ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/reprezent-broj-240-2122011 1/32

BIHAĆ: Sastanak u Kabinetu premijera Hamdije Lipovače na temu „Agrokomerc“

BOSANSKA KRUPA:

Delegacija iz Hrvatske uposjeti Sanskom Mostu

Stambeno zbrinjavanje građana

HRVATSKE NACIONALNOSTI

Str. 22

Udruženje „Ključka dolina“:Pripreme za ovogodišnju sjetvu

KLJUČ:

VELIKA KLADUŠA:

BUŽIM:

Str. 12

Str. 11

Str. 06

Radovi na Domu kulture:Postavljena nova stolarija

Sjednica Općinskog vijeća: Potvrđeni

dobitnici najviših općinskih priznanja

Počelo uređenje kanalizacijskogsistema u gradu

Telefoni: 037/775-085, 037-775-086

Velika Kladuša

SANSKI MOST: Str. 09

KANTON: Održana treća redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona

PROBLEM SE SAMOzajednički može riješiti

Str. 02

◙ BROJ 240 ◙ 21. FEBRUAR 2011. ◙ GODINA VI ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙

INTERVJU:

Mi ništa neprepuštamo

slučaju

Senad

ĆATIĆ

Str. 13

Kantonalnipravobranilacustvrdio da ježrtva organiziranog kriminala

Str. 10

direktor SpecijaliziranePoljoprivredne zadruge

„Agromerkantilija“

Očuvanjeprirodneljepote

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


2 KantonReprezenT 21. februar 2011. godine, broj 240

BIHAĆ - U srijedu je u Bihaćuodržana treća redovna sjednicaSkupštine Unsko sanskog kantona.Na dnevnom redu koji se sastojao odosam tačaka, najviše pažnje izazvao je Prijedlog Odluke o davanju sagla-snosti na rješenje o imenovanju kan-tonalnog pravobranioca. Iako je insti-tucija ombudsmena preporučila ime-novanje pravobranioca, skupštinskavećina nije je prihvatila već radilakako ona misli da je ispravno.

Početak skupštinskog zasjedanjaobilježila su brojna poslanička pita-nja, na koja su ovaj put poslaniciimali priliku djelimično dobiti odgovor u obraćanju premijera Unsko- san-skog kantona Hamdije Lipovače.Premijer Lipovača je istakao da nje-gova Vlada ništa neće kriti, te da ćese pred poslanicima uskoro naćiinformacija o cjelokupnom stanju izaduženosti Kantona. Pored togapremijer se osvrnuo na rad Vladekroz protekle četiri sjednice, te poku-šao bar djelomično odgovoriti na svapostavljena poslanička pitanja, što jenaišlo na različite komentare od onihpohvalnih, do komentara da se natakav način krši Poslovnik o raduSkupštine.

Prijedlog Odluke o davanjusaglasnosti na rješenje o imenovanjuHimze Ezića kantonalnim pravobra-niocem, izazvalo je žustru raspravu,te ukazao na suprotne stavove pozi-

cije i opozicije po ovom pitanju. Madase smatralo da je ova odluka proce-duralna, te da se treba prihvatiti pre-poruka ombudsmena o imenovanjuEzića, pokazalo se sasvim suprotno.

- Morate znati i vi i javnost danije tačno da ovaj Kanton nemapravobranioca. Iz aspekta poziciježelim da demantiram bilo koga kotvrdi da Kanton nema pravobra-nioca, on ima Pravobranilaštvokoje funkcionira u punom kapaci-

tetu u osobi Aide Đulić kao zamje-nice kantonalnog pravobranioca.Ako na to mjesto nije po imenu iprezimenu koga bi neko htio davidi, e to je drugo pitanje, kazao jepremijer Lipovača i svojim poslanici-ma iz SDP zaprijetio da ne glasaju za

Odluku jer u tom slučaju on nije pre-mijer, kako je kazao, što je izazvaločuđenje drugih poslanika.

U diskusiji je učestvovalo višeposlanika opozicije koji su smatralikako prijedlog nije niti trebao doći naSkupštinu već se o njemu trebalaodrediti Vlada. Međutim, kako seovdje radi o vrućem krompiru kojeg jeVlada preuzela od ranijeg saziva,valjalo je odgovornost prenijeti naSkupštinu što je i urađeno.Skupštinska većina je sa 17 raspolo-živih glasova odbila Prijedlog o ime-novanju Himze Ezića za kantonalnogpravobranioca i pored preporukaombudsmena i Federalnog pravobra-nilaštva. U uvodnom obrazloženjuovog materijala ministar pravde

Andrej Mamontov je pojasnio kakoon i sadašnja Vlada USK-a nije uče-stvovala u izboru pravobranioca uliku Himze Ezića već da je njega ime-novala bivša Vlada i dala mu još jedan mandat. Skupštini je proslije-đen materijal njihovih prethodnika nakonačno očitovanje.

Zahtjev Himze Ezića da se obratiposlanicima, nije dobio njihovu podr-šku pa je on najavio svoje tužbekazavši pri tom da je žrtva organizira-nog kriminala. Nakon toga, bez obzi-ra na skretanje pažnje da postoji pra-vni vakuum jer je Ustavni sud ukinuoZakon o državnoj službi, aKantonalni zakon još nije donešen,prihvaćen je Prijedlog Odluke oizmjeni i dopuni odluke o službiSkupštine kojom se omogućuje ime-novanje sekretara. U prvom dijeluzasjedanja prihvaćen je prijedlogZakon o sprečavanju nasilja i nedo-ličnog ponašanja na sportskim pri-redbama.

U drugom dijelu skupštinskogzasjedanja poslanici su vodili iscrpnuraspravu o Nacrtu zakona o kantona-lnim inspekcijama USK-a, iznijevšitom prilikom niz primjedbi i sugestijana njegov sadržaj koje su u najvećojmjeri i prihvaćene. Nacrtom ovogZakona je propisano formiranje i dje-lovanje 21 kantonalne inspekcije

među kojima su izuzetno značajneinspekcije za zaštitu okoliša i rudar-sko geološka inspekcija.

Trenutno je za nadzor ovlašten jedino federalni rudarski inspektor azbog brojnih majdana koji postoje uUSK-u potrebno je donijeti kantonalnizakon, te imenovati kantonalnoginspektora koji bi kontrolirao korište-nje mineralnih sirovina u USK-u. Uznekoliko zaključaka većinom glasovaposlanici su Nacrt zakona o kantona-lnim inspekcijama prihvatili.

Na dnevnom redu našla se iInformacija o stanju u oblasti privredesa stanjem elektroenergetskih obje-kata i mreža u USK-u, za koje su nekiposlanici kazali da je zakasnila, apodaci neažurni jer se odnose na2009. godinu. Drugi su bili mišljenjada informacija nije zakasnila već dasmo se sa problematikom trebaliuhvatiti u koštac znatno ranije, jer ona je još uvijek itekako aktuelna.Ocjenjeno je kako je privreda ukolapsu i da od propasti treba sprije-čiti svaki privredni subjekt koji za toima i najmanje realne šanse. Budućida su o ovoj problematici u raspraviučestvovali doslovce svi poslaniciopozicije sa zanimljivim zapažanji-ma, ovoj problematici ćemo posvetitiviše pažnje u našem narednom brojuReprezenT-a.

Na kraju kao posljednju tačkudnevnog reda poslanici su razmatraliInformaciju o stanju sigurnosti napodručju Unsko-sanskog kantona za2010. godinu. I ova problematikazahtijeva više pažnje jer je stanje, nesigurnosti građana, već ono unutar policije, poprilično haotično i nesre-đeno te ćemo i ovoj problematici ipodacima posvetiti više pažnje unarednom izdanju ReprezenT-a.

Sjednica ovog skupštinskogzasjedanja završena je nešto prije19:00 sati iz čega proizlazi da suposlanici za svaku tačku dnevnogreda u prosjeku potrošili sat vreme-na. Poslanici opozicije su na ovomskupštinskom zasjedanju puno govo-rili, puno predlagali, ali je skupštinskavećina malo toga prihvatila.Kantonalni premijer je i na ovomzasjedanju pozvao opoziciju da seuključi u rješavanje nagomilanih pro-blema i da predlaže rješenja što seodmah nakon njegova poziva poka-zalo kao nemoguća misija jer skup-štinska većina od 17 poslanika radipo unaprijed utvrđenom planu i neželi iskakati iz kolosijeka kojim je kre-nula. Dokle će tim kolosijekom stići,približno će se znati nakon stotinjakdana rada zakonodavne i izvršne vla-sti u ovom kantonu.

Esad ŠABANAGIĆ

BIHAĆ - Predstavnici koordina-cije boračkih udruženja Unsko-san-skog kantona, koja okuplja udruže-nja proistekla iz odbrambeno-oslo-bodilačkog rata, prošle srijede su saministrom za pitanja boraca u VladiUSK-a Ahmetom Egrlićem imalipriliku razgovarati o svim gorućimpitanjima boračke populacije i udru-

ženja koja okupljaju stradalnike rata.Bila je ovo prilika prije svega da

se predstavnici Koordinacije i mini-star Egrlić međusobno upoznaju iobavežu na tješnju saradnju, kakobi pitanja od suštinskog značaja zaovu populaciju bila riješena na štokvalitetniji način. To se prije svegaodnosi na koordinaciju kada je upitanju izmjena zakona o dopunskimpravima boraca i članova njihovihporodica, koja bi se uskoro trebalanaći u proceduri.

- Niti jedno od predviđenihzakonskih obaveza iz postojećegzakona ne provodi se kako biželjeli i nadamo se da ćemo krozrazgovore sa resornim ministar-stvom osigurati uslove da se oba-

veze izvršavaju redovno i u skla-du sa propisima, istakao je AleHošić, predsjednik Koordinacijeboračkih udruženja Unsko-sanskogkantona.

Ministarstvo za pitanje boraca unarednom periodu će biti servis ipartner boračkim organizacijama,istakao je resorni ministar AhmetEgrlić, kazavši da i sam kao pripad-nik boračke populacije razumije pro-bleme sa kojima se susreću, te daće učiniti sve na njihovom efika-

snom i kvalitetnom rješavanju.- Imamo Zakon o dopunskimpravima boraca, koji je nužnomijenjati u pojedinim segmenti-ma, i to ćemo kroz razgovor saboračkom populacijom pokušati

riješiti, i to ne kako bi nekomeukinuli prava, već kako bi ih

učinili funkcionalnim, dodao jeministar Egrlić. Rusmir KARAT

Održana treća redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona

Kantonalni pravobranilac ustvrdioda je žrtva organiziranog kriminala

Koordinacija boračkih udruženja kod ministra Egrlića

Saradnjom i povjerenjem do kvalitetnih rješenja

Premijer i ministri Vlade USK-a

Pozicija u Skupštini USK-a

Detalj sa sastanka boračkih Udruženja i ministra Egrlića

Himzo Ezić:“Žrtva sam organiziranog kriminala”

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 240 3aši pogledi ReprezenT

Apsurd naše zemlje je činjeni-ca da hiljade radnika radi iza to ne prima plaću, a sa

druge strane političari koji ne rade pri-maju basnoslovno velike naknade.Politika je tako postala najunosnijezanimanje u ovoj zemlji pa tako oprav-dano imamo dobre političare, a lošemenadžere. Ništa drugačije stanje uodnosu na BiH nije niti u Unsko-san-skom kantonu.

Bilo do sada, a možda ne budeviše jer valja biti korektan i pošten pakazati kako su u Krajini počeli puhatidrugačiji vjetrovi. Ovu konstataciju pri-mijetio je pa hrabro izrekao odlazećipremijer Federacije BiH Mustafa

Mujezinović. Neki drugačiji vjetrovizapuhali su i u Sarajevu jer je premijer Mujezinović pozvao „ujedinjene“Krajišnike sebi u goste, u Vladu FBiH,da bi razgovarali o krajiškoj rak rani –„Agrokomercu“ i da im kaže kako nijeza stečaj kojeg je baš njegova Vladakanila sprovesti. Među pozvanima uSarajevo su do jučer nepoželjni, asada neizbježni i nezaobilazni gosti.

Koliko jučer, u Veliku Kladušu supo istom pitanju dolazili premijeri idrugi musafiri iz Sarajeva, bez najavedolaska, a već kad su došli, lokalnuzajednicu su zaobilazili kao kišaKragujevac. Bila je to praksa kontinui-teta i, naravno, proizvela je katastrofal-ne rezultate. Kad tad treba sjediti, raz-

govarati i dogovarati. Dosadašnja pra-ksa razgovora i dogovora iza zatvore-nih vrata sve nas je više zatvarala inazadovala bez obzira što su izdavanasaopćenja izgledala optimistično, lije-po i bajkovito. Svakim danom je bivalosve gore i gore. Prisjećamo se dolaskapotpredsjednika Federacije BiHMirsada Kebe koji je novinare uspioubijediti kako je došao u „Agrokomerc“staviti tačku na „i“. Bilo je to na početkunjegovog mandata koji još traje u „teh-ničkom mandatu“, međutim, dalje odizjave nije se otišlo. Zapravo jeste,

svake godine njegovog mandata bilo jesve gore, a to potvrđuje i podatak da jeza četiri godine kapital „Agrokomerca“od preko 300 miliona KM prepolovljen.

Međutim, više puta ovdje spomi-njane Krajišnike zmije su ujedale pa suse s pravom i guštera bojali. Stoga,radnici „Agrokomerca“ i građani VelikeKladuše nisu dozvolili da ih iz iste rupe još koji put ujede zmija. Ko bi jošpametan mogao tada povjerovati Kebikako u njegovim radnjama i namjera-ma nije bilo politike. A da je politike ite-kako bilo vidjelo se i lijevo i desno odnjega. Sa jedne strane sjedio jeEdham Veladžić, tadašnji predsjednikKO SDA USK-a, a sa druge Ejub

Alagić, predsjednik Općinske organi-zacije iste stranke u Velikoj Kladuši.Ogromna doza politike bila je tada iunutar Samostalnog sindikata„PPDiVUT“ koji je tvrdio kako općinskinačelnik Admil Mulalić ne želi dapruži šansu boljitku radnika„Agrokomerca“ pružajući pri tom punupodršku ponašanju potpredsjednikaKebe. I Udruženje dioničara„Agrokomerca“ je u svom obraćanjunavodilo kako Mulalić duže vrijemedjeluje destruktivno, retrogradno, pačak i sa dozom primitivizma, a okakvom se udruženju radi neka sudičinjenica da ne navodimo ime njego-vog predsjednika. Bilo je to vrijemekada su musafiri iz Sarajeva umjesto

sa pozicijom u Velikoj Kladuši razgova-rali sa minornom opozicijom. Najdalje je ipak tada na poligon politike ateriraopredsjednik Udruženja logoraša VelikeKladuše, čije ime također ne zaslužujepažnju, koji je u svom obraćanju, bezobzira što ničim nije bio izazvan, spo-minjao sve načelnikove savjetnike,pomoćnike i prijatelje pa čak i one koje je Sud BiH sudio i presudio da nisukrivi za nikakve njegove optužbe. Sveove nabrojane spominjemo samo zatošto nisu imali baš nikakve veze saKebom i „Agrokomercom“ ali jesu imali

sa politikom bez koje tada baš ništanije moglo biti. Načelnik Mulalić, kojiuopće nije znao da Kebo dolazi uVeliku Kladušu, bio je tog dana gostAmbasade Republike Francuske, ukoju je, kako je tada optužen, išao popamet kako treba vršiti opstrukcije ustvaranju problema u „Agrokomercu“.

Kako sve bude i prođe, tako su i uKrajini, konačno, počeli puhati drugači- ji vjetrovi. Načelnik Mulalić je izrastaou najvećeg borca za „Agrokomerc“, neriječima već djelima, a u prvom ešalo-nu do njega su njegovi često spominja-ni savjetnici, pomoćnici i prijatelji, i, što je od svega najvažnije, cijela Kladuša icijela Krajina. Za (ne)spomenute sindi-

kalce, predsjednike udruženja, opozi-cione stranačke prvake i sve ostalekoji su raznim Kebama iz Sarajeva bilimoralna podrška, radeći tako u koristvlastite štete, više niko ne čuje. Nemaih. Najveći njihov moralni poraz treba-la bi biti činjenica da je i njihova politi-čka partija u Općinskom vijeću plebi-scitarno podržala ono što načelnikMulalić sa svojim timom radi na spaša-vanju „Agrokomerca“. I ne samo njiho-va već i sve ostale političke partije.

„Ujedinjene“ Krajišnike će uSarajevu predvodit novi premijer USK-a Hamdija Lipovača, sa svojim timomiz Vlade, čovjek koji mnogo toga hoće,koji je mnogo toga započeo i koji samotako mnogo i može učiniti. Lipovača će

predvoditi Krajišnike koji mogu i koji unajmanju ruku imaju i ljudsku i moralnuobavezu da se uključe u rješavanjeproblema „Agrokomerca“, a ne podo-bne članove svoje ili neke druge politi-čke partije. Za razliku od svojih pret-hodnika, Lipovača je shvatio da jebolje da ga mrze zbog istine nego daga vole zbog laži pa se svim bićemokrenuo opoziciji bez koje, ako nije jaka i uključena, nema ni napretka dru-štva. I u ovom slučaju potvrdila se onanarodna da možeš kako hoćeš, ali danećeš dokle hoćeš!

Osvrt Crno svijetbijeli

Sadašnji demokratski trenutak nas uvjerava koliko je teškopreživjeti. Stomaci nas svaki dan natjeravaju na razmi-šljanje, i to u najvećem broju jer sit gladnog ne razumije.

Ovako se više ne može, na časnu riječ, sve mi se već u glavi okre-će od silnih računanja, od silnih poskupljenja i davanja, od uzima-nja, u licu sam bijel kao kreč, od leganja do ustajanja.

Sve mi se urotilo protiv porodičnog budžeta, Federalna vlada utehničkom mandatu, te nova Vlada USK-a mi se u njega miješabolje nego mikser, uzet na kredit, kad se god preračunam ustano-vim da mi je nanijeta šteta, da mi je opala platežna i kupovnapotentnost za nekoliko sićušnih procenata, bar tako kaže statistika.A statistika je najbolje umirujuće sredstvo od svih medikamenata uovoj demokratskoj eri ovakvih i sličnih skupih prilika.

Zato sam odlučio, bez kvoruma, jednoglasno, svojom većinom,da se ne vozim autobusom i ostalim vozilima u gradu koja se mora-

ju plaćati, da prištedim na hrani, odjeći, na voću i povrću, na sop-stvenom jadu, da odložim sva materijalna ulaganja do povoljnijegmomenta, da isključim bojler, televizor, šporet, i provode, (jer ko znagdje me te štetočine odvode ?!), treba ozbiljno razmisliti vrijedili i naposao ići, jer treba platiti da bi se i tamo moglo stići. Uopće, trebase odreći svih mogućih i nemogućih zadovoljstava, jer za njih, vidi-te i sami, treba mnogo sredstava.

Tako sam sada počeo da razmišljam i odbijam sve što se možeodbiti, i neću da se razljutim, u ljutnji sam jako gadan, sve što miduša poželi odbijam, jer bi mogao probiti unaprijed određene pro-store u kojima smijem da se pružam i svaka želja mi je od sopstve-nog tijela duža.

I ne spavam više onako kako sam spavao, okrećem se u kre-vetu kao u vrteški, razmišljam šta da činim, na koga da se ljutim,misli su mi svakojake, san mi ne dolazi na oči, smišljam ali ne moguda smislim nešto pametno, pa ćutim.

Napokon, pade mi na pamet ideja, čini mi se dosta nova.Odlučim da ne psujem, da ne pušim, da se ne kupam, prestao sam

ovako ćelav kosu da čupam, prestao sam i u grudi da se lupam.Udario sam šakom o sto, sva mi se utroba strese, i dreknuo samkoliko me grlo nosi na ukućane: Budite se!

Skočiše mi ukućani, misle leteći tanjiri, ludilo, nose mi čašuvode, slatko i slano, misle da mi je gorčina, a ja ih samo posmatrami mislim šta li misle da je bilo.

A svašta je bilo. Ja više ne živim kako piše u statistikama, a toznači da mi se životni standard malo, brate, digne! Znam da štednja

jeste, ali - ne treba ni u štednji samo spuštati. Sve ima svoju cijenu.Pa i čovjek. Čovjek je naše najveće bogatstvo. Ali, proizvodećimaterijalna bogatstva i dobra, čovjek i njima određuje cijenu. Premasebi kao bogatstvu, a i prema jedinici svog uloženog rada.

Pesimisti kažu da su cijene otišle do vraga, i da ih niko ne možezaustaviti, a one same ne mogu da se zaustave uslijed inercije.Optimisti su, opet, za slobodno formiranje cijena, računajući načinjenicu da će trgovcima i proizvođačima biti žao da formiraju viso-ke cijene.

Nema te cijene koju naš čovjek neće da plati, ali će poslije o njojpričati razne priče. Jedni će tu istu cijenu napadati da je visoka,drugi da nije, a treći neće ni znati kolika je. Ti treći su naši političa-ri. Oni vjerovatno ne znaju kolike su cijene. Ne znaju iz razloga štoza svoj (ne) rad primaju visoke plate pa zbog te visine ne obraćajudovoljnu pažnju na cijene. NAŠI POLITIČARI SU NAM UPROPA-STILI SVE ŠTO SMO IMALI I TAKO SU STVORILI IDEALAN AMBI-JENT ZA NOVI POČETAK!

Tako da smo moji ukućani, ja i moj napaćeni narod upali u tudemokratsku zonu. Prinuđeni smo da podnesemo ostavku na ovajdemokratski život. Poznato je da običan čovjek bar tri puta odlazi usamoposlugu, dva puta zato što mora, a jednom zato što je zabo-ravio da nešto kupi. I svaki put sa cegerom u ruci pođe u nepozna-to.

Ja o tim demokratskim zonama znam dosta. Prosto, obrazovansam čovjek, razumijem se u te stvari, takav mi historijski razvoj igeni, ako dozvolite. Otuda znam da postoji „zona šuta“, to samzapamtio od naših sportskih reportera, znam za Bezatomsku zonu,to je nešto sa pečurkama, a znam i za zonu sumraka! To je Unsko-sanski kanton. A naravno, znam ja i za erogene zone, ali – tu me

nešto zbunjuje! Jer, ako me pamćenje dobro služi, ta zona se nala-zi tamo negdje između , sad više ne znam tačno čega, ali, sjećamse, nisu na glavi! Glava je mislim nešto drugo, a nije erogena zona,pa onda ne razumijem zašto nas naši političari handre u glavu?Zašto svi u glavu?! Doduše, nisu to jedini organi - smještani napogrešnom mjestu!

Priča izž i v o t a

(demokratskog)Piše: Sead Midžic

Upropastili sve: Stvarali idealanambijent za novi početak!

'

b y

S e a

d

M i d ž i ć

Možeš kako hoćeš,ali nećeš dokle hoćeš!

R e p r e z e n T a c i j a

Iz Krajine (i Sarajeva) pušu drugačiji vjetrovi

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 2404 KantonReprezenT

CAZIN - U sklopu prve radneposjete općinama, Vlada Unsko-sanskog kantona na čelu sa premijerom dr. Hamdijom Lipovačom i

resornim ministrima, prošle srijedeposjetila je Općinu Cazin. Premijerai ministre svih devet ministarstva uCazinu dočekali su NerminOgrešević, načelnik općine Cazinsa suradnicima i predsjedavajućiOpćinskog vijeća Haris Ćoralić.

Bila je ovo prilika da premijer Lipovača predstavi ministre u VladiUSK-a, te iskaže zajedničku sprem-nost na kvalitetnu suradnju na rela-ciji Vlada-Općina Cazin kroz zajed-ničke inicijative i projekte, a sve ucilju stabilizacije stanja na Kantonu ipodizanja kvaliteta života građana.

- Nije slučajno što je Cazinprva destinacija nove Vlade, jer se radi o najmnogoljudnijoj opći-

ni, općini sa velikim brojem pri-vrednih subjekata i općini koja

ima strateški položaj za naš kan-ton, riječi su premijera Lipovače.

U srdačnom i otvorenom razgo-voru, načelnik Ogrešević zahvalivši

se na posjeti i pokazanoj želji zasuradnjom, istaknuo je kako brojniproblemi mogu i trebaju biti riješenina adekvatan način, tim više što seradi o tekućim problemima kojinemaju veze sa dnevnim politikama.To se prije svega odnosi na pitanjedeminiranja, uvođenja više reda usistem veterinarske zaštite i inspek-cije, zatražena je veća zainteresira-nost Kantonalnog štaba Civilnezaštite u slučajevima kada se za toukaže potreba, a sugerirane su ineke mjere u oblasti školstva, zdrav-stvene i socijalne zaštite.

Načelnik Ogrešević izrazio jeuvjerenje u uspjeh ove veomamlade i agilne Vlade koja obećava

te je obećao punu podršku i sura-dnju na obostrano zadovoljstvo kako

bi se što prije došlo do konkretnihrezultata i vratilo krajiško zajedni-štvo. Posebna pažnja u razgovorimaposvećena je segmentima privrede i

poljoprivrede kao nosiocima razvoja, a dosta riječi je bilo i o kreiranjuBudžeta za 2011.godinu.

Premijer Lipovača inicirao je for-miranje Fonda za pomoć općinamaUSK-a, Fonda za deminiranje,Fonda ili granta za poticaj investito-rima, te je pozvao općinske vlasti uCazinu da se aktivno uključe u krei-ranje programa Direkcije za cesteUSK-a i rad kantonalnih inspekcij-skih organa. Ova Vlada, kako jekazao premijer Lipovača, riješena jeda provede temeljitu i kvalitetnureformu zdravstvenog i obrazovnogsistema. Bilo je riječi i o koncesij-skim ugovorima za eksploatacijumineralnih sirovina, te rješavanju

problema regionalne deponije krozdonošenje Zakona o upravljanju

otpadom. Nezaobilazna tema bila jei boračka populacija i Zakon odopunskim pravima boraca.

- Osjetila se pozitivna energi- ja, koju će, nadam se, ova Vladazadržati i prenijeti na svoje sarad-nike i ugraditi u svoje buduće pla-nirane aktivnosti“, rekao je načel-nik Ogrešević na kraju ovog susreta.

Zaključeno je da ovakva komu-

nikacija treba postati svakodnevnapraksa, a premijer Lipovača i mini-stri u kantonalnoj Vladi stavili su sena raspolaganje, te izrazili očekiva-nja od Općine Cazin da inicira projekte i rješenja i na taj način se aktiv-no uključi u stabilizaciju prilika naKantonu, što je i jedan od osnovnihciljeva ove Vlade.

Rusmir KARAT

BIHAĆ - Premijer Unsko-sanskog kantona dr. HamdijaLipovača i kantonalni ministar pravde Andrej Mamontov razgova-rali su u utorak sa predsjednicom Kantonalnog suda EdinomArnautović i glavnim tužiocem USK-a Asimom Džafićem.

Bila je ovo prilika da se premijer Lipovača i ministar Mamontovupoznaju sa trenutnim stanjem u pravosuđu Unsko-sanskog kanto-na kako bi Vlada u narednom periodu, a prije svega u planiranjubudžeta, mogla obezbjediti kvalitetnu podršku radu sudija i tužilaca.

Nezavisnost sudstva, oslobođenog bilo kakvih uticaja, prioritet jeVlade USK-a, koja će svoju podršku ovoj oblasti realizirati krozbudžetsku podršku u smislu povećanja broja sudaca i tužilaca gdjese za to ukaže potreba, te kroz stvaranje boljih materijalno-tehničkihuvjeta za rad pravosuđa.

I pored nedostatka sudija i adekvatnog prostora, zahvaljujućiprije svega angažmanu zaposlenih, Kantonalni sud bilježi pad brojapredmeta u odnosu na prošlu godinu, ali se i dalje suočava sa neko-liko problema za čiju realizaciju će biti potreban angažman VladeUSK-a. To se prije svega ogleda u obezbjeđenju budžetskih sredsta-va za angažman još dva suca, pokrivanje troškova ugovorenih oba-veza, kao što su troškovi vještačenja, branilaca po službenoj dužno-sti, svjedoka. Do kraja godine biće potrebno obnoviti i licenciratikompjutersku opremu Suda, te po već gotovom projektu urediti šal-ter salu koja ne zadovoljava standard za prijem stranaka. Premijer Lipovača i ministar Mamontov složili su da je potreban maksimalanangažman Vlade USK-a, kako bi se zadržao trend uspješnosti pra-vosuđa USK-a.

Glavni kantonalni tužilac Asim Džafić tokom susreta iznio jepodatak o relativno zadovoljavajućoj popunjenosti tužiocima, iako

povećan broj predmeta ratnih zločina traži angažman dodatnih tuži-laca. Angažman novih sudaca i tužilaca, zahtijeva planiranje sred-stava u budžetu USK-a za 2011. godinu, što je premijer Lipovača iobećao, u skladu sa financijskim mogućnostima projiciranim za ovugodinu. Vlada USK-a čvrsto stoji uz pravosuđe USK-a u borbi protivtrgovine drogom, prostitucije, ratnog zločina i privrednog kriminala.

Rusmir K.

BIHAĆ - „Rad policije u zajednici uBiH“ naziv je projekta kojeg je u imeŠvicarske agencije za razvoj i saradnjuSDC novoizabranim predstavnicimakantonalne izvršne vlasti predstavioPeter Schorer , direktor navedenogprojekta. S obzirom da novog kantona-lnog premijera Hamdiju Lipovaču čel-nici ove organizacije poznaju iz dobanjegova mandata na poziciji načelnikaBihaća, izrazili su uvjerenje da će kvali-

tetno surađivati i dalje.Direktor projekta Schorer rezimirao je aktivnosti koje su u posljednje trigodine provodili, a sve sa ciljem pove-ćanja nivoa saradnje i jačanja povjere-nja između građana, mjesnih institucijai policije i izravno na taj način jačanjaosjećaja sigurnosti građana.

- Naša uloga je uloga savjetnika ipružaćemo usluge u smislu razraderegulative za rad policije u zajednicii kod izrade novog Zakona o policij-skim službenicima, po jasnio je

Schorer.Dosad su SDC i pripadnici

Ministarstva unutarnjih poslova odličnosurađivali, istaknuli su i Schorer iMarijan Šimić u ime MUP-a USK.Program razvoja policije u zajedniciprovodi se već nekoliko godini, a pret-hodno je sa Evropskom policijom razvi- jen strateški program rada policije uzajednici.

- Premijer će nam pomoći da

ispunimo očekivanja ovog projekta,čija je suština da zajedno sa građani-ma unaprijedimo suradnju i da poli-cija u cjelini popravi kvalitet uslugeprema građanima. Ove godineimamo posebno ambiciozan pro-gram koji se tiče donošenja pravnogokvira uređenja ljudskih i tehnolo-ških resursa, kako bi se ti ciljevipostigli, kazao je Šimić u ime MUP-aUSK-a. Rusmir K.

BIHAĆ - Izvršni direktor željezni-

čkog operatora Željeznica F BiH NijazPuzić i direktor Prometno-poslovnogpodručja Bihać Ferid Lonić, te premijer Unsko-sanskog kantona dr. HamdijaLipovača i ministar privrede HaseHairlahović, imali su prošle sedmicekonstruktivni razgovor u namjeri daočuvaju dostignuti nivo putničkog iteretnog željezničkog saobraćaja narelaciji Bihać-Sarajevo.

Željeznice F BiH u januaru ovegodine prevezle su roba u količini koja je za 30 % veća u odnosu na isti mjesecprošle godine. Predstavnici Željeznicainicirali su sastanak kako bi iznijeli svojaočekivanja od Vlade USK-a, prije svegau angažmanu na uspostavljanju željez-ničkog koridora koji bi preko ovog

područja povezao BiH i Hrvatsku, te nataj način ovaj kraj učinio dijelom željez-ničke putničke i teretne mreže, što otva-ra određene perspektive kada je u pita-nju turistički, ali i privredni razvoj. Bilo jeriječi i o subvencioniranju putničkog

voza na relaciji Sara-

jevo-Bihać-Sara jevo udijelu nepokrivenih tro-škova, za šta je VladaUSK-a itekako zaintere-sirana te će kroz planira-nje budžeta dati svojaktivan doprinos.

Kako saznajemo,ukoliko se nivo putni-čkog saobraćaja na ovojrelaciji poveća, subven-cioniranje neće biti potrebno jer ćeŽeljeznice Federacije BiH biti u stanjusame snositi trošak, koji dijelom nastajei zbog angažmana ŽeljeznicaRepublike Srpske u dijelu kojim prolaziovaj putnički voz.

Premijer Lipovača ponudio je svoju

pomoć u kontaktima sa vlastimaRepublike Srpske kako bi se sagledalinačini smanjenja ovih troškova, ali ikontakta sa predsjednikom RepublikeHrvatske Ivom Josipovićem i Hrva-tskim željeznicama oko uspostavljanja

željezničkog prometa između dvijezemlje.

Bilo je riječi i o elektrifikaciji pruge udijelu od Bosanske Otoke do entitetskegranice u dužini od 12 kilometara, zašta je potrebno oko 2,5 miliona maraka.Predstavnici Željeznica F BiH izrazili su

zadovoljstvo činjenicom da su imali pri-liku razgovarati sa premijerom i mini-strom privrede, te su izrazili optimizamu pogledu rješavanja pitanja od obo-stranog interesa.

