijenjeni staklom, što omogućavapogled i ulazak dnevne svjetlosti.Unutrašnjost je dizajnirana tako da stvaramorski ugođaj i iznad vode. Jahta može pri-miti četiri osobe u dvije duple kabine ipostiže brzinu od maksimalno 17 čvorova.

Minijaturna umjetni-čka djela mogu pra-viti tek rijetki, ali ne

moraju samo oni profitirati na tome.Francuzu VincentuBousserezu te su

figurice donijele zna-čajan profit. On,naime, fotografiraminijaturne figureljudi koji obavljajusvakodnevne aktiv-nosti, u različitimsituacijama.

Tehnologijanauka

Telekomunikacijski i kablovski gigant, bri-tanska kompanija Virgin Media u Londonutestira najbrži internet na svijetu.

Zvaničnici kompanije su svjesni sve veće potražnje korisnika za što bržom internet-konekcijom.

Upoznajte čovjeka koji krade brodove piratima

Štetu koju su izazvali termitiotkrio je direktor banke pri-

likom otvaranja sefa u starojzgradi banke. -Pokrenuta je

istraga dabi se utvr-

dilo kakosu termitin a p a l ig o m i l enovčani-ca čuvanih u čeličnom sefu,kazao je predstavnik indijskepolicije, navodeći da su u pro-šlosti termiti "nasrtali" i nainventar i dokumenta banke.

Stiže Nintendo Wii 2

Brzina downloada do 1,5 Gb

Britanska kompanija testiranajbrži internet na svijetu

Termiti pojeli milione rupija u sefu bankeIndijska policija saopćila je dasu termiti pojeli novčanice u

vrijednosti od 10 miliona rupija (222.000 dolara) koje su senalazile u čeličnom sefubanke u gradu Barabanki, usjevernoj indijskoj državi Uttar Pradesh.

Gotovo nestvaran koncept

Jahta koja izgleda poput tropske ribeKoncept raznobojne jahte koju je dizajnirao Korejanac Kim Hyun-Seok privukao je veli-ku pažnju nakon osvajanja nagrade Millennium Yacht Design Award 2011, na među-rarodnom sajmu brodova i megajahti.

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 249 29oroskop/Box Office ReprezenT

Ovan

Bik

Rak

Lav

Djevica

Vaga

Strijelac

Jarac

Vodolija

Ribe

Škorpija

Blizanci

Nalazite se u stvaralačkoj fazi i zagovarate ubrzani poslovni ritam u svom okruženju. Zaradvelikih ambicija povremeno umijete da prekoračite osnovna pravila ili da energično sprove-dete svoju volju, bez prethodne konsultacije sa saradnicima. Ipak, zaoštrena poslovna klimanatjeraće Vas da povučete nove poteze i da korigirate svoje propuste. U ljubavnom životu,uporno pokušavate da se nametnete kao autoritativna ličnost pred svojim partnerom. Stalo

Vam je da uđete u nečiji “ljubavni trag”. Postoji osoba koja djeluje vrlo izazovno na Vašeemotivno raspoloženje, ali Vi za sada morate da je trpite. Profiltrirajte svoje misli i osjećanja,pre nego sto donesete novu odluku.

Angažirani ste na različitim stranama i budnim okom pratite nove događaje na poslovnojsceni. Potrebno je da postavite listu prioriteta u dogovoru sa saradnicima, kako biste racio-nalnije koristili svoje znanje ili energiju. Korisne informacije mogu da Vam olakšaju put do afir-macije i poslovnog uspjeha. Važno je da plasirate svoje ideje na pravom mjestu. Ukoliko Vam je stalo do emotivnog zbližavanja ili pomirenja sa voljenom osobom, upotrijebite svoje skrive-ne adute. Zarad zajedničke sreće, učinite sve što je potrebno da fascinirate blisku osobu.Nema razloga da odustajete od dobrih namjera, uživajte u situacijama koje Vas emotivno zbli-žavaju.

