REGULACIJA VODOTOKA BIJELA od km 25+573,31 do 28+316,53 · 2012. 8. 29. · REGULACIJA VODOTOKA BIJELA od km 25+573,31 do 28+316,53 STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ I PRIRODU SAŽETAK

REGULACIJA VODOTOKA BIJELA od km 25+573,31 do 28+316,53

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ I PRIRODU

SAŽETAK Y1-K84-00.01-G02.0

Elektroprojekt Zagreb 2009.

Vrsta Projekt Knjiga Prilog

Y1 K84.00.01 G02.0 List 2

Studija utjecaja na okoliš i prirodu regulacije vodotoka Bijela

elektroprojekt d.d. • zagreb

NARUČITELJ: HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220 NA IZRADI STUDIJE (oznaka knjige Y1-K84.00.01-G01.0) RADILI SU :

Voditelj izrade studije: dr. sc. Stjepan Mišetić, prof.biol

Projektanti: dr. sc. Stjepan Mišetić, prof.biol. Alan Kereković, dipl.ing.geol. Maja Kerovec, dipl.ing.biol.

Suradnici: Zlatko Čižmek, dipl. ing. arh .

Sandro Štefanac, dipl. ing. građ. NA IZRADI SAŽETKA STUDIJE (oznaka knjige Y1-K84.00.01-G02.0) RADILI SU:

Maja Kerovec, dipl. ing. biol dr. sc. Stjepan Mišetić, prof.biol.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 3



SADRŽAJ SAŽETKA

1 OPIS ZAHVATA ............................................................................................................... 4 2 VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ............................................................................. 8 3 PRIKAZ UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ................................................................. 9

3.1......... Mogući utjecaji tijekom pripreme i izgradnje zahvata ................................. 11 3.1.1 ..... Utjecaj na hidrološke karakteristike i kakvoću voda ................................... 11 3.1.2 ..... Utjecaj na zrak i klimatske promjene .......................................................... 11 3.1.3 ..... Utjecaj na tlo ............................................................................................... 11 3.1.4 ..... Utjecaj na bioekološke značajke ................................................................ 11 3.1.5 ..... Utjecaj na staništa ...................................................................................... 12 3.1.6 ..... Utjecaj na biljni i životinjski svijet ................................................................ 12 3.1.7 ..... Utjecaj na zaštićene biljne i životinjske vrste .............................................. 12 3.1.8 ..... Utjecaj na zaštićene prirodne vrijednosti .................................................... 13 3.1.9 ..... Utjecaj na poljoprivredu .............................................................................. 13 3.1.10 ... Utjecaj na šume .......................................................................................... 13 3.1.11 ... Utjecaj na lovstvo ....................................................................................... 13 3.1.12 ... Utjecaj na kulturno povijesne vrijednosti .................................................... 13 3.1.13 ... Utjecaj na objekte i infrastrukturu ............................................................... 13 3.1.14 ... Utjecaj na krajobraz .................................................................................... 14 3.1.15 ... Utjecaj na ljude ........................................................................................... 14 3.1.16 ... Mogući nepredvidivi utjecaji ........................................................................ 16 3.2......... Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata ................................................. 16 3.2.1 ..... Utjecaj na zrak i mikroklimu ........................................................................ 16 3.2.2 ..... Utjecaj na vode ........................................................................................... 16 3.2.3 ..... Utjecaj na bioekološke značajke ................................................................ 17 3.2.4 ..... Utjecaj na staništa ...................................................................................... 17 3.2.5 ..... Utjecaj na biljni i životinjski svijet ................................................................ 17 3.2.6 ..... Utjecaj na zaštićene biljne i životinjske vrste .............................................. 17 3.2.7 ..... Utjecaj na zaštićene prirodne vrijednosti .................................................... 18 3.2.8 ..... Utjecaj na poljoprivredu .............................................................................. 18 3.2.9 ..... Utjecaj na šume .......................................................................................... 18 3.2.10 ... Utjecaj na lovstvo ....................................................................................... 18 3.2.11 ... Utjecaj na kulturne-povijesne vrijednosti .................................................... 18 3.2.12 ... Utjecaj na objekte i infrastrukturu ............................................................... 18 3.2.13 ... Utjecaj na krajobraz .................................................................................... 18 3.2.14 ... Utjecaj na ljude ........................................................................................... 19 3.3......... Utjecaj u slučaju izvanrednih okolnosti ....................................................... 19 3.4......... Međuutjecaji s postojećim i planiranim zahvatima ...................................... 19 3.5......... Mogući utjecaji nakon prestanka korištenja zahvata .................................. 19 3.6......... Opis potrebe za prirodnim resursima ......................................................... 20

4 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA .......................................................................................... 21 4.1......... Mjere zaštite prije izgradnje zahvata .......................................................... 21 4.2......... Mjere zaštite tijekom izgradnje zahvata ...................................................... 22 4.3......... Mjere zaštite tijekom korištenja zahvata ..................................................... 23 4.4......... Mjere zaštite od akcidenta .......................................................................... 23

5 ANALIZA ODNOSA PREMA PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE ............................. 24 5.1......... Opis područja ekološke mreže ................................................................... 24 5.2......... Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu i mjere zaštite ........................... 24

6 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ ............................ 27


Y1 K84.00.01 G02.0 List 4



1 OPIS ZAHVATA Naselje Sirač, općinsko središte, locirano je pretežno u uskoj poplavnoj dolini vodotoka Bijela u dužini cca 5,0 km (slika 1). Učestale poplave na prometnicama te stambenim i gospodarskim objektima uvjetovali su već unatrag tridesetak godina prve radove na regulaciji ovog vodotoka u užem - središnjem dijelu Sirača. Na području Općine Sirač izvedene su slijedeće regulacije:

• na vodotoku Bijela izvedene su regulacije korita u duljini od 3470 m, od toga je izvedena obostrana obaloutvrda u duljini od 950 m, te samo desna obaloutvrda u duljini od 411 m,

• na vodotoku Željnjak izvedene su regulacije korita u duljini od 344 m. Potreba za regulacijom javila se još 80-ih godina prošlog stoljeća zbog učestalih poplava rijeke Bijele koje su uzrokovale značajne štete na prometnicama, stambenim i gospodarskim objektima i poljoprivrednim površinama. Do danas je uglavnom uređeno korito Bijele kroz naselje Sirač do mosta u Siraču (stac. km 25+566) i uzvodno od mosta na cesti Sirač – Bijela (naselje) – od stac. km 28+411 do stac. km 28+977,30. Na ovoj je dionici izvršeno izmještanje ceste Sirač – Voćin. Na području Općine Sirač preostala poplavna područja uz rijeku Bijelu nalaze se na poljoprivrednim zemljištima u Grižini i Piljenici, uz tvornicu plemenitih žbuka Bulumit i tvornicu vapna Kamen Sirač. Na nereguliranoj dionici Bijele – od stac. km 25+573,31 do stac. km 28+316,53 – poplave poljoprivrednih površina, stambenih i gospodarskih objekata istočnog dijela naselja Sirač i dio ceste Sirač – Bijela još su uvijek učestale. Prirodno korito na ovoj dionici vrlo je nestabilno i izrazito meandrira što predstavlja velik problem vlasnicima poljoprivrednih površina uz rijeku na kojima je zbog erozije i plavljenja otežana pa i onemogućena ozbiljnija poljoprivredna proizvodnja. Osim toga, nestabilnost prirodnoga korita Bijele ugrožava i cestu Sirač – Bijela na pojedinim dionicama, ali i druge infrastrukturne objekte (zračne vodove elektroenergetske mreže, podzemne telekomunikacijske kablove). Idejnim je projektom (izrađenim od Vodoprivrede Daruvar d.d. 2008. godine) predviđena regulacija dionice Bijele od stac. km 25+566 do stac. km 28+411 tako da se na većem dijelu doline vodotok izmjesti bliže povišenom šumskom terenu na sjeveru doline. Takvo rješenje imalo bi slijedeće pozitivne učinke: na većem dijelu doline mogla bi se razvijati poljoprivredna proizvodnja, dijelovi postojećeg korita Bijele služili bi odvodnji vode s poljoprivrednih površina, a regulacijom rijeke znatno bi se smanjila ugroženost infrastrukturnih objekata pri poplavama. Osim toga, razmatrano rješenje je takvo da ne zahtijeva izgradnju mostova na budućem reguliranom koritu jer ono ne presijeca postojeće prometnice. Ušće vodotoka Stančevac, desne pritoke Bijele, koje se nalazi na sta. KM 28+276 ne zahtijeva nikakve intervencije, jer se na tom potezu Bijele zadržava postojeće korito rijeke Bijele uz proširenje do punog normalnog profila. Vodotok Grižina, lijeva pritoka Bijele, utječe u postojeće korito Bijele koje se napušta. Postojeće korito ostaje u funkciji odvodnje, a odvodi i vode Grižine do ušća u novo korito Bijele. Postojeće korito dovoljne je veličine odvodnju i vode Grižine pa na njemu nisu potrebne nikakve intervencije. Na spoju novog i starog korita Bijele nisu predviđeni nikakvi objekti. Naime, pri velikim vodama u novom koritu Bijele uspor će djelovati na relativno kratkoj dionici staroga korita jer je dno starog korita strmije od dna novog, protoci u starom će biti znatno manji od