Rusmir KARAT

Radna posjeta Vlade Unsko-sanskog kantona Općini Cazin

Zajednička spremnost za kvalitetniju suradnju

Predsjednica Kantonalnog suda i glavnitužilac kod premijera i ministra pravde

Vlada Unsko-sanskogkantona čvrsto uz pravosuđe

Premijer Lipovača i ministar policije Smlatić primili predstavnike SDC-a

Saradnja na visokoj razini

Predstavnici Željeznica FBiH sastali se sa premijerom Lipovačom

Optimizam oko pitanja od obostranog interesa

Vlada USK-a posjetila Općinu Cazin

Detalj sa prijema gostiju iz Švicarske agencije za razvoj i s aradnju

Sa sastanka premijera i predstavnika Željeznica FBiH

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 240 5anton ReprezenT

SARAJEVO, BIHAĆ - Dionica

Unske pruge od Blatne u RepubliciSrpskoj do Bihaća konačno će bitielektrificirana, a elektrifikacija preo-staloga dijela pruge do Martin Brodai državne granice s RepublikomHrvatskom ovisit će o rezultatimadogovora stručnih komisija Željezni-ca Federacije BiH i Hrvatskih željez-nica koji su u toku.

Dosadašnje dizel-lokomotive put-ničkih i teretnih vlakova na dioniciUnske pruge od željezničke staniceBlatna u Republici Srpskoj do kolo-dvora Bihać u dužini od stotinu kilo-metara do kraja ove godine konačnoće zamijeniti električne. Vlastitimsredstvima Željeznice Federacijesprovode ranije usvojeni program

elektrifikacije Unske pruge za koji suosigurale 2.000.000,00 KM, pa ćeplanom poslovanja ova dionica bitielektrificirana u ovoj godini.

Samir Kadrić, savjetnik general-nog direktora ŽFBiH za informiranje,kaže kako će uz elektrifikaciju na

željezničkim prijelazima, na svim

mjestima gdje to zakon predviđa, ane na tzv. divljim prijelazima, bitiinstalirani automatski polubranici isigurnosno-svjetlosni uređaji. Unskapruga je do sad elektrificirana tek tri-deset i tri posto, a za preostali dio odBihaća do Martin Broda bit će neop-hodno osigurati 7.000.000,00 KM.

Kako kaže Kadrić, elektrifikacijaove dionice ovisit će od obujma prije-voza i osiguranja financijskih sredsta-va. U toku su dogovori oko usposta-ve robnoga i putničkog prometa nacijeloj dužini u punom kapacitetu, štouključuje i područja u nadležnostiHrvatskih željeznica.

- Zajedničke komisije Željezni-ca Federacije, Željeznica Repub-

like Srpske i Hrvatskih željeznicaće dati prijedloge za potpuno otva-ranje i intenziviranje željezničkogprometa na cijeloj dužini Unskepruge, kaže Kadrić.

U Upravi Željeznica FederacijeBiH su optimisti da će Unska pruga u

ovoj godini biti elektrificirana.- Donji stroj pruge od Blatne

do Martin Broda je u priličnodobrom stanju. Signalno sigurno-sna postrojenja su potpuno razo-

rena. Pružni prijelazi su osiguraniAndrejevim križevima. a telekomu-nikacijske veze funkcionirajusamo u lokalnoj domeni, stoga setelefonske linijske veze koristekao alternative u većini postaja.Kontaktna mreža s kompletnomopremom osim stubova uništena je na osamdeset posto linije, kažeSamir Kadrić, savjetnik generalnogdirektora ŽFBH za informiranje.

Na dijelu neremontovane pruge još od 1987. godine potrebna jeizmjena dotrajalih pragova, sanacijačetiri tunela, a tračnice i mostovi su udobrom stanju. Nijedno mjesto neugrožava odvijanje prometa, paUnskoj pruzi nedostaje toliko neop-

hodna elektrifikacija koja je sad sveizvijesnija.Dio Unske pruge koji prolazi kroz

teritorij Republike Hrvatske i za kojegsu nadležne Hrvatske željeznice zva-nično je zatvoren za promet 19. januara 2010. godine zbog iznimno

lošeg stanja poglavito pružnih građe-vina. Na ovome dijelu pruge su kom-pletno razorena elektroenergetskapostrojenja i kontaktna mreža, tetelekomunikacijska postrojenja.

Kako bi se Unska pruga dovela uispravno stanje, naročito dio uHrvatskoj, gdje se treba raditi nasanaciji elektro-energetskih postroje-

nja, te građevinskog dijela pruge,ukupna investicijska ulaganja, poprocjeni eksperata, iznosila bi oko40.000.000,00 KM.

Izračunata je i trenutačna propu-sna moć pruge. Ovom prugom dne-vno može prometovati 13 pari vozo-

va, odnosno 806 vagona, što značida bi godišnji bruto tonski prijevoziznosio 7. 200.000 brutotona.

Procjene ukazuju da se u skorijojbudućnosti očekuje povećanje obimaprijevoza na Unskoj pruzi poput prije-voza gipsane sedre iz Kulen Vakufaza Hrvatsku i Sloveniju, prijevoz rudemangana od Bužima, odnosno

Bosanske Otoke za Šibenik, pono-vno aktualiziranje rudnika boksita izBosanske Krupe, a postoji realnaosnova za promjenu tokova roba izMađarske za jadranske luke zbogkraćeg prijevoznog vremena.

Rusmir KARAT

BIHAĆ - Nakon posjete policij-skim upravama Sanski Most i Ključ, uradnoj posjeti općini Cazin iPolicijskoj upravi Cazin boravio jenovoimenovani ministar policije USK-

a Šefik dr. Smlatić i Stevo Trninić,

v.d. komesara policije. Posjete ćeuslijediti i ostalim policijskim stanica-ma, te načelnicima općina USK-a,radi što boljeg sagledavanja stanja.

- O svojim zapažanjima prili-

kom dosadašnjih posjeta, ne želim

ništa komentirati. Prvo treba daposjetim sve policijske stanice, apotom da se glavni uočeni proble-mi uzmu u prioritet. Za svakiposao treba pripremiti i program,

odnosno projekt, koji će obuhvati-ti sve, kazao nam je ministar Smlatić.

Naredna posjeta, prema riječimaministra Smlatića, planirana jePolicijskoj upravi Bosanska Krupa iBužim, a potom i policijskim stanica-ma Velika Kladuša i BosanskiPetrovac.

- Imao sam prvo u planu daposjetim Policijsku stanicu VelikaKladuša i načelnika općine Admila

Mulalića, ali zbog velike zauzetostinačelnika i njegovih saradnika okoobilježavanja Dana općine VelikaKladuša, što potpuno uvažavamo,taj smo termin posjete pomjerili zanekoliko dan poslije, rekao je Šefik

Smlatić.Nakon posjete svim policijskim

stanicama ministar će sačiniti svojplan prioriteta koji na kojem će seraditi u narednom periodu.

Rusmir K.

BIHAĆ - Balkan Investment BankAD je krajem januara uspješno okon-čala Akciju na oročenu štednju podnazivom „Štednja za 10!“ u okvirukoje je osim veoma stimulativnihkamatnih stopa, svojim štedišamaomogućila i učešće u vrijednojnagradnoj igri, čija je ukupna vrijed-nost iznosila 13.000,00 KM.

U prostorijama Banke, u prisustvuovlaštenog notara LjeposaveMacanović, 15. februara organizova-no je izvlačenje glavne nagrade -10.000,00 KM koju je dobila DinkaMemić iz Sanskog Mosta.

- Velika zainteresovanost i zna-

čajno povećanje ukupne oročeneštednje građana, za više od 80 %,najbolji su pokazatelj povjerenjakoje su nam ukazali kako našipostojeći klijenti, tako i oni novi.Balkan Investment Bank će i ubu-duće nastojati da nudi atraktivne istimulativne kamatne stope na šte-

dnju i uvijek zanimljive i vrijednenagrade, izjavio je EdvinasNavickas, direktor Balkan Investment

Bank.Pravo učešća u nagradnoj igriimala su sva fizička lica koja su uperiodu trajanja Akcije, od 4. oktobra2010. godine do 31. januara 2011.godine oročila minimalni iznos od1.000,00 KM (500,00 EUR), na periodod najmanje šest mjeseci. Esad Š.

BIHAĆ – S ciljem izobrazbe

poreznih obveznika, knjigovođa iosoba koje rade za porezne obvez-nike, Porezna uprava FederacijeBiH organizirala je u Bihaću seminar o temi godišnje prijave poreza nadohodak, fiskalizacije i stupanja nasnagu od 01. januara jedinstvenogasustava registracije kontrole naplatedoprinosa.

Federalna porezna uprava jeovaj besplatan seminar organiziralau svojih pet centara za financijskedjelatnike, knjigovođe i sve porezneobveznike, kako bi ih informirala oizmjenama i dopunama zakona.Vinko Križan, zamjenik direktoraFederalne porezne uprave, kaže

kako su skraćeni rokovi za prijaveukupnih primanja, a biće objavljenirokovi za povrat poreza na dohodak

za subjekte koji na to imaju pravo.Kod jedinstvenoga sustava regi-stracije, novina je da porezni oba-veznici više neće morati odlaziti naviše mjesta kako bi se prijavili i odja-vili. Dovoljno je doći u bilo kojunadležnu ispostavu Porezne upraveFederacije BiH u kojoj se sve poje-

dinosti odmah mogu obaviti na jed-nome mjestu.

Polaznici seminara su od preda-

vača dobili korisne informacije orokovima za podneske poreznih prijava, primjeni Zakona o jedinstve-nom sustavu registracije, nadzoru inaplati doprinosa, primjeni Zakonao fiskalnim sistemima i prinudnojnaplati javnih prihoda.

Rusmir K.

Željeznice Federacije BiH će u ovoj godini elektrificirati Unsku prugu od Blatne do Bihaća

U toku dogovori oko uspostave prometa u punom kapacitetuZajedničke komisije ŽFBH, ŽRS i HŽ će datiprijedloge za uspostavu robnoga i putničkog

prometa na cijeloj trasi Unske pruge

Nagradna igra "Štednja za 10!"Balkan Investment Bank AD

Deset hiljada maraka

ide u Sanski Most

Federalna porezna uprava u Bihaću organizirala seminar

Godišnje prijave poreza na dohodak

Sa seminara za porezne obveznike u Bihaću

Ministar policije u radnoj posjeti Policijskoj upravi Cazin

Probleme rješavati u hodu bez stajanja

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 2406 Velika KladušaReprezenT

Usrijedu je u Velikoj Kladušiodržana sjednica Opći-nskog vijeća općine Velika

Kladuša. Za sjednicu je bio predloženobiman dnevni red od 32 tačke, pa jesjednica prekinuta u poslijepodne-

vnim satima, a nastavak je održan učetvrtak.

Odmah na početku sjednice, 31.tačka dnevnog reda, koja se odnosilana razmatranje i usvajanje programarada i financijskog poslovanja Javnogpreduzeća Veterinarska stanicaVelika Kladuša za poslovnu 2011.godinu povučena je sa dnevnog reda.Prva tačka dnevnog reda bila su vijeć-nička pitanja, dok su druga i trećatačka dnevnog reda bile razmatranje iusvajanje Zapisnika sa 25. i 26. sjed-nice Općinskog vijeća, koje su usvoje-ne jednoglasno.

Četvrta tačka dnevnog reda bio jeizvještaj predsjednice Komisije zaodlikovanja i druga javna priznanja

Hašije Muhamedagić sa konačnimprijedlogom za dodjelu općinskih odli-kovanja i drugih javnih priznanja.

Komisija sastavljena od pet članovadonijela je Odluku o dodjeli priznanja,a vijeće je sa 23 glasa ZA i 5 suzdrža-nih prihvatilo prijedlog komisije.Odlikovanje počasni građanin općineVelika Kladuša nije dodijeljeno, jer

prema izvještaju komisije, niti jedanpristigli prijedlog nije ispunjavao uslo-ve.

Februarsku nagradu ove godinedobio je primarius doktor medicineSmail Dizdarević, koji je na ovajnačin nagrađen za nesebičan rad ipomoć stanovnicima općine VelikaKladuša. Ova nagrada, kao i plakete,te zahvalnice, biće uručene na sveča-noj sjednici Općinskog vijeća, koja seodržava u srijedu 23. februara, naDan općine Velika Kladuša.

Plakete će biti dodijeljene predu-zeću „Termoglas“ doo, Osnovnoj školi„Vidovska“, te fizičkim licima DragiHrovatu, Šefiku Ogreševiću i SalkiVeljačiću. Zahvalnice Općine Velika

Kladuša biće dodijeljene preduzećimaBašo doo, S-Nermin doo, Udruženjupoljoprivrednika „Poljoprivrednik“,

Domu Mladih, Osmanu Rizviću-Uči,Veljku Janjčiću, Saneti Oručević iRasimu Lakiću, te Kladušanima uAmerici Slobodanu-Bobi Grač-aninu, Anesi Kajtazović i ZulfetiRizvić.

Od ostalih tačaka dnevnog reda,valja istaći 24. tačku koja se odnosilana Razmatranje i usvajanje PrijedlogaOdluke o općinskim administrativnimtaksama i tarifi općinskih administra-tivnih taksa. U diskusijama se mogločuti da Općina Velika Kladuša imatakse koje su među najmanjim uodnosu na ostale općine Kantona ikoje se neće značajnije mijenjati uodnosu na dosadašnji period, čimegrađani mogu itekako biti zadovoljni.

Ova tačka je prihvaćena većinomglasova za, kao i 25. tačka dnevnogreda, koja se odnosila naRazmatranje i usvajanje Prijedlogaodluke o proglašenju Općinskih sta-nova kadrovskim stanovima. Bez dis-

kusije je prošla tačka Razmatranje iusvajanje Prijedloga Odluke o izmje-nama Odluke o osnivanju Javne usta-

nove Centar za socijalni rad VelikaKladuša, a prijedlog je usvojen jedno-glasno.

Razmatranje i usvajanje Prijed-loga Odluke o konačnom imenovanjuUpravnog odbora Javne zdravstveneustanove „Gradska apoteka“ VelikaKladuša, te Razmatranje i usvajanjePrijedloga Zaključka o davanju sagla-

snosti na statut ove ustanove prihva-ćeni su jednoglasno.

Jednoglasno su prihvaćene i

preostale tri tačke dnevnog reda, kojesu se odnosile na Razmatranje i usvajanje prijedloga Zaključka o davanjusaglasnosti firmi „VEB“ doo za izgra-dnju stambeno-poslovnog objekta,Razmatranje Programa zajedničkekomunalne potrošnje za period 01.01.do 31.12.2011. godine, teRazmatranje i usvajanje Izvještaja o

radu i ostvarenim troškovimaOpćinske izborne komisije.

Edin ŠABANAGIĆ

Prošlog utorka je u zgradiOpćine Velika Kladuša održanradni sastanak predstavnika oveopćine sa delegacijom GradaPetrinja iz susjedne RepublikeHrvatske. Ovi razgovori upriličenisu sa ciljem da se razmijene idejei mišljenja kada su u pitanju pro-

jekti sa kojima ove dvije općinemogu i žele aplicirati prema fon-dovima Evropske unije.

U delegaciji Petrinje bili sudogradonačelnik Grada MarijanHerceg, te predstavnici različitihoblasti iz ove općine, a sve unamjeri da se postigne dogovor oprekograničnoj saradnji u ciljuapliciranja prema raznim fondovi-ma Evropske unije i drugim fon-dovima. U delegaciji GradaPetrinje bila je i predstavnicaCentra za šljivu i kesten, koji jezajedno sa partnerima nosilacvelikog projekta vrijednog 192hiljade eura, a u isti će biti uključe-no 230 osoba, koje će dobiti uvje-

renje o poljoprivrednoj osposob-

ljenosti za ekološku proizvodnju.Prisutni predstavnici obje

općine iznijeli su ideje koje mogupredstavljati polazne osnove zaprojekte kojima će aplicirati, a tosu prije svega projekt zaštite oko-liša, zatim projekt certifikacijeproizvođača kojim bi i poljopri-vrednici iz Velike Kladuše biliosposobljeni, te bi dobili certifikatproizvođača koji bi vrijedio i u

Evropskoj uniji.

Kao treći značajan projektplaniran je projekt zaštite autohto-nog domaćeg kestena, kojeg napodručju ovog kraja ima jakopuno, a koji pored proizvodnje iprerade, može predstavljati i turi-stički potencijal, uzme li se u obzir da na ovom području Hrvatske iBiH postoji nekoliko manifestacijaposvećenih kestenu, a najpozna-tija je Pećka Kestenijada.

Edin Š.

Dosadašnji direktor Javnogkomunalnog uslužnog preduze-ća „Komunalije“ Almir Pajaz-etović i u naredne četiri godineobnašat će funkciju direktoraovog preduzeća. Odlučeno je toprošlog ponedjeljka, zvaničnimuručenjem saglasnosti općin-skog načelnika Admila Mulalićau prisustvu predsjedavajućegOpćinskog vijeća Sejfe Must-afića, predsjednika Nadzornogodbora ovog preduzeća ĆamilaKeserovića i savjetnika općinskog načel-nika.

Kako je istakao načelnik Mulalić, pookončanju zakonske procedure i razmatra-nja Programa rada odlučio je da da svojusaglasnost na Odluku Nadzornog odboraza imenovanje Pajazetovića na pozicijudirektora Komunalija u narednom četvero-godišnjem mandatu.

Također, načelnik je postavio pet prio-riteta pred direktora „Komunalija“, koji bi setrebali što prije početi rješavati i intenzivi-rati u narednom periodu. Tu spadaju rješa-vanje pitanja izdavanja u zakup poslovnihprostora u Gradskoj sportskoj dvorani,Primjene Odluke o komunalnim taksama udijelu povećanja broja korisnika, zatim rje-

šavanje krutog otpada kroz reciklažu, rje-šavanje druge faze parking prostora, teuređenje i urbanizacija Gradskog mezarja„Drmaljevo“. Pajazetović je proteklih petgodina vodio ovo preduzeće, a kako ističeu narednom mandatu ima namjeru rješa-vati prioritete koji su mu postavljeni.

Predsjedavajući Vijeća Sejfo Mustafić je poželio Pajazetoviću sve najbolje unarednom periodu istaknuvši da je rješa-vanje ovih prioriteta od zajedničkog intere-sa i da traži veliku angažiranost svih stra-na. S sastanka je poručeno da se svimaksimalno trebamo zalagati da OpćinaVelika Kladuša zadrži epitet najčistije opći-ne na području FBiH kroz kvalitetnu idobru saradnju na relaciji Općina-Komunalije. Edin Š.

Održana 27. redovna sjednica Općinskog vijeća Velika Kladuša

Potvrđeni dobitnici najviših općinskih priznanja

Sastanak predstavnika općine Velika Kladuša i grada Petrinja

Razmjena ideja radi apliciranjaprema projektima Evropske unije

Imenovan novi-stari direktor JKUP „Komunalije“

Novi mandat Almiru Pajazetoviću

Sastanak načelnika Mulalića sa članovima školskih odbora

Sagledavanje stanja u oblasti obrazovanjaProšlog utorka je u kabinetu načelnika

općine Velika Kladuša Admila Mulalićaodržan sastanak sa članovima školskihodbora, koji su imenovani ispred lokalnezajednice. Sastanku su prisustvovali isavjetnici načelnika, te predsjedavajućiOpćinskog vijeća Sejfo Mustafić.

Cilj sastanka je bio da se sagleda sta-nje u oblasti obrazovanja, kao i nastupčlanova školskih odbora na budućim sjed-nicama, te informiranje načelnika o pro-blemima u školama. Općina u školskimodborima participira sa po jednim članom,te stoga ima svojih deset članova u osno-vnim i tri u srednjim školama, koji su ime-novani od strane lokalne zajednice.

Načelnik općine je izrazio želju da se

u što skorije vrijeme osnovno obrazovanjeprebaci na općine, kako bi na taj načinmogli direktnije utjecati na rad ovih odgoj-no-obrazovnih ustanova, a samim tim i naodgoj djece. Iako mnoge škole imaju pro-bleme u svom radu, neke škole se mogupohvaliti da ipak imaju zadovoljavajućestanje.

Općinski načelnik je izrazio i žaljenješto Kantonalno ministarstvo obrazovanjanije ni na koji način uključeno u sufinanci-ranje prijevoza učenika do škola, baremkada je u pitanju Velika Kladuša, iako ješkolstvo njihova nadležnost, dok jeOpćina Velika Kladuša samo za ovunamjenu izdvojila 420 hiljada maraka utekućoj kalendarskoj godini. Edin Š.

Sa posljednje sjednice Općinskog vijeća

Prilikom uručenja saglasnosti direktoru JKUP "Komunalije"

Predstavnici školskih odbora kod načelnika Mulalića

Prilikom posjete gostiju iz Petrinje

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 240 7azin ReprezenT

U organizaciji Poljoprivrednog zavodaUnsko-sanskog kantona, Službe za raz-voj i poduzetništvo općine Cazin iUdruženja proizvođača mlijeka, u cazin-skim mjesnim zajednicama Stijena iGornja Koprivna održana su stručna pre-davanja za mljekare. Bilo je riječi o osno-vnima problemima u ishrani mliječnihkrava, a poljoprivrednicima je prezentiranpravilnik o svježem i sirovom mlijeku, kojije već u primjeni.

Proizvodnja mlijeka je strateški seg-

ment agrarnog sektora Unsko-sanskogkantona, a hemastiti su najveći uzročniknjegovog pada mlijeka i kvaliteta. Upravoradi toga, kao i svake godine, PZ USK-aodržava stručna predavanja za cazinskepoljoprivrednike, kako bi se sa promotiv-nog stručnog aspekta ukazalo na greškeu proizvodnji mlijeka. SmailToromanović, direktor poljoprivrednogzavoda USK-a, prezentirao je poljopri-vrednicima pravilnik o svježem i sirovommlijeku u BiH, koji je već u primjeni.

- Održana je realizacija jednogstručnog predavanja koji je upriličen usuorganizaciji sa kompanijom„Meggle“, općinom Cazin, kantona-lnim poljoprivrednim zavodom i pro-

jektom „FARMA“, koji je isto u imple-mentaciji na Kantonu. Teme su bile izmljekarstva i o onom što najviše inte-resira naše proizvođače, rekla nam jeRemza Alagić, stručna saradnica uopćinskoj službi za razvoj i poduzetništvo.

Amel D.

Vodosnabdijevanje općine Cazinobavlja se sa samo šest izvorišta:Stovrela, Pajić potok, Vignjevići, Mutnik,Tahirovići i Ljubijankići, a vodovodnimsistemom upravlja JKP „Vodovod“. Svezalihe vode kojima raspolaže općinaCazin nalaze se u podzemlju i crpe se

pumpama sa dubina i do 300 metara.- Ovakav vodovodni sistem je dostaskuplji od drugih, ali je zato garancijada voda koja se pije je potpuno zdrava.Unatoč tome, kvalitet vode se svakod-nevno kontroliše, nag lašava FuadMujakić, direktor JKP „Vodovod“. Poredtekućeg održavanja vodovodnog sistemaJKP „Vodovod“ trenutno provodi i nekolikoznačajnih projekata.

Prema procjenama količina vodekojom raspolaže općina Cazin biće dostaza narednih 30 godina. To ipak ne značida vodu ne treba čuvati za generacije kojedolaze.

- Što se tiče vodosnabdijevanja nateritoriju cijele općine Cazin stanje je

stabilno, dakle snabdijevanje je urednobez redukcija. Snabdijevamo stanovni-štvo kvalitetno ispitanom čistomvodom, vodom za piće koja se analizi-ra dva puta mjesečno. Trenutno se radina implementaciji filterskog postroje-nja za bunar u Ljubijankićima gdjećemo na proljeće otpočeti sa radovi-ma, izjavio je Mujakić.

Amel D.

U Cazinu je 22. decembra 2010. godine osni-vačkom skupštinom registrovano Udruženje nakantonalno-regionalnom nivou Krajine, Jedinstvenoudruženje organizacija koje djeluje kroz 11 osno-

vnih općinskih boračkih organizacija Krajine. Puninaziv udruženja organizacija je „Organizatori otpo-ra Krajine“, skraćenim nazivom „SOVE Krajine“.

Na svojoj prvoj sjednici skupštine u Bihaćudana 22. januara 2011. godine Odlukom skupštineproglašavaju se dani Organizatora otpora Krajine,čije će trodnevne aktivnosti biti u zadnjem vikendumjeseca juna. Radi se o danima kada su organiza-tori otpora 1991. godine krenuli u formiranje oruža-nih jedinica po mjesnim zajednicama i svojom odlu-kom započeli imenovanja komandira i komandanta jedinica u regiji Krajine.

Na istoj Skupštini usvojeni su akti udruženja pokojima će djelovati i raditi udruženje organizacijaOrganizatora otpora Krajine, i to Pravilnik o unutra-šnjoj organizaciji i sistematizaciji, Pravilnik o raduupravnog odbora, Pravilnik o priznanjima i nagra-dama, Poslovnik o radu skupštine, Poslovnik o

radu Nadzornog odbora i Poslovnik o radu SudaČasti.

Prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji navišoj instanci organizovanja udruženja organizacijaza kantonalno-regionalni nivo Krajine, predsjednikupravnog odbora je rotirajuća funkcija po dvanae-stomjesečnom principu članova upravnog odbora,te je za prvog predsjednika izabran Ago Brkić izSrbljana u općini Bihać. Za generalnog sekretaraudruženja organizacija izabran je Senad Bajrić iz

Ostrožca u općini Cazin.Na svojoj drugoj sjednici upravnog odbora

udruženja organizacija dana 31. januara 2011.godine, održane u Bihaću, usvojen je program rada

i djelovanja udruženja organizacija za 2011. godi-nu. Također, upravni odbor donio je odluku o formi-ranju koordinacionog odbora na nivou Unsko-san-skog kantona pod nazivom „SOVE Krajine“, čije suzajedničke aktivnosti zasnovane kroz potpisan spo-razum o zajedničkoj saradnji svih saveza i samo-stalnih boračkih organizacija u USK-u.

„SOVE Krajine“ neće biti samo simboličannaziv koordinacionog odbora, nego će biti prepoz-natljiv naziv kao skraćenica jedinstvenog savezaorganizatora otpora, veterana i demobilisanihboraca, koji će na vrijeme uvidjeti, ukazivati i oštrose suprotstaviti najezdi negativnog nacionalizma ifašizma u regiji Krajine, kao i BiH, te sprovoditiaktivnosti u rješavanju nagomilanih problema krozopće prihvatljiv status svih pripadnika boračkepopulacije.

Savezi boračkih udruženja i samostalne općin-

ske organizacije dužne su po upućenom aktu, zasporazum o zajedničkoj saradnji o formiranju koor-dinacionog odbora USK-a da se očituju na svojimorganima i donesu odluku o pristupanju najkasnijedo 20. marta 2011. godine, kada će biti održana iprva konstituirajuća sjednica koordinacionog odbo-ra, na kojoj će se izvršiti izbor i imenovanje pred-sjednika, njegovog zamjenika i radnih tijela koordi-nacionog odbora „SOVE Krajine“ za USK.

Amel DRUŽANOVIĆ

Kulturno-umjetničkodruštvo „Stijena“ u sara-dnji sa Domom kulture iOpćinom Cazin organizi-ralo je veče poezije uCazinu, koje se je održa-lo 12. februara, predispunjenom salom Domakulture, čime su Cazi-njani dokazali svoje inte-resovanje za književnost.

Ovaj književni susret obuhvatio jeprezentaciju bosanskohercegovačkih iturskih pisaca, njihove poezije i njihovograda u kulturi. U sklopu večeri poezije,održano je i predavanja poznavalaca

književnog rada Bošnjaka za vrijemeosmanlijskog perioda.Ovaj projekat podržan je od

Ministarstva civilnih poslova BiH u okviruJavnog poziva za Program međunaro-dne kulturne saradnje. Prvenstveni ciljove manifestacije bilo je uspostavljanjesaradnje između Republike Turske i BiH

na književnom polju, posebno zbog vezakoje postoje u našoj zajedničkoj historiji,pa i književnosti.

Učesnici programa bili su OsmanBaymak, književnik iz Turske, profesor

doktor Fehim Nametak, t urkolog,docent doktor Alena Ćatović, profesor književnosti, Hazim Akmadžić, pisac iNedžib Vučelj, pisac. Program je obuh-vatio i izložbu cazinskih slikara, kao inastup Cazinskih tamburaša, teFolklorne grupe KUD-a „Stijena“.

Amel D.

Grupa lovaca iz Revira 2 izPjanića Lovačkog društva „Je-len“ iz Cazina pokazala je po kozna koji put svoju aktivnost uradu i obogatila svoje lovište sa još jednom čekom zatvorenogatipa i nekoliko hranilišta za svinje

i srne. Sav potreban materijal inovac lovci su sami osigurali.

Svi u Lovačkom društvu ireviru su ponosni što imajuovako vrijednu grupu. Glavniučesnici akcije bili su MunibPjanić, Ferid Pjanić, Adam

Pjanić, Meho Pjanić, RasimPjanić, Osman Samardžić,Redžo Samardžić, HuseSamardžić, Esed Samardžić,Husein Nuhanović, MirsadAlićajić, Senad Hirkić i mladipripravnikAdis Hirkić. Amel D.

Prezentiran pravilnik o svježem i sirovom mlijeku

Osnovano udruženje „Organizatori otpora Krajine“

Zajednička saradnja saveza iboračkih organizacija Kantona

Vodosnabdijevanje u općini Cazin

Potpuno čista i zdrava voda

Lovačko društvo „Jelen“ Cazin, Revir 2 Pjanići

Cazinski lovci obogatili svoje lovište

Književni susreti u Cazinu

Prezentacijabosanskohercegovačkih

i turskih pisaca

Sa prezentacije književnih djela

Lovci učesnici akcije

Velika zainteresiranost Cazinjana

Detalj sa edukativnog predavanja o mlijeku

Stručna predavanja o mlijeku

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 2408 BihaćReprezenT

Vrijeme u kome danas živimo vrijeme je napaćenog naroda.

Svakodnevna slika kojom se susreće-mo su molbe za upis u Javnu kuhinju.Vjerujte iskreno i bez dlake na jezikugovorim. Veoma se teško osjećam utrenutku kada čovjeku moram reći dane primamo više nikoga.

Trenutno na spisku kuhinje imamooko 300 korisnika, 230 ima ih u Bihaću,a 70 u Cazinu. Pokrenuta je i inicijativada se i u ostalim gradovima pokrenerad kuhinje, i to Bosanska Krupa 150,Bosanski Petrovac 100, Bužim 50,Velika Kladuša 100, Ključ 100. Podatke

iz Sanskog Mosta nemamo jer kod njihradi Javna kuhinja „Fenix“.Često se nađem u situaciji da

molim pojedine donatore da nampomognu, a što se tiče Općine Bihać, to je jedna od rijetkih općina koja nampomaže. Ljut sam na one koji od našekuhinje okreću glavu i ne žele pomoćiugroženim sugrađanima. U našoj kuhi-nji za sve ima mjesta bez razlike koje

je nacionalnosti. Za nas je najbitnijičovjek kome treba pomoć.

Mi bi imali i veći broj korisnika kadabi nam se pomoglo u radu. Moram istin-

ski reći da smo od dosadašnje VladeUSK-a imali malo koristi, te se nadamoda ćemo od nove Vlade i novog premijera Hamdije Lipovače, imati više razu-mijevanja.

Želio bih na kraju istaći i pohvalitiprojekt „Sportom protiv gladi: Nadar -ević i prijatelji“, jer smo na taj načinputem Crvenog križa dobili vrijednudonaciju u prehrambenim artiklima.

Vrijeme je da se pokrene rad javnihkuhinja i u ostalim gradovima USK-a

Bez dlake na jeziku

Ale n Pr o šićdirektor javne

kuhinje “Imaret”

U prošlu srijedu u Bihaću je odr-žana obuka „Odnosi s javnošću i javninastup“ u okviru Projekta dobre upra-ve u oblasti voda i zaštite okoliša.Obuka je namijenjena predstavnicimaKomisije zadužene za izradu i provo-đenje strateških razvojnih planova zavode i okoliš općina Bihać, Cazin,Bosanska Krupa, Novi Grad, Prijedor i Sanski Most, te za predstavnikeMinistarstva prostornog uređenja,građenja i zaštite okoliša Unsko-san-skog kantona.

Kroz sticanje novih vještina uoblastima odnosa s javnošću i komu-nikacije, predstavnici javnih institucija

u sektoru voda i zaštite okoliša jačajukapacitete koji će doprinijeti kvalitetni- jem radu unutar njihovih institucija.

- Ovo je značajno kako bi seomogućio dobar mehanizamkomunikacije sa svim javnostima,naročito sa građanima. Na ovajnačin uspostavlja se proces uče-šća javnosti u oblasti donošenjaodluka značajnih projekata i aktiv-nosti iz oblasti voda i okoliša, izja-vila je Emilija Mažar , voditeljica projekta GOV-WADE.

Cilj obuke je da se predstavnici-ma općina uključenih u projekat, kao ipredstavnicima resornih kantonalnih

ministarstava prezentuju određenaznanja i vještine iz ove oblasti, te dase kroz obuku i smjernice dobijene naradionici predstavnici lokalne i kanto-nalne uprave osposobe da samostal-no i efikasno upravljaju odnosima s javnošću i učestvuju u medijskimaktivnostima u kampanji, ali i u okvirubudućih aktivnosti.

Obuka se odvija u sklopu realiza-cije kampanje mobilizacije i uključiva-nja građana projekta Dobre uprave izoblasti voda i zaštite okoliša GOV-WADE. Projekt je podržan od Švicar-ske agencije za razvoj i saradnju -SDC, a provodi ga Resursni centar za

vode i okoliš, Una Consulting izBihaća, kao i projektni konsultant nakampanji mobilizacije građana i uklju-

čivanja javnosti agencija „PrimeCommunications“ iz Banjaluke.

Esad Š.

Obuka za općinske službenike

„Odnosi s javnošću i javni nastup“

Radnici Javnog komuna-lnog preduzeća „Komrad“ izBihaća, prvog dana pretpro-šlog vikenda, već u ranim jutarnjim satima otpočeli su saproljetnim obrezivanjem grad-skog drvoreda.