Djelujete promišljeno u različitim situacijama, stalo Vam je da pridobijete nečije povjerenje ilinaklonost u poslovnim krugovima. Informacije sa kojima raspolažete ne predstavljaju pouz-dane kriterije, ali bez velikih izazova nema ni poslovne afirmacije. Važno je da pravilno dozi-rate svoj stvaralački impuls sa zajedničkim interesima. Skloni ste čestim promjenama uponašanju i raspoloženju, čini Vam se da neko indirektno “kontrolira” Vaše kretanje.Priželjkujete veću emotivnu slobodu ili priliku da ostvarite svoje ljubavne namjere, ali doga-đaji ne idu u željenom pravcu. Teško Vam je da uskladite svoj ljubavni ritam i afinitete u odno-su sa bliskom osobom.

Osjećate dodatni priliv kreativne energije i ne možete da se pomirite sa prosječnim rezulta-tima. Dobijate podršku u svojoj okolini i imponuje Vam saznanje, da saradnici imaju dovolj-no povjerenja u Vaše znanje ili profesionalne sposobnosti. Potrebno je da preuzmete odgo-varajuću inicijativu, kako biste ostvarili svoje poslovne namjere. Ukoliko se Vaša osjećanjanalaze ispred glasa razuma, to predstavlja dobar predznak. Učinite sve što je potrebno, dauljepšate svoj intimni život i odnos sa bliskom osobom. Potrudite se da djelujete zanosno iprivlačno u različitim prilikama. Ljubavni zanos u Vama budi novu energiju i neku skrivenusnagu.

Djelujete vrlo energično i aktivno učestvujete u različitim događajima na poslovnoj sceni.Umijete da ostvarite korisne ciljeve i imate veliki uticaj na svoje saradnike. Dinamika poslo-vnih događaja nameće ubrzani tempo i zahtijeva sposobnost vještog prilagođavanja. StaloVam je da većinu stvari držite pod strogom kontrolom, kao odraz svog poslovnog stila i pre-stiža. Nalazite se u fazi emotivnog uzleta ili nove ljubavne inspiracije. Emotivni zanos kojiosjećate u Vama budi želju za strašnim susretima. Zračite pozitivnom energijom, neko pobu-đuje fluid i “ljubavnu iskru” u Vašim očima. Ukoliko ste slobodni, očekuje Vas “susret iznena-đenja” ili nečiji poziv.

Imate utisak da se nalazite ispred drugih i samouvjereno odbacujete različite primjedbe kojenisu po Vašoj volji. Pretjerano insistiranje na ličnim interesima skreće pažnju okoline i stva-ra dodatne probleme u poslovnoj saradnji. Potrebne su Vam pouzdane informacije i nečijeposredovanje, kao dodatna garancija da biste ostvarili svoje poslovne vizije. Nema potrebeda vjerujete u sreću koja dolazi iznenada ili bez odobravanja Vaše porodice. Emotivni zanosponekad treba “kontrolirati”, obratite pažnju na nečije komentare. Skloni ste čestim promje-nama u raspoloženju. Preuveličavate svoje emotivne potrebe i često vrlo subjektivno ocje-

njujete partnerovo ponašanje.

Djelujete aktivno na različitim stranama i umijete da prenesete stvaralački impuls ili kreativ-nu energiju na svoju okolinu. Blic inteligencija ili sposobnost efikasnog prilagođavanja, pred-stavljaju Vaš glavni adut u poslovnim susretima. Umjesto da se nadmudrujete sa neistomi-šljenicima prilagodite svoj stil izražavanja u odnosu na utvrđena pravila i visoke profesiona-lne kriterije. Vjerujete u svoje zavodničke sposobnosti, ali ne želite da se vezujete za prola-zne vrijednosti. Potrebno Vam je nečije prisustvo i emotivna naklonost, kao dodatni poticajza sire kreativno izražavanje. Imate neobične ideje i stalo Vam je da impresionirate bliskuosobu u neobičnom i velikom stilu.

