Sveučilište u Zagrebudigre.pmf.unizg.hr/3968/1/Struktura i raznolikost zajednica riba rijeke Cetine... · ima unos alohtonih vrsta, onečišćenje, regulacija vodotoka i degradacija

Sveučilište u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet

Biološki odsjek

Ana Miletić

STRUKTURA I RAZNOLIKOST ZAJEDNICA RIBA

RIJEKE CETINE

Diplomski rad

Zagreb, 2014.

Ovaj rad, izrađen na Zoologijskom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Perice Mustafića, predan je na

ocjenu Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi

stjecanja zvanja magistra struke Znanosti o okolišu.

Zahvaljujem se mentoru izv. prof. dr. sc. Perici Mustafiću na profesionalnosti tijekom izrade

ovog diplomskog rada.

Također zahvaljujem neposrednoj voditeljici dr. sc. Ivani Buj na utrošenom vremenu,

korisnim savjetima i susretljivosti.

Hvala prijateljicama Agati, Josipi, Ivi i Sonji te ostalim kolegicama koje su mi uljepšale

fakultetske dane.

Hvala Ivoni, rodici i cimerici koja me trpi sve ove godine studiranja (ili ja nju! ).

Hvala Vici na ljubavi, podršci i hrabrenju.

Veliko hvala Larisi čije prijateljstvo, pomoć i podrška nisu izostali ni s otoka Brača te mojim

kokama Zagi i Antoniji koje su uvijek bile tu za mene.

Od srca se zahvaljujem svojim roditeljima na beskrajnoj potpori, ljubavi i vjeri u mene.

Omogućivši studiranje na Biološkom odsjeku u Zagrebu, ostvarili ste mi san i stoga vam

posvećujem ovaj rad.

„Learn from yesterday, live for today, hope for tomorrow. The important thing is not to stop

questioning.“ (Albert Einstein)

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Sveučilište u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet

Biološki odsjek Diplomski rad

STRUKTURA I RAZNOLIKOST ZAJEDNICA RIBA RIJEKE CETINE

Ana Miletić

Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska

Rijeka Cetina je jedan od najznačajnijih vodotoka u obalnom području Hrvatske, a

karakterizira je vrlo osebujna ihtiofauna, koju čini veći broj endemičnih vrsta riba. Zbog

značajnog hidroenergetskog potencijala antropogeni utjecaj na rijeci Cetini doveo je do

velikih promjena u izgledu i ekološkim značajkama staništa. Podaci o prisutnosti i

rasprostranjenosti pojedinih vrsta riba na istraživanom području prikupljeni su terenskim

istraživanjem u trajanju od četiri godine. Glavni cilj ovog rada bio je pomoću indeksa

bioraznolikosti opisati ihtiocenoze Cetine i utvrditi postojanje eventualnih prostornih i/ili

vremenskih razlika te jesu li uvjetovane ekološkim svojstvima postaja ili su posljedica

antropogenog djelovanja. Utvrđene su razlike u raznolikosti i sastavu ihtiofaune po postajama

i godinama istraživanja uslijed pregradnje rijeke, nastanka akumulacijskih jezera, unosa

alohtonih vrsta, ali i specifičnih ekoloških uvjeta određenih postaja.

(49 stranica, 29 slika, 14 tablica, 43 literaturna navoda, jezik izvornika: hrvatski)

Rad je pohranjen u Središnjoj biološkoj knjižnici

Ključne riječi: ihtiofauna, bioraznolikost, hidroenergetski sustav, indeks raznolikosti,

ugroženost

Voditelj: Dr. sc. Perica Mustafić, izv. prof.

Neposredni voditelj: Dr. sc. Ivana Buj

Ocjenitelji: Dr. sc. Perica Mustafić, izv. prof.

Dr.sc. Marija Gligora Udovič, doc.

Dr. sc. Jasenka Sremac, izv. prof.

Dr. sc. Neven Bočić, doc.

Rad prihvaćen: 28.11.2014.

BASIC DOCUMENTATION CARD

University of Zagreb

Faculty of Science

Division of Biology Graduation Thesis

STRUCTURE AND DIVERSITY OF ICHTYOFAUNA OF THE CETINA RIVER

Ana Miletić

Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

The river Cetina is one of the most significant water courses in the coastal region of Croatia.

It is characterized by a distinctive ichthyofauna, which is consisted of a large number of

endemic fish species. Due to its considerable hydropower potential, anthropogenic impact on

the river Cetina has led to major changes in appearance and environmental characteristics of

the habitat. Data on the presence and distribution of individual species in the area was

collected during the four - year field research. The main purpose of this thesis was to describe

ichthyocenosis of the river Cetina, using the indices of biodiversity, and determine the

existence of any spatial and/or temporal differences and whether they were caused by the

environmental attributes of the stations or were they a result of anthropogenic activities. Due

to the remodeling of the river, the occurrence of accumulation lakes, introduction of alien

species and specific environmental conditions of certain stations, differences in the diversity

and composition of the ichthyofauna have been determined on the certain stations during the

years of research.

(49 pages, 29 figures, 14 tables, 43 references, original in: Croatian language)

Thesis deposited in the Central Biological Library

Key words: fish communities, biodiversity, hydropower system, diversity index,

endangerment

Supervisor: Dr. sc. Perica Mustafić, Assoc. Prof.

Assistant Supervisor: Dr. sc. Ivana Buj

Reviewers: Dr. sc. Perica Mustafić, Assoc. Prof.

Dr. sc. Marija Gligora Udovič

Dr. sc. Jasenka Sremac, Assoc. Prof.

Dr. sc. Neven Bočić

Thesis accepted: 28.11.2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................. 1

1.1. Rijeka Cetina ........................................................................................................................... 1

1.2. Ihtiofauna................................................................................................................................. 2

1.2.1. Raznolikost i važnost ihtiofaune ..................................................................................... 2

1.2.2. Ugroženost hrvatske ihtiofaune ....................................................................................... 2

1.2.3. Ugroženost cetinske ihtiofaune ....................................................................................... 4

2. CILJ ISTRAŽIVANJA ................................................................................................................. 8

3. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA .................................................................................................... 9

3.1. Geografski položaj rijeke Cetine i njenog slijeva .................................................................... 9

3.2. Reljef i klima područja rijeke Cetine ..................................................................................... 10

3.3. Hidrologija rijeke Cetine ....................................................................................................... 10

3.3.1. Hidroelektrane na Cetini i njihov utjecaj ....................................................................... 11

3.4. Postaje na rijeci Cetini ........................................................................................................... 13

4. MATERIJALI I METODE ........................................................................................................ 15

4.1. Prikupljanje podataka ............................................................................................................ 15

4.2. Računalni programi ............................................................................................................... 15

4.3. Indeksi bioraznolikosti .......................................................................................................... 16

5. REZULTATI ............................................................................................................................... 18

5.1. Kvalitativna i kvantitativna struktura ihtiopopulacije Cetine ................................................ 18

5.2. Biološka raznolikost ihtiopopulacije rijeke Cetine ................................................................ 23

5.2.1. Biološka raznolikost na postaji C2 ................................................................................ 23






5.2.7. Biološka raznolikost na postaji Mali izvori ................................................................... 37

5.2.8. Biološka raznolikost na postajama u prvoj i posljednjoj godini istraživanja ................ 38

6. RASPRAVA ................................................................................................................................. 40

7. ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 45

8. LITERATURA ............................................................................................................................ 46

1

1. UVOD

1.1. Rijeka Cetina

Rijeka Cetina je povijesno, ekonomski i ekološki jedna od najvažnijih rijeka

jadranskog slijeva Hrvatske. Njezina važnost proistječe iz bogatstva vode koja se koristi za

vodoopskrbu šireg područja, za navodnjavanje u poljoprivredi i kao hidroenergetski

potencijal, ali i iz prirodnih ljepota same rijeke i njenog porječja te bogatstva ekoloških

zajednica razvijenih na tom području (Mrakovčić i sur., 2001). Zbog svojih posebnosti, kao

što su međusobna povezanost s krškim poljima jugozapadne Bosne i Hercegovine, te zbog

miješanja slatke i slane vode u donjem dijelu toka, Cetinu karakterizira vrlo osebujna

ihtiofauna, koju čini veći broj endemičnih vrsta riba (Mrakovčić i sur., 2006). U rijeci Cetini

nađene su 24 vrste riba, a devet su endemi jadranskog slijeva (Mrakovčić i sur., 2001; Mišetić

i Habeković, 2002).

Iskorištavanje značajnog hidroenergetskog potencijala Cetine dovelo je do velikih

promjena u izgledu i ekološkim značajkama staništa (Slika 1). Usporava se tok nastajanjem

akumulacijskih jezera, zagrijava se voda, mijenjaju se sastav i struktura zajednice riba,

sprječavaju se uzvodne i nizvodne migracije. Sve to postupno dovodi do mijenjanja

salmonidnog karaktera rijeke Cetine.

Slika 1. Rijeka Cetina, najiskorištenija rijeka u Hrvatskoj; lijevo – akumulacija

Peruča; desno – odvodni kanal HE Zakučac spaja se sa starim tokom rijeke Cetine tek pri

ušću (P. Mustafić)

(preuzeto iz Mrakovčić i sur., 2006)

2

1.2. Ihtiofauna

1.2.1. Raznolikost i važnost ihtiofaune

Mrakovčić i suradnici (2006) navode da u slatkim vodama Hrvatske živi oko 150 vrsta

riba, od kojih 21 boravi i u boćatim i slanim vodama. Bogatstvo vrstama (posebno endemima)

prema raznolikosti ihtiofaune, svrstava Hrvatsku na drugo mjesto u Europi. To je uvjetovano

geografskim položajem naše države na dva slijeva, crnomorski (dunavski) i jadranski slijev.