- Ovo je sad najbolje vrijeme za obrezivanje mladihstabala, jer kad počne vege-tacija, tad se može samonapraviti loš posao po mla-dice kad počinju puštati sok.Ovo je uobičajeno vrijemekad krećemo u obrezivanja,posebno u ove jutarnje satekad je na ulici najmanje šeta-ča. Bihać je pun drvoreda pa

želimo na vrijeme prije vege-tacije obavimo taj za nasznačajan posao, jer poslijeslijedi uređenje cvjetnih par-kova, rekao nam je jedan odradnika. Rusmir K.

U pretprošlu subotu UdrugaHrvatskih vojnih invalida domovin-skoga rata HVIDRA u Bihaću jeodržala svoju devetu Izborno-izvještajnu skupštinu, na kojoj jeza predsjednika Udruge HVIDRABihać jednoglasnom odlukomSkupštine ponovno izabran Mari- jan Mihić, a za predsjednikaNadzornoga odbora Mile Miju-ković.

Nakon provedenih raspravapo navedenim tačkama, pristupilose glasanju. U daljem raduSkupštine zastupnici su birali čla-nove Predsjedništva i Nadzornogaodbora Udruge HVIDRA Bihać. Prisutnima se obratio Ivan

Mamić, predsjednik HVIDRA-eHercegbosanskog kantona istak-

nuvši kako HVIDRA Bihać unastupajućem periodu može oče-kivati financijsku i pomoć u rješa-vanju pitanja vezanih za statusratnih vojnih invalida HVO Bihać.

Pored brojnih pitanja, na dne-vnome redu Skupštine našao se iizvještaj za prošlu godinu.Prisutnim zastupnicima podnesen je Izvještaj o radu predsjednika

Udruge HVIDRA Bihać, Izvještaj oradu Nadzornoga odbora, teFinancijski izvještaj o poslovanju

Udruge od 01. januara do 31.decembra 2010. godine.Skupština Udruge HVIDRA

Bihać usvojila je i financijski planaktivnosti za 2011. godinu.Navedeni izvještaji usvojeni su jednoglasno. Po okončanju radaza sve sudionike u hotelu„Paviljon“ u Bihaću organiziran jesvečani ručak. Rusmir K.

U organizaciji „Crvenog križa“Unsko-sanskog kantona, prošlogčetvrtka je nastavljena akcija podi- jele prehrambenih artikala, koja sunabavljena iz sredstava prikuplje-nih humanom akcijom koju jepokrenuo bh. reprezentativacSafet Naradević i „Crveni križ“USK-a „Sportom protiv gladi:Nadarević i prijatelji“.

Aktivisti „Crvenog križa“ USK-au posjetili su Javnu kuhinju„Imaret“ u Bihaću, te im donirali250 kilograma brašna, džuveče12,50 kg, kiselih krastavaca 7,50kg, šarene salate 7,50 kg, džema12,50 kg, tjestenine 20 kg, soli 12kg i riže 15 kg. Kako nam je rekao

Alen Prošić, ovo je velika pomoćza njih i korisnike kuhinje.- Vjerujte da jedva iznalazi-

mo načina kako da opstanemo.Bilo bi mi veoma teško da se jedina javna kuhinja zatvori, pase pitam što bi ovih 300 naših

korisnika, a još ih ima preko 500na prostorima Velike Kladuše,Bosanske Krupe, Bužima iKljuča. Sanski Most bi ovogaputa izdvojio, jer u ovom gradu

već radi javna kuhinja, koju držiHumanitarna organizacija„Fenix“. Vremena su veomateška. Posebno smo zainteresi-rani da i u ovim spomenutimgradovima pokrenemo rad javnih kuhinja, ali taj projekt

stoji na papiru i samo je pustaželja. Spomenuo bi veoma teškusituaciju u općini BosanskiPetrovac, gdje ima oko 100porodica bošnjačke i srpske

nacionalnosti, koji imaju potre-bu za javnom kuhinjom. Mi smoza sada nemoćni i nemamo zatakvo nešto niti sredstava, nitipomoći, rekao je za naš list direk-tor „Imareta“ Alen Prošić.

Rusmir K.

U Bihaću održana Izborno-izvještajna Skupština HVIDRA-e

Marijan Mihić novi-staripredsjednik HVIDRA-e Bihać

„Crveni križ“ Unsko-sanskog kantona

Nabavljena sredstva zaJavnu kuhinju „Imaret“

Javno komunalno preduzeće „Komrad“ Bihać

Počelo friziranjegradskog drvoreda

Detalj sa obuke GOV-WADE-a

Istovar prehrambenih artikala za "Imaret" kuhinju

Otpočelo uređivanje gradskih drvoreda

Sa redovne skupštine HVIDRA-e Bihać

Marijan Mihić, novi stari

predsjednik HVIDRA-e Bihać

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 240 9anski Most ReprezenT

Na dionici magistralnog puta M-15, koji spaja Sanski Most i Prijedor,između Pobriježja i Novog Naselja, učetvrtak u poslijepodnevnim satimadogodila se teška saobraćajnanesreća koja je za posljedicu imalasmrt jednog lica.

Do nesreće u kojoj je stradao 57-godišnji Dževad Muhić, koji se kre-

tao na biciklu, prema preliminarnimrezultatima istrage, došlo je na načinda je Muhića, dok se biciklom kretaoiz pravca Sanskog Mosta premaNovom Naselju, iz za sada neutvrđe-nih razloga, pokupio automobil

„Pasat karavan“ koji se također kre-tao u istom pravcu.

Pretpostavlja se kako se vozilokretalo brzinom većom od predviđe-ne, te da je vozač u jednom trenutkuizgubio kontrolu nad automobilom.Kako nezvanično saznajemo vozač je 19-godišnji E.G. iz Novog Naseljakoji je, prema tim informacijama,

vozački ispit položio tek prije desetakdana. On je također pretrpio težeozljede obzirom da je automobil,nakon što je udario biciklistu, sletio sputa i nekoliko puta se prevrnuo.

Prema riječima očevidaca,

nesretni Muhić je neposredno nakonšto je udaren davao znakove života,ali je preminuo prije dolaska vozilahitne pomoći. Vozač je prilikom pre-vrtanja vozila pretrpio teže tjelesneozlijede, trenutno je hospitaliziran uOpćoj bolnici u Sanskom Mostu i vanživotne je opasnosti. Saznajemo dase Muhić često kretao biciklom ovim

pravcem jer je posjećivao tetku koja je živjela u Novom Naselju.

Načelnik Treće policijske upravesa sjedištem u Sanskom Mostu,Ferid Pijalić, rekao je kako ovateška saobraćajna nezgoda upozo-

rava sve učesnike u saobraćaju dabudu maksimalno oprezni, te poštuju

saobraćajne propise kako ne bi ugro-zili svoj i tuđe živote. Zlatan Č.

Uradnoj posjeti OpćiniSanski Most prošlogpetka boravili su predsta-

vnici ministarstva za regionalni raz-voj, šumarstvo i vodno gospodar-

stvo Republike Hrvatske i ambasa-de ove zemlje u Bosni iHercegovini. Goste iz Hrvatske pri-mio je u svom kabinetu načelnikopćine Sanski Most, dr. SanjinHalimović, te ih upoznao s trenut-nom društvenom i ekonomskomsituacijom na području ove općine.

Ministarstvo za regionalni raz-voj, šumarstvo i vodno gospodar-

stvo Republike Hrvatske provodiprojekat koji ima za cilj stambenozbrinjavanje građana hrvatskenacionalnosti u BiH, a neke konkre-tne projekte su finansirali i na

području sanske općine. U razgovo-ru su se interesirali za moguće projekte na ovom području koje bi fina-nsirala Vlada Republike Hrvatske.

Načelnik Halimović istakao jevažnost nekolicine projekata koji bise mogli realizirati u budućemperiodu. Jedan od takvih projekata je i asfaltiranje puta Sanski Most -Banjaluka preko Bronzanog

Majdana. Revitalizacija ovog put-nog pravca, koji prolazi kroz nekoli-ko hrvatskih sela, mogla bi imativeliki značaj za povratak prijeratnogstanovništva, kao i podizanje kvali-

teta života mještana u ovom dijeluopćine.

Na sastanku je istaknuta važ-nost regionalnog povezivanja opći-ne Sanski Most, te općina izRepublike Hrvatske u cilju zajedni-čkog apliciranja projekata koji bi sefinansirali sredstvima iz međuna-rodnih finansijskih fondova.

Zlatan Č.

Sadašnja gradska deponija uSanskom Mostu uskoro se neće moćikoristiti i neophodno je što prije pronaćidrugu lokaciju za odlaganje smeća, tvrdidirektor Javnog komunalnog preduzeća„Sana“, Senad Mešanović. Prema nje-govim riječima, sadašnja lokacija koja senalazi iznad grada, na putu prema seluDabar ima privremeni karakter iako sekoristi posljednjih trideset godina.

- Na ovaj prostor moći će se odla-gati smeće još najduže godinu dana.Poslije toga biće nemoguće vršitisanitarnu dekontaminaciju terena iostale aktivnosti koje propisujuzakonska pravila kada je riječ o odr-žavanju deponije, ističe Mešanović.

Prema njegovim riječima, sadašnjalokacija deponije vremenom je postalaekološki problem obzirom na urbanisti-

čki razvoj prigradskih naselja koja sesada nalaze u blizini ovog lokaliteta.Mešanović ističe kako se u prošlosti raz-mišljalo o izgradnji nove gradske depo-nije, ali da je najveći problem pronalazaknove lokacije.

- U svim predloženim slučajevimaimamo snažno protivljenje građana,tako da će to biti veliki problem, rekao je Mešanović.

Iako je u posljednjih nekoliko godinana području Unsko-sanskog kantona pri-sutna ideja o izgradnji regionalne depo-nije, nije se daleko odmaklo u realizacijiovog projekta zbog toga što se ovdašnjeopćine nisu mogle usuglasiti na čijoj ćese teritoriji ona nalaziti. Iz ovog razlogaEvropska komisija u BiH povukla jesredstva koja su bila namijenjena zarealizaciju tog projekta. Zlatan Č.

Svoju prvu javnu aktivnostnovoosnovano Udruženje građa-na muslimana Sanskog Mosta AKOS (Asocijacija za kulturu,obrazovanje i sport) u suradnji sasličnim omladinskim udruženjem ATIS Sanski Most, ostvarilo jekroz organiziranje promocije naj-novijeg romana književnikaHazima Akmadžića „Enderun &Na Drini ćuprija“. Promocija jeupriličena u Trnovi, Poljoprivrednojškoli, a centralni dio promocije je

održan u staroj gradskoj Vijećnici.Posjetioci su imali priliku slu-šati priču o nastanku ovog roma-na, njegovim temama i intencija-ma iz usta samog autora Hazima Akmadžića. Njihov broj i pažnja skojom su pratili ovu promociju kaoi neke ranije promocije ovog auto-ra dokaz je da Akmadžić ima vrloodanu čitalačku publiku uSanskom Mostu. Promotori imedijatori na ovoj promociji uzautora bili su Mirsad ef. Spahić,Senad Kubat i Edina Travljanin.

U toku ove promocije govorilose o samom autoru i njegovomplodonosnom književnom opusupretočenom u dvadeset i četiri

objavljena djela, kao i razlozimaobjavljivanja i sadržaju najnovijegromana. Akmadžić svojim vještimizrazom i karakterističnom živom

rečenicom, proisteklom iziscrpnog proučavanja dokumena-ta iz najvećih evropskih arhiva,demistikuje period Otomanskogcarstva u Bosni i Hercegovini izperioda 15. 16. i 17. stoljeća štosu dovoljni razlozi da se ovajroman, štampan u kompletu oddva toma, iskreno preporuči svimljubiteljima dobrog štiva, tragači-ma za istinom o Bosni i njenoj

historiji, bosanskim muslimanima injihovim velikanima. Vrijedi istaćikako je prilikom rada na svomposljednjem romanu autor priku-

pio bogatu historijsku građu o gra-dnji mosta u Višegradu, a tom pri-likom obišao je niz arhiva u broj-nim zemljama.

Na kraju recimo i to da jeHazim Akmadžić izrazio nadu daće uspješno privesti kraju još jedan roman čija se radnja odvijau istom historijskom periodu, a čija je radnja smještena u Bosanskukrajinu. Time će napokon biti zavr-

šen ovaj njegov specijalni ciklusromana koji obrađuju period oto-manske Bosne i Hercegovine.

Zlatan Č.

Delegacija iz Hrvatske u posjeti Sanskom Mostu

Stambeno zbrinjavanje građana hrvatske nacionalnosti

Iz Javnog komunalnog preduzeća „Sana“ tvrde

Potrebna novagradska deponija

Promocija najnovijeg romana književnika Hazima Akmadžića

Roman o gradnji višegradskog mosta

Teška saobraćajna nesreća sa smrtnim posljedicama

„Pasatom“ usmrtio biciklistu

Sa radne posjete delegacije iz Republike Hrvatske

Detalj sa promocije romana

Senad Mešanović kraj gradske deponije

Uništeni "Passat" nakon nesreće

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 24010 Bosanska KrupaReprezenT

Višegodišnji trud Šumsko-privrednogdruštva „Unsko-sanske šume“ BosanskaKrupa na pravilnom gospodarenju šum-skim resursima, rezultirao je dodjelomprestižnog FSC certifikata prvo za ključkošumsko-privredno područje, a potom zacijelo Unsko-sansko područje pod šuma-ma.

Ovaj certifikat, koji izdajeMeđunarodno vijeće za nadzor nadšumama, svojevrsna je potvrda da sešumama u Unsko-sanskom kantonugospodari u skladu sa strogim ekološkim,socijalnim i ekonomskim standardima.Unsko-sanske šume aktivno su uključeneu proces certificiranja od 2007. godine i utu svrhu ovo preduzeće je poduzelo broj-ne aktivnosti kako u pravilnom upravlja-nju šumama i edukaciji svih uposlenih,tako i kroz uspostavljanje surađujućihodnosa sa lokalnom zajednicom.

Provedene su i brojne aktivnosti nauređenju i čišćenju šuma, uklanjanju div-ljih deponija, zaštiti izvorišta i vodotoka,izdvajanju sredstava i zaštiti kulturno-historijskih sadržaja, dok su izvođačiradova u šumarstvu obavezani na strogopridržavanje pravilnika koji regulirajuupravljanje u oblasti šumarstva.

Konačnu procjenu načina gospoda-renja Šumsko-privrednog društva izvršila

je međunarodna kompanija „SGSSlovakia“, čiji su stručnjaci boravili naUnsko-sanskom kantonu u drugoj sed-mici februara i nakon detaljnog uvida udokumentaciju i stanje na terenu, eksper-ti ove kompanije su međunarodnomVijeću za nadzor nad šumama u Londonupredložili da se ŠPD „Unsko-sanskešume“ Bosanska Krupa dodijeli FSC cer-tifikat.

Nakon uručivanja certifikata zaKljučko šumsko-privredno područje,organizirano je svečano predlaganje cer-tifikata FSC za cjelokupno područje kojimgospodari ŠPD „Unsko-sanske šume“Bosanska Krupa. Dobivanjem FSC certi-fikata Unsko-sanske šume bi ušle u poro-dicu naprednih evropskih i svjetskih pre-duzeća šumarstva, te dobile priliku zaslobodan plasman svojih proizvoda nastrana tržišta.

Ovaj certifikat ujedno predstavlja igaranciju da će šume kao neprocjenjivoprirodno blago Unsko-sanskog kantonabiti sačuvane za buduće generacije.Svečano predlaganje certifikata obavlje-no je u okviru kompleksa izletišta Šujino-

vac u Bosanskoj Krupi, izletišta kojimupravlja ovo preduzeće i zajedno saOpćinom Bosanska Krupa uređuje ga u

jednu atraktivnu lokaciju za odmor.Direktoru unsko-sanskih šuma

Đevadu Muslimoviću svoju ocjenu i pre-poruku je tom prilikom uručio glavni pro-cjenjivač slovačke certifikacijske kuće„SGS Slovakia“, Milan Toht, koji je pri-sutnim objasnio šta podrazumijeva uređi-vanje šumskog upravljanja po standardi-ma iz ovog certifikata. Toth je naglasio dase FSC standardi ne fokusiraju samo nasječu drveta, već se u obzir uzimaju idrugi aspekti.

Cilj je da oblast šumarstva i eksploa-tacija šuma bude ekonomski opravdana,ekološki održiva i socijalno korisna, što jeujedno i moto naše certifikacijske kuće.Certifikacija dostignutog stepena kontroli-ranog gazdovanja šumama i dobivenicertifikat nije trajan papir. Proces praće-nja započetih i ustanovljenih praksipodrazumijeva konstantno održavanje iusavršavanje započete prakse, koja ćeimati redovne provjere, a poslije pet godi-na ocjena sposobnosti i dostignuća ovogpoduzeća biće podvrgnuta novoj general-noj kontroli.

- Rok trajanja certifikata jepet godina, ali svake godine se

vrši nadzor i kontrola. Sam pro-ces certifikacije nije zatvorenproces, već je otvoren i tokomvaženja certifikata konstantno ćese tražiti mišljenje interesnihgrupa, naglasio je Milan Toht.

Direktor ŠPD „Unsko-sanskešume“ mr. Đevad Muslimović jena svečanom predlaganju rekao da„dobivanje jednog ovakvog certifi-kata pokazuje u stvari da se gospo-darenje šumama na području USK-a pro-vodi po evropskim standardima.

- To kao prvo dokazuje da se kodnas radi na zakonit način i da se šumekojima gospodari ovo preduzećestavljaju u red naprednih šuma, a kaodrugo u skoroj budućnosti bez ovogcertifikata, certifikat FCCOC kojegposjeduju naši drvoprerađivači naevropskom i svjetskom tržištu ne biništa značio, kaže Muslimović.

Inače, ovaj certifikat su prije Unsko-sanskog kantona dobile šumeSarajevskog kantona međutim vrlo brzosu ga izgubile. Tako poduzuće kojeupravlja Unsko-sanskim šumama je jedi-

no poduzeće u BiH koje posjeduje ovajcertifikat i čije će drvo bez posebnih pro-cedura moći slobodno se prodavati naevropskom i svjetskom tržištu.

Ono što su posebno naglasili sviučesnici na svečanom certificiranju jesteda je u toku ovog procesa uspostavljenaizuzetno dobra suradnja sa nevladinimsektorom, školama i građanima, a sve ucilju boljeg čuvanja, održavanja, obna-vljanja i iskorištavanja šuma, kao i njiho-vo zajedničko opredjeljenje da se uspo-stavljena suradnja proširuje, najviše ucilju održavanja visokog rejtinga ovogpodručja kada je u pitanju zdrava i čistaprirodna okolina. Dževada ŠTANCL

Bosanska Krupa uz Bihać ima najveću odgovornost zazaštitu rijeke Une. Veliki broj projekata koji se radi u ovojopćini za cilj imaju očuvanje prirodne ljepote i smanjenjestepena zagađenja ove rijeke, a jedan od takvih projekataupravo se realizuje na obali u Aleji Zlatnih ljiljana.

Tokom protekle sedmice u Bosanskoj Krupi su počeli

radovi na regulisanju kanalizacione mreže, čiji ispusti idudirektno u rijeku Unu. U dužini većoj od 250 metara uzvo-dno od Mosta žrtava u Srebrenici, duž obale Une postav-ljaju se cijevi, a biće izgrađen i kolektor poslije kojeg će urijeku Unu isticati samo pročišćena voda.

Ovim radovima najavljen je i jedan mnogo veći i zna-čajniji projekat regulacije i odvodnje kanalizacionih i otpad-

nih voda na području Bosanske Krupe i Bosanske Otokeza koji je Općina Bosanska Krupa već obezbijedila sedammiliona konvertibilnih maraka. U izjavi za Radio BosanskaKrupa načelnik općine Armin Halitović je naglasio da seovaj projekat finansira zajedničkim sredstvima Švicarskeagencije za razvoj SDC preko Una Consultinga i Općine

Bosanska Krupa i da je ovo prvi korak u potpunoj zaštitivodotoka rijeke Une planiranog za naredni četverogodišnjiperiod.

Radovi na sabirnom kanalizacionom vodu uz desnuobalu Une trebali bi biti završeni tokom slijedeće sedmice,a odmah po završetku ovih radova nastaviće se sa izgra-dnjom kolektora u neposrednoj blizini mosta. Rusmir K.

Općina Bosanska Krupa već drugugodinu zaredom u budžetu izdvaja sredstvaza subvencioniranje prijevoza učenika sre-dnjih škola u Bosanskoj Krupi, a koji nanastavu dolaze autobusima. Za razliku odprošle godine, u 2011. godini predviđene su

veće pogodnosti za djecu bez jednog ili obaroditelja.Potpisivanju ugovora za subvencioni-

ranje prijevoza srednjoškolaca bosansko-krupskih srednjih škola, pored načelnikaopćine Armina Halitovića i prijevoznika,prisustvovali su i članovi Vijeća roditelja irukovodstva Opće Gimnazije u BosanskojKrupi. Bila je ovo prilika da se razmjenemišljenja i istaknu pozitivne i negativnestvari uočene u prošloj godini, te iznesu pri-

jedlozi kako bi pomoć Općine u subvencio-niranju prijevoza učenika srednjih školabila što efikasnija.

Zadovoljstvo dosadašnjom suradnjomsa općinom izrazili su predstavnici prijevoz-nika koji su istakli da se na ovakav načinnajviše pomaže roditeljima, posebno onimkoji školuju više djece, jer ta pomoć nijebeznačajna. Svoje zadovoljstvo ovakvom

odlukom nisu krili ni predstavnici škola, jer

se broj učenika i redovnost na nastavi,otkako je uvedena subvencija, znatnopoboljšao.

Načelnik općine Bosanska Krupa prijepotpisivanja ugovora je rekao da je ovo što

je Općina do sada izdvojila trenutno mogu-

ći maksimum, ali se nada da će se već u sli- jedećim godinama izdvajanja za ovu namje-nu, mada nisu obaveza Općine, i povećati

jer je cilj da svaki učenik sa područja opći-ne Bosanska Krupa ide u školu na svojojopćini. U tom cilju najavio je i oštriju kampa-nju i zalaganje za uvođenje novih zanima-nja u Mješovitoj srednjoj školi i ukidanješkolovanja za zanimanja koja se završava-

ju samo za prijavljivanje na biro rada.O subvencioniranju učeničkog prijevo-

za načelnik Armin Halitović je rekao da se u2011. godini subvencioniranje odnosi zasve učenike putnike srednjih škola u visiniod 30 %, djeca bez jednog roditelja imat ćesubvenciju od 50 posto, a bez oba roditeljaimat će potpunu subvenciju od 100 posto.Subvencijom je obuhvaćen i veći broj uče-nika iz susjednih općina, posebno izBužima koji srednju školu pohađaju u

Bosanskoj Krupi. Dževada ŠTANCL

U posjeti općini Bosanska Krupaboravila je načelnica općine BosanskiNovi/Novi Grad Snježana Rajilić.Razgovaralo se o do sada urađenimzajedničkim projektima i nastavku vrlouspješne saradnje, ovaj put za pomoćstanovnicima Mjesne zajedniceIvanjska, koja povezuje ove dvije opći-ne, ali i Federaciju BiH i RepublikuSrpsku.

Intenzivna saradnja između ovedvije općine započela je prije dvijegodine i do sada je rezultirala zajedni-čkim aplikacijama za niz projekata sadržavnog nivoa, te razmjenom doku-mentacije i projekata iz raznih oblastipotrebnih za apliciranje za sredstvaEvropske investicijske banke i drugihfinancijskih institucija. Konkretanpovod sastanka bili su projekti uMjesnoj zajednici Ivanjska, u kojoj sugoreći problem vodosnabdjevanje iloša putna komunikacija.

Načelnica općine Bosanski NoviSnježana Rajilić je izrazila svoje zado-

voljstvo što je upravo sa prvim komšija-ma razvila dobru saradnju, a projektkoji zajedno pokreću, još više će una-prijediti odnose i poboljšati kvalitetuživota u Mjesnoj zajednici Ivanjska,koja povezuje dvije općine, ali i dvabosanskohercegovačka entiteta.

Prilikom ovog sastanka, kojem suprisustvovali poslanici u entitetskimparlamentima Mladen Lonić iz federal-nog Doma naroda i Senad Bratić izSkupštine Republike Srpske, te pred-stavnici Mjesne zajednice Ivanjska,

dogovoreni su dalji koraci i rasporedaktivnosti kako bi se što bolje prezenti-rao ovaj projekt nadležnim institucija-ma, ali i mještanima Ivanjske, a u naj-skorije vrijeme osigurala sredstva zavodosnabdjevanje ove mjesne zajedni-ce.

Općina Bosanska Krupa će već uovoj godini obezbijediti oko 200.000maraka za asfaltiranje dijela putaprema Ivanjskoj, te projektnu doku-mentaciju za vodovod u Ivanjskoj, a

zajedno sa Općinom Novi grad aplicira-će se za sredstva Vlade RepublikeSrpske namijenjena povratnicima uFederaciju BiH, za sanaciju i dogradnjuvodovodne mreže.

Načelnik općine Bosanska KrupaArmin Halitović bio je posebno zado-voljan ovim razgovorima, jer seraspravljalo i o rješavanju opskrbeelektričnom energijom jednog dijelaopćine Bosanska Krupa, a koji ima jedi-no moguće rješenje da se strujompokrije sa područja bosansko-novske

elektrodistribucije. I za ovaj problem sudogovoreni dalji koraci, kako bi se štoprije uspostavilo redovno snabdijeva-nje električnom energijom tog granič-nog područja između dvije općine.

- Ovakav način saradnje i otvo-renosti za rješavanje pitanja jegarancija da je država Bosna iHercegovina moguća i da ako radi-mo u interesu stanovništva, ondanema nerješivih problema. Pokazalismo da se i samim razgovorom i raz-

mjenom informacija mogu ubrzatirješenja mnogih problema, a zajed-nici organizirati zajednički nastupprema mogućim investitorima, kojiće u konačnici sigurno rezultiratikvalitetnijim životom stanovnika uobje općine, rekao je načelnikHalitović.

Na sastanku se razgovaralo i onizu drugih dodirnih tačaka izmeđudvije općine i zaključeno je da se sara-dnja treba nastaviti i intenzivirati u svimoblastima. Dževada ŠTANCL

Stigao rezultat višegodišnjeg truda Šumsko-privrednog društva „Unsko-sanske šume“

Dobiven prestižni FSC certifikat

Počelo uređenje kanalizacije u gradu

Očuvanje prirodne ljepote i smanjenje stepena zagađenja

Potpisani ugovori o subvencioniranju učeničkog prijevoza

Dogodine još veća pomoćroditeljima i učenicima

Načelnica Novog grada u posjeti kod načelnika Halitovića

Zajednički u rješavanje problemaMjesne zajednice Ivanjska

Postavljanje sabirnih cijevi uz rijeku Unu

Sastanak načelnika Halitovića i načelnice Rajilić

Detalj sa svečanosti u organizaciji direktoraĐevada Muslimovića na izletištu "Šujinovac"

U kabinetu načelnika Halitovića potpisani ugovori za subvenciju učeničkog prijevoza

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


BIHAĆ: Sastanak u Kabinetu premijera Hamdije Lipovače na temu „Agrokomerc“

BOSANSKA KRUPA:

Delegacija iz Hrvatske uposjeti Sanskom Mostu

Stambeno zbrinjavanje građana

HRVATSKE NACIONALNOSTI

Str. 22

Udruženje „Ključka dolina“:Pripreme za ovogodišnju sjetvu

KLJUČ:

VELIKA KLADUŠA:

BUŽIM:

Str. 12

Str. 11

Str. 06

Radovi na Domu kulture:Postavljena nova stolarija

Sjednica Općinskog vijeća: Potvrđeni

dobitnici najviših općinskih priznanja

Počelo uređenje kanalizacijskogsistema u gradu

Telefoni: 037/775-085, 037-775-086

Velika Kladuša

SANSKI MOST: Str. 09

KANTON: Održana treća redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona

PROBLEM SE SAMOzajednički može riješiti

Str. 02

◙ BROJ 240 ◙ 21. FEBRUAR 2011. ◙ GODINA VI ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙

INTERVJU:

Mi ništa neprepuštamo

slučaju

Senad

ĆATIĆ

Str. 13

Kantonalnipravobranilacustvrdio da ježrtva organiziranog kriminala

Str. 10

direktor SpecijaliziranePoljoprivredne zadruge

„Agromerkantilija“

Očuvanjeprirodneljepote

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 24012 KljučReprezenT

U prostorijama Udruženja poljo-privrednika „Ključka dolina“ počelo je potpisivanje ugovora između čla-nova i udruženja o nabavci repro-materijala za ovogodišnju proljetnu

sjetvu. Ugovori ovlašćuju udruženjeda u ime svojih članova izvršinabavku sjemena, zaštitnih sred-stava, te umjetnih gnojiva koje ćečlanovi otplaćivati u ratama.

Ovakav vid nabavke reproma-terijala moguć je samo zbog posto- janja revolving fonda koji je osno-van odmah po osnivanju Udruženja

poljoprivrednika 2007. godine. Ufondu je trenutno oko 100.000 KM,a ova ideja i način rada do sada sepokazao kao veoma uspješan,posebno iz razloga što su poljopri-

vrednici shvatili njegove prednosti.Uvidjevši važnost postojanjaovakvog načina finansiranja stočar-ske proizvodnje, ova ideja naišla jei na interes udruženja iz drugihopćina sa područja Unsko-sanskogkantona, koja također rade na osni-vanju revolving fonda po ključkommodelu.

Uporedo razvoju i unapređenjuovog fonda, Udruženje poljopri-vrednika je radilo i na nabavciosnovnih sredstava, mašina zapotrebe svojih članova, te imple-

mentaciji raznih projekata kojiimaju za cilj unapređenje poljopri-vredne proizvodnje. Samo u prošlojgodini realizovano je šest veomavažnih projekata, među kojima klju-čki poljoprivrednici posebno ističuizradu Elaborata o sistemskoj kon-troli plodnosti zemljišta.

Adis E.

Iako je život penzionera u

ekonomskom i socijalnom smi-slu veoma težak, članovi klju-čkog Udruženja penzioneranisu izgubili svoju ljudskost ihumanost, što su sebi ujednopostavili kao jedan od osnovnihzadataka prilikom osnivanjaovog udruženja. Redovno seorganizuju humanitarne akcije,kako bi se pomoglo najugrože-nijim članovima, te kako bi im setmurna svakodnevnica baremmalo uljepšala.

Ovog puta, na inicijativuAktiva žena Udruženja penzio-nera Ključ, sa prehrambeno-higijenskim paketima obradova-na je četveročlana porodica

Hasibe Maslić. Hasiba jenakon smrti svoga muža nasli- jedila njegovu penziju, međutimtrenutno prima svega 21 marku,dok se ostatak obustavlja zbogotplate ogrijeva. Ovo je biodovoljan razlog da se pokreneaktivnost da se porodici Maslićpomogne.

Pored namirnica, udruženje je također donijelo odluku daizmiri preostale rate za drva,tako da će Hasiba od idućegmjeseca primati puni iznos pen-zije. Udruženje se redovno soli-

dariše sa svojim članovima,tako da svake godine za naj-ugroženije uplati premiju zdrav-stvenog osiguranja, te pomažepri nabavci skupih lijekova.

A. E.

Na obroncimaGrmeča u Sanicismještena je farma„Bosanska buša i tor-njak“ u vlasništvuMujage Selmana.Ova farma je odsvoga postankaposvećena samo jed-nom cilju, a to je oču-vanje autohtonihbosanskohercegova-čkih pasmina. Ljubavprema ovim krajevi-ma i želja da se odnestanka spase bosanska buša i pas tor-njak, ponukali su Mujagu da uz mnogo trudai odricanja osnuje ovu farmu, koja je posta-la svojevrsno utočište starim pasminama, adanas važi za jednu od najuspješnijih.

Ovaj uspjeh potvrđen je i od strane insti-tuta iz Minhena, koji je na osnovu uzorakakrvi dokazao da je riječ o govedima koja sa99,9 posto sigurnosti pripadaju „starojpasmini“ bosanske buše. Na farmi je trenu-tno oko 35 grla, koja se drže po sistemukrava-tele, što dozvoljava da većinu godineprovedu pasući po saničkim prostranstvima.

Cilj ovog farmera je da stočni fond pove-ća na 50, a u tome se nada pomoći od drža-ve, koja je kako Mujaga ističe, već prepoz-

nala značaj očuvanja autohtonih pasmina.Na ovoj farmi mogu se sresti i druge životi-nje koje se još rijetko gdje uzgajaju. Poreduzgoja goveda na ovoj farmi je i jedno od

poznatijih legala bosanskog tornjaka. Leglo je upisano u registar Svjetske kinološkeasocijacije, a tornjaci su redovno nagrađiva-ni na izložbama, kako kod nas, tako i uEvropi.

Jedan od Mujaginih pasa dospio je čaku Libiju i postao kućni ljubimac tamošnjegčelnika Moamera el-Gadafija. Iako ovajposao ima velik značaj za naš kraj i čitavudržavu, finansije se sve češće javljaju kaonepremostiva prepreka koja bi bez pomoćinadležnih institucija mogla prekinuti tradicijuuzgoja ugroženih vrsta. Adis E.

U Osnovnoj školi u Saniciprošle sedmice je održan „Danknjige“. Ova manifestacijaorganizovana je u sklopu Civ-itas projekta „Obogatimo našubiblioteku knjigama“, koji jeimao za cilj prikupiti i obogatitiknjižni fond školske biblioteke,ali i približiti knjigu čitaocu.