Pažljivo analizirate kompletnu situaciju na poslovnoj sceni sa različitih aspekata i procjenju- jete svoje mogućnosti. Stalo Vam je da definirate prave profesionalne vrijednosti i da ostva-rite svoje ciljeve. Obratite pažnju na korisne informacije. Potrebno je da primjenjujete različi-te obrasce uspješnog poslovanja, kao dodatnu garanciju i psihičku sigurnost. Ukoliko Vasneko navodi na slobodnije emotivno izražavanje, prihvatite dobar poticaj. Odgovorite nanove emotivne signale ili na nečiju ljubavnu poruku. Pokušavate da predvidite nečiju reakci- ju, ali spontanost u izražavanju osjećanja djeluje pozitivno na Vas odnos sa bli skom osobom.Oslonite se na svoja osjećanja.

Nalazite se u fazi kreativnog uspona i stalo Vam je da poboljšate svoj poslovni ili društve-ni status. Osmislite dobar plan i mudro sačekajte na završnu fazu u poslovnim pregovori-ma. Sve se svodi na precizno planiranje i na efikasnu primjenu uspješnih formula. Važno je imate dobru koncentraciju u poslovnim susretima. Emotivna inspiracija u Vama pobuđu-

je neobične ideje, zračite pozitivnom energijom i umijete da osvojite nečiju pažnju. U kom-binaciji izražajne mašte i zavodničkih sposobnosti, djelujete veoma privlačno na svojuokolinu. U skladu sa svojim emotivnim statusom ili afinitetima, odaberite i novu ljubavnuromansu.

Suviše ste ponosni da progovorite o određenim problemima koji Vas sputavaju i na takavnačin nepotrebno otežavate svoj poslovni ili društveni položaj. Ukoliko Vam je stalo da oču-vate dobre poslovne veze i rejting, prihvatite mogućnost sporazumnog dogovora. Postojeutvrđena pravila koja morate ispoštovati u poslovnoj saradnji, postupite po svojoj savjesti. Uljubavnoj perspektivi, nema potrebe da se zavaravate velikim iluzijama i nečijim obećanjima.Kao i do sada, sigurno je samo ono sto čvrsto “držite u svojim rukama”. Emotivno se raspli-njavate ili suviše maštate o osobi koja Vam je “nedostupna”. Smirite svoje strasti i prihvatiterealnu sliku u ljubavnom odnosu.

Nalazite se u sjajnoj formi i imate zanimljive ideje. Po oprobanom receptu primjenjujeteuspješna pravila u poslovno-financijskoj saradnji. Potreban Vam je dobar poticaj ili neko kobi Vas podržao u odlučujućim situacijama. Vaša dobitna kombinacija, predstavlja spoj lijepihi korisnih stvari u različitim pravcima. U odnosu sa voljenom osobom, ponekad Vam nedo-staje početni zanos ili dovoljno hrabrosti da izrazite svoje emotivne namjere. Kolebljivostmože da Vas navede na pogrešan emotivni izbor. Ljubavna pravila se mijenjaju, dozvoljeno je sve ono što vodi ka zajedničkoj sreći i zadovoljstvu. Vas emotivni profil najčešće određu- je Vaše zelje ili mogućnosti.

SEDMIČNI HOROSKOP(25.04.11 - 01.05.11.)