Jadranski slijev, kojem pripada i rijeka Cetina, obuhvaća samo 38% teritorija Hrvatske, a

nastanjuje ga čak 88 vrsta riba, od kojih je 74 autohtonih i 14 alohtonih vrsta (prema

Mrakovčić i sur., 2006; Duplić, 2008).

Ihtiofauna je jedan od najboljih pokazatelja hidromorfoloških promjena vodenih

ekosustava. Neizostavan je dio biološke raznolikosti i nezamjenjiva karika u hranidbenim

mrežama vodenog ekosustava, a ujedno poveznica s hranidbenim mrežama kopnenog

ekosustava. Dodjeljuje joj se nekoliko uloga: regulativna, informativna te uloga u povezivanju

trofičkih razina (Holmlund i Hammer, 1999). Ribe su važan čimbenik u ekonomiji mnogih

zemalja i predmet brojnih međudržavnih sporazuma, dogovora i sporova, te osnovni izvor

životinjskih proteina za ljudsku populaciju (prema Mrakovčić i sur., 2006; Duplić, 2008).

1.2.2. Ugroženost hrvatske ihtiofaune

Ribe su najugroženija skupina kralješnjaka (Radović, 1999). Vrlo su osjetljive na

degradaciju staništa poput promjene brzine toka, pregradnje rijeka, zagrijavanja i intenzivnog

iskorištavanja vode (Descy i Empain, 1984). Najveći utjecaj na riblje zajednice u Hrvatskoj

ima unos alohtonih vrsta, onečišćenje, regulacija vodotoka i degradacija staništa (Mrakovčić i

sur., 2006; Tutman i sur., 2008). (Slika 2). Ostali čimbenici poput izgradnje brana i

hidroakumulacija, melioracije, goleme potrebe za tehničkom i pitkom vodom te prelov,

također vrlo značajno utječu na riblje zajednice, ne samo na području ovih prostora nego i

cijele Europe (Cowx, 2002). Izgradnja hidroelektrana ima velik utjecaj na riječne ekosustave

te je njihov utjecaj na vrste i staništa većinom negativan (Bonacci, 2003). Brane mijenjaju

akvatičku ekologiju i riječnu hidrologiju utječući na kvalitetu i kvantitetu vode te

reprodukcijska područja (Helland-Hansen i sur., 1995). Važno je napomenuti da je jednako

ugrožen i gornji i donji tok rijeke na kojoj se nalazi brana (Gerritsen i Young, 2008).

3

Posljednjih stotinjak godina čovjek je svojim intenzivnim djelovanjem na vodena

staništa uzrokovao velike promjene ihtiofaune, pa su mnoge vrste gotovo nestale ili su se

njihove populacije znatno smanjile (Jeppesen i sur., 2005; Hering i sur., 2006). Iz naših je

voda izumrlo šest vrsta riba, od kojih su dvije vrste iz jadranskog slijeva: atlantska jesetra

(Acipenser sturio Linneaus, 1758) i gatačka gaovica (Phoxinellus metohiensis Steindachner,

1901).

Prema IUCN-u (Međunarodni savez za očuvanje prirode) izdvojeno je nekoliko

skupina kategorija te se vrste dijele na: regionalno izumrle (RE, Regionally Extinct), ugrožene

(Threatened), gotovo ugrožene (NT, Near Threatened), najmanje zabrinjavajuće (LC, Least

Concern) i neugrožene (Secure). Vrste su podjeljene u tri kategorije ugroženosti: kritično

ugrožene (CR, Critically Endangered; izuzetno visok rizik od izumiranja), ugrožene (EN,

Endangered; vrlo visok rizik od izumiranja) i osjetljive (VU, Vulnerable; visok rizik od

izumiranja u prirodi) (Slika 3).

Slika 2. Najvažniji uzroci ugroženosti hrvatske ihtiofaune


4

Slika 3. Kategorije sigurnosnog statusa riba u Hrvatskoj prema IUCN-u


1.2.3. Ugroženost cetinske ihtiofaune

U rijeku Cetinu je, planski ili slučajno, uneseno osam vrsta riba, a aklimatizirale su se

šaran (Cyprinus carpio Linneaus, 1758), lipljen (Thymallus thymallus Linneaus, 1758),

babuška (Carassius auratus gibelio Bloch, 1782) i štuka (Esox lucius Linneaus, 1758). Dio

ihtiopopulacije unesen je radi sportskog ribolova. Najbolji primjer slučajnog poribljavanja je

babuška, koja je vjerojatno došla s unosom šarana (Mrakovčić i sur., 2006). Glavni razlozi

širenja ove vrste su poseban način razmnožavanja (ginogeneza), izostanak prirodnih predatora

i otpornost na nepovoljne uvjete kao što su promjene temperature i koncentracije kisika.

Babuška je izrazito prilagodljiva vrsta, a izravni je kompetitor šaranu čije su se populacije

razmjerno smanjile. Aklimatizacija babuške prevelika je cijena upletanja u autohtonu

strukturu rijeke Cetine koja obiluje endemičnim vrstama riba (Popović, 1985).

5

Izgradnja brana i nastanak akumulacijskih jezera uzrokovali su usporavanje toka,

zagrijavanje vode pa se tako mijenja sastav ihtiofaune i čitave biocenoze. Spriječene su

uzvodne i nizvodne migracije riba, a u određenoj mjeri se gubi i povezanost s podzemnim

ekosustavima. Sve to postupno dovodi do promjene salmonidnog karaktera Cetine, što je

posebno izraženo u donjem toku rijeke gdje ciprinidne vrste sve više potiskuju salmonidne.

Smatra se da je to posljedica premale količine vode, odnosno premalog ekološki prihvatljivog

protoka. Pri niskim vodostajima nestaju staništa i smanjuje se ukupna produkcija vodotoka

(Mrakovčić i sur., 2006).

Još jedan uzrok ugroženosti cetinske ihtiofaune je ispuštanje gradskih i industrijskih

otpadnih voda u samu rijeku. Onečišćenje iz točkastih (gradovi Sinj, Trilj i Vrlika) i difuznih

(poljoprivreda, promet, odlagališta krutog otpada) izvora se ispire i brzo odnosi u podzemne i

površinske vode slijeva te se javlja u nizvodnim vrelima.

Hrvatsko biološko društvo (HBD) je od 2007. do 2008. godine provodilo analizu

„vrućih točaka“ riječne biološke raznolikosti s obzirom na biološku raznolikost i prisutne

prijetnje za ekosustav. Kriteriji za izbor „vrućih točaka“ bili su:

opći (postojanje i dostupnost podataka)

biološki (bogatstvo pojedinim skupinama organizama, prisutnost endemičnih i

osjetljivih vrsta)

okolišni (karakteristike riječnog korita, raznolikost prisutnih staništa i kvaliteta

vode)

prisutne prijetnje (korištenje prostora, onečišćenje, hidrološke promjene,

planirani zahvati)

kriteriji upravljanja (postojanje legislative, zaštićenih područja, planova

upravljanja, sudjelovanja javnosti) (Đurić i sur., 2009).

Rijeka Cetina smještena je na treće mjesto, iza Neretve i Krke, što govori o njenom velikom

prirodnom bogatstvu, ali i velikoj ugroženosti. Ugroženost Cetine jasno je vidljiva iz analize

prijetnji (Slika 4) gdje je ocjenjena kao najugroženija, prvenstveno zbog hidromorfoloških

promjena (Đurić i sur., 2009).

6

Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske (Mrakovčić i sur., 2006) od kritično

ugroženih vrsta u rijeci Cetini žive cetinska ukliva (Telestes ukliva, Heckel, 1843) (Slika 5),

jadranska jesetra (Acipenser naccarii Bonaparte, 1836), podbila (Chondrostoma phoxinus

Heckel, 1843) i riječni zubatak (Salmo dentex Heckel, 1852). Od ugroženih vrsta tu su

glavočić crnotrus (Pomatoschistus canestrinii Ninni, 1883) i oštrulja (Aulopyge huegelli

Heckel, 1842), a od osjetljivih vrsta cetinski vijun (Cobitis dalmatina Karaman, 1928) (Slika

6), ilirski klen (Squalius illyricus Heckel & Kner, 1858), potočna pastrva (Salmo trutta

Linneaus, 1758) i riječna babica (Salaria fluviatillis Asso, 1801).

Prema IUCN-ovom Crvenom popisu (IUCN Red List Categories; Version 3.1.)

cetinska ukliva (Telestes ukliva, Heckel, 1843) je regionalno izumrla vrsta za Hrvatsku, dok je

podbila (Chondrostoma phoxinus Heckel, 1843) ugrožena, a ilirski klen (Squalius illyricus

Heckel & Kner, 1858) gotovo ugrožena vrsta. U rijeci Cetini živi i kritično ugrožena jegulja

(Anguilla anguilla, Linneaus 1758) te osjetljive vrste, šaran (Cyprinus carpio, Linneaus 1758)

i svalić (Leiscus svalize, Heckel & Kner 1858).

Slika 4. Zbroj vrijednosti pojedinih prijetnji prema sedam osnovnih kriterija za svaku rijeku

(preuzeto i prilagođeno prema Đurić i sur., 2009)

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

Korana Glina Cetina Krka Neretva

planirane intervencije

izvori onečišćenja

eksploatacija mineralnih sirovina

% poljoprivrednog zemljišta

hidrološke promjene

postojeće HE

7

Slika 5. Cetinska ukliva (Telestes ukliva)

(P. Mustafić)


Slika 6. Cetinski vijun (Cobitis dalmatina)

(P. Mustafić)


8

2. CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj ovog diplomskog rada je opisati biološku raznolikost ihtiofaune rijeke Cetine

određivanjem mjera i indeksa biološke raznolikosti. Pomoću matematičkih izraza raznolikosti

vrsta, koji u obzir uzimaju broj vrsta i način na koji su jedinke u zajednici raspoređene između

vrsta, opisat će se ihtiocenoze Cetine i utvrditi postojanje eventualnih prostornih i/ili

vremenskih razlika. Također, cilj je definirati zašto određene sličnosti ili razlike postoje,

odnosno jesu li uvjetovane ekološkim svojstvima postaja ili su posljedica antropogenog

djelovanja.