Članovi Civitas sekcije izove škole svake godine poku-šavaju pronaći rješenja za nekiod problema vezanih za školuili širu društvenu zajednicu, aovaj put pokrenuli su sveobuh-vatnu akciju prikupljanja knjigaprilikom koje je fond školskebiblioteke obogaćen sa oko

1.500 knjiga.Veliku pomoć u ovom projektu pored školskog osobljačlanovi ove sekcije dobili su iod Nevladine organizacijealtruista „Svjetlo“ iz Sarajeva,

koje je za ovu akciju prikupljaloknjige u Sarajevskom kantonu,

te drugih javnih ustanova sapodručja općine Ključ, gradskebiblioteke, ali i odUniverzitetske biblioteke Bihać,koji su se rado odazvali pozivuda pomognu ovu akciju.

Iako su na „Danu knjige“prezentirani do sada postignuti

rezultati, projekat se i daljenastavlja tako da su svi oni kojižele pomoći da se riznica zna-nja Osnovne škole „Sanica“obogati novim štivom dobrodo-šli. A. E.

Međusobna solidarnost ključkih penzionera

Pomoć četveročlanojporodici Maslić

Dan knjige u Osnovnoj školi „Sanica“

Prikupljanje knjiga zabogatiji knjižni fond

Očuvanje autohtonihbosanskohercegovačkih

pasmina

Farma„Bosanska

buša itornjak“

Udruženje poljoprivrednika „Ključka dolina“

Pripreme Udruženja za ovogodišnju sjetvu

Detalj sa manifestacije "Dani knjige" u OŠ "Sanica"

Poljoprivrednici prilikom potpisivanja ugovora

Mujaga Selman

Humanitarna organizacija „Nova nada“,čiji je osnovni cilj da pomaže djeci bez rodi-teljskog staranja i djeci sa posebnim potreba-ma, te da bude most između naših građana uSkandinaviji i ustanova koje pomažu djeci uBiH, i ove godine nastavlja sa humanitarnimradom i slanjem donacija iz Norveške uBosnu i Hercegovinu.

Ovo je već peta isporuka koju je ovaorganizacija poslala za pomoć djeci bez rodi-telja od svog osnivanja u februaru 2009.godine. Ovoga puta u pošiljci su se prven-stveno nalazile pelene za djecu, rabljena inova odjeća, namještaj, higijenski artikli, teigračke za djecu, a prvenstveno je namijenje-na domu „Duga“ za djecu bez roditeljskogstaranja u Kulen Vakufu.

Pomoć je također namijenjena i Javnojustanovi Socijalno-pedagoška životna zajed-nica, čije su kuće smještene u svim općina-ma Unsko-sanskog kantona, udruženju rodi-telja djece sa posebnim potrebama „Radostdruženja“, te udruženjima djece i roditelja saposebnim potrebama u Ključu.

„Nova nada“ prema svome godišnjemplanu namjerava da za potrebe ovih ustano-va i udruženja šalje po četiri kamiona godiš-nje, ali zbog raznih administrativnih prepre-ka, taj se cilj nekad teško ostvari. Velikupomoć ovoj organizaciji u Ključu pored vrijed-nih volontera, pružaju i druge humanitarneorganizacije i udruženja građana, a prven-stveno Crveni križ općine Ključ.

Od kraja 2009. godine, pored redovnogprikupljanja i slanja pomoći, ova organizacija je za djecu Socijalno-pedagoške životnezajednice obezbjedila i osobne donatore, kojiih prate u njihovom razvoju, te im i na tajnačin pružaju osjećaj pripadnosti porodici.

Adis E.

Humanitarna organizacija "Nova nada"nastavlja sa radom i pomaganjem

Pomoć proslijeđena djeci bez roditeljskog staranja

Pošiljka za djecu bez roditelja

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


ReprezenT: Kakve je rezultate SPZ„Agromerkantilija“ ostvarila u 2010. godini?

Senad Ć: Mi smo u prošloj godini zasijalinovih 400 dunuma maline, te tokom jula i augu-sta zasadili 600 hiljada novih sadnica jagoda uopćinama USK-a i šire. Ističem da su sve opći-ne USK-a uvezane u našu Zadrugu. Što se tičerezultata, proizvedeno je 300 tona malina, 500tona jagoda, te 5.000 tona kornišona. Našuproizvodnju smo plasirali u zemlje Evropskeunije.

ReprezenT: Kako je završena godinakada su u pitanju obaveze prema kooperanti-ma?

Senad Ć: Svu otkupljenu proizvodnju ispla-tili smo našim kooperantima do kraja prošlegodine. Vjerujem da smo među rijetkima u BiHkoji su pored obaveza prema kooperantimasvoje obaveze izmirili i prema državi i radnici-ma.

ReprezenT: Sa kakvim se problemimaZadruga susretala u prošloj godini?

Senad Ć: Problema je bilo jer se sva našaproizvodnja odvija na otvorenom. U dva navra-ta prošle godine led je nanio ozbiljne štetezasadima kornišona. Budući da imamo čvrsteugovore sa našim poslovnim partnerima opreuzimanju ugovorenih količina proizvoda,preko noći smo reagirali i uvezli sadnice našimkooperantima i na taj način spasili proizvodnjukoja je svejedno malo podbacila. Mi u Evropisnabdijevamo tri velike fabrike koje svoju proiz-vodnju zasnivaju na planovima sa našim sirovi-nama i tu se ne možemo igrati.

ReprezenT: Šta se u ovom zimskom perio-du radi u „Agromerkantiliji“?

Senad Ć: Mi obilazimo naše strateškekupce i poslovne partnere sa kojima ugovara-mo količine za isporuku i pripremamo ugovore,tim prije što ćemo ove godine imati povećanjeod 60 posto u zasijanim površinama jer smoušli u tri nove općine u Republici Srpskoj.Nakon Bosanske/Kozarske Dubice, ušli smo i uPrijedor i Gradišku. Dakle, nemamo vremenaza mirovanje i već smo prodali 1.500 tona kor-nišona i 500 tona jagoda njemačkom kupcu, te300 tona jagoda kupcu iz Švedske. Mi već zatekuću godinu imamo plan da uđemo u finaliza-ciju onoga što proizvodimo te da proizvodnjuproširimo na ljekovito bilje i šumske plodovekako bi na policama ovdašnjih marketa imalioko 25 proizvoda sa našom etiketom.

ReprezenT: Kakva vam je pomoć potrebnaza ostvarivanje tih ciljeva?

Senad Ć.: Po meni je tu najbitnija dobravolja. Treba znati da naši kupci ove proizvodekada izvezu odavde, moraju negdje transporto-vati, pakovati i platiti radnika koji košta 1.500eura, a ovdje ga može imati za 300 eura. I onisu sigurno zainteresirani da se to ovdje spaku-je, pa makar i pod njihovom etiketom. Ovdjekod nas za takvo nešto treba malo više razumi-jevanja i dobre volje kako sam kazao. Mi ćemo

ovo pitanje rješavati pa bilo kako. Već zapošlja-vamo sedam diplomiranih inžinjera raznihsmjerova, tako da i oni stvaraju tehnologiju ispremni su za ono što nas čeka u narednomperiodu. Planiramo u idućoj godini zaposlitinovih dvadeset inžinjera koji će biti raspodije-ljeni po našim kooperativnim centrima. Uovome bi i naše vlasti trebale prepoznati svojinteres.

ReprezenT: Šta se na terenu radi u ovo vrijeme?

Senad Ć: Mi na terenu imamo 132 otkup-ne stanice ili kooperativna centra i naši ljudi utim centrima su u stalnom kontaktu sa poljopri-vrednim proizvođačima. Mi osluškujemo njiho-ve želje i potrebe i tako već imamo naznake daće ove godine doći do povećanja proizvodnje.Mi se u Zadruzi spremamo stvarajući zaliherepromaterijala za proljeće u obliku sjemena,đubriva, kristalona i ostaloga. Ugovaramo veli-ke količine špalira, folije, kapajuće trake jer seradi o količinama koje su popriličan zalogaj zasvakog proizvođača i mi to moramo na vrijemeugovoriti i osigurati. Mi ništa ne prepuštamoslučaju!

ReprezenT: Koji su sve mogući rizici uproizvodnji ovih poljoprivrednih kultura?

Senad Ć: Rizici u proizvodnji su najčešćevremenski uslovi, drugo pojava bolesti, ali miimamo takav tim stručnjaka koji ne poznajuradno vrijeme, a imamo i dobra zaštitna sred-stva, pa mi bolest otkrijemo čak prije pojave.Znamo na kojim temperaturama, koje vlažnostizraka se može pojaviti određena bolest naodređenim kulturama. Mi pristupamo preventiv-no, prije nego što dođe do bolesti. Prvo štoćemo raditi u rano proljeće je prskanje crvenimuljima i unošenje bakra kao elementa u zasade jagode, koji će od 30 do 40 posto povećati pri-nose našim poljoprivrednim proizvođačima.

ReprezenT: Koja proizvodnja je najbolja inajisplativija u ovom podneblju ovdje?

Senad Ć.: Mi smo odabrali tri strateškevrste i sorte da sadimo, a to su malina, jagodai krastavac. Ove sorte smo odabrali prvenstve-no jer u svijetu ne postoji mehaniziran načinberbe ovih proizvoda. Ono što se uspijeva namehaniziran način brati bude puno jeftinijenego kod nas. Kada je u pitanju berba krasta-vaca, mi prvu klasu svojim kooperantima plaća-mo 1,00 KM po kilogramu, dok je druga klasa0,50, a treća 0,20 KM i tako dalje. Svakako jevrijedno to što mi ovdje imamo oko 80 postoprve klase proizvoda, što naši kupci iz Evrope jedino traže. Za ostalo oni nisu zainteresirani.Mi ne samo da smo vodeći proizvođači u BiHkada je u pitanju krastavac, već proizvodimoviše od Hrvatske i Srbije. Mi smo u prošloj godi-ni plaćali 3,00 KM po kilogramu maline, a to jepo prvi put u BiH da se desilo. Neke su firme naprimjer plaćale 1,80 KM po kilogramu maline.Nadamo se da će takva cijena ostati i ove godi-ne. „Vegafruit“ je jagodu plaćao 0,90 KM pokilogramu, „Vitaminka“ 0,80 KM, a „Agro-merkantilija“ je svojim proizvođačima plaćala2,00 KM po kilogramu, pa vi možete sadazamisliti koja je to razlika u cijeni. Zbog toga mii imamo stalno povećanje količina proizvodnje.

ReprezenT: Kakva je perspektiva vašezadruge i zadrugarstva u cjelini u BiH?

Senad Ć.: Politika je učinila svoje kao što

čini i ovdje. Evo, na primjer, otkazao sam svojslužbeni put za Austriju na dan kad su bili pro-testi za spas „Agrokomerca“. Moji saradnici sume pitali zašto to činim. Pa zbog toga što je bilohiljade poljoprivrednih proizvođača-kooperana-ta na tom protestu i zato je meni tamo bilo mje-sto. I ja sam sam bio dugogodišnji radnik„Agrokomerca“ i vrlo sam ozbiljno zainteresiranda se taj privredni gigant spasi, jer mi smo tikoji smo održali kondiciju poljoprivrednog proiz-vođača, i možemo sa našom proizvodnjom, avjerovatno će se to i desiti, da prvi pokrenemo jedan dio pogona „Agrokomerca“ pa da, kaošto sam već kazao, izvozimo krastavac u tegli,a ne u vrećama.

ReprezenT: Kakve inače prinose uspijeva-te ostvariti i kako?

Senad Ć: Većina ljudi koji se poljoprivre-dom bave u okruženju, susjednim državama,ne mogu vjerovati da se može proizvoditi ipreko dvije tone, pa čak negdje i do 2,5 tonemaline po dunumu, dok u Srbiji proizvode

negdje 200-300 kilograma. Zbog različitih pri-stupa proizvodnji prinosi po dunumu krastava-ca variraju od tone do sedam tona, sve ovisi oozbiljnosti kooperanta i primjeni tehnologijeuzgoja jer mi sve više krastavac uzgajamo namrežama, pod folijom i sistemom za navodnja-vanje, dakle način na koji se uzgaja u Evropi.Imamo najkvalitetnije hibride, sa sortama Ajax,američki potomac, holandska levina itd.

ReprezenT: Koja je vaša poruka poljopri-

vrednim proizvođačima?Senad Ć.: Pa ljudi uglavnom znaju za nas

preko drugih kooperanata. Neki ne mogu vjero-vati da mi poslujemo na takav način i da miisplaćujemo sve naše kooperante na vrijeme ipo dobrim cijenama. Ime ove firme neće bitiukaljano nikada, jer mi garantujemo siguranotkup i urednu isplatu za sve primljene poljopri-vredne proizvode. Bilo je naporno to sve orga-nizirati, ali smo uspijevali i garantujem da ćemou budućnosti još brže, sigurnije i čvršće isplaći-vati našeg poljoprivrednog proizvođača na vrijeme. Za ljude koji imaju zasade maline trebareći da su to sigurno rudnici zlata i ti ljudi kojiimaju ugovore sa nama na 15 godina ni zimaneće predstavljati problem, jer će moći doći uzadrugu i zimi i podići ako treba akontaciju unovcu za maline koje će nam tek prodati. Mičuvamo njihov karakter, a oni čuvaju ugledZadruge. Zato za kraj želim da ponovim našslogan: Vi nama povjerenje, mi vama isplatu navrijeme!

R

a

z

g

o

v

or S

pecijalizirana Poljoprivredna zadruga „Agromerkantilija“ osnovana je 2006. godine u sadašnjem obliku, au međuvremenu se prilagodila poslovanju u PDV sistemu. Naš sagovornik je po zanimanju poljoprivredni

tehničar sa stažom dužim od 25 godina u „Agrokomercu“ i poljoprivrednoj struci. Kada smo sa njim razgovarali prije nepune tri godine, u Zadrugu je ugovorima o proizvodnji bilo uvezano 977 kooperanata sa podru-čja općina Cazin, Bužim, Bosanska Krupa i Velika Kladuša i to su tada bili podaci za svako poštovanje. Tada je

Zadruga na 54 lokacije sabirala proizvode da bi u međuvremenu ti podaci bili utrostručeni. Danas ova Zadrugaima 3.025 ugovorom uvezanih kooperanata u 11 općina, uključujući sve općine USK-a, te 132 otkupne stanice.Impozantni rezultati, koji se pored ovih podataka odnose i na količine izvezenih poljoprivrednih proizvoda, teredovnu isplatu kooperantima, opredijelili su nas na ponovni razgovor sa ovim poduzetnim direktorom koji 95

posto otkupljenih proizvoda plasira na evropska tržišta. U vrijeme kada privredi u našoj zemlji ne cvjetaju ruže,ovaj primjer potvrđuje da postoje potencijali, ali treba imati hrabrosti i znanja da se oni iskoriste.

direktor Specijalizirane Poljoprivredne zadruge „Agromerkan tilija“ iz Marjanovca kod Velike Kladuše

21. februar 2011. godine, broj 240ntervju ReprezenT

Senad Ćatić13

PO

V

O

D

O

M

Sa

Razgovarao:

Esad ŠABANAGIĆ

Mi ništa ne prepuštamo slučajuN

a dobre prinose u dobroj mjeriutječe podneblje, ali i edukacija

poljoprivrednih proizvođača. Mi smoprošle godine imali 72 edukacije u mje-

snim zajednicama na općinama kojepokrivamo i već su za tekuću godinu

krenule edukacije. Tu je u stalnomnadzoru prof. dr. Mirsad Kurtović, nje-

gov asistent Adnan Maličević, a već slijede seminari u Cazinu, Bosanskoj

Krupi, Bužimu, Velikoj Kladuši. Već suneki seminari održani u općinama na

prostorima koje pokrivamo u RepubliciSrpskoj. Vidite i sami kako mi radimo jer

u ReprezenT-u redovno, iz broja u broj,objavljujemo stručne savjete kad je u

pitanju neka proizvodnja s kojom se mibavimo ili planiramo baviti.

Danas imamo vozni park od 15 vozila, a nismo kreditno zaduženi. Mi se savje-tujemo sa strukom iz Hrvatske, Srbije i BiH i to sigurno daje rezultate. Danas

u stalnom radnom odnosu imamo 11 radnika, a u sezoni zapošljavamo oko 50 radni-ka na tri mjeseca. Ove sezone će nam trebati više radnika, negdje oko 90 u sezoni i

oni će biti maksimalno iskorišteni, ali i plaćeni za svoj rad. Najavili smo da idemoprema finalnoj proizvodnji, a to znači da ćemo raditi i na finalizaciji proizvoda mali-na, jagode, džemova i marmelada pod našom etiketom. Nećemo izbjeći ni sušeni

dren, glog i šipak, te prženi i sirovi kesten u zamrzivačima naših trgovačkih centara.Na tom projektu danas rade tri doktora nauka i ja vjerujem da ćemo krajem ove godi-

ne doći do te realizacije.

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 240 Feljton

Arogancija i primitivizam krajiškog političkog života

Doprinos Islamske religije ukupnojsvjetskoj civilizaciji je ogroman i to jeopće poznato i priznato u internacio-

nalnim razmjerima. Kakvo je stanje početkom21. vijeka u državama sa većinskim učešćemmuslimana možda oslikavaju aktuelna događa-nja u Tunisu, Egiptu.

Međutim, na području Cazinske krajinezbog višestoljetne nepismenosti, bijede, siro-maštva, izvorno poznavanje Islama bila je privi-legija malobrojnih „pripadnika intelektualnihkrugova“, među kojima su vjerski službenici„prednjačili“. Fušerska „analiza“ historijeCazinske krajine (uzmite period koji god hoće-te) bi pokazala kako smo u tom pogledu bilinedovoljno priučeni, a „era“ opismenjavanja

(recimo 1945.-1970.) predugo je trajala zbog„oklijevanja“ (čitaj: konzervatizam, prvenstvenoimama). Onima koji sumnjaju u navedenomogu proturječiti s primjerom iz vlastite porodi-ce, a nažalost nije bio usamljen.

Krajem minulog i početkom tekućeg vijekapercepcije univerzalnih vrijednosti „institucio-nalizirale“ su se kao osnovno „mjerilo civilizacije“ područja i njegove populacije. Površna ana-liza praktične primjene bilo kojeg „elementa“(istine, pravde, jednakosti…) na područjudanašnjeg USK-a bi pokazala kako je to podru-čje savremena civilizacija tek ovlaš dodirnula.Česte aferice, pogrešne procjene vođa (čitaj:političkih mandatara i vjerskih poglavara) sunas sputavali, čak više usmjeravali hvatanjimaza vratove, a onda i za puške.

Evo inserta iz razgovora sa prijateljem iz

Bihaća januara 1994. poslije potpisa„Sporazuma o prekidu vojnih dejstava i neprija-teljstava“: „Ovamo kažu da nam vi autonomašibranite dostavu humanitarne pomoći. Mnogi uto i povjeruju. Nadamo se nekim „lanč-paketi-ma“. Znam da će nam slati samo da preživimokako bi oni imali sutra kome davati kredite uz

visoke kamate“. Kako funkcioniše vlast uBihaću? „Ovdje, moj druškane, imaju tri vrstevlasti. Jednu nazivaju građanskom, znaš onogKabiljagića, koja nema nikakvu moć. Ne možeama baš ništa pa je poneki i pljuju. Drugi nivo je tajna, ona partijska čija imena se ne znaju

sem Veladžića. Ne sastaju se javno po danunego po noći na privatnim sijelima. Ova SDAvlast odlučuje o svemu. Treća vlast je vojna -Dudakovićeva. Ona može šta hoće i zaželi, ato uglavnom i čini. Kažu rat je, tako se mora“!

U mom rodnom zavičaju za kojeg ne znamda li više polažem pravo na njega ili on namene je, haman, pa normalno da se narodniizabranici i one koje oni ustoliče vrzlaju po sud-skim hodnicima (isto je ako pošalju i opomomu-ćenog zastupnika), da se njihovi inati plaćaju izbudžeta, da se više bave profitnim poduzetni-štvom i švercom nego poslovima za koje supreplaćeni, da zapošljavaju uz mito, da krčmebudžete po aršinima svoje većine, da ignorišusve ono što ne puše u njihove tikve, da…

Cjelovitiji i objektivniji uvid u sadržaje politi-čkog života svake krajiške čaršije ukazuje na

siromašan - oskudan sadržaj koji se arogantnoi primitivno prakticira. Demokratska pluralizaci- ja jedva se primjećuje, a najvidljivije aktivnostisu oko krčmenja budžeta. Tamo izabraniciimaju ozbiljnih poteškoća temeljnim umijećemdemokratije ući u pluralističko globalizacijskodigitalno doba kao što je tolerancija i prihvaća-nje različitosti što omogućuje ugodniji ambijent, jača međusobno povjerenje, producira pozitiv-ne ideje bez kojih sve sporo napreduje.

Biće interesantno kako će Krajišnici glajh-šatovati svoju prošlost tokom priprema za EU?Vrijedilo bi razmisliti da svaka općina svojim„dokumentom“ (deklaracija, proklamacija, rezo-lucija…) izrazi svoju „osudu“ zločina totalitariz-ma (žrtava fašizma-partizanije) pluralizmanovijeg doba (Bratorata 1993/95., odnosnoperioda Džehenemske decenije)... Možda bi to

zadovoljilo Savjet Parlamentarne skupštineEurope, odnosno njenu osudu zločina izrečenu26. januara 2006. godine. Kladušani vjerovatnoočekuju kako će njihove „sabirne“ centretokom 1994/95. „aminovati“ neko drugi?

Krajina u raljama...

Naslov je ostavljen čitaocima za even-tualnu dopunu po svom izboru-nahođe-

nju, kao npr. vlastitog primitivizma, projekta„globalizacije“, političke opcije ove ili one stran-ke, raznih moćnika svih fela, vjerskog fanati-zma, umreženih struktura i-ili prosjačkih štapo-va.

U posljednjih 20-tak godina publikovano jenebrojeno tekstova gotovo na svim kontinenti-ma od veoma kompetentnih autora. Svi zainte-

resovani mogu dokučiti odgovore na bitnijapitanja koja se tiču svih aspekata (političkogsistema, pluralizma, transformacije vlasništva,tržišta, sudbine poljoprivrede, izbora…) na bilokojem regionu. Bez obzira ko šta želio i iz kojevizure i-ili perspektive vidjeti-zaključiti nećemoći zaobići „centre“ -multinacionalne korpora-cije u raznim formama (kao npr Trilateralnakomisija osnovana 1973. godine i slične) usprezi sa obavještajno špijunskim agencijama-službama (npr. američka CIA i slične) kao inici- jatore, kreatore, arhitekte i izvođače najveličan-stvenijeg historijskog svjetskog projekta zva-nog „globalizacija“ sa nebrojeno mnogo pod-projekata prilagođenih ciljnim skupinama,regionima, državama, pa ako hoćete i USK-u.Među glavnim ideolozima su i ZbigniewBrzezinski, David Rockefeller , Henry

Kissinger ... Umreženi pojedinci su mahom svevodeće ličnosti najrazvijenijih država (recimoG-8), vlade najmoćnijih država, neke međuna-rodne institucije kao što je Međunarodni mone-tarni fond, Svjetska banka...

Na osnovu publikacija i prakse proteklih20-tak godina globalna strategija mogla bi se

formulisati :- Veoma mudro i sofisticirano ukloniti sve

prepreke (ideološke, političke, državne, ljud-ske...) bržem i neometanom kretanju ideja,kapitala, roba, ljudi, tako da troškove plate onina čijim teritorijima multinacionalne kompanije

nemaju veće instalirane vrijednosti, a moguimati velika tržišta za svoje viškove roba, fiktiv-nog kapitala, istrošenih ljudi, pa i štetnog otpa-da u svim oblicima.

- Financiranje projekata vršiti preko donacija, kredita svih vrsta s tim da sve mora biti podnašom kontrolom. Ljude za sve projekte prona-ći u državama i regionima iz redova državnika,političara, akademika, profesora uključivo i nji-hove građane u inostranstvima. Svima obez-bjediti beneficije (moć i novac) iz svih raspolo-živih izvora u skladu sa zaslugama. Stvoritičitavu mrežu raznih organizacionih formi kaošto su humanitarne organizacije,civilna udruženja, razne specijali-stičke agencije, tužilaštva, sudo-ve...

- Za svaki ciljni region formuli-

sati precizne projekte sa potpu-nom kontrolom i pokrivenošću odnaših obavještajnih službi.Podsticati formiranja što više poli-tičkih stranaka i civilnih udruženjasa proklamacijama potreba da sebrže razvija demokratija, poštivajuuniverzalne vrijednosti i drugeopće prepoznatljive tekovine civilizacije u čemuoni ozbiljno zaostaju. Raditi paralelno na svimpodručjima uz neprimjetno favorizovanje medi- ja koje treba stimulisati na sve načine, oprema-ti savremenom opremom, educirati tako dastalno vrše pritisak na javnost. Državne organekao što su vojske, policije, tužilaštva, sudovepodvrći reformama tako da ih kroz budžetebeneficiramo na sve načine, a oni će i samipohrliti u korupciju u čemu moramo biti oprezni.

- Njihova preduzeća prvo obezvrijediti, aonda koncipirati pretvorbu vlasništva tako da topokupuju njihovi ljudi koji mahom od biznisamalo znaju. Tako će firme propasti, radniciostati bez posla, a naše kompanije će prodava-ti svoje proizvode. Forsirati bescarinske zone islične kombinacije kroz koje njihovi poljoprivre-dno-prehrambeni proizvodi moraju postati sku-plji-nerentabilni za proizvodnju. Naše kompanije treba da pokupuju telefonije, energetiku, pri-rodne resurse, a njima ostaviti manje trgovine,zanatstvo, restorane, barove, po koju agenciju.Nametnuti im forsirano rješavanje komunikacija, infrastrukture, osposobljavanja domaće pri-vrede, posebno poljoprivrede sa našim krediti-ma, instruktorima, nadzorom, edukacijama. Zasve obezbjeđivati kredite po našim uvjetima izkojih plaćati naše ljude tamo kod njih, pa čak i

otplate dospjelih rata za ranije zajmove. Oni ćevećinom pohrliti za tim našim inovacijama, bićeoduševljeni jer ovi koji će zamijeniti one štotreba rastjerati (bilo po osnovu optužnica zazločine, preseliti u treće države, ušutkati sitnimprivilegijama..) malo znaju i o onom šta većimaju“.

Navedeni „globalni okvir“ pošteno je upot-puniti sa krajiškom bližom prošlošću u kojoj bi,recimo, glavni ideolozi bili SDA funkcioneri saMirsom na čelu, umrežene strukture poslijera-tni predsjednici Vlade USK-a (uključivo i nekiprofesori Bihaćkog univerziteta, recimo M.Demirović), izuzev prof. Derviševića, agitato-ri Bahtić, Nanić, Kamber , Nadarević, prof. A.Topić, obavještajna služba - bivši AID - u kojoj

je kladuški profesor hemije bio „prva violina“ ioni iz Gimnazije što su podupirali segregaciju.Organizaciona forma bila je Agencija za privati-zaciju. Građe ima za „doktorske disertacije“, ao magistarskim i „seminarskim“ temama da negovorimo! Razradom projekta „globalizacije“ na

krajiškom tlu došlo bi se do puno odgovora nastrateška pitanja - teme - dileme iz kojeg bi iOdbor za spas „Agrokomerca“ mogao „profiti-rati“, kao npr. zašto ne oni iz Ptuja (meni seosobno to dopalo zbog pljačke štediša), već ovidomaći iz Širokog Brijega (što mi se osobnodopalo zbog ovog što je sada ministar)?

Ekonomija u porastu -zapošljavanja zaostaju

Tema naslova je ovdašnja svakodnevni-ca o kojoj printani mediji pišu na široko

i u duboko. Podatak da je 2010. završila saporastom od 2,9 % kao najvećim „dobitkom“ od2005 je dobar signal. Naravno, Demokrati gakoriste kako bi pojačali uvjerenja da su udobrom smjeru kojeg su spremni korigovati.Republiknci sumnjaju ističući svoje opredjelje-nje kako smjer oporavka treba više tržišnognego vladinog usmjeravanja. Jaku argumenta-ciju nalaze u istom podatku: ekonomija raste, anezaposlenost od 9,4 % je i dalje velika,postavljajući pitanje kada će biti oko 6 % što bi

po ovdašnjem „računu“ bilo podnošljivo.Prije nekoliko godina sam pisao o efikasno-

sti ovdašnjih pandura od kojih, nažalost, pro-sječno dnevno blizu dvojica odlaze u crnu zem-lju zbog oružanih okršaja za prekršiocimazakona. U novinama The Arizona Rebublic, od2. februara ove godine publikovan je prilog ukojem se detaljno opisuje reagovanja na pozivo masakru u Tucsonu, 8. januara ove godine.Prvi poziv na broj 911 primljen je u 10:11, poli-cija je bila na licu mjesta u 10:14. U narednuminutu-dvije atentator je bio uhvaćen-razoru-žan-svezan. Ranjena Gabrielle Giffords jebila u bolnici za 14 minuta od vremena kad jeprvi poziv primljen (10:11). Policija i služba prvepomoći su perfektno obavili svoje poslove i pri-mili brojne čestitke. Nacionalni standard odpoziva na 911 do pojave na licu mjesta je šest

minuta.Kompanija u kojoj „šljakam“ napola odavno

stimuliše prisustvo mjesečnim sastancimatokom radnog vremena sa 100,00 $ kvartalno.Februarska isplata četvrtog kvartala je manjaza oko 5,00 $, odnosno u neto iznosu 81.11 $.Kad to preračunamo onda nam satnica „drije-meža“ na sastanku iznosi skoro dva i po putaviše od regularne. Problem je i ovamo i tamošto su izdvajanja sve veća, a oni koji se financi-raju iz budžeta rade sve neefikasnije. Npr.: akosu pouzdani podaci da općinska administracijaSanskog Mosta za osobne potrebe koristi oko jedne trećine budžeta, a iste administracijeBihaća, Kladuše, troše dvije trećine za istenamjene, onda bi bilo interesantno da neko odprofesionalnih žurnalista to malo istraži. Bilo bi jako poučno saznati, npr. u čemu to građani

Sanskog Mosta „oskudijevaju“ zbog „jeftine“administracije, a u čemu to građani Bihaća,Kladuše.. (pre)više-komfornije „uživaju“ zbog„skupe“ administracije?!

Phoenix, na 24. godišnjicu [email protected]

ReprezenT od broja 33 naovom mjestu pod naslovom„Tefter“ počinje objavljivatipriloge krajiškog arizonca

Rame Hirkića. Autor prilogaće svojevrsnim presjekomarhiva, odnosno registrakrajiške prošlosti pisati

priloge o aktuelnojsadašnjosti i perspektivnijoj

budućnosti. Hirkić ćekomentarisati svođenje

računa sa sobom, sadrugima, o nadanjima i

zabludama, reviziji odluka,planova i shvaćanja i ponečeg

zapisanog u knjigama.

P i š e :

Ramo Hirkić

Tefter (196)

14 ReprezenT

Bihać

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


Izbor ReprezenT21. februar 2011. godine, broj 240

MARTIN BROD, BIHAĆ - Prelijepislap na rijeci Uni kod Martin Broda odne-davno je izgubio dio svoje ljepote, nakonšto je, kako stvari stoje, odron stijeneporemetio tok krajiške ljepotice Une naovom mjestu. Tako je svjetski poznata

turistička destinacija sa sedrenim kaska-dama i najvećim unskim slapom od 54metra izmijenila svoj izgled.

Ljepota slapa je umanjena, jer je sa jedne strane slap „pobjegao“ i ostaviogole sedrene naslage. Lokalni stanovnicisu iznenađeni i zatečeni. Božo Reljić,86-godišnji mještanin, ne pamti da jeikada martinbrodski slap ostao bez vode.- Ovo nikad nije bilo, voda je uvijekišla cijelom širinom slapa, a viditesada, ovdje su sedre gole, kaže Reljić.

Senad Tutić, stručni savjetnik u

Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivredei šumarstva Unsko-sanskog kantonakaže da je na licu mjesta prije pet danavidio značajne promjene na vodopaduUne. Tačnije, desna strana vodopadaširine oko 25 metara trenutno je bez

vode.- Radi se o prirodnoj pojavi, nemadjelovanja čovjeka i nije se moglo pre-ventivno djelovati na sprečavanjuovih promjena, tvrdi Tutić i dodaje kakosu u resornom ministarstvu svjesni danedostatak vode predstavlja realnuopasnost da dođe do urušavanja većihkoličina sedre i oštećenja vodopada. Onisu obavijestili i Agenciju za vodno podru-čje rijeke Save u Sarajevu i već je naterenu bio zaposlenik Agencije, hidrologMarko Barić iz Područnog ureda uJajcu.

- Ovo je ipak izvanredna situacijai doći će jedna stručna ekipa izAgencije koja će predložiti neko rješe-nje. Mislim da bi to moglo i trebalo ićiu hitni postupak rješavanja, kažeBarić. On dodaje da sedra propada ako

nije u dodiru sa vodom odakle se hraniuzimanjem kalcija. - Sedra je rijetkost,ona je fenomen i imamo je samo narijeci Plivi i Uni u BiH. Treba je čuvati,

jer je to svjetski raritet, ističe hidrolog

Barić.U Martin Brodu je boravio i Sead

Delić, direktor Agencije za vodno podru-čje Save sa dvojicom inžinjera, kako binakon sagledavanja situacije na terenu ianalize pronašli najadekvatnije rješenje

koje bi eventualno vratilo raniji prirodniizgled slapa Une u Martin Brodu, jednogod najljepših vodopada i svjetske turisti-čke atrakcije.

