ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/reprezent-broj-188-2222010 1/32

◙ BROJ 188 ◙ 22. FEBRUAR 2010. ◙ GODINA V ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙

VELIKA KLADUŠA: Potpisani ugovori o stipendiranju svih studenata općine Velika Kladuša

CAZIN: Str. 07

Održano predavanje o predpristupnimfondovima Evropske unije

BIHAĆ: Str. 08

I ove godine

maraka za obrazovanje

Str. 15

OPĆINA CAZIN

s p r e m n a p o d r ž a t irazvojne projekte u turizmu

SANSKI MOST:

REPORTAŽA:Sastanak sa predstavnicimaTurističke zajednice USK-a

Str. 13

Str. 10

Izbor sportiste

Unsko-sanskogKANTONA ZA 2009. GODINU

Str. 16 i 17

Agan Bunić,predsjedavajućiOpćinskog

vijeća Bužim

RAZGOVORI SA POVODOM:

S e j f o M u s t a f ić ,predsjedavajućiOpćinskog vijeća

Velika Kladuša

Iznimno

VELIKA KLADUŠA:

Načelnici potpisali zahtjev za prekategorizaciju regionalnog u magistralni put

Str. 02

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 1882 KantonReprezenT

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1;Tel: ++387 37/310-207, 310-070;

Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3;

Tel: 037/514-767;

Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1;

Tel: 037/771-396

e-mail: [email protected]

VELIKA KLADUŠA – Načelnici općinaVelika Kladuša, Bužim i Bosanska Krupa pot-pisali su u utorak zajednički zahtjev za pokre-tanje procedure prekategorizacije regiona-lnog puta Velika Kladuša - Bužim - BosanskaOtoka u magistralni put. Zahtjev će biti upu-ćen Federalnom ministarstvu prometa ikomunikacija koje je nadležno za dalje provo-đenje zakonom predviđene procedure.

-Naš je cilj da se postojeći regionalni

put prekategorizira u magistralni i vjeruje-mo da će Vlada FBiH imati i sluha i razu-mijevanja za ovaj naš zahtjev i uvažitiopredjeljenje građana ove tri općine.Uvjeren sam da će Vlada uvažiti ovaj našzahtjev jer je poznato da Unsko-sanskikanton ima najmanje magistralnih puteva,kazao je Admil Mulalić, načelnik općineVelika Kladuša i domaćin sastanka.

-Prekategorizacija ovog putnog prav-ca bi mnogo značila građanima sve triopćine, a i doprinijela bi, između ostalog,otklanjanju prometne izoliranosti i bržemekonomskom razvoju, istakao je načelnikopćine Bužim Mirsad Šahinović. I bosan-skokrupski načelnik Armin Halitović smatrada je ovo veoma značajan projekt za sve triopćine.

- Vjerujemo da će, prvenstveno odstrane Direkcije za ceste F BiH, biti sluhaza naš zahtjev. Očekujemo veća sredstva

od Direkcije, bolje održavanje sadašnjeg

puta, te njegovu modernizaciju i prošire-nje, kazao je načelnik Halitović.

Kako je na sastanku istaknuto, ovo jeveoma pogodan momenat za pokretanje pro-cedure jer Federacija BiH radi prostorni plani veoma je važno da se u njega ucrta i ovajputni pravac za koji su načelnici uvjereni daće biti prekategorisan u magistralni. Ne trebazanemariti činjenicu da se radi o putnompravcu čija je dužina 48,50 kilometara i okokojeg gravitira oko 100.000 stanovnika, te dameđusobno povezuje tri općine.

Esad Š.

Tri načelnika potpisala zahtjev za prekategorizaciju regionalnog u magistralni put

Iznimno značajan projekt za tri općine

Prilikom potpisa zahtjeva za prekategorizaciju

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 3aši pogledi ReprezenT

Unsko-sanski kanton je definitivno na raskrsnici, a

ovdašnji političari su pred odlukom kojim prav-cem i sa kim krenuti jednim od mogućih pravaca.

Na ovoj raskrsnici već duže vrijeme sukobe se sve ovda-šnje politike - politika zadržavanja postojećeg stanja (kojeuglavnom odgovara gotovo svim politikama) i politikamaksimalističkih i nerealnih zahtjeva nekolicine. Ni u jednojvarijanti građane niko ne pita. Idealnih rješenja nema.Provodiva su samo realna rješenja, a to su rješenja o koji-ma se mogu dogovoriti politički predstavnici građana ovogKantona. Nažalost, budući da ne mogu sami političari, a dasve više izostaje podrška međunarodne zajednice, građani-ma preostaje jedino da trpe i čekaju kao što je to u slučaju

izbora predsjedavajućeg Općinskog vijeća Cazin.Korak-po-korak, ali stalno naprijed, jedino je mogućerješenje i jedina realna politika u ovom trenutku. Međutim,ako naši političari i naprave koji korak naprijed, onda napra-ve dva nazad, pa stalno tapkaju u mjestu. I mi sa njima!Zato bez sumnje možemo reći da su jednako pogubneposljedice - politike zadržavanja postojećeg stanja i politikemaksimalističkih i nerealnih zahtjeva. I jedna i druga vari- janta vode istom, a to je zadržavanje statusa quo. Politika„sve ili ništa“ daje NIŠTA! To mi u Kantonu najbolje vidimo iosjetimo. Zato ko god želi dobro Unsko-sanskom kantonu,osim sposobnosti treba da bude opredijeljen i za dijalog i daima hrabrosti da pravi kompromise. Nije to nimalo lako, ali

nema ni alternative. Moraju se voditi dijalozi i praviti dogo-vori i sa onima čije se izjave i politike često nekome ne svi-đaju jer, opet, nemamo alternative. Kantonalni odbor A-sda je između brojnih zahtjeva iznio i najnoviji za participiranjeu Vladi USK-a, ali da im pripadne mjesto premijera vladeUSK-a i ministra financija. Baš skroman zahtjev! Ako pak odzahtjeva ne bude ništa, ponovo su najavili osnivanjemanjinske Vlade USK-a. Radi građana USK-a i njegovebudućnosti, političari se upravo ovako ne bi smjeli višeponašati pa lične stavljati ispred općih interesa. Koja godstranka izađe sa ovakvim zahtjevima, pa makar se zvalaStranka demokratske aktivnosti, nema poštene i iskrenenamjere. Treba pri ovom ipak znati da ni jedno rješenje, makoliko dobro bilo, neće riješiti sve probleme.

Za prosperitet Unsko-sanskog kantona neophodan jeunutarnji dijalog i konsenzus, ukoliko je on uopće moguć ubilo čemu. Evo samo jednog od brojnih primjera u kojem bikonsenzus morao postojati: Krajnje nekorektan i podcjenji-

vački odnos prema Unsko-sanskom kantonu Razvojne

banke FBiH. Ova banka je u 2007. godini od 115 milionaKM u USK plasirala manje od dva miliona. U prvoj polovini2008. godine od 35 miliona KM u USK je plasirano tek 700hiljada KM, a u drugoj polovini iste godine od 44 miliona KMu USK je plasirano samo 350 hiljada KM. Ovakvim odno-som očito je da u ovoj banci nikog ne brine šta će biti sapoduzetnicima iz USK-a i hoće li oni uspjeti prebroditi eko-nomsku krizu i recesiju koja ih je zadesila podjednako ili čakteže od ostalih građana FBiH. Da su imali minimum pošte-nja i pravednosti ne bi tri miliona KM usmjerili za kreditira-nje svojih zaposlenika, a nešto manje za dvije godine cije-lom USK-u. Ovo su krajnje zabrinjavajući pokazatelji koji

upozoravaju da je situacija alarmantna i da izabrani zvanič-nici, prije svega vladajuća većina, mirno posmatra kako nji-hovu izbornu bazu zaobilaze sredstva i da iz godine u godi-nu dobivaju sve manje i manje. Zar ovo nije bio i više negodovoljan razlog da zastupnici sa prostora USK-a, svi zaje-dno, dignu svoj glas i zatraže hitnu smjenu i odgovornostdirektora i menadžmenta Razvojne banke. Međutim, desilose baš suprotno, direktor je dobio podršku da u narednomperiodu radi kako je radio i do sada. Treba istaći da suzastupnici DNZ BiH u svojim zahtjevima za drugačije-povoljnije rješenje ostali usamljeni, jer vladajuća većinanema interesa da nešto promjeni jer su njihove centrale uSarajevu, a ne u USK-u. U Sarajevu znaju da godinama

imaju bezrezervnu podršku Krajišnika, a za uzvrat osimobećanja ne moraju ništa dati. Kao da građani USK-a nezaslužuju razvoj, napredak i bolji tretman od strane svojihizabranih zvaničnika, a hoće li biti zapostavljeni i u nared-nom periodu to zavisi isključivo kome će dati svoju podrškuna predstojećim Općim izborima. Sada je već kasno pokre-tati tu priču o Razvojnoj banci, jer, nešto promijeniti moždamogu neki drugi krajiški predstavnici. Ne može više ništaučiniti ni načelnik općine Bihać Hamdija Lipovača, čiji jeSDP donedavno sa SDA bio u kantonalnoj vlasti, kao naj-žešći kritičar takvih odnosa u posljednje vrijeme. -Imamodemagošku podršku, javna obećanja premijera i mini-stara koji nam godinama obećavaju... Baš kada pomi-slite da se nešto promijenilo u odnosu prema Bihaću iUSK-u, sve ide starom praksom. Stara priča i stara pra-ksa. Lipovača ide i korak dalje pa se žali i na kantonalnuvlast sastavljenu od kadrova SDA koju je do jučer svekolikopodržavao, a čije odluke sada i sudski osporava.

Riječ Urednika:

Crno svijetbijeli

by SeadMidžić

Čitam, da izvinete na izrazu, ove polemike po novinama, jer akou novinama nemaš kursnu listu, horoskop i bar jednu polemiku -

..beš novine! Pa se nešto mislim: gruha se tu naveliko, puca se izsvih raspoloživih i neraspoloživih oružja, lete glave, što bojeve, štoone obične, poziva se na dvoboje, pa ko prvi potegne, ko prvi opali,nema tu zezanja!

Pa se nešto mislim: Bog te tvoj, odakle tim polemičarima tolikonaboja, ubojitih argumenata, pa sve sa zadrškom, tu se bolan niša-ni pravo u srce i u obraz. Nema tu neozbiljnosti i zajebancije, svedum-dum meci i granate, municije koliko voliš, a sve zato da nepri-

jatelja i polemičara poraziš, da ubiješ boga u njemu!Pa se nešto mislim: Čitam ja sve to, pa malo, malo vidim – ispa-

dne tu i po neki puc-puc, ćorak, tako reći, promašaj, i, nikom ništa!Nema veze, puj pike ne važi, pucao sam u prazno, zahebao sam se!A posljedica nema! Kao, nema veze, zeznuo sam se, ali udariću ja

tebi čarlamu – na nekoj drugoj političkoj krivini, na nekoj drugoj poli-tičkoj zasjedi, ko mi šta može!Pa se nešto mislim: Sve to meni liči na onu poznatu kartašku

igru – preferans! Ima tu i memoara, i kontra-memoara, a mora daima i subkontra i mort-kont, i svi ostali nazivi u toj popularnoj karta-škoj igri! Jer – mnogo mi se nešto licitira – politička boja!

Pa se nešto prisjećam kvalifikacija i epiteta koje su međusobnorazmjenjivali naši kantonalni političari na zvaničnim sastancima,skupštinskim govornicama, printanim i elektronskim medijima. Tekvalifikacije i epiteti (koliko sam mogao pofaćati) su: mediokriteti,anonimusi, lakeji, manipulatori, kauboji, dogmati, pučisti, pirati,harangisti, hajkači, foteljaši, glavosječe, karijeristi, prodane duše,hipokriti, paničari, staljinisti, komunjare, balkanski primitivci, ignoran-

ti, agresivci, gluhonijemi, zalutali, neozbiljni, zlonamjerni, apsolutnoslijepi, bezumni (ako sam šta zaboravio, vi dopunite).Pa se nešto pitam: Šta je to PAMET? Možda je to misaona ime-

nica u čiju definiciju nisam sasvim siguran. Obično kažu – PAMET UGLAVU! E sad, mene i moj napaćeni narod naša Izvršna iZakonodavna kantonalna vlast handri počešće u glavu, a da li je tobaš pamet što nas u glavu – nisam siguran. Ali čisto sumnjam.

Pa se nešto mislim: U stvaranju partnerskih odnosa (političkiseks) između SDA USK-a, SBiH i A-sda radi formiranja stabilneskupštinske većine kako bi nam najzad profunkcionisala Izvršna iZakonodavna kantonalna vlast, dotični partneri se ponašaju kao dasu na izletu. Prvo ULETE u varijantu. Pa onda IZLETE iz igre! Činimi se da sjajno izvode imitacije. Sjajno imitiraju ptice! U redu, ne

lete. Ali kad ga zakakaju...!Ali ne sikiram se. Oni će već pronaći neki način da riješe agoni- ju nefunkcionisanja Izvršne i Zakonodavne kantonalne vlasti. Oni ćeuspjeti (radi se o njihovoj koži), pa bilo na ovaj, bilo na onaj način.Nije da nema pravo, ali: Na onaj način su već probali, a na ovajnačin probaju. Ima li neki treći način? Koliko da vršim demokratskioptimizam.

Pa se opet nešto mislim: Naše parlamentarne političke strankei naši političari su u trendu. I one su za napaćeni narod Unsko-san-skog kantona organizovale Zimske političke olimpijske igre. I drže se

Priča izž i v o t a

(demokratskog)Piše: Sead MidžicPOLITIKA “SVE ILI

NIŠTA” DAJE NIŠTA!U političkoj borbi trti kokoga stigne (a svi nevini)

'

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


SANSKI MOST - Prošle sedmiceu Sanskom Mostu održana je sjednicaIzvršnog odbora Kantonalne organi-zacije Stranke demokratske aktivnostiA sda Unsko sanskog kantona

22. februar 2010. godine, broj 1884 KantonReprezenT

BIHAĆ - Nakon višednevnihpokušaja pojedinih moćnika Unsko-sanskog kantona da sa mjesta

direktora Kantonalne bolnice uBihaću smijene dr. Samira Mum-inovića, čovjeka koji je prema riječi-ma njegovih uposlenika, ovoj zdrav-stvenoj ustanovi dao infuziju svojimradom i vratio je u život, Sindikatzdravstvenih radnika Kantonalne

bolnice „Dr. Irfan ljubijankić“ u Bih-aću, koji broji oko 800 članova,organizirano je u krugu Bolnice mir-nim prosvjedom dao podršku dosa-

dašnjem direktoru Muminoviću.Upravni odbor Kantonalne bol-nice krajem januara mutnim igramanastojao je smijeniti dr. Mumi-novića, a za vršitelja dužnosti stavi-ti već ranije neuspješno isprobanogdr. Hilmiju Suljića, koji je u svom

prijašnjem mandatu, prema mišlje-nju većine uposlenih u Kantonalnojbolnici, donio više štete nego koristiovoj zdravstvenoj ustanovi.

Predsjednik Sindikata bolniceElvir Hrustanović poručio je s skupada su svi zaposleni uz direktoraMuminovića, te da imaju podršku idrugih kolega iz ostalih zdravstve-nih ustanova s područja Kantona.

U zaštitu dr. Muminovića stalo je

i Ministarstvo zdravstva i socijalnezaštite USK-a koje je ovu odlukuUpravnog odbora proglasila neva-žećom dok se o njoj ne očitujeVlada USK-a, a podršku Mumino-

viću uputio je i premijer Unsko-san-skog kantona Šemsudin Dedić.Ovaj skup koji su organizirali Sin-dikat i zaposlenici protekao je mirnoi bez incidenata. Rusmir K.

Kantonalnu bolnicu vratio u životDa se pored mnogih problema koji vladaju na

prostorima Unsko-sanskog kantona, proizveo jošjedan, nepotreban problem, pokazuje primjerKantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubiljankić“,

odnosno sapunice oko pokušaja smjenenjenog direktora Samira Muminovića.

BIHAĆ - U prostorijama MUP-aUnsko-sanskog kantona policijskikomesar Ramo Brkić uz prisustvonačelnika sektora uniformirane i krimi-nalističke policije, te predstavnika Švi-carske agencije za razvoj i suradnjuprošle sedmice otvorio je trodnevnuradionicu pod nazivom „Marketing bez-bjednosti“. Radionica „Marketing bez-bjednosti“ predstavlja nastavak rada saRPZ (Rad policije u zajednici) policajci-ma iz MUP-a USK-a, a navedenoj

radionici prisustvovalo je deset policij-skih službenika iz Bihaća, SanskogMosta, Cazina i Velike Kladuše.

Prema predloženom planu, probnirad ovih deset policijskih službenika izčetiri grada USK-a predstavljaju „pilot“projekt i polaznu osnovu za uvođenjeRPZ policajaca na cjelokupnom podru-čju USK-a. U četvrtak se radilo naterenu sa RPZ policajcima Policijskastanica Bihać, kada su oni bili u prilicida na praktičan način pokažu kako pri-mjenjuju koncept rada policije u zajed-

nici.Prilikom otvaranja radionice policij-

ski komesar Ramo Brkić istakao je da je Projekt „Rad policije u zajednici“ pre-poznat od menadžmenta Uprave poli-cije kao kvalitetan projekt i kao takavda ima njihovu punu podršku.

- RPZ policajci kroz svoj rad uzajednici predstavljat će direktnuvezu između građana i policije, a sa

ciljem prepoznavanja problema uzajednici i iznalaženju najboljihnačina za njihovo rješavanje.Partnerskim odnosom sa zajedni-com, policija USK-a nastojat ćepodići stanje sigurnosti na jedanviši nivo, te prostor u svojoj nadlež-nosti učiniti još kvalitetnijim za živ-ljenje kada je sigurnost u pitanju,rekao je Brkić Rusmir K.

Održana trodnevna radionica pod nazivom „Marketing bezbjednosti“

„RAD POLICIJE U ZAJEDNICI“

prepoznat kao kvalitetan projekat

BIHAĆ - U četvrtak je uBihaću održan sastanak pred-stavnika Poljoprivrednog zavodaUnsko-sanskog kantona i firme„MS-ALEM“ sa 23 poljoprivre-dna proizvođača sa prostoraovog Kantona, koji su izraziliinteres za uključivanje u pilotprojekat „kooperantskog usluž-nog tova teladi i junadi“.

Zbog velike ponude i sma-njene potražnje mesa junadi iteladi, na prostoru Kantona jestvoren tržni višak od 1.300komada junadi. Na inicijativuPoljoprivrednog zavoda USK-a,uz svesrdnu podršku firme „MS-ALEM“ iz Bosanske Krupe ova

Poljoprivredni proizvođačiće sve vrijeme tova biti podstručnim nadzorom Uzgojno-selekcijske službe Poljopriv-rednog zavoda, dok će veterina-rski nadzor biti dodijeljennadležnoj Veterinarskoj stanici.Minimalno vrijeme tova će izno-siti 200 dana, uz obavezu farme-ra da utovljena grla prodaju ugo-

varaču, firmi „MS-ALEM“, potržnim cijenama.

Ovaj pilot projekat ima više-struk značaj za agrar Kantona.Sa jedne strane on predstavljapoziv i ostalim otkupljivačima iprerađivačima Kantona i šire daorganiziraju proizvodnju i otkup

Projekat kooperantskog

tova teladi i junadi

Zasjedao Kantonalni odbor A-sda

Kako prevazići sadašnju političku pat poziciju?

Poljoprivredni zavod i firma „MS-ALEM“održali sastanak sa poljoprivrednicima

Obuka za policajce

Sa sastanka poljoprivrednika

Zaposleni dali podršku dr. Muminoviću

Zaposleni u Kantonalnoj bolnici na skupu podrške direktoru Samiru Muminoviću

Dr. Samir Muminović

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 5anton ReprezenT

BIHAĆ - Centar za promocijulokalnog razvoja „PLOD Centar“Bihać je u srijedu prostorijama hotelaOpal Exclusive u Bihaću organiziraozavršnu ceremoniju uspješno realizi-ranog projekta „Regionalni centar zaposlovno povezivanje“, koji je financi-rala Delegacija Evropske unije u BiH,a koji je implementirao PLOD Centar u suradnji s Općinom Bihać iPrivrednom komorom USK-a.Ceremoniji je prisustvovalo više od70 učesnika među kojima su bili

predstavnici malih i srednjih preduze-ća, općina, relevantnih ministarstava,kao i domaćih i stranih razvojnihagencija.

Cilj projekta, koji je trajao oddecembra 2007. do februara 2010.godine, bio je promocija malih i sre-dnjih preduzeća iz sjeverozapadneregije BiH i unaprjeđenje suradnje

između BiH i stranih preduzeća, terazvoj njihovih strateških partnersta-va i prekogranične suradnje.

Konferenciju je otvorio ZdravkoČerović, pomoćnik ministra za razvojFederalnog ministarstva razvoja,poduzetništva i obrta (FMRPiO), koji je istakao važnost poslovnog povezi-vanja za razvoj preduzeća, ključnuulogu koju povezivanje igra u njiho-vom plasiranju na strano tržište, tevažnost Regionalnog centra zaposlovno povezivanje kao ključne

tačke za poslovanje u procesu razvoja. Čerović je također iznio ciljeve imjere koje FMRPiO poduzima zapoticanje poduzetništva, naglasivšida je proizvodnja temelj razvoja iopstanka privrede.

Direktor PLOD Centra, HarisKomić, prezentirao je rezultate projekta, ističući da je tokom implemen-

tacije kontaktirano preko 200 malih isrednjih preduzeća iz sjeverozapa-dne regije BiH, gdje ih je više od 80primilo relevantnu konsultantskupodršku, te da je Centar uspostaviosnažnu mrežu i partnerstva sa doma-ćim i stranim pružateljima ekonom-skih usluga, koje uključuju mnogo-brojne privredne komore, razvojneagencije i ambasade.

Komić je naglasio da se u proce-su implementacije Centar profilirao iprepoznat je u domaćem i stranom

okruženju kao ključna tačka zaposlovanje u procesu razvoja i preko-granične suradnje. Zahvaljujućiuspješno ostvarenim kontaktima iidentificiranim prilikama Centar jepovezao 15 domaćih preduzeća sastranim kompanijama koji su sklopiliugovore o poslovnoj suradnji.