9

3. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA

3.1. Geografski položaj rijeke Cetine i njenog slijeva

Rijeka Cetina je jedan od najznačajnijih vodotoka u srednjem krškom obalnom

području Hrvatske (Slika 7). Protječe kroz Šibensko–kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju

i više administrativno-teritorijalnih jedinica lokalne samouprave, tj. kroz gradove Vrliku, Sinj,

Trilj i Omiš te općine Kijevo, Civljane, Hrvace, Otok, Šestanovac i Zadvarje. Rijeka Cetina je

sa 100,5 km najduža rijeka u jadranskom slijevu Hrvatske. Njeno slijevno područje sastoji se

od slijeva u Bosni i Hercegovini, ukupne površine 2 440 km2 i dalmatinskog dijela slijeva na

području Hrvatske, površine oko 1 200 km2

(prema Mrakovčić i sur., 2001).

Slika 7. Geografski položaj rijeke Cetine i njenog porječja (UTM projekcija, kvadrati

veličine 10x10 km)


10

3.2. Reljef i klima područja rijeke Cetine

Dinarski planinski sustav se formirao u tercijaru te su tada nastale osnovne konture u

reljefu slijeva Cetine. Područje slijeva dijeli se na dva visinska prostora: niži, kojim protječe

sama rijeka (250-550m n.v.) i koji čini topografski (izravni) dio slijeva te viši, smješten

sjeveroistočno od rijeke (800-1200m n.v.) i koji čini pretežni dio podzemnog (neizravnog)

dijela slijeva. Planina Dinara je morfološka barijera između sinjskog (kojim protječe rijeka

Cetina) i livanjskog polja.

U geološkom sastavu južne Hrvatske prevladavaju karbonatne stijene mezozojske

starosti, a na malim prostorima ispod njih se nalaze klastične naslage trijaske starosti. S tim je

povezan i izvor rijeke Cetine. Ušće rijeke oblikovano je u kvartarnom riječnom nanosu, ali

mu je morfologija potpuno promijenjena regulacijskim radovima i urbanizacijom (Mrakovčić

i sur., 2001).

Na području slijeva rijeke Cetine razlikuju se dva tipa klime: mediteranski i

kontinentalni. Mediteranska klima značajna je za obalno područje, a karakterizirana je dugim,

toplim i suhim ljetima te blagim i vlažnim zimama, dok kontinentalna klima prevladava u

unutrašnjosti, a obilježavaju je oštre i duge zime, topla i kratka ljeta te vlažna proljeća i jeseni

(Šegota i Filipčić, 1996).

3.3. Hidrologija rijeke Cetine

Rijeka Cetina tipičan je krški vodotok čiji su se slijev i korito oblikovali u prostoru

izrazito razvijenog dinarskog krša, a za takve je terene karakteristično da se podzemna

razvodnica u najvećoj mjeri ne poklapa s površinskom (orografskom ili topografskom) i da se

tijekom vremena mijenja u zavisnosti o podzemnim vodama.

Izvor Cetine nalazi se na nadmorskoj visini od 382 metra. Sama je rijeka slabo

razvedena i vrlo siromašna riječnom mrežom pa je uz glavno korito rijeke Cetine značajniji

pritok jedino rijeka Ruda.

Voda rijeke Cetine je tipična krška pukotinasta voda kalcijsko-karbonatnog tipa,

razmjerno male mineralizacije, male ukupne i karbonatne tvrdoće te sadrži malo otopljenog

CO2 i sulfata (Mrakovčić i sur., 2001).

11

3.3.1. Hidroelektrane na Cetini i njihov utjecaj

Cetina je rijeka s najvećim hidropotencijalom u Hrvatskoj, a ukupno je izgrađeno pet

hidroelektrana i pripadajućih akumulacija. Prva hidroelektrana, HE Kraljevac izgrađena je

1912. godine i to 21 km uzvodno od ušća. HE Zakučac je po instaliranoj snazi i mogućoj

proizvodnji električne energije najveća hidroelektrana u Hrvatskoj. HE Peruća nalazi se 14

km uzvodno od Sinja, a njena akumulacija bitno utječe na regulaciju nizvodnog toka rijeke

Cetine. Perućko jezero prvo je veliko umjetno jezero u krškom terenu Hrvatske. HE Orlovac

je postrojenje čiji se objekti nalaze u dvije države, Bosni i Hercegovini (umjetno jezero Buško

blato) i Hrvatskoj. Posljednja sagrađena hidroelektrana na Cetini je HE Đale koja se nalazi 5.8

km nizvodno od Trilja.

Slijev Cetine najčešće se razmatra u dva neovisna dijela. Prvi, uzvodni dio, obuhvaća

područje od izvora Cetina do brane Prančevići, a drugi, nizvodni dio, područje od brane

Prančevići do ušća Cetine. U tom drugom dijelu hidrološki režim rijeke ovisi prvenstveno o

propuštanju vode kroz dva cjevovoda HE Zakučac te o propuštanju biološkog minimuma kroz

temeljni ispust brane Prančevići. Na slici broj 8 označeni su glavni izvori i položaji

akumulacija hidroelektrana rijeke Cetine.

12

Slika 8. Hidrološki sustav rijeke Cetine


Hidroelektrane s branama imaju velik utjecaj na prirodu i okoliš jer:

prekidaju prirodnu dinamiku i kontinuitet toka rijeke (ograničava se kretanje

organizama, sprečava migracija riba, zaustavlja protok sedimenta)

smanjuju protok nizvodno od brane te su prisutna velika kolebanja razine vode

stvaranjem akumulacija potapaju i nepovratno gube značajne šumske površine

ili plodno tlo te naselja

mijenjaju prirodni režim i temperaturu površinskih i podzemnih voda

utječu na mikroklimu područja, itd. (Đurić i sur., 2009).

Izgradnja akumulacija na Cetini u potpunosti je izmijenila prirodno otjecanje voda te je

sadašnje hidrološko stanje rijeke daleko od prirodnog. Posljedice su velike promjene uvjeta

staništa, a to dovodi do promjene cijelog ekosustava i biološke raznolikosti.

13

3.4. Postaje na rijeci Cetini

Terenski dio istraživanja rijeke Cetine i njenog porječja odvijao se na postajama koje

su prikazane na Slici 9.

Slika 9. Rijeka Cetina s označenim postajama istraživanja: C1-izvor Cetine; C2-Paško polje;

C3-Han; C5-Čikotina Lađa; C6- Blato na Cetini; C7-Kraljevac; C8-Radmanove mlinice

(preuzeto i prilagođeno prema Mrakovčić i sur., 2001)

Postaja C1 obuhvaća sam izvor Cetine, kod zaselka Četnici. Izvor Cetine nalazi se na 382

metra nadmorske visine na jugozapadnim obroncima Dinare, u krajnjem sjeverozapadnom

dijelu Cetinskog polja.

Postaja C2 nalazi se oko 1000 m nizvodno od samog vrela, u Paškom polju, kod sela Cetina.

Na tom mjestu nalazi se Balečki most i počinje akumulacija Peruča.

Postaja C3 smještena je kod sela Gala, na dijelu Cetine između izvora Rumin i izvora

Kosinac.

Postaja C5 nalazi se nizvodno od HE Đale, kod mjesta Čikotina Lađa.

Postaja C6 smještena kod mjesta Blato na Cetini, na dijelu rijeke između HE Đale i HE

Kraljevac.

14

Postaja C7 nalazi se ispod HE Kraljevac, kod zaselka Plušići.

Postaja C8 smještena je kod Radmanovih mlinica.

Dno korita rijeke Cetine kamenito je na postajama C1, C2, C5, C7 i C8. Na postaji C6

podloga je šljunkovita, a na postaji C3 šljunkovito–kamenita.

Osim na ovih sedam postaja, istraživanje ihtiofaune se provodilo na izvoru Krenica,

izvoru Jezerce i izvoru Kutlica. U ovom diplomskom radu spomenuti izvori se navode kao

postaja Mali izvori.

Fotografije navedenih postaja mogu se vidjeti u Prilogu I.

15

4. MATERIJALI I METODE

4.1. Prikupljanje podataka

Podaci o prisutnosti i rasprostranjenosti pojedinih vrsta riba na istraživanom području

dobiveni su terenskim istraživanjem provedenim od rujna 1998. do svibnja 2001. godine. U

tom se razdoblju uzorkovalo više puta tijekom godine na prvotno utvrđenim postajama

istraživanog vodenog ekosustava (Tablica 1).

Ovisno o tipu staništa na svakoj postaji, lovljeno je na različitim podlogama, a korištene su i

dodatne metode prikupljanja podataka od sportskih ribolovaca. Riba je lovljena

elektroagregatom snage 2.5 kW. Agregat za elektroribolov radi na principu stvaranja

električnog polja u vodi prolaženjem struje između dviju elektroda. Ribe koje se nađu između

elektroda bivaju privremeno omamljene, te se mogu jednostavno prikupiti iz vode. Ribe koje

se nakon mjerenja vrate u vodu, vrlo brzo se oporave i proplivaju. Metoda elektroribolova je

korisna zbog toga što je smanjena ribolovna selektivnost, što znači da nije moguće ciljano

loviti određene vrste riba već se električni impuls ovisno o jačini širi vodom i omamljuje ribe

u nekom radijusu. Time se dobivaju precizniji rezultati o sastavu ihtiofaune. Dio uzoraka

determiniran je na licu mjesta, dok je drugi dio obrađen u laboratoriju prema

determinacijskim ključevima (Vuković i Ivanović 1971, Povž 1990, Miller i Loates 1997,

Čihar 1998, Maitland 2000).