Soul Surfer

(17,5 miliona $)*

(12,5 miliona $)

(6,4 miliona $)*

(5,6 miliona $)

(5,4 miliona $)

(5,3 miliona $)*

Hanna

Djelujete energično pred svojom okolinom i pokušavate da uskladite različite poslovne

interese. Stalo Vam je da sačuvate dobar poslovni rejting, ali ne pristajete na nečije doda-tno uslovljavanje. Potrebno je da odredite jasniju granicu između svojih interesa i poslo-vnih standarda koje nameće grupa saradnika. Ne želite previše da analizirate svoj ljuba-vni život, ne dopada Vam se kada Vas neko sputava ili ograničava na izbor. Psihički i emo-tivni pritisak kod Vas stvara suprotan efekt. U odnosu sa voljenom osobom postoje razli-čite potrebe i interesiranja, ali stalo Vam je da premostite ljubavni nesklad i da ostaritenovu harmoniju.

Insidious

Source Code

Rio

Animirana komedija “Rio” zadržala je i u vikendu od 22. do 24. aprila prvo mjesto na američkom box-

officeu, ovog puta sa zarađenih 26,8 miliona dolara. Milion dolara manje je u svom debiju zaradiofilm “Tyler Perry’s Madea’s Big Happy Family”, te zauzeo drugo mjesto. Ekranizacija popularnog lju-bavnog romana, film “Water for Elephants”, sa Reese Witherspoon i Robertom Pattinsonom u pre-

mijernom vikendu je zaradila 17,5 miliona dolara. (zvjezdicom su označeni novi naslovi):

(26,8 miliona $)

(25,8 miliona $)*

Scream 45

8

9

10

3

(22. - 24. april 2011.)

Najgledaniji filmovi

u američkim kinima

B O X O F F I C E

6

Tyler Perry’s Madea’sBig Happy Family

1

Water for Elephants

African Cats

Hop

Ovoga vikenda u američka kina stigao je peti nastavak “Fast and the Furious“ franšize, “Fast

Five“ sa glumačkom postavom koju čine Vin Diesel, Paul Walker i Dwayne Johnson, te još jedan

nastavak megapopularnih animiranih naslova “Hoodwinked Too! Hood vs. Evil“ u kojoj su gla-

sove likovima posudili Hayden Panettiere i Glenn Close.

2 7

4

(7,2 miliona $)

(5,1 miliona $)

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 24930 SportReprezenT

Odigrani mečevi 17. kola II lige F BiH u nogometu - grupa Zapad 2

Golijada u susretu dvije "Mladosti"

1. Podgrmeč 16 13 1 2 36:14 402. Bratstvo 16 9 1 6 38:28 283. Mladost (P) 15 7 5 3 32:21 264. Sloga 15 8 1 6 24:22 25

5. Vitez 15 6 4 5 21:22 226.Mladost (V) 15 6 2 7 26:23 207. Ključ 15 6 1 8 25:27 198. Brekovica 16 5 2 9 15:40 189. ABC 14 4 2 8 11:15 14

10. Željezničar 15 4 4 7 19:21 13 (-3)11. Mutnica 16 4 1 11 16:30 13

B. OTOKA: Sloga – Vitez 2:0POLJE: Mladost – Mladost (V) 5:2KLJUČ: Ključ – Bratstvo 4:1POKOJ: Brekovica – Mutnica 1:0VRNOGRAČ: ABC – Podgrmeč 0:3 (p.f.)Slobodna je bila ekipa Nogometnog kluba

„Željezničar“ iz Bosanske Krupe.

Rezultati 17. kolaS. MOST: Podgrmeč – Sloga

B. KRUPA: Željezničar – Mladost (P)

B. KRUPA: Bratstvo – ABC

VRNOGRAČ: Mladost – Brekovica

PJANIĆI: Mutnica – Ključ

Slobodna je ekipa „Vitez“ iz Bužima

Parovi 18. kola

T

a

be

l

a

BOSANSKA OTOKA - U Bosanskoj Otociodigran je derbi susret 17. kola II lige F BiHgrupa Zapad 2 između Nogometnog kluba„Sloga“ i Nogometnog kluba „Vitez“ iz Bužima.Već od prvog sudijskog zvižduka, domaći sunagovijestili da ih interesuju samo tri boda izovog susreta. Redale su se prilike „plavih“, doksu gosti čekali kontru i branili svoj gol. Nakon25. minuta igre lopta dolazi na ivicu kaznenogprostora do Aldina Bunića što on odlično kori-sti i postiže pogodak za radost domaćih navija-ča i vodstvo od 1:0. Ovim rezultatom se otišlo ina odmor.