Sadeta Gutlić, generalni sekre-tar Privredne komore USK-a, govori-la je o ulozi PKUSK-a kao partnerana projektu koja se ogledala u procje-ni prilika za poslovno povezivanje,tehničkoj podršci pri organizacijiSajma poslovnog povezivanja, kao injegovoj promociji, ističući spremnostPKUSK-a za daljnju saradnju sPLOD Centrom i Općinom Bihać uimplementaciji projekata koji ćedoprinijeti razvoju ove regije i izlaskuna tržište Evropske unije.

Kako bi unaprijedio kapaciteteturističkih preduzeća iz sjeverozapa-dne regije BiH, PLOD Centar je u

okviru projekta povezao pet domaćihturističkih preduzeća sa Centrom zakontinentalni turizam i hotelom„Korana-Srakovčić“ iz Karlovca,ispred kojeg se prisutnim obratiodirektor hotela Ivan Srakovčić, koji je skrenuo pažnju na važnost iskori-štavanja svih prednosti ovih geograf-skih prostora za bolju povezanost,formiranje cjelovite turističke ponudei omogućavanje malim i srednjim

poduzetnicima pristup svim mehaniz-mima koji će biti poluga za njihov raz-voj, kao i razvoj čitave regije.

Smail Toromanović, direktor Poljoprivrednog zavoda USK, je ista-kao važnost saradnje PLOD Centra iPZUSK-a, zahvaljujući kojoj su sepovezala domaća preduzeća iz obla-sti poljoprivredne proizvodnje sa pre-duzećima iz susjednih zemalja iEvropske unije gdje su Centar i

Zavod pomogli poljoprivrednim pre-duzećima da plasiraju svoje proizvo-de na inostrano tržište i unaprijedesvoje kapacitete.

Prisutnima se obratila i KataRepac, pomoćnik načelnika OpćineBihać i koordinator na projektu, koja je potvrdila uspješnost projekta istak-nuvši da je on rezultat kvalitetnesuradnje lokalnih jedinica uprave,nevladinog i privatnog sektora.

PLOD Centar je osigurao održi-vost projekta kroz uspostavljanjesuradnje s domaćim i stranim stake-holderima, izgradnju kapacitetaCentra, ostvarene rezultate i identifi-ciranje novih prilika za povezivanje irazvoj, koji su doprinijeli stvaranjuugleda Centra u domaćem i stranomokruženju, kao ključnoj karici u pro-cesu razvoja i evropskih integracija.

Esad ŠABANAGIĆ

Plod Centar uspješno realizirao projekat „Regionalni centar za poslovno povezivanje“

Promocija malih i srednjih preduzeća iz sjeverozapadne regije BiH

BIHAĆ - U veoma kvalitetnojdvosatnoj raspravi održanoj u saliSkupštine Unsko-sanskog kantonapredstavnici MUP-a USK-a obra-zložili su pravnu osnovu za donoše-nje Zakona o javnom okupljanju, teprezentirali njegove najznačajnijeodredbe, dok su svi prisutni na jav-noj raspravi dali vrlo konstruktivneprijedloge i komentare.

Na području Unsko sanskogkantona već je najavljeno nekolikovelikih protesta, pa je itekako izra-žena potreba za funkcionalnimzakonom kojim bi se uredila oblast javnog okupljanja. Kako je pravo na

Uvažene konstruktivnesugestije, zamjerke i prijedlozi

Održana rasprava o nacrtuZakonu o javnom okupljanju

BIHAĆ - Njemačka fondacija„Wings of Hope“ nastavila je i u 2010.godini realizaciju projekta „Pomoć za

samopomoć“ u BiH za kojeg financij-ska sredstva osigurava Ministarstvovanjskih poslova Njemačke i nekolikonjemačkih fondacija. U prostorijamaObrtničke komore USK-a potpisani suugovori o praktičnoj doobuci sa firma-ma iz ovog područja - „Eko central“Bosanska Krupa , „Bravar“ Bihać,„Termal“ Bihać, „Lelić Žito“ Cazin, te„Dimnjačar“ Cazin, dok je dan prije u

uz finansijsku podršku Fondacijeprihvate dodatnu praktičnu obukuza ponuđena zanatsko-obrtnička

zanimanja i tako dobiju šansu da saposlodavcem zasnuju radni odnos,ističe Vladimir Jerić, koordinator projekta koji od 2005. godine obuhvatapodručje Srebrenice, Foče, Tuzle,Travnika, Mostara, Sarajeva, BanjaLuke, Prijedora, Bužima Cazina,Bosanske Krupe Bihaća i Žepča.

„Saradnja Obrtničke komore iFondacije „Wings of Hope“ ima za cilj

Potpisani ugovori o praktičnoj doobucisa obrtnicima u Bosanskoj Krajini

„Pomoć za samopomoć“Poslodavcima koji su primili na obuku kandidate

doznačava se mjesečna stipendija od 200 eura. Za uzvrat poslodavci su dužni prijaviti radnika i plaćati radni staž.

Kandidati na kraju jednogodišnje obuke polažu završniispit kada im se uručuje i odgovarajući certifikat.

Finalna konferencija RBMC-a

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 1886 Velika KladušaReprezenT

ZAGRAD – U utorak su u VelikojKladuši boravili Mirsad Vojić, vršilacdužnosti ministra za pitanja boraca u

Vladi USK-a, Ale Hošić, predsjednikSaveza ratnih vojnih invalida USK-ai Nevzeta Mujčinović, predsjednicaSkupštine organizacije šehida i pogi-

dištu Udruženja šehida i poginulihboraca gosti iz Bihaća su sa domaći-nima obišli zgradu na kojoj su okon-

čani gotovo svi građevinski radovi.Općinsko Udruženje RVI koje realizi-ra ovaj projekt došlo je u određeneprobleme prilikom rješavanja priklju-čaka električne energije, vode, kana-lizacije i telefona o čemu se uglav-nom i razgovaralo na upriličenomsastanku. Za rješavanje ovih priklju-čaka potrebno je 46 hiljada KM

k č bi d bil t b

Dugogodišnji velikokladu-ški učitelj Milutin Bukilićdobitnik je najvećeg jav-

nog priznanja Općine VelikaKladuša, Februarske nagrade u2010. godini. Ovo je većinom glaso-va odlučeno na 16. redovnoj sjedni-ci Općinskog vijeća održanoj u pro-šlu srijedu. Bukiliću je Februarskanagrada dodijeljena za neprocjenjivdoprinos sveukupnom opismenjava-nju građana općine Velika Kladuša,podsticanju na daljnje obrazovanjemladih ljudi, razvoju i unapređenjukulturnog i sportskog života kao idrugim oblastima života i rada.

Pojedinačnim izjašnjavanjemvijećnici su odabrali i dobitnikePlakete Općine Velika Kladuša.Ovim javnim priznanjem nagrađenisu doktor Sulejman Kendić,Fudbalski klub „ABC“ Podzvizd, pre-duzeće „Brijest-promet“ Trnovi,dugogodišnji radnik privrednih

kolektiva sa područja naše općine iistaknuti humanista HasanOmanović - Hako, te JKUP„Komunalije“. Vijećnici su odabrali itrinaest dobitnika Zahvalnica Općine

Velika Kladuša.Februarska nagrada, Plakete i

Zahvalnice Općine ovogodišnjimdobitnicima biće uručeni na sveča-noj sjednici Vijeća, u utorak, 23.februara. Vijećnici su dali i saglas-nost na Program obilježavanja Danaopćine Velika Kladuša koji će trajatičetiri dana.

Nakon duže rasprave, podrškuvijećnika dobili su i Prijedlog Odlukeo komunalnoj naknadi, te PrijedlogOdluke o utvrđivanju vrijednostiboda za obračun komunalne nakna-

de na području općine VelikaKladuša za 2010. godinu. Razlozi zadonošenje Odluke o utvrđivanju vrijednosti boda za obračun komuna-lne naknade sadržani su u činjenici

da se predlaže nova Odluka okomunalnoj naknadi koja preciznijeodređuje način obračuna komuna-lne naknade i obveznike iste.Poseban razlog sadržan je u primje-ni načina obračuna komunalnenaknade tako što se mijenja principobračuna jer nema vrijednosti koefi-cijenta za poslovne prostore već je

osnovica korisna površina poslov-nog prostora, a ovisno od vrste dje-latnosti koje su preuzete izStandardne klasifikacije djelatnosti.Odlukom o utvrđivanju vrijednosti

boda za obračun komunalne nakna-de u periodu 2006. - juni 2009. godi-ne utvrđena je vrijednost boda od0,015 KM/m², dok se novomOdlukom mijenja vrijednost boda iiznosi 0,03 KM/m² za 2010. godinuna osnovu Programa zajedničkekomunalne potrošnje za 2010. godi-nu.

Većinom glasova vijećnika usvo- jeni su i Prijedlog Rješenja o imeno-vanju komisije za raspisivanje i pro-vođenje Oglasa za dodjelu stanova

privatiziranih preduzeća, PrijedlogPrograma rada Općinskog vijeća

Općine Velika Kladušaza 2010. godinu, tePrijedlog Plana rada ifinansijskog poslovanjaJKP „Vodovod i kanali-zacija“ Velika Kladušaza tekuću godinu.

Između ostalog vi- jećnici su podržali iPrijedlog Odluke o izra-di Strategije omladinskepolitike općine Velika

Kladuša i Akcionog pla-na za period 2010. -2014. godina, te Prijed-log Akcionog plana pro-vođenja Programa pre-vencije lokalne zajedni-ce u borbi protiv zloupo-trebe opojnih sredstava.

Na znanje je primljena iInformacija o organizaciji i funkcioni-sanju prijevoza učenika u 2009.godini, a usvojen je i PrijedlogPravilnika o izmjenama i dopunama

Pravilnika o organizovanju i funkcio-nisanju prijevoza učenika. Razlozi

za donošenje posljednjeg prijedlogasu plaćanje troškova prijevoza zaučenike koji prijevoz ne koriste ilikoriste povremeno zbog blizineškole. Nove izmjene trebale bi biti ufunkciji dovođenja troškova prijevo-

za u realnije okvire.Esad ŠABANAGIĆ

16. redovna sjednicaOpćinskog vijeća

Udruženje „LIBER“, iz Velike KladušeAdemir Talakić-Rigo, iz NorveškeAdil Muhamedagić, iz Velike KladušeHasan Topčagić, iz Velike KladušeFahrudin Šehić, iz Velike Kladuše„Rostfrei centar“d.o.o., iz ČagliceHamdija Tabaković, iz Todorovske ČelinjeEmin Redžić, iz Velike KladušeAlen Delač, iz Velike KladušeSenad Šakanović, država Idaho, USASalih Bahić, iz USARemzo Okanović, iz Male Kladuše iMahmut Baltić, Houston, država Texas, USA

Problemi oko završetka stambene zgrade za RVI i šehidske porodice

Za priključke potrebno 46 hiljada KM

FikretKarajić

Za rješavanje potrebnihpriključaka potrebno46 hiljada KM

Javno priznanje„Zahvalnica Općine Velika

Kladuša“ dobili su:

Milutinu Bukiliću Februarska nagrada

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 7azin ReprezenT

Predstavnici Turističke zajedniceUnsko-sanskog kantona razgovaralisu prošle sedmice sa načelnikomopćine Nerminom Ogreševićem ostanju u turizmu Unsko-sanskogkantona i općine Cazin. Sastanak jeorganiziran na inicijativu direktoriceTurističke zajednice, JasminkeŠuško, koja je ovom prilikom načel-

niku uručila Studiju turističke i urba-ne signalizacije ove općine.

Ova Studija je izrađena u formiprojekta koji je apliciran premaFederalnom ministarstvu okoliša iturizma, a sredstva će se pokušatiobezbijediti i iz drugih fondova.Općina je spremna punim kapacite-tom podržati razvojne projekte u tur-

izmu, posebno one koji se tiču opći-ne Cazin. Istaknuto je da će u nared-nom periodu biti intenzivirana sara-dnja između lokalne zajednice i turi-stičkih djelatnika kako bi se adekva-tno pripremala turistička ponudaopćine Cazin i okolnih područja.

Načelnik Ogrešević je ovom prili-kom naglasio da je spreman raditi na

kvalitetnim projektima i pružiti fina-ncijsku podršku u skladu sa moguć-nostima, ali da većina inicijativatreba da dolazi iz Turističke zajedni-ce. Također smatra da se moraintenzivnije djelovati u kreiranjuambijenta koji će privlačiti turiste na

područje Kantona, a posebno općineCazin. U tu svrhu je predložio da seviše faktora angažuje na ovakvim isličnim projektima, jer se samo natakav način mogu očekivati pozitivniefekti.

Mirela SEJFOVIĆ

Sastanak sa predstavnicima Turističke zajednice USK-a

Općina Cazin spremna podržati

RAZVOJNE PROJEKTE U TURIZMU

U drugom polugodištu 2009.godine u Šalter sali općine Cazinusluge je zatražilo 32.030 strana-ka. Prosječan broj stranaka dne-vno je iznosio 248, a prema evi-denciji Info-pulta, najveći broj stra-

naka usluge je tražio ponedjelj-kom.Posmatrano po mjesecima,

najveći broj stranaka je zabilježenu novembru 2009. godine, a naj-manji u oktobru. Utvrđeno je dasvakih sat vremena službenikeŠalter sale posjeti 31 stranka, čimesu evidentirane samo one uslugekoje su prolazile kroz „red sistem“‘,dok se evidencije ne odnose nazaposlenike Organa uprave, nitiposjete u Centru za izdavanje doz-

vola.Najveći broj usluga građanima

cazinske općine, službenici rješa-vaju u periodu od 8 do 13 sati, dok je najveća frekvencija posjeta uperiodu od 9 do 10 sati.Obuhvaćene informacije pokazujuda se broj usluga organa upraveznačajno povećao u odnosu naprethodni period, ali kvalitet i brzi-na usluge se realiziraju skoro u100 % procentu.

Stranke se vrlo kratko zadrža-vaju na šalterima Centra za pruža-nje usluga i na sve zahtjeve se

odgovara u zakonski predviđenomroku. M. S.

Građani zadovoljni uslugama radnika Šalter sale

Centar dnevno poslužujeprosječno 248 stranaka

Federalno tužilaštvo je potkrajprošle godine pokrenulo borbu protivdužnika i neplatiša javnih prihoda. Uvezi s tim upućen je dopis Zavodupenzijsko-invalidskog osiguranja ukojem navode kako raspolažu infor-macijama po kojima brojne pravneosobe u Federaciji BiH duguju velikeiznose novca na ime carina, poreza,

uplata za penzijsko, invalidsko izdravstveno osiguranje, koncesije,komunalne i vodoprivredne naknadei druge javne prihode. Na ovaj načindržavni, entitetski i kantonalni

budžeti oštećeni su za više milijardimaraka.

Iz ovih činjenica proizilaze i indi-cije Tužilaštva o počinjenju kaznenihdjela iz oblasti poreza, poslovanja isigurnosti platnog prometa, kao idrugih kaznenih djela iz oblastikorupcije. Iz Tužilaštva su traženeliste najvećih dužnika pravnih osoba,

nazive i sjedišta kompanija, imenadirektora i nadzornih tijela preduze-ća, te tačne iznose duga po vrsti iosnovu obaveznih uplata javnih pri-hoda.

Što se tiče Unsko-sanskog kan-tona, Kantonalna administrativnaslužba Bihać Federalnog zavodaPIO, dostavila je spisak 17 najvećihobaveznika čiji ukupan zbroj neupla-ćenih potraživanja iznosi 32,6 milio-na KM.

Najveći dužnici iz općine Cazinsu „Angropreduzeće“ sa dugom od

988.690 KM i „Medic“ sa 857.429KM. Ovdje se radi prvenstveno ostarim potraživanjima, kao i kodostalih preduzeća koja imaju obave-ze prema državi. Mirela S.

Problemi uplate doprinosa

„Angropreduzeće“ i „Medic“ NAJVEĆE NEPLATIŠE

Zavod za zaštitu kulturnog nasli- jeđa u Bihaću i u ovoj godini ćeintenzivno raditi na zaštiti narodnog itradicijskog graditeljstva, ali i brojnihdobara kulturnog naslijeđa poput„Konaka“ u Bihaću, Kule Radotine u

Cazinu , te Crkve svetogVelikomučenika Georgija u VelikojKladuši.

ni Komisija planira pripremu odluka oproglašenju za veći broj dobara spodručja Kantona, a pri planiranju suuzeti u obzir prijedlozi Zavoda.Inače, zahtjevna procedura zaštitedobara kulturnog naslijeđa, rezultira-

la je širim i pozitivnim utjecajem nadruge ustanove i pojedince.Povećana je i zainteresiranost

Sve veća zainteresiranost za zaštitu dobara kulturnog naslijeđa

Kula Radotina pod zaštitom

Mladi Stranke za BiH Unsko-sanskog kantona nakon posjeteosnovnim školama u Bihaću i

Bužimu, posjetili su i općinu Cazin,tačnije Osnovnu područnu školu„Vi lenjača“ Cazin. Posjeta ovojOsnovnoj školi upriličena je 12.februara i tom prilikom učenicima suuručeni prigodni poklon paketi.

Posjeta Mladi SBiH USK uprili-čena je zadnji dan nastave u prvompolugodištu, tako da su pokloni zanaše male osnovce bili dodatnaradost u tom danu, kojima su se

istinski obradovali. Cilj ove posjetepored darivanja, bio je sagledavanjestanja i potreba ove škole, obziromda se radi o jednoj od najudaljenijihškola općine Cazin.

Ova akcija je provedena uzpodršku viših organa Stranke za BiHUSK-a, koja će i u budućnosti podr-

Mladi Stranke za BiH u humanoj misiji

Mladi SBiH sa učenicima škole “Vilenjača”

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 1888 BihaćReprezenT

Da li su zadovoljni sa radom Općinskog vijeća i vijećnika?

Pripremio: Rusmir Karat

Edhem Ramić,penzioner- Pa sa jednim dijelomvijećnika i njihovog radasam zadovoljan, dok dr -ugi dio izgleda sve radi u svoju korist. Mislim dameđu njima treba biti

više sloge i zajedništva u interesu građanaBihaća, a ne da rade za lične interese i interese stranaka iz kojih dolaze.

AlmirMahmutović,saobraćajnitehničar- Veoma sam mlad da bi davao bilokak ve ocjene o raduopći nskih vijećnika,ali bi jedino dodaoda mi je kao mladom čovjeku drago dameđu vijećnicima ima i jedan broj mladihkoji zastupaju naše interese. Po onome štoslušam na Radiju Bihać i čitam u novinama,

vidim da se mnogi vijećnici bore za boljitak građana Bihaća, pa i nas mladih.

SnježanaRajković,cvjećarka- Moj komentar zarad vijećnika i njiho-ve slabosti odnosilebi se pretežno narad vijeća u cijelosti i donošenja važnih

odluka, koje su u interesu nas - građanaBihaća. Mislim da ih ima koji su na pravom

putu, a ima i onih koji u svom radu gledajusamo svoj interes, dok su im građani Bihaća na posljednjem mjestu. Često upu-ćuju kritike jedni drugima iz pojedinih stra-naka, a na koncu svi zajedno donose odlu-ku o sudbini nas običnih građana.

DejanNuspahić,konobar- Prvo bi ovim

putem uputio poh-valu jednom broju

vijećnika koji sebore za dobrobit nas građana Bih-aća, a pot om bi im uputio kritiku na njihovuneslogu i česte svađe. Mislim da mnogi od vijećnika u Vijeću sjede radi sebe,a ne radi nas građana. Privreda je skoro na nuli, a zato nije kriv načelnik Lipovača, nego oni koji ovim gradom žele vladati, ali bez brige zanas građane. Treba spomenuti da je ovo

O

PITALI SMO GRAÐANE BIHAĆA

Protekle sedmice u OpćiniBihać održana je prezen-tacija o mogućnostima

apliciranja prema fondovimaEvropske unije. Svrha prezentacije je da se predoči pregled EU fondo-va koji su otvoreni i dostupni u BiH,te predstaviti najznačajnije.

Predavanje su održale predsta-vnice Life Long Learning Akad-emije, koja je namijenjena pojedin-

cima i organizacijama iz ekonom-

skog i društvenog života.Prezentatori su dali pojašnjenja na

koji način se povlače sredstva, tepotakle promišljanje o razvojnimaktivnostima, koje je moguće fina-ncirati kroz fondove. Tokom pre-zentacije pojasnile su se i vrste fon-dova, što u svakom slučaju možebiti od velike koristi prilikom aplicira-nja prema EU fondovima u perspek-tivi.

Rusmir K.

Predavanje o predpristupnim

fondovima Evropske unije

U pretprošlu nedjelju u organi-zaciji Udruženja branilaca „Hasinvrh“ na Grmuško-srbljanskom pla-tou, prigodnom svečanošću obilje-žena je 16-ta godišnjica uspješnog

slamanja jedne od najsnažnijihofanziva na tadašnje područje slo-bodnog teritorija Bihaćkog okruga.

Historijski sat posvećen„Februarskoj ofanzivi“ održan je nalokaciji Nuglovi, ispod padinaHasinog vrha, koji je svih ratnihgodina simbolizirao opstanak ovog

slobodnog teritorija BiH. Ovomdogađaju prisustvovao je veliki brojnekadašnjih boraca 5. Korpusa Armije R BiH, značajan broj mladihljudi, te predstavnika javnog i poli-

tičkog života.Prisutnima se obratio načelnikopćine Bihać Hamdija Lipovača,naglašavajući potrebu učenja mla-đih o svemu što su građani Bihaćai USK-a prošli u borbi za slobodu.Nakon druženja sa sugrađanimana platou, načelnik Lipovača upu-

tio se u MZ Sokolac, gdje je prisu-stvovao obilježavanju oslobođenja

ovog naselja 1995. godine.Rusmir K.

Sjećanja na velike bitke

HASIN VRH ne smije pasti u zaborav

Putem JU „Zavod za prostorno

uređenje“ Bihać odvija se radZimske službe, te ova ustanovanadzori sve one koji djeluju u okviruzimske službe i to na područjimagrada i pet zona: Izačić, Brekovica(Srbljani i Spahići), Ružica, Golubić,te dislocirane ceste ( Martin Brod,Duljci itd.).