Tablica 1.: Datumi terenskih izlazaka kada su lovljene ribe

Godina Broj izlaska

1 2 3 4 5

1998. 23-25.09. 03.12.

1999. 16-17.03. 18-19.05. 28-30.06. 28-30.09.

2000. 01-03.02. 18-20.04. 11-12.07. 18-20.09. 28.11.

2001. 02-04.04. 19.05.

4.2. Računalni programi

Za određivanje indeksa bioraznolikosti, izradu grafičkih prikaza i tablica korišteni su

programi BioDiversity Pro (The Natural History Museum; The Scottish Association for

Marine Science, 1997) i Microsoft Excel 2007 (Microsoft Corporation, 2007).

16

4.3. Indeksi bioraznolikosti

Indeksi biološke raznolikosti uvijek su bili atraktivni kao mjere sličnosti strukture

ispitivane populacije riba, ponajviše stoga što daju najvažnije informacije iz goleme mase

prikupljenih podataka. Raznolikost vrsta riba na pojedinom staništu može se odrediti

brojnošću vrsta i njihovom ravnomjernošću, a te dvije komponente uključene su u različite

indekse:

SHANNON-WIENER-ov INDEKS, (H') indeks izračunat po formuli (Krebs, 2001):

S

i

ii ppH1

' ln

gdje je: H' indeks raznolikosti, p proporcija i-te vrste u uzorku i S ukupni broj vrsta.

Indeks raznolikosti je višekomponentna vrijednost koja u sebi sadrži bogatstvo vrsta,

ujednačenost brojnosti, a daje parametar i za vlastiti maksimum (Mustafić, 2001). Shannonov

indeks mjeri neodređenost kategorije u nekom setu, to je mjera jednakosti. Ovisi i o broju

vrsta i o jednakosti njihovih populacija, a raznolikost raste kako rastu obje pretpostavke te je

najveća kad su vrste jednoliko raspoređene. Vrijednost ovog indeksa će iznositi 0 ukoliko

postoji samo jedna vrsta u promatranom području, dok će svoju maksimalnu vrijednost postići

kada su sve vrste zastupljene jednakom gustoćom (Sagar i Sharma, 2012).

SIMPSONOV INDEKS, (λ) neparametrijska mjera kojom se objašnjava raznolikost na

osnovi vjerojatnosti da dvije slučajno sakupljene jedinke pripadaju istoj vrsti. Izračunava se

po formuli (Krebs, 2001):

2

ip

17

gdje je λ=Simpsonov indeks, a p je udio i-te vrste u zajednici.

Simpsonov indeks predstavlja indeks bogatstva vrsta i ukazuje na dominantnost određene

vrste (Sohier, 2008). Zasniva se na vjerojatnosti da nasumično iz zajednice izvučemo dvije

jedinke iste vrste. Vrijednosti ovog indeksa se nalaze u rasponu od 0 do 1, gdje 0 označava

izostanak dominacije (sve vrste su zastupljene jednakim brojem jedinki), a 1 izraženu

maksimalnu dominaciju (Sagar i Sharma, 2012).

FISHEROV ALFA INDEKS, (α) je jedan od najčešće korištenih indeksa raznolikosti

Njegova univerzalna primjena leži u nekoliko karakteristika: niska osjetljivost na veličinu

uzorka (Kempton i Taylor, 1974; Magurran, 1988), sposobnost diskriminacije u statističkim

usporedbama ponovljenih uzoraka (Kempton i Wedderburn, 1978; Taylor, 1978), relativna

neosjetljivost na krajeve distribucije, što je od velike koristi kod raštrkanih, prorijeđenih ili

neočekivanih distribucija (Magurran, 1988). Izračunava se prema formuli (Fisher i sur.,

1943):

gdje je S ukupni broj vrsta u uzorkovanoj zajednici, N broj jedinki i α Fisherova alfa

(konstanta izvedena iz skupa podataka iz uzoraka). Fisherov alfa indeks se koristi za

jednostavnu usporedbu bioraznolikosti te veće vrijednosti upućuju na veću bioraznolikost.

Navedeni indeksi biološke raznolikosti određeni su za pojedine postaje kroz

četverogodišnji period. Fisherov alfa i Simpsonov indeks određeni su i za sve postaje u prvoj

(1998.) i posljednjoj (2001.) godini istraživanja.

18

5. REZULTATI

5.1. Kvalitativna i kvantitativna struktura ihtiopopulacije Cetine

Od ukupno 64 vrste slatkovodnih riba koje obitavaju u Jadranskom slijevu, u rijeci

Cetini nađeno je 16 vrsta koje su predstavnici osam porodica: Cyprinidae, Salmonidae,

Thymalidae, Cobitidae, Angullidae, Gobiidae, Blennidae i Mugilidae.

SALMONIDAE

1. Salmo trutta (Linneaus, 1758) – potočna pastrva

2. Oncorhynchus mykiss (Walbaum, 1792) – kalifornijska pastrva

ANGUILLIDAE

3. Anguilla anguilla (Linneaus 1758) – jegulja

THYMALLIDAE

4. Thymallus thymallus (Linneaus, 1758) – lipljen

COBITIDAE

5. Cobitis dalmatina (Karaman, 1928) – cetinski vijun

CYPRINIDAE

6. Aulopyge huegelii (Heckel, 1842) – oštrulja

7. Carassius gibelio (Bloch, 1782) – babuška

8. Cyprinus carpio (Linneaus, 1758) - šaran

9. Squalius illiricus (Heckel & Kner, 1858) – ilirski klen

10. Telestes ukliva (Heckel, 1843) – cetinska ukliva

11. Leuciscus svallize (Heckel & Kner) 1858 – svalić

12. Pseudorasbora parva (Temminck & Schlegel, 1846) – bezribica

BLENNIDAE

13. Salaria fluviatilis (Asso, 1801) – riječna babica

GOBIIDAE

14. Knipowitschia panizzae (Verga, 1841) – glavočić vodenjak

15. Pomatoshistus canestrini (Ninni, 1883) – glavočić crnotrus

19

MUGILIDAE

16. Liza aurata (Risso, 1810) – cipal zlatac

U razdoblju od 23. rujna 1998. do 19. svibnja 2001. ukupno je ulovljeno 3086 jedinki riba

(Tablica 2). Porodica Cyprinidae ima najviše predstavnika, čak sedam vrsta. Unutar te

porodice ilirski klen je u brojnosti najviše zastupljen sa 1207 jedinki (39,11 % ukupnog

ulova). Sljedeća vrsta po brojnosti u ukupnom ulovu je cetinska ukliva zastupljena sa 1185

jedinki (38,40 % ukupnog ulova). Potočna pastrva na čitavom području zauzima treće mjesto

po brojnosti sa 178 jedinki (5,77 %), a slijedi ju jegulja sa 173 jedinke (5,61 %).

Tablica 2. Brojnost jedinki pojedinih vrsta riba u rijeci Cetini tijekom istraživanog razdoblja

Vrsta Broj jed. Udio jed.

(%)

Oncorhynchus mykiss 4 0,13

Salmo trutta 178 5,77

Anguilla anguilla 173 5,61

Thymallus thymallus 1 0,03

Cobitis dalmatina 81 2,62

Aulopyge huegelii 152 4,93

Carassius gibelio 6 0,19

Cyprinus carpio 1 0,03

Squalius illyricus 1207 39,11

Telestes ukliva 1185 38,40

Leuciscus svallize 53 1,72

Pseudorasbora parva 22 0,71

Salaria fluviatilis 3 0,10

Knipowitschia panizzae 8 0,26

Pomatoshistus canestrini 6 0,19

Liza aurata 6 0,19

UKUPNO 3086 100,00

20

Analizom ulova po postajama možemo vidjeti da je na području izvora Cetine (Postaja

C1) ulovljena samo jedna vrsta ribe, a to je potočna pastrva (porodica Salmonidae).

Na postaji Balečki most (Postaja C2) najzastupljenija vrsta je i dalje potočna pastrva,

ali javljaju se i dva predstavnika porodice Cyprinidae, ilirski klen i cetinska ukliva koja je

endem istraživanog područja.

U mjestu Gala (Postaja C3) ulovljen je najveći broj vrsta od svih istraživanih postaja.

Najzastupljenija vrsta je ilirski klen, zatim potočna pastrva i cetinska ukliva. Tu se javlja i

endemična vrsta cetinski vijun.

Kod mjesta Čikotina lađa (Postaja C5) u ulovu dominira ilirski klen, a slijede ga

cetinska ukliva i svalić.

Na postaji C6 u Blatu na Cetini je kroz četiri godine ulovljeno ukupno 1361 jedinki

riba, što je najveći zabilježeni broj na jednoj postaji. Od tog broja najviše otpada na ilirskog

klena i cetinsku uklivu. Zanimljivost ove postaje je da je od šest ulovljenih vrsta, čak pet

endema što joj posebno daje na značaju.

U zaselku Penšići, ispod HE Kraljevac (Postaja C7) ulovljene su tek tri vrste riba.

Najbrojniji je ilirski klen, a slijede ga jegulja i potočna pastrva.

Na postaji C8 kod Radmanovih mlinica ulovljeno je najviše jegulje, a u brojnosti je

slijede ilirski klen, glavočić vodenjak, glavočić crnotrus i cipal zlatac.

Na području Malih izvora kroz četiri godine je ulovljeno 569 jedinki. Najveću brojnost

ima cetinska ukliva.

Broj ulovljenih jedinki pojedinih vrsta riba po postajama u periodu od četiri godine vidljiv je

u tablicama 3, 4 i 5.