U nastavku utakmice domaži žele da dođudo još jednog pogotka, te time riješe pitanjepobjednika. Napadač domaćih Bunić u dvanavrata pada u šesnaestercu gostiju, ali glavnisudija susreta Anel Tahirović ne sudi nastro-žiju kaznu. Gosti stvaraju nekoliko poluprilikakoje domaći golman Šarac uspješno rješava.Pitanje pobjednika riješeno je u 80. minuti kada jedno ispucavanje lopte iz šesnaesterca gostiju presijeca domaći napadač Senahid Begić,zatim ulazi u kazneni prostor i rutinski matiragostujućeg golmana za konačnih 2:0.

Vrijedno pomena je i to da su navijači„Sloge“, popularni „Streeitssi“ nakon stanke odnekoliko godina ponovo s tribina pjesmom

bodrili svoj tim, te poručili da će ubuduće nasvim utakmicama pružati podršku „Plavima“.

U Polju kod Cazina pred oko 150 gledala-ca odigran je susret između dvije „Mladosti“ i toNogometnog kluba „Mladost“ Polje iNogometnog kluba „Mladost D.S.“ Vrnograč.Teren i uslovi za igru su bili odlični, a strijelciraspoloženi što pokazuje i konačan rezultatutakmice – 5:2 za ekipu „Mladosti“ iz Polja.

Obadvije ekipe su ušle otvoreno u igru bezkalkulacija i pokazale dopadljiv nogomet zaovaj rang takmičenja. Već u 20. minuti domaći-ni dolaze u vodstvo od 1:0 odličnim šutom sšesnaest metara Sinana Smajlovića da bi na2:0 povisio Haris Begić u 44. minuti, što je bioi rezultat s kojim se otišlo na odmor.

U drugom dijelu utakmice gosti smanjujuna 2:1 već u 47. minuti, a strijelac je bio AdisŠabić. Radost gostiju kratko traje jer već unarednoj 48. minuti domaćini postižu svoj trećipogodak, a strijelac je bio Amil Kaljiković koji je ušao s klupe početkom drugog dijela utakmi-ce. Na 4:1 povisuje Selver Muhić u 51. minu-ti, a na 4:2 smanjuje Ademir Mušedinović u67. minuti. Na konačnih 5:2 povisuje AmilKaljiković u 82. minuti koji je za jedno poluvrijeme postigao dva pogotka i bio najbolji pojedi-nac susreta. Edin ŠABANAGIĆ

Detalj sa susreta NK "Sloga" - NK "Vitez"

Omladinska liga BiH u nogometu - Grupa „Zapad“

Odigrana samodva susreta 17. kola

1. Sloboda 15 11 1 3 29:11 342. Ključ 16 8 4 4 26:23 283. Podgrmeč 16 7 4 5 23:19 254. Krajina 14 7 3 4 15:12 245. Kolibri 15 7 2 6 22:24 236. Proleter 14 7 1 6 23:17 227. Sloga 15 5 3 7 21:18 188. Laktaši 13 4 4 5 21:16 169. Jedinstvo 14 5 4 5 20:15 13 (-6)10. BSK 14 3 3 8 10:24 1211. Krajišnik 15 1 3 11 10:35 6

1. BSK 14 12 1 1 51:5 372. Sloboda 15 11 1 3 33:14 343. Kolibri 15 10 2 3 21:10 324. Jedinstvo 14 11 0 3 33:10 30 (-3)5. Laktaši 13 5 3 5 18:17 186. Krajina 14 5 2 7 16:24 177. Krajišnik 15 5 1 9 21:31 168. Podgrmeč 16 5 1 10 22:33 169. Sloga 15 4 2 9 17:33 1410. Ključ 16 4 2 10 20:40 1411. Proleter 14 1 1 12 9:39 4