Y1 K84.00.01 G02.0 List 5



dosadašnjih, a, uostalom, visoki vodostaji u novom koritu će biti kratkotrajni. Širina pojasa vodnog dobra novog korita Bijele iznosi 36,20 m, na taj način van korita ostaje sa svake strane 5-10 m slobodnog prostora za pristup i manipulaciju strojevima (slika 2). Početak građevinskih radova, sama izgradnja te korištenje zahvata neće imati utjecaja na zaštićene prirodne i kulturne vrijednosti, ali će promijeniti namjenu i korištenje prostora. Direktni utjecaji tijekom građenja očekuju se na području iskopa novog korita rijeke Bijele (regulacije) i na području kretanja građevinskih strojeva, a nakon regulacije zbog izmještanja postojećeg korita izmijenit će se prirodne osobine i krajobraz doline Bijele na tom području. Koristi od regulacije (izmještanja) nestabilnog prirodnog korita vodotoka Bijela na ovoj dionici (između rkm 25 + 573,31 i rkm 28 + 316,53) su izbjegavanje šteta zbog sprečavanja učestalog plavljenja: - poljoprivrednih površina, - cestovnog pravca Sirač – Voćin, - stambenih i gospodarskih objekata na dijelu naselja Sirač.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 6



Slika 1 Položaj zahvata u širem prostoru (1:100000)


Y1 K84.00.01 G02.0 List 7



Slika 2 Regulacija vodotoka Bijela – 1:5000


Y1 K84.00.01 G02.0 List 8



2 VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA Ovom studijom više nije provođeno varijantiranje rješenja zahvata jer je zahvat striktno definiran projektnim zadatkom nositelja zahvata.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 9



3 PRIKAZ UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Ocjena prihvatljivosti planiranih zahvata u osnovi proizlazi iz odnosa koristi i šteta koje bi proizvela izgradnja predviđenog zahvata. Zbog toga su opisane sve koristi kao i svi mogući utjecaji na okoliš predloženog zahvata, i to tijekom iskopa nove trase korita vodotoka Bijela, i tijekom njegovog korištenja. U okviru ocjene prihvatljivosti zahvata provesti će se provjera opravdanosti regulacije vodotoka Bijela na dionici između rkm 25 + 573,31 i rkm 28 + 316,53 s motrišta ocjene utjecaja na okoliš. Sukladno potrebnoj provjeri opravdanosti regulacije (izmještanja) vodotoka Bijela, u nastavku prikazani mogući utjecaji odrediti će se prema sljedećim značajkama: - prema roku pojave mogući su utjecaji tijekom izgradnje i tijekom korištenja zahvata, - prema trajanju utjecaja mogući su kratkotrajni, povremeni, kontinuirani i nepovratni

utjecaji, - prema području rasprostiranja utjecaja mogući su lokalni, regionalni i globalni utjecaji, - utjecaji mogu biti direktni (područje zaposjedanja objekata i radova) i indirektni, - prema značaju utjecaja mogući su mali, umjereni, veliki i nedopustivi utjecaji, - prema povoljnosti štetni/nepovoljni i korisni/povoljni utjecaji. Područje izravnih ili direktnih utjecaja je prostor izravnog zaposjedanja novog korita vodotoka Bijela na dionici između rkm 25 + 573,31 i rkm 28 + 316,53 (slika 3). Izgradnjom planiranih zahvata pod direktnim utjecajem naći će se oko 4,73 ha i to oko: - 2,45 ha mezofilnih livada Srednje Europe (C23) - 1,69 ha šumskog zemljišta hrasta kitnjaka s bekicama (E32) - 0,59 ha površinskih kopova i odlagališta jalovine iz tvornice Kamen Sirač d.d. (J43) Područje neizravnog ili indirektnog utjecaja je prostor na kojem nije sagrađen objekt, a na kojem se utjecaj zahvata na okoliš definira na temelju postavljenih kriterija i mjerila. Mogući indirektni utjecaji su oni utjecaji koji bi se ostvarili bez dodatnih tehničkih i drugih mjera zaštite. Projektant objekta predviđa koje će uvjete trebati ispuniti lokacijskom dozvolom pa na temelju toga definira tehnička rješenja. Međutim, tek nakon ishođenja lokacijske dozvole određeni su uvjeti koje treba ispuniti prilagodbom tehničkih rješenja i odgovarajuće dokumentacije. Utjecajno područje ovisi o tehničkim rješenjima koja će proizvesti željenu ili dozvoljenu razinu utjecaja. Kriterije i mjerila utvrđuju mjerodavne institucije društva i državne uprave dijelom na prijedlog projektanta i planera, a iniciranim zahtjevima, kako korisnika prostora na kojem se grade zahvati, tako i korisnika prostora na kojem objekt utječe na okoliš. Početak građevinskih radova, sama izgradnja te korištenje zahvata će promijeniti namjenu i korištenje prostora. Direktni utjecaji tijekom građenja očekuju se na području iskopa novog korita rijeke Bijela (regulacije) i na području kretanja građevinskih strojeva, a nakon regulacije zbog izmještanja postojećeg korita izmijenit će se prirodne osobine i krajobraz doline Bijele na tom području.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 10



Slika 3 Promatrano područje s označenim zahvatom


Y1 K84.00.01 G02.0 List 11



3.1 Mogući utjecaji tijekom pripreme i izgradnje zahvata

3.1.1 Utjecaj na hidrološke karakteristike i kakvoću voda

Tijekom građevinskih radova na regulaciji (izmještanje) korita vodotoka Bijela ne očekuju se utjecaji na površinske i podzemne vode.