Hasan Arnautović, dugogodišnji

snimatelj TV BiH iz Bihaća, autor doku-mentarnih filmova o prirodnim ljepotamaUnsko-sanskog kantona, ribar i zaljublje-nik u martinbrodske slapove, bio je prijedva dana na licu mjesta.

- Primijetio sam ranije promjenena slapu, ali u ovih 35 godina kolikosa kamerom profesionalno obilazimMartin Brod, još nikada jedna stranaslapa nije ostala ovako drastično bezvode, ističe Arnautović i ocjenjuje ovokao prirodnu katastrofu protiv koje trebapreduzeti stručne preventivne mjere.

Rusmir KARAT

BOSANSKA KRUPA – Gotovo nevjerovatno iza novinara je situacija da te nepoznat čovjek, čijeime nisi dobro ni čuo, nazove i kaže da želi pomoćiporodici Izeta Pehlića iz sela Baštre u BosanskojKrupi i zamoli vas da organizirate posjetu njihovomdomu. Sa nevjericom, ali vođena da je bolje ispunitidušu i pronaći ovu porodicu i dati priliku da joj sepomogne, ušla sam u ovu priču često razmišljajućišta ako je sve ovo neka neslana šala.

Put je vodio do profesora Ismeta Erdića, jed-nog od mještana Baštre, koji se nesebično ponudioda nas prati, ali i informirao da se kuća do kuće nala-zi još jedna porodica, Izetovog brata Fikreta, čijakćerka treba ovih dana na liječenje, isto tako neza-vidnog imovinskog stanja. Kako to obično biva,kadaje u pitanju praćenje onih koji samoinicijativno daru-ju porodice lošeg materijalnog stanja, bolesne, izne-mogle, svoj doprinos je dao i bosanskokrupskiRadio.

Čovjek, kojem je jedan televizijski prilog biodovoljan da iz svog novčanika pomogne porodicuIzeta Pehlića darivati sa 500 maraka, zove se Enver Melkić iz velikokladuškog sela Golubovići. Od srcaje namijenio 500 maraka, a darivao skoro duplo, nesamo Izetovu porodicu, već i porodicu Izetovog

brata Fikreta.Skromno ali ponosno, hadžija Enver, inače vlas-

nik firme „Amelšeh“ nam je rekao da je u VelikojKladuši kroz svoj rad kao čovjek koji želi pomoćisvojoj zajednici do sada bio donator u izgradnjiniskonaponske mreže i vodovoda u svom selu,osamnaest putnih pravaca u velikokladuškoj općini,a sa njegovim prilozima su obradovani korisniciMerhameta, Crvenog križa, penzioneri, dijabetičari iUdruženje „Naša djeca“ iz Velike Kladuše.

Svojim novcem značajno je pomogao izgradnjukuća za tri porodice, radu sportskih klubova, kultur-no-umjetničkih društava, a donirao je i 2.000 kva-dratnih metara svoje zemlje za gradnju sportskogigrališta u svom selu. Podvlačeći da je naša buduć-nost u obrazovanju, ponosno je istakao da je dona-tor udruženja generala Jovana Divjaka „Obrazo-vanje gradi BiH“, da stipendira dva studenta i dvaučenika osnovne škole u Srebrenici.

Brojne škole i džamije nisu ostale bez njegovedonacije za gradnju, kao ni islamski faku lteti i medre-se u Sarajevu i Bihaću. Kada je novinar sve ovopokušao spremiti u bilježnicu, znao je da ni posjetaporodici Pehlić nije slučajnost, već filozofija življenjada čovjeku u nevolji imaš obavezu pomoći, ako imaš

više od njega i pristojno živiš.U trošnu, blatom oblijepljenu kućicu Izeta i

Zahide Pehlić iza raspadajućih prozora zatvorenihnajlonom, česmom za vodu i banjom iza kuće vidlji-vom još samo u nekim filmovima poslije onog rata,hadžija Enver je unio prehrambenih namirnica u vri-

jednosti više od 530 maraka, za neplaćeni računelektrične energije izdvojio stotinu, koliko je za tro-šak dao Izetovoj ženi Zahidi, uz još dvije stotinemaraka koje će profesor Erdić uplatiti za jedno odšestoro djece, koje još uvijek ide u osnovnu školu uOtoci.

Inače, otac familije je po riječima supruge dugo-godišnji bolesnik na živce, koji nema mogućnosti daradi i hrani porodicu, a tragove te bolesti ima i ona.Tri starija sina su iz ove porodice pobjegla u potraziza boljim životom i ne javljaju se roditeljima, dvijedjevojčice su uspjela zahvaljujući naporima prosvje-tara završiti vanredno osnovnu školu, dok šesta dje-vojčica redovno pohađa nastavu.

Hadžija Enver im je olakšao život u narednimmjesecima, a osmjeh na Zahidinom licu zatitrao jekad je rekao da će im platiti struju koju su im maloprije njegovog dolaska došli isključiti elektrodistribu-teri.

U nešto ljepšem skromnom domu FikretaPehlića, Enver je ostavio, opet od srca, 400 marakaza kupovinu namirnica i dvije stotine maraka za škol-ske sendviče njihove djece, te ih darivao sa paketi-ma od deset kilograma Bioproduktove velikokladu-ške trahane. 11. februar tako će ostati zapamćen pohumanosti Enver Melkića i pomoći porodicamaPehlić iz Baštre. Njegova humanost nema ni općin-ske, ni bilo kakve granice.

Njegova filozofija života da daruje dio svojezarade onima kojima treba je filozofija koju bi trebaliprepisati svi slični po poslovnom uspjehu. Koliko dapomogneš nemoćne, toliko da zadovoljnije zaspeš isretnije se probudiš. Dževada ŠTANCL

Dar od srca za dvije porodice Pehlić

Enver Melkić - čovjek velikog srca

Odron stijene poremetio tok rijeke Une

Sedre ostale suhe i bez vode

Enver Melkić od srca darivao porodice Pehlić

Božo Reljić na slapu koji je ostao bez vode

Gola sedra na martinbrodskom slapuHasan ArnautovićSenad Tutić

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 24016 I zReprezenT

gra „Podkape“ je nekad ne tako davnobila najpopularnija zimska zanimacijau selima Mjesne zajednice Šumatac,ali i drugima u općini Velika Kladuša.

Podkape je stara igra i ne zna se pouzdanoodakle je i kada došla na ove prostore mada jenjeno postojanje poznato gotovo u svim dijelovi-ma Bosne i Hercegovine. Razlika ponekada znabiti samo u nazivu pa se u nekim dijelovima BiHova igra zove „Igra prstena“. Svakako je zanimlji-vo da ovu igru igraju isključivo muškarci i to samozimi kada su duboki snjegovi i kada studen ste-gne pa se nema šta drugo raditi oko kuće.

Jedan od igrača zakaže „Podkape“ kod svojekuće, spremi nešto pića, meze, objasni ženi (ako je ima) da je njegov „red“ i da se ne žali, izaberese prostorija koja ima peć i koja se lako može gri- jati, spremi dosta drva, polože se deke na pod i

uštima atmosfera kako bi igra mogla započeti.Da li je ova igra sport ili samo jedna od dru-

štvenih igara nismo uspjeli saznati niti od stra-stvenih igrača koje smo upoznali na ovoj zanim-ljivoj partiji u Kudićima.

U igri inače učestvuju dvije ekipe od jednogpa na više igrača (najčešće je to šest igrača) koji

sjednu na pod na koji se prethodno prostre višeslojeva deka da ne bi bilo hladno. Ekipe sjedaju jedna nasuprot druge, a između se nalazi prostor za igru. Obično oko njih ima mnogo posmatračai vjernih navijača koji su poželjan dekor.

Igra se tako što se krije prsten pod jednu od11 kapa. Prsten je u pravilu veći i nešto teži.Kape su zamijenjene pletenim vunenim čarapa-ma. Igra počinje s večeri i traje do u kasne sate,a nerijetko i po cijelu noć pa i po više dana ako jedruštvo „horno“.

Prvo jedan od igrača sakrije prsten pod jednuod dvije kape ili sakrije u jednu ruku a protivnikpokušava da pogodi gdje je jer onda oni počinjuigru, tj oni prvi kriju. Igra se do 101 poen. Igra jepodijeljena na nove i stare poene (do 50 su staripoeni, a od 51 do 101 su novi) i pobjednik je onaekipa koja prije „izađe“, dakle koja sakupi 101

poen.Partija traje po nekoliko sati jer se stalno

smjenjuju ekipe u skrivanju, a između se neštomalo pojede i popije i šali, u pravilu na svoj računi račun učesnika u igri. Postojale su uigraneekipe koje su išle i po drugim selima i gotovo cije-lu zimu igrali.

Tako su Kudićani sve do ove večeri bili pono-sni na svoju ekipu koja je donosila pobjede. Doslijedećeg ovakvog susreta titulu pobjednika nosiekipa Vidovske.

Iako su igru „Podkape“ igrali stariji ljudi, djecasu bila neizbježni dekor i vjerni gledaoci i publikanaravno, i gdje su god mogli oponašati oponaša-li bi starije. A za igru „Podkape“ je poželjno štoviše gledalaca.

Jedan igrač uzima prsten među prste i pokri-va ga čarapama lagano izvlačeći ruku ispod svihnaslaganih čarapa. Ispod jedne od tih čarapaostavlja se prsten. Protivnička ekipa treba pogo-diti ispod koje čarape se krije prsten. Ko krijedobiva bodove. Ko pronađe prsten jako udari počarapi koja na neki način odskoči od poda.Maheri - dobri igrači prstena su znali biti i dobriglumci ne odajući mimikom ili gestom da su pro-našli prsten. Za sve vrijeme igre pije se rakija isluže suhomesnati proizvodi.

Neka sO vom reportažom želimo našim čitaocima prikazati jednu zanimljivu, gotovo

zaboravljenu igru, koja se ranije na selima upražnjavala uglavnom zimi. Za ovosmo iskoristili priliku na jednom druženju u velikokladuškom naselju Kudići. Ovdjese naime na poziv domaćina Hasana Dizdarevića-Ćuće, u njegovoj kući, okupilo blizustotinu gostiju iz desetak obližnjih sela i sedam mjesnih zajednica iz općina VelikaKladuša i Cazin. Ovoliki interes za ovo okupljanje izazvalo je odigravanje jedne stare,gotovo izumrle, seoske igre koja se u ovom dijelu naše zemlje naziva „Podkape“.

Otrgnutood zaborava: Zimska seoskaigra "Podkape"

SKOKOVI – Kulturno-umjetničkodruštvo „Ahmet Bajramović“ saSkokova, u općini Cazin, osnovano je2010. godine sa ciljem i namjerom daočuva tradiciju Bosanske krajine pa išire. Ovo mlado Udruženje građanabroji u ovom trenutku oko 300 člano-va svih uzrasta koji su raspoređeni u

nekoliko sekcija i to u folklornoj, dram-skoj, ritmičkoj, pjevačkoj, muzičkoj tehumanitarnoj sekciji. KUD „AhmetBajramović“ Skokovi ima više od 50mladih ljudi koji su raspoređeni u raz-nim upravnim tijelima koja učestvuju uupravljanju ovog Udruženja.

Kulturno-umjetničko društvo„Ahmet Bajramović“ Skokovi je dobiloime po učitelju koji je svoj život posve-tio učeći djecu u mjesnim zajednica-ma Pećigrad i Skokovi, koji je 22.aprila 2007. godine smrtno stradao usaobraćajnoj nesreći. Prvi predsjed-nik ovog Udruženja je Edis Smlatić,sekretar Emin Mušedinović, a pred-sjednik Skupštine Adis Smlatić.

Ovo Društvo prvi svoj koncert pri-

redilo je 23. januara ove godine i to uhumanitarne svrhe koji je bio namije-njen za prikupljanje novčanih sredsta-va za liječenje oboljelog mladog spor-tiste Adnana Hrnjice. Drugi koncert,također humanitarnog karaktera, odr-

žan je 20. februara ove godine u saliOsnovne škole „Skokovi“ sa kojeg jesav prihod namijenjen za liječenje zaSamira Beganovića kojem su otka-zali bubrezi i ide na dijalizu, s tim dasu mu potrebna velika novčana sred-stva kako bi izvršio transplantacijububrega.

KUD „Ahmet Bajramović“ je 4.

februara ove godine dodijelilo diplo-me najmlađim svojim članovima kojičine nogometnu sekciju ovogUdruženja. Diplome je uručio pred-sjednik KUD-a Edis Smlatić, a povo-dom uspješnog i kvalitetnog rada u

prošloj 2010. godini. Tim povodomEdis Smlatić je obećao mladim člano-vima da će u narodnom periodu bitiviše aktivirani što se tiče utakmica sasusjednim općinama te da će nabavi-ti kvalitetnu opremu za ovu mladusekciju.

U aprilu ove godine, tačnije usubotu 23 aprila, Društvo je zakazalo

održavanje prvog Bosanskog teferičaispred sale Osnovne škole „Skokovi“.Na Teferiču će gostovati mnoga fol-klorna društva i osobe sa estrade, abit će organizirana i bogata i raznovr-sna tombola. Esad Š.

VRNOGRAČ - Udruženje žena„Svjetlost“ djeluje nepunu godinudana, ali lepeza djelovanja ovihaktivnih pripadnica ljepšeg spolazadire u gotovo pa sve sfere života.Ono čime se članice Udruženja naj-više vole i žele baviti jeste humani-tarni rad u društvu.

Od početka osnivanja, svojimdjelovanjem i prikupljanjem dobro-voljnih priloga unijele su nadu u boljesutra i bolji život mnogim porodicamakoje se na današnjem vaktu bore zakomad kruha, porodicama slabogsocijalnog statusa. Članice Udru-

ženja posebno se mogu pohvaliličinjenicom da su u saradnji sahumanitarcima iz Evrope i prekoo-keanskih zemalja porodici Rizvićomogućili priključak struje i vode.

Priključak na elektronapajanjeizvršeno je 14. februara. Također, usaradnji sa predstavnicima općinskihvlasti koji su izdali potvrdu za priklju-čak, porodica Rizvić nije dugo čeka-la na svjetlo u svom domu.Udruženje žena „Svjetlost“ ovom pri-likom se zahvaljuje svim donatorimana dobrovoljnim prilozima.

Esad Š.

Zanimljive su išćil kape (išćil, tur. = iškil, sum-

nja, pretpostavka, preduvjerenje). U igri prstena često je međusobno pitanje: „koja je

tvoj išćil“? Znači: „gdje misliš da je tvoj

prsten“? Inače, ova riječ znači izbor, odluka,

opredjeljenje, to su kape za koje pobjednik

misli da upravo one sakrivaju prsten.

Ekipa „Kudića“ sa domaćinom Hasanom Dizdarevićem (zadnjidesno): Arif Kudić, Mustafa Džananović, Sulejman Miskić, Ibrahim

Kudić, Smail Dizdarević i Enver Mujkić.Ekipa „Vidovske“: Ramiz Kendić-Poštar, Hasib Kendić, Šaban-Šabica

Mušić, Arif Bajrektarević, Huse Bajrektarević i Hasan Čović.

I

Novoosnovani KUD „Ahmet Bajramović“ u humanitarnim aktivnostima

Ambiciozni planovimladog društva

Aktivnosti Udruženja žena „Svjetlost“ Vrnograč

Porodica Rizvićnapokon dobila struju

Diplome nogometnoj sekciji KUD-a "Ahmet Bajramović"

Rizvići ispred kuće u kojoj sad napokon imaju električnu energiju

Povlačenje konopca

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 240 17ReprezenT

Osvježene stare,tradicionalne igre

Želja organizatora druženja u KudićimaHasana Dizdarevića - Ćuće je da se

osvježe stare, tradicionalne igre uz koje su seljudi nekada okupljali, družili i zabavljali. Ovo jebilo treće druženje kod njega u posljednjih dese-tak godina. Na druženje su pored igrača došlinavijači i njihove supruge pa se igralo i pjevaloistovremeno. Da bi odigrali samo jednu partiju„Podkape“ u Kudiće su pored domaćina, došliigrači iz Vidovske, Šumatca, Marjanovca,Johovice, Veinca, Gornjih Purića, Šabića, VelikeKladuše, Šturlića, Pećigrada i Platnice.

Okupljanje je počelo u kasnim popodnevnimsatima i atmosfera se počela podgrijavati iakoovoga puta nije bilo snijega, ali je bilo poprilično

hladno. Stoga su oni pridošli, čekajući ostale dadođu, zapjevali, onako s’ nogu, više da biKudićanima pokazali da se na ovom mjestunešto dešava, nego što je uistinu bilo hladno.

Prije ulaska u kuću, igrači su se malo zagri- jali povlačenjem konopca mada za igru kojatreba uslijediti nije potrebna fizička snaga.Primarni cilj je bio tek da se prisutni podsjetekako se nekada mjerila snaga i izdržljivost.

U prizemlju kuće Hasana Dizdarevića bile supripremljene dvije tople sobe kako bi igra moglazapočeti. Prostorija je bila zagrijana, a podoviprekriveni duplim dekama kako bi igrači iposmatrači mogli sjediti. Žene su bile smještenena spratu kuće.

Do nekog slijedećeg ovakvog susreta slast

pobjede odnosi ekipa Vidovske.

Rezultat nije tako uvjerljiv: 101-86, međutim, pravi psihološki rat je završen, a pobjednici će slavi-ti danima i noćima. PoraženimKudićima će trebati dosta vre-mena da shvate da su ovogaputa naletjeli na spremniju i boljuekipu iz Vidovske. Svemu što jelijepo i zanimljivo brzo dođe kraj.Tako je oko ponoći pretprošlesubote završeno druženje uKudićima kod HasanaDizdarevića, najprije velikimslavljem pobjednika iz Vidovske,a potom narodnim kolom prijeoproštaja do neke druge prilike.

krajiški običaji ne zaborave

AZIN – Protekle sedmice je uKulture Cazin za sve ljubitelje

e umjetnosti održana izložba slikaazivom „Očima arhitektice“ autori-teje Kregar Tršar . Mateja Kregar rođena je 1977. godine u Ljubljani.02. godine je diplomirala naetu za arhitekturu u Ljubljani, agodine završila magisterij na

ku za pejzažnu arhitekturu, gdje i

ao asistent za oblikovanje na pred-

metima crtanje i plastični dizajn, nacrtnageometrija i vizuelne komunikacije.Ostvaruje crteže u skladu sa pejzažnomarhitekturom i dizajnom prostora.

Do sada je izlagala na više samo-stalnih i kolektivnih izložbi u Sloveniji.Prvi put je izlagala i u našoj zemlji.Izložbi je prisustvovao i načelnik općineCazin, Nermin Ogrešević koji je prigod-nim govorom pohvalio rad autorice i

podržao ovu izložbu. Amel D.

CAZIN . U nedjelju, 13. februara,u restoranu „Kula“ Bazeni održan jedrugi humanitarni koncert za pomoćoboljelom Adnanu Hrnjici, kojegorganizira njegov Bokserski klub„Cazin“, a prikupljeni novac bićenamijenjen za njegovo liječenje.Veliki broj humanih ljudi okupio se naovom koncertu sa nadom da sepomogne Adnanu Hrnjici za njegovoskorije ozdravljenje.

Na ovom humanitarnom koncer-tu odazvali su se mnogi estradni iamaterski pjevači, koji su besplatnodošli pjevati, te koji su na taj način

pokazali svoju humanost. Neki odnjih su Hemal i Hasan Hairlahović,Zlatan Tepić, Semir Kordić, HakoObić, te mnogi drugi. U toku koncer-ta javio se i Adnan Hrnjica iz bolnice,te zahvalio svima na dolasku, a poru-čio je i pjesmu „Evo me, čaršijo“, kojumu je otpjevao Hako Obić.

Mnogi željni zabave i igre, a uz toda urade neko dobro djelo, okupili suse na ovom mjestu i pokazali Adnanu

da nije sam. Adnanov bokserski klub

planira sprovesti još nekoliko huma-nitarnih koncerata da bi se što prijeprikupio novac za njegovo liječenje.

Podsjećamo, Adnanu Hrnjici jeprije tri mjeseca otkrivena akutna leu-kemija AML 4. Čim je došao uKantonalnu bolnicu isti dan mu jeuključena terapija, a nakon što je pre-vezen u Sarajevo uradili su mu punk-ciju koštane srži i uključili ga u pro-gram. Amel D.

Pripremio: Esad Šabanagić

U organizaciji Bokserskog kluba „Cazin“

Održan drugi koncert za Adnana Hrnjicu

Za uplate iz Bosne i Hercegovinebroj transakcijskog računa je:3385002573590533 kod UnicreditBank,

Uplate iz inostranstva se moguizvršiti na slijedeći način:

BANKA : UNICREDIT BANKA d.dMOSTARSWIFT: UNCRBA22IBAN BR. : BA39 3385 0028 73591842

U KORIST : Hrnjica AdnanADRESA: Krakača 14BROJ RAČUNA :40377825101 EUR40377825104 CHF40377825105 USD

Informacije o broju

žiro-računa za sve onekoji su voljni donirati

novac i tim putempomoći Adnanu:

Mateja Kregar Tršar izlagala u Cazinu

zložba slika

Sa humanitarnog koncerta za pomoć Adnanu

Žene su pjevale...

Kolo na odlasku

Igra "Podkapa" zaokupila je pažnju sviju prisutnih

Velika zainteresiranost za Matejinu izložbu

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 24018 SportReprezenT

AUTO-Wal d.o.oOvlaštena prodaja i servisMercedes-Benz vozila

Velika Kladuša, tel. 037 77 27 10

*** C-klasa 200 CDI ***

* Sportpaket AMG Stylingom ** Paket opreme "Avantgarde" *

* Radio Audio 20 *

CAZIN - U organizaciji Sportskog saveza, apod pokroviteljstvom općine Cazin, prošle srije-de je u sali Doma kulture uz prisustvo velikogbroja građana održana tradicionalna manife-stacija Izbor najboljih sportista i sportskih ekipaopćine Cazin za 2010. godinu. U imeSportskog saveza općine Cazin, dodijeljene suplakete zaslužnima za razvoj cazinskog sportau 2010. godini.

Plakete su dobili načelnik općine CazinNermin Ogrešević, Sportski savez USK-a, tepreduzeća „Maximetro“, „Voće Durić“,„Elektrometal“ i „Stampress“ iz Cazina.Sportski savez ove godine je dodijelio i tri zla-

tne plakete za doprinos u razvoju sporta u opći-ni Cazin na period od 40 i više godina, a plake-te su dobili Ismet Hrle, Ismet Kasumović iMuhamed Adilagić.

Dodijeljeno je i 18 priznanja za sportskenade općine Cazin, koji su postigli zapaženerezultate u protekloj godini na brojnim takmiče-njima širom BiH. Uručene su i tri specijalnenagrade mladim sportistima za njihove velikerezultate i promociju općine Cazin, a nagrađe-ni su Selvina Dautović iz Taekwondo kluba„Bosna Đemo“, Alen Lipović iz Rukometnogkluba „Krajina Ingplast“ i Adnan Hrnjica izBokserskog kluba „Cazin“, koji je nedavno obo-

lio i za čije liječenje se prikupljaju potrebnasredstva.

Najuspješniji sportski radnici u proteklojgodini su Sead Hodžić, vođa Saveza za sportratnih invalida Cazin i Asim Selimović, pred-sjednik Nogometnog kluba „Mladost“ Polje.Najuspješniji treneri su Alija Mehagić iz Karatekluba „Cazin“, Amir Topić iz Muškog rukomet-nog kluba „Krajina Ingplast“, SuzanaSabljaković iz Plesnog kluba „Enigma“ i AsimMujadžić iz SSRI Cazin.

Najuspješnija muška ekipa u invalidskomsportu je SSRI Cazin. Najuspješnija ženskaekipa u invalidskim sportovima je Streljačkaekipa, najuspješniji ženski klub u kategoriji lop-tački sportovi je Ženski rukometni klub„Krajina“, a u kategoriji ostali sportovi Plesniklub „Enigma“. Najuspješniji klub u kategorijiborilački sportovi je Karate klub „Cazin“, a naj-bolji muški klub u ostalim sportovima je Auto-

moto klub „Extra sport“. Najbolji muški klub uloptačkim sportovima je Fudbalski klub

„Krajina“.U juniorskoj konkurenciji najuspješniji su

bili Jasmin Ćoralić, član Karate kluba „Cazin“,Elma Draganović iz Taekwondo klub „Tigar“,Aladin Šišić iz Fudbalskog kluba „Krajina“,Jasmina Čataković iz Ženskog rukometnogkluba „Krajina“, te Ajla Topić iz Šahovskogkluba „Dama“.

U seniorskoj konkurenciji nagrađeni suSadil Mesić iz Karate kluba „Cazin“, SafetaTrgić iz SS SSRI Cazin, Muhamed Hodžić izAS SSRI Cazin, Hasan Ljubijankić iz Auto-moto kluba „Cazin“, Emina Kličić iz Ženskogrukometnog kluba „Krajina“ i Isak Abdagić izStonoteniskog kluba „TOP Stens 73“, koji jeujedno proglašen i kao najbolji sportista općineCazin za 2010. godinu.

Ovu manifestaciju uveličali su Plesni klub„Enigma“, Ansambl „Lira“ i članovi Karate kluba„Cazin“, koji su izveli demonstraciju vještina iz

karatea. Amel DRUŽANOVIĆ

Održan izbor sportiste općine Cazin za 2010. godinu

Isak Abdagić ponovo najuspješniji

Isak Abdagić, najbolji sportista općine Cazin sa načelnikom Nerminom Ogreševićem(lijevo) i Emirom Dautovićem, predsjednikom Sportskog saveza općine Cazin (desno)

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 240 19eljton (04) ReprezenT

Četrnaest godina nakon polaska ucazinsku školu, mukotrpnog puta,borbe sa vremenom, neznanjem i

ljudskim sujetama Ibrahim Dizdarević je uspioda ostvari svoj san, i održi obećanje. Više nijeIbrahim Dizdarević, postao je dr. IbrahimDizdarević, titula koja će biti dio njegovogimena i nakon njegove smrti.

Čvrsto držeći diplomu ljekara u lijevoj ruci,

okrenuo je leđa životu velegrada i pogledomprema Bosni rekao sve. Krenuo je nazad istimputem kojim je i došao na studije u Beograd, uBanja Luku na stažiranje. Mjesto koje već poz-naje iz medicinske škole.

Tokom stažiranja u Banja Luci upoznao jedjevojku iz stare trgovačke porodice Kuštrić,koji su se preselili iz Hercegovine u Banja Lukutokom Drugog svjetskog rata. Upoznao ju jepreko svoga brata Smaila koji je skupa studi-rao medicinu sa njenim bratom Alijom.Porodica Kustrić je bila velika i rodbinski veza-na sa starim hercegovačkim porodicamaDilberović, Jugo, Hrle, Tanović....!

Nakon završetka stažiranja vjenčao se uBanja Luci sa svojom izabranicom FatimomKuštrić. Ostali su skupa sretnih četrdeset i petgodina, u kojima mu je Fatima podarila troje

djece, dva sina, Mersuda i Seada i kćerkumezimicu Maidu. Mersud i Sead danas saporodicama žive u Sjedinjenim AmeričkimDržavama, Mersud u Chicagu, a Sead uClevelandu, dok je Maida ostala živjeti sama unjihovoj porodičnoj kući u Pećigradu.

Nakon vjenčanja i kraćeg boravka u Banja

Luci, Doktor Dizdar se vratio u rodni kraj, vra-tio se u svoj Pećigrad sa svojom izabranicomFatimom. Tada je još prašnjava cesta vodila doPećigrada, mjesta smještenog ispod brdaMetla i Puhalo i negdje otprilike na pola putaizmeđu Cazina i Velike Kladuše.

Bandere sa strujom i telefonskom žicomvodile su do pošte i mjesne zajednice u kojoj senalazio stari induktorski telefon. Sve zgrade u

Pećigradu izgrađene su još za vrijemeAustrougarske Monarhije i u njima se nalaziomejtef, škola, mjesni ured i stanovi za tadašnječinovnike.

Bolnica koju je Pećigrad i tada imao, te sta-nica mjesne milicije izgrađeni su poslije rata. Istara austrougarska vlast i novonastala komu-nistička, koristile su u izgradnji kamen sa sta-rog srednjovjekovnog grada Peći - kojeg surušili i vadili kamen za zidanje.

Duboki ožiljci od Drugog svjetskog rata iCazinske bune 1950. godine ostavili su bolantrag na stanovništvo koje je bilo više gladnonego sito, više boso nego obuveno, ali pono-sno. Ponosan i podijeljen! Na one koji su zanovonastalu vlast i one koji nisu mogli da prih-vate takvu vlast. Nisu mogli da prihvate novo

vrijeme i da neko drugi može da određuje kakoće njegova zemlja biti obrađivana ili koliko ćedati državi. Nastala je tiha migracija stanovni-štva prema evropskim zemljama.

Jedno je bilo i ostalo uvijek isto i uvijekzajedničko za sve, Džuma namaz je petkom iezan sa minareta stare džamije uvijek će sečuti. U takvim okolnostima kao podstanar zapo-čeo je mladi doktor svoj život u Pećigradu.Politika ga nije zanimala i nastojao je da svojživot podredi liječeći oboljele, usavršavanjem usvom poslu, modernizovanjem ambulante kao ipisanjem. Skupljao je podatke o svemu što je

bilo povezano sa ljekarskim pozivom, a pose-bno o ljekarima koji su tokom rata postali bezi-meni liječnici. Družio se sa narodom, poznavao je svaku kuću, svakog domaćina, svaku bole-snu osobu. (Nastavak u slijedećem broju)

N ekim znamenitim Krajišnicima koji su na bilo koji način obilježili nama blisko vrijeme iz prošlog stoljeća, iz naše bliže prošlosti, i sadašnjosti, odlučili smo posvetiti dužnu pažnju na stranicama ReprezenT-a i ne dozvoliti da olako padnu u zaborav. Baš u tom vre-

menu, u prošlom stoljeću, procvjetavali su brojni Krajišnici pa se nadamo da će naš Feljton poprilično potrajati. Nekim Krajišnicima smo seveć na ovaj način odužili, ali je to bilo i spontano i možda skromno. Ovoga puta odlučili smo se za nešto drugačiji pristup. Ovim Feljtonom

želimo podstaći naše čitaoce da zajedno sa nama daju svoj doprinos kako bi isti imao socio-historijsku vrijednost, i kulturološku naravno, jer bi priča sama za sebe bila manje vrijedna i manje zanimljiva. Nemamo namjeru niti mogućnost o bilo kojem Krajišniku sve kazati, to je napro-

sto nemoguće, jer to bi bilo proučavanje, ali zato imamo namjeru koristiti sve moguće izvore informacija da dođemo do što više podataka i saznanja o svakom koga u Feljtonu budemo obrađivali.

ZNAMENITI KRAJIŠNICI IZ VREMENA PROŠLOG - I SADAŠNJEGFeljton

Doktor Dizdar

Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ

Doktorova supruga Fatima imala je sestru bliznakinju Rukiju koja

je bila udana za Srbina iz Beograda.Badže su se izuzetno dobro slagale imeđusobno poštivale. Doktor Dizdar jeimao prijatelje iz svih vjera i ubjeđenja.Kćerka Jasmina od druge Fatiminesestre Safete tokom rata u Sarajevu seudala za Michaela Massera, jevreja izEngleske, koji je u vrijeme rata uSarajevu obučavao domaće bosanskedoktore iz oblasti plastične hirurgije.

Inače, Doktor Dizdar je imao jeda-naestero braće i sestara. Danas jemeđu živima samo prim. dr. Smail

Dizdarević iz Velike Kladuše.

Prvu knjigu pjesama pod nazivom„Plameni bregovi“ doktor Ibro

Dizdarević je objavio 1978. godine, abila je posvećena proslavi 35. godišnjiceformiranja Unske operativne grupe,Cazinskog partizanskog odreda i otkriva-nju spomen groblja „Bratstvo-jedin-stvo“ u Pećigradu. Za ovu priliku objav-ljujemo pjesmu pod nazivom „Plamenibregovi“ po kojoj je knjiga i nazvana.

Kameno stijenje ruši i buše mineAl' plamene bregove ništa

ne može da smrvi,Jer sazdani su od ljudskog mesa,

Od ljudskih duša i od ljudske krvi.

Tu su partizani ginuli u ognju i krviI nikad se ne zna ko zadnji, a ko prvi.

I nema te sile da sruši bregoveplamene boje,

To divno blago Cazinske Krajine moje.

Plameni bregovi dadoše mnoge junake i heroje,

Što tamo gdje žita klasaju gordoi uspravno stoje

Tamo gdje grobovi stražudrže na kamenu tvrdu

I čuvaju slobodu na svakoj čuki i brdu.

Iovoga puta pratimo šta su kazaličitatelji na Cazin.netu jer drugih

oblika komentara za sada još nemamo.Četiri komentara pod šiframa gost kaošto se može i vidjeti imaju različita viđe-nja pripreme ovog tek započetog feljto-na. Gost: - Ovo je napisano što bi narod

rekao s brda - s dola tako da ni autorteksta ne zna šta je htio reći! Gost: -Baš

ni ja ništa ne skonta. Gost: -Izgleda da

vam je čitanje lošija strana. Gost: -Bosanac ko Bosanac, što više čita, sve

manje razumije što je pročitao.

KAMENI BREGOVI

Doktor Dizdar sa diplomom u ruci

Mladi medicinar Ibro Dizdarević

Vjenčanje doktora Ibrahima Dizdarevića i Fatime Kuštrić

Kćerka Maida ispred porodične kuće

u Pećigradu, januara 2011. godine

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 24020 Plaćeni prostor/MarketingReprezenT

Svašta nam se dešava ovih dana.Oko nas priče, ocjene i procjenekako će ova godina biti teška, kako

će nam biti loše i kako je krivica na onimakoji odlučuju, tj. nama političarima.