Tablica 3. Broj jedinki pojedinih vrsta riba po postajama u 1998. godini

Vrsta C1 C2 C3 C6 C7 C8 Mali izvori

Salmo trutta 9 2 13 1

Cobitis dalmatina

9 19

Squalius illyricus

22 24 12 8

Telestes ukliva

5 88

304

Pseudorasbora parva

2

13

Thymallus thymallus

1

Anguilla anguilla

7 40

Aulopyge huegelii

6

UKUPNO 9 2 52 138 19 48 317

21


Vrsta C1 C2 C3 C5 C6 C7 C8 Mali izvori

Salmo trutta 51 1 1

2 7

Squalius illyricus

100 208 306 22

Telestes ukliva

10

151

89

Leuciscus svallize

19 34

Aulopyge huegelii

75

Cobitis dalmatina

12

Anguilla anguilla

12 70

Knipowischia panizzae

8

Salaria fluviatilis

3

Oncorhynchus mykiss

Carassius gibelio

2

UKUPNO 51 1 227 580 41 81 91


Vrsta C1 C2 C3 C5 C6 C7 C8 Mali izvori

Salmo trutta 25 9 6 127 2

1

Oncorhynchus mykiss

Cobitis dalmatina

32

Squalius illyricus

4

263 36 4

Telestes ukliva

1

24 238

75

Aulopyge huegelii

70

Anguilla anguilla

8 13

Pomatoshistus canestrini

6

Pseudorasbora parva

7

UKUPNO 25 10 10 151 605 44 23 83

22


Vrsta C1 C2 C3 C5 C6 C8 Mali izvori

Salmo trutta 8 10

1

Squalius illiricus

4 10

Carassius gibelio

2

Cyprinus carpio

1

Squalius illyricus

51 5

Anguilla anguilla

8

15

Cobitis dalmatina

6

Telestes ukliva

6 62

78

Aulopyge huegelii

1

Liza aurata

6

UKUPNO 8 14 13 71 68 22 78

23

5.2. Biološka raznolikost ihtiopopulacije rijeke Cetine

Indekse biološke raznolikosti (Shannon-Wienerov, Fisherov alfa i Simpsonov indeks)

nije bilo moguće odrediti na postaji C1. Na toj postaji ulovljena je samo jedna vrsta ribe što

znači da je raznolikost jednaka nuli.

5.2.1. Biološka raznolikost na postaji C2

Na postaji C2 je u prve dvije godine istraživanja ulovljena samo jedna vrsta ribe pa

nije bilo moguće odrediti indekse raznolikosti (raznolikost je jednaka nuli u 1998. i 1999.

godini). Vrijednosti indeksa bioraznolikosti na postaji C2 prikazane su u Tablici 7. Vrijednost

Shannon-Wienerovog indeksa je veća u 2001. godini i iznosi 0,883 (Slika 12). Fisherov alfa

indeks veći je 2000. godine kada iznosi 0,752 (Slika 13), a te iste godine je vrijednost

Simpsonov indeksa manja i iznosi 0,8 (Slika 14).

Tablica 7. Indeksi bioraznolikosti po godinama na postaji C2

Postaja C2 2000. 2001.

Salmo trutta 9 10

Oncorhynchus mykiss 1

Squalius illiricus

4

Shannon-Wienerov indeks

0,469 0,863

Fisherov alfa indeks 0,752 0,428

Simpsonov indeks 0,8 1

24

Slika 10. Shannon-Wienerov indeks za postaju C2

Slika 11. Fisherov alfa indeks za postaju C2

25

Slika 12. Simpsonov indeks za postaju C2


Vrijednosti indeksa bioraznolikosti na postaji C3 prikazane su u Tablici 8 te se mogu

primijetiti velike varijacije tijekom razdoblja istraživanja. Vrijednost Shannon-Wienerovog

indeksa za postaju C3 najveća je 2000. godine i iznosi 0,971, a najmanja 1999. godine i iznosi

0,322 (Slika 15). Fisherov alfa indeks najveći je 1999. godine i iznosi 1,753, a najmanji 1999.

godine kada iznosi 0,569 (Slika 16). Vrijednost Simpsonovog indeksa raznolikosti najmanja

je 1998. godine kada iznosi 0,268, a najveća 1999. godine i iznosi 0,818 (Slika 17). Ako se

pogleda sastav vrsta (Tablica 8) može se primijetiti gotovo potpuna promjena u sastavu vrsta

tijekom razdoblja istraživanja na ovoj postaji.

26


Postaja C3 1998. 1999. 2000. 2001.

Salmo trutta 13 1 6

Cobitis dalmatina 9

Squalius illyricus 22 100 4 10

Telestes ukliva 5 10

Pseudorasbora parva 2

Thymallus thymallus 1

Carassius gibelio

2

Cyprinus carpio

1

Shannon Wienerov indeks

0,804 0,322 0,971 0,65

Fisherov alfa a indeks 1,753 0,569 0,752 0,685

Simpsonov indeks 0,268 0,818 0,467 0,697


27



28


Vrijednosti indeksa bioraznolikosti na postaji C5 prikazane su u Tablici 9. U 1998.

godini na toj postaji nije ulovljena niti jedna vrsta pa nema ni vrijednosti indeksa. Vrijednost

Shannon-Wienerovog indeksa najveća je 2001. godini i iznosi 0,65, a približna je i onoj u

2000. godini, dok je vrijednost iz 1999. godine nešto manja i iznosi 0,415 (Slika 18). Fisherov

alfa indeks se kroz godine postupno povećava tako da je najveći u 2001. godini i iznosi 0,918

(Slika 19). Vrijednost Simpsonovog indeksa kroz godine se postupno smanjuje pa je najmanji

2001. godine i iznosi 0,536 (Slika 20). Osim indeksa bioraznolikosti također se i na ovoj

postaji tijekom razdoblja istraživanja mijenja sastav ihtiofaune.


Postaja C5 1999. 2000. 2001.

Squalius illyricus 208

51

Leuciscus svallize 19

Salmo trutta

127

Telestes ukliva

24 6

Anguilla anguilla

8

Cobitis dalmatina

6

Shannon Wienerov indeks

0,415 0,632 0,65

Fisherov alfa indeks 0,303 0,326 0,918

Simpsonov indeks 0,846 0,731 0,536

29



30



Vrijednosti indeksa bioraznolikosti na postaji C6 prikazane su u Tablici 10. Shannon-

Wienerov indeks 1998. godine iznosi 0,644 i postupno raste, a 2001. godine se naglo

smanjuje i iznosi 0,308 (Slika 21). Fisherov alfa indeks ima najveću vrijednost 1998. godine

kada iznosi 1,016 te se smanjuje do 0,643 u 2001. godini (Slika 22). Simpsonov indeks ima

malu, približnu vrijednost u 1999. i 2000. godini dok je najveća 2001. godine i iznosi 0,835

(Slika 23).

31


Postaja C6 1998. 1999. 2000. 2001.

Salmo trutta 1 2 2

Cobitis dalmatina 19 12 32

Squalius illyricus 24 306 263 5

Telestes ukliva 88 151 238 62

Aulopyge huegelii 6 75 70 1

Leuciscus svallize

34


0,644 0,68 0,716 0,308

Fisherov alfa indeks 1,016 0,935 0,748 0,643



32



33


Vrijednosti indeksa bioraznolikosti na postaji C7 prikazane su u Tablici 11. U 2001.

godini na ovoj postaji nije ulovljena niti jedna vrsta pa nema ni podataka o raznolikosti.

Shannon-Wienerov indeks je najveći 1998. godine kada iznosi 0,949 te se idućih godina

pomalo smanjuje (Slika 24). Fisherov alfa indeks ima najveću vrijednost 1999. godine, iznosi

0,746 (Slika 25). Simpsonov indeks raznolikosti najmanji je 1999. godine kada iznosi 0,388, a

najveći 2000. godine kada iznosi 0,696 (Slika 26).


Postaja C7 1998. 1999. 2000.

Squalius illyricus 12 22 36

Anguilla anguilla 7 12 8

Salmo trutta

7


0,949 0,906 0,684

Fisherov alfa indeks 0,564 0,746 0,432

Simpsonov indeks 0,509 0,388 0,696


34



35


Vrijednosti indeksa bioraznolikosti na postaji C8 prikazane su u Tablici 12. Shannon-

Wienerov indeks najveći je u 2000. godini kada iznosi 0,89, a najmanji 1999. godine kada

iznosi 0,434 (Slika 27). Vrijednost Fisherovog alfa indeksa postupno raste kroz godine tako

da je najveća 2001. godine i iznosi 0,939 (Slika 28). Simpsonov indeks raznolikosti najmanji

je 2000. godine kada iznosi 0,391, a najveći 1998. godine kada iznosi 0,755 (Slika 29).


Postaja C8 1998. 1999. 2000. 2001.

Anguilla anguilla 40 70 13 15

Squalius illyricus 8

4

Knipowischia panizzae

8

Salaria fluviatilis

3

Pomatoshistus canestrini

6

Salmo trutta

1

Liza aurata

6


0,65 0,434 0,89 0,688




36



37

5.2.7. Biološka raznolikost na postaji Mali izvori

Vrijednosti indeksa bioraznolikosti na postaji Mali izvori prikazane su u Tablici 13.

Shannon-Wienerov indeks bio je nemjerljiv za ovu postaju. Vrijednost Fisherovog alfa

indeksa se postupno povećava do 2000. godine kada iznosi 0,37 dok se slijedeće godine

smanjuje na 0,162 (Slika 30). Simpsonov indeks najmanji je 2000. godine i iznosi 0,842, a

najveći godinu iza kada mu je vrijednost 1 (Slika 31).

Tablica 13. Indeksi bioraznolikosti po godinama na postaji Mali izvori

Postaja Mali izvori 1998. 1999. 2000. 2001.

Telestes ukliva 304 89 75 78

Pseudorasbora parva 13

7

Carassius gibelio

2


Simpsonov indeks 0,921 0,957 0,842 1

Slika 28. Fisherov alfa indeks za postaju Mali izvori

38

Slika 29. Simpsonov indeks za postaju Mali izvori

5.2.8. Biološka raznolikost na postajama u prvoj i posljednjoj godini istraživanja

Vrijednosti indeksa bioraznolikosti na postajama u 1998. i 2001. godini prikazane su u

Tablici 14. Shannon-Wienerov indeks nije bilo moguće odrediti.