Sam grad je podijeljen u sedamzona od čega šest zona čine ceste,putevi i prilazi, a sedmu zonu činetrotoari. U kategoriju grada spadacca. 100 km cesta, sa sedam

mostova i pasarelom, te 30 km tro-toara od čega je 70 % neuslovno zamašinsko održavanje, te je u oba-vezi održavanje 1200 slivnika.

Prve intervencije Zimske službe

počele su 14. decembra 2009. godi-ne i trajale su do 12. januara 2010.godine, gdje su bili naleti snijega učetiri vala, što je veliki problem kododržavanja. Do sada je utrošenocca. 110 tona soli, cca. 510 tonafrakcije, što finansijski za područjegrada, iznosi oko 280.000 KM.Najvažnija stvar je što situacija ugradu, kad su u pitanju snježnepadavine, nije došla u stanje kolap-sa, te su sve važnije prometnice,posebno prema bolnici, bile očišće-

ne.Velika pomoć Zimskoj službi bili

su savjesni građani i privredni sub- jekti koji su ispred svojih objekata

čistili snježne nanose, iako je bilo ionih na koje nije utjecala Odluka okomunalnom redu. Veliku pažnjučišćenju snijega i ledenica s krovo-

va, posvetila je i Civilna zaštitaOpćine Bihać i Vatrogasna jedinica,a veliku ulogu odigrala je i općinskainspekcija. Rusmir K.

Zimska služba redovno obavlja svoju zadaću

Humana akcija bihaćkih ribara

Ulovili 50 kilograma ribe

Na Hasinom Vrhu

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 9anski Most ReprezenT

Uposljednjih nekoliko godi-na na području općineSanski Most izgrađeni su

kilometri kanalizacionog sistema, te je tako riješen jedan od najvećihinfrastrukturnih problema grada.Ipak, proces priključenja domaćin-stava na izgrađenu kanalizacionumrežu odvija se usporenom dinami-kom.

Nastavak izgradnje kanalizacio-nog sistema na području općine

Sanski Most započeo je 2005. godi-ne i do sada je urađen primarnikolektorski sistem na lijevoj i desnojobali grada, te dio sekundarnemreže, ističu u Javnom preduzeću„Vodovod i kanalizacija“. Izgradnjakanalizacionog sistema finansirana je sredstvima samog preduzeća,kroz kredit kojima se „Vodovod ikanalizacija“ zadužio kod Svjetskebanke u iznosu od dva miliona mara-ka, potom sredstvima Općinskogkomunalnog fonda i samih građana.

Općinsko vijeće je prije nekolikogodina donijelo odluku po kojoj jesvako domaćinstvo, u dijelu grada

gdje postoji kanalizacioni sistem,dužno da se priključi na njega, a cije-na je određena u skladu sa kvadra-turom životnog i poslovnog prostoraobjekta. Značajan broj domaćinstavase priključio na izgrađeni kanaliza-cioni sistem, ali u posljednje vrijemeovaj proces se odvija nešto sporijomdinamikom, prije svega iz ekonom-skih razloga.

Proces priključivanja korisnikana kanalizacionu mrežu trenutno se

odvija na lijevoj obali grada, a nadesnoj će započeti po završetkuradova na izgradnji prepumpne sta-nice kod Karića Mosta. Inače, izgra-dnja ove stanice se neplanirano odu-žila. Također, u toku ove godinefirma je planirala izgradnju sekun-darne kanalizacione mreže u Željez-ničkom naselju. To će dobrim dijelomzavisiti i od dinamike sklapanja ugo-vora s korisnicima obzirom da setako prikupljaju namjenska sredstvakoja se isključivo koriste za prošire-nje kanalizacione mreže.

Zbog nešto smanjene dinamikeprikupljanja ovih sredstava, u JP

„Vodovod i kanalizacija“ imaju odre-đene probleme i u pogledu vraćanjakredita Svjetskoj banci, obzirom dasredstva u te svrhe izdvajaju iznaplate usluga vodosnabdijevanja.

Završetak kompletnog kanalizacio-nog sistema i priključenje svih doma-ćinstava na kanalizacionu mrežu jedan je od strateških ciljeva općineSanski Most.

Obzirom da se trenutno priklju-čenje korisnika odvija nešto sporijimtempom, neophodno je analiziratisituaciju i donijeti mjere kako bi seovaj proces ubrzao. Zlatan ČEKIĆ

Usporena dinamika procesa priključenja domaćinstava na kanalizacionu mrežu

Priključenje korisnika strateški cilj

Broj korisnika kanalizacionemreže na području općine SanskiMost u toku protekle godine pove-ćao se za svega pet posto, što je

zabrinjavajuće stanje, istakla jedirektorica Javnog preduzeća„Vodovod i kanalizacija“, MerimaGradinčić.

Prema njenim riječima na grad-ski kanalizacioni sistem u SanskomMostu do sada je priključeno 1920domaćinstava. -Građani se žalena visoke cijene priključaka iveliki broj kaže da nisu u stanjuda izdvoje toliki novac u vrijemeekonomske krize. S druge straneimamo odluku Općinskog vijeća

po kojoj je svako domaćinstvodužno da se priključi na kanaliza-cionu mrežu, rekla je

Gradinčićeva.Prema njenim riječima formira-

na je komisija koja će u narednomperiodu obilaziti domaćinstva u

nastojanju da se sklopi što veći brojugovora s korisnicima. Izgradnjagradske kanalizacije jedan je od

najvećih infastrukturnih projekatarealiziranih u Sanskom Mostu uposlijeratnom periodu, kada je kre-ditnim sredstvima Svjetske banke

izgrađeno oko šest kilometara pri-marne kanalizacione mreže u užemgradskom jezgru.

Građanima skupi priključci na gradsku kanalizaciju

Pripadnici Policijske stani-ce Sanski Most u posljednjihnekoliko dana na području oveopćine provode akciju pojača-

Rad ugostiteljskih objekata

Policija kontrolišeRADNO VRIJEMEDemobi li sani borac

Hamdija Delić izSanskog Mosta, živi

u naselju Zdena sa suprugom i

Problemi demobilisanog borca

Selili se ČETRNAESTputa u godinu dana

Merima

Gradinčić

Demobilisani boracHamdija Delić sasvojom porodicom

U petak je u Sanskom Mostu odr-žana završna prezentacija aktivnostikoje se provede u okviru projektaSPISS, a koji se provodi u saradnji sUNICEF-om, svjetskom organizaci- jom za zaštitu djece i njihovih prava.

Ovaj projekat nosi puni naziv„Jačanje sistema socijalne zaštite iinkluzije djece u Bosni i Hercegovini“.U okviru projekta realizirane su ili setrebaju realizirati određene aktivnostinekolicine nevladinih organizacija, aprojekat podupire UNICEF. U sam

projekat uključeno je nekoliko bosan-skohercegovačkih općina, među koji-ma je i Sanski Most.

Projekat, u koji su uključena iresorna ministarstva u BiH na svimnivoima, ima za cilj unaprjeđenje sta-nja u oblasti zaštite dječjih prava, ali ipojedinaca iz takozvanih zaštićenihgrupa. Na ovom događaju prezentira-ni su konkretni projekti koji su realizi-rani ili tek treba da se realiziraju.

Napominjemo da je u okviru projekta SPISS izvršena nabavka apara-

ta za provjeru sluha kod djece i odra-slih i trenutno se ove aktivnosti odvi- jaju u svim obrazovnim ustanovama.Također, jedan od projekata je i ure-đenje unutrašnjosti Osnovne škole„Peti oktobar“ kojeg su zajedničkirealizirali učenici ove obrazovneustanove skupa s nastavnim osob-ljem i roditeljima, a u narednomperiodu biće realizirano još nekolikoznačajnih aktivnosti u sklopu SPISSprojekta.

Zlatan Č.

Održana završna prezentacija aktivnosti u sklopu projekta SPISS

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 18810 BužimReprezenT

ReprezenT: Prošla je godina dana vašegmandata, a ovo je prilika da sumirate rezultate ikažete šta je to za što ste zaslužni vi i vijećnici zabolje sutra ove mlade i nerazvijene općine?

Agan B: Naravno, kao predsjedavajućiVijeća i jedan od sedamnaest kolega iz Vijeća,mogu biti zadovoljan sa radom u protekloj godini.Postoji više razloga za zadovoljstvo, a ja ćuistaknuti njih nekoliko. Vijeće je u protekloj godi-ni održalo 11 redovnih sjednica, dvije tematske i jednu svečanu sjednicu povodom Dana općine.Na tim sjednicama raspravljano je o preko 200

tačaka dnevnog reda, odluka, informacija i dru-gih materijala bitnih za funkcionisanje Općine iživot njenih građana.

ReprezenT: Koje su to odluke koje ste doni- jeli od posebnog značaja za općinu Bužim, kojesu bile možda važne, a ipak nisu donesene?

Agan B: U protekloj godini Vijeće je usvojiloProstorni plan općine, donijelo Odluku o izgradnjidoma kulture i rješavanju svih problema koji supratili taj projekat, donijelo odluke o izgradnjinekoliko lokalnih puteva, riješilo niz drugih pro-blema koji su godinama bili neriješeni iz ovih ilionih razloga. Dakle, ovo su neke od odluka koje

je Vijeće razmatralo, ali smatram da trebamo i damožemo bolje.ReprezenT: Većinu u vijeću čine članovi

SDA, pa prema tome i sami možete uvijek dono-siti odluke bez glasova opozicije. Odlučujete lionda svi po savjesti ili po „naredbi“?

Agan B: Vijeće radi i donosi odluke iz svojenadležnosti u skladu sa pozitivnim zakonskim iostalim propisima. Većina odluka se temelji na

SDA po pitanju tih kategorija je poznat već 15godina. Izdvajanja za rad ovih udruženja moždanisu dovoljna, to trebamo popravljati, ali odnos jesasvim jasan i korektan. Nevladina udruženjatakođer zaslužuju više pažnje, udruženja mladih,kulturno-umjetnička udruženja, udruženja žena,ekološka udruženja i tako dalje.

ReprezenT: Koliko Općina godišnje izdvajaza poticaj poljoprivrede i da li je to dovoljno?

Agan B: Poljoprivreda je važan segment zarazvoj općine i naši poljoprivrednici zaslužujusvaku pažnju. Općina svake godine izdvaja oko

30.000 KM i to je nedovoljno. Moramo znati daOpćina nema velike financijske mogućnosti zarazvoj ove grane privrede, te smatram da našipoljoprivrednici trebaju više aplicirati i koristitipoticajna sredstva Federacije i Kantona, jer suona daleko veća.

ReprezenT: Gradi se Dom kulture i u prizem-lju će umjesto gradske galerije biti gradska kafa-na, zašto se čini takav presedan?

Agan B: Trebamo napraviti naš Dom kulture,pa vidjeti koji sadržaj je najprihvatljiviji da bude uprizemlju objekta. Pokušat ćemo smjestiti obasadržaja u taj prostor. Gradska kafana ima svoju

tradiciju, puno je toga vezano za stari objekatDoma kulture i gradske kafane, tako da trebamodobro razmisliti.

ReprezenT: U Elkasovoj Rijeci se ovih danauzurpira dio školske zgrade za ambulantu poro-dične medicine. Zašto se to dozvolilo, ako postoje ambulante na Brigovima, Čavi, Konjodoru iVrhovskoj, a nijedna godinama ne radi?

Agan B: Pa ne bi rekao da se to baš uzurpi-

priznanja su dobili d.o.o „Abonos“ Bužim, koji jedobio najvišu nagradu 20. februar, a počasnimgrađanima su proglašeni članovi PredsjedništvaRepublike BiH iz vremena 1992.-1995. god., i toEjup Ganić, Tatjana Ljujić-Mijatović, MirkoPejanović, Ivo Komšić, Stjepan Kljujić i NijazDuraković. Procjenite sami koliko su priznanjapolitički obojena.

ReprezenT: Održavate li sastanke sa pred-sjedavajućim vijeća iz drugih općina i koliko je tokorisno?

Agan B: Razmjenjuju se iskustva, a prisutni

smo i na određenim sastancima i seminarima.Najčešće je to u organizaciji Saveza općina i gra-dova Federacije BiH.

ReprezenT: Kakva je saradnja između pred-sjedavajućeg Vijeća općine i općinskog načelni-ka?

Agan B: Međusobna saradnja između Vijećai načelnika se ogleda u razumijevanju, toleranci- ji, uvažavanju, i ja se trudim da je to tako. Moždase saradnja najbolje ogleda u tome da je načel-nik Općine u proteklom vremenu imao podrškuza preko 95 posto odluka koje je dostavio Vijeću.Odnosi uvijek mogu biti bolji, i dobre odnose

treba čuvati i raditi da oni budu bolji, a sve u inte-resu onih koji su nam dali povjerenje.ReprezenT: Da li ste nakon preuzimanja

funkcije predsjedavajućeg zamrznuli svoju politi-čku funkciju, obzirom da zastupate sve građaneopćine Bužim podjednako?

Agan B: Smatram da je većina građanazadovoljna tim što radi Vijeće, na čijem sam čelutrenutno. Nema odluka i drugih propisa Vijeća

Agan Bunić,predsjedavajući Općinskog vijeća Bužim

Razgovors povodom

Naš sagovornik Agan Bunić, po zanimanju diplomirani pravnik, spada u plejadumlađih političara i kadrova Stranke demokratske akcije. Nakon posljednjih izboraizabran je na odgovornu funkciju predsjedavajućeg Općinskog vijeća najmlađe

općine u BiH koja ove godine obilježava 15 godina svog postojanja. Dan općineBužim koji se obilježava 20. februara razlog je ovog kraćeg intervjua kojim želi-

mo predstaviti rad predstavničkog tijela ove općine, odnosno Općinskog vijeća čiji je Bunić predsjedavajući.

VIJEĆE JE DOBROradilo svoj posao Senad

ĆatićPrije svega oče-kujem da svojimradom vrate građani-ma Bužima ukazanopovjerenje jer se onokod naroda stvara

cijeli život, a izgubi za trenutak. Kaopredsjednik Mjesne zajednice Bužimočekujem da prepoznaju i jedinstvenopodrže aktivnostii projekte kojimstvaramo bolje

uslove življenja unašoj općini.

ŠefketBajrićŠareni aferim!

HarisIsakovićVelikim očima mla-di općine Bužimgledaju u Općin-sko vijeće i očeku- ju od njega u2010. godini ubr-zanje rješavanja

infrastrukture za mlade, na prvom mje-stu Sportske dvorane.

JasminVeladžić

PITALI SMO GRAÐANE BUŽIMA Da li su zadovoljni sa radom Općinskog vijeća i vijećnika?

Pripremio: Nedžib VUČELJ

Razgovarao:

Nedžib VUČELJ

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 11ljuč ReprezenT

VELAGIĆI - U mjesnoj zajedniciVelagići odavno postoji problemotpadnih voda, i u ljetnom periodu,naročito neugodnog mirisa. OpćinaKljuč je kandidovala projekt preči-šćavanja otpadnih voda za ovonaselje, i uputila ga Agenciji zavodno područje sliva rijeke Save. UBiH treba da započne i pilot projektkojeg finansira Svjetska banka, arealizovat će se u tri općine gdjepostoji mogućnost izgradnje postro-

jenja sa biljnim prečišćivačimaotpadnih voda. Predstavnici OpćineKljuč, kao potencijalni kandidati uovome projektu, u pismu namjerepredložili su izgradnju jednog ova-kvog postrojenja u Mjesnoj zajedniciVelagići.

Predstavnici Općine Ključ senadaju da bi s ovim projektom mogliući u uži izbor kod selekcije međuopćinama. Predstavnik austrijskefirme koja implementira ovaj pro-

gram Svjetske banke, Josef Pubinger , posjetio je općinu Ključ,interesujući se za broj stanovnikasporne mjesne zajednice i raspoloži-vosti općinskog zemljišta za postro- jenje prečišćivača, kako bi se moglopristupiti izradi studije, koja bi dalaodgovor na pitanje koji tip biološkogprečišćivača je najoptimalniji za ovumjesnu zajednicu.

Načelnik općine Ključ OsmanĆehajić izrazio je veliku zaintersira-

nost Općine za projekat koji bi riješioprečišćavanje otpadnih voda mjesnezajednice sa najvećim brojem stano-vništva na području općine. Svjetska

banka u potpunosti će, ukolikoOpćina Ključ bude izabrana, finansi-rati izradu projekta i prećišćivača.

Fahrudin B.

Pilot projekt Svjetske banke za tri općine

Ekološko prečišćavanje otpadnih voda

Firma „MS Integral“ iz Velagića kod Ključa, koja jeorjentisana ka izvozu ogrjevnog briekta za Italiju,pokrenula je program i na domaćem tržištu.

-S obzirom na dugu i hladnu zimu, te sveopćurecesiju, odlučili smo građanima Ključa ponuditiogrjev u neograničenim količinama i uz prihvatlji-ve kreditne linije, kazao je vlasnik firme EnesSalihović.

Ogrjevni briket firme „MS Integral“, ima sve karak-teristike ekološkog proizvoda, ali i veliku energetskumoć koja će dobro poslužiti građanima Ključa u sezo-ni grijanja koja se odužila ove godine. F.B.

IZVOZNA FIRMA PRITEKLAgrađanima u ogrjevnoj sezoni

Nakon višemjesečne procedure,svečanim činom polaganja zakletvevjernosti u državnu službu stupili suArmin Čahut na mjesto stručnogsaradnika za oblast poljoprivrede i

vodoprivrede, te Admir Šistek namjesto stručnog saradnika za geodet-ske poslove i katastar nekretnina.Svečanu zakletvu položio je iAbdulah Šistek koji je preraspoređenna mjesto pomoćnika općinskognačelnika za društvene djelatnosti iopću upravu.

- Drago mi je da se to konačnoozvaničilo, jer namjeravam svojposao obavljati profesionalno ikorektno, kazao nam je Admir Šistek,novi geodet općine Ključ. Inače, zanjegovu struku je velika potražnja i udrugim gradovima USK-a, jer sunakon rata mnoge gruntovnice uhaosu. Tu potrebu su prepoznali iKljučani iz Švedske koji su stipendira-

li Šisteka, ali i Općina Ključ koja ga jekonačno primila u stalni radni odnos.

Prema riječima načelnika općineKljuč, Osmana Čehajića, prijemomovih ljudi kadrovski je ojačana struktu-ra općinske administracije, a njihovglavni zadatak u narednom periodu bitće doprinos u kreiranju i realizacijirazvojnih projekata koji će doprinijetipoboljšanju uslova življenja u ključkojopćini. F. B.

Profesionalnoi korektno

obavljati posao

Novi mladikadrovi u

Općinskom

organu

uprave

Od kako je snijeg prestao da pada, na podru-čju Ključa vremenski uslovi su se malo normalizo-vali. Prethodnih dana, na kratko vrijeme, bilo je isunčano. Ogromna količina snijega polako se

topi, međutim u noćnim satima temperature padaju ispod nule i okapnice se pretvaraju u ledenicekojih ima dužih i od jednog metra. U slučaju da seotkinu sa krovova, mogle bi biti vrlo opasne zaprolaznike. F. B.

Ledenice od jednog metra

Poljoprivrednici na prostorima općineKljuč u ove zimske dane ne sjede skršte-nih ruku, već se svakodnevno educiraju i

stiču nova znanja za predstojeću prolje-

ma, načinima tretiranja i sjemenima kojase uvode ove godine.

Posebno je bilo interesantno prezenti-

ranje novog sjemena hibridnog kukuruza

Od prošlog ponedjeljkaključki osnovci su na raspu-stu. Narednih 15 dana pre-pustit će se zimskim radosti-

ma i odmarati od škole. Ovo je prvi put kako Ključanipamte da je zimski raspustpočeo polovinom februara.Razlog tome je jednomjese-čni štrajk iz prošle godine,kada Sindikat obrazovanjanije mogao da nađe kom-promis sa Vladom USK.

F B

Edukacija ključkih poljoprivrednika

Pripreme za predstojeću sjetvu kukuruzaRaspust nikad nije bio u drugoj polovini februara

AdmirŠištek

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 18812 Bosanska KrupaReprezenT

Očekivanja da će se početiužurbano raditi na prese-ljenju Gimnazije u jednu

od osnovnih škola na području opći-ne, i pored postignutog dogovora sadirektorima osnovnih i srednjih škola,nisu se ispunila. Želju roditelja i uče-nika da u centralnom gradskom dije-lu imaju novu zgradu, nenadano jeblokirao Školski odbor, postavljajućineprimjerne uvjete za vrijeme ukojem žive i zanemarujući osnovnu

činjenicu da je boravak djece i profe-sora u dotrajalom objektu opasan.Općinski načelnik Armin

Halitović, sa svojim saradnicima jeovaj problem shvatio odgovorno,nastojeći u što kraćem roku zaštititiučenike i njihove predavače, roditeljerasteretiti i krenuti dalje u zakonskiproces gradnje Gimnazije. Iako jemogao zaključke Vijeća roditelja iškole, kao i informaciju o stanjuobjekta Gimnazije samo proslijeditinadležnom ministarstvu i zajedno sa

direktorom ograditi se od mogućihposljedica odvijanja nastave u riskira- jućim uvjetima, Halitović se premaovom problemu postavio domaćinski,znajući da će se uvijek naći ponekoko će pokušati i najsvjetliju ideju gur-nuti u mrak. Smatrajući školstvo naj-

bitnijim segmentom za razvoj lokalnezajednice, a znajući da je Gimnazijanešto po čemu građani uzimaju„mjeru pripadnosti gradu i tradiciji“,općinski načelnik je, već početkomprošle sedmice, sa direktorima osno-vnih i srednjih škola postigao dogo-vor oko izmještanja Gimnazije.