3.1.2 Utjecaj na zrak i klimatske promjene

Negativni privremeni utjecaj na kakvoću zraka mogući su uslijed korištenja pokretne mehanizacije na uskom ograničenom prostoru izvođenja radova te tijekom zbrinjavanja, odnosno odvoza iskopanog neutrošenog materijala, odnosno nastalog otpadnog materijala. Tijekom izvođenja zemljanih radova dolazi do podizanja prašine u atmosferu i njezinog pada po okolnom prostoru. Intenzitet ove pojave ovisi o vremenskim prilikama, prvenstveno o vlažnosti zraka i jačini vjetra. Drugi izvor onečišćenja zraka su ispušni plinovi iz radnih i transportnih strojeva. Na temelju iskustva sa sličnih gradilišta, procijenjeno je da koncentracija ispušnih plinova mehanizacije neće biti veća nego što je na cestama s prometom jačine do srednjeg intenziteta.

3.1.3 Utjecaj na tlo

Nositelj zahvata za potrebe regulacije vodotoka Bijela otkupljuje oko 9,91 ha zemljišta koje služi za izvođenje radova te održavanje reguliranog vodotoka Bijela u budućnosti. Utjecaj na tlo prije i tijekom izvođenja radova odnosi se na područje iskopa novog korita na čitavoj dionici rkm 25 + 573,31 i rkm 28 + 316,53 (trasa izmještanja) bliže povišenom šumskom terenu na sjever te na područje zbrinjavanja iskopanog neugrađenog i gospodarski neiskorištenog materijala. Na području regulacije kod iskopa novog korita javlja se trajni (kontinuirani) gubitak tla (humusa). Ovo se odnosi na površinu od oko 4,73 ha na lokaciji nove trase korita vodotoka Bijela. Humusni pokrivač s ovog prostora skinut će se prije izgradnje te će se nakon iskopa korita upotrijebiti za krajobrazno uređenje okoliša novog korita, a ostatak se može upotrijebiti za poravnavanje depresija na obradivim poljoprivrednim površinama. Utjecaj na tlo na području regulacije vodotoka Bijela je lokalan i trajan. Zbog prenamjene površina utjecaj je nepovoljan. Po značaju, s obzirom na zahvaćeno područje, oko 4,73 ha utjecaj je umjeren. Na ovom prostoru provelo bi se: - skidanje površinskog humusno-aktivnog sloja tla debljine 0,3 m (koji se uz zaštitu od

erozije privremeno u blizini deponira do ponovne upotrebe pri krajobraznom uređenju okoliša),

- iskopavanje ostalog tla do potrebnog profila (širine i dubine) kojim se osigurava da brzina vode za mjerodavnu veliku vodu 10-godišnjeg povratnog perioda ne bude veća od 1,7 m/s kako se ne bi ugrozila stabilnost korita u prirodnom materijalu.

3.1.4 Utjecaj na bioekološke značajke

Općenito tijekom izgradnje neminovno dolazi do zadiranja u staništa. Razlog je zaposjedanje staništa te narušavanje njihove cjelovitosti i stabilnosti. Intenzitet ovih utjecaja prvenstveno ovisi o površini zaposjedanja planiranog zahvata.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 12



3.1.5 Utjecaj na staništa

Na promatranom području planiranog zahvata nalaze se staništa: • C23, Mezofilne livade Srednje Europe . • E32, Šuma hrasta kitnjaka s bekicama • J43, Površinski kopovi - površine nastale eksploatacijom različitih sirovina koje se koriste

u industriji. Prema karti kopnenih staništa R. Hrvatske (Državni zavod za zaštitu prirode RH 2006 god) trasa novog korita rijeke Bijela najviše zaposjeda stanište mezofilnih livada Srednje Europe koje pripadaju razredu Molinio-Arrhenatheretea, oko 2,45 ha, zatim staništa šumskog tla hrasta kitnjaka s bekicama (As. Luzulo luzuloidi-Quercetum), oko 1,69 ha i staništa površinskih kopova oko 0,59 ha. Može se zaključiti da u ovoj fazi radova nema direktnog utjecaja na staništa na području starog korita rijeke Bijele budući da za vrijeme pripreme i izgradnje zahvata uvjeti u starom koritu ostaju nepromijenjeni (prirodno stanje). Indirektni utjecaji posljedica su onečišćenja staništa izazvanih izlijevanjem maziva i goriva na području izvođenja radova i njihovo dospijevanje u okolno područje.

3.1.6 Utjecaj na biljni i životinjski svijet

Mogući utjecaji tijekom izvođenja radova, za koje se pretpostavlja da će trajati oko godinu dana, na biljni i životinjski svijet zbog uklanjanja vegetacije i površinskog dijela tla na trasi iskopa novog korita su trajni i lokalnog su karaktera, osim na dijelu na kojem će zbog kretanja strojeva i radnika, doći do privremenog gubitka staništa jedinki pojedinih vrsta. Ostali utjecaji na floru povezani su sa stvaranjem prašine te uznemiravanje životinjskih vrsta uslijed buke strojeva i onečišćenja zraka zbog čega će neke vrste privremeno napustiti svoja staništa. Posebice su ugrožene jedinke životinjskih vrsta na mjestima samih radova, vezane za svoja staništa npr. vodozemci (posebno u vrijeme mrijesta), ptice (u vrijeme gniježđenja), mali sisavci (u vrijeme parenja). Svi su ovi utjecaji nepovoljni, ali su po značaju mali. Utjecaji na živi svijet ovisit će i o tome da li se radovi izvode u vrijeme reproduktivnog razdoblja pojedine životinjske skupine. Dodatni negativni utjecaji na kopnena staništa promatranog područja mogući su ukoliko: - se ne osigura adekvatan pristup gradilištu - se adekvatno ne zbrinjava građevinski i drugi otpad nastao tijekom gradnje - dođe do izlijevanja opasnih tekućina iz radnih i transportnih strojeva. Zbog planiranog zahvata neće nestati niti jedna biljna i životinjska vrsta.

3.1.7 Utjecaj na zaštićene biljne i životinjske vrste

Ovi su utjecaji istovjetni utjecajima u točki 3.1.6 Utjecaj na biljni i životinjski svijet te se može se zaključiti da u ovoj fazi radova nema utjecaja na zaštićene biljne i životinjske vrste koje obitavaju na području starog korita rijeke Bijele budući da za vrijeme pripreme i izgradnje zahvata uvjeti u starom koritu ostaju nepromijenjeni (prirodno stanje).


Y1 K84.00.01 G02.0 List 13



3.1.8 Utjecaj na zaštićene prirodne vrijednosti

Prema prostornom planu uređenja općine Sirač na području izgradnje planiranog zahvata nema zaštićenih prirodnih vrijednosti. Planirano je da se područje zaštiti u kategoriji kulturni krajobraz I. kategorije, što do sada nije provedeno, no na području planiranom za zaštitu je i tvornica Kamen Sirač.

3.1.9 Utjecaj na poljoprivredu

Postupni trajni (kontinuirani) gubitak oko 2,45 ha livada košanica desit će se na prostoru trase iskopa novog korita vodotoka Bijela. Zemljište na području javnog vodnog dobra oko 5,18 ha i dalje će se moći koristiti kao i do sada iako će ga nositelj zahvata otkupiti. Tijekom radova zbog prašine i lebdećih čestica moguć je i manji, kratkotrajni i lokalni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju na najbližim parcelama kojih ima veoma malo, a koji će prestati nakon završetka radova. Navedeni su utjecaji nepovoljni i po svom su značaju mali.

3.1.10 Utjecaj na šume

Tijekom izvođenja radova neće biti potrebno provesti sječu šuma te iskop novog korita nema utjecaja na šume. Utjecaj tijekom iskopa novog korita (izmještanja) vodotoka Bijela na šume očituje se trajnim (kontinuiranim) gubitkom oko 1,69 ha negospodarskog šumskog zemljišta na mjestima građevinskih radova. Tijekom radova moguć je i manji, kratkotrajni i lokalni utjecaj regulacije vodotoka Bijela na šume najbliže iskopu kanala (oštećenja najbližih pojedinačnih stabala te taloženje prašine i lebdećih čestica na lišću stabala), koji će prestati nakon završetka radova. Ovi su utjecaji nepovoljni, ali su zbog obuhvaćene površine po svom značaju mali te se ne očekuju bitne promjene i utjecaji tijekom izvođenja radova.