Kako je već spomenuto, u 1998. godini nema rezultata za postaju C5 jer nije ulovljena niti

jedna vrsta. Vrijednosti Fisherovog alfa indeksa variraju, od 0,286 na postaji Mali izvori do

1,753 na postaji C3. Vrijednosti Simpsonovog indeksa također variraju, od 0,268 na postaji

C3 do 1 na postajama C1 i C2 gdje je ulovljena samo jedna vrsta.

Također, spomenuto je da u 2001. godini nema rezultata za postaju C7 jer nije ulovljena niti

jedna vrsta. Vrijednosti Fisherovog alfa indeksa u ovoj godini variraju od 0,162 na postaji

Mali izvori do 1,222 na postaji C3. Vrijednosti Simpsonovog indeksa također variraju i to od

0,519 na postaji C8 do 1 na postajama C1 i Mali izvori gdje je ulovljena samo po jedna vrsta

ribe.

Grafički prikazi vrijednosti Fisherovog alfa i Simpsonovog indeksa u ove dvije godine

istraživanja mogu se vidjeti u Prilogu II.

39

Tablica 14. Indeksi bioraznolikosti na postajama u 1998. i 2001. godini

1998. godina

C1 C2 C3 C5 C6 C7 C8 Mali izvori

Fisherov alfa indeks 0,288 0,796 1,753 - 1,017 0,564 0,422 0,286

Simpsonov indeks 1 1 0,268 - 0,454 0,509 0,716 0,921

2001. godina

Fisherov alfa indeks 0,302 0,639 1,222 0,918 0,643 - 0,939 0,162

Simpsonov indeks 1 0,56 0,59 0,536 0,835 - 0,519 1

40

6. RASPRAVA

Istraživanja na rijekama u svijetu pokazuju različite odgovore ihtiofaune na novonastale

uvjete u gornjim i donjim tokovima hidroenergetskog sustava. Ipak, u svim znanstvenim

radovima navodi se da mora doći do negativnih posljedica, po pitanju raznolikosti ihtiofaune.

Prve na udaru su migratorne vrste čiji su putevi presiječeni pa ne uspijevaju doći do svojih

mrijestilišta (Santos i sur., 2004; Schiemer i sur., 2004; Yi i sur., 2010; Wang i sur., 2012).

Osim na reprodukciji, negativne poslijedice se odnose i na rast jedinki, zdravlje istih te

gubitku na težini (Yi i sur., 2010; Chen i sur., 2011). Dolazi do promjene broja jedinki i vrsta.

Česta je transformacija iz migratornih u jezerske vrste (Wang i sur., 2012) zbog novonastalih

uvjeta uslijed izgradnje akumulacijskih jezera. Uočava se povećanje alohtonih vrsta zbog

poremećenih prirodnih poplava i porasta temperature nakon postavljanja brane (Xiaoyan i

sur., 2010). To sve dovodi do alternacija hranidbenog lanca koji se često skraćuje (Chen i sur.,

2011). Mnoge vrste se sve teže adaptiraju na takve uvjete pa dolazi i do najgoreg scenarija, a

to je izumiranje vrsta (Schiemer i sur., 2004; Chen i sur., 2011). Dobivamo ekstremne biotope

koje karakterizira eudominacija par vrsta, te mala gustoća ostalih vrsta (Wolter, 2001), sa

najmanjom bioraznolikošću podno brane (Santos i sur., 2004).

Cetina je najiskorištenija rijeka u Hrvatskoj, a antropogeni utjecaj prouzročio je izraženu

degradaciju ekoloških zajednica i same rijeke. Na rijeci Cetini u Republici Hrvatskoj četiri su

akumulacijska jezera (Đale, Kraljevac, Peruča, Prančevići) koja služe za hidroenergetske

potrebe, a uzrokuju promjene salmonidnog karaktera rijeke, posebno u donjem dijelu toka

(Mrakovčić i sur., 2006). Također, problem je unos alohtonih vrsta radi poboljšanja vrsta za

sportski ribolov i boljeg iskorištenja prehrambene baze. Na taj način iz rijeke Cetine nestalo je

nekoliko autohtonih vrsta, a među njima i zubatak (Salmo dentex Heckel, 1851) (Habeković,

1993; Mrakovćić i sur., 2001), koji je prema podacima (Vuković i Ivanović, 1971) uz potočnu

pastrvu bio dominantna salmonidna vrsta (Mrakovčić i sur., 2001).

Na temelju rezultata četverogodišnjeg praćenja stanja ihtiofaune rijeke Cetine, opisali smo

stanje u raznolikosti i strukturi zajednica riba. Na temelju podataka o broju ulovljenih jedinki i

vrsta na istraživanim postajama, zajednice su opisane pomoću alfa raznolikosti, odnosno niza

indeksa.

Ihtiofauna Cetine sastoji se od 24 vrste riba (Mrakovčić i sur., 2001; Mišetić i Habeković,

2002), a devet su endemi jadranskog slijeva (Mrakovčić i sur., 2006). Na istraživanim

postajama rijeke Cetine, u razdoblju od 1998. do 2001. godine zabilježeno je 16 vrsta riba iz

41

osam porodica. Od tih 16 vrsta, endemi Hrvatske i jadranskog slijeva su cetinska ukliva i

cetinski vijun dok su endemi jadranskog slijeva ilirski klen, oštrulja, svalić, glavočić crnotrus

i glavočić vodenjak. Endem Sredozemlja je riječna babica.

U tijeku ovog istraživanja nailazimo na velike fluktuacije u broju i sastavu vrsta na

postajama iz godine u godinu. Najveća raznolikost zabilježena je na postaji C3, između izvora

Rumin i Kosinac, gdje je ulovljen i najveći broj vrsta, dok je najmanja raznolikost na postaji

C1.

U izvorišnom dijelu Cetine, na postaji C1 u svim godinama istraživanja, ulovljena je samo

jedna vrsta, potočna pastrva. Potočna pastrva tipična je reofilna vrsta koja obitava u gornjim i

srednjim dijelovima rijeke (Mrakovčić i sur., 2006).

Na postaji C2 se uz potočnu pastrvu kao najzastupljeniju vrstu, javljaju i dva predstavnika

porodice Cyprinidae s malim brojem jedinki. Također, Simpsonov indeks u 2001. godini

ukazuje na izraženu maksimalnu dominaciju jedne vrste. Pojava ciprinidnih vrsta može biti

posljedica akumulacije Peruća, koja započinje na ovoj postaji. Na ciprindne vrste riba je manji

utjecaj jezera u doba mriješćenja jer su ove ribe adaptabilnije (Mrakovčić i sur., 2001).

Iz ovoga možemo zaključiti da u gornjem dijelu toka rijeke Cetine prevladava salmonidna

vrsta, potočna pastrva, a s početkom akumulacije Peruća pojavljuju se i ciprinidne vrste.

Izvorište rijeke Cetine sve do naknadno produbljenog kanala prema akumulacijskom jezeru

Peruća, posljednje je gotovo prirodno područje rijeke Cetine. Uz velik broj špilja povezanih s

izvorima, ovdje rijeka Cetina ima prirodno pulsni tok, što je iznimno važno za cijelu daljnju

produkciju rijeke. Treba zadržati sadašnja staništa i tradicionalni način gospodarenja na tim

prostorima (Mrakovčić i Ćaleta, 2011).

Vrijednosti Fisherovog alfa i Simpsonovog indeksa ukazuju na najveću ihtioraznolikost uz

minimalnu dominaciju jedne vrste na postaji C3 u 1998. godini. Također, na toj postaji

uočena je i najveća promjena u sastavu vrsta (iz salmonidnih u ciprinidne) tijekom četiri

godine istraživanja. Brojnošću dominira ilirski klen, a u prve dvije godine istraživanja

nalazimo i cetinsku uklivu, kritično ugroženu vrstu prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba

Hrvatske (2006) i prema Crvenom popisu IUCN-a (1996). Osnovni uzroci njene ugroženosti

su onečišćenje i uništavanje staništa, unos alohtonih šaranskih vrsta, pregradnja rijeke Cetine,

rascjepkanost staništa i oscilacije razine vode (Mrakovčić i sur., 2006). Upravo se u

posljednjoj godini istraživanja javlja alohtona i invazivna (ciprinidna) vrsta babuška, koja

42

može biti karika u promjeni sastava vrsta. Također, postaja C3 se nalazi nizvodno od HE

Peruća, čija akumulacija utječe na regulaciju toka rijeke Cetine pa time i na ihtiopopulaciju.

Branom Peruća onemogućena su migratorna kretanja potočnih pastrva u svrhu mriješćenja te

povratak njihove mlađi pa se pastrva adaptirala i našla nova mrijesna staništa u području

nizvodno od brane (Mrakovčić i sur., 2001).

Sastav ihtiofaune mijenja se i na postaji C5 koja se nalazi nizvodno od HE Đale.

Prevladavaju ciprinidne vrste, a brojnošću dominira ilirski klen. I na ovoj postaji nalazimo

cetinsku uklivu, a u posljednoj godini istraživanja javljaju se jegulja, kritično ugrožena vrsta

prema Crvenom popisu IUCN-a (1996) i cetinski vijun, endem jadranskog slijeva. Habeković

(1993) u istraživanju provedenom nizvodno od HE Đale i u akumulaciji Prančevići također

navodi dominaciju ciprinidnih vrsta, od kojih je najbrojniji ilirski klen. Također nalazi i

lipljena, alohtonu vrstu za jadranski slijev. Manja zastupljenost pastrvskih vrsta posljedica je

onečišćenja iz Trilja, utjecaja hidroelektrane, stalnih oscilacija vodostaja i to što na ovim

područjima nema mrijestilišta za pastrve (Habeković, 1993). U takvim se uvjetima

adaptabilniji ilirski klen bolje održao te preuzeo dominantnost u jednoj tipičnoj pastrvskoj

vodi (Habeković, 1993).