Eh, sad... Kako mi u BiH imamo navrzuda generaliziramo sve i svašta, tako nam sedešava da su svi isti... Ako si političar ondakradeš, otimaš, dobijaš sve što ne zaslužu- ješ. Ukratko, kud god kreneš crveni tepih je

pred tobom i nemaš dilema i problema. Akosi privrednik i još ako si uspješan onda opetkradeš, zakidaš državu, šuruješ sa vlasti-ma... Ako radiš u medijima onda si kupljen,ako si doktor onda si podmićen, i takodalje... Znači, svi su isti.

Isti su oni koji žele raditi i pošteno živje-ti i oni koji traže kruha preko pogače. Upravota generalizacija je nešto što nas uništava,što nam ne da da krenemo naprijed i što

nam ne da da doživimo tu dugo obećavanusvjetliju budućnost. A ta budućnost namneće doći sama od sebe, moramo je samiuzeti.

Naša budućnost je u našim rukama. Onošto treba jeste da se okanimo ćorava posla,da se prestanemo baviti tuđim životima i dase pozabavimo svojim životom. To je prvikorak i počinje DANAS. Kad će onda tabudućnost? DANAS. Do koga je? DO NAS.

KAD ĆE TA

budućnost?

Nermin Purić, nermin [email protected]

BIHAĆ U.L ĐAČKA 35. 77000, BIHAĆMOB: 061 794 940

- OVLAŠTENI SERVIS ZA UGRADNJU AUTO PLINA- SERVIS I UGRADNJA AUTO PLINA VEĆ OD 555 KM- 3 GODINE GARANCIJA ILI 150.000 km UŠTEDA 50%

Web: ww.radiovkladusa.baE-mail: [email protected]

Marketing:037/771-531

- pregledi za sanitarne listove

- očna dijagnostika- interna medicina- liječenje dijabetesa i

oboljenja štitnjače- specijalističke konsultacije- ultrazvučna dijagnostika- ginekologija- orl- dermatologija- fizijatrija- ortopedija- neuropsihijatrija- laboratorijske pretrage- ct-dijagnostika- denzitometrija- mamografija- magnetna rezonancija

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1;

Tel: ++387 37/310-207, 310-070;

Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3;

Tel: 037/514-767;

Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1;

Tel: 037/771-396

e-mail: [email protected]

PRIVATNA ORDINACIJA

D R . E N O

037/770-135

037/772-727Tel:

VELIKA KLADUŠA

Posljednjih dana u Povjereništvu DNZBiH u Bihaću provode se različiteaktivnosti u okviru priprema za pro-

vođenje izborne skupštine za Općinski ogra-nak DNZ BiH u Bihaću. Tim povodom je odr-žan niz sastanaka u okviru Povjereništva i nje-govih asocijacija koje okupljaju žene i mladečlanove DNZ-a u Bihaću, a sastanci su biliposvećeni učešću navedenih asocijacija u pri-premama za Izbornu skupštinu, te za obilježa-

vanje 8. marta, Dana žena.Povjereništvo je uspješno provelo aktivno-sti i osiguralo stipendije za četiri studenta sapodručja Bihaća. „Ovo je skromni, ali itekakoznačajni poticaj naše organizacije u stipendira-nju studenata. Željeli bismo da i Općina Bihać,

kao što to čine u Velikoj Kladuši, stipendira svesvoje studente i da učenici imaju besplatan prijevoz, međutim to je za Bihać, nažalost, jošuvijek misaona imenica. Naš je cilj da pokuša-mo kod stranaka na vlasti u Bihaću ukazati naovaj problem i zbog toga, zahvaljujući našimstranačkim kolegama i prijateljima, smo uspje-li obezbijediti ove stipendije.

Ovo je ujedno poticaj, ali i izazov drugimstrankama u Bihaću, a posebno onima koji

obnašaju vlast u Bihaću, da i oni učine napor ipomognu onima kojima je pomoć potrebnakako bi se školovali i kako bi sutra bili u prilicida daju doprinos za razvoj ove općine i cijelogUnsko-sanskog kantona“, kažu u Povje-reništvu DNZ BiH u Bihaću.

Demokratska narodna zajednica Bihać

U TOKU PRIPREME ZAIZBORNU SKUPŠTINU

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 240 21zbor ReprezenT

VELIKA KLADUŠA – Od početkaprošle sedmice oko 50 radnika preduzeća„Farmko“ d.o.o. iz Širokog Brijega preki-nulo je redovno obavljati svoje svakodne-vne poslove i radne zadatke. Podsjećamoda ovo preduzeće svoju proizvodnu dje-latnost obavlja u pogonima Prehrambeneindustrije preduzeća „Agrokomerc“ uPolju kod Velike Kladuše. Dvadesetakradnika koji rade na crno i nemaju potpi-san nikakav ugovor, nije obustavilo proiz-vodnju mada i oni od svoje firme potražu-ju zarađene, a neisplaćene plaće. Radniciu preduzeću „Farmko“ obustavili su redo-vne poslove jer im poslodavac duguješest zarađenih, a neisplaćenih plaća tezbog neplaćanja penzionog i socijalnogosiguranja. Radnici dolaze na posao, aliga ne obavljaju, a organizirali su normal-no funkcioniranje rashladnog i toplotnogpostrojenja tokom 24 sata.

Isti ovi radnici sredinom aprila prošlegodine također su bili obustavili obavljatiradne zadatke zbog sličnih problema.Tada su radnici potraživali četiri neispla-

ćene plaće. Problem je tada privremenoriješen najavom izdavanja bonova koje suradnici mogli potrošiti u Supermarketu„Prkos“ u Cazinu. Tada radnici nisu bilidobro organizirani pa su se plašeći zaradno mjesto, brzo vratili na posao iakonisu bili ostvarili ono što su tražili.Menadžment preduzeća je zaključaoproizvodne pogone, izgubio se negdje, ana ulazna vrata istakao obavijest zapo-slenima slijedeće sadržine: „Zbog novo-nastale situacije na tržištu, velikog pri-tiska iz uvoza i drastičnog smanjenja

prodaje naših proizvoda na domaćim istranim tržištima, te niskog postotkanaplate, proizvodnja se obustavlja do4. maja 2010. godine. Plata za decem-bar 2009. godine isplatit će se do krajasedmice tekućeg mjeseca, a bonovi uvisini od 400,00 KM moći će se realizi-rati u Supermarketu „Prkos“ Cazin, odsubote 17. aprila“. Ovu obavijest je pot-pisao rukovoditelj poslovnice ŠefikSmlatić.

Oko mjesec dana kasnije, petogmaja, radnici su ponovo održali štrajkupozorenja jer pored toga što nisu ništaod traženoga dobili, njih 40 je dobilo otka-ze uz obrazloženje da su tehnološkivišak. Njihov direktor niti bilo ko drugi nijese tada obratio radnicima, a niti im je

mogao dati otkaze jer se radilo uglavnomo radnicima koji su ugovorom preuzeti iz„Agrokomerca“. Menadžment je u to vrije-me vodio aktivnosti na upošljavanju 30novih radnika iz općine Cazin zbog navo-dno lakše realizacije bonova uSupermarketu „Prkos“.

Podsjećamo da su problemi u ovompreduzeću nastali onog trenutka kada jeinspekcija obavila kontrolu i pronašlaveću količinu smrznutog mesa sumnjivogporijekla.

Prilikom najnovije obustave rada rad-nika u proizvodnji u preduzeću „Farmko“,radnici traže isplatu tri od šest zarađenihplaća uz uplaćivanje radnog staža i dopri-nosa. O ovim zahtjevima radnici su sači-nili pismeni zahtjev firmi u Širokom

Brijegu jer im ponovo niko od rukovodio-ca ne dolazi. Kako nema odgovora izŠirokog Brijega, radnici su se obratili isvojoj sindikalnoj organizaciji u ŠirokomBrijegu.

Na sastanku u srijedu, 17. februara,radnici su izabrali svoj Odbor od pet rad-nika koje predvodi Esad Salihović, a kojiće se nastaviti boriti za njihova prava.

U zaštitu radnika, u utorak je stao injihov neposredni rukovodilac u prethod-nom vremenu Šefik Smlatić, sada mini-star policije USK-a. On je svojim autorite-tom od Uprave firme zatražio da se pro-

blem brzo riješi čime bi se okončao postu-pak prelaska radnika u firmu „Laktat“ koja je temeljem svoje postojeće likvidnosti isolventnosti u stanju da odgovori ovimproblemima. Najmanje su dva razlogakoja dovode u sumnju iskrene namjereŠefika Smlatića u ovom slučaju: Prvo, jošza vrijeme njegovog rukovođenja firmomradnicima nisu isplaćivane zarađeneplaće, niti su redovno obračunavani iuplaćivani doprinosi, a drugo, firma„Laktat“ je iz Širokog Brijega i treba nasta-viti raditi na istom mjestu kako bi se pret-

hodna ugasila i zaboravile sve obavezeprema državi i radnicima. Ovo je inačerecept po kojem radi firma „Lijanovići“ izŠirokog Brijega čiji su vlasnici i braćaMladen i Jerko Ivanković Lijanović,sada istaknuti političari, najveći zagovor-nici zabrane uvoza u BiH.

Kako niti jedan političar ne misli nitiradi ono što govori, potvrđuje i primjer uvoza spomenutog smrznutog mesa.Ovaj primjer na najbolji način potvrđujena što su sve proizvođači hrane spremni ikako sve varaju potrošače i konzumentenjihovih proizvoda. Naravno, sve nevalja-

le radnje koje rade političari, brzo sesakriju od javnosti i zaborave. U uvozusmrznutog svinjskog mesa od preko 27tona, bez deklaracije i certifikata, uče-stvovao je i sadašnji ministar policijeUSK-a koji se na početku svog mandatasvojski bori za pravdu i zakonitost naovim prostorima. Doduše, nova VladaUSK-a u svakom nastupu ističe kako usvom radu gleda naprijed i neće se osvr-tati na ono što je bilo, a to u ovom sluča-

ju znači, što je bilo, bilo je!Esad ŠABANAGIĆ

Radnici preduzeća „Farmko“ ponovo obustavili proizvodnju

Traže zarađene plaće i uplatu doprinosa

Kantonalni veterinarski inspek-tor Amir Talalović u službeni zapis-nik broj 100.683.034.08 od 22.marta 2010. godine sačinjen u Polju(„Agrokomerc“) u Prekršajni nalogza pravne osobe upisao je slijedeće

podatke: „Farmko“ d.o.o. ŠirokiBrijeg stavio u proizvodnju i prometduboko smrznuto meso: 271.095 kgsvinjetine iz Njemačke, 20.802 kggovedine iz Brazila (Kosova) i29.778 kg piletine iz Njemačke iHolandije. Roba nije na propisannačin označena, deklarirana i certifi-cirana prilikom uvoza. Inspektor jeza ovaj prekršaj propisao kaznu uiznosu od 4.350,00 KM.

ŠTURLIĆ - U džamiji džemata Šturlić,u petak se okupio veliki broj džematlija, obaspola i svih uzrasta. I pored činjenice koju jeistakao Nisfet ef. Kovačević, imam u ovom

džematu, da je ova džamija gotovo svakogpetka dupke puna, ovoga puta džamija jebila puna vjernika iz nekoliko posebnih isvečanih razloga.

Prije džuma namaza, prisutni su se pri-sjetili svojih umrlih džematlija, klanjan jedžuma namaz uz prisustvo velikog brojažena koje su klanjale u mektebu, iz razlogašto je poslije bio upriličen Mevlud povodomrođendana poslanika Muhameda a.s.. Umeđuvremenu je bilo ozvaničeno Šehade,vjerski prelazak dvije Katolkinje na Islam.

Na zahtjev Bare Ćović i njene kćerkeKatice Domšić, ef. Kovačević je uz tri svje-doka dan prije kod njihove kuće obavio pro-ceduru prelaska na Islam. U džamiji jestoga obavljen samo formalni čin kojem jeprisustvovala Katica jer njena mama Barenije mogla prisustvovati zbog bolesti. U čita-nju Šehade Katica je kazala kako prihvatanovo ime Katka dok je njena mama prihva-tila ime Slade po svojoj umrloj kćerki koja jenosila ime njene svekrve.

Slade i Katka žive u Šturliću duže od 30godina. Slade je rodila četvero, a Katkadevetero djece. Sva njihova djeca nosemuslimanska imena. Nakon smrti njihovog

supruga Osme, obje su dobrovoljno, jer drugačije niti ne može biti, kako je kazao ef.Kovačević, prihvatile Islam kao svoju vjeru,u kojoj kako kažu ionako žive već duže odtrideset godina.

Ovom činu prisustvovao je i Said ef.Mujakić, glavni imam u Medžlisu Islamskezajednice Cazin. Ef. Mujakić nam je poja-snio neke nepoznanice u vezi ovog i sličnihprelazaka na Islam.

- Prošle godine imali smo po jedanprelazak u džematima Ostrožac i Tržac. Sobzirom da je ovo sredina u kojoj gotovou stopostotnom iznosu žive Muslimani,mi ipak imamo dva do tri ovakva prela-ska svake godine. U vjeri nema prisile, isvako to radi svojom voljom. Promjenaimena u dokumentima se ne traži već je

dovoljno da se istakne novo ime koje ćeza tu osobu biti u upotrebi. Važno je da jeta osoba poznata u svojoj sredini. Takveosobe Islam prihvaćaju sa srcem.Podsjećam da je godišnji prosjek prela-ska na Islam u Engleskoj pet hiljadaosoba, što je veoma veliki broj, kazaonam je između ostalog Said ef. Kovačević.

Mjesna zajednica Šturlić pored ovogima još dva džemata, Šturlić - Kose i Šturli-ćka Platnica, te jedan eksteritorijalni uBogovolji - Republika Hrvatska. Ovaj dže-mat broji oko 400 domaćinstava. Vjerskapoduka je na zavidnom nivou, a vrlo čestasu i šerijatska vjenčanja. Džamija je izna-dprosječno posjećena od strane vjernika uzprisustvo većeg broja mladih osoba.

Esad Š.

BIHAĆ –Ukoliko Vlada Uns-ko-sanskog kanto-na, mljekara „Me-ggl e“ i BalkanInvestment BankAD realiziraju preli-minarni dogovor postignut u četvrtak,na području Kant-ona će biti oformljenFond za poticaje uprimarnoj poljoprivrednoj proizvodnji,ali i Fond koji bi po prvi put subven-cionirao industrijsku proizvodnju, nesamo u mljekarskoj industriji, već i uostalim granama prehrambene indu-strije koje egzistiraju na ovom podru-čju.

To će neminovno rezultirati novimzapošljavanjima građana Kantona i utom se segmentu „probuditi“ iz eko-nomske letargije. U srdačnom i otvo-renom razgovoru na ovu temu, razgo-varali su premijer USK-a HamdijaLipovača, ministar poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva EmdžadGalijašević , direktor mljekare„Meggle“ Bihać Marijan Vučak, direk-tor komercijalne divizije BalkanInvestment Bank AD ŽivilnasMilerius, i direktor Corporate sektoraove banke Dario Jokić.

Želja menadžmenta mljekare„Meggle“ je da se odlično partnerstvosa Općinom Bihać prenese i na nivoKantona, tim više što mljekara„Meggle“ ima povećane potrebe zaotkup mlijeka, a uskoro će iz ove mlje-kare na tržište izaći i nadaleko čuve-

no kozje mlijeko. Mljekara „Meggle“jado sada za tri hiljade kooperanataisplatila oko 20 miliona maraka iprema riječima direktora, uz izuzetnokorektne odnose na relaciji mljekara-kooperanti.

Ministar Emdžad Galijašević,

koji je sa radom mljekare upoznatkroz dugogodišnju saradnju mljekarei Kantonalnog veterinarskog zavoda,istaknuo je kako je privatizacija biha-ćke mljekare „Meggle“ primjer veomauspješne privatizacije, posebno akose zna da u poljoprivrednoj proizvo-dnji čak 70 posto čini proizvodnja mli-

jeka, a u Federaciji BiH od ukupneproizvodnje mlijeka na USK otpada45 posto.

Vlada USK-a koja ima jasne idefinirane pravce, među kojima poljo-privreda zauzima izuzetno značajnomjesto, sa svoje strane učinit će svekako bi pomogla povećanje proizvo-dnje mljekare „Meggle“, ali i sličnihproizvodnih kapaciteta, kada je u pita-nju i industrijska proizvodnja, ali i pri-marna poljoprivreda, potvrdili su pre-mijer Lipovača i ministar Galijašević.

Vlada je izrazila spremnost dazajedno sa mljekarom „Meggle“ iBalkan Investment Bank AD formirapoticajni Fond novčanih kapaciteta 3-4 miliona maraka, što bi bio jedinitakav Fond na području BiH. Nasastanku se moglo čuti da imamo pri-

rodne resurse, radišne ljude, osigura-nu proizvodnju i plasman.Zajedničkim sredstvima žele se stvo-riti uslovi za kreiranje još povoljnijegposlovnog ambijenta u našem kanto-nu, zaključili su učesnici sastanka.

Rusmir KARAT

VELIKA KLADUŠA - U petak su općinski načelnik AdmilMulalić i predsjedavajući Općinskog vijeća Sejfo Mustafić uopćinskoj vijećnici primili najmlađe stanovnike Velike Kladuše,

mlade polaznike Javne ustanove „Dječje obdanište“. Bila je toujedno i prva posjeta koja je organizirana povodom 23. februa-ra, Dana općine Velika Kladuša koju su mališani iskoristili daprvi čestitaju načelniku i njegovim saradnicima. Mališani su sasvojim tetama priredili i općinskom načelniku tom prilikom uruči-li prigodne poklone koje su sami izradili.

Srednja grupa-Jagodice i starija grupa - Leptirići su nakonrazgovora sa načelnikom i njegovim saradnicima upoznali se isa načelnikovim radnim mjestom. Općinski načelnik Admil Mullićizrazio je zadovoljstvo posjetom mališana istaknuvši da su oni

najdraži gosti u Općinskom organu uprave.Ova posjeta je realizirana u okviru odgojno-obrazovnog pro-

grama „Dječjeg obdaništa“ i mjesečne teme za februar pod nazi-vom „Moj grad“. Malaišani su pozvali načelnika i njegove sarad-nike na svoje druženje koje organiziraju povodom 8. marta,Dana žena. E. Š.

Najmlađe Kladušane primio općinski načelnik

Nekoliko svečanih događaja u džamiji džemata Šturlić

Dva prelaska na Islam

Vlada Unsko-sanskog kantona i preduzeće „Meggle“

Stvoriti poticajni fondod četiri miliona maraka

Štrajk upozorenja, 5. maj 2010.

Detalj sa sastanka

Zajednički snimak djece JU "Dječje obdanište" i predstavnika Općine

Katka Domšić u sredini

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 24022 Agrokomerc/MarketingReprezenT

BIHAĆ - Sudbina „Agrokomerca“ bićetema sastanka zakazanog za 22. februar uSarajevu, a o nekadašnjem privrednomgigantu razgovaraće delegacija „Agroko-merca“, Vlade Unsko-sanskog kantona i

Vlade Federacije BiH. Što se tiče učesnikaovog sastanka, o sudbini „Agrokomerca“ nemože se razgovarati bez Vlade USK-a, rad-nika i predstavnika općina Velika Kladuša,Cazin i Bužim. Ovo je zaključeno na sastan-ku kojeg je organizirao premijer Unsko-san-skog kantona Hamdija Lipovača s kantona-lnim ministrima privrede i poljoprivrede,Hasom Hajrulahovićem i EmdžadomGalijaševićem. Sa druge strane, sastankusu prisustvovali predstavnici rukovodstva iNadzornog odbora velikokladuškog „Agrok-omerca“ i načelnik općine Velika KladušaAdmil Mulalić sa svojim savjetnikom za pri-vredu.

- Bez Vlade USK-a, radnika i predsta-vnika općina Velika Kladuša, Cazin i

Bužim niko ne može odlučiti o imovini isudbini „Agrokomerca“. Stečaj koje jepredložilo nadležno federalno ministar-stvo nije opcija, iako je zakonsko rješe-nje. Stečaj nije životna opcija za ovaj kraj

i zbog činjenice da je svaki stečaj koji jeotvoren u BiH završio pljačkom i otimači-nom. Stoga ćemo ponuditi naše zajedni-čko rješenje o pokretanju parcijalno dije-la po dijela „Agrokomerca“, kazao je pre-mijer Hamdija Lipovača.

Ekrem Šarić, direktor „Agrokomerca“istakao je da bez konsenzusa i zajedničkogstava nadležnih u Kantonu ne može se oče-kivati rješavanje agonije velikokladuškog pri-vrednog giganta. Sličnog stava je i AdmilMulalić, načelnik općine Velika Kladuša, koji je dodao da će u Sarajevu demonstriratisinergiju svih nivoa vlasti po pitanju„Agrokomerca“.

-Naš stav je da se pitanje „Agroko-merca“ ne može rješavati dok se ne iza-bere nova federalna Vlada i ja sam blagioptimista i sa dozom opreza gledam narješavanje problema radnika „Agroko-merca“, dodao je načelnik Mulalić.

Rusmir K.

Federalna Vlada sa premijerom MustafomMujezinovićem na čelu ne želi preuzeti bremeodgovornosti za pokretanje stečajnog postupka uvelikokladuškom prehrambenom gigantu „Agrok-omercu“. Ipak, problemi tog preduzeća nisu mali, aliisto tako nisu niti nerješivi, izjavio je premijer Mujezinović.

- Službena dužnost resornog ministra je dana osnovu pokazatelja o poslovanju predložistečaj, no svjesni smo da kod nas stečaj uglav-nom znači uništenje firme, tvrdi Mujezinović uzdodatak kako iz Unsko-sanskog kantona „pušu nekidrugačiji vjetrovi“, te da je nova kantonalna vladaspremna da se aktivno uključi u problem sanacije„Agrokomerca“ bez stečaja.

Na zakazanom sastanku s relevantnim predsta-vnicima lokalne zajednice, Kantona, Federalnevlade i institucija kojima je „Agrokomerc“ dužnik, uutorak će Federalna vlada ponudit Vladi USK-a dapreuzme rješavanje problema „Agrokomerca“. No,federalni premijer smatra da je najveći problemkako postići dogovor s bivšim radnicima.

- Radnici koji imaju potraživanja, čini se dasu spremni prihvatiti da se ona izmire u dionica-ma. Najveća dugovanja „Agrokomerca“ suprema državnim institucijama, kao što jeFederalni zavod PIO, kazao je Mujezinović.

Treba istaći da je kapital preduzeća„Agrokomerc“ za posljednje četiri godine prepolov-ljen i ako se nešto hitno ne poduzme, vrlo brzo ćese istopiti i ono malo što je preostalo. E. Š.

Sastanak u Kabinetu premijera Hamdije Lipovače na temu „Agrokomerc“

Problem se samo zajednički može riješiti Vlada Federacije BiH odgodila

odluku o stečaju „Agrokomerca“

Iz Krajinepušu nekidrugačijivjetrovi

Delegacija "Agrokomerca" kod premijera Lipovače

Poštovani gospodine ministre,

u Savezu samostalnih sindikata Bosne iHercegovine, Sindikatu u dioničkom društvu„Agrokomerc“, Velika Kladuša s dužnom pažnjom ipomno pratimo kako se Vi, i u tehničkom mandatuVašeg resora, ustrajno i nesebično zalažete za brzistečaj kao konačno rješenje „Agrokomercovog“ pita-nja.

I od ranije nam je poznato kako ste u svojemredovnom mandatu posebno velike osobne napore i

trud uložili u raspodjelu grantova, a da opet imanezadovoljnih. Prigovaraju da ministarstvo koje sebavi plodovima zemlje ne bi trebalo voditi toliko brigeo zemljacima. Ali, mi ovdje sigurni smo da je to ispra-vno prepoznato i da je Vama, uz takve zasluge,nastavak karijere političara u Vašem kraju zagaran-tiran. Sva ona tužakanja o zloupotrebi ovlaštenja iosobnim interesima, koja iznosi gospodin Jeleč, naj-vjerovatnije su rezultat njegove čiste zavisti na takvuVašu uspješnost, pa ne bismo dalje o tome.

Međutim, kad se radi o „Agrokomercu“, mi u pot-punosti razumijemo da Vam nije bilo lako i mogućeprimijetiti isti model uspješnosti, obzirom da su kraj-nji kadrovski domet resora koji ste okupili mala poljo-privredna gazdinstva, pa ste tada došli na hvale vri-

jednu ideju, da „Agrokomerc“ svedete na svojumjeru, da od ovog kombinata napravite dobitnu kom-binaciju po sličnoj shemi kao u raspodjeli grantova.Ali, iz nekog razloga to nije išlo. Moguće zato štoovdje treba neko, ili mnogi, izgubiti da bi neko dobio.

Moguće i da zemlja nije ista kao u Vašem kraju. Bilokako, ali dobit je izostala, pa nezadovoljni ulagačisada očekuju od Vas da to popravite, i eto nemaVama mira ni odmora ni u tehničkom mandatu.

I šta sada, ako vam to ne uspije, moguće osta-nete upamćeni samo kao ministar koji je tokom svo-

jeg mandata kao najveći osobni doprinos, da se

njemu povjerena imovina „Agrokomerca“ prepoloviraznim tehnikama tihe privatizacije, kao ministar pokrovitelj stotina ugovora na štetu imovine„Agrokomerc“, ili moguće kao ministar tokom čijegmandata je dug prema zaposlenicima dostigaozastrašujućih 80 miliona KM, ili moguće kao ministar koji je tokom svojeg četverogodišnjeg mandatasvega dva puta bio u Velikoj Kladuši, u sjedištu„Agrokomerca“, najveće firme ili najvećeg problemau njegovom resoru. Da ne govorim da je moguće daVas upamte i kao ministra koji je osobno opstruirao

sve aktivnosti Strateškog tima za reaktiviranje„Agrokomerca“, a lako moguće i kao ministra koji niu jednoj prilici nije razgovarao s predstavnicimaSindikata u „Agrokomercu“, pa ni u 2009.godini,tokom tromjesečnog generalnog štrajka zaposlenika„Agrokomerca“.

I tako, sa našom najboljom namjerom da osta-nete upamćeni samo po uspješnoj raspodjeli granto-va Vašeg ministarstva po rodnoj Vam Hercegovini, anikako kao ministar koji je dao najveći osobni dopri-nos stečaju „Agrokomerca“, slobodni smo predložitiVam da sada, u tehničkom mandatu Vlade koje stečlan podnesete hitnu i neopozivu ostavku na mjestoi funkcije ministra poljoprivrede, vodoprivrede išumarstva s obrazloženjem da niste dorasli nositi sesa tako složenim problemima. S naše strane mićemo se ovdje svi jednako založiti i uputiti premijeruMujezinoviću peticiju s molbom da takvoj Vašojposljednjoj želji, kao svima razumljivoj , u žurnompostupku i udovolji.

Gospodine ministreu ime zaposlenika „Agrokomerca“članova svog Sindikata, s poštovanjem

Povjerenik Sindikalne podružniceu „Agrokomercu“ Adil Šušnjar

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Sarajevo

Sindikalna podružnica u „Agrokomercu“ Velika Kladuša

OTVORENO PISMOSindikata u Dioničkom društvu „Agrokomerc“, Velika Kladuša, ministru

poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vlade (u tehničkom mandatu)

Federacije Bosne i Hercegovine, gospodinu Damiru Ljubiću

Gornji Purići,

Velika Kladuša

Tel./Fax: 037-713-245


SVE ZA GRADNJU

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 240 23grokomerc ReprezenT

Vlada Federacije BiH je na svojoj 159. sjed-nici koja je održana 14. decembra prošlegodine, a povodom razmatranja

Informacije Federalnog ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva u pregledu financijskogposlovanja i revizijskog izvještaja Privrednog dru-štva „Agrokomerc“ d.d. Velika Kladuša za 2009.godina zadužila Nadzorni odbor i Upravu „Agrok-omerca“ da analiziraju stanje i ocjene kakve biposljedice imalo eventualno pokretanje aktivnosti uovom društvu u skladu sa Zakonom o stečajnompostupku.

Oni na koje se odnosi ovaj nalog Federalnevlade obrazložili su svojim nalogodavcima stav sobrazloženjem razloga zbog kojih smatraju da usadašnjim uvjetima pokretanje stečaja nije prihvatlji-vo rješenje i nema racionalno ekonomsko opravda-nje za „Agrokomerc“. Prenosimo dijelove obrazlože-nih stavova o ovom pitanju Ekrema Šarića, direkto-ra „Agrokomerca“ i Fadila Bihorca, predsjednikaNadzornog odbora.

Treba imati u vidu da je „Agrokomerc“ složeno ipo mnogo čemu specifično privredno društvo i dazbog toga traži specifičan pristup i rješenje. Stogasmo, djelujući u najboljem interesu dioničara i dru-štva, a u cilju iznalaženja prihvatljivog rješenja zasve, na to redovito ukazivali Vladi Federacije BiHkao većinskom vlasniku i nadležnom Federalnomministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstvakoje u „Agrokomercu“ vrši ovlaštenja po osnovudržavnog kapitala, te smo tražili i posebno zakono-davno rješenje za „Agrokomerc“ - donošenje Zakonao „Agrokomercu“.

Neophodnost donošenja ovoga zakona uteme-ljena je na potrebi da se pod hitno zaustave i sprije-

če procesi koji su vodili samo u jednom pravcu - kraj-njem uništenju „Agrokomerca“. Osim toga, važećizakoni i drugi propisi u BiH i Federaciji BiH koji ure-đuju pitanja iz oblasti zaštite državne imovine i inte-resa očito ne pokazuju učinak u zaštiti ove imovineu „Agrokomercu“. Kako je „Agrokomerc“ privrednodruštvo s većinskim udjelom državnog kapitala,smatrali smo da upravo većinski vlasnik, Vlada

Federacije BiH, ima najveći interes za donošenjeovog zakona. Nažalost, unatoč svih identificiranihprednosti donošenja ovog zakona i pozitivnom stavuParlamenta Federacije BiH, obustavljeno je njegovodonošenje, nakon čega su određena pitanja koja sutrebala biti uređena ovim zakonom, kao što su potra-živanja zaposlenika „Agrokomerca“, usmjerena narješavanje u okvirima Akcionog plana za realizacijuZaključaka Parlamenta Federacije BiH („Službenenovine Federacije BiH“, broj:40/09). Kao što semoglo i pretpostaviti, ovi zaključci, kao ni mnogidrugi u vezi s „Agrokomercom“ nisu nikada realizira-ni. Ovakav dugogodišnji odnos prema„Agrokomercu“ pokazao se pogubnim te, iz ove per-spektive gledano, s pravom tvrdimo da je tada doni-

jet Zakon o „Agrokomercu“ danas ne bismo imali iove dodatne probleme s najavama stečaja.

Stalno potenciranje stečaja u sadašnjim uvjeti-ma odvlači pažnju od sveobuhvatnog pogleda nastvarne i mnogobrojne probleme ovog Društva koje

je, uvjereni smo, još uvijek moguće rješavati izvanstečaja. S tim u vezi postavlja se pitanje tko je udatim okolnostima zaista spreman na sebe preuzetiodgovornost i rizik da se rasprodajom imovine ueventualnom stečaju nepovratno uništi najveća pre-hrambena kompanija u ovoj zemlji, a da prije toganije iscrpio sve zakonske mogućnosti za rješavanje

njenih sudbinskih problema. Na primjer, uvjerenismo da još uvijek ima načina i vremena da se uzranije traženu tehničku pomoć Vlade Federacije BiHi nadležnog Ministarstva postojeća sredstva„Agrokomerca“ iznosu od 150.000 KM konačnouplate na račun Zavoda zdravstvenog osiguranjaUnsko-sanskog kantona i na taj način zaposlenicimaovog Društva omogući korištenje zdravstvene zašti-te barem u prvih šest mjeseci 2011. godine. Tajperiod bio bi dovoljan za iznalaženje trajnog rješenjau okviru postojećih zakona iz ove oblasti. Ovo je malikorak za Vladu Federacije BiH, a veliki za zaposleni-ke „Agrokomerca“.

Nadalje, smatramo da bi Vlada Federacije BiHkao većinski vlasnik kapitala trebala svojim autorite-tom, stručnošću i angažmanom osoblja predložili isudjelovati u pregovorima u posebnom postupkuizmeđu velikih vjerovnika „Agrokomerca“ među koji-ma su većina institucionalni vjerovnici, odnosno jošuvijek je moguće i ima vremena za „zajedničko dje-

lovanje“ vlasnika i najvećih vjerovnika u cilju očuva-nja poslovanja, radnih mjesta i namirenja potraživa-nja. Treba misliti i govoriti o pobjednicima na svestrane.

Činjenica je da se u okviru postojećih zakona ipropisa, ali i onih koji su bili inicirani, u pripremi ili uparlamentarnoj proceduri, do sada moglo naći odgo-varajuće rješenje za glavne interesne strane koje su

u stečaju po zakonu suprostavljene, odnosno dužni-ka i vjerovnike, samo da su pravodobno identificira-ni opći, strateški i zajednički interesi, a u prvi planistaknute poštene namjere svake od tih strana.

Ono što je u okviru postojećih zakonskih rješe-nja moguće napraviti je svojevrsna reorganizacija„Agrokomerca“ izvan stečaja u svrhu privatizacije,odnosno podjela na tehnoekonomske cjeline koje bimogle biti predmet „velike privatizacije“ ili strateškogpartnerstva, u kojoj bi glavnu riječ vodila Uprava iNadzorni odbor Društva zajedno s vlasnicima koji biodlučili o svim aspektima provedbe reorganizacijeDruštva. Potrebno je napomenuti da je za vođenje ipripremu idejnog projekta ovakve reorganizacije iprivatizacije „Agrokomerca“ pored Uprave Društvaneophodno uključiti i nadležnu Agenciju za privatiza-ciju u Federaciji BiH zajedno sa Agencijom za priva-tizaciju Unsko-sanskog kantona.