KLJUČ: Ključ - Sloga 3:0TESLIĆ: Proleter - Kolibri (nije odigrano)BIHAĆ: Jedinstvo - BSK (odgođeno)SANSKI MOST: Podgrmeč - Krajišnik 3:2CAZIN: Krajina - Laktaši (odgođeno)Slobodna ekipa „Slobode“ iz Bosanskog Novog

KLJUČ: Ključ - Sloga 3:2TESLIĆ: Proleter - Kolibri (nije odigrano)BIHAĆ: Jedinstvo - BSK (odgođeno)SANSKI MOST: Podgrmeč - Krajišnik 3:1CAZIN: Krajina - Laktaši (odgođeno)Slobodna ekipa „Slobode“ iz Bosanskog Novog

LAKTAŠI: Laktaši - KljučBOSANSKA OTOKA: Sloga - PodgrmečVELIKA KLADUŠA: Krajišnik - Proleter

BIHAĆ: Kolibri - JedinstvoBANJA LUKA: BSK - Sloboda

Slobodna ekipa „Krajine“ iz Cazina

Kadeti, rezultati 17. kola: U 18. kolu u obje konkurencije igraju: Juniori, rezultati 17. kola:

Tabela Omladinske nogometne lige BiH - grupa „Zapad“ - kadeti Tabela Omladinske nogometne lige BiH - grupa „Zapad“ - juniori

U 15. kolu nogometne lige Unsko-sanskogkantona, dvije vodeće ekipe i jedini pretendentiza naslov i ulazak u veći rang takmičenja, „Una“iz Kulen Vakufa i „Omladinac“ iz Pokoja, upisalisu pobjede, tako da je stanje na tabeli, barem štose vrha tiče, ostalo nepromijenjeno. „Omladinac

75“ na svom stadionu je sa 3:1 savladao ekipu„Gomile“ iz Stijene, dok je „Una“ na gostovanjukod „Rudara“ u Kamengradu slavila sa uvjerljivih3:0. Najviše golova bilo je na susretu „Bakšaiš“ -„Bajer 99“ gdje je domaćin sa 7:2 „demontirao“ekipu „Bajera“. H. M.

U 17. kolu Omladinske nogometne ligeBiH - grupa „Zapad“, odigrana su samo dvasusreta, i to u Ključu gdje su domaćini biliuspješniji od gostujuće ekipe iz BosanskeOtoke slavivši u obje utakmice, te u SanskomMostu gdje je domaćin bila ekipa „Podgrmeča“

koja je također slavila u obje utakmice protivekipe „Krajišnika“. U Tesliću su obje ekipe bile

na terenu, gosti iz Bihaća, ekipa „Kolibrija“, tedomaćini ekipa „Proletera“, ali službena licanisu stigla na utakmicu tako da će se ovajsusret igrati naknadno. Razlog ovako velikombroju odgođenih utakmica je vjerovatno taj štose ovo 17. kolo i naredno 18. kolo igraju subo-

tom umjesto uobičajenog termina nedjelje.

Odigrano 15. kolo Nogometne lige Unsko-sanskog kantona

Pobjede vodećih ekipa

KAMENGRAD: Rudar - Una (Kulen Vakuf) 0:3SANICA: Omladinac - Borac 3:0 (p.f., gosti nisu doputovali)POKOJ: Omladinac 75 - Gomila 3:1BIHAĆ: Bakšaiš - Bajer 99 7:2Slobodne ekipe „Una 1988“ iz Ćoralića i „Sloga 1937“ iz Kralja.