Gotovo iste vrste pojavljuju se na postaji C6 koja se nalazi između dvije hidroelektrane,

HE Đale i HE Kraljevac. Tu je najveći zabilježeni broj jedinki na jednoj postaji te i dalje

dominira ilirski klen. Jedina nova vrsta koja se pojavljuje na ovoj postaji zahvaljujući

podzemnim vezama (Mrakovčić i sur., 2001) je oštrulja, ugrožena prema Crvenoj knjizi

slatkovodnih riba Hrvatske (2006) i endem jadranskog slijeva. Izgradnjom hidroakumulacija i

regulacijom vodotoka izmijenjen je prirodni vodni režim i promijenjena su staništa oštrulje te

su poremećeni i onemogućeni njeni putovi migriranja u krške ponornice pa su tako i smanjene

populacije oštrulje u rijeci Cetini (Mrakovčić i sur., 2006). Vrijednosti Fisherovog alfa

indeksa na postaji C6 ukazuju na kontinuirano smanjivanje bioraznolikosti kroz četiri godine

istraživanja. Shannon-Wienerov indeks ima najmanju vrijednost na ovoj postaji u 2001.

godini i to ukazuje na najmanju ujednačenost zabilježenu na svim postajama kroz

četverogodišnji period.

Na postajama C5 i C6 ulovljen je mali broj jedinki svalića, endema jadranskog slijeva i to

ne u svim godinama istraživanja. Svalić je izrazito osjetljiv na posljedice ljudske aktivnosti i

vrlo brzo bi u Hrvatskoj mogao postati kritično ugroženom ili čak izumrlom vrstom

(Mrakovčić i sur., 2006).

43

Srednji dio toka rijeke Cetine ima najveću gustoću vrsta, a dominiraju ciprinidne vrste

(ilirski klen). Raznolikost biotopa na tom području i podzemne veze s obližnjim kraškim

vodotocima te kontroliranim i nekontroliranim introdukcijama, rezultira se kroz pojavu nekih

vrsta riba koje nisu prisutne u uzvodnim regijama (Mrakovčić i sur., 2001). Njihova uzvodna

migracija fizički je onemogućena postojećom branom HE Peruća. Većina vrsta riba ovog

područja zaštićena je i karakteristična za prirodnu ihtiofaunu Cetine. Izmjena brze i plitke

vode i dubljih ujezerenih dijelova nekad je stvarala brojna staništa za različite vrste riba dok

su današnji problemi dnevne oscilacije koje za posljedicu stvaraju smanjenu produktivnost

vodotoka (Mrakovčić i Ćaleta, 2011).

U odnosu na spomenute postaje, na postaji C7, ispod HE Kraljevac, ulovljene su samo tri

vrste riba iz tri porodice i to s malim brojem jedinki. Vrijednosti Shannon-Wienerovog

indeksa ukazuju na popriličnu ujednačenost zajednica riba. Specifični ekološki uvjeti na ovoj

postaji mogli bi biti uzrok smanjenoj raznolikosti. Tu se nalazi granica rasprostranjenosti vrsta

kojima više odgovaraju uvjeti u gornjem toku, a još se ne osjeti boćati utjecaj i vrste kojima to

odgovara. Postaja C7 mogla bi biti prijelazno stanište smanjene raznolikosti.

U boćatom dijelu toka rijeke Cetine, na postaji C8 kod Radmanovih mlinica uočava se

dominacija jegulje. Dominacija jegulje u ovom dijelu toka nije čudna jer ona obitava u

riječnim ušćima te je katadromna vrsta, što znači da prilikom mrijesta migrira u more. Na

ovoj postaji u samo jednoj godini istraživanja zabilježena je vrsta glavočić crnotrus, ugrožena

prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske (2006), Crvenom popisu IUCN-a i endem

jadranskog slijeva. Ova vrsta je rijetka, uglavnom zbog onečišćenja i antropogenih promjena

ušća rijeka. Vrijednosti Fisherovog alfa indeksa na postaji C8 ukazuju na kontinuirani rast

bioraznolikosti kroz četiri godine istraživanja, ali vrijednosti Simpsonovog indeksa su

poprilično visoke zbog izražene dominacije jegulje.

U donjem dijelu toka rijeke Cetine, povećava se gustoća vrsta s autohtonim vrstama

(jegulja) te u boćatom dijelu predstavnicima porodice Blenniidae, Gobiidae i Mugilidae. Iako

su prirodna staništa uz današnje ušće Cetine uglavnom degradirana, preostala staništa u tom

dijelu kanjona treba zaštititi jer su posljednja uporišta vrstama životinja karakterističnim za

ušća jadranskih rijeka. Iznimno produktivno područje, kao ušće, predstavlja prostor velike

bioraznolikosti (Mrakovčić i Ćaleta, 2011).

44

Na postaji Mali izvori koja uključuje tri izvora, kroz sve četiri godine istraživanja

brojnošću dominira krititično ugrožena cetinska ukliva. Ovaj nalaz može se potkrijepiti

činjenicom da ukliva živi uglavnom u jatima, u izvorima i pritocima. Zanimljivo je da uz nju

nalazimo i dvije alohtone, invazivne vrste, bezribicu i babušku jer je jedan od razloga

ugroženosti cetinske uklive unos alohtonih ciprinidnih vrsta. U usporedbi s ostalim

istraživanim postajama, na ovoj se uočavaju prilično niske vrijednosti Fisherovog alfa indeksa

te je najmanja 2001. godine. Tada i očekivano vrijednost Simpsonovog indeksa iznosi 1 što

ukazuje na izraženu dominaciju cetinske uklive.

Usporedimo li vrijednosti indeksa raznolikosti u prvoj i posljednjoj godini istraživanja,

uočavamo da u obe godine Fisherov alfa indeks kontinuirano raste do maksimuma

raznolikosti na postaji C3. Nakon tog maksimuma, na ostalim postajama u 1998. godini dolazi

do kontinuiranog pada raznolikosti. Na ostalim postajama u 2001. godini je slična situacija,

izuzev postaje C8 koja tada ima veću ihtioraznolikost (u odnosu na 1998. godinu). Što se tiče

Simpsonovog indeksa, situacija je bolja u 2001. godini kada su vrijednosti tog indeksa

prosječne i ujednačenije dok u 1998. godini rastu, što izražava dominaciju nekih vrsta (za

bolje shvaćanje pogledati grafičke prikaze u Prilogu II).

Ogromne potrebe za energijom danas predstavljaju najveću opasnost za autohtonu

ihtiofaunu rijeke Cetine. Zbog velikog hidrološkog potencijala je od 1912. godine izgrađeno

pet hidroelektrana, a kao posljedica tih aktivnosti došlo je do fragmentacije rijeke,

usporavanja toka i stvaranja akumulacijskih jezera. Unos novih vrsta doveo je do danubizacije

(unosa brojnih riba iz dunavskog slijeva) i globalizacije ihtiofaune (azijski i sjevernoamerički

elementi) rijeke Cetine. Gotovo je sigurno da će, ukoliko se te aktivnosti nastave, većina

endema nestati. Ulaskom u Europsku uniju preuzimamo obavezu očuvati endemske vrste

Hrvatske, kao dio europske prirodne baštine. Veliki broj vrsta riba nalazi se na popisu

Bernske konvencije ugrožene ihtiofaune Europe i u Dodatku II smjernica Europske zajednice

o zaštiti prirodnih i poluprirodnih staništa i divlje faune i flore (Mrakovčić i Ćaleta, 2011).

Na temelju svega navedenoga smatram da područje rijeke Cetine zahtjeva daljnja

istraživanja kako bi se moglo pratiti stanje ihtiofaune uslijed prirodnih i antropogenih

promjena te stvoriti uvjete za očuvanje i zaštitu ihtioraznolikosti.

45

7. ZAKLJUČAK

1. Ihtiofauna Cetine sastoji se od 24 vrste riba dok je na istraživanim postajama rijeke, u

razdoblju od 1998. do 2001. godine, zabilježeno 16 vrsta riba iz osam porodica.

2. Najdominantnija vrsta po broju ulovljenih jedinki je ilirski klen, a slijede ga cetinska

ukliva, potočna pastrva i jegulja. Ilirski klen i potočna pastrva su osjetljive vrste,

cetinska ukliva kritično ugrožena vrsta prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba

Hrvatske, dok je jegulja kritično ugrožena vrsta prema Crvenom popisu IUCN-a.

Cetinska ukliva i cetinski vijun hrvatski su endemi koji naseljavaju samo područje

rijeke Cetine.

3. Rezultati indeksa raznolikosti ukazuju na razlike u raznolikosti i sastavu ihtiofaune po

postajama i godinama istraživanja uslijed pregradnje rijeke, nastanka akumulacijskih

jezera, unosa alohtonih vrsta, ali i specifičnih ekoloških uvjeta određenih postaja.

4. Najveća raznolikost zabilježena je između izvora Rumin i Kosinac, dok je najmanja

raznolikost u izvorišnom dijelu rijeke Cetine.

5. Izgradnja hidroelektrana i pripadajućih akumulacija dovela je do fragmentacije rijeke,

blokiranja migratornih puteva, usporavanja toka i ekstremnih ekoloških uvjeta koji

uzrokuju promjene zajednica riba u rijeci Cetini. Ciprinidne vrste su adaptabilnije pa

potiskuju salmonidne vrste.

6. Područje rijeke Cetine vrijedno je daljnih istraživanja zbog ugroženih i endemičnih

vrsta riba kojima šteti veliki antropogeni utjecaj.

46

8. LITERATURA

Bonacci O. (2003): Ekohidrologija vodenih resursa i otvorenih vodotoka. Građevinsko-

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu, Institut Građevinarstva Hrvatske, Zagreb.