Učenici sa svojim profesorima suod drugog polugodišta nastavu treba-li, po tom dogovoru, pohađati u zgra-di bivše škole „Lepa Radić“, koju je,

do sada, djelomično koristila Drugaosnovna škola iz Bosanske Krupe iNiža muzička škola iz Bihaća.Dogovoreno je da će se nastavaodvijati za sve razrede u drugoj smje-ni, da će dva razreda biti smještena uobjekat Srednjoškolskog centra„Safet Krupić“ u kojem bi svi gimnazi- jalci imali i tjelesni i zdravstveniodgoj. Direktori su pokazali visokorazumijevanje i obećali punu sara-dnju do završetka nove Gimnazije.Preostao je samo početak selidbe ali

kako to uvijek biva, na putu posutimdobrim namjerama pojavi se, ili sesmisli novi problem - u ovoj situacijiapsolutno neprimjeran i neodgovo-ran. Školski odbor Opće gimnazije uBosanskoj Krupi je hitno zasjedao itemu o izmještanja djece i profesora

u sigurni objekat gurnuo u kut, tenametnuo uslovljavajuće zaključkeza preseljenje, kao da se financijskopokriće izgradnje Gimnazije nalazi urukavu.

Za ne povjerovati, ali odgovor svemu učinjenom zadnjih godina,osobito od strane lokalne zajednice je zahtjev upravljačkog organaGimnazije da preseljenje krene ondakada se bude obezbijedio novac zanjenu gradnju ili veći dio. Novaca

unaprijed, bez vlastitih početaka iimpulsa odavno nema, jer u lobiranjuza novac vrijedi ona „potrudi se sam,uloži, da ti vidim namjere, pa onda ćui ja biti s tobom“. Svakom razumnomse nameće pitanje da li učenici seleda ih ne poklopi strop, ili neko okoGimnazije ima neke druge namjerekoje ne odražavaju opći stav za kojeggrađani traže hitno rješenje i realiza-ciju predizbornih obećanja. U osnoviiza svakog zahtjeva stoji i plan aktiv-nosti za njegovu finalizaciju što Škol-

ski odbor nije ponudio. U ova vreme-na, kada je put od ideje, potrebe doostvarenja cilja težak posao jer nasvim vratima piše nema novca, kadaraspodjela novca iz budžeta višihnivoa vlasti, finansijski, teoretski, jedino moćnih da ponesu gradnju

višemilionski teške investicije, prven-stveno je politički, a ne demokratskiproces, pa sva ovosedmična pričaima gorak okus.

Manipulacija koja se evo drugiput javlja u godini izbora, a vezana zanastavak započetog procesa gradnjeGimnazije, zasigurno ima neki drugicilj. Inače, stav lokalne zajednice daneće pristati na bilo kakva uslovljava-nja raduje roditelje i građane

Bosanske Krupe jer iza njega stojiprvi korak, sigurno pohađanje nasta-ve u drugom školskom objektu kaoprelazno rješenje, te odgovor nanaredbu Kantonalne građevinskeinspekcije koja je zabranila nastavu uovom objektu. Tu je i drugi korak,

neoboriv zahtjev građana. Gimnazijugraditi na istom mjestu kao prepoz-natljiv detalj užeg dijela grada. Trećikorak, dovršen uz poštivanje demo-kratske procedure - prezentacijaglavnog projekta sa izračunompotrebnih sredstava očekuje se dokraja mjeseca. To je u cijelosti pro-dukt i djelo aktivnosti lokalne zajedni-ce. Ostaje četvrti zadatak.Obezbjeđenje novca za gradnju.Teret toga će ponovo biti na Općini

Bosanska Krupa, a nezvanično saz-najemo da je i zato već urađen plan.Početak mora biti na plećima lokalnezajednice da bi drugi, koji imajunovac, prepoznali opravdanu željugrađana za novom zgradomGimnazije. Dževada ŠTANCL

Nastavljaju se muke gimnazijalaca

Dogovor postignut, realizaciju stopirao Školski odbor

Politička scena u općini Bosanska

Krupa još uvijek obilježena promjenom vla-dajuće strukture sa posljednjih izbora i zadr-žanom stabilnom većinom u donošenju naj-važnijih općinskih odluka, bogatija je od pro-šle sedmice za novu političku stranku soci- jaldemokratske orijentacije.

Uz prisustvo stotinjak simpatizera, čla-nova i građana općine Bosanska Krupa ičlanove Kantonalnog odbora, održana jeOsnivačka skupština „Naše stranke“.Pripreme za formiranje stranke trajale suduže vrijeme, uz obostrani interes građanaopćine i rukovodstva stranke, a princip oda-

bira onih koji će organizirati i provoditi osno-vna načela i opredjeljenja stranke je bio ani-macija mladih, politički marginaliziranih inekompromitiranih kadrova.

Esad Pjanić, član Kantonalnog odboraNaše stranke i Mirsad Šabić, član organiza-cionog odbora za formiranje novog politi-čkog subjekta su u svojim izlaganjima izrazi-li nezadovoljstvo prema trenutnom stanju na

čuju o svom razvoju.Prvi načelnik kao kadar „Naše stranke“,

Ermin Hajder , prvi čovjek općine BosanskiPetrovac, u svom nastupu na Osnivačkoj

skupštini rekao je da je on primjer čovjekakoji dolazi iz reda građana koji se prije dola-ska na funkciju nisu bavili političkim radom.Uspjeh postignut na posljednjim izborimarezultat je nerada vladajućih struktura, poče-tka buđenja svijesti građana i odgovor nakonačno pokretanje odgovornosti izabranihzvaničnika za odluke koje donose.

-Smatram da već na slijedećim izbori-

Iako je ovogodišnji budžetza oko dva miliona marakalakši od prošlogodišnjeg planai zasnovan na ostvarenju pri-hoda iz prošle godine, i poredčinjenice da je briga o osnov-nom obrazovanju još uvijek ukantonalnoj nadležnosti zaizgradnju, dogradnju i sanacijuosnovnih škola na područjubosanskokrupske općineizdvojeno je 125 hiljada mara-

ka. Po prvi put najviše sredsta-va biće izdvojeno za sanacijuklizećih učionica Prve osnovneškole u visini od 62,5 hiljadaKM, zatim dvadeset hiljada zanastavak gradnje škole uPištalinama, dovršetak gra-dnje škola u Baštri i Tromeđiisto toliko i 23 hiljade za

lja, već dugo, zbog sigurnostidjece i nastavnika, napuštene

i neupotrebljive. U tom cilju,uz angažman roditelja, škole iOpćine je od strane EmiraTatarevića, građevinskoginženjera, kao lični doprinossanaciji objekta, urađen i teh-nički projekat sanacije.Odgovora od nadležnih na ovuaktivnost nije bilo pa je općin-

avio je i dugo čekanu gradnjuškolskog igrališta iza ove

škole, poznatog po prvimkoševima, najboljim školskimrezultatima i sportistima koji suza Bosansku Krupu donosili inajviša državna priznanja.

Početak obećava da ćePrva osnovna škola, poznatakao škola iz koje se po okon-čanju prošlog rata vidjelo

Održana Osnivačka skupština „Naše stranke“

Probuditi svijest građana za izbor mladihPrva osnovna škola napokon prioritet za sanaciju

Najviše sredstava za sanacijuKROZ OPĆINSKI BUDŽET

Zgrada Opće gimnzije u BosanskojKrupi, nesigurna za boravak u njoj

Bivša zgrada OŠ Lepa Radić, najboljeprijelazno rješenje do nove zgrade

Sa osnivačkog skupa Našestranke u Bosanskoj Krupi

Prva osnovna škola prioritet za lokalnu vlast

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 13elika Kladuša ReprezenT

ReprezenT: Kako je i zašto 23. februar odabran da bude Dan općine i šta taj danznači građanima Velike Kladuše?

Sejfo M.: Volio bi da to neko drugi činiod živih sudionika tog vremena, ali nećebiti problem i da ja kažem značaj ovogdatuma za općinu Velika Kladuša, odnosnonjene građane, ali i za širu okolinu, jer ovidogađaji su iz ratne 1942. godine obuhva-tali i šire područje Republike Hrvatske inama susjednih općina Cazin, Bužim iBihać.

Ja bi volio da to bude u jednom čvr-stom pamćenju svim Kladušanima. Razlog je u tome što je to druga ratna godina uDrugom svjetskom ratu kada VelikaKladuša postaje slobodna. To je sigurnoznačajan događaj da se još uvijek na timtradicijama uči kako se brani sloboda ikako se živi u zajedništvu i slozi na prosto-ru općine. Tog dana, 23. februara, Velika

Kladuša je oslobođena, iako je početkomrata bila okupirana, pretežno od talijanskihokupatora i njihovih pomagača iz najbližegokruženja. U oslobađanju Velike Kladušeučestvovao je velik broj Kladušana koji suse tada nalazili u jedinicama partizanskogpokreta. Ovo je veoma značajno, jer sudrugi dijelovi BiH i bivše Jugoslavije oslo-bođeni tek 21. decembra te godine.

zavređuje da se pamti i da se obilježava.Ovaj datum se u kontinuitetu obilježava dokraja 80-tih godina, nakon čega je uslijedioprekid zbog rata, a odlukom Vijeća ponovose počeo obilježavati od 2004. godine.

ReprezenT: Na Dan općine dodjeljuje-te i najviša općinska priznanja. Kakva sudosadašnja iskustva?

Sejfo M.: Kad se uzme pregled ljudikoji su dobili Februarsku nagradu i Plaketuopćine, može se vidjeti da tu zaista nije bilarezervisana nagrada za odabrane ljude.Imamo dobitnike iz svih sfera života, oddruštveno-političkog, privrednog, političkihorganizacija i slično. Kad izvršimo pregleddodijeljenih februarskih nagrada, onda sevidi da je dobar dio radnika iz neposrednei poljoprivredne proizvodnje bio dobitnikFebruarske nagrade i Plakete Općine.

ReprezenT: Na koji način u dodjelipriznanja učestvuje Općinsko vijeće i

kakav se program priprema za Dan opći-ne?Sejfo M.: Općinsko vijeće je odlučilo

da obilježava taj dan i da kao predstavni-čko tijelo građana u lokalnoj zajednicidonosi odluke o javnim priznanjima i svakisaziv Općinskog vijeća formira Komisiju zaodlikovanja i druga javna priznanja. Postojipredviđen rok od najmanje mjesec dana od

način će Općina izdvojiti oko 380 hiljadamaraka za stipendije i cijenimo da je to jedna rijetkost među općinama u BiH, pa išireg okruženja, kad je u pitanju sveobuh-vatnost svih studenata sa područja općine.

ReprezenT: Da li ste zadovoljni intezi-tetom rada Općinskog vijeća?

Sejfo M.: Vijeće ima obavezu da plani-ra svoj rad i izvršava plan. Poslovnikom jeutvrđeno da se najmanje jednom mjesečnoodržava sjednica Vijeća. U prošloj godinismo održali 12 radnih sjednica Vijeća, jednu svečanu povodom Dana općine, i jednu vanrednu o problemima u„Agrokomercu“. Mislim da se vijećniciponašaju odgovorno u svom radu. Obradilismo ukupno 211 tačaka dnevnog reda, a to je u prosjeku 15 tačaka po sjednici.Postavljeno je 102 vijećnička pitanja i to jeono što građane najviše zanima u raduOpćinskog vijeća.

ReprezenT: Koji su osnovi programarada Općinskog vijeća u 2010. godini?Sejfo M.: To su prije svega aktivnosti,

zadaci i pitanja iz nadležnosti. Krajnji cilj jeda se načelniku općine i Općinskom orga-nu uprave omogući da provode zakonskepropise i postupaju u skladu sa situacijom.To su goruća pitanja građana, poduzetni-štva i organa uprave. Ove godine je plani-

Sejfo Mustafić,predsjedavajući Općinskog vijeća općine Velika Kladuša

Razgovors povodom

Sljedećeg utorka, 23. februara, Općina Velika Kladuša obilježava Dan općine. Za prisjećanje ipodsjećanje na ovaj značajni datum za Veliku Kladušu i njene građane sagovornika smo

imali u predsjedavajućem Općinskog vijeća Sejfi Mustafiću koji ovu dužnost obavlja u kon-tinuitetu drugi mandat. Mustafić je inače prosvjetni radnik i svoj dugogodišnji radni vijek je proveo radeći sa djecom, od prvog zaposlenja u Osnovnoj školi „Todorovo“, davne 1970.

godine pa sve do rata, uz kraće prekide zbog određenih kadrovskih dužnosti po partij-skoj liniji. Mustafić se nakratko našao i u privredi kao prinudni upravnik Zanatskezadruge Velika Kladuša, te radeći za vrijeme privremenih mjera u „Agrokomercu“.

Radio je jedno vrijeme i u Općinskom komitetu Saveza komunista BiH. Rat ga jezatekao na poslovima i radnim zadacima u prosvjeti. Nakon rata i povratkom izizbjeglištva opredijelio se za politiku i tu se sasvim dobro snalazi jer se po drugi puta

uzastopce izborio za funkciju predsjedavajućeg Općinskog vijeća.

DOGAĐAJ POTPISIVANJEugovora o stipendiranju

373 STUDENTAMiloš Dekić,

penzionerMislim da bi trebali više pažnjeposvetiti našoj omladini i namapenzionerima. Trebaju pose-bno nas penzionere uključiti unekakve programe za opštedobro cijele zajednice. Narav-no, sve u skladu sa njihovimmogućnostima.

Nermin Karajić,radnik u zlatariŠto se tiče rada Vijeća,

ja sam snjim priličnozadovoljan, mada mislimda mnogi u Vijeću sjedesamo da bi dizali rukekada o nečem glasaju, jer već unaprijed imajuinstrukcije za šta trebajuglasati ili neglasati. To nekad može biti dobro, almislim da trebaju više slušati sami sebe.

Zahid Purić,nezaposlenZadovoljan sam radomlokalne zajednice jer sviznamo da je danas teškasituacija, a naše vlastiipak rade kako treba,barem ono koliko jaznam. Također samzadovoljan i radomopćinskog načelnika.

PITALI SMO GRAÐANE VELIKE KLADUŠEDa li su zadovoljni sa radom Općinskog vijeća i vijećnika?

Pripremio: Esad ŠABANAGIC

Razgovarao: Edin ŠABANAGIĆ

Poseban je

΄

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 Feljton

Krajiški identitet -SAMOSVOJNOST

Globalizaciji se u dogledno vrijeme nenazire alternativa. Sve informacije izrelevantnih izvora (UN i nadležna

tijela) ukazuju na opću usmjerenost efikasnijegdjelovanja, da se smanjuju razlike izmeđubogatijih i siromašnijih, da se poboljšava pri-mjena univerzalnih vrijednosti, da se bržepostižu sporazumi o globalnim otvorenim pita-njima... Na neto završenom 40. Svjetskom eko-

nomskom formu u Davosu februara 2010. godi-ne bilo je govora o globalizaciji sa stanovištaprocesa iz kojeg je u toku „izvlačenje pouka“!

Na evropskom kontinentu globalizacija eko-nomskih, političkih i pravnih sistema je prakti-čno okončana. Ono što je još u pojedinim drža-vama preostalo više su tehnička pitanja i/ili(ne)objektivna zakašnjenja. Velike poteškoćepredstavlja sporost u percepcijama i implemen-

na donošenje i primjenu zakona i podzakonskihakata, onda je više nego uočljivo da glavnuriječ u svemu imaju političke stranke, preciznijerečeno njena rukovodstva (glavni odbori i dr.)Desetak političkih stranaka koje djeluju napodručju Kantona imaju prevelik utjecaj na raz-voj istinske demokratije. Jedno od strateškihpitanja moglo bi glasiti: da li više podstiču iliusporavaju demokratske procese? Nije li para-doksalno da većina stranaka u svom nazivuima riječ „demokratska“ što bi se moglo prihva-titi kao tačno, a da li je i istinito? Nije li zapadBosni i Hercegovini ponudio-naturio višepartij-sku demokratiju koja je usput rečeno svojstve-nija nižim rasama, a kod sebe imaju manji brojstanaka, pretežno dvopartijski sistem koji čestodjeluje kao jednopartijski, kao što je slučaj uAmerici kad treba oguliti poreske obveznike.

Šta je to rođeno, odgojeno afirmativno-per-spektivno opstalo na krajiškom tlu što sa dalj-njim oplemenjivanjima najprikladnije korespon-dira u globalizacijsko vrijeme sa univerzalnimvrijednostima? Vrijedilo bi se navedenim pita-njem malo više pozabaviti!

Krajiški političkiidentitet

BH politički sistem shvaćen kao odnos usta-va prema društvu u najširem smislu, odnosnokao ukupna socijalna struktura sa svim osno-vnim elementima (povijesni, kulturni, ekonom-ski, ideološki…) jedva da i postoji. Postojeći BH

ustav i brojni zakoni nisu saglasni sa stvarniminteresima većine građana, odnosno konstitu-tivnih nacija. Nema političke riješenosti da sepostigne nacionalni konsenzus oko ustavnihpromjena koje omogućuju moderno političkoodlučivanje i upravljanje državom.

Navedene činjenice imaju značajan utjecajna politički život i tokove Kantona. Pored pote-škoća pri pripremama, donošenjima i provođe-njima zakona, na području Kantona znatno jeusporena profilacija prepoznatljivog krajiškogpolitičkog identiteta i jačanja političke svijesti.Sporosti, u krajiškom primjeru, bolje rečeno

zbrke u procesima i metodama donošenjaodluka, teško je prepoznati prave vrijednostikoje pojedine stranke manifestiraju u svom jav-nom djelovanju. Demokratske vrijednosti kaofundamentalna vjerovanja (osobne slobode,političke slobode, ekonomske slobode..) čestosu sputavane „stavovima“ - stranačkim stega-ma. Ako političke vrijednosti shvatam u duhutradicionalne japanske definicije da se radi o

bilten u kojem prezentira ne samo svojuaktivnost-rad već detaljno opisuje kakoi zašto to čini onako kako čini! Suština je u tome da prije nego što započnesvoje angažovanje na bilo čemu odlazimeđu birače koji bi mogli biti najzainte-resovaniji za ono što mu predstoji.

Ako terminološki prihvatimo da seradi o rukovodstvima stranaka ondaćemo približno doći do cifre od stotinjakosoba. U formalno modernom smislumeđu pripadnicima političke elite ne bise trebalo naći osoba koje imaju nerije-šenih pitanja sa zakonom, koji su osu-đivani za djela za koja se izriče zatvor-ska kazna veća od pet godina, kojiimaju bespravno izgrađene objekte, kojisu od nadležnih evidentirani kao skloniizbjegavanju i utajama poreza-carina,koji su uzurpirali nečiju imovinu, koji suokrvavili ruke, da se nije obogatio na certifikati-ma, koji varaju žene, koji… Pored navedenih„formalnosti“ pripadnik elite morao bi biti pre-poznatljiv po odanosti državnom i nacionalnominteresu, shvaćanju politike kao plemenitogpoziva, a ne kao prilike za bogaćenja i pohlepu,osjetljivosti za pravdu i istinu, solidarnošču,humanosti… Naravno poželjan je solidan nivoobrazovanja, opće kulture, naročito kulturedijaloga… Varanje, laganje i slične vrline ne bismio prakticirati nikako. Čak bi trebao izbjega-vati druženja sa varalicama, lažovima, a ne dajbože glasati da se takvi imenuju u bilo koje

organe!Jedno od ključnih pitanja moglo bi svakakoglasiti: Može li i kako postojeća politička elitaKantona imati značajniju ulogu u prevazilaže-nju već dugo vremena prisutnih konstitutivnihnapetosti u BH državi?

Bilo bi interesantno organizovati anketiranjekrajiških žurnalista da sačine listu respektabil-ne i vjerodostojne krajiške političke elite. Radobi financirao sličan „projekat“! Npr: neka 10-takkrajiških publicista na moj e-mail pošalje 10-takimena za koja po navedenim kriterijima, po nji-hovim ocjenama mogu biti respektabilno-vjero-

dostojna družina, zaradio je pola mjesečneneto plaće! Anonimnost garantujem svojomčašću, a garancije za isplate naknada mogupojačati sposobnim žirantima!

Svima vrijedi stara preporuka, publikovanau ReprezenT-u decembra 2003,: Ugledajte sena rahmetli Nuriju Pozderca!

Krajiški kulturni

slu definirala kao socijalni proces sa individual-nim učešćem prakticiranja svega onog štopredstavlja nečiji kulturni identitet, a ne ospora-va druge. Najviše poteškoća objektivno proizla-zi iz nastojanja svake religije da odnose izme-đu sebe i svijeta mijenjaju na svoje načine kojise međusobno bitno razlikuju. Velika usporava-nja „poravnavanju“ predstavljaju vjerski fanati-ci. Ako se još ima u vidu da se iz njihovih even-tualnih „susreta-dijaloga“ unaprijed isključujuateisti, agnostici i vlastiti „slabi“ vjernici onda mi je skoro pa nemoguće zamisliti kako i da li setaj proces može i kada okončati!

Iz arhive svog Teftera navodim: TheMillenium Declaration 21. vijeka formuliše šestosnovnih ciljeva. Prvi cilj jeste smanjenjeekstremnog siromaštva i gladi. Definirani suparametri za monitoring. Polovina svjetskepopulacije između 1990-2010 ima dnevni pri-hod manji od jednog dolara. Ovu činjenicu ćepromatrati kroz tri indikatora (omjer populaciječija je dnevna kupovna moć ispod jednog dola-ra -PPP/day, procenat siromaštva, učešće naj-siromašnijih u nacionalnoj potrošnji). Stanjekoncem 2006 bilo je: preko 70% svjetske popu-lacije je u dubokom siromaštvu; blizu 65% je

gladovalo; tek nešto iznad 40% imalo je ele-mentarno obrazovanje; oko 62% imalo je pri-stup čistoj vodi; oko 50 % imalo je uređenesanitarije…

Ovdašnji printani mediji 9. februara objavilisu migraciona kretanja unutar Unije tokom2007-08. Dvadeset i sedam država ostvarilo jepozitivan saldo - više se doselilo nego što seiselilo. Prema saopćenim podacima najviše je

ReprezenT od broja 33 naovom mjestu pod naslovom„Tefter“ počinje objavljivatipriloge krajiškog arizoncaRame Hirkića. Autor priloga

će svojevrsnim presjekomarhiva, odnosno registrakrajiške prošlosti pisati

priloge o aktuelnojsadašnjosti i perspektivnijoj

budućnosti. Hirkić ćekomentarisati svođenjeračuna sa sobom, sa

drugima, o nadanjima izabludama, reviziji odluka,planova i shvaćanja i pone-čeg zapisanog u knjigama.