3.1.11 Utjecaj na lovstvo

Utjecaj regulacije vodotoka Bijela na lovstvo zbog relativno male površine područja zaposjedanja planiranog zahvata je kratkotrajan i lokalan. Tijekom iskopa novog korita na dionici između rkm 25 + 573,31 i rkm 28 + 316,53 treba očekivati mali utjecaje na divljač i na ostalu faunu. Razlog je promjena prirodnih ritmova i nemira uzrokovanih pojačanim prometom i građenjem (prašina i buka) te nazočnosti većeg broja ljudi. Iako će doći do privremenog povlačenja divljači s ovog prostora na staništa u blizini područja zahvata ne očekuje se neispunjenje godišnjeg plana odstrjela, odnosno smanjenja broja divljač. Jedino se može promijeniti intenzitet (način i vrijeme) korištenja ovih površina. Radi se o nepovoljnim, ali veoma malim utjecajima.

3.1.12 Utjecaj na kulturno povijesne vrijednosti

Prema prostornom planu uređenja općine Sirač, na području izgradnje planiranog zahvata nema registriranih i evidentiranih kulturno- povijesnih vrijednosti pa planirana izgradnja neće imati utjecaja na kulturno povijesne vrijednosti.

3.1.13 Utjecaj na objekte i infrastrukturu

Tijekom izgradnje zahvata neće biti posebnih utjecaja na postojeće objekte, dok se od utjecaja na infrastrukturu očekuju kratkotrajni i lokalni utjecaji na promet, na prilazne prometnice koje treba urediti za potrebe izgradnje, na odlaganje otpada, svjetlovod te


Y1 K84.00.01 G02.0 List 14



lokalni plinovod koji vodi od naselja Sirač do tvornice Kamen Sirač d.d.. Radi se o nepovoljnim, ali po značaju malim utjecajima. Utjecaj na odlaganje otpada očekuje se zbog moguće pojave otpadnih materijala na gradilištu koji se neće ugraditi, odnosno koji se ne može gospodarski iskoristiti, manjih količina tehnološkog otpada (npr. otpadnih ulja i maziva) i manjih količina komunalnog otpada povezanih s boravkom građevinskih radnika na ovom području. Ovi su utjecaji također nepovoljni, ali po značaju mali. Utjecaj na lokalni plinovod javlja se zbog potrebe njegovog izmještanja zbog presijecanja trase novog korita vodotoka Bijela na dva mjesta. Plinovod će se preložiti na nižu kotu u sklopu radova na iskopu trase novog korita. Utjecaj na svjetlovod očituje se zbog potrebe njegovog izmještanja zbog presijecanja trase novog korita vodotoka Bijela.

3.1.14 Utjecaj na krajobraz

Utjecaj na krajobraz tijekom trajanja radova pojaviti će se na gradilištu iskopa novog korita vodotoka Bijela na dionici između rkm 25 + 573,31 i rkm 28 + 316,53 i zbrinjavanja iskopanoga neiskorištenog materijala. Izgradnjom novog korita vodotoka Bijela i zadržavanjem starog korita te odvođenja voda pritoke Grižina do novog korita (Vodoprivreda Daruvar, IP, 2008.) doći će do postupne promjene slike krajobraza, obzirom da će sadašnje poljoprivredne površine desnog zaobalja biti presječene novim koritom. Realizacijom zahvata nastalo bi novo obilježje prostora te bi krajobraz ovog područja dobio novu vizualnu sliku. Ovaj će utjecaj biti trajan i lokalan, a prema značaju mali.

3.1.15 Utjecaj na ljude

Izgradnja planiranog zahvata imat će pozitivan utjecaj na ljude jer pridonosi sigurnosti od pojave učestalih poplava poljoprivrednih površina, stambenih i gospodarskih zgrada te prometnica na ovom području. Budući da će se tijekom građenja upotrebljavati mnogi strojevi i uređaji (buldozeri, bageri, kompresori i sl) te teretna i transportna sredstva vezana za rad na gradilištu i transport koja proizvode buku, razina buke može povremeno prelaziti uobičajenu razinu dopuštene buke na granici stambene zone koja iznosi 45 dBA. Posebice se to odnosi na razdoblje tijekom noći u slučaju građenja i transporta u noćnim satima. Kako radni strojevi i transportna sredstva proizvode buku između 87 (dizel generator električne energije snage 250 kW) i 110 (kamion snage 150 kW) dBA najveći očekivani intenzitet buke je na području radova. Hidraulički bager snage 180 kW proizvodi buku od oko 101 dBA, utovarivač iste snage oko 104 dBA, dok kamion snage 150 kW proizvodi buku jačine oko 110 dBA. U skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), na vanjskim površinama predviđene su sljedeće najviše razine vanjske buke u dB(A). Dopuštene razine buke na vanjskim površinama u kojoj ljudi borave i rade vide se u tablici 1, a dopušteno vrijeme izlaganja buci u odnosu na jakost u tablici 2.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 15



Tablica 1 Dopuštene razine buke na vanjskim površinama u kojoj ljudi borave i rade

Zona buke Namjena prostora

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq u dB(A) za dan(Lday) noć(Lnight)

1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40

2. Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40

3. Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45

4. Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem

65 50

5. Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)

Na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A) Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

Tolerantna razina buke od 45 dBA postiže se na udaljenosti oko 500 m od izvođenja radova. Zbog toga, tijekom građevinskih radova na iskopu novog korita rijeke Bijela na dionici između rkm 25 + 573,31 i rkm 28 + 316,53 utjecaj buke osjetit će samo lokalno stanovništvo naselja Sirač čije se kuće nalaze na udaljenosti manjoj od 500 m od lokacije izvođenja radova. Tablica 2 Dopušteno vrijeme izlaganja buci u odnosu na jakost

Dnevno izlaganje u satima Razina buke u dB 8 90 6 92 4 95 3 97 2 100

Osim buke izazvane građevinskim strojevima očekuje se i povećana buka od transportnih sredstava. Ovi privremeni, povremeni i lokalni utjecaji buke povezani su i s utjecajem onečišćenja zraka (prašina, ispušni dimovi) na zdravlje ljudi uslijed rada strojeva, te sa smetnjama u prometu (tijekom transporta materijala, opreme i strojeva po lokalnim prometnicama). Utjecaji će zbog organizacije i mogućnosti izvršenja radova biti izraženi tijekom dana, dok se noću ne očekuju. S druge strane, tijekom radova pojaviti će se mogućnosti za dodatnim zapošljavanjem lokalnog stanovništva i za dodatnim prihodima u uslužnim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo, prenoćišta za djelatnike gradilišta). Prema navedenom, utjecaji buke i onečišćenja zraka su nepovoljni, a dodatno zapošljavanje i usluge povoljni. U jednom i drugom slučaju radi se o umjerenim utjecajima.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 16



3.1.16 Mogući nepredvidivi utjecaji

Iznenadni utjecaji tijekom izvođenja radova mogu se dogoditi za vrijeme: - utovara, istovara i zbrinjavanja građevinskog i otpadnog materijala, - manipuliranja građevinskim strojevima i transportnim sredstvima, - pojave viših sila (udar groma i ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti). Tijekom građenja moguća je i pojava intenzivnih oborina pri čemu može doći do iznenadnih i velikih voda koje mogu izazvati ispiranje neadekvatno zbrinuto iskopanog materijala i tako onečistiti tlo i površinske vode u blizini izvođenja radova.