1. Una Kulen Vakuf 13 11 0 2 47:11 332. Omladinac Pokoj 13 9 3 1 38:10 323. Borac 12 6 1 5 26:25 194. Una 1 988 Ćoralići 12 4 5 3 22:22 175. Rudar 12 5 2 5 22:31 176. Bakšaiš 13 4 3 6 27:35 157. Gomila 13 4 0 9 19:29 128. Sloga (K) 10 3 2 5 8:15 119. Omladinac Sanica 11 3 2 6 13:22 1110. Bajer 99 13 2 2 9 16:39 8

Tabela:

Rezultati 15. kola kantonalne lige u nogometu:

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


02. maj 2011. godine, broj 249 31port ReprezenT

BIHAĆ - Pretprošlog vikenda odigranoje 23. kolo Prve lige Federacije BiH u nogo-metu. Nogometaši bihaćkog „Jedinstva“ suna svom terenu dočekali ekipu „Igmana“ izKonjica. Pred skoro praznim tribinamabihaćka ekipa je riješila meč u prvih polasata, kada su već vodili sa 3:0. U 7. minutiigrači „Igmana“ postižu autogol, u 17. minu-ti Semir Veladžić pogađa za 2:0, a u 27.minuti isti igrač postiže svoj drugi pogodaki postavlja konačan rezultat.

Navijači „Jedinstva“ su došli na susret u25. minuti utakmice i izvjesili transparent nakojem je pisalo „NKJ=DJL odlazite“. Ovimtransparentom su željeli istaknuti da je klubu vlasništvu jednog čovjeka i izraziti svojenezadovoljstvo. Njihova želja je da članoviuprave kluba podnesu ostavke.

Sa ovom pobjedom „Jedinstvo“ ima 38.bodova i nalazi se na trećem mjestu na

tabeli iza „Čapljine“ i „GOŠK“-a. Sa obziromna sve, da nije bilo kikseva na domaćemterenu „Jedinstvo“ bi bilo jednom nogom uPremijer ligi BiH.

Ekipa „Krajine“ iz Cazina gostovala je uMionici kod ekipe „Omladinca“, a meč jeokončan rezultatom 1:1. Gosti iz Cazina sudošli prvi do vodstva kada je strijelac bioEndi Nuhanović. On je iskosa sa lijevestrane pokušao centrirati, međutim loptamu prelazi preko noge i dobija takav puta-nju da završava u suprotnim rašljama gol-mana domaćih. Samo3. minuta kasnije svi-ran je penal za domaće. Loptu uzimaBratanović, međutim njegov udarac branigolman „Krajine“ Keranović. U 43. minuti„Omladinac“ je došao do izjednačenja.Dražen Lukić nakon kornera se najbolje

snalazi u šesnaestercu gostiju i volejommatira nemoćnog Keranovića.

U drugom dijelu meča postojala jesamo jedna momčad na terenu,„Omladinac“. U nekoliko navrata

Cazinjane je bravuroznim intervencijamaspašavao Keranović, a nekoliko je izvr-snih prilika domaćih otišlo pored okviragostujućeg gola. Ipak, ostalo je 1:1, aovim rezultatom daleko zadovoljnija jebila ekipa „Krajine“

Nogometni klub „Krajišnik“ iz VelikeKladuše gostovao je kod lidera na tabeli,„GOŠK“-a iz Gabele. Domaćin je upisaorutinsku pobjedu rezultatom 2:0. Nakonbrojnih prilika domaćina, prvi gol „GOŠK“-a dolazi u 33. minuti. Nakon ubacivanjaMarkovića odbrambenog igrača„Krajišnika“ lopta pogađa u ruku, a sudacdosuđuje jedanaesterac. Siguran s bijeletačke bio je Jeličić i domaćine doveo uvodstvo rezultatom 1:0, a sa ovim rezulta-tom se otišlo na poluvrijeme.