P i š e :Ramo Hirkić

Tefter (144)

14 ReprezenT

Mapa presjeka društva

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


15zbor ReprezenT22. februar 2010. godine, broj 188

- Prvi putapotpisujem ovustipendiju kojaće mi puno zna-

čiti u mom ško-lovanju. Ova sti-pendija će meobavezati naodgovorniji rad ida redovno

zavr šim studij, kazala je Amela Paja-zetović, studentica razredne nastave.

-Imam stude-nticu na Građev-inskom fakultetuu Bihaću na tre-

ćoj godini kojanastavlja koristitistipendiju jer redovno daje isp-ite. Ovo je veomalijepa i korisnagesta općinskeadministracije inačelnika AdmilaMulalića na čemuse iz sveg srca zahvaljujem, kazala nam je Zemina Karajić, majka studentice.

-Studenticasam druge godi-ne Pravnog faku-lteta u Sarajevu iovo je moj nasta-vak korištenjastipendije. Punomi znači jer jeroditeljima teškoda sve obezbje-de za život stu-denta u Sar -

ajevu. Meni je, avjerujem i ostali-ma, motivacija kada mi nego pomogneda ga ne razočaram, kazala nam jeMensura Đogić, studentica prava uSarajevu.

-Student sam treće godineEkonomskog fakulteta u Bihaću i ovo jemoja prva stipendija koja će me obave-zati na još odgovorniji rad. U ovoj teškoj

VELIKA KLADUŠA – U subo-tu je u Gradskoj sportskoj dvorani uVelikoj Kladuši obavljen svečaničin potpisivanja ugovora o stipendi-ranju studenata ove općine. Činompotpisa 373 ugovora Općina VelikaKladuša se obavezala svim stu-dentima iz ove općine koji studirajuna državnim fakultetima u BiHisplaćivati mjesečno po 100,00 KMza školsku godinu 2009/2010.godinu počevši od septembra pro-šle godine zaključno sa junom mje-

secom ove godine. Od ovog brojastudenata njih 166 je novoprimlje-nih, dok na osnovu ranije potpisa-nih ugovora Općina stipendira 207studenata. Do potpisivanja ugovo-ra došlo je nakon objavljenog kon-kursa i provedene procedure.

Prema ovim podacima, 361student će ostvarivati stipendiju od100,00 KM, a 12 studenata 200,00KM. U ovoj godini za stipendiranjestudenata biće izdvojeno 385 hilja-

da KM. Studenti kojima je odbijenzahtjev za stipendiju, rješenje ćedobiti poštom na kućnu adresu umjestu prebivališta i imaju pravožalbe na rješenje u roku od 15dana od dana dostavljanja rješe-nja. Žalba se podnosi Komisiji zažalbe Općinskog vijeća Općine

Velika Kladuša.Potpisivanje ugovora o stipen-

diranju upriličeno je u subotu, 20.februara, u Gradskoj sportskoj dvo-rani u okviru svečanosti obilježava-nja Dana općine Velika Kladuša,23. februara.

-Zadržavamo svoju prepoz-natljivost tako što i ove godinestipendiramo sve naše redovnestudente. Mene kao čovjekaposebno raduje da ove godineimamo dvadeset studenata više,a naš je cilj da ne vršimo nika-kvu selekciju i da imamo štoviše studenata. Uvjeren sam daćemo i naredne godine imati

više studenata nego ove godine.Ove godine izdvajamo oko 400hiljada za stipendije, a neštoviše od 300 hiljada za prevozučenika. Općina plaća i troškoveputovanja učenika na sva takmi-čenja, a s tim će iznosima izdva-

janje iz budžeta i ove godineiznositi oko milion maraka,

kazao je između ostalog načelnikopćine Velika Kladuša AdmilMulalić.

Treba konstatirati da VelikaKladuša pored stipendiranja svihstudenata u svojoj općini, plaća ucijelosti prevoz svih učenika osno-vnih škola na području općineVelika Kladuša i da takva odluka upotpunosti funkcioniše. Ovakvimodnosom prema obrazovanju,Općina Velika Kladuša iz svogbudžeta za oblast obrazovanja koji

nije u njenoj nadležnosti izdvajaoko 10 posto budžeta za tekućugodinu.

U vremenu teške ekonomskekrize i hronične besparice, studen-tima svaka marka dobro dođe, akarakteristika ovog ugovoraOpćine Velika Kladuša jeste dauopće nema kriterija za dodjelu sti-pendije, već je dovoljna samo

potvrda o upisu na fakultet i ugovor vrijedi, naravno ako se ispiti bududavali u rokovima, sve do okonča-nja studija i nije potrebno ponovopodnositi zahtjeve već samo pre-dočiti potvrdu o upisu na slijedećugodinu studija.

Esad ŠABANAGIĆ

I ove godine oko milion maraka ZA OBRAZOVANJE

Potpisani ugovori o stipendiranju svih studenata općine Velika Kladuša

Amela Pajazetović

Zemina Karajić

Mensura ĐogićObraćanje načelnika Admila Mulalića

Potpisivanje ugovora

Arnel Hasanagić

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 18816 IzReprezenT

SANSKI MOST - U petak je u SanskomMostu održan izbor najboljih sportista Unsko-

sanskog kantona za 2009. godinu. U prepunojsali hotela „Sanus“, prisutnima su se na samompočetku svečane ceremonije obratili premijer Kantona Šemsudin Dedić, koji je svim sporti-stima poželio puno uspjeha u daljem radu i bav-ljenju sportom, te načelnik općine Sanski Most,Sanjin Halimović, i predsjednik Sportskogsaveza Unsko-sanskog kantona Damir Jukić.

Prva priznanja su podijeljena učenicima kojisu se posebno istaknuli u školskom sportu, anagrade su dobili Ilijas Velić iz Cazina, VeldinMulalić iz Bužima, Isak Bajrić iz Bihaća,Melda Kurtović iz Bosanske Krupe, Admir

Ibrahimović iz Ključa, Azra Jaganjac izBosanskog Petrovca i Enis Ajdinović iz VelikeKladuše.

Priznanja su dobili i mladi sportisti sa pro-stora Unsko-sanskog kantona uzrasta od 15 do17 godina, a koji su ostvarili značajne sportskerezultate u 2009. godini i koji su postali državniprvaci ili nosioci medalja na međunarodnim tak-mičenjima. U ovoj kategoriji nagrađeni suVahidin Avdić, član Taekwondo kluba „DursumLjutić-Frenky“ iz Ključa, za osvojeno prvo mje-sto na međunarodnom turniru u kickboksu„Bihać open“, zatim Aladin Orlić, članRukometnog kluba „Krajina“ iz Cazina i kadet-ski reprezentativac BiH, Hadis Ramić, članJudo kluba „Una“ iz Bihaća, za osvojeno prvomjesto na prvenstvu BiH, EminaMustedanagić, članica Karate kluba „Bihać“,za osvojeno treće mjesto na međunarodnomturniru „Tuzla Open“, Mirsad Okanović, članKarate kluba „Unski tigar“ iz Bihaća, za osvoje-no drugo mjesto na međunarodnom turniru„Postojna Open“, Almira Bajetić, članicaKarate kluba „Unski tigar“ iz Bihaća, za osvoje-no drugo mjesto na međunarodnom turniru

„Postojna open“, Sajra Nesić, članica Klubaborilačkih sportova „Ljutoč“ iz Orašca, za osvojeno prvo mjesto na Državnom prvenstvu,Adnan Korčić, član Kickboksing centra„Bihać“, za osvojeno prvo mjesto na Državnomprvenstvu, Alen Pečenković, član Kickboksing

centra „Bihać“, za osvojeno prvo mjesto naPrvenstvu BiH, Arman Šušnjar , član Klubaborilačkih sportova „Zino“ iz Bihaća, za osvoje-no prvo mjesto na Prvenstvo BiH, Ismar Keškić, član Bokserskog kluba „Bihać“, zaosvojeno prvo mjesto na Prvenstvu BiH, SafetDizdarević, član Taekwondo kluba „Bihać“, zaosvojeno drugo mjesto na Prvenstvu BiH, i

Elvedin Begić, član Taekwondo kluba „Tigar“ izCazina, za osvojeno prvo mjesto na PrvenstvuBiH.

U kategoriji juniora, za najuspješniju junior-ku - ostali sportovi, proglašena je IrmaMemagić, članica Plesnog kluba „Virus“ iz

Bihaća, za osvojeno prvo mjesto na Svjetskoprvenstvu. U muškoj konkurenciji, najuspješn junior - ostali sportovi su Adnel NuspahićEdin Saračević, članovi Kuglaškog klub„Bihać“, za osvojeno prvo mjesto na Državnoprvenstvu u kategoriji parovi. Nauspješnij juniorka u loptačkim sportovima je Erna Turničlanica Ženskog odbojkaškog kluba „Bihać“,

osvojeno četvrto mjesto ekipno na juniorskoprvenstvu BiH. U kategoriji borilački sportonajuspješnija juniorka je Hana Kurjaković, člnica Karate kluba „Delta“ iz Bihaća, za osvojno prvo mjesto na Međunarodnom turni„Tuzla Open“ i drugo mjesto na Državno

Najbolji sportistčlan Karate kl

Izbor sportiste

Unsko-sanskogkantona za

2009. godinu

Azra Dedić, drugo mjesto na Specijalnojolimpijadi osoba sa posebnim potrebama

Isak Abdagić, najbolji sportista u loptačkim sportovima

Najbolji sportisti USK-a za 2009. godinu

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 17r ReprezenT

ii

,

i,--

prvenstvu. Najuspješniji junior u borilačkimsportovima je Said Mujadžić, član Karate kluba„Bihać“, za osvojeno prvo mjesto naMeđunarodnom turniru „Tuzla Open“.

Dodijeljena su i priznanja institucijama

Kurbegović iz Judo kluba „Una“ Bihać, zaosvojeno drugo mjesto na Balkanskom prven-stvu, Sara Rizvić i Ilvana Smajić iz Plesnogkluba „Virus“, za osvojeno treće mjesto naSvjetskom prvenstvu u show danceu duo

Najuspješnija sportska ekipau ženskoj konkurenciji u kategoriji ostalih sportova je Plesni klub„Virus“ iz Bihaća, za osvojenodeveto mjesto na Evropskom

prvenstvu. Najuspješnija ekipa u muškoj konku-renciji, kategorija ostali sportovi je Udruženjesportskih ribolovaca „Krušnica“ iz BosanskeKrupa, za osvojeno prvo mjesto na Državnomprvenstvu. Najuspješnija ekipa u ženskoj kon-kurenciji, u kategoriji loptački sportovi je ŽOK„Bihać“, članice Prve lige FBiH i jesenji prvaci,dok je u muškoj konkurenciji najuspješnija

ekipa Stonoteniskog kluba „Top-stens 73“ izCazina, član Premijer lige BiH.Najuspješniji ženski sportista u konkurenci-

ji ostali sportovi je Rada Kličić, članica Žen-skog kuglaškog kluba „Una“ iz Bihaća, za osvojeno drugo mjesto na Državnom prvenstvu. Umuškoj konkurenciji, najuspješniji sportista ukategoriji ostali sportisti je HarisHadžihajdarević, član Aero kluba „Bihać“, za

pješnija sportistkinja je Sanja Samardžić, čla-nica Kickboksing centra „Bihać“, za osvojenodrugo mjesto na Svjetskom prvenstvu. Umuškoj konkurenciji, najuspješniji sportista ukategoriji borilački sportovi je Edin Muslić, članKarate kluba „Bihać“ za osvojeno treće mjestona Mediteranskim igrama i dobitnik Priznanjaza izuzetan doprinos razvoju olimpizma i spor-ta BiH za 2009. godinu. U kategoriji loptačkihsportova, najuspješnija u ženskoj konkurenciji je Meliha Džafić, članica Ženskog odbojkaškogkluba „Bihać“, dok je u muškoj konkurenciji naj-uspješniji Isak Abdagić iz Stonoteniskog kluba

„Top stens 73“ iz Cazina, za titulu juniorskogdržavnog prvaka u parovima, te osvojeno osmomjesto na državnom prvenstvu za seniore.

Nakon proglašenja pobjednika svih katego-rija, premijer Kantona Šemsudin Dedić je pro-glasio najboljeg sportaša Unsko-sanskog kan-tona za 2009. godinu. Od šest kandidata, zanajboljeg sportistu je izabran Edin Muslić, članKarate kluba „Bihać“ iz Bihaća.

Edin Muslić,ba „Bihać“

Dijana Jajčević, najbolji trener USK-a za 2009. godinu

Edin Muslić, najbolji sportista USK-a za 2009. godinu

Prisutni na svečanoj dodjeli

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 18818 IzborReprezenT

Ribolovac i odbojkašica

BOSANSKA KRUPA - Prošlesedmice u hotelu „Stari grad“ uBosanskoj Krupi u organizacijiSportskog saveza općine, na svečannačin su proglašeni najbolji sportisti,klubovi i sportski radnici u protekloj2009. godini. Više stotina građana,većinom sportista i članova njihovihporodica, svojim prisustvom pokaza-lo je da je sport, kao lijek za zdravotijelo i duh, najdjelotvornije sredstvoprotiv pošasti koje mlade ljude, utranzicijskom društvu, sve više odvo-de u kriminal, delikvenciju ili smrt. Uz

nosioce općinske zakonodavne iizvršne vlasti, predsjedavajućegOpćinskog vijeća Dragoljuba Srdićai općinskog načelnika ArminaHalitovića , ovoj svečanosti su prisu-stvovali i predstavnici Kantonalnogsportskog saveza.

Svečanu noć krupskog sportaotvorio je Suljo Suljić, predsjednik

Sportskog saveza općine BosanskaKrupa koji je prošlu godinu ocijeniouspješnom kada je u pitanju razvojsporta. Inače, dodjela ovogodiš-njih priznanja temeljila su se na prije-dlozima klubova, njih dvadeset isedam koliko ih je činilo Savez u toku2009. godine.

Priznanje kao najbolji sportista -pionir u protekloj godini ponio je EdinHalilović, član Moto kluba „Insula“ izBosanske Otoke, inače pobjednik naviše natjecanja u Bosni iHercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji. U

toj kategoriji najbolja pionirka bila jeElma Alagić, članica Karate kluba„Una“ koja je u 2009. godini osvojilaprvo mjesto na internacionalnom tak-mičenju u Samoboru, a prvakinja je isa kantonalnog turnira. U kategorijikadeta, titula najboljeg je dodijeljenaDžejlanu Šabiću, č lanu Karatekluba „Una“ za sveukupan rad i

drugo mjesto na samo-borskom takmičenju, tekantonalnim takmičenji-ma u Sanskom Mostu i

Bužimu. Najbolja kadet-kinja bila je Šejla Mušićiz Karate kluba „Feniks“za osvojenu zlatnumedalju na državnomprvenstvu BiH i prvamjesta na internaciona-lnim turnirima u

Gradačcu i Ilidži.U kategoriji juniora sistem nagra-

đivanja je bio posebno klasificiran.Titulu najboljeg sportiste - juniora,kao člana Košarkaškog kluba„Bratstvo“, prvaka juniorske kantona-lne lige i učesnika međunarodnog

turnira „Donji Kraljevac“ u RepubliciHrvatskoj, ponio je Adam Salkić,kapiten tima, dok je među juniorka-ma u toj kategoriji, najboljom u 2009.godini proglašena Arnela Kurtović,članica Odbojkaškog kluba „Una“,koji se takmiči u Drugoj ženskoj ligi

Federacije BiH - grupa Zapad i držičetvrto mjesto.Arnela je povremeno ičlanica kantonalne juniorske repre-zentacije u odbojci.

U borilačkim sportovima za naj-boljeg je proglašen El Šefik Begić,kojeg kao člana Karate kluba„Feniks“ iz Bosanske Krupe, krasi

prvo mjesto i zlatna medalja na gra-dačačkom međunarodnom turniru iprvo mjesto na cazinskom kantona-lnom takmičenju u prošloj godini, dok je među karatistkinjama epitet najbo-lje pripao Aniti Hadžipašić iz Karatekluba „Una“ sa osvojenim trećim mje-stom na kantonalnom takmičenju.

U ostalim sportovima najboljisportista za 2009. godinu je Asmir Begić, takmičar iz oblasti školskogsporta u atletici, trčanju na kratke

staze, za osvojeno prvo mjesto naopćini, šesto mjesto na kantonalnomtakmičenju i drugo mjesto u štafet-nom trčanju Unsko-sanskog kanto-na.

Najbolja sportašica u ostalimsportovima je Amela Bapić, prvaki-

nja općine i Kantona u trci na 800

metara, koja je ujedno promoviranakao najsvestranija sportašica u škol-skim sportovima za 2009. godinu.

Na bazi ovih rezultata, za najbo-ljeg sportaša u kategoriji juniora pro-glašen je El Šefik Begić, iz Karatekluba „Feniks“, dok je to mjesto zasportašice pripalo Ameli Bapić. Ukategoriji seniora za najboljeg sporti-stu u loptačkim sportovima progla-šen je Senad Suljić, nogometaš„Sloge“ iz Bosanske Otoke koja držitreće mjesto nakon jesenjeg dijelasezone Druge lige FBiH - grupaZapad, a za najbolju sportašicu u tojkategoriji izabrana je DženisaHodžić, odbojkašica „Une“ izBosanske Krupe. Najbolji u ostalimsportovima za 2009. godinu je Elvis

Kadić, sportski ribolovac, članUdruženja ribolovaca „Krušnica“,državnog prvaka u fly fishingu. Elvis je u pojedinačnom takmičenju biotreći, a član je i državne reprezenta-cije BiH u ovoj kategoriji ribolovstva.

Komisija Sportskog saveza opći-ne je za sportistu godine u općiniBosanska Krupa odabrala ribolovcaElvisa Kadića, dok je najbolja sporta-šica, odbojkašica, seniorka DženisaHodžić. Njima je nagrade i priznanjauručio općinski načelnik Armin

Halitović. DŽEVADA ŠTANCL

Obavljen izbor najboljih sportista 2009. godine općine Bosanska Krupa

SPORTISTI GODINE

Najbolji u 2009. godini

Veliki broj građana na proglašenju najboljih u 2009.

Zaslužni za razvoj sportaFeho Hasić i Emko Suljić

Elvis Kadić i i Dženisa Hodžić, sportisti

godine u Bosanskoj Krupi za 2009.

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 19eljton ReprezenT

D

žamija u Todorovu predstavlja remekdjelo objekata sa mahfilom u dvanivoa. Neobična intimnost unutra-

šnjeg prostora potencirana je iznimno lijepim iunikatnim rezbarijama na kapitelima stupova idrvenim sedlima. Analizirajući objekte sa mah-filom u dva nivoa, smatram da džamija uTodorovu predstavlja završni čin i vrhunac spe-cifičnog razvojnog puta u rješavanju unutra-šnjeg prostora džamija. Pri tome se moramozapitati šta je uslovilo ovakav razvitak i zaštose baš u ovom dijelu ljute, krvave Krajine,pojavljuju rješenja koja ne nalazimo nigdje udrugim dijelovima BiH, ex Jugoslavije, Balkana,a koliko mi je poznato, ni u drugim zemljama

koje je tada zauzimalo Osmansko carstvo. Naovo pitanje pokušavam naći odgovor još od

dan nanijeli mještani tako što su se poredali odpotoka do džamije, pa je kamen išao od rukedo ruke. Godina 1868. urezana je na đemiruprozora u jugozapadnom zidu. Ova džamija jepod zaštitom države, ali je sada napuštena iruševna, jer je 1973. godine izgrađena novadžamija sa kupolama, izvan zidina utvrđenja. Uutvrđenju se pored džamije nalazi i jednastambena kuća koja je nastanjena.

U nizu mnogobrojnih džamija sa drvenommunarom u Bosni, džamija u Todorovu je jednaod arhitektonski najvrednijih. U dispoziciji iorganizaciji unutrašnjeg prostora ona sadržielemente džamije u Pećigradu i Šturliću, ali sepo vanjskom oblikovanju potpuno razlikuje od

njih.Džamija spada u veće objekte ukupnih

koji nosi munaru, pa je ostvaren dosta jedin-stven prostor površine 74 m².

Mahfil ima dva nivoa, a organizovan je takoda se pruža duž dva zida. Prednji mahfil dubi-ne 6 m pokriva dvije trećine dužine, a bočni širi-ne 3,3 m pokriva skoro jednu polovinu širinedžamije. Tako se ispred mihraba formira svijet-li prostor 4 x 4 m a na drugom mahfilu će se

kapitel i okruglo stablo. I kapitel i sedlo iznadnjega su profilirani i bogato ukrašeni bojenomrezbarijom. Veoma lijepo su ukrašena i vrataulaznog portala. Ukras je izveden daščicama ibojom.

U vanjskom izgledu, ovdje nema ni tragaod tvrđavskog izgleda. U jugoistočnom i jugo-zapadnom zidu nalaze se po četiri pravougao-

U prošlom broju ReprezenT-a završili smo prvi dio Feljtona o kulturno-historijskomnaslijeđu općine Velika Kladuša koje smo pripremali u saradnji sa Zlatkom

Dizdarevićem, direktorom Centra za kulturu i obrazovanje u ovom gradu. U ovom dijeluDizdarević je pomagao da prezentiramo javnosti njegova arheološka istraživanja na ovimprostorima uz poseban i sadržajan osvrt na poznatu naušnicu tipa okrenute piramide.Redakcija ReprezenT-a i Zlatko Dizdarević, poznati akademski bh. kipar, nastavljajusaradnju u okviru započetog feljtona. U naredna četiri nastavka Dizdarević će našimčitaocima prezentirati svoja istraživanja o starim džamijama koje su u prošlosti egzistira-le na ovim prostorima. U ovom broju Dizdarević piše o staroj drvenoj džamiji u Todorovu.