Chen S., Fath B., Chen B., Su M. (2011): Evaluation of the changed properties of aquatic

animals after dam construction using ecological network analysis. Procedia Environmental

Sciences 5: 114-119.

Cowx I.G. (2002): Analysis of threats to freshwater fish conservation: past and present

challenges. U: Collares-Pereira M.J. i sur. (ur.): Conservation of freshwater fishes: options for

the future. Blackwell Science, Oxford, 201-221.

Descy J.P., Empain A. (1984): Meuse. Ecology of European Rivers. Blackwell Scientific,

Oxford.

Duplić A. (2008): Slatkovodne ribe, priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni

zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Đurić P., Popović I. (2009): Život uz rijeke, Suradnjom do očuvane prirode i odgovornog

upravljanja rijekama. Zelena akcija, Zagreb.

Fisher R. A., Corbet A. S., Williams C. B. (1943): The relation between the number of species

and the number of individuals in a random sample of an animal population. Journal of Animal

Ecology 12: 42-58.

Gerritsen A., Young B. (2008): The effects of dams on migratory fish: A North Country Case

Study. St Lawrence University Department of Biology, Canton, New York.

Habeković D. (1993): Ihtiofauna akumulacijskog jezera Prančevići na rijeci Cetini. I. Sastav

ihtiofaune. Ribarstvo 48 (4): 125-135.

Helland-Hansen E., Holtedahl T., Liye K. A. (1995): Environmental Effects Volume 3 of

Hydropower development. Norwegian Institute of Technology, Division of Hydraulic

Engineering.

Hering D., Johnson R. K., Kramm S., Schmutz S., Szoszkiewicz K., Verdonschot P. F. M.

(2006): Assessment of European streams with diatoms, macrophytes, macroinvertebrates and

47

fish: a comparative metric-based analysis of organism response to stress. Freshwater Biology

51 (9): 1757-1785

Holmlund C. M., Hammer M. (1999): Ecosystem services generated by fish populations.

Ecological Economics 29 (2): 253-268.

IUCN 2001. IUCN Red List Categories: Version 3.1. Prepared by the IUCN Species Survival

Commission. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK.

Jeppesen E., Jensen J. P., Søndergaard M., Lauridsen T. L. (2005): Response of fish and

plankton to nutrient loading reduction in eight shallow Danish lakes with special emphasis on

seasonal dynamics. Freshwater Biology 50 (10): 1616-1627.

Kempton R. A., Taylor L. R. (1974): Log-series and log-normal parameters as diversity

determinants for the Lepidoptera. Journal of Animal Ecology 43 (2): 381-399.

Kempton R. A., Wedderburn R. W. M. (1978): A comparison of three measures of species

diversity. Biometrics 34 (1): 25-37.

Krebs C.J. (2001): Ecology: The Experimental Analysis of Distribution and Abundance.

5th

ed. Benjamin Cummings, Menlo Park, California.

Magurran A. E. (1988): Ecological diversity and its measurement. Croom Helm, London.

Maitland P.S. (2000): Guide to Freshwater Fish of Britain and Europe. Hamlyn, London.

Miller P.J., Loates M.J. (1997): Fish of Britain and Europe. Collins Pocket Guide.

HarperCollinss Publishers, London.

Mišetić S., Habeković D. (2002): Biološko-ekološka istraženost rijeke Cetine. Prirodoslovna

istraživanja Biokovskog područja. Hrvatsko ekološko društvo 2: 147-167.

Mrakovčić M., Kerovec M., Plenković-Moraj A., Mihaljević Z., Mustafić P., Bukvić-Ternjej

I., Razlog-Grlica J., Radović D., Kovačić D., Ćaleta M., Radić I., Zanella D., Schneider D.,

Gottstein-Matočec S. (2001): Vrednovanje bioloških dobara rijeke i porječja Cetine.

Prirodoslovno-matematički fakultet (Biološki odsjek), Zagreb.

Mrakovčić M., Brigić A., Buj I., Ćaleta M., Mustafić P., Zanella D. (2006): Crvena knjiga

slatkovodnih riba Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

48

Mrakovčić M., Ćaleta M. (2011): Endemične ribe cetinskog slijeva. Prirodoslovlje, časopis

Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske 11 (1): 3-18.

Mustafić P. (2001): Ihtiofauna različitih tipova staništa srednjeg toka rijeke Drave.

Magistarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.

Popović J. (1985): Zaštitimo naše endemične vrste riba. Ribarstvo Jugoslavije (4-5-6): 92-93.

Povž M., Leiner S., Mrakovčić M., Popović J. (1990): Rare and endangered fishes from

Yugoslavian Adriatic rivers. Journal of Fish Biology 37: 247-249.

Radović J. (1999): Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i

akcijskim planovima zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb.

Sagar R., Sharma G. P. (2012): Measurement of alpha diversity using Simpson index (1/λ):

the jeopardy. Environmental Skeptics and Critics 1 (1): 23-24.

Santos J. M., Godinho F., Ferreira M. T., Cortes R. (2004): The organisation of fish

assemblages in the regulated Lima basin, Northern portugal. Limnologica 34: 224-235.

Simpson E. H. (1949): Measurment of diversity. Nature 163: 688.

Šegota T, Filipčić A. (1996): Klimatologija za geografe. Školska knjiga, Zagreb.

Taylor, L. R. (1978): Bates, Williams, Hutchinson – a variety of diversities. U: I. A. Mound

and N. Waloff (ur.) Diversity of Insect Faunas. Oxford, Blackwell Scientific Publications.

Tutman P., Glamuzina B., Dulčić J. (2008): Threatened fishes of the world: Salmo dentex

(Heckel 1852) (Salmonidae). Environmental Biology of Fishes 82 (2): 175-176.

Vuković T., Ivanović B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BiH.

Svjetlost, Sarajevo.

Wang Q. G., Du Y. H., Su Y., Chen K. Q. (2012): Environmental Impact Post-Assessment of

Dam and Reservoir Projects: A review. Procedia Environmental Sciences 13: 1439-1443.

Whittaker R. H. (1972): Evolution and measurement of species diversity. Taxon 21: 213-251.

Wiener W., Shannon C. E. (1949): The Mathematical Theory of Communication. Urbana,

Illionis: University of Illionis.

49

Wolter C. (2001): Rapid Changes of Fish Assemblages in Artificial Lowland Waterways.

Limnologica 31: 27-35.

Xiaoyan L., Shikui D., Qinghe Z., Shiliang L. (2010): Impacts of Manwan Dam construction

on aquatic habitat and community in Middle Reach of Lancang River. Procedia

Environmental Sciences 2: 706-712.

Yi Y., Yang Z., Zhang S. (2010): Ecological influence of dam construction and river-lake

connectivity on migration fish habitat in the Yangtze River basin China. Procedia

Environmental Sciences 2: 1942-1954.

Internetski izvori:

http://www.coastalwiki.org/coastalwiki/Measurements_of_biodiversity

Pristupljeno: 05. listopada 2014.

Navođenje u tekstu: (Sohier, 2008)

http://www.fao.org/docrep/007/ad525e/ad525e0i.htm

Pristupljeno: 15. studenog 2014.

Navođenje u tekstu: (Schiemer i sur., 2004)

http://www.coastalwiki.org/coastalwiki/Measurements_of_biodiversity

http://www.fao.org/docrep/007/ad525e/ad525e0i.htm

I

Prilog I

Postaje na rijeci Cetini (preuzeto i prilagođeno prema Mrakovčić i sur., 2001)

Slika 1. Postaja C1

Slika 2. Postaja C2

II

Slika 3. Postaja C3

Slika 4. Postaja C5

III

Slika 5. Postaja C6

Slika 6. Postaja C7

IV

Slika 7. Postaja C8

Slika 8. Izvor Krenice (Mali izvori)

V

Slika 9. Izvor Jezerce (Mali izvori)

VI

Prilog II

Grafički prikazi za 1998. i 2001. godinu

Slika 1. Fisherov alfa indeks za 1998. godinu

Slika 2. Simpsonov indeks za 1998. godinu

VII

Slika 3. Fisherov alfa indeks za 2001. godinu

Slika 4. Simpsonov indeks za 2001. godinu

VIII

Životopis

Ime i prezime: Ana Miletić

Adresa: Vukovarska 9, 21000 Split, Hrvatska

Mobitel: +385915666925

e-mail: [email protected]

Datum rođenja: 19.08.1989.

Spol: Ž

Edukacija

2012-2014 Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno Matematički fakultet-PMF

Magistra struke znanosti o okolišu- mag.oecol

2008-2012 Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno Matematički fakultet-PMF

Sveučilišni prvostupnik struke znanosti o okolišu-bacc.univ.oecol

Radno Iskustvo

Rad u skladištu Integralog d.o.o., Zagreb

Rad na štandu trgovačkog obrta A.B.R., Supetar, otok Brač

Aktivnosti

07/2014-danas Volonter Greenpeace-a Hrvatska

01/2014-danas Član udruge Bioteka - udruge za promicanje biologije i srodnih

znanosti; suradnik na portalu Biologija.com.hr

2010-2012 Manifestacija Noć biologije, PMF Zagreb

Ostalo

Iskustvo rada na mikroskopu Carl Zeiss Jena

Microsoft Office Word, Excel, Power Point

Osnovno poznavanje programa ArcGis

Engleski jezik – aktivno korištenje u govoru i pismu

Talijanski jezik – aktivno korištenje u govoru i pismu (Diploma talijanskog kao

stranog jezika B1a prema Vijeću Europe)

Vozačka dozvola B kategorije

Documents

Sveučilište u Zagrebudigre.pmf.unizg.hr/3968/1/Struktura i raznolikost zajednica riba rijeke Cetine... · ima unos alohtonih vrsta, onečišćenje, regulacija vodotoka i degradacija