3.2 Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata

3.2.1 Utjecaj na zrak i mikroklimu

Tijekom korištenja zahvata, odnosno prevođenja voda vodotoka Bijela na dionici između rkm 25 + 573,31 i rkm 28 + 316,53 u novo korito bliže šumi ne očekuje se utjecaj na promjenu kakvoće zraka i mikroklimatskih uvjeta.

3.2.2 Utjecaj na vode

Tijekom prevođenja vode vodotoka Bijela u novo korito (kao kontinuirani utjecaj) odraziti će se u najvećoj mjeri na površinske vode postojećeg korita na dionici vodotoka Bijela u dužini od oko 2,7 km (između rkm 25 + 573,31 i rkm 28 + 316,53). Utjecaj na hidrološke značajke vodotoka Nizvodno od mjesta zahvata regulacije vodotoka Bijela (rkm 28+316,53) trajno se mijenja sadašnji režim voda vodotoka Bijela do spajanja s novim koritom (rkm 25+573,31). Budući da bi staro korito vodotoka Bijela na ovoj dionici ostalo samo u funkciji meliorativne odvodnje (Vodoprivreda Daruvar, IP, 2008.) te da bi se preko njega vode stalnog potoka Grižina lijeve pritoke rijeke Bijela uvodile u novo korito izmijenio bi se sadašnji režim tečenja. Dionica vodotoka od zahvata do utoka pritoke Grižine ostala bi bez vode osim u doba obilnih kiša, dok bi na dionici od utoka pritoke Grižina do spajanja s novim koritom tekao samo dotok iz pritoka. Može se smatrati da će ovaj utjecaj na hidrološke uvjete vodotoka na dionici od oko 2,7 km (staro korito) biti nepovoljan veći dio godine, a povoljan u doba obilnih kiša koje bi izazvale poplavu na ovom području. Ovaj povoljni utjecaj je mjerljiv, preko izbjegnutih šteta od poplavnih valova u području nizvodno od zahvata. Utjecaj na psalmološke značajke vodotoka Nakon prevođenja voda rijeke Bijela u novo korito na napuštenoj dionici vodotoka Bijela promijenit će se dosadašnji način i intenzitet taloženja krutih čestica. Zbog toga u njoj će doći do taloženja nanosa za vrijeme obilnih kiša. Ispiranje nataloženog nanosa radi hidroloških uvjeta biti će otežano, što će doprinijeti postupnom zatrpavanju korita. Utjecaji prevođenja voda na psalmološke značajke napuštenog dijela vodotoka su prema tome nepovoljni (posebni zahtjevi za čišćenjem i deponiranjem nanosa te novi uvjeti održavanja ovog dijela korita). U novom koritu uspostavit će se dosadašnji način taloženja nanosa na ovom dijelu vodotoka Bijela. Utjecaj na kakvoću voda Nakon prevođenja voda glavni utjecaj na kakvoću voda vezan je uz promjene postojećih ekoloških uvjeta na dionici vodotoka Bijela u dužini od oko 2,7 km (između rkm 25 + 573,31 i rkm 28 + 316,53) uslijed čega će doći do promjena fizikalno-kemijskih i ekoloških


Y1 K84.00.01 G02.0 List 17



značajki. Razlog je smanjenje protoka vode na ovoj dionici i povećanje koncentracije hranjivih tvari uslijed ispiranja s okolnog terena za vrijeme jačih kiša. Promjena kakvoće vode u novom koritu u odnosu na kakvoću u sadašnjim uvjetima se ne očekuje. Do promjene kakvoće vode može doći jedino ukoliko se povećaju postojeći izvori onečišćenja, a što nije povezano s planiranim zahvatom. Utjecaj na biološka svojstva površinskih voda U prvih nekoliko godina nakon iskopa u novom korita postupno će se formirati zajednice karakteristične za matični vodotok Bijela. Za prve godine nakon iskopa novog korita značajne su veće varijacije u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu zajednica ili pojedinih njihovih članova, kao i njihova stabilizacija nakon nekoliko godina. Uslijed promijenjenog režima tečenja očekuju se veće promjene bioloških svojstava vodotoka u starom koritu. Sukcesija zajednica u starom koritu ići će ka sušnosti.

3.2.3 Utjecaj na bioekološke značajke

Općenito tijekom korištenja zahvata dolazi do prenamjene postojećih staništa, odnosno smanjenja areala rasprostranjenosti biljnih i životinjskih vrsta.

3.2.4 Utjecaj na staništa

Nakon iskopa novog korita smanjit će se oko 4,73 (J43) kopnenih staništa predmetnog područja, koja prema karti kopnenih staništa Republike Hrvatske čine staništa mezofilnih livada Srednje Europe (C23) oko 2,45 ha, šuma hrasta kitnjaka s bekicama (E32) oko 1,69 ha i staništa površinskih kopova oko 0,59 ha. Iskopom kanala došlo bi do fragmentacije navedenih staništa, ali i do stvaranje novih, vodenih staništa. Prevođenjem voda došlo bi i do promjene uvjeta u starom koritu, odnosno sukcesija cenoza na ovoj dionici odvijala bi se prema zajednicama koje podnose manje vlažne uvjete. Sukladno prikazanim utjecajima, ukupni utjecaj zahvata s aspekta staništa je trajan, a može se smatrati nepovoljnim zbog smanjenja površina nekih staništa, ali ujedno je on i lokalnog karaktera i po značaju je vrlo malen.

3.2.5 Utjecaj na biljni i životinjski svijet

Devastiranjem biljnog pokrova kopnenih staništa na području iskopa (4,73 ha) smanjit će se i staništa životinjskih vrsta koje tu žive. Ovaj negativan utjecaj je trajan, ali je po značenju malen i ne može se ublažiti mjerama zaštite. Zbog malog područja trajnog zaposjedanja, oko 4,73 ha, neće doći do promjene u sastavu flore i faune ovog područja jer će svi predstavnici moći opstati na okolnim staništima. Zbog toga negativan utjecaj na biljne i životinjske zajednice i vrste je zanemariv. Sukladno prikazanim utjecajima, ukupni utjecaj zahvata s aspekta biljnog i životinjskog svijeta je trajan, a može se smatrati nepovoljnim zbog smanjenja površina nekih staništa, ali ujedno je on i lokalnog karaktera i po značaju je malen, s obzirom da na ovom području nema vrsta koje ne žive i na drugim okolnim površinama.

3.2.6 Utjecaj na zaštićene biljne i životinjske vrste

Ovi su utjecaji istovjetni utjecajima u točki 3.2.5 Utjecaj na biljni i životinjski svijet.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 18



3.2.7 Utjecaj na zaštićene prirodne vrijednosti

Prema prostornom planu uređenja općine Sirač na području izgradnje planiranog zahvata nema zaštićenih prirodnih vrijednosti. Planirano je da se područje zaštiti u kategoriji kulturni krajobraz I. kategorije, što do sada nije provedeno.

3.2.8 Utjecaj na poljoprivredu

Novo korito vodotoka Bijela će utjecati na poljoprivredu na dva načina: - nepovoljno zbog gubitka oko 2,45 ha poljoprivredno-livadnih površina (od čega se

sada koristi za oraničnu proizvodnju oko 1,85 ha, a ostali prostor podjednako zaposjedaju livade te zapuštene površine pod pridošlicama (zlatnica i ambrozija) ili su prekrivene jalovinom iz tvornice Kamen Sirač.

- povoljno zbog zaštite od učestalih poplava nizvodnih parcela.