Pokretanje stečajnog postupka u „Agrokomrcu“u sadašnjim uvjetima ne bi imalo svrhe i zbog togašto se cjelokupna imovina i imovinska prava„Agrokomerca“ zbog poreznog duga nalazi podzakonskom hipotekom Porezne uprave u FederacijeBiH, najvećeg vjerovnika koja kao razlučni povjerilacu stečajnom postupku temeljem Zakona o stečaj-nom postupku može naplatiti svoja potraživanja iizvan stečajnog postupka i redovnom izvršnom

postupku kao što je propisano u članu 50. Zakona oPoreznoj upravi Federacije BiH. „Zakonska hipotekasmatrat će se jednakom presudi suda ili jednakomzalogu na svu imovinu i imovinska prava poreznogobveznika. Porezna uprava ima pravo da prvo ilisudski naplati hipoteku prema ovom Zakonu ili dru-gim zakonima Federacije.“

Nadalje, Navedenim Zakonom je propisano daće „Porezna uprava dozvoliti prodaju poreznomobveznikom čija je sva imovina i imovinska prava ilinjihov dio postala podmetom zakonske hipotekezbog poreznog duga i koji u cilju izmirenja tog dugahoće da proda svoju cjelokupnu imovinu i imovinskaprava ili njihov dio, ukoliko kupac te imovine i imovin-skih prava izvrši uplatu cijene te imovine i imovinskihprava dogovorene između poreznog obveznika -dužnika i kupca na odgovarajuće račune javnih pri-hoda. Cijena koju dogovore prodavač - dužnik ikupac mora biti zasnovana na procjeni vrijednostipodmetne imovine i imovinskih prava sačinjenoj od

sudskog vještaka odgovarajuće struke“. Pritom valjanaglasiti da odredbe Zakona o Poreznoj upravi uFederaciji BiH koje se odnose na prinudnu naplatuporezni obveznika imaju prioritet u primjeni nadodredbama kojima je navedena oblast drugačije ure-đena u drugim zakonima u Federaciji BiH (član 2Zakona o Poreznoj upravi u Federaciji BiH).

Otvaranje stečaja u „Agrokomercu“ značilo bida u ovoj situaciji ne postoji alternativni način upotre-be njegove imovine koji bi donio veći prinos, u štaopravdano sumnjamo budući da su najveći povjerio-ci ovog društva upravo neke od vodećih institucija uovoj državi te je u takvom slučaju reorganizacija jošuvijek moguća, dakako uz predviđanje objektivnihteškoća koje bi pritom mogle nastati. U prilog tomeidu potencijalne ekonomske i socijalne prednostikoje proizlaze iz procesa reorganizacije i sanacijepreduzeća, te očuvanje imovine umjesto njenerasprodaje u kojoj koristi imaju isključivo i jedinopovjerioci.

Kako bi se izbjegle moguće značajne štete zasve učesnike o dioničkom društvu, vjerovnike,

potencijalne ulagače, pravovremeno ukazujemo i naneophodnost primjene procjene ekonomske vrijed-nosti „Agrokomerca“, njegove imovine, kapitala iobaveza prije bilo koje poslovne transakcije (kupo-

prodajne, investicijske, i sl.), a time i eventualnogstečaja.Prema „Izvještaju o reviziji financijskih izvještaja

za privredno društvo „Agrokomerc“ d.d. VelikaKladuša za 2009. godinu“, „Revicus“ d.o.o Zenica,16.06.2010. godine, Financijski izvještaji ne prikazu-

ju objektivno i realno financijski položaj društva nadan 31.12.2009. godine. Drugim riječima, podaci ovrijednosti imovine, kapitala i obveza „Agrokomerca“nisu realni i vjerodostojni, pa je s tim i sve drugo upi-tno. Tako je ukupno imovina „Agrokomerca“ sa sta-njem na dan 31.12.2009. godine iznosila243.655.262,00 KM, ukupne obaveze129.039.791,00 KM, a ukupni kapital zbog akumuli-ranih gubitaka iznosio je svega 114.615.471,37 KM.Podsjećamo da upisani osnovni kapital iznosi310.248.737,00 KM. Struktura ukupnih obaveza„Arokomerc“ koje su na dan 31.12.2009. godineiznosile ukupno 129.039.791,00 izgleda ovako:

Pokretanje stečajnog postupka nije prihvatljivo rješenje za „Agrokomerc“

Prema definiciji stečaj je zakonom utvrđen postupak koji se provodi nad imovinom stečajnog duž-nika radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika unovčenjem njegove cjelokupne

imovine i srazmjernom podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Dakle, primarni cilj stečajnogpostupka je srazmjerno grupno namirenje povjerilaca stečajnog dužnika, a ne reorganizacija stečajnogpostupka radi održanja njegovog daljnjeg poslovanja koja je u daljnjoj fazi stečajnog postupka predvi-đena kao zakonska mogućnost „spašavanja“ stečajnog dužnika u manje ili više izmijenjenom obliku ikoja se u praksi, nažalost, iznimno rijetko provodi i uglavnom nema uspješan ishod, jer preduvjet za to

je da sve grupe povjerilaca nadpolovičnom većinom svojih potraživanja usvoje plan reorganizacije, usuprotnom nema izgleda za opstanak stečajnog dužnika. Kako su u svrhu ostvarenja primarnog ciljastečajnog postupka prava i interesi dužnika i njegovih vlasnika podređena pravima i interesima povjeri-laca, te iako stečaj može rezultirati ili prestankom ili reorganizacijom stečajnog dužnika, ipak su na kraju

povjerioci ti koji imaju pravo izabrati opciju za koju smatraju da je u njihovom najboljem interesu te nataj način izravno odlučuju o sudbini dužnika.

Obaveze doprinosa za penzijsko i invalidskoosiguranje

33.726.878,01 KMObaveze doprinosa zdravstvenog osiguranja

15.928.959,62 KMObaveze prema dobavljačima

13.506.291,49 KMObaveze prema zaposlenicima

33.806.958,30 KMObaveze prema bankama

13.908.852,99 KMOstale obaveze

18.161.850,59 KM

Iz navedene strukture obaveza vidljivo je da sevećina obaveza odnsi na državne institucije i zapo-slenike, što s obzirom na strukturu kapitalaDruštava, odnosno činjenicu da je državni kapitalvećinski, olakšava rješavanje problema

„Agrokomerca“ izvan stečaja.Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ

Predsjednik

Nadzornogodbora

"Agrokomerca"Fadil Bihorac

Ekrem Šarić, direktor"Agrokomerca"

BOSANSKI PETROVAC - Slijedeći nastoja-nja načelnika Velike Kladuše Admila Mulalića istav premijera Unsko-sanskog kantona HamdijeLipovače izjavljujući da postoji usaglašen stavKrajine kad je u pitanju budućnost„Agrokomerca“, načelnik općine Bosanski

Petrovac Ermin Hajder je za narednu sjednicu,kao član Predsjedništva Saveza općina i grado-va Federacije BiH, kandidirao inicijativu za zauzi-manje stava Saveza po pitanju „Agrokomerca“.

Na redovnoj trinaestoj sjednici koja će seodržati 24. februara u Bugojnu, analiziraće se

izvještaj sa sjednica Komisije Saveza za ustavnai zakonodavna pitanja i Komisije za imovinskapitanja, prostorno uređenje, stambeno-komuna-lne djelatnosti i zaštitu životnog okoliša na ovuinicijativu.

Načelnik Hajder je također Predsjedništvu

Saveza uputio inicijativu, koju je kolegij načelnikaUSK prihvatio na prijedlog načelnika općineVelika Kladuša Admila Mulalića, o pokretanjupostupka ocjene ustavnosti Zakona o zaštiti idobrobiti životinja uz obrazloženje da zakonoda-vac nije donio prateće propise i programe, te

obezbijedio sredstva za implementaciju Zakona,čime je u katastrofalan položaj doveo lokalnezajednice, te potencijalno ugrozio stanovništvo uFederaciji BiH.

Pored toga, na posljednjoj sjedniciPredsjedništva Saveza općina i gradova FBiH

održanoj u Zavidovićima, načelnik Hajder pokre-nu je inicijativu da Predsjedništvo zauzme stavvezano za nepostojanje zakonskih propisa uoblasti koju je tretirao Zakon o šumama uFederaciji BiH i zauzimanje stava po tom pitanju.

Esad Š.

Načelnik Bosanskog Petrovca kandidirao krajiški problem

I načelnik Hajder utimu za „Agrokomerc“

Ermin Hajder, načelnik Bosanskog Petrovca

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]



BOSANSKA KRUPA – BosanskaKrupa ima tri nogometna drugoligaša,„Željezničar“, „Bratstvo“ i „Slogu“, kojisa različitim ambicijama dočekujunastavak prvenstva. Ako je suditi premapočetku priprema, najambicioznije udrugi dio ulazi ekipa „Željezničara“, kojavrijedno trenira već mjesec dana i poče-la je sa odigravanjem prijateljskih utak-mica.

U prvoj provjeri poslije bazičnih pri-prema obavljenih u sportskim dvorana-ma u Bosanskoj Krupi i padinamaGrmeča, ekipa Nogometnog kluba„Željezničar“ nadigrala je nogometašeprvoligaša „Krajine“ iz Cazina.

Iako su gosti bili veliki favoriti, jer suu njihovim redovima pored dosadašnjihigrača „Krajine“ zaigrala i pojačanjaČahtarević, Smailagić i Mirvić iz biha-ćkog „Jedinstva“, Ališić i Šahović iz„Podgrmeča“, mladi nogometaši„Željezničara“ su golovima Baltića,

Ćehića i Bratića uspjeli pobijediti ekipu„Krajine“, za koju je golove postigao

novajlija Mirvić.Dva dana poslije, ekipa „Željezniča-ra“ je deklasirala ekipu „Plamen“ izBosanskog Novog i ispratila ih kućirezultatom 11:1. Ono što se moglo pri-mijetiti nakon ovih utakmica je to da sunogometaši „Željezničara“ izvanredno

fizički pripremljeni i da će sigurno dopočetka prvenstva za nešto manje od

mjesec dana biti težak protivnik za svedrugoligaše u Drugoj ligi Federacije BiH- grupa Zapad.

Slijedeću pripremnu utakmicu nogo-metaši „Željezničara“ odigraće ponovoprotiv ekipe „Krajine“ iz Cazina.

Dževada Š.

BIHAĆ - Prvoligaš iz Bihaća,Nogometni klub „Jedinstvo, nastavio je sa pripremama za nastavak tak-mičenja u sklopu Prve ligeFederacije Bosne i Hercegovine unogometu. Na sedmodnevnim mor-skim pripremama u Medulinu,Republika Hrvatska, odigrane sučetiri pripremne utakmice u kojimasu ubilježene dvije pobjede, te po jedan poraz i neriješen ishod.

Dobru atmosferu u i oko ekipedonekle je pokvario iznenadni odla-zak Benjamina Ključanina sa pozi-cije šefa stručnog štaba. Tako je naprvom okupljanju nakon mini turnejepo Jadranskoj obali, trening vodiopomoćnik Denis Čavkić. Vezano zaodlazak Ključanina iz kluba, pred-sjednik „Jedinstva“ Edin Mulić jepojasnio kako su sa Ključaninomimali zaista korektne odnose koji sutakvi i ostali.

- Sve prema njemu je ispošto-vano, to je bila njegova odluka, iipak je na vrijeme donio odlukuda se možemo snaći za novogučitelja, kazao je Mulić. BenjaminKljučanin u telefonskom razgovoru je bio kratak.

- Rastali smo se kao prijateljibez nekih tenzija. I dalje samostao u kontaktu sa Upravomkoja je prema meni ostala udobrim odnosima. Razlog mogodlaska su privatni i porodičniproblemi, a „Jedinstvu“ želimmnogo uspjeha i ostvarenje cilja -povratak u Premijer ligu, kazao jeKljučanin.

Na klupu „Jedinstva“ ekspresno je došao Asim Saračević, bivši tre-ner „Doboja“, „TOŠK“-a, „Olimpika“,„Rudara“, „Bosne“ i „Čelika“.

- Ekipu „Jedinstva“ ne poznaj-em, međutim tradiciju kluba iz

Bihaća vrlo dobro znam. Ova sre-dina zaslužuje klub u Premijer ligi, a ja sam došao ovdje da to iostvarim, istakao je Saračević.

Sa dvije pobjede, remijem i jed-nim porazom na pripremama, uKlubu ipak vlada zadovoljstvo.Posljednja provjera i remi sa„Wislom“ iz Poljske je početak stva-ranja novog „Jedinstva“. U pomenu-te četiri utakmice Muamer Sadiković je postigao tri gola ipokazao da će biti veliko osvježenjeu četi Benjamina Ključanina. To se još odnosi i na Kovačevića izBugojna, povratnika Veladžića iSanida Halilovića.

U četiri odigrane utakmice dobiose donekle uvid u kvalitetu pojača-nja, koja će po deficitarnim mjestimadati rezultata. Ekipa djeluje mnogo jača nego u jesenjem dijelu.Halilović, Sadiković, Kovačević,

Veladžić, Jusović, Iftić i povratnikŠeta su garancija uspjeha. Sve dosada je ispoštovano što se tiče fina-ncija prema igračima i trenerima, što

daje mnogo kvalitetniju atmosferumeđu igračima, i nadu da će da seostvare mnogo bolji rezultati.

Rusmir K.

BOSANSKA OTOKA -Nogometaši „Sloge“ izBosanske Otoke, nakonbazičnih priprema, krenuli susa odigravanjem prijateljskihutakmica.Tako su u prošlunedjelju igrali sa drugimtimom premijerligaša„Rudara“ iz Prijedora, a kona-čni rezultat glasio je 1:1.

Već u srijedu, 16. februa-ra, odigrana je i druga pri-premna utakmica sa trećeli-gašem iz Republike Srpske,ekipom „Ži topromet“ izPrijedora, a koju su nogome-taši „Sloge“ riješili u svoju

korist rezultatom 2:1. U dvijeodigrane utakmice nogometa-ši „Sloge“ postigli su tri gola, astrijelci su bili Jasmin Mehić,Muhamed Velić i EmilMustedanagić.

U narednim danima„Sloga“ ima dogovorena joštri kontrolna meča i to sa tre-ćeligašima iz RepublikeSrpske, ekipama „Plamen“ izVodičeva, „Jablanica“ izGradiške i sa prvoligašemlige RS, „Slobodom“ iz NovogGrada. Trener Kurtović imana raspolaganju 21 igrača,koje će isprobati kroz ove pri-premne utakmice, a posebnoraduje što se među njimanalazi i pet juniora, koji sesvojim trudom i radom ozbilj-no nameću za prvih jeda-naest.

- Zadovoljan sam onimšto su momci prikazali uova dva susreta, prijesvega njihovim odnosom

prema igri, zalaganjem i jednim timskim duhom, alise isto tako vidjelo da sunoge još teške od bazičnihpriprema, tako da će se odi-gravanjem ovih kontrolnihmečeva i taj nedostatak

ispraviti. Prvih jedanaest seveć nazire, mada za svakupoziciju u timu konkurišupo dva, pa i tri igrača, izjavio je trener ekipe „Sloge“ SeadKurtović-Adonja.

Edin Š.

SANSKI MOST – Nogometni klub „Podgrmeč“ iz SanskogMosta proljetni dio sezone u Drugoj nogometnoj ligi FederacijeBiH - grupa zapad dočekuje značajno oslabljen nakon što jeklub napustilo nekoliko prvotimaca.

Kako nas je upoznao šef stručnog štaba sanskog drugoli-gaša, Mehmed Halkić, trojica standardnih prvotimaca u pauziprvenstva promijenila su sredinu. Klub je napustio najbolji strijelac Ajdin Karić, koji je prešao u redove premijerligaša

„Rudara“ iz Prijedora, dok će Admir Ališić i Mehmed Šehovićubuduće braniti boje federalnog prvoligaša „Krajine“ iz Cazina.Haklić vjeruje da sanski drugoligaš i pored problema sa

igračkim kadrom može ostvariti cilj - obezbjediti dodatne kvali-fikacije za ulazak u Prvu ligu. On naglašava da „Podgrmeč“neće dovoditi pojačanja, već će se osloniti na igrače iz omladin-skog pogona kluba, a šansu za dokazivanje će dati i igračimaiz nižerazrednih sanskih klubova.

„Podgrmeč“ je u prvom dijelu prvenstva sasvim zasluženoosvojio prvo mjesto sa 31 osvojenim bodom, dok najveći rivaldrugoplasirano „Bratstvo“ iz Bosanske Krupe ima 25 bodova.Ono što treba istaći, je da su nogometaši „Podgrmeča“ u prvomdijelu prvenstva oborili rekord drugoligaških prvenstava, ostva-rivši čak deset pobjeda i samo jedan neriješen ishod.

Prema riječima predsjednika kluba, Amira Beširevića,nogometaši „Podgrmeča“ pripreme će obaviti na svom stadio-nu i u gradskoj dvorani, a planirano je i odigravanje nekolikoprijateljskih utakmica sa klubovima iz Unsko-sanskog kantona i

Republike Srpske. Zlatan Č.

Nogometni klub „Jedinstvo“ završilo mini pripreme na moru

Benjamin Ključanin napustio kormilo bihaćkog prvoligaša

Osipanje igračkog kadra uNogometnom klubu „Podgrmeč“

Klub napustilatrojica prvotimaca

Pripremne utakmice nogometaša „Sloge“ iz Bosanske Otoke

Dobri rezultati protiv ekipa iz Prijedora

Igrački kadar Nogometnog kluba „Sloga“ čine Đorđe Šarac i Kenan Mušić (golmani), Almir Sijamhodzić, Mujo Čaušević, Anel Kekić (kapiten), Adnan Kadić, Jasmin Mehić, Asmir Begić,Nedžad Alukić, Senahid Begić, Nurija Hasanagić, Aldin Bunić, Admir Bajrić, Ado Karajković, Muhamed Velić, Selmir Mehić,Emil Mustedanagić, Alen Bratić, Nizar Hodžić, Anes Komić i Faruk Pašić.

Pripreme nogometnih klubova Unsko-sanskog kantona

"Željezničar" pobjedio cazinsku "Krajinu"

Igrači Nogometnog kluba "Sloga"

Ekipa Nogometnog kluba "Željezničar"

Šef stručnog štaba Mehmed Halkić i predsjednik Kluba Amir Beširević

Trener "Sloge" SeadKurtović - Adonja

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 240 25zbor/Marketing ReprezenT

Javno komunalno uslužnopreduzeće “Komunalije” d.o.o.

Ulica Ive Marinkovića bb77230 Velika Kladuša

Telefon: 00387 37 77 51 95Fax: 00387 37 77 51 96

* VISOKO I NISKOGRADNJA *GRAÐEVINARSTVO

E- MA IL : [email protected]@kendic-promet.com Tel/fax: 037 778 689

Mob: 061 580-650,061 815-533

VELIKA KLADUŠA

www.kendic-promet.com

Općinski načelnik Općine Velika Kladuša, na prijedlog Službe prostornog uređenja, komu-nalnih i stambenih djelatnosti, u predmetu određivanja upravitelja zajedničkim prostorijama iuređajima u zgradama u gradu Velika Kladuša i naseljenim mjestima općine Velika Kladuša,člana 6. a u vezi sa članom 19. Zakona o korištenju, upravljanju i održavanju zajedničkih dije-lova i uređaja zgrada („Sl. glasnik USK-a“, broj: 6/01 i 4/04) i člana 49. Statuta općine VelikaKladuša („Sl. glasnik općine Velika Kladuša“, broj: 9/07), upućuje

JAVNI POZIVSvim vlasnicima stanova, poslovnih i drugih prostora, odnosno suvlasnicima na zajedni-

čkim dijelovima i uređajima zgrada (u daljem tekstu: suvlasnici) na području općine VelikaKladuša, da u skladu sa odredbama člana 6. Zakona o korištenju, upravljanju i održavanjuzajedničkih dijelova i uređaja zgrada („Sl. glasnik USK-a“, broj: 6/01 i 4/04) da obavezno uroku od 30 dana od objave ovog oglasa, odnosno do 22.03.2011. godine, osiguraju uprav-ljanje stambenom zgradom i zaključe Ugovor o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova iuređaja zgrada, sa pravnim licem certificiranim za obavljanje poslova upravitelja.

Ukoliko suvlasnici iz bilo kojih razloga pod uslovima iz Zakona o korištenju, upravljanju iodržavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada u roku od 30 dana od dana objavljivanja jav-nog poziva, ne osiguraju upravljanje zgradom, Općinski načelnik Općine Velika Kladuša na prijedlog Službe prostornog uređenja, komunalnih i stambenih djelatnosti po službenoj dužnosti,uvest će prinudnu upravu i odrediti prinudnog upravitelja, sa liste certificiranih upravitelja.

SPISAK CERTICIFIRANIH UPRAVITELJA SA PODRUČJA USK-a1. DOO „Stan-inženjering“ Ključ, ul. Kulina Bana 13.2. JU „Stanouprava“ Bihać, ul. 502. Viteške brigade bb.3. G.P. „TIIM“ Sanski Most, ul. Muse Ćazima Ćatića bb.

4. DOO „GTO“ Bihać, ul. Žrtava fašizma br. 8.5. DOO „Zijo i sin“ Bihać, ul. Bihaćke republike 1.6. DOO „Mauricius-BH“ Sanski Most, ul. Prijedorska bb.7. DOO „Krupa-stan“ Bosanska Krupa, ul. 511. Slavne bbr bb.8. D.O.O. „Am & KANDI“ Velika Kladuša, ul. Ibrahima Mržljaka 114.9. JU „Općinski fond za komunalne djelatnosti i infrastukturu“ Ključ, ul. Branilaca BiH.

10. DOO „STANOVI“ Bihać, ul. Bosanskih šehida bb.

Potrebne informacije i stručna pomoć mogu se dobiti na telefone: 770-437, 770-030,770-351 Služba prostornog uređenja, komunalnih i stambenih djelatnosti, lokal 202.Kontakt osoba Fikret Pajazetović.

OPĆINSKI NAČELNIKAdmil Mulalić

Na osnovu Odluke direktora JKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Velika Kladuša u Skladu saodredbama Statuta JKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Velika Kladuša raspisuje se:

K O N K U R SZA PRIJEM UPOSLENIKAI

Raspisuje se konkurs za prijem u radni odnos:RUKOVAOC RADNIM MAŠINAMA, VOZAČ ..............................................................1 IZVRŠIOC

II

OPIS UPRAŽNJENE POZICIJE- rukovanje radnim mašinama, skip, bager te upravljane teretnim motornim vozilima

III

KANDIDAT TREBA ISPUNJAVATI OPĆE USLOVE:- da je stariji od 18 godina- da je državljanin BiH

- da se protiv njega ne vodi krivični postupakIV

POSEBNI USLOVI- da ima završenu SSS - saobraćajnog smjera- da posjeduje vozačku dozvolu B, C i E kategorije- da posjeduje licencu (certifikat) za rukovanje radnim mašinama

V

UZ PRIJAVU KANDIDATI SU DUŽNI DOSTAVITI:- uvjerenje o završenoj stručnoj spremi- uvjerenje o državljanstvu- dokaz o posjedovanju licence (certifikata) za osposobljenost rukovanja radnom mašinom- uvjerenje o nekažnjavanju- ljekarsko uvjerenje

VI

Prijave sa dokumentacijom slati na adresu ul. Kulište 2, Velika Kladuša, 77230 Velika Kladušasa naznakom „Prijava na konkurs“.Rok za podnošenje prijava je 8 dana od dana prve objave. Nepotpune i neblagovremene prijavese neće uzimati u razmatranje.

Direktor:Čaušević Osman, dipl. ing.

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831,

web: www.benmal.com e-mail: [email protected]

!!!

Novo

BLOK III BLOK II

IZVODIMO I SVE VRSTE GRAĐEVINSKIH RADOVA PO SISTEMU ,,KLJUČ U RUKE’’ I OD,,TEMELJA DO KROVA’’POSEBNO IZDVAJAMO :

IZRADA MAŠINSKE ŽBUKE,MAŠINSKA IZRADA ESTRIHA (TLAKOVA),

ZEMLJANI RADOVI (ISKOP, ODVOZ, PLANIRANJE),

NA SVE RADOVE DAJEMO GARANCIJU I ZATO, OBRATITE NAM SE SA POVJERENJEM !!!

IZNAD EUROPSKOG STANDARDA !

Prodano

P r o d a n o

P r o d a n o

Prodano

Prodano

Prodano

Prodano

Prodano

Prodano

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

Prodano

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

Prodano

Prodano

Prodano H v a l av a m n apovjerenju!!!

U PONUDI SU STANOVI OD 34 DO 86 m²

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 24026 Marketing/OglasiReprezenT

Prodaje se useljiva kuća dvokatnica dimenzija 14 m x 9 m, ul. Barake 33 u VelikojKladuši (kod osnovne škole). Vlasništvo 1/1. Sva infrastruktura sređena (voda, struja,telefon, kanalizacija, centralno grijanje). Površina zemljišne parcele 820 m². Uz kuću jei prateći objekat pod pločom (garaža/radionica) dimenzija 12 m x 6 m.

Kuća je udaljena od glavnog magistralnog puta100 m. Cijena po dogovoru. Kontakt telefoni:037 720 030 i 062 019 402.

Hitno prodajem kuću u Stabandži, Velika Kladuša. Dimenzije 10,5 m x 20 m. Visina spratova 3m (pogodno za poslovni prostor). Ograđena površina od 3.000 m² (uključuje voćnjak iza, te malipark sa zidnim roštiljem ispred kuće). Cijena po dogovoru. Vrlo povoljno. Kontakt: 037 725 501.

* Ponuda vrijedi do 31.03.2011.

Radio

Velkaton

web: www.velkaton.ba


Marketing:

tel/fax: 037-775-159

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 240 27n memoriam/Oglasi ReprezenT

Kupon za BESPLATNE male oglase pošaljite poštom

ili dostavite lično na adresu:

Ibrahima Mržljaka 3/1, 77230 Velika Kladuša

Tekst oglasa:

Z A B R O

J 2 4 1 Do 15

riječi

(popuniti čitko štampanim slovima)

Kupon za male oglase

S ve informacije mogu

se dobiti na telefon:037 775 086

SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI,POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

25 KM(sa PDV-om)

Cijenaobjave:

(Standardnaveličina)

NA ADRESI:Ibrahima Mržljaka 3, Velika Kladuša, od

ponedjeljka dosubote u vremenu od08 do 17 sati

MOŽETE PREDATI

(Re)instalacija kompjutera

(Windows XP, Windows 7) sa

osnovnim programima - 30

KM, Software, Zam jena

komponenti (hardware-a).

Kontakt telefon:

062 - 415 - 365,

Velika Kladuša.

Izdajem novoopremljeni frizerski salon 15 m² spremanza upotrebu u ulici Đure Pucara Starog - na novoj zao-bilaznici u Velikoj Kladuši. Vrlo povoljno. Kontakt tel:00 385 98 945 8036.

Prodajem kuću trospratnicu 9 x 11 m, na Ćupriji u Cazinu, iznad Osnovne škole. Kućasa okućnicom 1.870 metara, useljiva, vlasništvo 1/1. Info: 062-780-820

Prodajem 3200 m² zemlje adekvatno za izgradnju kuće uDrmaljevu (kod farme) u Velikoj Kladuši. Vlasništvo 1/1.Kontakt telefon: 061 871 958.

Otkupljujem zlato (lomljeno), svih vrsta. Plaćanje odmah.Kontakt: 061 776 301.

Prodajem auto VW Vento 1,9 TDI, godište 1994., 90 konjskih snaga, dobro očuvan. Cijena podogovoru. Kontakt telefon: 061 435 452.

Prodajem kuću sa okućnicom u ulici Ive Marinkovića (Zagrad, uz glavnu cestu) Velika Kladuša.

Kuća je dvospratna sa zasebnim ulazima 2x64 m² stambenog prostoara. Tel: 037/ 777-504.

Prodajem kuću u naselju Nepeke (Zagrad) u Velikoj Kladuši. Može i zamjena za stan. Vlasništvo1/1. Cijena po dogovoru. Informacije na tel: 062/ 878-320 ili 037/ 772-760.

Prodajem traktor Ferguson IMT 539 sa priključcima i pokretnu kućicu (kiosk). Kontakt tel:061/600-661 ili 037/770-701.

Prodaje se kuća u užem centru Velike Kladuše u ulici Banijska broj 9 (prije diskotekeEX). Kuća je namještena i odmah useljiva sa centralnim grijanjem. Vlasništvo 1/1.Cijena po dogovoru. Kontakt telefoni: 00385 92 11 44 864 ili 00385 98 19 11 547.

Oglasi

Povoljno prodajem stambeno – poslovnu namještenu kuću 150m² u Velikoj Kladuši. Atraktivnalokacija i projekat sa svim dozvolama. Tel: 061/ 197-676.

Dana 17. februara 2011. godine navršila segodina dana od smrti naše drage

Tužno sjećanje

KAJTEZOVIĆ(rođ. Karajić)

ARIFATužan je ovaj dan jer podsjeća na bolanrastanak s Tobom. Zauvijek ćemo te voljetikao što si Ti voljela nas. Bila si naše utočište

za radost i sreću, za tugu i bol, bila si ono što drugi nisu i ne znajubiti. Tvoje veliko srce i dobrota zauvijek će nam nedostajati. NekaTi je vječni rahmet.

Dana 18.02.2011. navršilo se 40 tužnih dana odpreseljenja na ahiret naše drage mame i majke

Tužno sjećanje

Draga mama i majka,Bila si naš ponos, oličenje poštenja i dobrote. Otišla si tiho i dostojan-stveno. Ne postoje riječi da opišu prazninu i tugu. Ne postoji utjehada utješi dušu, ne postoji mir da umiri srce. Postoje lijepa sjećanja.Neka Ti Allah dž.š. podari lijepi dženet, a duši vječni rahmet.

ĆERIMA(Ćehić)

DIZDAREVIĆ(11.01.1940. - 08.01.2011.)

Tvoje kćerke: Senija, Semira, Šemsa,Elvira i Nisveta sa porodicama

Tvoji: suprug Mirsad, kćerke Azira iJasmina, zet Edin, te unuci Sevda i Faruk

Etažiranja, dioba i procjena nekretnina, građevinska vještačenja, troškovnike, izrađuje sudski vje-štak građevinske struke. Tel. 061 799 425 ili 099 759 8459.

RASPRODAJA IMOVINE IZ MESNICE MURIĆ1. Teretno vozilo (kedi) dizel , nosivost 500 kg 1 KOM

godina proizvodnje 1997., ispravan, neregistrovan.

2. Kontejner 4x2 1 KOM

3. Montažna hladnjača (pluserica) 2x2 ispravna 1 KOM

4. Rashladna vitrina za meso 2,30 m ispravna 1 KOM

5. Rashladna vi tr ina za meso 1,80 m ispravna 1 KOM

6. Rashladna vitrina za meso 3,50 m neispravna 1 KOM

7. Rashladna vitrina za mlijeko 2 m ispravna 1 KOM

8. Trgovačke stalaže metal ne montaže 8x1 8 KOM

9. Trgovačka stalaža metalna dupla 2x1 2 KOM

10. Stalaža za voće s ogledalom 2x1 2 KOM

11. Stalaža za kruh 2x1 1 KOM

12. Mašina za tući šnicle 1 KOM

13. Mesarski panj 1x1 1 KOM

14. Stalaže za grickalice (razne veličine) 3 KOM

15. Celefan za zamotavanje mesa (raznih veličina) 500 KG16. Vaga kružna do 10 kg 1 KOM

17. Vaga digitalna do 15 kg 1 KOM

18. Frižider dvokrilni 2 m 1 KOM

19. Cisterna za gorivo metalna 500 l 1 KOM

20. Plastične kace za kiseljenje 1000 l 2 KOM

21.Plastične kace za kiseljenje 500 l 3 KOM

CIJENA PO VIĐENJU I DOGOVORU!KONTAKT TELEFON: 061–105–592

VLASNIK MURIĆ HUSNIJA

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 24028 ZanimljivostiReprezenT

Uposlenici su kazali da su uposljednje vrijeme bili svje-

doci nekoliko neobičnih događa- ja, a tvrde da su čak vidjeli iobezglavljenog redovnika tokomizgradnje tobogana. Također,uposlenici su izvijestili da su seobjekti sami pomjerali, te da suimali osjećaj kako ih neko stalnopromatra i da se dešavalo daiznenada zapuše hladan vjetar.Zbog svih neobičnih dešavanjašefovi tematskog parka pozvalisu i agenciju za paranormalnepojave kako bi ispitali i utvrdilišta se dešava. Prvi testovi supokazali da je park izgrađen nadrevnom naselju i groblju, te dasu kopanjem vjerovatno pore-mećeni grobovi. Naime, toboganStorm Surge prvobitno je trebaobiti izgrađen u području nazva-

nom Monk's Walk, tačnije uzsami put koji povezuje ruševnimanastir Chertsey Abbey i crkvuu gradiću Thorpe. Tokom kopa-nja pronađeni su kameni lijesovii iskopani. Jim Arnold iz agencijeza paranormalne pojave, kazao

je da su već prvi testovi dalirezultate. Ispostavilo se da suparanormalne aktivnosti i najja-če u dijelu gdje je bila planiranaizgradnja tobogana. -Jedinoobjašnjenje je da je tokom isko-pavanja narušeno staro naseljeili groblje, kazao je Arnold.Geofizičar Peter Masters, koji

također radi ispitivanja, kazao jeda se prema preliminarniminformacijama koje imaju, ispodnalazi drevno groblje.