Velikokladuške stare džamije

STARA DŽAMIJA U TODOROVU- pod zaštitom države jer je predstavljala remek djelo

KULTURNO-HISTORIJSKONASLIJEĐE (15)

Prostorni izgled džamije u Todorovu

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 18820 Plaćeni prostorReprezenT

Sve su maske u ovoj našoj

napaćenoj zemlji (napo-kon) pale. U nekim drugim uvjeti-ma to bi bilo dobro, međutim uuvjetima u kojima mi trenutno živi-mo to je daleko od dobrog. I zaista,kao da se u BiH sve stvari mijenjaju iz temelja, i to nagore.Najvatreniji „čuvari demokratije“, ilikako ga se popularno zove nevla-din sektor (nevladin, malo sutra!)ovih su dana pokazali svoje pravolice i pod krinkom zaštite interesagrađana BiH zahtijevaju odlaganje

bezviznog režima. Zanimljivo.

Pod krinkom zaštite radničkepopulacije ovih dana jedan od sin-dikalnih prvaka u nas Edhem

Biber kuka zbog teškog položajaradnika, prijeti nemirima i pozivana ukidanje nebitnih institucija.Naravno, taj isti Biber (po pilavu)„zaboravi“ da je i on sam u jednojtakvoj instituciji, što se zoveEkonomsko-socijalno vijeće gdjekao potpredsjednik, pored svegaostalog prima i 1.100 KM na imenaknade za (ne)rad.

Kuka ovih dana i aktuelni mini-

star rada i socijalne politike u VladiFederacije BiH Perica Jelečević.On, naime, kuka zbog penzionera iubi se od brige hoće li penzije bitiisplaćene na vrijeme. I on je pot-predsjednik tog Ekonomsko-soci- jalnog vijeća i kao takav, poredministarskih primanja, prima i1.100 KM za svoj „rad“.

Kukaju ovih dana i različitipredstavnici boračkih populacijakoji se kao bore za boračku popu-laciju, prijete i oni protestima.

Samo da ne bude kao svaki put do

sada, slaže im Vlada, navuče ih natanak led i onda ih ostavi na tomledu do narednih izbora, da budufriški i horni za glasanje...

A glavni je problem u tome štosu na naplatu došla sve laži, svekupovine i sva licemjerstva vlasti iostalih partnera, pa se sada nemakuda. Zato maske i padaju i ukazuju se kaljuže po kojima valja gacatido izbora, a ako budemo loše bira-li, onda i poslije izbora...

Nermin Purić

KAD NA NAPLATU DOÐU LAŽI I LICEMJERSTVO

[email protected]

Rasprava o Statutu Radio-televizije Federacije BiH

počela je na 25. sjednici Zastup-ničkoga doma Parlamenta FBiH, azavršila nakon nekoliko mjeseci nanastavku 28. sjednice. Konsu-ltacije i usaglašavanje Upravnogodbora RTV FBiH trajale su predu-go, iako se radi o pravnom aktukoji se donosi u skladu saZakonom o javnom servisu RTVFBiH. Osnivač RTV FBiH jeParlament i u skladu sa Zakonom,Statut donosi Upravni odbor, apotvrđuje ga Parlament FBiH.

Na taj način, ne ulazeći upravo na nezavisnost i miješanje uuređivačku politiku ove medijske

kuće, zastupnici svojim prijedlozi-ma i sugestijama mogu utjecati napoboljšanje teksta statuta.Međutim, da bi se to u konačnici idesilo mora postojati volja članovaUpravnog odbora da se prihvateprijedlozi koji neće biti u suprotno-sti sa Zakonom.

Klub zastupnika DNZ BiHpredložio je da na osnovu odlukeUpravnog odbora RTV FBiH možetražiti da se iz budžeta FBiH fina-nsiraju prenosi sjednica Parl-

amenta. Ovaj prijedlog utemeljen je Zakonom u kome se kaže: „RTVFBiH ima pravo u skladu sa svojimuređivačkim smjernicama, prenosi-ti sjednice ili dijelove sjednicaParlamenta Federacije, a obave-zno sjednice za koje kolegij nekogod domova Parlamenta Federacije

procijeni da treba prenositi“. Oddonošenja Zakona nikada kolegijnije smatrao da se bilo šta od zna-čaja za Federaciju i njene građanetreba prenositi.

Nakon donošenja Zakona uviše navrata od strane zastupnikaDNZ BiH traženo je da se prenosesjednice. Odgovor je bio da je toskupo i da ne postoje sredstva zate namjene. Po našem mišljenjumogao se primijeniti najjeftinijimodel, a to je da se sjednice sni-maju i reemituju sutradan po zasje-danju Parlamenta, u vremenu ukojem se ne bi značajnije remetilaprogramska šema. Na taj načingrađani bi mogli pratiti rad svojih

izabranih zastupnika i ocijeniti dali se ono što im je obećano i reali-zira. Javan i transparentan radsigurno bi prikazao ko se i kolikozalaže za rješavanje životnih pita-nja koji muče svakog građanina, ako nezainteresovano sjedi ili čitanovine.

Kod novih izbora građani bisvoje povjerenje dali onima koji suih bolje i kvalitetnije zast-upali. Možda zbog toga nije ni prih-vaćen naš prijedlog, jer nije cilj

imati sposobnog i odgovornog, većposlušnoga i po mjeri stra-nke zasluženoga zastupnika kojiće se pitati onoliko koliko to odgo-vara njegovoj stranci. Radi vlasti-tog interesa se ćuti i kada se dono-se odluke koje su na štetu sredinaiz kojih zastupnik dolazi. Primjera

ima mnogo, a najizraženije je koddonošenja budžeta. Zatvorenost iuskraćivanje pravovremenih i zagrađane bitnih informacija nije uskladu sa evropskim principimakojima težimo, a krivca za to mora-

mo potražiti u onima koji podržava- ju ovakav način rada. Vladajućimstrankama zbog njihovog neradanajviše odgovara da se u javnostišto manje zna, kako bi dobili prola-znu ocjenu na narednim izborima.Da se sjednice prenose mnogi bibili samo prošlost, a ovako moždase provuku još jedan mandat. Onošto se još jednom dokazalo je dase Parlament ništa ne pita i zamnoge, počevši od Vlade FBiH pado Upravnog odbora RTV FBiH,predstavlja samo glasačku maši-neriju.

Hafeza Sabljaković,

dr.medicine,

predsjednica Kluba

zastupnika DNZ BiH

Hafeza Sabljaković o radu Federalnog parlamenta

STATUT RTV FBiH NIJE OMOGUĆIOPRENOS SJEDNICA PARLAMENTA

U subotu je u Gradskoj sportskojdvorani u Velikoj Kladuši upriličenosvečano potpisivanje ugovora o stipen-diranju 373 studenta koji studiraju nadržavnim fakultetima, čime je općinaVelika Kladuša zaslužila epitet jedineopćine u BiH koja stipendira sve svoje

studente.Ovogodišnjim budžetom za ove

namjene je predviđeno 385 hiljada KM.Tako će 361 student dobiti stipendiju od100 KM, a 12 studenata 200 KM naosnovu ranije potpisanog ugovora.

Ovim je, kako kaže načelnik općine

Admil Mulalić, trend prepoznatljivostinastavljen i ove godine a ono što pose-

bno raduje jeste da je broj studenataveći.

Treba napomenuti da je za stipen-diranje, prevoz učenika i ostale projek-te za mlade i ove godine općina Velika

Kladuša namijenila blizu milion konver-tibilnih maraka, te da je ovaj projekatujedno i ispunjenje zacrtanih ciljeva izPonude građanima Velike Kladuše sakojom su načelnik Mulalić i kandidatiDNZ-a za Općinsko vijeće izašli supred građane na općinskim izborima.

Potpisani ugovori o stipendiranju

VELIKA KLADUŠA STIPENDIRA SVESVOJE STUDENTE

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 21arketing ReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 18822 IzborReprezenT

SANSKI MOST - Norveški

ambasador boravio je prošlog petkau Prijedoru, gdje se susreo s pred-stavnicima lokalnih vlasti, a potom jeposjetio i općinu Sanski Most gdjesu ga primili načelnik općine, dr.

Sanjin Halimović i predsjedavajućiOpćinskog vijeća Drago Praštalo.

Razgovaralo se o posljedicama glo-balne ekonomske krize, te o moguć-nosti uspostavljanja jače privredne

saradnje između Norveške i

Sanskog Mosta.

Načelnik Halimović je upoznaopredstavnike norveške ambasade unašoj zemlji s ekonomskim i drugimpotencijalima općine Sanski Most, te je izražena želja međusobnog pove-zivanja na ekonomskom i drugimpoljima.

Na ovom sastanku je dogovore-no da općinska administracija pošaljeVladi Norveške pismo namjereputem kojeg bi je infomisala o pri-

vrednim i prirodnim resursima kakobi se uspostavili ekonomski i drugiodnosi u budućnosti. Norveški amba-

sador je ovom prilikom domaćinimapoklonio 28 knjiga velikih norveškihpisaca. Zlatan Č.

Norveški ambasador posjetio Sanski Most

Uspostavljanja jače privredne saradnjeNačelnik općine Sanski

Most, dr. SanjinHalimović, primio je u petak u svom

kabinetu ambasadoraNorveške u BiH, Jana

Braathua. Razgovaralose o mogućnostimauspostave različitih

vidova saradnje.

BUŽIM, KLJUČ - Pretprošlogpetka u organizaciji Poljoprivrednogzavoda USK-a i Općinskih službi zapoljoprivredu općina Bužim i Ključodržana su stručno predavanja natemu „Savremenim voćarstvom dorentabilnog porodičnog gazdinstva“.

Stručnom predavanju, pored

predstavnika općinskih službi zapoljoprivredu, prisutni su bili pred-stavnici Poljoprivrednog zavodaUSK-a, te predstavnici projekta„FARMA“ (Program razvoja tržišnepoljoprivrede) pod čijim se pokrovi-teljstvom i održao seminar.

Okupljenim proizvođačimaispred projekta „FARMA“ obratio seNedim Džano, šef odjela za voće ipovrće, te naveo aktivnosti nakojem će se raditi u naredne četirigodine kako bi se riješilo niz pro-

blema u sektoru voća i povrća, kaošto su povećanje proizvodnje i pri-

nosa pružanjem tehničke pomoći,edukacije i treninga, povećanje pro-daje primjenom iskustava stečenihna studijskim putovanjima, posjeta-ma, izlaganja na sajmovima, zatimtehnička pomoć kod uvođenja iimplementacije standarda kvalitetaGlobalGap, HACCAP, Organic, teuvoz sadnog materijala i uspostav-ljanje oglednih parcela za testiranje

novih sorti.Nakon izlaganja predstavnika

FARME, stručno predavanje održao je eminentni stručnjak iz oblastivoćarstva, direktor GMO-BankeAdnan Maličević, profesor sapol jopr iv redno-prehrambenogfakulteta u Sarajevu.

Za sve zainteresirane proizvo-đače iz oblasti voćarstva u nared-nom periodu Poljoprivredni zavodUSK-a će organizirati praktično-

pokazne vježbe na terenu.Nedžib V.

Održani seminari o voćarstvu

Savremenim voćarstvom dorentabilnog porodičnog gazdinstva VELIKA KLADUŠA - U okviru

kampanje „Korupcija ti uzima sve“,koju provode sve policijske agencijeu Bosni i Hercegovini, uključujući iMUP Unsko-sanskog kantona, služ-benici Policijske stanice VelikaKladuša su u četvrtak na Gradskomtrgu organizirali promociju kampanjedijeljenjem promotivnih materijalagrađanima.

Ova kampanja počela je udecembru prošle godine, a provodi

se kako bi se povećala svijest građa-na o pitanjima koja se tiču njihovesigurnosti i educiranja o načinima nakoji ona može biti zajednički pobolj-šana. U okviru kampanje „Korupcija tiuzima sve“, do sada su širom našezemlje održani okrugli stolovi, tribine,a javnost je o korupciji educiranaputem emisija u medijima BiH.

Brojevi telefona na koji građani

anonimno mogu prijaviti sve oblikekorupcije su 122 i 080 020 505. E. Š.

Kampanja policijskih stanica

„Korupcija ti uzima sve“

BIHAĆ - Općinski načelnik mr.Hamdija Lipovača u prošli je petaknavečer upriličio prijem za Janet W.Miller , direktoricu ureda za kulturu,obrazovanje i odnose s javnošćuAmeričkog veleposlanstva uSarajevu, Elizabetu Delalić, stručnu

j t i k lt R ld E

Nakon Bihaća Sharp

gostuje i u Sarajevu

POLJE, VELIKA KLADUŠA -Snijeg koji je 15-ak dana neumornopadao izazvao je pravo takmičenje upravljenju što većeg i ljepšeg SnješkaBjelića. Nakon što smo objavili 6,30

metara velikog Snješka kojeg sunapravili mještani naselja VrnogračkaBrda i 6,90 metara velikog Snješkakojeg su napravili mještani Čaglice,poziv smo dobili iz naselja Polje uopćini Velika Kladuša da uslikamoSnješka koji je visok, kako tvrde nje-

govi graditelji, tačno 7 metara.Da je tvrdnja ovih graditelja tačna,

uvjerili smo se i sami jer se snješkozbog visine već počeo kositi. Na gra-dnji snješka radili su Elvir , Adis,

Eldin, Adam, Suad i Denis, anapravljen je za svega četiri sata.Glavni sponzor, koji je i omogućio

da ova vijesti izađe u ReprezenT-ubio je restoran „Royal“ iz Polja, koji senalazi svega 50 metara udaljen odSnješka. Edin Š.

Takmičenje se nastavlja...

Još jedan veeeliki snješkoBišćani uživali u arijama Georga Gerschwina

Veliko interesovanje na seminaru o voćarstvu

Snješko od 7 metara u Polju

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 23zbor/marketing ReprezenT

Počela je izgradnja

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831,

web: www.benmal.com e-mail: [email protected]

NOVO!!!

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

VELIKA KLADUŠA - „Zrno po zrno - poga-ča“, naziv je teme koju je odabrala ekipa III 3razreda Javne ustanove Gimnazija iz VelikeKladuše. Njihov cilj je ukazati vlastima na nuž-nost postojanja narodne kuhinje u njihovomgradu. -To bi barem donekle riješilo problemgladi u našem gradu, smatraju u ovoj ekipi.

U realiziranju i ostvarivanju svog cilja

pokrenuli su akciju pod istim nazivom sameteme njihovog projekta. Akcija uključuje priku-pljanje novca kojim bi ova ekipa kupila namirni-ce i tople obroke osobama koje se nalaze u

teškom socijalnom stanju. Podatke su kakokažu dobili iz CZS-a, a neke su sami prikupili.Direktor Gimnazije Asim Karajić bio je ugodnoiznenađen i zadovoljan izborom teme kao iakcijom koju je ova ekipa pokrenula.

-Tema je zaista dobra, a ovim proble-mom se još niko nije bavio. Ovo što oni želeostvariti građani zaslužuju, kazao je direktor Karajić.

-Mi nećemo odustajati. Zaista smopotreseni stanjem koje vlada u našemgradu i mi želimo biti oni koji će bar jednimdjelom utjecati da se ovo stanje promjeni.

Novac ćemo prikupljati u našoj školi, povećim trgovačkim centrima, preduzećima idrugim javnim mjestima. Nadamo se da ćese građani odazvati na ovu našu akciju i

donirati nešto novca i time pomoći onimakoji ovakvu pomoć trebaju, kazali su članoviove ekipe koja je posjetila RedakcijuReprezenT-a u želji da se obznani njihovanamjera. Hasan M.

Mladi ukazuju na potrebu javne kuhinje

„ZRNO PO ZRNO - POGAČA“

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 18824 Crna hronikaReprezenT

BOSANSKA KRUPA - Trideset- jednogodišnji Mirzet Dervić izBosanske Krupe uhapšen je zbogsumnje da je pretprošle subote u jutarnjim satima ubio svoju majku58-godišnju Hasniju Dervić izBosanske Krupe.

Mirzet Dervić je u subotu oko10:30 sati prijavio Policijskoj staniciBosanska Krupa da je u toaletustana pronašao beživotno tijelomajke Hasnije Dervić. Kako saznaj-emo, on je tada policajcima rekao dase majka najvjerovatnije okliznula iudarila od kadu ili pločice, te da jetako preminula. Iako je nesretna sta-rica imala vidnu povredu u predjeluglave, zbog njenih godina i neštološijeg zdravstvenog stanja, ali ičinjenice da na licu mjesta nije pro-nađeno ništa što bi ukazivalo na ubi-stvo, istražitelji su s prva povjerovali

priči Mirzeta Dervića.Najvjerovatnije ovaj zločin ne bi

bio ni otkriven da kojim slučajemdežurni tužitelj, koji je radio na ovomslučaju nije naredio dodatna vješta-čenja, kao i obdukciju nastradale.Tako je sudsko-medicinski vještakdao mišljenje da povreda nije nasta-

la uslijed pada, već da je nanesenanekim tupim predmetom. Kakonezvanično saznajemo, ni vrijemesmrti se nije poklapalo s vremenomkada je čitav slučaj prijavljen, što je još više sumnju bacilo na MirzetaDervića.

Navodno, istražitelji ne isključuju

mogućnost da je Hasnija Dervić ubijena nekoliko sati prije prijave o pro-nalasku tijela, a da je to vrijeme njensin iskoristio kako bi tijelo prebacio utoalet, iscenirao nesretan slučaj i pri-krio ovaj strašni zločin. Interesantno je, što nam je potvrđeno u policiji, daoružje s kojim je ubijena starica nije

pronađeno, što također ukazuje nato da su najvjerovatnije smišljenouklanjeni tragovi nakon ubistva.

Nakon ovih nepobitnih činjenica,

klupko se počeo odmotavati, te jeistraga krenula u potpuno drugompravcu. Tri dana poslije, MirzetDervić je uhapšen zbog sumnje da jeubio Hasniju Dervić. Ono što nije bilopoznato do zaključenja ovog izdanja jesu motivi koji su Mirzeta Dervićanaveli da digne ruku na rođenumajku. Rusmir K.

Nakon što su pripadnici krimina-lističke policije obavili svoj dio posla,

tužiteljica Tužilaštva USK-a IndiraĆuk odredila je jednomjesečni prit-vor Mirzetu Derviću (31), koji jeosumnjičen da je 13. februara uBosanskoj Krupi ubio 58-godišnjumajku Safiju, rodom iz Bužima.Nesretna Safija pronađena je ukupatilu u stanu u ulici511. Slavne brigade s teškim povre-

dama u predjelu glave.U razgovoru s komšijama

Dervića saznali smo da su se majkai sin doselili iz Bužima i prije nekoli-ko mjeseci kupili su stan uBosanskoj Krupi. Kao razlog napu-štanja Bužima, Krupljani navodeproblematičnost Mirzeta Dervića, aovim potezom, navodno, majka jenastojala da ga spasi od težih pro-blema.

I ubijena Safija je, kako smosaznali od bivših komšija u Bužimu,

imala problema sa zakonom u Austriji, gdje je održala kaznu odšest godina zatvora zbog nanošenjateških tjelesnih povreda muškojosobi. Krupske komšije su nampotvrdile da da je u njihovom stanuu ranim jutarnjim satima tog kobnogdana trajala žestoka svađa, koja je,kako stvari stoje, završila tragično.

Iako se prvo sumnjalo na samoubistvo, istraga je otkrila strašnu istinu

Mirzet Dervić ubio vlastitu majku

Sinu određen jednomjesečni pritvor

SARAJEVO - Drugog danaiznošenja završne riječi, OdbranaSulje Karajića je ustvrdila da iako je optuženi 1994. godine ubioAmira Karajića, on je to učinio „u

stanju bitno smanjenog kapacitetashvatanja djela“.

- Uzimajući u obzir sve okol-nosti, da je, nakon ranjavanja odstrane Amira Karajića zvanogKolač, optuženi trpio strašnebolove, te bio pod emotivnomtenzijom, a da je kritičnoga danaKolač izazivao optuženog, to jedovelo do povišenog stanjaafekta i sužene svijesti, što jebitno umanjilo kapacitet optuže-nog da razumije posljedice

svoga djela, kazao je branilacAlaga Bajramović.

Karajića Tužilaštvo BiH tereti,kao bivšeg komandira Drugogvoda Vojne policije 505. brigadePetog korpusa Armije BiH, za zloči-ne nad civilima i ratnim zarobljeni-cima počinjene 1994. i 1995. godi-ne na području Okruga Bihać

godine, ispred podrumskih prosto-rija motela „Radoč“u Bužimu, proz-vao Amira Karajića Kolača, kojeg je, nakon što mu se ovaj odazvao,ubio.

Suđenje Karajiću je počelo umartu 2008. godine. Državno tuži-laštvo je tokom iznošenja završneriječi zatražilo da se on osudi nakaznu dugotrajnog zatvora.Optuženi, koji je ranije tokom svje-dočenja u svoju korist priznao djelaiz tri tačke optužnice, među kojimai ubistvo Amira Karajića, kazao je usvom završnom izlaganju da jespreman prihvatiti bilo koju odlukuSuda.

Govoreći o tački optužnice koja

Karajića tereti za ubistvo Kolača,branilac Bajramović je pak rekaoda optuženi Karajić ne može odgo-varati za zločin protiv ratnih zarob-ljenika, „s obzirom da optuženi uvrijeme ubistva nije bio vojno lice,nego civil“.

- Ukoliko ovaj sud ipak budesmatrao da treba donijeti jedin

optuženom, smatramo da, uskladu s tim, treba uzeti u obzir sve olakšavajuće okolnosti nastrani optuženog, poput prizna-

nja krivice, iskreno kajanje,činjenicu da je tokom počinjenjadjela bio ranjen, te da je velikiprotok vremena od tada, smatraBajramović.

Odbrana se na ovom ročištutakođer osvrnula na drugu i trećutačku optužnice, po kojima seKarajiću na teret stavljaju zločini

kako je optuženi „apsolutno nevinpo tim osnovama“.

- Tužilaštvo nije dokazalo kri-vičnu odgovornost optuženog za

zločine počinjene na područjuTodorovske Slapnice. (...) Iskazisvjedoka Optužbe u odnosu naove okolnosti su proturječnisami sebi i ostalim dokazima,nejasni, neprecizni i konfuzni,smatra Odbrana Karajića.