3.2.9 Utjecaj na šume

Za iskop novog korita vodotoka Bijela neće biti potrebna sječa šuma. Zbog toga izgradnja predviđenog zahvata nema utjecaja na šume i gospodarenje šumama ovog područja iako se najbliže šume nalaze neposredno uz javno vodno dobro.

3.2.10 Utjecaj na lovstvo

Iskopom novog korita za vodotok Bijela osim smanjenja kopnenih staništa promatranog područja za oko 4,73 ha, doći će i do fragmentacije lovišta. Zbog relativno male površine zaposjedanja neće doći do promjene u sastavu lovne divljači jer će svi predstavnici moći opstati na staništima uz novo korito i javno vodno dobro. Zbog toga ovaj negativni utjecaj na lovstvo bio bi vrlo mali.

3.2.11 Utjecaj na kulturne-povijesne vrijednosti

Budući da se lokacija iskopa novog korita vodotoka Bijela nalazi na području na kojem nema registriranih i evidentiranih kulturnih dobara, arheoloških nalazišta i graditeljske baštine neće biti utjecaja ovog zahvata na kulturne osobitosti područja.

3.2.12 Utjecaj na objekte i infrastrukturu

Tijekom korištenja zahvata neće biti posebnih utjecaja na postojeće objekte i infrastrukturu, osim što zbog zaštite od poplava neće plaviti prometnice. To je pozitivno s aspekta odvijanja prometa u ovom industrijski razvijenom kraju. Ovi su utjecaji trajni i lokalni, po značaju su veliki.

3.2.13 Utjecaj na krajobraz

Izgradnjom zahvata doći će do trajne promjene lokalnog krajobraza tijekom cijelog razdoblja njegovog korištenja. Zbog zatrpavanja donekle će se izgubiti sadašnja obilježja najnižih dijelova doline vodotoka Bijela na ovom području, te će se donekle promijeniti sadašnji izgled doline, koji je na većem prostoru zbog odlaganja jalovine iz tvornice Kamen Sirač već devastiran. Uz sadašnju krajobraznu strukturu, teksturu i boje u dolini će nastati nova vodena površina, većim dijelom okružena postojećim šumskim sastojinama. Ukoliko se novo korito prepusti prirodnoj sukcesiji zajednica, veoma brzo uz korito razvit će se zajednica mekih listača te će slika krajobraza užeg područja dobiti novi vizualni identitet.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 19



Vizualni utjecaj će biti umjeren, ali on se ne smatra negativnim jer će sukcesija zajednica mekih listača djelovati pozitivno na sliku krajobraza ovog područja čiji je prirodni izgled zbog dosadašnjih aktivnosti na ovom području dosta izmijenjen. Osim toga, zbog zaštite od poplava ukupna vizualna i boravišna vrijednost većeg dijela promatranog prostora će se povećati i unaprijediti. Do poboljšanja krajobrazne vrijednosti ovog prostora doći će i zbog krajobraznog uređenja već devastiranog dijela promatranog područja.

3.2.14 Utjecaj na ljude

Iskopom novog korita vodotoka Bijela stalno će se promijeniti životni uvjeti lokalnog stanovništva. Može se smatrati da te promjene djeluju na dva načina: - povoljno kroz trajnu zaštitu od poplava obiteljskih kuća i gospodarskih objekata,

zatim poljoprivrednih površina i prometnice Sirač – Voćin. - nepovoljno zbog otežanog pristupa zemljišnim česticama zbog njihove

fragmentacije uslijed iskopa novog korita vodotoka Bijela. Međutim, zbog zaštite od poplava može se smatrati da će doći do trajnog povoljnog utjecaja zahvata na vrijednost građevinskog zemljišta i ostalih nekretnina na ovom području. Ovaj utjecaj je lokalnog karaktera, a može se smatrati da ulazi u kategoriju umjerenog utjecaja. Utjecaj je mjerljiv u novčanom obliku, kao povećanje opsega cijene nekretninama i kao razlika prihoda lokalnog stanovništva od prodaje nekretnina u odnosu na ranije vrijednosti.

3.3 Utjecaj u slučaju izvanrednih okolnosti Tijekom korištenja planiranog zahvata ne očekuje se mogućnost negativnih pojava pogotovu ako radovi budu izvedeni prema projektnoj dokumentaciji i ako se novo korito vodotoka Bijela bude redovito održavalo.

3.4 Međuutjecaji s postojećim i planiranim zahvatima Iskop novog korita vodotoka Bijela izvodi se na prostoru na kojem nema i na kojem prema Prostornom planu uređenja Općine Sirač nije predviđena gradnja objekata i infrastrukture izuzev postojećeg lokalnog plinovoda koji vodi od naselja Sirač do tvornice Kamen Sirač. Trasa novog korita vodotoka Bijela plinovod presijecati na dva mjesta. Zbog toga u narednim fazama projekta treba riješiti i prelaganje podzemnog lokalnog plinovoda. Također, prema Idejnom rješenju ruši se postojeća mlinska ustava, no nije navedeno da li će na njenom mjestu biti izvedena nova ustava i da li je postojeća u funkciji dovođenja vode na mlin. Evidentirano kulturno dobro Mlin nalazi se izvan obuhvata navedenog zahvata i njegovih direktnih i indirektnih utjecaja, nizvodno od promatrane dionice, a dovodni kanal mlina nije predviđen za regulaciju idejnim projektom te se pretpostavlja da će ostati u sadašnjem stanju. U narednim fazama projekta treba ostaviti mogućnost dotoka vode do mlina ako je to potrebno.

3.5 Mogući utjecaji nakon prestanka korištenja zahvata Novo korito vodotoka Bijela radi se kao trajni zahvat i ne predviđa se njegovo uklanjanje. U tom smislu mogućih utjecaja nakon prestanka korištenja zahvata bili bi kao i do sada, odnosno dolazilo bi do čestih poplava kuća i gospodarskih objekata, zatim poljoprivrednih površina i prometnice Sirač – Voćin. Zbog toga i ove utjecaje treba uključiti u ocjenu prihvatljivosti planiranog zahvata.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 20



3.6 Opis potrebe za prirodnim resursima Prirodni resursi potrebni za izvedbu zahvata odnose se na postavljanje kamenih blokova veličine 0,9 m na rampi zakrivljenih konsolidacijskih betonskih pragova i nešto nizvodnije od rampa. Dno novog korita i dio pokosa se ne oblaže kamenim blokovima na geotekstilu kao što je to napravljeno na uzvodno reguliranoj dionici vodotoka Bijela. Dakle, novo korito je u prirodnim zemljanim materijalima, pogodnim za razvoj autohtonih zajednica nekih listača ovog područja. Pretpostavlja se da će nositelj zahvata Hrvatske vode kamene blokove osigurati u tvornici Kamen Sirač d.d. iz postojećih nalazišta. Ugrađeni kameni blokovi trebaju zadovoljiti sve propisane tehničke uvjete vezano za ugradnju materijala.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 21