U nastavku se nastavila dominacijadomaćina. U 68. minuti nakon oštrog startaigrač gostujuće ekipe Hodžić dobiva žutikarton, a iz istog slobodnog udarca Rakoeurogolom sa 25. metara povisuje vodstvoGOŠK-a na 2:0. Do kraja utakmice bilo je još par manjih prilika za „GOŠK“, dok„Krajišnik“, koji je u ovoj utakmici bio bezusluga napadačkog trojca Dedić - Šabić -Turbić, nije ozbiljnije prijetio domaćinu.

Edin ŠABANAGIĆ

1. GOŠK 23 13 5 5 28:15 442. Čapljina 23 12 2 9 39:28 383. Jedinstvo 23 12 2 9 32:30 384. Orašje 23 11 4 8 29:22 375. Gradina 23 10 5 8 30:31 35

7. Krajina 23 10 4 9 30:22 346. Iskra 23 9 7 7 29:25 348. Goražde 23 10 2 11 33:31 329. Krajišnik 23 9 5 9 27:30 32

10. SAŠK Napredak 23 10 1 12 35:39 3112. Omladinac 23 9 3 11 26:28 3011. Slaven 23 9 3 11 22:29 3013. Bosna 23 8 5 10 27:32 2914. Rudar 23 6 10 7 29:29 2815. Igman 23 7 4 12 22:36 2516. Radnik 23 4 8 11 18:29 20

VELIKA KLADUŠA: Krajišnik – IskraCAZIN: Krajina – OrašjeČAPLJINA: Čapljina – Jedinstvo

GORAŽDE: Goražde – GOŠKKAKANJ: Rudar – Omladinac

KONJIC: Igman – SlavenHADŽIĆI: Radnik – SAŠK Napredak

VISOKO: Bosna – Gradina

SARAJEVO: SAŠK Napredak – Goražde 1:0ORAŠJE: Orašje – Čapljina 1:0SREBRENIK: Gradina – Rudar 2:1BUGOJNO: Iskra – Bosna 0:0BIHAĆ: Jedinstvo – Igman 3:0ŽIVINICE: Slaven – Radnik 5:3GABELA: GOŠK – Krajišnik 2:0MIONICA: Omladinac – Krajina 1:1

Rezultati 23. kola Prve lige FBiH

Tabela Prve lige FBiH nakon 23. kola

Parovi 24. kola Prve lige FBiH

Odigrano 23. kolo Prve lige Federacije BiH u nogometu

Pobjeda, poraz i remi krajiških predstavnika

Marketing:

037/771-531

Bišćani lako protiv "Igmana"

D e t a l j i s a n

o g o m e t n o g

s u s r e t a

N K " G O Š K "

- N K " K r a j i

š n i k "

Poruka navijača NK "Jedinstvo"

Sretan

1. maj,Međunarodni praznik rada

Web: www.radiovkladusa.baE-mail: [email protected]

Sretan 1. maj,

Međunarodnipraznik rada

8/3/2019 ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]


OE

( s l i j e v a n a d e s n o ) : H u s e i n S a l k i ć - t r e n e

r , E m i n a H o r o z o v i ć , A m r a B e g a n o v i ć , A z r a E k m e č i ć ,

a P a j a l i ć , D ž a n a Ć o r a l i ć , E l m a H a d ž i ć , A d

n a B a š a n o v i ć , M e r i m a P a j i ć i K a m a l a E

k m e č i ć ,

o r i c a .

Č U Č E : ( s l i j e

v a n a d e s n o ) : N e j r a Č a j i ć , Z e h r a E k m e č i ć , M a j d a M u

j a d ž i ć , A j l a

hm

u t o v i ć , D ž e n i t a P e t r o v i ć , Š e j l a O s m a n a g i ć , M e l i s a B a j r i ć , H a m i d a P e t r o v i ć i D ž a n a A d i l a g i ć .

O m l a d i n s

k i Ž e n s k i r u k o

m e t n i k l u b

a

n

Ca

n

mla

đeka

kne

Documents

ReprezenT [broj 249, 2.5.2011]