Tematski park u Engleskojopsjedaju duhoviNakon što su zabilježena para-normalna dešavanja u jednomtematskom parku u gradićuThorpe u Surreyu u Engleskoj,uposlenici su odlučili premjestili

jedan tobogan.

Scenario koji izgleda kao da jepreuzet iz naučnofantastič-

nih filmova, prema ruskimastronomima bi mogao postatistvarnost kada asteroidApophis širok 274 metra pogo-di Zemlju za 25 godina. No,kako naučnici kažu, nemapotrebe za paniku, jer su zaovakav razvoj događaja šansemale. Prema NASA-inim pred-viđanjima, šanse da asteroidpogodi Zemlju su 1:250.000.Prvo, asteroid bi morao proćikroz tzv. "gravitacionu ključao-nicu", malo područje u svemirukoje može promijeniti putanjuasteroida usljed gravitacijeZemlje i to u aprilu 2029. godi-ne, sedam godina prije nego bimogao biti na putanji koja vodido Zemlje. Gravitacija Zemlje jetoliko snažna da bi putanjaasteroida prilikom prolaskakroz „gravitacionu ključaonicu“mogla biti promijenjena, što biga poslalo ravno prema našojplaneti. Donald Yeomans izNASA-e je također rekao dapostoji šansa da asteroid pogo-di Zemlju. Apophis će 2029.godine biti vrlo blizu Zemlje, alinema opasnosti da će do suda-

ra doći te godine. Tek ukolikoprođe kroz ono što mi zovemo„ključaonica“, njegova putanjaće biti promijenjena i Zemlju ćepogoditi 13. aprila 2036. godi-ne, rekao je Yeomans. -Udarasteroida bi se mogao dogoditi13. aprila 2036. godine, a našzadatak je da razmotrimo razli-čite alternative i razvijemo raz-ličite scenarije i planove akcijeu zavisnosti od rezultata istraži-vanja koja slijede", rekao jeprofesor Leonid Sokolov saUniverziteta St. Petersburg.Ruski naučnici su održali sasta-nak prije 14 mjeseci kako bizapočeli operaciju čiji je ciljskretanje asteroida sa putanjekoja vodi ka Zemlji. Američkinaučnici su procijenili da sušanse da asteroid pogodiZemlju 1:250.000. Oni smatra-

ju da je asteroid dovoljno velikda uzrokuje veliku štetu.Ukoliko Apophis bude na puta-nji koja ga vodi do Zemlje,NASA će pokušati poslati bespi-lotnu svemirsku letjelicu koja bise sudarila sa asteroidom i uni-štila ga. Prošlog je petkaAseroid 2011 CQ1 pogođeniznad Pacifika na samo kilome-tar od površine Zemlje. NASA

je u julu 2005. godine svojusondu Deep Impact poslala kakometi Tempel 1 kako bi prou-čavala njenu unutrašnjost. Umisiji je otkriveno da jezgro

k o m e t es a d r ž imnogo pra-šine, te jem n o g omanje zale-đeno negose pretho-dno vjero-valo.

Asteroid Apophis bi mogaoZemlju pogoditi 2036. godine

Hakirajte Chrome i osvojite 20.000 dolara

Čelni ljudi internetskog giganta Google posve su uvjereni u sigurnost web-pregled-nika Chrome, te smatraju da ga je nemogu-će hakirati. Ukoliko, pak, to nekom "Julianu

Assangeu" pođe za rukom, osvojit će vrije-dnu nagradu - 20.000 dolara i novi CR-48 Chrome notebook računar.

Hyundai Auto BH ponosno predstavlja redizajnirani model i10. Iako je bilo najavljeno da ćemodel na evropska tržišta stići tek nakon sajma automobila u Ženevi, najmanji predstavnik "i generacije" je već u Hyundai salonima širom Bosne i Hercegovine.

Tehnologijanauka

Na prošlogodišnjem takmičenju hakera nakonferenciji CanSecWest, jedini pregled-

nik koji hakeri nisu uspjeli "provaliti" bio jeChrome. To je razlog što je Google odlučio ovegodine dati vrijednu nagradu onome kome topođe za rukom. Iako, uvjereni su, Chrome jeisuviše siguran da bi mogao biti hakovan.Naime, na ovogodišnjem takmičenju uVancouveru od 9. do 11. marta, oni koji sesmatraju vrsnim hakerima imat će mogućnostda pokažu svoje znanje i pokušaju srušiti

"sandbox" tehnologiju koja onemogućava dase oštećenje na jednoj skripti proširi na kom-pletni sistem, prenose američki mediji. Dabiste dobili nagradu morate za 30 minuta ilimanje hakirati Chrome koristeći Googleov ori-ginalni kod na Windows 7 ili pokušati srušitizaštitu dok Chrome radi na Mac OS X-u.Ukoliko prvi dan takmičenja niko ne uspijehakirati Chrome, Google će pružiti i priliku itokom drugog i trećeg dana takmičenja, anagrada će biti 10.000 dolara od sponzora HPTipping Point i 10.000 dolara od Googlea.Hakeri će na takmičenju imati priliku i dasruše zaštitni sitem i pronađu greške i u pre-glednicima Safari, Internet Explorer 8 iMozilla Firefox.

Asteroid koji se kreće brzinom10 kilometara u sekundi,mogao bi pogoditi Zemlju 13.aprila 2036. godine, ubiti milione ljudi i uzrokovati glo-balni haos, tvrde naučnici.

Novi i10 donosi mnoge izmjene, prijesvega u vanjštini, ali izmjena ne manjka

niti u unutrašnjosti. Dakle vanjski izgled je upotpunosti prilagođen novom dizajnerskompravcu Hyundaija sa karakterstičnom pred-njom maskom, a izmjenjena su i prednjasvjetla i odbojnik. Na ovaj način prednji dionovog i10 je gotovo u potpunosti izmjenjena,dok je karkaterističan zadnji dio automobilaostao gotovo netaknut. Što se tiče unutra-šnjosti izmjene se odnose na instrument

tablu, djelimična poboljšanja ergonomije,kao i pozicije za čaše i druge sitnice. Novi i10nudi potpuno nova i u mnogome udobnijasjedišta, ali i bolje i kvalitetnije materijaleizrade unutrašnjosti. U ponudi motora, na BHtržištu popularna "desetka" dolazi sa 1.1litarskim benzinskim motorom maksimalnesnage 69 KS i s više od 99 Nm okretnogmomenta. Mjenjač je manuelni petostepeni,uz mogućnost isporuke četverostepenogautomatskog mjenjača. Na BH tržištu model

će biti predstavljen sa dva paketa opreme, saakcijskom cijenom već od 15.790 KM, i uz"Najbolji program brige za kupca", pet godi-na garancije, pet godina mobilne garancije ipet godina preventivnih pregleda u Hyundaiservisima. Uz to Hyundai je kupcima na lea-sing obezbjedio povoljnije uslove kao i kaskoosiguranje gratis za prvu godinu.

Brodom "Dvojica braće" koji senasukao na koraljni greben i

potonuo 1823. godine upravljao je kapetan George Pollard. Dvijegodine ranije brod kojim je onzapovijedao potonuo je u Tihom

okeanu nakon udarca kita, i upra-vo to je poslužilo kao priča za knji-gu objavljenu 1851. godine.Kapetan i njegova posada provelisu tada tri mjeseca na moru bezhrane, zbog čega su navodno,pribjegli i kanibalizmu, prije negošto su spašeni. Ostatke broda"Dvojica braće" u plitikim voda-ma na Havajima otkrili su istraži-

vači američke Nacionalne upraveza okeane i atmosferu. Ostacibroda pronađeni su 965 kilome-tara sjeverozapadno odHonolulua, među otocima i atoli-ma. Pronađena su dva sidra, har-

puni, posude za kuhanje, te zapravljenje ribljeg ulja. -Priličnonevjerovatno izgleda kada prona-đete ostatke nečega za što semislilo da je davno izgubljeno uvremenu. Zahvaljujući tome shva-tate da u pričama ima nešto više.One su napisane po stvarnimdogađajima, kazao je historičarNathaniel Philbrick.

Pronađen brod kapetana koji je bio inspiracija za Moby Dicka

Osvježeni i10 stigao u BiH

Najveći svjetski sajam telekomunikacijskihtehnologija i uređaja okupio je u Barceloni

elitu mobilne industrije. Osim poslovnihtema, pozornost posjetitelja, a bilo ih je,prema procjenama, više od 50.000, privlačilisu, naravno, novi uređaji. HTC je, primjerice,

predstavio svoj prvi tablet HTC Flyer, koji radina posebnom korisničkom sučelju HTC Sense.Teži 419 grama, a kombinira prirodni dodir iinterakciju s olovkom. (kapacitivni stylus) te se

može koristiti kao bilježnica. Osim toga, ima iHTC Watch, novu internetsku videouslugukoja će se prvi put pojaviti upravo na tomtabletu, a usto surađivat će s OnLive uslugom,prvom gameing uslugom na “oblaku”, štoznači da nije potrebno skidati igrice na tablet,već su uvijek dostupne s “oblaka”.

Stiže Playstation mobitel,3D ekrani, igre s "oblaka"...

Elita mobilne telefonije okupila se uBarceloni na najvećem svjetskom sajmutelekomunikacijskih tehnologija i uređaja.

Američki proizvođač avionaistakao je kako je novi model

mnogo komforniji, a uz to troši imnogo manje goriva. U kompanijiBoeing se nadaju da će novim

modelom poboljšati prodaju, koja je u posljednje vrijeme znatnoopala. Novi jumbo jet 747-8 pred-stavljen je 42 godine nakonBoeinga 747, koji je najpoznatijisvjetski jetliner. -Kada smo u sep-

tembru 1968. predstavili Boeing747, ljudi su bili u čudu. Avion jeizgledao poput čudovišta, nikonije vidio takvo nešto ranije, kazao

je pisac Jim Mullins, nastavivši: -

Danas ovaj avion izgleda običan,no u ono vrijeme nije bilo avionani blizu ovome. Novi model pred-stavljen je u Boeingovoj fabrici uEverettu u SAD-u. Predstavljanju

je prisustvovalo blizu 10.000 gosti-

ju, među kojima su bili uposlenicikompanije, kupci, biznismeni i VIPosobe. Podsjetimo, Boeing 747izgubio je titulu aviona sa najve-ćim brojem sjedišta kada je 2005.godine otkriven Airbus A380 sa525 sjedišta. No Boeing je blizušest metara duži, tako da ponosnonosi titulu najdu-žeg aviona. Novi

model Boeingavrijedan je 317,5miliona dolara iosim oblika origi-nalnog jumbo jeta747 sve je izmije-

njeno. Model 747-8 može se poh-valiti novim krilima, repom, tenovim kokpitom. KompanijiBoeing do sada su poslane 33narudžbe za novi model. Boeing747-8 žele i Lufthansa i Korean AirLines. No, prva isporuka ideneimenovanom VIP klijentu.

Američki arheolozi pronašli suna Havajima potopljene ostatkekitolovca kojim je upravljaokapetan koji je bio inspiracijaHermanu Melvilleu za klasik "Moby Dick".

Kopanija Boeing nakon 40 godina predstavila je novi jumbo jet.Model 747-8 prevozit će 467 putnika, odnosno 51 putnika višenego dosadašnja verzija Boeinga 747.

Predstavljen novi, udobniji i veći Boeing 747

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 240 29oroskop/Box Office ReprezenT

Ovan

Bik

Rak

Lav

Djevica

Vaga

Strijelac

Jarac

Vodolija

Ribe

Škorpija

Blizanci

Dobro ste informirani o novim prilikama na poslovnoj sceni i stalo Vam je da ostvarite

niz značajnih ciljeva. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi i sa velikim optimizmom

procjenjujete ishod u poslovno-financijskim pregovorima. Potrebno je da pridobijete

nečije povjerenje, očekuju Vas i brojne povlastice u odnosu sa saradnicima. Smišljeno

odlažete suočavanje sa određenim dilemama u ljubavnom životu, ali neko Vas opominje

na dana obećanja. Novi izgovori ne mogu da Vas opravdaju pred bliskom osobom. Važno je da uskladite svoj razum i osjećanja. Ukoliko ste slobodni, predstoji Vam novo pozna-

nstvo ili iznenadna ljubavna romansa.

Obratite pažnju na nove profesionalne mogućnosti, kako biste proširili svoje saznanje i

iskustvo iz različitih oblasti. Nema razloga da se zavaravate kako su trenutni rezultati Vas

poslovni maksimum. Ako se previše opustite i prepustite da stvari same idu svojim

tokom, neko drugi može da Vas potisne iz "prvih poslovnih redova". Svaki vid ličnog usa-

vršavanja predstavlja bitan napredak. Svijet oko sebe promatrate drugačijim očima i u

vedrim tonovima, osjećate se zadovoljno, spokojno ili srećno u blizini voljene osobe.

Svojom pojavom ili stilom izražavanja, privlačite veliku pažnju i djelujete šarmantno na

društvo oko sebe. Postoji osoba koja potiče Vaše emocije i maštu.

Djelujete vrlo ambiciozno i neprekidno proširujete svoja profesionalna interesiranja, dok

saradnici očekuju da se konkretno izjasnite o zajedničkim interesima. Budite pažljiviji u

komunikaciji sa poslovnim partnerima, jer pogrešno protumačene informacije ili nerazu-

mijevanje pravila u zajedničkom poslovanju donosi nove komplikacije. Neko može da

riješi Vaše financijske dileme. Nema razloga da olako poklanjate svoje emotivno povje-

renje, dobro razmislite o svemu što se dešava između Vas i osobe koju ste nedavno upoz-

nali. Imate utisak da partner vesto skriva svoje namjere, što dodatno utiče na Vašu emo-

tivnu nesigurnost ili nervozu. Uporno tragate za novom odgovorima i istinom.

Pripremili ste se za seriju novih događaja na poslovnoj sceni i želite da se suočite sa sarad-

nicima koji su iznevjerili Vaše povjerenje. Nalazite se u kreativnoj fazi i imate velike poslo-

vne ambicije. U financijskom smislu dobijate nečiju podršku. Proširite svoje poslovne kon-

takte u različitim pravcima i preuzmite dodatnu inicijativu u skladu sa aktualnim događaji-

ma. Voljena osoba djeluje nestrpljivo u iščekivanju da ispunite svoja obećanja, ali Vi imate

dobru ljubavnu strategiju i ništa ne prepuštate slučaju. Rado se odazivate na različite pozi-

ve i sjajno koristite svoj šarm u novim kontaktima ili ljubavnom osvajanju. Umijete da zabli-

state punim sjajem u pravom trenutku. Obradovaće Vas jedno neobično poznanstvo.

Nalazite se u sjajnoj pri lici da utičete na određene uslove ili na novi tok događaja na poslov-

noj sceni. Važno je da sačuvate dobar poslovni rejting i da opravdate nečije povjerenje.

Razmislite o promjeni dosadašnjih kriterija, nemojte dozvoliti da Vam neko diktira određe-

ne uslove, prioritete ili pravila u poslovnoj saradnji. Postoji osoba koja nepotrebno otežava

Vašu poslovnu ili statusnu poziciju. U svom emotivnom zanosu imate velika očekivanja i

potrebe, ali partner nije u stanju da ispuni sve Vaše želje i zahtjeve. Ljubavni kompromis

predstavlja dobro rješenje, pod uslovom da dobijate maksimum partnerove pažnje u odno-

su na realne mogućnosti. Ali, Vi često djelujete sumnjičavo ili neskromno u svojim željama.

Djelujete aktivno na različitim stranama i imate dovoljno samopouzdanja, što predstavlja

dobar preduslov za dalji profesionalni napredak. Umijete vješto da iskombinirate praktična

rješenja sa raspoloženjem svojih saradnika i da ostvarite zajedničke interese. Budite umje-

reniji prilikom financijskih investicija. Vaš poslovni uspjeh se zasniva na dobroj procjeni i na

detaljnom planiranju. Neprekidno analizirate svoj odnos sa voljenom osobom u namjeri da

odgonetnete različite dileme. Nemojte dozvoliti da neko drugi tumači Vaša osjećanja ili da

objašnjava Vaše namjere. Budite iskreni i otvoreni u susretu sa voljenom osobom. Hrabrost

je, ako umijete na prvi način da izrazite svoje emotivne vrline ili slabosti.

Tražite najbolji način da odgovorite na nečije zahtjeve i da sačuvate svoje poslovne inte-

rese, tako da osjećate dodatni pritisak. Nepotrebno se opterećujete nekim poslovno-

financijskim dogovorima kojih nemaju presudno značenje na Vaš status ili dalji tok doga-

đaja. Nemojte dozvoliti da Vas manji gubitak u materijalnom smislu obeshrabri. Mudro

sačekajte na bolje uslove. Djelujete napeto u ljubavnom odnosu, ne dobijate pažnju koju

očekujete. Neko se ne obazire na Vaše želje ili poruke. Partner najčešće sprovodi svoju

volju, čini Vam se da se lagano udaljavate od zajedničkih planova. Provjerite svoje emo-

tivne sumnje na vrijeme i preuzmite inicijativu.

Nalazite se u kreativnoj fazi stvaralačkih mogućnosti, nudi Vam se nova prilika da ostva-

rite poslovno-financijski uspjeh ili napredovanje na statusnoj ljestvici. Interesantne ideje

i poslovne ponude nagovještavaju dugoročniji uspjeh. Potrudite se da neko ozbiljno

shvati Vaše namjere i da pravilno nagradi Vaše profesionalne sposobnosti ili zasluge.

Važno je da imate dobar predosjećaj, kao osnovnu vodilju u ljubavnom životu.

Raspoloženi ste za novu ljubavnu romansu ili za uzbudljive događaje, koji treba da uljep-

šaju Vas odnos sa voljenom osobom. Ne krijete svoja emotivna očekivanja ili namjere,

želite da ostvarite svoje "tajne snove". Na sreću, partner je u potpunosti na Vašoj strani.

Novi događaji na poslovnoj sceni ili nečije ponašanje mogu da Vas uspore u sprovođe-

nju važnih planova. Ali, uz dodatnu upornost očekuje Vaš dobar epilog u svakom pogle-

du. Uspjeh ima relativno značenje i tumačenje, stoga svoje ideje treba da plasirate na

pravom mjestu ili pred osobom koja ima dovoljno sluha za slične poslovne interese.

Djelujete zabrinuto, ali neko sa strane ne može da iskomplikuje Vaš ljubavni život ili pla-nove koje imate sa voljenom osobom. Na sreću Vi ste dovoljno iskreni i odlučni u svojim

namjerama, nećete dozvoliti da se o Vama šire "loši glasovi". Umijete da zasjenite okoli-

nu i da ugodite svom partneru.

Uporno branite svoje poslovne ili strateške interese, tako da Vas očekuju brojne pohvale

i priznanja na različitim stranama. Nema potrebe da činite poslovne kompromise, ukoliko

oni nisi u skladu sa Vašim moralnim načelima i profesionalnim manirima. Ako neko poku-

šava da Vas dovede pred svršeni čin, odgovorite na način koji podrazumijeva poštovanje

poslovnih pravila. Zbog brojnih obaveza svjesno propuštate različite događaje u privat-

nom ili ljubavnom životu, partner Vas opominje na "greške" koje činite. Primjećujete

česte promjene u raspoloženju ili neobično ponašanje kod voljene osobe, ali ne uviđate

pravi povod. Potrebno Vam je bolje uzajamno razumijevanje i novo emotivno zbližavanje.

Napravili ste pogrešnu poslovno-financijsku procjenu tako da Vas očekuju dodatne kompli-

kacije, ali sve može da se prevaziđe na dobar način u dogovoru sa saradnicima. Dobro raz-

mislite na koji način treba da sačuvate svoje profesionalne interese. Važno je da se vratite

na prijašnju poziciju, budite promišljeniji nema potrebe da glasno pričate o svojim poslo-

vnim namjerama. Različite primjedbe koje upućujete voljenoj osobi u iznenadnom naletu

emocija ili strasti, uglavnom ostaju bez željenog odjeka. Partner ostaje u uvjerenju da se

razume bolje od Vas u niz različitih tema ili oblasti iz zajedničkog života, što Vas dodatno

iritira. Zbog novih nesuglasica i "emotivnih varnica", djelujete napeto ili uznemireno.

SEDMIČNI HOROSKOP(21.02.11 - 27.02.11.)

No Strings Attached

(25,5 miliona $)*

(8,6 miliona $)*

(7,4 miliona $)

(5,6 miliona $)

(5,1 milion $)

(3,8 miliona $)

True Grit

Djelujete zadovoljno i dajete svoj maksimum, ali ponekad poslovni događaji iznenada

izmiču strogoj kontroli. Pokušavate da uskladite različita interesiranja i da ostavite dobarutisak na svoju okolinu. Očekuje Vaš uspjeh u poslovima koji se dobro vrjednuju i kotira-

ju među saradnicima. Stoga, udružite svoje interese sa osobom za koju Vas vezuju slične

ideje i pozitivno iskustvo. Osjećate veliki zanos i potrebu da provjerite svoju ljubavnu

sreću ili nečiju emotivnu naklonost. U naletu emotivne inspiracije, teško postavljate gra-

nicu između svojih slobodnih maštanja i okvira realnosti. Važno je da osjećate pozitivan

impuls. Na pomolu je i novo poznanstvo koje će Vas zaintrigirati.

4

Sanctum

The Green Hornet

Just Go With It

Glumac Adam Sandler i mladi pjevač Justin Bieber zauzeli su vodeća mjesta na listi filmova sa naj-

boljom zaradom na kino blagajnama u Sjevernoj Americi od 11. do 13. februara. Sandlerova roman-tična komedija sa Jennifer Aniston "Just Go With It" zaradila je 31 milion dolara, a odmah iza na listi

nalazi se mladi Bieber, čiji je film sa koncerta "Justin Bieber: Never Say Never" zaradio 30,3 miliona

dolara. Deset najuspješnijih naslova na američkom tržištu (zvjezdicom su označeni novi filmovi):

(31 milion $)*

(30,3 miliona $)*

The Roommate5

8

9

10

3

(11. - 13. februar 2011.)

Najgledaniji filmovi

u američkim kinima

B O X O F F I C E

6

(8,4 miliona $)

(3,6 miliona $)

Justin Bieber:Never Say Never

1

Gnomeo & Juliet

The King's Speech

The Eagle

Novi filmovi ovoga vikenda u američkim kinima u su trileri "I Am Number Four" u kojem glumeAlex Pettyfer i Timothy Olyphant, te "Unknown" sa Liamom Neesonom u glavnoj ulozi.

2 7

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]



SANSKI MOST - U Gradskoj dvorani u SanskomMostu protekle sedmice se održavala prezentacijadžudo sporta za sanske srednjoškolce. Kako nas jeupoznao profesor tjelesnog odgoja Jasmin Zukanović,prema nastavnom planu i programu jedna od tema sa

kojom učenici trebaju biti upoznati i tokom časovafiskulture raditi, je i džudo sport.Džudo klub „Sana“ trenutno je jedan od najboljih

sanskih kolektiva koji uspješno djeluje već deset godi-na. Vitrine ovog kluba krasi bezbroj medalja, pehara,

diploma i zahvalnica osvojenih na takmičenjima širomBosne i Hercegovine i van njenih granica. Sanski džu-disti samo su u prošloj godini osvojili čak 65 medalja nakantonalnim i federalnim prvenstvima, te domaćim imeđunarodnim turnirima.

Ovom prilikom su se ovi uzoriti sportisti našli usasvim novoj ulozi, da svoje znanje i vještine pokažu isrednjoškolcima. Prezentacija ovog sporta organizirana je tokom cijele prošle sedmice sedmice za učenikeSrednje mješovite škole i Gimnazije. Zlatan Č.

BUŽIM - Pretprošle subote u Bužimu je odr-žano Četvrto kantonalno prvenstvo za djecu,

gdje je učestvovalo deset karate klubova sapodručja USK-a sa oko 200 takmičara do 13godina starosti. Najuspješniji su bili takmičariKK „Saniteks“ iz Velike Kladuše sa osvojenih 13zlatnih, 5 srebrnih i 9 bronzanih medalja ili 58bodova.

Karate klub „Saniteks na ovom karateprvenstvu je učestvovao sa 45 takmičara u 56

kategorija, a rezultat je i značajniji jer je po prviput na zvaničnom takmičenjima učestvovalo 24

početnika koji tek treba da se afirmišu, a sudećipo rezultatima karate sport u Velikoj Kladuši imaitekako svijetlu budućnost.

Ovaj sportski kolektiv bio je u nedjelju, 20.februara, domaćin Otvorenog prvenstva regijeBanjaluka za djecu, kadete i juniore „USK Open2011“, koji je organiziran povodom 23. februara,Dana općine Velika Kladuša. H. M.

BIHAĆ - Rukometaši „Knin 95“ iz Knina(Hrvatska) su odigrali nakon Cazina i druguprijateljsku utakmicu sa ekipom Bihaća.

Ekipu koju trenira bivši trener ŽRK „Bihać“Andreis Albrecht, na ovaj način učvrstio jesportsku saradnju sa ekipama Unsko-san-skog kantona.

U Cazinu su bili kvalitetniji i pobijedili„Krajinu“ sa 43:36, a u Bihaću također suporazili domaćina, RK „Bihać“, sa 30:24. Ovu

je bila prva utakmica u sklopu priprema zatrenere Asmira Hafurića i Zdenka Fuksika,koji su imali šta da kažu svojim rukometaši-

ma. Trećeligaš iz Hrvatske je dobro iskoristiosaradnju, odigrao dvije kvalitetne utakmice, atrener Andreis Albrecht želi odigrati što višepripremnih utakmica. Trenutno njegov noviklub ima velike šanse da se plasira u Drugurukometnu ligu Republike Hrvatske.

Rusmir K.

BIHAĆ - Košarkaši „Bihaća“, napokon su,sasvim zasluženo slavili nad veoma jakom eki-pom Košarkaškog kluba „Igman“. Produžeci ipola koša bili su dovoljni za radost domaćih.Pojačanja su zadovoljila, a posebno MurisAndelija koji je ubacio 37 poena. Konačanrezultat nakon 40. minuta igre glasio je 77:77,ali su produžeci odlučili pobjednika.

Stručni štab na čelu sa BahrijomKosaticom i Murisom Vojićem su dolaskom

prinova pojačali klupu, što nije bio slučaj pro-teklih utakmica. Odlično je razigravao, nekad ipreviše komplikovao Aleksandar Pejić,Nedim Lokvančić ubacio je 14, a playmaker David Medić sedam poena. R. K.

Prezentacija džudo sporta srednjoškolcima

Odigrano 15. kolo Premijer lige BiH za odbojkašice

Fantastična pobjedabihaćkih igračica

LIJEPO I KVALITETNO LIJEPO I KVALITETNO

L I M O V I

RavniSendvičTrapezniImitacija crijepa

GRAĐEVINSKA LIMARIJA

Ahmeta Fetahagića bb, Velika KladušaTel./fax. 037/773-484, Mob: 061/163-150, 061/181-778

Četvrti Kantonalni turnir u Bužimu

Najuspješniji takmičariKarate kluba „Saniteks“

T a b e l aKLUB M Ž M+Ž Z S B Bod

Rukometaši „Knina 95“ odigrali pripremneutakmice sa Cazinjanima i Bišćanima

Gosti iz Hrvatske očitalilekciju domaćinima

1. KK „Saniteks“ 27 29 56 13 5 9 582. KBS „Sana“ 14 11 25 5 8 9 403. KK „Bihać“ 19 10 29 5 3 11 324. KK „Feniks“ 12 8 20 2 2 6 165. KK „Cazin“ 5 4 9 3 1 2 136. KK „Sensei“ 5 12 17 0 3 6 12

7. KK „Bužim“ 5 4 9 1 2 1 88. KK „Krajina“ 4 0 4 1 1 1 69. KK „Mladost“ 7 0 7 0 2 2 6

10. KK „Una“ 7 0 7 0 2 0 4

UKUPNO 105 78 183

Bihać, 12.02.2011. godine,Sportska dvorana „Luke“I sudija: Ljiljana Jovanović

II sudija: Mirjana LozanovićDelegat: Žika Kostić

ŽOK „BIHAĆ-PREMINGER“ - OK „JAHORINA“3:0 (25:19, 30:28, 25:22)

Tabela Premijer lige BiH za odbojkašice: 1)Jedinstvo 14:1; 2) Kula-Gradačac 12:3, 3) Jahorina12:3, 4) Radnik 8:7, 5) Tuzla 8:7, 6) Bihać-Preminger7:8, 7) Gacko 7:8, 8) Hercegovac 4:10, 9) Bosna 2:12,10) Glasinac 0:15.

BIHAĆ - U okviru 15. kola Premijer ligeBiH za odbojkašice ekipa ŽOK „Bihać-Preminger“ na svom je terenu u dvorani„Luke“ lakše nego što se očekivalo došlo dopobjede nad ekipom OK „Jahorina“ rezulta-tom 3:0, po setovima 25:19, 30:28 i 25:22.Bišćanke su odigrale odličan meč, te sasvimzasluženo nanijele gošćama tek treći poraz

sezone. U prvih 15. kola Bišćanke su slavile usedam susreta, dok su osam susreta završiles porazom.

Bišćanke su se ovom pobjedom dodatnoučvrstile u zlatnoj sredini tabele, a u nared-nom kolu nastavak dobrih rezultata potražit ćena gostovanju kod ekipe OK „Gacko“, direkt-nog konkurenta na tabeli. R. K.

A1 liga FBiH: Košarkaši Bihaća zasluženo osvojili bodove

Slavlje nad „Igmanom“nakon produžetaka

BIHAĆ: Medić 7, Mahmutović 2,Andelija 37, Begatović, Lokvančić 14,

Kulenović 19, Okanović, Pandžo, Pajčin,

Mussa 3, Halkić, Pejić 8. Treneri: BahrijaKosatica - Muris Vojić.

KK Bihać - Igman (Ilidža)90:89

24:24, 21:16, 18:20, 14:17, 13:12)

IGMAN: Kobašlić, Balić, Radan 24,

Guhdija 7, Mrđa, Albinović 16, Tiganj,

Stanić 12, Bešović 17, Varaga 9, Lazić 4.Trener: Sead Balić.

Rukometaši "Bihaća" poraženi na svom terenu

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


21. februar 2011. godine, broj 240 31est i tka ReprezenT

Izdavač:Meridian d.o.o.

77230 Velika Kladuša,Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I,

Identifikacijski broj:4263399280007

Direktor: Tina Odobašić

Glavni i odgovorni urednik:Edin Šabanagić

Mob: 061-435-452

Redakcijski kolegij: Tina Odobašić,Hasan Mujakić,Edin Šabanagić

Grafička obrada:Elvis Maležić

Hasan Mujakić

Novinari - saradnici:Nedžib Vučelj (Bužim)Rusmir Karat (Bihać)

Zlatan Čekić (Sanski Most)

Esad Šabanagić (Velika Kladuša)Mirela Sejfović (Cazin) Amel Družanović - Meca (Cazin)

Dževada Štancl (Bosanska Krupa) Adis Egrlić (Ključ)

Telefoni:037-775-085, 037-775-086

Fax:037-775-086,

037-911406 (elektronski)

e-mail:[email protected]

Pretplata i sve druge uplatemogu se vršiti na žiro-račun broj:

1610350010950081Raiffeisen banka

Distributer novina u Americi:Refik Šabanagić,

1680 Brincker hoff Ave.,Utica, NY 13501

Office:1-315-792-0085Mob: 1-315-292-0410

e-mail:[email protected]

Štampa:N.I.G.D. Dnevne nezavisne novined.o.o. Banja Luka,

za štampariju: Aleksandar Kopanja

Impressum

Krajiške sedmične nezavisne novine

Povodom 23. februara - Dana općine Velika Kladuša, u imeOpćine Velika Kladuša i u naše lično ime, upućujemo iskre-

ne čestitke svim građanima Velike Kladuše, sa željom i nadom dazajedničkim ulaganjem, radom,međusobnim razumijevanjem i tole-rancijom doprinesemo izgradnji

jedne ljepše i svjetlije budućnosti.

Dan Općine Velika Kladuša je najznačajniji datum u životugrađana općine Velika Kladuša, ali i vrijeme prisjećanja

historijskog mozaika krajiškog prostora, koji se već stoljećimanalazi na iskušenju historije, kao najzapadniji dio Bosne iHercegovine. Ovo je dan i kada se sumiraju ostvareni rezultati iuspjesi, zasluženi nagrađuju, a planovi za novo sutra najavljuju.

Uduhu tih misli, svim građanima i sugrađanima VelikeKladuše upućujemo srdačne čestitke povodom

23.februara - Dana općine Velika Kladuša.

23. FEBRUAR

Dan općine Velika Kladuša

Predsjedavajući Općinskog vijeća:Sejfo Mustafić

Općinski načelnik: Admil Mulalić

8/3/2019 ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]


s odbojkaš kub"VekaKaua

A

l i j a M e š a n o v i ć – t r e n e r ,

M a i d a R i b i ć ( 1 ) , E m i n a M e đ i ć ( 1 1 ) , E m i n a M e š a n o v i ć ( 1 0 ) , N e r m i n a F e r k i ć ( 8 ) , N e j r a I s a k o v i ć ( 9 ) ,

S e l m a S a d i k o v i ć

N a j d a V e l a d ž i ć ( 1 8 ) .

Č U Č E : E l m

a D ž a f e r o v i ć ( 5 ) , F a z i l a H a s a n a g i ć ( 3 ) , A z r a T u m b u l ( 2 ) , N

e j r a L j u b i j a n k i ć ( 6 ) , S a l i h a R e d ž e p o v a c ( 1 2 ) .

D r u g a

ž e n s k a

F e d e r a l n a

l i g a ( C

e n t a r )

Documents

ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]