4 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA Nositelj zahvata će tijekom predviđenih aktivnosti vezanih uz regulaciju vodotoka Bijela i korištenje novog korita na dionici između rkm 25 + 573,31 i rkm 28 + 316,53 biti obvezan provoditi mjere zaštite okoliša prema Rješenju Bjelovarsko Bilogorske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu, o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Nepovoljne utjecaje planiranog zahvata na okoliš potrebno je izbjeći ili, ako to nije moguće, smanjiti na najmanju moguću mjeru. Zaštitne mjere temelje se na pravnim, administrativnim, tehničkim i tehnološkim uvjetima. Provođenje mjera zaštite predviđeno je tijekom izgradnje zahvata, njegovog korištenja te u slučaju ekološkog akcidenta. Usvojena organizacija građenja, izbor opreme i nalazišta materijala te način njihove dopreme i manipuliranja na gradilištu, zatim smještaj tehnoloških pogona, objekata uprave i društvenog standarda, kao i osiguranje potrebne infrastrukture te izabrana tehnologija rada trebaju biti takvi da neće nepovoljno djelovati na kakvoću tla i voda. Nositelj zahvata Hrvatske vode u projekte u narednim fazama projektiranja treba uvrstiti mjere koje proizlaze iz odredbi za provođenje Prostorno – planske dokumentacije i pravne regulative R. Hrvatske kojom su regulirana pitanja zaštite prirode i okoliša, zaštite šuma, voda, tla i zraka te zaštite od požara i zaštite od buke. Osim toga treba: - odrediti lokaciju za deponiranje humusnog sloja koji se skida, do njegove upotrebe - odrediti lokacije za odlaganje viška iskopanog, a neutrošenog materijala (pokrovni

sloj s područja iskopa), - odrediti dobavljača kamenih blokova namijenjenih za osiguranje dovoljne hidrauličke

hrapavost za dispacije energije toka u brzotoku - odrediti lokacije za odlaganje materijala iz dosadašnjeg dijela korita vodotoka Bijela

koji se napušta prilikom njegovog čišćenja, - izraditi projekt organizacije građenja u sklopu kojeg treba definirati: transport,

skladištenje materijala, opskrbu energijom i pitkom vodom, način zbrinjavanja otpadnih voda, građevinskog i drugog otpad, mjere zaštite na radu i sustav protupožarne zaštite.

- izraditi projekt zaštite i premještanja postojećeg plinovoda - izraditi projekt krajobraznog uređenja područja vodeći računa o postojećoj

topografiji, odnosno o očuvanju šumskih rubova na granici doline te uklapanju novog ekosustava u postojeći okoliš. Kod odabira bilja, pored autohtonih vrsta ovog kraja treba voditi i računa o stupnju alergogenosti peluda pojedinih biljki. Pelud johe ima jaka do veoma jaka alergogena svojstva, dok slaba alergogena svojstva ima pelud vrbe i bazge te topole. Od trava slaba alergogena svojstva imaju trputac, loboda i vrzina , a umjerena kopriva i kiselica.

4.1 Mjere zaštite prije izgradnje zahvata - putem sredstava javnog informiranja, obavijestiti javnost o izgradnji planiranog

zahvata i očekivanim utjecajima, - osigurati smještaj za osoblje koje radi na izgradnji sustava te osigurati mjesta

prikupljanja krutog otpada. - osigurati zbrinjavanje otpada iz sanitarnih čvorova (ukoliko su kemijski WC-i) i

krutog otpada putem ovlaštenih tvrtki, - osigurati odgovarajuću lokaciju za smještaj mehanizacije, opreme za građenje i

održavanje opreme i strojeva. Na tom prostor treba izgraditi nepropusnu podlogu s odgovarajućim prihvatnim kapacitetom za pojedinog potencijalnog onečišćivača,

- obilježiti gradilište i osigurati odgovarajuću zaštitu na gradilištu, - o početku radova izvijestiti konzervatorsku ustanovu, radi nadzora tijekom radova,


Y1 K84.00.01 G02.0 List 22



- osigurati suradnju sa stručnjakom biologom i šumarom koji na temelju detaljnijeg uvida na terenu treba predložiti mjere zaštite staništa te flore i faune tijekom izvođenja radova.

4.2 Mjere zaštite tijekom izgradnje zahvata - koristiti ispravne strojeve s atestom. Ispuštanje goriva i maziva u tlo je zabranjeno, a

akcidente odmah sanirati. Preporuča se radove izvoditi s opremom u tzv ''malobučnoj '' verziji (low-noise version) s deklariranom zvučnom snagom opreme.

- kretanje teške mehanizacije ograničiti tako da se okolna staništa što manje devastiraju, a životinje što manje uznemiravaju

- radove u blizini kuća ograničiti sukladno projektu zaštite od buke (prema člancima 5. i 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) i članku 7. Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03)).

- poduzimati zaštitne mjere kojima će se sprečavati, odnosno smanjivati stvaranje prašine, te onečišćenje vode, tla i atmosfere (članak 8. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08)). U slučaju jačeg vjetra obvezna je zaštita lokacija prikupljanja otpada od raznošenja materijala vjetrom u okoliš.

- zaustaviti radove u slučaju obilnih kiša i zaštititi lokacije radova od poplavljivanja i/ili od ispiranja.

- omogućiti lokalnom stanovništvu tijekom radova, koliko je god to moguće, korištenje livada i oranica na području unutar granica zahvata, odnosno iskopa korita i javnog vodnog dobra

- zasebno deponirati humusni aktivni sloj tla prilikom izvođenja zemljanih radova i kasnije ga iskoristiti kod krajobraznog uređenja. Ostali iskopani, a ne utrošeni materijal nije dopušteno odlagati na šumske i poljoprivredne površine te "divlja" odlagališta, već na za to unaprijed određeno mjesto (članak 20. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07), članci 5. i 6. Pravilnika o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)).

- redovito prati vozila kako bi se održavala čistoća prometnica. - zbrinjavati sanitarne vode s gradilišta na siguran način, izmjenu ulja obavljati na za

to uređenom prostoru. - ne smije se dozvoliti remont strojeva na mjestu izvođenja zahvata, već remont

strojeva treba provoditi u radionicama društva koje izvodi radove. - postupke servisa građevinske mehanizacije i strojeva izvoditi u radionicama izvan

lokacije zahvata, - u slučaju opskrbe građevinske mehanizacije (bager, utovarivač) gorivom na

gradilištu, provoditi mjere osiguranja od izlijevanja na okolno tlo osiguranjem zaštitne posude (tankvane) ispod pretakačkog mjesta, koja može akumulirati dovoljnu količinu u slučaju prolijevanja,

- na lokaciji gradilišta osigurati spremnike i kontejnere za izdvojeno odlaganje otpadnih tvari (komunalni otpad, ambalažni otpad, građevinski otpad, drveni otpad, opasni otpad) nastalih tijekom gradnje koje pravovremeno predavati ovlaštenim pravnim osobama za skupljanje i zbrinjavanje otpada uz propisane prateće listove,

- opasni otpad (ambalaža od kemikalija, boja, otapala, zauljeni otpad i sl.) sakupljati odvojeno u odgovarajuće spremnike te ih predavati ovlaštenom skupljaču opasnog otpada na konačno zbrinjavanje,

- pridržavati se svih mjera zaštite od požara, te imati dovoljan broj vatrogasnih aparata u svrhu pravovremenog gašenja eventualno nastalog požara i spriječavanja širenja požara na okolnu vegetaciju izvan granica zahvata.

- zaštititi sva stabla i biljke, koje nije nužno posjeći sukladno predloženim mjerama od strane biologa i šumara (članak 35. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05)).

- uklanjanje livadne vegetacije i grmlja treba provoditi postupno prema predviđenoj dinamici radova, a tijekom uklanjanja potrebno je voditi računa o razdoblju


Y1 K84.00.01 G02.0 List 23



gniježđenja ptica, te o leglima sisavaca. Odstranjivanje grmolikog i travnatog dijela biljnog pokrova, te skidanje površinskog sloja zemlje mora se planirati tako da se to obavlja od sredine ljeta do prve polovice zime.

- radove uz rubove šumskih površina provoditi uz povremeni stručni nadzor djelatnika Hrvatskih šuma.

- spriječiti paljenje neiskorištenih gorivih ostataka, a nakon sječe stabala organizirati njihov odvoz s gradilišta. Sva moguća oštećenja stabala u okolišu gradilišta sanirati, a štete nadoknaditi vlasnicima šuma sukladno Šumsko-odštetnom cjeniku Hrvatskih šuma.