Nastavak iznošenja završneriječi optuženog Karajića zakazan

Nastavljeno iznošenje završne riječi odbrane Sulje Karajića

“Stanje bitno smanjenogkapaciteta shvatanja djela“

CAZIN – U dežurnu službuPolicijske stanice Cazin u nedjelju

oko 21:30 sati obratila se četrdeset-dvogodišnjakinja iz Cazina i prijavilada je neposredno prije poziva donjene kuće u naselju Japića Brdodošlo nepoznato maskirano lice sakapom - „fantomkom“ na glavi, te sapištoljem u ruci ušlo u kuću i pucalo upravcu njenog šezdesettrogodišnjegmuža.

Izlaskom na lice mjesta policijskislužbenici su potvrdili navode prijavete konstatirali da je napadač unutar kuće ispalio jedan metak u pravcu

šezdesettrogodišnjaka, ali ga nijepogodio i nakon toga se udaljio unepoznatom pravcu.

Nakon prikupljenih informacija nalicu mjesta od strane uviđajne ekipe,sa događajem je upoznat dežurniKantonalni tužilac koji je konstatiraoda u navedenom događaju postojeobilježja krivičnog djela ubistvo u

Pokušajubistvau Cazinu

Bosanska Krupa

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 25zbor ReprezenT

JAVNA USTANOVA CENTARZA KULTURU I OBRAZOVANJE

„ZUHDIJA ŽALIĆ“ VELIKA KLADUŠA Poštovani,

U vašem cijenjenom listu broj 187 od 15.02.2010. godine, na strani 6. u rubrici Općina Velika

Kladuša objavili ste tekst pod naslovom „Održana treća sjednica Foruma mladih SDP BiH“. U

navedenom tekstu mladi SDP BiH Velika Kladuša „izrazili“ su svoju „veliku brigu“ za budućnost

gradske biblioteke. Ta silna briga mladih SDP-ovaca bila bi ozbiljna i hvale vrijedna društveno

korisna akcija da nije došla „servirana i instrukcionirana“ od „strane zaslužnih kulturnjaka“.

Interesantno je napomenuti, da su se za gradsku biblioteku od njenog osnivanja do danas mladi

i SDP vrlo malo ili nikako brinuli, pa nam ova briga sada izgleda više maćehinska nego iskrena.U nedostatku dnevnog reda često se zađe u labirint iz kojeg se teško može izaći bez prave infor-

macije, a naročito se zaluta kada se mladima serviraju informacije iz „prve ruke“ i od „iskusnih

kulturnjaka“.

Radi informacije upoznajemo mlade SDP BiH Velika Kladuša, da je Radio Velika Kladuša u

više navrata obavještavao građane, korisnike usluga Gradske biblioteke, gdje i kako mogu podi-

zati potrebne naslove. Tačnije, u obavijesti je precizirano da se svake sedmice u ponedjeljak u

vremenu od 09 - 15,00 sati na šalter sali Općine u info-punktu mogu trebovati potrebne knjige.

Iste naslove čitalac može podići svakog petka u vremenu od 11-15,00 sati. Do danas je na ova-

kav način vrlo dobro funkcionisao rad Gradske biblioteke, koji će se zbog specifičnih uslova na

ovakav način nastaviti sve dok se ne preseli u novu i modernu Gradsku biblioteku.

Centar za kulturu je javna ustanova, čiji rad finansira Osnivač, Općina Velika Kladuša.

Zahvaljujući velikom razumijevanju, a prije svega analizom potreba građana općine Velika

Kladuša, donesena je odluka da se pristupi izgradnji kapitalnog objekta – kulturnog centra u

kojem će svi oni koji osjećaju potrebu za bilo kojim vidom kulture moći koristiti i uživati u onom

što im Centar trenutno nudi. Saradnja budućeg KC i građana stvoriće novu bazu podataka čija

će obrada dati informaciju u kojem pravcu treba da ide kultura na ovim prostorima.

Tu je uloga mladih nezamjenjiva i njihova dobna skupina će prezentacijom kvalitetnih pro-

grama biti glavni kreator, nosilac i realizator kulture ovih prostora, pa i šire.

S toga predlažem da mladi SDP-a BiH Velika Kladuša na svojim budućim sjednicama na

dnevni red uvrste aktuelno pitanje vezano za rad budućeg modernog kulturnog centra kojeg će

naš grad po prvi put u svojoj historiji dobiti, zahvaljujući upravo aktuelnoj vlasti i pojedincima, koji

i nose sav teret realizacije ovog izuzetno vrijednog projekta.

S poštovanjem!Direktor centra

Zlatko Dizdarević

Upravni odbor Udruženja Konjički klub „KRAJIŠNIK“ Velika Kladuša,putem prikupljanja pismenih ponuda objavljuje prodaju trkaćeg grla„KIWAN“ i poziva zainteresirana lica da dostave svoje ponude.

* Rok za prikupljanje ponuda je osamdana od dana objavljivanja ogla-sa.

* Početna cijena grla iznosi 2.000,00 KM.

* Ponude dostaviti na adresu Udruženje Konjički klub „ KRAJIŠNIK“

UdruženjeKonjički klub

„Krajišnik“ Velika Kladuša

Oglas

Poštovani naši zemljaci u zavičaju,Upućujemo iskrene čestitke i neizmjerive zahvale za kolektiv

iz našeg voljenog sela Podzvizda Fudbalskom klubu FC „ABC“Podzvizd, a povodom Plakete Općine Velika Kladuša - priznanjaizglasanog na 16. sjednici Općinskog vijeća Velika Kladuša, kojese svake godine dodjeljuje zaslužnim pojedincima i kolektivima.

Ova lijepa općinska nagrada je veliko hvala i podsticaj za svevas i nas koji smo sa klubom i uz klub od 20. februara 2002.godine - od dana Osnivačke skupštine kod Okića bunara, kame-ne Piramide podzvizdske, tada našeg malog, a sada evo i zva-nično priznatog velikog kolektiva.

Svim igračima od pionirske do seniorske ekipe uz čestitanježelimo da zahvalimo na uloženom trudu, treniranju, dobromučenju i primjernom vladanju na sportskim terenima i u škola-ma, kao i na fakultetima. Trenerima svih kategorija igrača uklubu hvala za predani nesebični sportsko-pedagoški rad i zala-ganje sa kojim prenose svoja znanja i saznanja djeci i igračima,a budućim ljudima koji će im isto biti mnogo zahvalni kad buduljudine. Rukovodstvu kluba aferim za teški sportski i društvenirad, te veliko lično samoodricanje za proteklih osam godina dabi se kolektiv doveo do ovih visina koje potvrđuje ova Plaketa,

kao i mnoga druga priznanja, pehari i nagrade u klupskim pro-storijama na stadionu „Muho Mašić“ na Krčevini. Navijačima isimpatizerima FC „ABC“ Podzvizd, dosadašnjim i budućim spon-zorima i donatorima, mještanima sela Podzvizd i općine VelikaKladuša „Thank you very much“ danas i sutra i ubuduće.

Hvala vijećnicima Općinskog vijeća Velika Kladuši, Komisiji zaodlikovanja i druga javna priznanja i predlagačima zbog togašto su realno spoznali i vrednovali vrijednost i uspjehe ovogmladog kolektiva, o kom će se sigurno dalje pisati naprednestvari i historijski fakti za pamćenje.

Sa ovim priznanjem još vise ste motivirali sve u i oko FC „ABC“ Podzvizd da postižu još bolje i veće rezultate sa omladi-nom, seljanima našeg Podzvizda u zavičaju i dijaspori, kao isvim stanovnicima općine Velika Kladuša – Unsko-sanskog kan-tona - države nam Bosne i Hercegovine.

VELIKO HVALA!!!!!!!

ČESTITKA POVODOMOPĆINSKE PLAKETE

kolektivuFC „ABC“Podzvizd

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 18826 Marketing/OglasiReprezenT

Prodajem u Glinici, općina Velika Kladuša, pored asfaltnog puta, kuću i štalu sa zemlji-štem, te livade sa pašnjacima i prilazom na asfaltni put. Priključena struja i gradskavoda. Tel. 037-777-454, GSM: 061-277-730.

Posjetite nas, informišite se o uselje-ničkim, posjetilačkim, radnim ili student-skim vizama za sve zemlje:

nesmetano dobijanje vize.Za zemlje EVROPSKE UNIJE pruža-

mo pomoć pri prikupljanju dokumenataž

Na osnovu svojih ovlaštenja direktor JKUP “Komunalije” d.o.o. Velika Kladuša objavljuje:

KONKURSZA PRIJEM U RADNI ODNOS

IRaspisuje se konkurs za slijedeća radna mjesta:

1. ŠEF NAPLATNE SLUŽBE ..........................................................................1 IZVRŠILAC

Na određeno vrijeme – do povratka radnice sa bolovanjaIIKANDIDAT TREBA ISPUNJAVATI OPĆE USLOVE:

- da je stariji od 18 godina- da je državljanin BiH- da se protiv njega ne vodi krivični postupak

IIIPOSEBNI USLOVI:

- viša ili visoka ekonomska škola- najmanje 3 godine radnog iskustva- poznavanje rada na računaru (Excel, Word)

IVUZ PRIJAVU KANDIDATI SU DUŽNI DOSTAVITI

- uvjerenje o državljanstvu- kopiju diplome- kopiju lične karte- kopiju radne knjižice- uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, odnosno da nije osuđivan/aza krivično djelo koje predstavlja smetnju za zasnivanje radnog odnosa- kraću biografiju- ostalu dokumentaciju kojom dokazuje ispunjavanje uslova konkursa (poznavanje radana računaru)

Svi dokumenti moraju biti u originalu ili ovjerena kopija.

Prijave sa dokumentacijom slati na adresu JKUP “Komunalije” d.o.o. Velika Kladuša, Ulica IveMarinkovića bb, sa naznakom „Prijava na konkurs“.

Rok za podnošenje prijava je 26.02.2010. godine do 14 sati. Nepotpune i neblagovremeneprijave se neće uzimati u razmatranje.

Direktor Almir Pajazetović, dipl.men.

PRIVATNA

ORDINACIJA

DR. ENO

037/770-135

037/772-727

Tel:

Prodajem useljivu kuću u Velikoj Kladuši (naselje Zagrad), u ul. Brezici br.65 na površini 690m² sa odvojenom zidanom garažom. Kuća je dimenzija 12m x 8m na tri sprata, u vlasništvu 1/1sa svom sređenom infrastrukturom. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon: + 385 91 532 6748.

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


Oglasi

22. februar 2010. godine, broj 188 27n memoriam/Oglasi ReprezenT

SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI,POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

MOŽETEPREDATI

NA ADRESI:Ibrahima Mržljaka 3Velika Kladušaod ponedjeljka dosubote u vremenu od

08 do 17 sati

Sveinformacije

mogu sedobiti natelefon:

037 775 086

Cijena objave

25 KM(sa PDV)

Prodajem poslovno-stambeni ob jekt u strogom centru Velike Kladuše, ulica MilanaPilipovića br. 7, Velika Kladuša (preko puta Poreske uprave). U sklopu objekta nala-ze se: poslovni prostor veličine 150 m² (roh-bau), poslovni prostor veličine 50 m²(useljiv), stan veličine 100 m² (roh-bau) i stan od 120 m² (useljiv). Infor macije na

telefon 061-767-547.

Izdajem novoopremljeni frizerski salon spreman za upotrebu, lociran u ulici Đure PucaraStarog - na novoj zaobilaznici u Velikoj Kladuši. Kontakt: 00 385 98 945 8036.

Prodajem kuću u naselju Zagrad, Brezici br. 39. vlasnik Saća Žalić. Kuća unutra renovirana,uređena i namještena, masažna kada, centralno grijanje, garaža, šupa. Kuća je ograđena žiča-nom ogradom. Tel. 062-161-802 ili 00386-40-157-104 u Republici Sloveniji. Površina kućeiznosi 117 m², a zemljišta 360 m². Cijena po dogovoru.Prodajem kuću u užem centru grada

Velika Kladuša, u ulici Ive Marinkovićabroj 1. Kontakt telefon: 062 395 070.

Prodaje se manja kuća u Drmaljevu u VelikojKladuši (kod tehničkog pregleda „Ada Promet“).

Cijena 48.000 KM. Kontakt: 061 790 942.

Prodajem dvospratnu stambenu useljivu kuću sa zaseb-nim ulazima, 2x66m², u Ul. Ive Marinkovića (Zagrad),Velika Kladuša. Telefon: 037 777 504.

Prodajem kuću u Bihaću, naselje Bakšaiš.Infrastruktura (struja, voda, asfaltirano, telefon

kanalizacija.) Kontakt: 061 606 978, 062 845 201.

Dana 22. februara navršile su se četiri godine kako nas je prerano

napustio naš dragi i nikad prežaljeni suprug, otac, djed, svekar

Tužno sjećanje

ISMET RIZVIĆVrijeme nije moglo da umanji bol i tugu zaTvojim preranim odlaskom. Tvoje oči su bilenaše sunce, Tvoj osmijeh naša radost, aTvoje riječi naša vodilja. Hvala Ti za sve štosi učinio za nas jer zbog Tebe i dalje živimou slozi kako si nas tome i naučio. Bio si ple-

menit čovjek i najbolji otac na svijetu. Uvijek ćemo Te se sjećati sljubavlju i sa poštovanjem spominjati. Molimo Allaha dž.š. da tipodari lijepi džennet i vječni rahmet.

Dana 15. februara 2010. godine navršila se

godina dana od smrti našeg dragog oca

Tužno sjećanje

S ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenuna Tvoj lik i dobrotu. Neka Ti je vječni rahmet.

(1957. – 2006.)KARAJIĆHASICA

- DERVIĆ(1926. - 2009.)

Tvoji sinovi: Zlatko i Natko sa porodicama Tvoji najmiliji: supruga Rasima, sinoviAdam, Adis i Aldijan i snaha Ramiza

Internacionalni Klub kulturnog stvaralaštva Cazinske krajine i njene dijaspore u saradnji

sa Redakcijom ReprezenT-a poziva zainteresirane učenike 8. razreda osmogodišnjih

škola Unsko-sanskog kantona da uzmu učešće i prijave se na slijedeći

Konkursza najbolju prezentaciju mjesne zajednice

Dana 22. februara navršilo se 40 tužnih i bolnih danaod smrti naše drage majke i svekrve

Tužno sjećanje

OKANOVIĆ

BAJRAMATeško je riječima iskazati bol i tugu koja ćevječno ostati u našim srcima. U tvom pleme-nitom srcu i toploj duši bilo je mjesta za svenas. Pamtićemo te majka po dobroti,

mudrim savjetima i svemu lijepom što si učinila za sve nas. I danasnam nedostaje tvoj veseli osmjeh, tihe riječi i vedra duša sa kojimasi nas obasipala kada smo svi skupa bili sa tobom. Molimo dragog

Allaha dž.š. da ti podari lijepi dženet i vječni rahmet.

Dana 19. februara navršilo se 40 tužnih i bolnih danaod iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, svekra, djeda i punca

Tužno sjećanje

Ispunjavao si nam cijeli život radošću i veseljem ibio si nam veliki oslonac u životu. Danas kada toviše nisi, ostaje nam samo bol u duši, prazninaoko nas, tuga u nama i suze koje se nikad ispla-

kati neće. Bio si divan suprug, razuman otac i dobar djed. Otišao si tiho idostojanstveno, a nama si ostavio najvrjednije, da se ponosimo što smo teimali. Molimo dragog Allaha dž.š. da tvoju dobrotu, plemenitost i poštenjenagradi lijepim dženetom. Neka ti je vječni rahmet.

OKANOVIĆ

HASAN zvani VOJNIK GERO

Tvoji najmiliji: supruga Munira, sin Meho, kćerke Zumretai Izeta, snaha Suada, zetovi Senad i Mehmed, unuke

Noela i Erna, te unuci Kenan, Harun, Amar i Dino

Tvoji najmiliji: sinovi Husein i Adil, kćeri Arifa i Šefka saporodicama, snahe Firdeusa, Munire, Hasnija i Senija,

unuci Meho, Deno, Đado, Amir i Dervo,te unuke Zumreta, Izeta i Amra

Dana 19. februara navršilo se 40 dana tuge i bola odiznenadne smrti našeg dragog brata, djevera i strica

Tužno sjećanje

OKANOVIĆ

HASAN zvani VOJNIK GERONi smrt, ni vrijeme, ne može izbrisati sjeća-nje na Tebe. Tvoja toplina i plemenita

dobrota, ali i tiha narav kojom si zračio, duboko je urezana u našimsrcima i mislima. Postojiš i traješ kroz naše uspomene, a i ponosnismo što smo te kao velikog čovjeka imali.Neka Ti dragi Allah dž.š. podari lijepi dženet i vječni rahmet.

Tvoji najmiliji: Braća Husein i Adil, sestre Arifa i Šefkasa porodicama, snahe Munire, Firdeusa, Hasnija i Senija,

te bratići Đado, Amir, Dervo, i Deno sa porodicama

28

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 18828 zabava/zanimljivostiReprezenT

Uhvatio Mujo medvjeda u lovu kad naiđe Hase,

te pita ga: - “Kako si ga uhvatio bolan?” - “Lako,pucao sam sto puta!” - “I koliko si ga puta pogo-dio?” - “Nijednom, umro je od smijeha!”

U nekom zatvoru došao novi policajac da radikao čuvar. Upravnik ga upozorava o neposlu-šnosti zatvorenika. Na to će policajac: - “Manema problema šefe, ko ne bude sluš‘o ima daleti van kroz prozor!“

- Otišli Hase i Mujo u Afriku na SvjetskoPrvenstvo 2010 u Johannesburgu, polože šator i usred noći izviri u šator glava od Leoparda, kadkaže Mujo: - “Diži se Hase, počinju c rtići.”

Sjedi Mujo u kafani tužan, a pred njim pivo. U todođe Haso i ugleda pivo i popije ga. Mujo počeda plače, a Haso će:- "Šta je ba Mujo, šta cviliš zbog jednog piva?"- "A jest mi danas dan bio crn, ništa mi ne ide odruke."- "Šta je bilo, reci mi?"- "Jutros ulazim u stan, a Fata sa drugim u kre-vetu. U podne mi javi firma da sam dobio otkaz.Fata mi pobjegla sa drugim, svu lovu digla sabanke tako da sam ost'o bez k inte. Došlo mi da

se ubijem. Uzmem štrik da se objesim, pukne.Uzmem pištolj da se upucam zaglavi, legnem natračnice, vlak ost'o negdje zatrpan u snijegu.Od zadnjih para uzmem otrov i saspem ga upivo, a ti ga popiješ."

Zaposli se Fata, dobije svoj kompjuter, radi sva-kodnevno na njemu, sve ide super. Međutim,

jedan dan se razboli i ne dođe na posao, a nje-nim kolegama treba nešto s njenog kompjutera,ali ne znaju lozinku (password). Zovu oni Fatu: -“Fato, koja ti je lozinka na računaru?” KažeFata: - “Velkom.” Probaju oni ‘WELCOME’ -

neće. Probaju ‘VELKOM’ - neće. ‘VELLCOME’,‘WELLCOME’ - ništa neće. Zovu oni Fatu pono-vo: - “Fato, kaži nam koliko slova ima ova tvojalozinka?” - “Pa jedno”, kaže Fata. - “Pa kako

jedno, pobogu?!” , pitaju kolege opet. - “Pavel’ko - M!”

VICEVI

Kovnica je u pošiljci kovanicaod 50 pesosa središnjojčileanskoj banci, velik broj njihposlala s krivo otisnutim imenomdržave Čile, gdje je umjesto'CHILE', na kovanici otisnuto'CHIIE'. Ipak, nije sve za zlo, jer su sporne kovanice, od 2008.godine, kad su puštene u opticaj,postale vrijedan kolekcionarskiprimjerak, a kovnica ih ne mislipovući iz opticaja. I dok Čileanciskupljaju horde tih kovanica, ta

kapitalna greška menadžeraGregoria Inigueza stajala jeposla, baš kao i nekolicinu zapo-

slenika. Bilo kako bilo, u Čileuovaj propust majstora kovača

primaju sa podsmjehom na licu isasvim novim pogledom na sitnišu džepu.

1,5 milion kovanica s krivim imenom ČileaGeneralni menadžer čileanske kovnice dobio je otkaz, nakonšto je otkriveno kako je iz te kovnice u opticaj pušteno čak 1,5 milion kovanica s krivim imenom države.

Ralph, kontinentalni gigant-ski zec, ima samo 12 mje-

seci i već teži više od svojemajke prije nego što je umrla2009. godine. Trenutno je težakskoro 20 kilograma. VlasniciPauline Grant i komšije pomažuu hranjenju Ralpha, koji je težiod prosječnog trogodišnjeg dje-teta. "On je zaista velik. Ni neshvatate to dok ga ne podigne-

te, a ima veliki apetit", rekla jePauline. Ona je istakla da hra-njenje Ralpha predstavlja pro-blem za kućni budžet, ali jezbog njegove slave ljudi čestozaustavljaju u prodavnici nude-ći da plate račun za hranu."Nemam pojma koliko još možerasti. Mogao bi postati još veći,ali svi ga vole i uvijek privlačipažnju", rekla je Grantova. Onaiščekuje potvrdu rekorda iz

Guinnessove knjige nakon štosu promijenili pravila vaganjaživotinja. I Ralphov otac Robert je držao rekord za najvećegzeca na svijetu sa težinom od15 kilograma, što je Ralph većnadmašio.

Ralph, zec veličine trogodišnjeg djeteta

Naime, prema pravilimaGuinnessove Knjige rekorda

Colatu je bilo dozvoljeno da prijeizvođenja ovog poduhvata udišečisti kisik deset minuta. "Prvih 12minuta nije predstavljalo problem ikad sam osjetio potrebu da udah-nem zrak baš zbog toga sam bio još

jači“, kazao je švicarski ronilac.Zadržavši dah 19 minuta i 21sekundu Colat je oborio svjetskirekord kojeg je držao Italijan Nicola

Putigano. Naime, Putiganov rekord je iznosio 19 minuta i dvije sekunde.Colat je i ranije postavljao rekord od16 minuta i 32 sekunde, međutimnjegov rekord je 2008. godine obo-rio mađioničar Davide Blaine izdr-žavši bez zraka 17 minuta i četirisekunde. Inače, za ovakav poduh-vat je veoma bitno da ronilac budepripremljen, te opušten kako bipotrošnja kisika bila svedena naminimum.