- pravovremeno obavijestiti lovozakupnika odnosno lokalnu lovačku udrugu početku izvođenja radova.

- provoditi stalan nadzor prilikom vršenja iskopa, te u slučaju arheološkog nalazišta prijaviti nadležnoj konzervatorskoj službi, a daljnje iskapanje vršiti sukladno naputku arheologa.

- izbjegavati nepotrebnu prenamjenu površina kako bi se što manje došlo do oštećenja prirodnih vrijednosti, a po završetku radova izvršiti čišćenje i vraćanje okoliša, prometnica, javnih i privatnih površina u prvobitno stanje odnosno sukladno uvjetima nadležnih institucija kako bi se na prostoru što više uspostavilo ili približilo prirodno stanje

- očuvati u najvećoj mogućoj mjeri postojeći oblik korita potoka i raslinja nizvodno i uzvodno od zahvata.

- sanirati sva eventualna oštećenja na postojećim i novoizgrađenim prometnicama. - postojeće korito vodotoka Bijela koje se napušta održavati sukladno usvojenom

programu održavanja korita vodotoka te prepustiti prirodnoj sukcesiji zajednica.

4.3 Mjere zaštite tijekom korištenja zahvata - urediti okoliš sukladno projektu krajobraznog uređenja izrađenom prije planiranog

građenja, - redovito održavati objekte planiranog zahvata sukladno Pravilniku o radu i

održavanju zahvata kojeg treba izraditi do početka korištenja zahvata, - redovito provoditi praćenje stanja okoliša prema usvojenom programu praćenja, - u propisanim rokovima (svakih 10 godina), čistiti kruti otpad i nastali talog na

području napuštenog korita vodotoka Bijela i odlagati ga na unaprijed određenu lokaciju,

- dopustiti odvijanje prirodne sukcesije biljnih i životinjskih zajednica na području novog korita vodotoka Bijela,

- omogućiti dosadašnji pristup dijelu parcela u desnom zaobalju - omogućiti korištenje područja izvan uređenog inundacijskog pojasa za namjene za

koje je korišten prije izvođenja zahvata.

4.4 Mjere zaštite od akcidenta - mjere zaštite za slučaj akcidenta treba vezati za Plan intervencije u zaštiti okoliša

(NN 82/99, 86/99 i 12/01), točkom VII. b), Državnim planom za zaštitu voda (NN 26/99) te člankom 79. Zakona o vodama (NN 107/95) i ostalim mjerama u skladu s pravilima struke.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 24



5 ANALIZA ODNOSA PREMA PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE

5.1 Opis područja ekološke mreže Područje predviđenog zahvata nalazi se unutar obuhvata područja nacionalne ekološke mreže pod šifrom HR2000439, Dolina Bijele (NN br. 109/07) – slika 4. Prema istom izvoru, stanišni tipovi koji se mogu naći na ovome području su Površinske kopnene vode i močvarna staništa (označene šifrom A u Nacionalnoj klasifikaciji staništa) i Šume (označene šifrom E u Nacionalnoj klasifikaciji staništa). Uvidom na terenu utvrđene su površine zaposjednute pridošlim vrstama, neofitima na inundacijskom prostoru lijevog zaobalja vodotoka.

5.2 Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu i mjere zaštite Područje predviđenog zahvata nalazi se unutar obuhvata područja nacionalne ekološke mreže (NEM) pod šifrom HR2000439, Dolina Bijele (NN br. 109/07). Prema istom izvoru stanišni tipovi koji se mogu naći na ovome području su površinske kopnene vode i močvarna staništa (označene šifrom A u Nacionalnoj klasifikaciji staništa) i šume (označene šifrom E u Nacionalnoj klasifikaciji staništa). Međutim, kao što je navedeno prema karti kopnenih staništa na promatranom području nema staništa označenih pod šifrom A. Od staništa označenih šifrom E trasa novog korita rijeke Bijela zauzima samo oko 1,69 ha šumskog tla hrasta kitnjaka s bekicama (E32), a ne zauzima šume. Iskopom novog korita došlo bi do fragmentacije navedenih postojećih kopnenih staništa na trasi planiranog zahvata, ali i do stvaranje novih, vodenih staništa. Zbog malog područja trajnog zaposjedanja, neće doći do promjene u sastavu flore i faune ovog područja jer će svi predstavnici moći opstati na okolnim staništima. U prvih nekoliko godina nakon iskopa u novom korita postupno će se formirati zajednice karakteristične za matični vodotok Bijela. Za prve godine nakon iskopa novog korita značajne su veće varijacije u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu zajednica ili pojedinih njihovih članova, kao i njihova stabilizacija nakon nekoliko godina. Budući da bi staro korito vodotoka Bijela na ovoj dionici ostalo samo u funkciji meliorativne odvodnje (Vodoprivreda Daruvar, IP, 2008.) te da bi se preko njega vode stalnog potoka Grižina lijeve pritoke rijeke Bijela uvodile u novo korito, ovom dionicom vodotoka do spajanja s novim koritom tekao bi samo dotok iz pritoka. Na području starog korita rijeke Bijele promijenit će se dosadašnji način i intenzitet taloženja krutih čestica, te će zbog toga u njoj doći do taloženja nanosa za vrijeme obilnih kiša što će doprinijeti postupnom zatrpavanju korita. Uslijed promijenjenog režima tečenja očekuju se veće promjene bioloških svojstava vodotoka u starom koritu. Prevođenjem voda došlo bi i do promjene uvjeta u starom koritu, odnosno sukcesija cenoza na ovoj dionici odvijala bi se prema zajednicama koje podnose manje vlažne uvjete. Zbog toga može se smatrati da će utjecaj prevođenja voda na hidrološke uvjete vodotoka na dionici od oko 2,7 km (staro korito) biti nepovoljan veći dio godine, a povoljan u doba kiša. Ovaj povoljni utjecaj je mjerljiv, preko izbjegnutih šteta od poplavnih valova u području nizvodno od zahvata. Za područje nacionalne ekološke mreže (NEM) pod šifrom HR2000439, Dolina Bijele (NN br. 109/07) propisane su sljedeće mjere zaštite: Mjere zaštite za područja Nacionalne ekološke mreže – nema.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 25



Mjere zaštite propisane Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova 1000 A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa 100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju 101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 102 Očuvati povoljna fizikalnokemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa 104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa 107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme Kao ostale mjere navedeno je da dio područja treba zaštititi u kategoriji šumskog rezervata.


Y1 K84.00.01 G02.0 List 26



Slika 4 Područje NEM


Y1 K84.00.01 G02.0 List 27



6 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ Regulacija korita vodotoka Bijela na dionici između rkm 25 + 573,31 i rkm 28 + 316,53 u dužini od oko 2,7 km se s motrišta svih vrsta utjecaja na okoliš može u početnoj fazi ocijeniti kao zahvat s ukupno vrlo malim do malim nepovoljnim utjecajem. Uzimajući u obzir i njene dugoročne funkcije onda se zahvat s koristima za društvenu zajednicu može ocijeniti kao povoljan. Prema navedenim procjenama utjecaja osnovne koristi za društvenu zajednicu koje se postižu regulacijom vodotoka Bijela na navedenoj dionici su zaštita od poplava kuća i gospodarskih objekata, poljoprivrednog zemljišta i prometnice Sirač – Voćin.

Documents

REGULACIJA VODOTOKA BIJELA od km 25+573,31 do 28+316,53 · 2012. 8. 29. · REGULACIJA VODOTOKA BIJELA od km 25+573,31 do 28+316,53 STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ I PRIRODU SAŽETAK