Švicarac zadržao dah 19 minuta i 21 sekundu

Parkiranje uz cestu Crescentzabrinulo je do sada mnoge

vozače jer nisu mogli da otključa- ju centralnu bravu. Svaki od njihtvrdi da nije bilo nikakvog logičnogobjašnjenja za ovaj čudni feno-

men. Anthony Dean, jedna odlokalnih stanovnika, nedavno jepokušao da pomogne jednojgospođi da otključa vrata.Nekoliko puta je pokušao da ihotvori ali bez uspjeha. "Kad su sevrata iznenada otvorila, ali nezbog toga što sam ja radio, bilo je

zaista čudno. Kao da je neki duhbio tu. Ovaj dio grada je kao crnarupa za automobile", kaže on, aprenosi Daily Mail. Mnogi ljudi suse žalili i tražili od gradske službeobjašnjenje jer sumnjaju da je to

povezano sa semaforima. Međ-utim, saobraćajni inženjer PaulHoldsworth odgovorno tvrdi da nepostoji veza između promjenasvjetala na semaforu i brava navozilima. - Da je tako onda bi ljudiimali problem sa bravama širomVelike Britanije, tvrdi Holdsworth.

Mjesto gdje se brave na vozilima ne mogu zaključati

Misteriozni fenomen u Lake Districtu na sjeveru Velike Britanijeintrigira mnoge Britance već duže vrijeme. Ovo mjesto je naz-vano "Windermere trougao", zbog neobjašnjivih dešavanja.Ovdje ne nestaju ljudi kao u Berumudskom trouglu, ali zatovozači ne mogu da zaključaju svoje automobile.

SMIJEŠNE

IZJAVESLAVNIH

S obzirom da je njegova majkabila vlasnica titule najvećeg zeca na svijetu, bilo je za oče-

kivati da će i Ralph imati velikedimenzije.

Bo

Smak svijetaKažu da će smak

ij t 2012

Švicarac Peter Colat oborio je svjetski rekord u držanju daha izdržavši pod vodomčak 19 minuta i 21 sekundu.Podvig je izveo u bazenu u St. Gallenu u Švicarskoj i,kako kaže, prvih 12 je bilo

jednostavno.

Mi ne

igramo da

bismo zabili gol,

nego da bismo pobijedili. Oliver Khan – golman.

Mislim da bi MTV

trebao razmisliti

o titlovima. Pola vre-mena ni ja ne razumi-

jem što pričam.

Ozzy Osbourne - pje-vač.

A, da! Razvod.

Ta riječ potječe

od latinske riječi:

"Isčupati muškarcu jajakroz novčanik". RobinWilliams - glumac

“ ““

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 29oroskop ReprezenT

Ovan

Bik

Rak

Lav

Djevica

Vaga

Strijelac

Škorpija

Blizanci

Djelujete vrlo energično u situacijama kada branite svoje poslovne ciljeve i interese, alinemate dovoljno koncentracije da se posvetite detaljnoj analizi događaja. Postoje različitefaze mogućnosti u poslovnim pregovorima. Važno je da racionalno koristite svoju energiju ivrijeme. Nepotrebna rasprava i zadržavanje na suvišnim detaljima mogu da Vas udalje odglavnih ciljeva. Nedostaje Vam dobar uvid u stvari kojima se bavi ljubavni partner, jer svakood Vas je zaokupljen svojim interesnim sferama i planovima. Komplimenti koje dobijate odnekog sa strane, navode Vas na pogrešna očekivanja. Na žalost, neko ne može da Vampriušti željeni vrhunac u emotivnom ili strasnom kontaktu.

Prati Vas osjećaj neizvijesnosti u procjeni novih događaja na poslovnoj sceni, ali potrebno je da aktivno učestvujete u različitim pregovorima. Ne krijete da su Vaša očekivanja veli-ka, međutim primjećujete da saradnici često mijenjaju svoje mišljenje ili stavove. Oslonitese na svoj praktičan duh i na sposobnost analitičkog rasuđivanja. Iako Vaš ljubavni odnosnije pretjerano idiličan, to Vam neće smetati da se predstavite u pozitivnom svijetlu predbližom okolinom. Ako smišljeno igrate na kartu “emotivnog rizika”, onda osmislite i neku

“rezervnu varijantu”. Povremeno morate da koristite i neke svoje “skrivene adute” u dru-štvu bliske osobe.

Stalo Vam je da budete zapaženi u poslovnim krugovima, stoga smišljeno isprobavate novestrateške poteze. Ali sve ima svoju cijenu ili razumnu granicu, do koje Vam je dozvoljeno daimprovizirate sa svojim originalnim idejama. Pažljivije analizirajte svoje saradnike i prihvati-te dobar savjet, važno je da spojite ugodno sa nekim korisnim ili praktičnim rješenjem. U lju-bavnom životu uglavnom se upravljate prema svojim emotivnim impulsima i potrebama,dešava se da birate pogrešan trenutak da svom partneru ili osobi koja Vam se dopada saop-štite neke važne odluke. Partner sa primjetnim negodovanjem sluša Vaše ideje. Potrebno jeda pronađete “skladniju formulu”, koja vodi ka emotivnom razumijevanju i zbližavanju.

Zahvaljujući dobroj vještini pregovaranja i prilagođavanja uspijevate da se uklopite u različi-te poslovne dogovore. Imate dobar predosjećaj kada treba da pokrenete veću akciju i naosnovu svoje intuicije donosite ispravnu odluku. U dogovoru sa saradnicima na lak načinmožete da ostvarite svoje interese. Proširite svoja profesionalna interesiranja u različitimpravcima izražavanja. Kada se Vaša osjećanja i razum nalaze u blagom raskoraku, onda su

moguće i pogrešne procijene u pogledu ljubavnog raspleta. Negativna tenzija koja postojiizmeđu Vas i voljene osobe, treba da Vas pokrene na novi impuls i ljubavno zbližavanje. Usvom tipičnom maniru, učinite sve sto je potrebno da usrećite blisku osobu.

Aktivno učestvujete u različitim događajima na poslovnoj sceni, kako biste reagirali u najboljemmomentu i poboljšali svoju poziciju u odnosu na ostale saradnike. Umijete da procijenite povoljnusituaciju i vjerujete u svoje znanje ili sposobnosti. Ipak, Vaša blic inteligencija i snalažljivost unastupu pred saradnicima donosi samo kratkoročne efekte. Važno je da upotrijebite praktično isku-stvo i da pravilno zaštitite svoje poslovne interese. U odnosu sa voljenom osobom, ponekad nijelako sagledati pravi uzrok koji dovodi do čestih razmirica ili sukoba. Bolje je da neke stvari mudroprešutite, nego da zagovarate dijalog koji vodi ka ljubavnom rivalstvu ili raspirivanju “niskih” stra-sti. Preosjetljivo reagirate na različite sitnice, potrebno je da napravite emotivnu distancu.

Iznenadne promjene ili novi događaji na poslovnoj sceni remete Vaš svakodnevni ritam, aliu svom tipičnom maniru djelujete vrlo energično i ne odustajete od zacrtanih ciljeva. Umijeteda pronađete zaobilazna i efikasna rješenja. Važno je da ispoštujete zadate rokove i da pri-dobijete nečije povjerenje. Entuzijazam sa kojim nastupate pred svojom okolinom, pokaza-

će se od višestruke koristi. Zadovoljstvo i nova harmonija koja Vas prati u porodičnom živo-tu ili u odnosu sa voljenom osobom, pozitivno se reflektira na Vaše ponašanje i izgled. Uskladu sa svojim emotivnim afinitetima uživajte u nečijem bliskom društvu, bez opterećenjao suvišnim “pravilima” ili predrasuda o zajedničkoj sreći.

Pokušavate da promijenite neka ustaljena pravila koja vladaju na poslovnoj sceni, ali primje-ćujete izvjesno negodovanje. Okolina nije zainteresirana da podrži Vaše savremene ideje oposlovanju. Neko od saradnika predstavlja glavnu smetnju, da u potpunosti realizirate svojeposlovno-financijske namjere u različitim pravcima. Ipak, nemojte dozvoliti da to utiče na Vašerasuđivanje ili na kreativno raspoloženje. Raduju Vas novi događaji koji bitno mijenjaju Vašodnos sa voljenom osobom. Dovoljno ste snalažljivi da ostvarite različite emotivne kontakte iiskustva, ali ne volite da se nalazite na meti nečijeg ispitivanja. Važno je da uljepšate svojodnos sa voljenom osobom u onoj mjeri koja odgovara zajedničkim afinitetima i potrebama.

Osjećate kreativnu inspiraciju i potrebu da proširite svoje spoznajne vidike. Različite poslo-vne prilike djeluju vrlo podsticajno i poučno, stoga usmjerite svoja interesiranja prema kori-snim ciljevima. Važno je da prilagođavate svoj profesionalni stil i vrijednosne kriterije premazajedničkim interesima. Kada se preklapaju Vaša dobra volja i stvaralačka energija, to dono-si poseban efekat. Emotivni zanos u Vama budi nove ideje i podstiče veliku radost, želite dase oprobate u drugačijim situacijama. Umijete da zablistate u punom sjaju u nečijem društvu,potreban Vam je dobar podsticaj da izrazite svoje misli i osjećanja. Ljubavna harmonija pozi-tivno utiče na Vaše kompletno samopouzdanje i na veliki zanos.

U dostojanstvenom stilu i bez suvišnih pit anja prihvatite nečije kritizersko mišljenje ili komen-tare koji Vam se ne dopadaju. Ne možete da pravite prelazne kompromise koji nisu u skla-du sa Vašim moralnim načelima, sada je kasno da korigirate svoje propuste ili da mijenjateposlovnu strategiju. Usmjerite svoju kreativnu energiju u korisnom pravcu i strpljivo sačekaj-te na odgovarajuće uslove Svoja osjećanja ne možete da podvedete pod neka “razumna

SEDMIČNI HOROSKOP(22.02.10 - 28.02.10.)

BOX OFFICE BOX OFFICE

2

3

4

Valentine’s Day

Percy Jackson &The Olympians:The Lightning Thief

From Paris with Love

The Wolfman

Avatar

(52,4 miliona $)*

(31,1 milion $)*

( 3 0 , 6 m i l i o n a $ ) *

Prvo mjesto američkog box officea pretprošlog vikenda pripalo je romantičnoj komediji“Valentine’s Day”. Na tržište prigodno plasirana komedija sa hrpom poznatih faca zasjela je naprvo mjesto sa zaradom od oko 52 miliona dolara, a slijede je dva također nova naslova, avan-turistička fantazija Chrisa Columbusa “Percy Jackson & The Olympians: The Lighning Thief” tedugo odgađan horor “The Wolfman”. “Avatar“, koji i dalje neumoljivo grabi milione na box officu,pao je na četvrto mjesto sa još uvijek odličnom zaradom od 22 miliona dolara. Donosimo vamprvih deset naslova po zaradi na američkom tržištu (zvjezdicom su označeni novi naslovi).

1 6

7

8

(5,6 miliona $)

( 4 , 7 4 m i l i

o n a $ )

Egde of Darkness

(4,58 miliona $)

( 4 m i l i o n a $ )

Crazy Heart

Tooth Fairy

(12.-14. februar 2010.)

Najgledaniji filmoviu am eričkim kinima

9

30

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 18830 SportReprezenT

SANSKI MOST - Igrač i kapitenRukometnog kluba „Sana 7“, GojkoBlagojević, proglašen je najboljimsportistom općine Sanski Most u2009. godini. Na tradicionalnoj mani-festaciji izbora najboljih koja je održa-

na u proteklu subotu, izabrani su naj-bolji sportisti i sportski kolektivi u višekategorija. Za najbolju sportistkinjuizabrana je Anela Hodžić, članicaAtletskog kluba „Sana“, dok je najus-

pješniji sportski kolektiv Rukometniklub „Sana 7“, inače član Prve ruko-metne lige Federacije BiH. Također,proglašeni su najuspješniji pojedinci ikolektivi u drugim kategorijama, apriznanja najboljima uručio je načel-

nik općine Sanski Most, SanjinHalimović.

Predsjednik općinskog sportskogsaveza, Šefik Helić, istakao je kako je protekla kalendarska godina bila

veoma teška kada je u pitanju sanskisport, što je uslovljeno izuzetnoteškom materijalnom situacijom udruštvu.

- Rezultati koji su ostvareninisu možda u skladu s našim oče-kivanjima, ali moramo biti zado-voljni. Najveći uspjeh koji smo

postigli je omasovljenje sportskihklubova u mlađim selekcijama štogarantuje bolje rezultate u buduć-nosti, istakao je Helić. Zlatan Č.

Kapiten Rukometnog kluba „Sana7“, Gojko Blagojević, zasluženo jeponio titulu najboljeg sportiste općineSanski Most za 2009. godinu. Osimšto je uzoran sportista, ovaj mladić je ivrijedan član Vatrogasne teritorijalne

jedinice Sanski Most. Blagojević kažekako mu priznanje za najboljeg sporti-stu općine Sanski Most puno znači, alipredstavlja i obavezu za još boljesportske rezultate u budućem periodu.

Dvadesetosmogodišnji Gojko pri-

padnik je Vatrogasne jedinice SanskiMost, a njegovi pretpostavljeni ističuda je savjestan i odgovoran radnik, teomiljena ličnost u ovom kolektivu.Gojko Blagojević je povratnik u Sanski

Most i živi u selu Podlug sa suprugomi malim sinom. Kući se vratio prijedeset godina, rukomet je počeo treni-rati odmah po povratku. Kao vatroga-sac radi već punih sedam godina.

Zahvaljujući sportskom umijeću,iskustvu i autoritetu, Gojko je postaokapiten Rukometnog kluba „Sanasedam“ koji se takmiči u Prvoj ruko-metnoj ligi Federacije BiH. Trener san-skih rukometaša Ibrahim Alihodžićkaže kako je Blagojević jedna od

uzdanica ovog mladog tima koji imevelike sportske ambicije .U razgovorus Gojkom uvjerili smo se kako je riječo skromnom i tihom mladiću, koji pomnogo čemu može da predstavlja pri-

mjer drugima.Gojko kaže kako mu priznanje za

najboljeg sportistu predstavlja do sadanajveće priznanje u životu. SanskiMost je otvoren grad koji nastoji da

stvara i njeguje toleranciju i suživot nasvim poljima društvenog života, a priz-nanje Gojku Blagojeviću za najboljegsportistu općine najbolji je dokaz u pri-log ovoj tvrdnji.

Izabrani najbolji sportisti općine Sanski Most u 2009. godini

Najboljim proglašen rukometaš Gojko Blagojević

Uzoran sportista i vatrogasac

BIHAĆ - Unatoč teškoj financij-skoj krizi, lošim uvjetima na nogo-metnom tereniu Podno Borića, vod-stvo Nogometnog kluba „Jedinstvo“uspjelo je otputovati na obaleJadranskog mora i odigrati dvijekontrolne utakmice.

Kako smo saznali, završena jepapirologija oko nogometaša koji supojačali NK „Jedinstvo“, s ciljem

opstanak u društvu prvoligaša.Ekipu su pojačali Senad Sarajkić iz„SAŠK“-a, Željko Trivić iz„Laktaša“, Mehmed Šehović iz„Podgrmeča“, Edin Zukić iz sara- jevske „Iskre“, Milutin Zonjić iz„Trudbenika“ Beograd, Aner Ljeljakiz „Orašja“, Elvis Kahrimanović iDino Selimović iz „Radničkog1936“ iz Ripča, te Damir Šahinovićiz „Čelika“.

Trenutno je najbolje pokrivenazadnja linija, koja je uveliko škripala

i primala golove u jesenjem dijeluprvenstva. Što se tiče napada,„Jedinstvo“ je pojačanoSelimovićem, Ljeljkom i Šehovićem,a ozbiljno se treneru BranislavuPekezu nameću mladi Ahmedović,Abdić i Trejić. Konkretno, konku-rencija će biti ozbiljnija i kvalitetnija,što je pozitivan efekat u kristalizaciji

momčadi. U uži izbor struka će

ostaviti 23 nogometaša koji će seboriti za prvi tim i ostvarenje cilja, ato je opstanak u društvu federalnihprvoligaša.

U dvije kontrolne utakmice satrećeligašima iz Hrvatske,„Jedinstvo“ je obje odigralo nerije-šeno. Prva utakmica protiv ekipeNovalje“ završila je sa 1:1 dok je

utakmica sa ekipom „Crikvenice“

odigrana 0:0. Stručni štab je zado-voljan prvim pripremnim utakmica-ma, ali je vidljivo da se još morapopraviti fizička sprema, a taktičkidio će se doraditi do početka prven-stva. U planu je da se odigraju jošneke utakmice sa nekoliko ekipa saprostora Unsko-sanskog kantona.

Rusmir K

VELIKA KLADUŠA - Učenici tri veli-kokladuške srednje škole iskoristili suzimski raspust kako bi se udružili u reali-zaciji jednog plemenitog cilja. Naime, uSali za tjelesni i zdravstveni odgoj, odčetvrtka do utorka (11. - 16. februara) pri-stupilo se odigravanju malonogometnogturnira, na kojem je učestvovalo 32 ekiperazreda Gimnazije, Prve srednje škole„Dr. Husein Džanić“ i Druge srednješkole. Cjelokupan prihod prikupljen odkotizacija za ekipe doniran je porodicamaučenika slabijeg materijalnog statusa.

- Zahvaljujem se direktoru Prve iDruge srednje škole na svesrdnojpomoći pri organizaciji turnira koji sunam omogućili korištenje dvorane ipomogli nam oko nabavki diploma zanajbolje ekipe. Planovi su da svake

godine tradicionalno krajem prvogpolugodišta organiziramo sličan turnir sa humanim karakterom, ujedno saciljem druženje učenika prije odlaskana zimsko ferije, rekao nam je profesor sporta i tjelesnog odgoja Velmir Zahirović, glavni inicijator i organizator turnira.

Organizatori i učesnici turnira senadaju da će ovaj događaj biti primjer idrugim školama, kako bi i oni pomoglionima kojima je pomoć itekako potrebna.Pobjednik takmičenja, na kojem je ipaknajbitnije bilo druženje i želja da sepomogne kolegama učenicima, postao jeII razred instalatera centralnog grijanjakoji su u finalu pobijedili III razred mašin-skih bravara, dok je treće mjesto osvojioIV razred mašinskih tehničara. Hasan M.

„Jedinstvo“ počelo sa odigravanjem kontrolnih utakmica

Zadovoljstvo igrom unatoč slaboj realizaciji

Utakmicu u Crikvenici počeli su Abdihodžić, Sejdić, Trejić,Mehadžić, Kahrimanović, Ćehić, Šahinović, Zonjić, Ljeljak,Selimović i Šehović. U drugom poluvremenu su igrali Ed. Šušnjar,El. Šušnjar, Čahtarević, Bećiragić, Sarajkić, Mulić, Stupac,Ahmedović, Abdić, Dizdarić, Trivić, Arnautović, Zukić,Muharemagić, Kečanović i Alijagić.

Učenici tri velikokladuške srednješkole pokazali humanu stranu sporta

Pomoć učenicima slabijeg imovinskog stanja

Najsportisti Sanskog Mosta

Gojko Blagojević

22 f b 2010 di b j 188 ReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


22. februar 2010. godine, broj 188 31estitka ReprezenT

Izdavač:Meridian d.o.o.

77230 Velika Kladuša,Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I,

Identifikacijski broj:4263399280007

Direktor: Tina Odobašić

Glavni i odgovorni urednik:Edin Šabanagić

Mob: 061-435-452

Redakcijski kolegij: Tina Odobašić,Hasan Mujakić,Edin Šabanagić

Grafička obrada:Hasan Mujakić

Elvis Maležić

Novinari - saradnici:Nedžib Vučelj (Bužim)

Rusmir Karat (Bihać)Zlatan Čekić (Sanski Most)

Esad Šabanagić (Velika Kladuša)Fahrudin Bender (Ključ)Mirela Sejfović (Cazin)

Dževada Štancl (Bosanska Krupa)

Telefoni:037-775-085, 037-775-086

Fax:037-775-086,

037-911406 (elektronski)

E-mail:[email protected]

Pretplata i sve druge uplate

Impressum

Krajiške sedmične nezavisne novine

Već 46. godinu obilježavamo 23. februar kao Dan općine Velika Kladuša. Slavimotaj dan u čast vremena kada je ovaj grad bio oaza slobode u Drugom svjetskom ratu

i u čast svih onih koji su se žrtvovali za ideale slobode i mira, pravde i jednakosti. Oviideali treba da su vodilja u svakodnevnom životu i radu svih Kladuščana iKladuščanki. To mogu oni koji ovaj grad i interesopćega prihvataju svojim.

Nažalost, prošla godina je obilježena velikomsvjetskom ekonomskom krizom koja se značajnoodrazila i na aktivnosti na nivou naše općine.Međutim, i utakvom ambi-

jentu, realiziralismo veliki brojprojekata, pose-bno je to slučajna polju infra-strukture.

N a r a v n o ,svjesni smo te-

reta kojeg smo i mi morali ponijeti i koji nas jeusporio u realizaciji planiranog kao i činjenice daće i ovu godinuu Bosni i Her-cegovini karak-

terizirali ekonomska stagnacija, ali potpuno odlu-čni i sa još značajnijim projektima, idejama i ciljevima, idemo dalje. Mi to možemo, jer ovaj grad

dostojanstva i prijateljske otvorenosti, radnenepokolebljivosti i moralne beskompromisnosti,kakvim ga čine njegovi građani, osjećamo i živimosvojim.

Dragi građani,

23. FEBRUARDan opcine Velika Kladuša ‘

8/3/2019 ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]


S LIJEVA NA DESNO: STOJE: Edin Mulalić-trener, Edina Mulalić, Lejla Kudelić, Vedina

Skenderović, Emina Ljubijankić-kapiten, Fatima Šahinović, Aida Dekić. ČUČE: IlhanaŠahinović, Đana Kedić, Aida Bašić, Emina Šahinović, Amina Nanić i Ajša Šahinović.

Mlađe Mlađe

kadetkinjekadetkinje

Documents

ReprezenT [broj 188, 22.2.2010]